DRUKIJA VRST INTELIGENCIJE

Nezainteresiranu promatra_u _etverogodinja Judy me_u svojim drutvenijim

prijateljima i prijateljicama izgleda kao izolirano dijete. Ona se u vrijeme igre povla_i

iz sredita zbivanja, u svakoj je igri negdje na rubovima, a ne ondje kamo se guraju

svi ostali. Me_utim, Judy zapravo vrlo pomno promatra drutveni ustroj svoje

skupine u vrti_u i u svome je drutvu po spoznajama o promjenama osje_aja u

drugih moda i najprofinjenija.

Ta njezina rafiniranost ne primje_uje se sve do trenutka kada odgojiteljica okupi

_etverogodinjake kako bi igrali igru koju zovu kola. Rije_ je o maketi s lutkama

izra_enoj po uzoru na u_ionicu u vrti_u, sa tapi_ima na kojima su fotografije djece i

odgojiteljica - zapravo je rije_ o testu kojim se ispituju drutvena opaanja. Kada je

odgojiteljica zamoli da svaku djevoj_icu i dje_aka postavi u dio prostorije u kojem se

najvie voli igrati - kut s priborom za crtanje, kut s kockicama itd. - Judy to redovito

u_ini s potpunom to_no_u. A kada od nje zatrai da svaku sliku postavi do slike

dje_aka ili djevoj_ice s kojom se to dijete najvie voli igrati, Judy pokazuje kako za

cijeli razred zna tko je kome najbolji prijatelj.

Ta to_nost otkriva da je Judy stvorila besprijekornu kartu koja pokazuje drutveni

raspored _itavog razreda, to ukazuje na opaajnu razinu iznimnu za

_etverogodinje dijete. Rije_ je o sposobnosti koja bi, kasnije u ivotu, Judy mogla

omogu_iti da postane pravom zvijezdom na podru_jima na kojima je vana

sposobnost opho_enja s Ijudima, od prodaje i rukovode_ih dunosti do diplomacije.

To to je drutvena genijalnost ove djevoj_ice uop_e uo_ena, pa jo i tako rano,

treba zahvaliti _injenici to je poha_ala vrti_ Eliot-Pearson, u sklopu sveu_ilita Tufts,

na kojem se u to vrijeme razvijao projekt Spectrum (Spektar), program koji s

1
izri_itom namjerom njeguje raznovrsne tipove inteligencije. Projekt Spectrum uzima

u obzir _injenicu da ljudski repertoar sposobnosti daleko nadilazi _itanje, pisanje i

ra_unanje, usko specijalizirane vjetine primjene rije_i i brojaka na koje je

tradicionalno usmjeren rad u kolama. Autori projekta dre da su sposobnosti u

kakve pripada i ono to pokazuje Judy (drutvena percepcija) zapravo talenti koje

obrazovni sustav moe njegovati, umjesto da ih zanemaruje ili _ak potiskuje.

Poticanjem

djece na razvijanje _itavog spektra sposobnosti na koje _e se oslanjati pri

postizanju uspjeha ili jednostavno onoga _ime se bave, kola se pretvara u ustanovu

koja pou_ava u ivotnim vjetinama.

Vizionar koji je stvorio i upravlja projektom Spectrum jest Howard Gardner,

psiholog s Pedagokog fakulteta sveu_ilita Harvard (7. Projekt Spectrum: glavni

Gardnerovi suradnici u stvaranju projekta Spectrum bili su Mara Krechevsky i David

Feldman.).

Dolo je vrijeme, rekao mi je Gardner, da proirimo poimanje spektra

nadarenosti. Najvaniji doprinos koji obrazovanje moe pruiti razvoju djeteta jest

pomo_i mu i usmjeriti ga prema podru_ju na kojem mu njegova nadarenost najvie

odgovara, gdje _e biti zadovoljan i stru_an. A to smo posve izgubili iz vida. Umjesto

toga, svu djecu podvrgavamo kolovanju koje _e vas, budete li uspjeni, najbolje

pripremiti za zvanje sveu_ilinog profesora. Pritom svu djecu ocjenjujemo u odnosu

na ispunjavanje uskog standarda uspjeha. Trebali bismo manje vremena provoditi u

ocjenjivanju djece, a vie u tome da im pomognemo u prepoznavanju vlastitih

prirodnih sposobnosti i nadarenosti te u njihovu njegovanju i razvijanju. Do uspjeha

2
vode stotine i stotine puteva. Jednako tako postoje i brojne razli_ite sposobnosti koje

vam mogu pomo_i da ga postignete (8. Moj prvi razgovor s Howardom Gardnerom

o njegovoj teoriji viestrukih inteligencija objavljen je pod naslovom Rethinking the

Value of Intelligence Tests u dodatku Education Supplement dnevnika The New

York Times (3. studenoga 1986.). Otada sam s njim razgovarao jo nekoliko puta.).

Ako netko vidi ograni_enja u starim na_inima razmiljanja o inteligenciji, onda je

to svakako Gardner. On isti_e kako su dani najve_e slave testova za odre_ivanje

kvocijenta inteligencije zapo_eli za vrijeme Prvoga svjetskoga rata, kada je dva

milijuna Amerikanaca podvrgnuto prvom masovnome obliku pisanog testa

inteligencije, koji je upravo u to vrijeme bio razvio Lewis Terman, psiholog sa

sveu_ilita Stanford. To je za posljedicu imalo desetlje_a onoga to Gardner naziva

razmiljanjem utemeljenim na IQ-a, a koje nam govori da su Ijudi ili pametni ili to

nisu, da se takvima rode, da _ovjek u vezi s tim ne moe puno toga u_initi i da vam

testovi mogu pokazati pripadate li u red pametnih ili ne. Test SAT, koji se primjenjuje

pri upisu na fakultete temelji se na istoj toj postavci o jedinstvenoj sposobnosti koja

vam odre_uje budu_nost. Ovakav na_in razmiljanja proima _itavo drutvo.

Utjecajna Gardnerova knjiga iz 1983., pod naslovom Frames of Mind, bio je

pravi manifest kojim je opovrgavao stavove utemeljene na IQ-u. On u njoj navodi

teoriju prema kojoj ne postoji samo jedna, monolitna vrst inteligencije koja je klju_na

za ivotni uspjeh, nego je rije_ o irokome spektru inteligencija, sa sedam glavnih

vrsta. Na njegovu su popisu dvije standardne akademske vrste, verbalna i matemati

_ko-logi_ka spretnost, ali i, nadalje, prostorne sposobnosti, kakve _emo

prepoznati u, recimo, iznimnu umjetniku ili arhitektu; kinesteti_ka genijalnost koja se

iskazuje u fluidnosti i eleganciji pokreta jedne Marthe Graham ili Magica Johnsona;

te glazbeni dar jednog Mozarta ili Yo Yo Maa. Popis zaokruuju dvije strane onoga

3
to Gardner naziva osobnim inteligencijama: vjetine koje se iskazuju u odnosima

s Ijudima, a primjer je veliki terapeut poput Carla Rogersa ili vo_a svjetske klase,

npr. Martin Luther King, Jr., te intrapsihi_ka sposobnost koja se, s jedne strane,

moe pojaviti u genijalnim spoznajama Sigmunda Freuda ili, s manje pompe, u

unutarnjem zadovoljstvu koje izvire iz prilago_avanja ivota pojedinca njegovim

istinskim osje_ajima.

Klju_na rije_ u ovom pogledu na inteligenciju jest viestruko: Gardnerov model

prodire puno dalje od standardnog koncepta IQ-a kao jedinstvenog, nepromjenjivog

_imbenika. Njime se potvr_uje da su testovi kojima su nas tiranizirali u koli - od

ispitivanja koja su nas razdvajala u skupine predodre_ene za tehni_ke kole i one

kojima je sudbina studij, do testova SAT koji su odre_ivali na koji se fakultet netko

moe upisati, ako mu rezultati uop_e doputaju takav korak - utemeljeni na

ograni_enome shva_anju inteligencije, koje nije u vezi s istinskim rasponom vjetina i

sposobnosti vanih za ivot koji nadilazi i prelazi granice IQ-a.

Gardner priznaje da je sedam proizvoljan broj vrsta inteligencije; nema tog

_arobnog broja kojim bi se mogla ozna_iti raznovrsnost ljudske nadarenosti. U jednoj

fazi Gardner i njegovi kolege istraiva_i popis od sedam proirili su na dvadeset

razli_itih vrsta inteligencije. Interpersonalna inteligencija, na primjer, imala je _etiri

prepoznatljive podvrste: vodstvo, sposobnost njegovanja veza i zadravanja

prijatelja, sposobnost rjeavanja sukoba i sposobnost drutvenog analiziranja, u

kakvoj se istaknula _etverogodinja Judy.

Ovaj viestrani pogled na inteligenciju prua nam bogatiju sliku djetetovih

sposobnosti i potencijala za postizanje uspjeha nego to to _ini standardni kvocijent

4
inteligencije. Poto su djeca u programu Spectrum podvrgnuta testiranju inteligencije

prema modelu Stanford-Binet - nekada zlatnome standardu IQ-testova - te, nakon

toga, skupini ispitivanja pripremljenih za odre_ivanje Gardnerova spektra

inteligencije, nije bilo mogu_e uspostaviti nikakvu zna_ajnu vezu izme_u rezultata

jednog i drugog ispitivanja (9. O usporedbi ispitivanja kvocijenta inteligencije i

sposobnosti koje njeguje Spectrum govori se u poglavlju Gardnerove knjige Multiple

Intelligences: The Theory in Practice (New York, Basic Books, 1993.), koju je

napisao zajedno s Marom Krechevsky.). Petero djece s najviim IQ-om (od 125 do

133) iskazalo je raznovrsne rezultate u deset kategorija koje su se mjerile

Spectrumovim ispitivanjem. Na primjer, od petero najpametnije djece (prema

ispitivanju kvocijenta inteligencije), jedno je bilo jako na tri podru_ja, troje je bilo

nadareno u dva, a jedno pametno dijete samo u jednoj Spectrumovoj kategoriji.

Te kategorije bile su tako_er razli_ite: _etvero ih se isticalo u glazbenim

sposobnostima, dvoje u vizualnoj umjetnosti, a jedno u percipiranju drutvenih

vrijednosti, jedno u logici, a dvoje u jeziku. Ni jedno od petero visokointeligentne

djece nije se isticalo fizi_kim sposobnostima, sposobno_u primjene brojki ili

mehani_kim sposobnostima; tovie, kretanje i brojevi u dvoje od petero djece bili su

slabe to_ke.

Gardnerov zaklju_ak bio je da rezultat na skali Stanford-Binet ne predvi_a

iskazivanje uspjeha u svim ili u odre_enome nizu podkategorija aktivnosti

obuhva_enih programom Spectrum. S druge strane, rezultati testova Spectrum

roditeljima i u_iteljima daju jasno usmjerenje u vezi s podru_jima za koja _e se ova

djeca spontano zanimati i u kojima _e biti dovoljno dobra da razviju strast koja bi ih

jednoga dana mogla odvesti i dalje od obi_nog umije_a, do vrhunskih postignu_a.

Gardnerovo razmiljanje o raznovrsnosti inteligencije i dalje se razvija. Desetak

5
godina nakon objavljivanja svoje teorije, Gardner je ovim rije_ima jezgrovito izrazio

narav osobnih inteligencija:

Interpersonalna inteligencija jest sposobnost razumijevanja drugih: to ih motivira,

kako funkcioniraju, kako s njima sura_ivati. Uspjeni prodava_i, politi_ari, u_itelji,

lije_nici i vjerski vo_e vjerojatno _e biti osobe s visokom razinom interpersonalne

inteligencije. Intrapersonalna inteligencija... korelativna je sposobnost okrenuta

prema unutra. Rije_ je o sposobnosti stvaranja to_nog, vjernog modela vlastite

li_nosti i sposobnosti da se taj model upotrijebi za uspjeno funkcioniranje u

ivotu (10.Autor jezgrovitog prikaza je Howard Gardner, Multiple Intelligences,

str. 9).

Jednom drugom prigodom Gardner je istaknuo da je u samome sreditu

interpersonalne inteligencije sposobnost razlu_ivanja i prikladnog reagiranja na

raspoloenja, temperament, motivaciju i elje drugih. Me_u zna_ajke

intrapersonalne inteligencije, klju_a samospoznavanja, on je ubrojio pristup

vlastitim osje_ajima i sposobnost njihova razlu_ivanja te primjene za usmjeravanje

ponaanja (11.Howard Gardner i Thomas Hatch: Multiple Intelligences Go to

School , Educational Researcher 18, 8 (1989.).).