Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Kako bismo potpunije spoznali kakvo bi to_no takvo kolovanje moglo biti,
prije svega na radove psihologa sa sveu_ilia Yale, Petera Saloveyja, koji je uz puno
(1990.), str. 185-211.). Ovakav pokuaj nije nikakva novost; tijekom godina, _ak i
_lanku objavljenom u _asopisu Harper's Magazine, iznio teoriju prema kojoj je jedan
ono to elite, bilo da oni to ele ili ne. Ali nijedna od tih formulacija drutvene
inteligencije nije osobito utjecala na teoreti_are IQ-a, a ve_ 1960. godine jedan je
1
beskorisnim konceptom.
Ijudima; Robert J. Sternberg: Beyond I.Q. (New York, Cambridge University Press,
1985.).).
Gardnerom oko toga da su se stari koncepti IQ-a vrtjeli oko uskog polja lingvisti_kih i
mjestu. U takvim predvi_anjima, ti su rezultati bili sve neuspjeniji kako se ivotni put
vra_a nas do to_ke u kojoj moramo cijeniti koliko je presudna osobna ili
2
emocionalna inteligencija.
Osobe koje pouzdanije poznaju svoje osje_aje bolje upravljaju vlastitim ivotom i
poglavlju razmotrit _emo sposobnost koja _ovjeku omogu_uje da tjei samoga sebe,
dok se oni koji su u tome dobri puno bre mogu oporaviti od ivotnih neuspjeha i
neda_a.
3
3. Motiviranje samoga sebe. Kao to _emo vidjeti u estom poglavlju,
svih vrsta. Ljudi koje krasi ova sposobnost nerijetko su produktivniji i u_inkovitiji,
drutvenu cijenu emocionalne gluho_e i razloge zbog kojih empatija poti_e altruizam.
koji pokazuju to je drugima potrebno ili to drugi ele. Zbog toga su takve osobe
rukovode_im funkcijama.
u_inkovitosti. Osobe koje se isti_u u tim vjetinama postiu dobre rezultate u svemu
4
to se oslanja na nesmetanu interakciju s drugima; to su drutvene zvijezde.
nas moda su vrlo uspjeni u obuzdavanju, recimo, vlastite uzrujanosti, ali razmjerno
nesposobni kada je rije_ o umirivanju drugih. Temelj na kojem po_iva naa razina
sposobnosti nesumnjivo je iv_ane naravi, ali kao to _emo vidjeti, mozak je iznimno
popraviti: u velikoj mjeri, svako od ovih podru_ja zapravo je skup navika i reakcija