Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Tercer grado
primaria
Catalogacin de la fuente
Proyecto de Desarrollo Santiago - PRODESSA.
Kemok aatin (qeqchi) - Tercer grado primaria
Programa de lectoescritura ecaz con enfoque de valores. Primera edicin.
Guatemala, 2012.
144 p.
ISBN en trmite.
Temas: Comprensin lectora, equidad de gnero, paz y derechos humanos, bilingismo e
interculturalidad, pensamiento lgico, comunicacin y lenguaje.
Este libro fue elaborado por PRODESSA con el apoyo financiero de la Generalitat Valenciana, PROYDE y Educacin sin
Fronteras.
Guatemala, mayo de 2012.
Todos los contenidos estn presentados para que ustedes nias y nios
puedan comunicarse en sus idiomas y puedan realizar diferentes actividades que
ayuden a desarrollar los procesos de la escucha, el habla as como de lectura y
escritura, porque estas habilidades formarn parte esencial del aprendizaje.
Estoy segura que estos textos les ayudar a desarrollar sus idiomas maternos,
ya que comprende temas y contenidos contextualizados segn el idioma y la cultura
del rea al cual va dirigido. Por eso, es importante que le dediquen tiempo e inters
para leerlo, que desarrollen las actividades que les sugiere, que compartan con
los dems lo que encuentren en l, que lo tengan como el mejor amigo que los
acompaa siempre.
Con aprecio para ustedes nias y nios; Mayas, Garfunas, Xinkas y Mestizos.
3
Stxolilal
Rajlil Naleb Xpaayil Perelil
Selebaal
5. Li winq kixtzol yaabak seeraq 45
Selebaal
6. Xwinqil li xaml seeraq 53
Selebaal
7. Laj uch seeraq 61
12. Me voy por aqu , me voy por all, el problema resuelto ser Relato 105
Xseeraqinkil
14. Laj Tin sa li be nake xibenk wi kulbil naleb 123
4
Rajlil Naleb Xpaayil Perelil
Uutzuujinbil
15. Li mesuul aj moy u aatin
133
Xnimqal ru patzom.
16. Sachbachoolejil wi tzaqal rabinkil xsumenkil Nawom 139
Xseeraqinkil
18. Li ajlebaal kutan re li yuam nawom
159
23. Castigar con golpes a los nios y las nias no es bueno Cientfica 203
Antes de leer
2. Explora la lectura
Tipo de lectura:
puede ser cuento,
leyenda, relato,
poema u otro.
Ttulo:
lelo y piensa
en lo que significa.
Autor o autora:
conoce el nombre de la
persona que escribe.
Ilustraciones:
obsrvalas, te ayudar
a imaginar de qu
se trata la lectura.
6 6
Durante la lectura
Lee activamente:
Esto significa que mientras leas debes poner
atencin al momento de encontrar lo siguiente: Duda: no
estar seguro
de hacer
Vocabulario: algo.
te explican las palabras difciles.
Informacin:
te dan a conocer datos importantes. Joyabaj es un
municipio del
departamento
Preguntas: las debes contestar en de El Quich.
Despus de leer
1. Resumen mental:
imagina lo que acabas de leer y
exprsalo con tus propias palabras.
10
Tik naqanumsi kutan sa rochochil li kanjelobaal wechbeen
li wanab. Li wanab xMar, nahulak chi ru naq aanaq aj
kuubanel poenaq beelebaal chiich, kama linna, xbaan
naq xiikil naq nahulak chi ru.
Kechinaak xchooleb:
keok xkauxl chi rix ka
ru texbaanu rikin li
chaajkilal.
12
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj
13
Seeraq
Li xchaqalil ru wajb
Re qawa Mario Enrique Caxaj
14
Jun chik
li wajb Hahaha
kieekank yal ban wi
chaq chi inka
nakineekank, Naxnimobresi rib: aan
tnimahatq maaka nakeok xkutbal chi ru junaq chik
rib ut wi. Toj rikin naq aan li jwal chaabil
xiikil chi linyaab nakeelk chi ruheb chi xjunil.
kaqseenk. chi xjunileb li Burlesca: que se dice
chinausil en tono de burla o
bich. desprecio. Kaqseenk:
naleb nayeemank
rikin xchuchinkil maraj
xtzeqtaanankil junaq chik.
Laain li china
Ut laaat anihat. moor.
Chap lintenbal,
toch lintzuumal
ut aran taawabi
a hoon.
Tenten-tentenxiwajel
ta wi naxye aayaab.
Nahulak aj wi chi wu.
Kopkopkop-kopkop
Jwal kaaaw
naeekank.
Nahulak aj wi chi
wu.
Pumpum-pum
16
Ut jokain kiaatinak li rinwajb
Chineekuyaq Chininchin-chininchin
abanan linwaqib chi kaam ut
linkaxonil ma kajo xsahil naxye naq
nakexsume li xbicheb chi ru.
Eb laj kaxlanwinq, li wankeb sa
releb saqe ut li wankeb chi re li
palaw saatqeb li junjunq chi tenamit
tik nakinexke choq tzaqal xchaabil
wajbeb. Jokan naq linyaab aan li
jwal chinaus.
Seebal bich:
xpaayil li bich
jwal abinbil chi
Jokan aj wi li tusbilche wajb
Jokan tana us sa eb li naajej
ex komon abanan maajun naketawlimank
Plem-plem
junaq naeekank chi kajo sa relebaal
ta xchinausal chi wu laain. saqe ut rokebaal
Linjunxaaqalil kuubanbil iq re li tenamit
Guatemala.
rikin sankil che. Sa chi xjunil li
xtenamitul laj Guatemala, eb laj
Maay, Xink ut kaxlanwinq, xiikil
naq nakineraj. A tzaqal linyaab
nakehulak chi ru rabinkil,
aan li jwal chinaus.
Jokan aj wi
laain kinexyiib rikin sankil che
ut ak najter chi us nakinyolaak sa
xtenamitul Guatemala. Nawochbeeni li
xajok nakexbaanu li xtenamiteb
Laj Maay. Jokan naq maajun ttawoq
xsahil naxye linyaab.
Meeye
eememil. Moko yaal ta. A li we
sa naxye. Inka, a linyaab li
jwal chinaus rabinkil.
Sa jun kutan
texke reetal naq jalanjalnqeb
abanan junqnaqikeb
xchinausal
ut xloqaleb.
Chi
xjunileb li wajb
kextaw ru naq maajun
nim ut maajun kok sa
xyanqeb. Jokain aj wi
qilbal laao li poyanam
arin Guatemala: chanchan
jun xnimla chuuteb aj
wajb naq wanko, bar
naketawmank laj Maay,
Xink, Kariip ut eb laj
Kaxlanwinq, nakexbicha
li xbicheb ut nakextoch
li xwajbeb. Laao ralal
xkajol jun nimla tenamit ut
junqnaqik li qaloqal.
Ma tqatzol ta wi
roxloqinkil qib.
Okox natzakamank:
Aaneb li qeen jwal
numtajenaq xloqal
xbaan li xkihal li kawilal
natawmank chi sa, sa
xbeen li ruuchi choch.
Guatemala aan jun
reheb li tenamit bar
wi jwal nauxmank
xtzakankil li okox.
20
Jokan ut kexbaanu. Kehulak sa li naajej, xiikil tzaqal li che
chi ru. Ma kachin ta chi yolaak li okox chi ruhatqeb li xxe ut li
xtoon, jalanjalanq wi rilbaleb li okox. Lix Tol, naq kiril li xnimqal
li okox ut li xchinausal li xbonol tikto kiok chi xsikbal re ut sa
junpaat kinujak chaq li xchakach.
Xbaan naq tik chi maajun naraj nakehok re xnaleb lix Tol, tik
kichap xjosqil ut kixsume:
-Aan ain li jwal chinaus ut aan ain li tqakam.
Okox inka us
xtzakankil: Sa
xbeen li ruuchi
choch, yal
junjunq aj wi
xpaayil li okox naru
naketzakamank, li
kihal chik aan inka
useb xtzakankil,
xbaan naq naru
nakexyoob xrahilal
saej maraj naru
nakamsink.
22
Chi rix aan, lix Tol kiaatinak rikin lix Kat. Kixpatz xkuybal chi ru
naq inka kirabi li raatin. Ut kixye re naq sa li hoonal aj wi ain
tinjal linkauxl ut linwanjik.
Ak cholcho
xqabi naq jun
toon aj wi li
kal kextaw
sa li tzuul.
Jun reheb li
cheekal winq,
li numtajenaq
tzaqal
xtzokajik, kiraj
raj relqankil
jun xkux.
Abanan aka
kikulmankan,
naq kirataw
xqolbal li hal,
keeekank li
xtzutujil li kal.
- Tzojjj, tzojjj,
tzojjj Keok chi
jitok chi ru laj
eechal re li kal.
Aaneb pe laj
ilol rehan.
Li china josq aj cheekal winq kiok chi xyeebal naq tik xiikil
chi aj pix laj eechal re li tzuul ut maajoqe sa sa xchool. Ut
eb li jun suumal chik chi cheekal poyanam tik maaka xaq
nakexye. Kewaak ut keukak chi sa sa xchooleb toj re naq
kikojlaak ru li xsaeb. A ut, li xchina joom li josq aj cheekal
winq tik sa xnaajil xaq nujenaq xaq chi uqun ut wank xaq li
rixim chi ru. Chi rix aan kiwaak ut kiukak toj re naq kipukek
raj xbaan xnujenaqil.
Chi rix aan ketaqlaak chi butuk xtoon kal ut chi siibk.
30
Jun chik kutan, kixik chi kanjelak qawa Max sa li rawimq.
Kitiqwok chi us li saqe naq kixke li waleb. Ut sa xhoonalil
li waak, kixkuj rib sa jun li ochoch pek re xkolbal rib chi ru li
tiqwal saqe.
Kielk chaq chi junpaat sa li ochoch pek. Kiril jun li saqi kuch.
Kixchunub rib sa xbeen ut kixik toj bar wan li po. Aran kixtaw
laj saqi seel xul. Kixseeraqi re li kixkul ut chi rix aan kixpatz li
ha re.
32
Kikehek li ha re xbaan laj seel xul ut kiruk. Ut sa mutz u ak
wank wi chik sa li xkalebaal. Kamkok raanil naq kixik sa
li rochoch, kixqaluheb ut kirutz ruheb chi junqaleb, li rixaqil
ut li ralal xkajol. Maaka chik xkuybal naq kixchap yaabak
xbaan xsahil xchool rikin li xsutqijik.
Sa junpaat kinkoq, ut
kinok chi xsikbal ani
yook chi aatinank we.
36
-Jo yookat chi xkeebal reetal, chi xjunil naru xbaanunkil,
wi tqatenqa qib chi qibil qib sa komonil chan li china
winq.
Sa jun li nimla tzuul, nujenaq chi chaj, oqob ut ji, kiwank len
jun laj uch li xiikil naq nasahok sa xchool rikin yalaq ka re
ru. Naxyuhi ru chi xjunil ut naxkaya li kaaq re ru chalen sa
xjolom toj chi roq maraj chalen sa ruuj toj sa xtoon. Maajoqe
nakojlaak xchool, xiikil raj li naraj xnawbal.
Abanan, laj uch tik maajoqe kiraj chi rabi ut yalyok xaq xqe
chi wajbak. Yook chi xyalbal xqe re usaak ut chi seebok li
ruqm chi wajbak.
40
Chalen sa li hoonal aan rajlal chik naxik chi wajbak chi re
kablal, ma ta chik naq nahulak xqehil li awk maraj ut li qolok,
ut chi jokain oxloq naq ilbil li xkanjel xbaaneb li xkalebaal
laj uch. Nahulak aj wi chaq chi wajbak saatqeb li sahil
choolejil chi re kablal naq naboqek. Kajo xsahil naxye
nawajbak.
20
+ 13
33
30 30
+ 3 - 3
33 27
44
-Naaw, naaw, naaw: jo li xiikil anchal xnajtil wanko rikin ex
komon chan li china mes.
-IQur, qur, qur: Ak chan laj tzajn naq kiabimank-. Banyox
reheb li komon ut eb li qaloy xinruhank chi xtawbal li
xsumenkil li chaajkilal ut chi moko xintawasi ta baayaq
wib chan.
17 17
+ 16 - 16
33 1
Fin
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj
45
Seeraq
-Ninkauxla naq yal xsachk li xna chi ru chan wi chik lix Biin.
-Ut anaqwan bar tqake chan laj Xiwan.
46
-Wanq sa qayanq sa li tzolebaal ut qakiiiresihaq sa komonil-
chan lix Rux naq kiaatinak.
-Yaalaaaq, tzaqal us aan chankeb chi xjunileb li kokal, jun
xikikeb xyaab xkux naq kechaqok.
-Maaka naxye, naru nakanaak li china xul eerikin,
wi teeye leeraatin naq teekiiresi chi anchal eechool.
Ain naraj naxye naq li china mis saabesinbilaq
chi junelik ut keebilaq li xtzakahemq chan li qana Unxikik xyaab:
kutunel. Aatinak maraj
eekank chi jun xikik.
48
-Qanqan tzaqal li rismal ut nalemtzunk wi chan laj Kalich.
Esquivando:
Movindose
para evitar
algo o a alguien.
52
Sabes que la sangre de las
personas es tan parecida que
puede mezclarse?
54
Pero nuestro amigo aventurero se senta
solo. Por eso decidi regresar a su tierra para
disfrutar de la amistad y los juegos con sus
amigos y amigas.
Tu sangre le puede salvar la
vida a otra persona!
Los zancuditos y las zancuditas tambin
disfrutaron de los relatos sobre las Aproximadamente 1 de
maravillosas e interesantes culturas de los cada 5 personas que estn
pueblos visitados por Zancudito Pica Pica. internadas en un hospital,
necesitar una transfusin o
inyeccin de sangre.
Tres es el nmero de vidas que
se salvan con cada donacin
de sangre.
56
Uy ta ak xnumek chik
naabal kutan, abanan
yal kiabimank aj wi resil li
ha sa chi xjunil li kiche
58
Kamaan kexbaanu. Li mo kixtikib jun li bich. Kixkut chi
ruheb chi xjunil li wankeb aran. Sa jun chik kutan kexik rikin li
xtzi kiche ut kexbicha chi jokain:
60
Li tenqaj ib naxbaanu chaabil kanjel ut na najtok
xyuam li rusilal.
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj
61
Relato
Ests entendiendo
la lectura?
Bueno abuela y
abuelo dijo Csar.
Desde que nos dijo el problema,
tena la respuesta en mi cabeza. Como eran siete
personas y cada uno salud, slo multipliqu siete por siete
y la respuesta es cuarenta y nueve!
64
Imaginen que estas son las siete personas, dijeron.
1 2 3 4 5 6 7
1 2
Seis saludos que hace el uno. Cinco saludos que hace el dos.
3 4
Cuatro saludos que hace el tres. Tres saludos que hace el cuatro.
5 6
66
Movieron la primera piedra y la hicieron chocar con cada una
de las siguientes para mostrar como que se saludaban. Algo
as como esto:
Ests entendiendo
la lectura?
los sueos
Por Claudia Gonzlez
68
Al pas de los sueos llegan muchas nias y nios. Un da lleg
Jacinto, un nio muy simptico. l se haba quedado soando
bajo un rbol. Jacinto soaba con ser cocinero.
Ests entendiendo
la lectura?
70
Como estos dos nios, haba muchos ms. Viviendo sus sueos
en un mundo lleno de felicidad. Cuando es de noche en la
Tierra, en el pas de los sueos es de da. Es el tiempo para
crear y recrear nuevas ideas. Nuevas formas de ser y hacer.
Fin 71
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj
Xseeraqinkil kulbil naleb
Yal ban sa li naajej aan kiwank len jun li chinaal jwal seeb,
nachuchibk, abanan aj xiw aj wi. Li xkaba aan aj Tin.
Laj Tin narabi li nayeeliik chi rix li be abanan wan naq naraj
raj xpaabankil ut wan naq inka raj naraj xpaabankil. Naq
joqe rochbeeneb li xloy nanumek chi sa sa xchool ut
wan naq naok chi chuchibk naeekanjek chi yib ru yal re
xxibenkileb. Aban il wan naq xjunes, tzaqal xiwajel bi naq
naok chenchotqan. Toj aran bi nanumek chi kamkok
raanilan, yal ta ka ta bi naraj chi rilan. Naxqax bi raanil
junaq li kej naq naxikan.
Li juuuuub naq
kixke raanil.
Waran bi laj
Tin chanchan
li tpuriq. Yalaq
ka ru narabi,
yalaq ka ru
yook chi rilinkil,
nachaljek ke
chi rix. Maaka
sa xchool naq
kireeka naq
tchaapuuq chi
rix xkux li raq,
tojaq narabil
li huuuuuuu.
huuuuu
huuuuuu,
toqob ru laj Tin
numtajenaq naq
kichalk xxiw ut tik kilubk.
74
Eb li xkomon chi tzolok, ut sa xyanqeb wank chaq linnachin,
ma kachin ta naq kechalk xkauxleb naq keril naq yal ta
nahulak laj Tin sa li tzolebaal. Aan tzaqal xhoonalil naxke
ut ak xnumek chik lajeeb kasal. Keril chi jokain kexpatz
xhoonaleb re li qana kutunel re xik chi xsikbal. Ut maajun
kixkanab rib ut kexik chi xjunileb.
Kixtaqsi li ruqm laj Tin ut kixye: laain xintzol naq li junjunq naril ut
nareeka li ka ru traj. Laain xinkauxla naq li ka ru naxibenk
xchapok we ut chi rix aan xinlubk. Wi ta raj inka xinxibe
wib, xinke raj reetal naq aan pe ruqm li che.
Tenqank:
Okenk sa
xbaanunkil
junaq kanjel.
Tenqank sa li
komonil kanjel
re li kalebaal.
Tenqank re
xqaxbal ru
junaq majelal.
76
Li qana kutunel kixraq li aatinak rikin jun li aatin li tik maajoqe
nasachk sa xchooleb linnachin ut linwachin: tento tqataw
ru naq eb li poyanam naru nakeril maraj nakereeka li kaaq
re ru chi yalaq chan re ru. Ut aan li aajel ru naq tqanaw ut
tqoxloqi uy ta moko jokan choqi qe. Jultikaq ban aj wi qe
naq li aajel ru aan rabinkil maraj xcholobankil ka ut naq
jalan choq qe li kaaq re ru.
Li mesuul aj moy u
Por Mario Enrique Caxaj
Wi ta raj wank junaq inmesuul aj
moy u,
Jokihaal raj tinmesu chi ru
Li xbeen, li tzaqal xbeen, been,
Tinmesu raj li nebail,
Re naq chi qajunilo wanq
qatzakahemq.
Li rox
Tinmesu raj sa chi xjunil li
ruuchichoch
Li xkiila jalanil ru rilbal li wank
ut li rahobtesink.
Re naq winq ut ixq
Ilbilaqeb chi junqnaqik
xloqaleb.
78
Wi ta raj wank junaq inmesuul aj moy u,
Tinmesu sa lintenamit
Chi xjunil li inka nakehok chi wank sa
tuqtuukilal:
Majewank poyanam:
Jo qayehaq li tzeqtaanank ut li Xtzeqtaanankil ut inka
majewank poyanam, rajbal junaq li poyanam
Li tzokaak ut li kaqalik. yal xbaan xbonol li xtibel,
rismal, xtorolal xse ru ut
Saq raj ru tkanaaq chi xjunil maraj wan chik xkomon.
Junes sa tuqtuukilal raj chik t-uxq li wank.
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj
79
Nawom
Kanaak sa qoqyin:
Naru nauxk kanaak sa
akaba sa xkaba
xmajelal li saqenk,
sa xkaba xkihal li
poqs maraj wank chik
xkomon.
82
Moko kaaj ta ain li kikulmank, kixhetetle ban aj wi ru li palaw
ut xbaan aan kixbololi chaq rib ru li ha ut kitaqek numenaq
ta lajeeb xkakaal meetr xteram chi ru choxaal, ma kachin ta
xnajtil koxrepoq xbaan li xmetzew, toj re kixsach ru chi
xjunil li kixtaw sa li xbe. Sa xkaba xkawil raanil li ha,
kixsach waqxaqib kaal chi tenamit ut kixkamsi
numenaq ta waqlaju xkakaal mil chi poyanam.
84
Chan ru li xbeen beelebaal chiich kexkuub sa li
ruuchi choch.
Encantado:
que tiene
un poder
especial. Haba una vez un espejo encantado. El espejo
tena la cualidad de mostrar solamente la
verdad. Muchas personas que lo haban tenido
en su poder haban descubierto en l un gran
tesoro.
Joyabaj es un
municipio del
departamento de El espejo pas por muchas manos. Un da lleg
El Quich. Su
nombre deriva de
a las manos de Huracn, un nio que viva en la
la palabra Xol abaj, comunidad de Santa Mara Joyabaj.
que en idioma
Kiche significa
entre piedras. Huracn pensaba que l no era lo
suficientemente listo para hacer muchas cosas.
No estaba contento con su nombre, porque
en la escuela le hacan bromas. Cuando l se
acercaba, decan:
Cuidado, porque viene el Huracn!... Los
huracanes slo sirven para destruir... Jajaja.
Estoy entendiendo
lo que leo?
Su mam le dijo:
Yo siempre te he visto como un patojo fuerte. En el espejo
solamente veo lo que veo al verte a los ojos.
90
Pero mam, en el espejo vi que mi nombre era especial.
Su mam le respondi:
e s p ej o vers
En este almente
lo que re i miras algo
S
eres t. es porque
diferente scubierto
e
no has d que llevas
el tesoro
dentro.
Li ajlebaal
kutan re li yuam Re qawa Daniel Caci
l kutan
Ajlebaa
al kutan
Ajleba
Ma yookat chi
xtawbal ru li yookat
chi xyaabasinkil.
Ut jokan chalen naq yooko chi aatinak chi rix li junjunq chi
kutan. Aran ut kintaw ru naq chaabileb chi xjunileb li kutan.
Jokan aj wi li junjunq tento naq tnaw li xkawilal ut li xmajelal re
naq ttenqa rib chi ru li xyuam ut xyalbal xqe re xkeebal chi
kanjelak chi ruheb li xkomonil li xmaatan keebil chaq re.
Ajlebaal kutan
Ma yookat chi
xtawbal ru li yookat
chi xyaabasinkil.
Atado a un tronco,
y con una carga de quesos de Taxisco,
sobre su lomo,
permaneca un mulo.
98
El mulo asustado
le dio tales patadas, Ests entendiendo
la lectura?
que lo mand a parar al hospital.
El mulo le dijo:
Seor zanate, no olvide
que del ladrn sta es la suerte:
O se encuentra con un golpe fuerte
o termina en la prisin.
Juguemos a la Matemtica
Por Daniel Caci
Cmo se juega?
Cmo se juega?
Ests entendiendo
la lectura?
5 5 5 5 5
4 4 4 4 4
3 3 3 3 3
2 2 2 2 2
1 1 1 1 1
102
Atrapados
Cmo se juega?
104
Basta numrico
Qu materiales necesitas para jugar?
Hojas de papel y lpiz.
Cmo se juega?
Nmero x 4 x 2 x 8 x 9 x 7 Correctas
El caballito de mar,
un pap muy especial
Por Yessenia Jurez Schaad
Un da Marcela le dijo:
Pap hoy pens en usted todo el da. Bueno, todos los das
pienso en usted. Pero hoy fue mejor!
Por qu Marcela? pregunta el padre.
Es que hoy, la maestra nos ley la vida de un animalito que
se parece a usted.
106
Yo me parezco a un animal! exclama el padre
asombrado. Pero por qu? Acaso no te cuido con
cario?
Pues por eso pap! Por eso usted se parece al caballito
de mar!
Tienen la cabeza
en ngulo recto
con el cuerpo, es En torno:
alrededor de
decir, como una algo.
escuadra.
Su cola es prensil.
Esto quiere decir
que se pueden
enroscar en torno
a los tallos marinos
para sujetarse.
Nadan muy
lentamente.
Se deslizan hacia
adelante con su
aleta trasera o
dorsal porque al
moverse produce
vibraciones.
Succionar:
absorber
algn lquido
por la boca.
Hembra Macho
Aleta dorsal
Bolsa incubatriz
Contracciones:
Otra de las curiosidades de los caballitos de mar es
movimientos que durante toda su vida solo tienen una pareja.
involuntarios del Si un miembro de la pareja muere, puede ser que
vientre necesarios el que sobrevivi nunca ms busque un nuevo
para hacer que una
cra nazca. compaero o compaera.
Generalmente
producen mucho
dolor a la mam
y en este caso al
pap.
Ests entendiendo
la lectura?
110
Cuando Marcela termin, le dijo a su padre:
Chi rix aan kirisiheb chaq li tasal hu, li ru waribaal, li jileb ixiij
ut li lem re ilok sa saqe.
Nawek naraj
Xbaqel sibyaan,
xbaqel kamenaq maraj
xooton aamaak.
Jokain nayeemank
re jun li xul chanchan
rilbal li chili, saxkaba
li naxbaanu, chanchan
chik li natijok, jokan naq
nayeemank re xooton
aamaak. Abanan, li
tzaqal yaal chi rix li
naxbaanu, aan naq re
xkaakalenkil
li xtzak.
-Hahahahaha -chankeb
naq kexjap re chi seek
114
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj 115
-Laain, yaal tzaqal, chan li chili-, abanan jo yookat chi
xkeebal reetal, naq nakakauxlaka li jo maajo re xqehinkil li
traj li junjunq tik naxsachbesi ru li kauxl
Ma yookat chi
xtawbal ru li yookat
chi xyaabasinkil.
116
Yook chi xkujbal xlem li chili naq kixsume:
Arin xraqek
Kemok aatin - Reheb aj kab naaj ut aj rox naaj 117
Cientca
Estados Unidos es
un pas del norte de
Amrica, al que viajan
muchos guatemaltecos
y guatemaltecas. La
mayora viaja por
necesidad. Buscan
un trabajo para
mejorar la vida de
sus familias.
Si tu padre y tu madre
evitan los golpes y te
corrigen de otra manera,
ayudarn a que seas ms
inteligente y rindas mejor
en los estudios.
Yal ban naq li qana Rux tik sa naril xyalbal qix chi rix
xtuqubankil yalaq ka chi chaajkilalil ut maaka tzaqal
sa qachool naq ak ttziibaka jun li chaajkilal, kama ain:
120
Laj Ton aan najt xteram chi ru laj Kax, aban kachin xteram chi ru lix Suyu.
Lix Suyu najt xteram chi us chi ru laj Ton ut kachin xteram chi ru laj Lix. Ani
put li kachin xteram chi jokanan.
Yalyok wi qaqe naq koook chi xyalbenkil qaqe re xsikbal
xsumenkil.
-Oybenimaq wan ex inkokal ak chan li qana Kutunel naq
kiqabil. Ka ru aajel ru teebanu xbeen wa.
-Xyaabasinkil ut xtawbal ru chankeb chi xjunil li komon.
Ak tooookinq chi xyaabasinkil sa xyaalal, chi qajunilo.-Ma
xetaw ru chan li qana kutunel-. Bar wan li chaajkilal.-Li
chaajkilal aan chi rixeb li kokal jalanjalanqeb xteram chan
naq kichaqok lix Pet.
122
Yalban, nawaj aj wi xyeebal aawe naq li xsumenkil kiqataw
sa komonil xbaan naq li qana kutunel yook chi xyeebal qe:
Maajun chi kanaaq chi rixeb li komon. Naxcholob chi qu
naq naraj xyeebal naq toj chi qatawaq ru chi qajunilo ut chi
qatenqahaq qib, naq ani junaq inka natawok ru li naleb toj
napatzok.
Ton Kax
Kiqayiib wi chik reetalil lix Suyu chi najt xteram chi ru laj Ton.
Ma us yooko naq taaye, yaabasi chi junsutaq li naleb ut
taayal rix.
Naxye naq: Laj Ton aan najt xteram chi ru laj Kax, aban
kachin xteram chi ru lix Suyu. Lix Suyu najt xteram chi us chi
ru laj Ton naraj naxyeee, us yooko chi xik.
Laj Ton aan najt xteram chi ru laj Kax, aban kachin xteram
chi ru lix Suyu.
Lix Suyu najt xteram chi us chi ru laj Ton ut kachin xteram chi ru
laj Lix.
124
Kiqakuub li reetalil laj Lix chi najt xteram chi ru lix Suyu.
Li max nabichank,
jun batz aj xoronel
Sa xkaba qawa Mario Enrique Caxaj
128
Ak naabalaq kutan chik chi rix naq kextaw li naajej bar
koxeokaq li ixqi max. Kesachk xchooleb chi rilbal naq tik xiikil
tzaqal xsahil wankeb. Ak kextzol chik rawbal li ixim kama
nakexbaanu li xwinqilaleb, ilbil chi us li xnaajeb aqinbil
ru ut ilbil chi us li rawimqeb, ut nakeril aj wi li xkuulaaleb.
Eb li saaj max, teelomeb, nakexbaanu chi xjunil li kanjel
nakexbaanu li xnaeb maraj li ranabeb. Maajun nakexsee
rib chi ribileb rib.
Mis: Xkomoneb
li xul naketuk ut
nakeketok tib
Nakeyeemank
Ma nakanaw ru
mis reheb xbaan
naq chanchaneb Li baalam aan jun xul natawlimank chi us sa xteepal
aj wi rilbaleb li Ameerk. Qanqan rix, ut kotox kok qeq chi sa chanchan
mis nakewank chik xtoroxil ru ixim.
sa ochoch ut
chanchaneb aj Sa xkaba li xnimal, natawmank sa rox naaj
wi rilbal li kaqkoj.
li mis ain chi ruheb chi xjunil li xpaayil li xul
Qunqun: moko
qes ta ru ut jay. sut rubel choxaal, ak aan chik chi rix li hix ut li
kaqkoj. Aan jwal nim chi ruheb chi xjunil li mis
Junaq baalam jwal tzimim rixeb. Waqxaqkaal sentiim tzaqal xnimal
nakiik chi us naru naxtaw xqeam, chalen toj sa xjolom toj chi ruuj xye.
lajeeb xbele kaal sentiim
roq ut kaakaal sentiim Kaaj wi li xye wan naq kablaju roxkaal maraj
xteram chalen sa xbeen kaahib xkaakaal sentiim xnimal roq, ut kaakaal
xtelb toj chi ru choch. Wi
tzaqal nimqeb chi us naru
sentiim tzaqal xnajtil xteram.
nakehulak junlajukaal liwr li
raalaleb. Junmay chihab Jun nimla torol tzaqal li xjolom li baalam. Kok
naru nakeyoyook
sa xbeen li ruuchi kotkok li xxik. Kok roq li rismal ut qunqun ru. Qeq
choch. xbonol li ruuj xye. Kaw tzaqal re xmaqab, ut
xiwajel tzaqal xkawil rib li xtelb junjunq. Oob
meetr ta xsutam li naajej naxsuti wi rib.
130
Li rixqilal li xul ain, kakab li xkuulaal nawan rajlal. Wank ut
naq nakewank oxib maraj kaahib.
Moko ki ta li poyanam
nanawok naq eb li xul
ain wankeb tik jun
tiikaj chi qeq maraj jun
tiikaj chi saq li xbonleb
rix. Jun chik anchal
wan naq sa li jun puuk
chi xul nayolaak wanq
junaq tik qeq,
saq ut tzimim rix.
Sa li xyehomeb
xbaanuhemeb laj
Maay, li baalam,
naxkutbesi li qoqyin
ut li xwankilal li
akab. Naq majiaq
nakekulunk laj
junpakal palaw, li
baalam, aan chaq li
xnawaleb chi xjunileb
li awabej. Wankeb
ut aj wi laj Maay Aj
Baalam xkabaeb.
Jo chan ru naxye li
Poopol Hu, li xloqlaj
huheb laj Kiche,
sa xyanqeb chaq
li kaahib chi xbeen
winq. Wankeb oxib
nakekamok re li
kabaej baalam:
Baalam Kiche, Baalam
Akab ut Baalam Iq.
134
Li baalam naxkutbesi
li kawil choolejil ut li
seebalil. Xiikil tzaqal
xloqal li xtzuumal li rix.
Kaajeb wi li saaj al
nakexkut xseebaleb
nakekehek chi oksink
re.
Eb li xtenamital aj Maay,
nakexyo li baalam kaaj
wi naq joqe tzaqal
aajel ru maraj naq wank
xkanjel chi ruheb, yaal
aj wi naq moko chaajk
ta chaq xtawbaleb
xbaan naq toj kiheb
chaq chi us li xul ain.
138
-Li xkawresinkil li qakuulaal sa li qasa ut li xturesinkileb, aan
li najalanok wi li qawanjik ut li qilbal chi ruheb li jun chol chik
chi chuutil chan li yak.
-Ut ismal tzaqal ru li qatibel chan jun li max. Rikin li ismal ain
naqakol qib chi ru li ke. Wankeb ut aj wi li qaloy moko ki ta
li ismal chi ru li xtibeleb, jo qayehaq li raaq palaw, abanan
qakomon sa li chuutal ain.
-Toj arin tqaraq chi xjunil xbaan naq xik qeee chan sa
xchuchiil aatin li mes.
140
Ak xyali aj wi xsahil xchuchinkil, laj rinjaaj, li kitzaqonk jo aj
raqol aatin, kixye:
Francisco el mentiroso
Por Agapito Cortz Peneleu
142
Esta broma y mentira la repiti una y otra vez. Un da,
despus que termin de comer y mientras sus familiares
apenas comenzaban, empez a gritar otra vez y a
pedir ayuda.
Moraleja:
La mentira har que las personas no crean
en nosotros.
144