Vous êtes sur la page 1sur 2

15. 07. 2017.

Etos Kosmu - Wikipedia

Etos Kosmu
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Etos Kosmu (grki: ili Etos Kosmou- "Godina Sveta") je stari vizantijski i rimokatolikisistem
hronologije za merenje vremena, koji su uveli Panodor Aleksandrijski, Hipolit Rimski, Sulpicije Sever, Anijan
Aleksandrijski, Georgije Sinkel i drugi.

Sadraj/ [sakrij/]
1 Ustanovljenje i upotreba
1.1 Upotreba u Rusiji
1.2 Dananja upotreba
1.3 Gibonov komentar
2 Fusnote i reference
3 Takoe pogledati
4 Vanjske veze

Ustanovljenje i upotreba [ uredi - | uredi izvor ]

Panodor Aleksandrijski je u svom delu Svetska hronika uveo proraun svetske ere, po kojoj od Adama (tj. na
grkom , apo ktiseos kosmou, "od nastanka sveta" ili Anno Mundi) do 412. n.e., u koje
je vreme Panodor iveo, prolo 5904 godine. Ova era se obino naziva "Antiohijska era" a ponekad i
"Aleksandrijska era". Nova godina je takoe prebaena na 1. septembar, to znai da je osam poslednjih
meseci (januar-avgust) 5493. od nastanka sveta, takoe osam prvih meseci 1. godine nae ere. Ova era se
manje ili vie koristila do desetog veka.

Od ove ere je znaajnija Vizantijska svetska era, koja je dugo sluila kao standard u Vizantijskom carstvu,
u Rusiji, kod Albanaca, Srba i modernih Grka. Ona broji 16 godina vie od Antiohijske ere i takoe poinje 1.
septembra; njena 5509. godina je poela 1. septembra 1. godine pre nae ere. Ova era je u Rusiji koriena
do 1700; izgleda da je nepoznato odakle ona potie[1] [2]. Ovaj sistem je postao standardan do 10. veka nae
ere (sa poetkom fiksiranim na 5509. pne.) u Vizantiji a time i u pravoslavnim zemljama istone Evrope.

Ali poto su slini Anno Mundi sistemi postali vrlo popularni, dolo je do problema: groznica iekivanja smaka
sveta, zbog shvatanja da posle perioda od 6000 godina (koji bi se navrili u kasnom 5. veku) dolazi Sedmi dan.
U tom periodu je nastao veliki broj milenaristikih verskih pokreta. Sir Thomas Browne je 1492. takoe mislio da
je svet stvoren 5509. pne. i da mu je rok trajanja 7000 godina. Inae, u katolikom delu Evrope od 11. stolea,
a u grkom svetu od 15., preovlauje raunanje godina po Hristovoj eri[3], koja je danas skoro univerzalno
prihvaena u svetu.

Upotreba u Rusiji [ uredi - | uredi izvor ]

Hronoloki sistem u srednjovekovnoj Rusiji je poivao na postanju sveta. Tek u vreme cara Petra Velikog, 1700.
godine, uveden je sistem "od Hristovog roenja". Nakon povratka iz veleposlanstva u zapadnoj Evropi (1697-
98.) Petar je promenio novogodinji dan sa "vizantijskog" 1. septembra na 1. januar, uobiajeni datum na
Zapadu. Takoe je promenio nain brojanja godina, usvojio je sistem Anno Domini (ili Leta gospodnjih). Tako je
1. januar 7208. postao 1. januar 1700. Ipak, car nije prihvatio i gregorijanski kalendar. Jednostavno je
ruski julijanski kalendar prilagodio julijanskom kalendaru kakav je tada korien u Engleskoj.

Dananja upotreba [ uredi - | uredi izvor ]

https://sh.wikipedia.org/wiki/Etos_Kosmu 1/2
15. 07. 2017. Etos Kosmu - Wikipedia

Tradicionalni pravoslavci i danas koriste Etos Kosmu datum uz Leto Gospodnje. Oba datuma se mogu pojaviti
na kamenima temeljcima, crkvenim kalendarima i formalnim dokumentima. Crkvena nova godina je i dalje 1.
septembra po julijanskom (starom) kalendaru, odn. 14. po novom (u 20. i 21. veku razlika izmeu dva
kalendara iznosi 13 dana).

Gibonov komentar [ uredi - | uredi izvor ]

Engleski istoriar Edward Gibbon je prokomentarisao ovu eru (negde 1787-88),[4]:

Ovaj period, koliko god arbitraran, jasan je i pogodan. Od 7296 godina koliko se pretpostavlja da je prolo
od postanja, nai emo 3000 neznanja i tame; 2000 bajkovitih ili sumnjivih; 1000 antike istorije, poevi od
Persijske imperije i Rimske i Atinske republike; 1000 od pada Rimskog carstva na zapadu do otkria
Amerike; i preostalih 296 e skoro dovriti tri stolea modernog stanja Evrope i oveanstva. alim za ovom
hronologijom, tako poeljnijom od naeg dvojnog i zbunjenog metoda brojanja unazad i unapred godina pre
i posle Hrianske ere.

Fusnote i reference [ uredi - | uredi izvor ]

1. New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, vol. 4., p. 163, article "Era ".
2. Istoriar Edward Gibbon pominje da je "prema Juliju Afrikancu i dr., svet stvoren prvog septembra, 5508 godina, tri
meseca i 25 dana pre Hristovog roenja" - "The History of The Decline and Fall of the Roman Empire", Chapter XL Reign
of Justinian, Footnote 160
3. "chronology." Encyclopdia Britannica from Encyclopdia Britannica 2007 Ultimate Reference Suite. (2008).
4. ibid.

Takoe pogledati [ uredi - | uredi izvor ]

Vizantijski kalendar
Anno Mundi
Indikt
Holocenski kalendar (jedan predlog za izbegavanje "dvojnog i zbunjenog metoda brojanja" na koji se Gibon
alio)

Vanjske veze [ uredi - | uredi izvor ]

(na engleskom:)

Catholic Encyclopedia article (1912 ed.), "Chronicon Paschale".


Catholic Encyclopedia article (1912 ed.), "Georgius Syncellus".
Easton's Bible Dictionary, ed. 1897, "Chronology".
More info on calendars, including Alexandrian world era and Byzantine era.
Excerpt from an article by Prof. Lenora Neville in the Jan. 2000 issue of Archaeology Odyssey.
Brooklyn Queens Land Trust, Article Archives, Volume 4, 2006.
A personal site about important dates.
Epochs and Eras

Kategorije: Kalendari Istono Rimsko Carstvo

https://sh.wikipedia.org/wiki/Etos_Kosmu 2/2

Vous aimerez peut-être aussi