Ahac Ecdl Modul2 PDF

AHAC: ECDL MODUL2 v4.
MIROSLAV AHAC
ECDL Expert, predava i ispitiva
(c) 2008.
2 AHAC: ECDL MODUL2 v4.0
Sadraj
MODUL 2: Koritenje raunala i upravljanje

datotekama 4
Autorska prava
................................................................................................................................... 4
Ciljevi MODULA
...................................................................................................................................
2 5
2.1 Raunalna
...................................................................................................................................
okolina 6
2.1.1 Prvi koraci ..........................................................................................................................................................
na raunalu 6
Ukljuiti raunalo
......................................................................................................................................................... 6
Rad s miem ......................................................................................................................................................... 7
Iskljuiti raunalo
......................................................................................................................................................... 9
Ponovno startanje
.........................................................................................................................................................
ukljuenog raunala 9
Prekinuti aplikaciju
......................................................................................................................................................... 10
Radna povrina
......................................................................................................................................................... 11
START gumb ......................................................................................................................................................... 13
2.1.2 Osnovne..........................................................................................................................................................
informacije o raunalu 16
Pregled svojstava
.........................................................................................................................................................
raunala 16
Mijenjanje.........................................................................................................................................................
parametara radne okoline 17
Postaviti i.........................................................................................................................................................
promijeniti jezik 19
Formatiranje .........................................................................................................................................................
disketa, Zip i USB diskova 22
Instaliranje .........................................................................................................................................................
i uklanjanje aplikacija 24
Upotreba .........................................................................................................................................................
Print Screen naredbe 25
Koritenje.........................................................................................................................................................
naredbe Help 27
2.1.3 Ureivanje ..........................................................................................................................................................
teksta 28
Pokretanje .........................................................................................................................................................
aplikacije za obradu teksta 28
Spremanje .........................................................................................................................................................
datoteke 30
Zatvaranje .........................................................................................................................................................
aplikacije 33
2.2 Radna okolina
...................................................................................................................................
- desktop 34
2.2.1 Rad s ikonama
.......................................................................................................................................................... 35
Prepoznavanje
.........................................................................................................................................................
osnovnih ikona 35
Selektiranje
.........................................................................................................................................................
i pomicanje ikona 38
Otvaranje.........................................................................................................................................................
datoteka, mapa i aplikacija 39
Kreiranje .........................................................................................................................................................
preice 39
2.2.2 Rad s prozorima
.......................................................................................................................................................... 41
Osnovni elementi
.........................................................................................................................................................
prozora 41
Mijenjanje.........................................................................................................................................................
veliine i zatvaranje prozora 43
Prijelaz izmeu
.........................................................................................................................................................
prozora 43
2.3 Upravljanje
...................................................................................................................................
datotekama 46
2.3.1 Pojmovi.......................................................................................................................................................... 46
Prikaz ureaja
.........................................................................................................................................................
za pohranu podataka 46
Ureaji koji
.........................................................................................................................................................
se koriste za pohranu 47
2.3.2 Mape, direktoriji,
..........................................................................................................................................................
folderi 48
Navigacija.........................................................................................................................................................
do mape ili datoteke 48
Kreiranje .........................................................................................................................................................
mapa i podmapa 49
Prikaz svojstava
.........................................................................................................................................................
mape 51
2.3.3 Rad s datotekama
.......................................................................................................................................................... 56
Prepoznavanje
.........................................................................................................................................................
najeih tipova datoteke 56
Prebrojavanje
.........................................................................................................................................................
datoteka 57
Promjena.........................................................................................................................................................
statusa datoteke 60
Sortiranje.........................................................................................................................................................
datoteka 62
Vanost znaenja
.........................................................................................................................................................
tipa datoteke 64
2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Sadraj 3
Preimenovanje
.........................................................................................................................................................
mapa/datoteka 65
2.3.4 Kopiranje
..........................................................................................................................................................
i premjetanje 68
Oznaavanje
.........................................................................................................................................................
datoteke ili mape 68
Kopiranje.........................................................................................................................................................
datoteka/mapa 70
Kopiranje.........................................................................................................................................................
datoteka na disketu 72
Premjetanje
.........................................................................................................................................................
datoteka/mapa 73
2.3.5 Brisanje..........................................................................................................................................................
i vraanje 75
Brisanje datoteka,
.........................................................................................................................................................
mapa u ko za smee (Recycle Bin) 75
Vraanje .........................................................................................................................................................
obrisanih datoteka, mapa 76
Pranjenje.........................................................................................................................................................
koa za smee 77
2.3.6 Pretraivanje
.......................................................................................................................................................... 79
Koritenje.........................................................................................................................................................
alata Find, Trai 79
Traenje datoteka
.........................................................................................................................................................
po sadraju, datumu promjene... 80
Pogled na.........................................................................................................................................................
esto koritene datoteke 82
2.3.7 Komprimiranje
..........................................................................................................................................................
datoteka 84
Komprimiranje
.........................................................................................................................................................
datoteka u odreenu mapu 84
Dekomprimiranje
.........................................................................................................................................................
datoteka 86
2.4 Virusi ................................................................................................................................... 87
2.4.1 Pojam .......................................................................................................................................................... 87
to je virus
.........................................................................................................................................................
i njegove posljedice 87
Kako se prenosi
.........................................................................................................................................................
na raunalo 87
Dobre strane
.........................................................................................................................................................
antivirusnih aplikacija 87
to znai .........................................................................................................................................................
dezinficirati datoteku 87
2.4.2 Postupci..........................................................................................................................................................
s virusima 88
Koritenje.........................................................................................................................................................
antivirusne aplikacije 88
Nadogradnja.........................................................................................................................................................
antivirusnog softvera 88
2.5 Upravljanje
...................................................................................................................................
ispisom 89
2.5.1 Postavke ..........................................................................................................................................................
pisaa 89
Promjena.........................................................................................................................................................
osnovnog pisaa sa liste 89
Instaliranje
.........................................................................................................................................................
novog pisaa 90
2.5.2 Izlazni rezultati
..........................................................................................................................................................
ispisa 93
Ispis iz aplikacije
.........................................................................................................................................................
za obradu teksta 93
Pregledati.........................................................................................................................................................
poslove ispisa 95
Zaustavljanje
.........................................................................................................................................................
i ponovno pokretanje te brisanje poslova ispisa 96
Dodatak MODUL2
................................................................................................................................... 97
Podsjetnik MODUL2
.......................................................................................................................................................... 97

2 MODUL 2: Koritenje raunala i upravljanje datotekama

Autorska prava
"ENIGMA" IT obrazovni centar - Pula
poduzea AHAC d.o.o. iz Zagreba, Pavletieva 15
tel/fax (01) 3092 071
Adresa centra:
Pula, Kandlerova 19
T: (052) 381 615
F: (052) 381 617
M: 098 435 954
E: miroslav.ahac@pu.t-com.hr
W: www.ahac.hr
Kako poloiti ECDL - Syllabus 4.0

MODUL 2 - Koritenje raunala i upravljanje datotekama
Prirunik za pripremu polaganja ECDL ispita
Verzija 1.4
Miroslav Ahac 2008.
AUTORSKA PRAVA:
Ova publikacija je zatiena od prava kopiranja 2006.-2008. Zakonom o autorskom

pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske od 2003.godine kao i svim ostalim zakonima
koji se primijenjuju u svijetu. Sadraj ove publikacije u cijelosti je zatien i autor
zadrava sva prava ukljuujui i prava preprodavanja. Niti jedan dio ovog teksta ne smije
se fotokopirati ili na bilo koji drugi nain reproducirati ili prenositi u bilo kojoj formi
(elektroniki, fotokopiranjem, snimanjem ili nekom drugom metodom) bez prethodne
pismene dozvole autora. Sadraj ovog dokumenta i informacije u njemu autor moe
mijenjati bez prethodne objave. Nije vam dozvoljeno davati ili prodavati ovu publikaciju
bilo kome drugome. Ako ste ju dobili od bilo koga tko nije www.ahac.hr upozoravamo vas
da imate piratsku kopiju. Molimo vas, kontaktirajte nas putem e-pote na info@ahac.hr i
upozorite o nastaloj situaciji.
Vei dio ove publikacije je napravljen prema osobnom iskustvu i viegodinjem radu. Ne
garantiramo da e ova publikacija odgovarati vaim potrebama, pa ni autor ni izdava ne
snose nikakve posljedice uzrokovane upotrebom ovog dokumenta, niti se smatraju
odgovornima za bilo kakvu tetu ili gubitak informacija koje mogu nastati direktno ili
indirektno koritenjem ovog dokumenta. Odreena situacija kod vas ne mora u
potpunosti odgovarati primjerima ilustriranim u ovoj publikaciji; u stvari najee te
situacije nisu iste i morat ete ih prilagoditi vaem koritenju.
TRGOVAKE OZNAKE:
Ova publikacija sadri imena proizvoda ili usluga poznatih proizvoaa. Bilo koji
trgovaki znak, naziv proizvoda ili oznaka usluge i imena su njihovo vlasnitvo i u
publikaciji su koriteni iskljuivo kao reference.

MODUL 2: Koritenje raunala i upravljanje datotekama 5
Ciljevi MODULA 2
Modul 2 Koritenje raunala i upravljanje datotekama, trai od kandidata da doka

e znanje i kompetenciju u koritenju osnovnih funkcija osobnog raunala i njegovog
operativnog sustava. Kandidat treba biti u mogunosti prilagoditi osnovne postavke,
koristiti ugraenu funkciju pomoi, te znati zaustaviti aplikaciju koje ne reagira. Kandidat
treba efikasno djelovati unutar radne povrine (desktop) te znati raditi sa ikonama i
prozorima unutar radne povrine. Treba biti sposoban upravljati i organizirati datoteke i
mape (direktorije, foldere) te znati kako kopirati, premjetati i brisati, komprimirati i
dekomprimirati datoteke i mape (direktorije, foldere). Kandidat takoer treba znati to je
kompjuterski virus, te biti sposoban koristiti anti-virusni softver. Kandidat treba dokazati
da zna koristiti jednostavne alate za ureivanje teksta i ispisa koji su dostupni unutar
operativnog sustava.

2.1 Raunalna okolina

2.1.1 Prvi koraci na raunalu
2.1.1.1
Prvi
Ukljuiti
koraci raunalo
na raunalu
Metoda ukljuivanja raunala sastoji se od slijedeih postupaka:
1. Provjerite da li je raunalo ukljueno u struju

2. Pritisnite gumb na kuitu raunala
Kada ga ukljuite, primijetit ete kako se na ekranu prikazuju neke informacije. Gledajte
paljivo i primijetit ete informacije o na primjer koliini video (grafike) memorije koja
je instalirana u vae raunalo, ukupno koliinu RAM memorije kao i informaciju o vaem
CPU. Raunalo u stvari izvodi postupak pod nazivom POST (Power On System Test or
Power On Self Test) kojim provjerava ureaje prije nego to e krenuti s punjenjem
Windows-a u privremenu memoriju raunala (RAM). Taj postupak izvodi poseban
raunalni ip unutar vaeg raunala koji se naziva ROM-BIOS (Read Only Memory,
Basic Input Output System).
Nakon zavretka punjenja Windowsi u memoriju raunala, na ekranu ete dobiti prikaz
radne povrine Windowsa. Objekti koji e se pojaviti na zaslonu monitoru razlikuju se
ovisno o tome kako je vae raunalo podeeno. U najveem broju sluajeva radna
povrina Windowsa XP izgledat e kao ova prikazana na donjoj slici.

2.1.1.2
Prvi
Radkoraci
s miem
na raunalu
Windowsi su jedan od operativnih sustava gdje se mi esto koristi kao alat za navigaciju
kako kroz sam operativni sustav tako i za izvoenje raznih akcija (na Internetu je
nezamjenjiv). Postoji pet osnovnih aktivnosti u radu s miem:
postavljanje,
klikanje,
dvostruko klikanje,
klikanje desnim gumbom mia i
metoda povlai i pusti.
U priruniku su koriteni simboli za tri osnovne radnje s miem:

a) Klik lijevim gumbom mia oznaen je crvenim lijevim gumbom mia .
b) Klik desnim gumbom mia oznaen je plavim desnim gumbom mia .
c) Simbol za akciju povlaenja mia je zeleni lijevi gumb mia .
Postavljanje mia
Postavljanje mia znai pozicioniranje pokazivaa mia iznad objekta. Poneki puta
kada postavite mia iznad objekta i ekate neko vrijeme, pojavit e se mali uti okvir koji
se naziva "podsjetnik alata" (tool tip). Okvir sadri opis objekta. Kada postavite mia na
neki objekt pokaziva mijenja oblik upozoravajui vas na injenicu da ete moi izvesti
neku naredbu.
Na primjer, ako se pokaziva mia pretvori u ruku , vi ste u stvari postavili mia na
stavku koja se moe kliknuti, a naziva se "hiperveza" (hyperlink).
Ako se pokaziva mia pretvori u dvostruke strelice , , znai da moete

mijenjati veliinu objekta izvoenjem metode povlaenja.
Klik
Klik znai da morate pritisnuti najee lijevi gumb mia kaiprstom. Kada to izvedete
nad nekim objektom uinit ete ga aktivnim.
Dvostruki klik
Dvostruki klik znai da je potrebno, kaiprstom brzo pritisnuti lijevi gumb mia dva puta
za redom. Time izvodite radnju otvaranja mapa, datoteka i programa.
Desni klik
Desni klik znai pritisnuti desni gumb mia srednjim prstom oznaeno du prirunika
simbolom . Nakon izvoenja ove radnje na ekranu ete dobit meni preicu.
Vui, povlaiti
Vui ili povlaiti objekt pomou mia znai postaviti se na objekt, pritisnuti i drati
pritisnutu lijevu tipku mia i zatim povlaiti po ekranu odabrani objekt. U priruniku je
oznaeno slijedeim simbolom . Kada ste premjestili objekt na poziciju gdje ste eljeli
da ga smjestite, pustite gumb mia kako bi Windowsi mogli do kraja izvesti opisani
postupak.

SAVJET: Ukoliko elite nauiti navedene radnje (klik, dvostruki klik i metodu
povuci i pusti) najlake ete ih svladati pomou kartake igre Solitaire (pasijans).
Igra pasijansa
Igra pasijansa sastoji se u povlaenju karti okrenutih licem prema gore sa pila na pil
pokuavajui ih poredati prema vrijednosti i to manju karta na veu uz dodatak crvena
na crnu ili crna karta na crvenu. Ako odvuete kartu sa pila, kliknite na kartu koja je
ostala okrenuta licem prema dolje. Kada ste odvukli i posljednju kartu iz pila tada
moete povui kralja na prazno mjesto pila.
Isputanjem asa na jedno od etiri mjesta u gornjem desnom kutu moi ete isputati
ostale karte iste boje po veliini (AS, 2, 3, 4...10,J,Q,K). Ako imate kartu koja se moe
odvui i ispustiti na pil u desnom kutu najjednostavnije je dvostruko kliknuti.
U situaciji kada vie ne moete premjestiti niti jednu kartu krenite s otvaranjem pila na
vrhu ekrana lijevo.
Igru ete bez upotrebe mia pokrenuti na slijedei nain:
1. Pritisnite tipku Windows (nalazi se na tipkovnici u donjem lijevom dijelu izmeu

tipki i )
2. Pritisnite tipku R
3. Otipkajte Sol
4. Pritisnite Enter
5. Na ekranu ete dobiti isti ili slian prikaz kartake igre Solitaire.

2.1.1.3
Prvi
Iskljuiti
koraci na
raunalo
raunalu
Moe vam se initi podrugljivo, ali prva i najvanija stvar koju morate upoznati o
Windowsima je kako prekinuti rad i iskljuiti raunalo kada ste zavrili s poslom. Opcija
prekida rada s Windowsima izvodi se na sljedei nain:
1. na gumb Start, i zatim na gumb Turn Off Computer... kako je to prikazano na

sljedeoj slici.
2. Na dijalokom okviru koji se pojavi, a prikazan je na slijedeoj slici na gumb

Turn Off, vae e raunalo prekinuti rad s operativnim sustavom Windows i
omoguit vam iskljuivanje raunala.
Turn Off Computer - Koristite ga kada namjeravate iskljuiti raunalo.

Stand by - opcija je omoguena raunalima koja imaju ugraen Advanced Power
Manager (APM) or ACPI. Stand by uva energiju i omoguava vam povratak tamo
gdje ste, prije ukljuivanja ove opcije, radili.
Restart - koristite Restart kada je neophodno potrebno prekinuti rad Windowsa, ali
elite i dalje koristiti raunalo. Na primjer, prilikom instaliranja nove hardverske
komponente ili prilikom instaliranja novog programa, esto e vas se pri tome
upozoriti na ponovno pokretanje raunala (restart) kako bi odreene postavke bile
u funkciji.
2.1.1.4
Prvi
Ponovno
koraci na
startanje
raunaluukljuenog raunala
Nikada nemojte iskljuivati raunalo pritiskom na gumb za iskljuivanje koji se nalazi na

prednjoj strani kuita vaeg raunala. Uvijek morate iskljuivati raunalo pomou
naredbe Turn off Computer. ( na gumb Start, i zatim na gumb Turn Off Computer
). Ukoliko elite iskljuiti raunalo i odmah ga ponovno startati, moete odabrati
naredbu Restart koja se nalazi na dijalokom okviru Turn off computer, a prikazana je
na slijedeoj slici.

NAPOMENA: Poneki puta vae e se raunalo "sruiti" zbog greke (bug-a) u softveru.
Ruenje raunala moe prouzroiti njegovo "zamrzavanje" i onemoguavanje koritenja
tipkovnice ili mia. Ako vam se dogodi takvo to, ostavite raunalo nekoliko minuta kako
bi se samo "odmrznulo". Ako raunalo i nakon nekoliko minuta ostane zamrznuto neete
imati drugu mogunost nego da ga ugasite i startate ponovno. U tom sluaju koristite
gumb restart koji se nalazi na prednjoj strani vaeg raunala. Kako gaenje raunala i
njegovo ponovno startanje nee biti izvedeno propisanim nainom morate znati da ete
moda izgubiti odreene podatke one na kojima ste radili u trenutku zamrzavanja
raunala.
2.1.1.5
Prvi
Prekinuti
koraci na
aplikaciju
raunalu
esto ete u Windowsima naii na situaciju kada vam neki program nee raditi nakon to
ste ga pokrenuli i neko vrijeme radili s njime. Jedino rjeenje je nasilni prekid programa i
to tako to ete istovremeno pritisnuti tri tipke + + . Nakon kraeg
vremena Windowsi e prikazati popis svih programa koji se trenutno izvode u prozoru
pod nazivom Windows Task Manager.

1. Odaberite redak s nazivom programa koji elite prekinuti i koji na kraju naziva
programa ima tekst (Not responding).
2. na gumb End Task i Windowsi e prekinuti izvoenje tog programa. Ako ste
neto unosili vjerojatno e dio toga biti izgubljeno.
3. Ukoliko klikom na gumb End Task niste uspjeli prekinuti program jer je greka
takva da se program ne da prekinuti izaberite onda gumb Shut Down.
4. Ako niste uspjeli ni tada prekinuti program koji vam je zaustavio rad Windowsa
morat ete ponovno pokrenuti raunalo.
UPOZORENJE: Ukoliko niste spremili podatke ili dokument, posao koji ste do tada
napravili bit e najvjerojatnije izgubljen.
2.1.1.6
Prvi
Radna
koraci
povrina
na raunalu
Dok radite za svojim radnim stolom mogue je sav svoj posao rairiti po cijelom stolu. Na
slian nain to moete uraditi i s Windowsima, osim to je u tom sluaju radni stol
povrina monitora, a za rad s pojedinim poslovima koristite ikone ili izbornike pomou
kojih se otvaraju prozori.
Kada ukljuite raunalo operativni sustav Windows e se automatski pokrenuti. Sljedea

slika prikazuje izgled tog suelja. Brojevima od 1 do 5 oznaeni su osnovni elementi
radne povrine Windowsa.

Ona se sastoji od:
1 Ikona, na koje morate dvostruko kako bi pokrenuli program ili otvorili mapu.
Ove sliice se nazivaju jo i preice (shortcuts).
2 Start gumba koji se koristi za brzo pokretanje instaliranih programa ili
pronalaenje datoteka, ali i za prekid rada na Windowsima. Gumb Start upoznali ste
u temi pod nazivom Gumb Start.
Na meniju birate koji program ete pokrenuti, koji dokument otvoriti, to podesiti
od ponuenog, kako pronai mapu, dokument ili program.
4 Taskbar ili vrpca zadataka koristi se za jednostavno otvaranje prozora programa
koje ste pokrenuli. Prilikom otvaranja nekog programa ili dokumenta, na vrpcu
zadataka smjestit e se gumb s oznakom programa. Ukoliko elite, vrpcu zadataka
moete smjestiti i na ostale pozicije na ekranu.
5 Date/Time na samom desnom kraju vrpce prikazuje vrijeme, a postavljanjem

mia iznad brojeva dobit ete u utom okviru ispisan i datum.

Dvostrukim na oznaku vremena, aktivirat ete dijaloki okvir u kojem moete

podesiti datum i vrijeme na vaem raunalu. Sljedea slika prikazuje taj dijaloki
okvir pod nazivom Date/Time Properties.
2.1.1.7
Prvi
START
koracigumb
na raunalu
Meni ili izbornik je popis naredbi ili instrukcija kojima nareujete raunalo to da radi.
Na primjer, nareujete mu otvaranje, spremanje ili tampanje dokumenta. Glavni
izbornik pridruen Windowsima je Start meni.
Veina programa imat e svoje vlastite izbornike koji e vam postati poznati tijekom
koritenja tih programa. Najee mjesto na kojima se izbornici nalaze je vrh prozora
programa u podruju koje se naziva vrpca izbornika. Jedan takav prikazan je na donjoj
slici.
U Windowsima ete koristiti izbornike, kaskadne izbornike, podizbornike i izbornike

preice. Ove posljednje, izbornike preice, pokreete klikom na desni gumb mia.
Na radnoj povrini Windowsa u donjem lijevom uglu nalazi se gumb Start na kojem sve
poinje i zavrava, a koristi se pokretanje glavnog izbornika Windows-a.
Pokretanje Start izbornika pomou mia

1. na gumb i pojavit e se glavni pratei izbornik Windowsa.
U osnovi, ovaj meni podjeljen je u dva dijela:
1 Podruje glavnog izbornika Windowsa (pri samom dnu izbornika) koje se koristi za
odjavljivanje korisnika (Log Off) odnosno prekid rada s Windows-ima (Turn Off
Computer).
2 Podruje izbornika na kojem su smjetene aplikacije i poslovi koje ste radili. Na tom
izborniku odaberite pokretanje programa, odnosno ovo je najbri nain za otvaranja neke
od 15 esto koritenih datoteka na kojima ste tijekom odreenog perioda radili, a slui i
za izbor opcija podeavanje vaeg raunala, traenje datoteka ili pomoi i podrke.
Pokretanje Start izbornika pomou tipkovnice
Glavni izbornik moete pokrenuti i pomou tipkovnice i to na dva naina:

a) pritiskom na kombinaciju tipki +
odnosno
b) pritiskom na tipku koja ima simbol Windows-a .
Zatvaranje Start izbornika pomou mia
Glavni izbornik zatvoriti ete pritiskom na tipku

2.1.2 Osnovne informacije o raunalu

2.1.2.1
Osnovne
Pregledinformacije
svojstava raunala
o raunalu
Operativni sustavi (kao to su Windows, Linux, Unix ili neki drugi) ponaaju se kao veza
izmeu vas i raunalnog hardvera. Kao to ve znate, vae raunalo radi koristei se
binarnim signalima (jedinicama 1 i nulama 0) i kako ne biste morali raditi direktno s
binarnom matematikom koristite se operativni sustavi. Koritenjem Windowsa na
primjer, znai da vi, kao korisnik raunala, ne morate brinuti o tome kako raunalo radi,
ne morate biti raunalni strunjak. Vi se samo morate usredotoiti na koritenje raunala
kao na jednostavan alat koji e vam pomoi izvravanju uobiajenih poslova i zadataka
bre i sa manje napora.
Kao to je ranije reeno, Windowsi se pune u privremenu memoriju raunala, u ipove

koje zovemo RAM ipovi. Isto tako kada pokreete aplikacijske programe (Word, Excel ili
kartaku igru Solitaire) i oni se takoer pune u RAM ipove odnosno privremenu
memoriju vaeg raunala. Ukoliko elite vidjeti koliko vae raunalo ima memorije
pogledajte na ekran kada ukljuujete raunalo i u gornjem lijevom dijelu ekrana vidjet
ete kako se broj na brojau poveava. To je podatak o veliini RAM memorije vaeg
raunala
S druge strane bitan element vaeg raunala je i njegov "mozak", CPU koji je odgovoran
za sva raunanja koja se izvode unutar raunala. CPU odreuje brzinu vaeg raunala
kao i koji operativni sustav ga moe pokretati. Dodatno ovom objanjenu rada CPU,
potrebno je kazati da je CPU ukljuen i u jezgru drugih aktivnosti kao to je kontrola
prijenosa podataka sa vrstog diska u memoriju raunala (RAM). Jedan primjer CPU je
INTEL PENTIUM CPU prikazan na donjoj slici.
Pregledavanje svojstava raunala
Za pregledavanje svojstava vaeg raunala izvedite slijedei postupak.
1. na gumb Start, i zatim desnim gumbom mia kliknite na redak My

Computer... kako bi se prikazao izbornik preica na kojem na redak
Properties. Na ekranu ete dobiti dijaloki okvir u kojem moete vidjeti
informaciju o verziji vaeg operativnog sustava (na slici oznaeno brojem 1) te tip
CPU i koliinu RAM memorije (na slici oznaeno brojem 2).

2.1.2.2
Osnovne
Mijenjanje
informacije
parametara
o raunalu
radne okoline
Mijenjanje vremena i datuma
Na samom desnom kraju vrpce nalazi se gumb Date/Time koji prikazuje vrijeme, a
postavljanjem mia iznad tih brojeva dobit ete u utom okviru ispisan i podatak o
datumu.
Dvostrukim na oznaku vremena, aktivirat ete dijaloki okvir u kojem moete podesiti
datum i vrijeme na vaem raunalu. Sljedea slika prikazuje taj dijaloki okvir pod
nazivom Date/Time.

Uoite kako imate mogunost promijeniti vremensku zonu vaeg raunala na jaha
kartice Time Zone i zatim odabirom zone sa padajueg izbornika kako je to prikazano na
slijedeoj slici
Ako imate vezu prema Internetu moete vrijeme podesiti prema vremenu pohranjenom
na Internet lokaciji.

2.1.2.3
Osnovne
Postaviti
informacije
i promijeniti
o raunalu
jezik
Za podeavanje jezika tipkovnice na gumb Start i na meniju odaberite redak Control

Panel i unutar ovog prozora kliknite na Date, Time, Language... iji izgled ikone je
prikazan na donjoj slici
Nakon toka odaberite Regional and Language Options
Dobit ete slijedei dijaloki okvir pod nazivom Regional and Language Options

1. na gumb Details... i na dijalokom okviru koji se pojavi a prikazan je na

slijedeoj slici

2. na gumb Add. Pri tome ete dobiti dijaloki okvir u kojem moete dodati ili
promijenite jezik vae tipkovnice odabirom nekog od ezdesetak jezika promijeniti
izgled vae tipkovnice.

2.1.2.4
Osnovne
Formatiranje
informacije
disketa,
o raunalu
Zip i USB diskova
Formatiranje diskete
UPOZORENJE: Ovu naredbu nikada ne izvodite na vrstim diskovima jer su funkcije ove
naredbe:
brisanje svega na magnetnom mediju i
postupak formatiranja
Za formatiranje diskete kao prvo umetnite disketu u disketni pogon. Disketu koju ste ve
koristili formatiranjem ete izbrisati sve podatke koje ona sadri. Dakle, prije
formatiranja pogledajte sadraj diskete odabirom ikone My Computer i ikone za disketu.
Kada se uvjerite da vaa disketa ne sadri nita vano moete krenuti s postupkom
formatiranja.
1. na gumb Start
2. na redak My Computer. Stavite disketu u disketni ureaj.
3. na sliicu 3.5 floppy (A:)
4. na meni File, 3.5 Floppy (A)

5. na redak Format... i vidjet ete slijedei dijaloki okvir
4. na gumb Start i dobit ete slijedei dijaloki okvir upozorenja

5. na gumb OK i zapoet e postupak formatiranja diskete. Po zavretku

formatiranja dobit ete slijedei dijaloki okvir
6. na gumb OK kako bi zatvorili prethodni prozor. Ukoliko vie nemate disketa za

formatiranje zatvorite i taj prozor na gumb CLOSE.
2.1.2.5
Osnovne
Instaliranje
informacije
i uklanjanje
o raunalu
aplikacija
Veina programa danas se nalazi na CD-ovima. Da bi ste instalirali program koji se nalazi
na CD-u, jednostavno stavite CD i on e se automatski pokrenuti. Veina instalacijskih
procedura je slina i jedino to morate initi je pratiti instrukcije na ekranu. Za neke
programe trebat e vam lozinka. Mnogi programi danas se naruuju putem Interneta pa
softver moete direktno spustiti na svoje raunalo. Poneki puta programe morate platiti
unaprijed, meutim mnogi vam nude mogunost pregleda verzije programa prije
kupovine. Takve verzije imaju ograniene funkcionalne mogunosti ili e raditi samo
jedno odreeno vrijeme. Ako vam se verzija programa koju ste probali svia mogue ju
je platiti putem Interneta nakon ega e vam stii lozinka odnosno licenni klju kako bi
ste mogli koristiti sve mogunosti aplikacije.
Deinstalacija aplikacije
Neke aplikacije imaju rutinu deinstalacije unutar glavnog menija. Ako aplikacija nema tu
mogunost tada ete koristiti mogunost uslunog programa unutar Windows
operativnog sustava pod nazivom Add or Remove Programs koji ete nai unutar
Windows Control Panel-a.
Za uklanjanje programa na gumb Start i redak Control Panel i unutar ovog

prozora kliknite na Add or Remove Programs iji izgled ikone je prikazan na donjoj
slici
Na ekranu ete dobiti dijaloki okvir Add or Remove Programs na kojem odaberete

naziv programa koji elite deinstalirati i zatim na gumb Change/Remove. Pratite

postupak deinstalcije i odgovarajte na poruke koje e vam se pojavljivati na ekranu.
2.1.2.6
Osnovne
Upotreba
informacije
Print Screen
o raunalu
naredbe
Moda znate da moete dobiti snimku sadraja ekrana u bilo kojem trenutku pritiskom na
tipku Print Screen koja se nalazi na tipkovnici u gornjem retku desno.
No vjerojatno niste znali kako moete napraviti snimku samo aktivnog prozora. Kreiranje
slike ekrana za aktivni prozor jednostavno drite pritisnutu tipku Alt i zatim pritisnite
tipku Print Screen. Ova naredba kao i naredba snimanja slike cijelog ekrana kopira sliku
prozora u meuspremnik (Clipboard) koju zatim moete zalijepiti gdje elite.
Na slijedeim slikama prikazana je upotreba PrintScreen tipke i Alt+PrintScreen

kombinacija tipki:
PrintScreen
Alt+PrintScreen

2.1.2.7
Osnovne
Koritenje
informacije
naredbeoHelp
raunalu
Imate li bilo kakvo pitanje o Windowsima odgovore ete nai brzo i jednostavno pomou
interaktivnog prirunika kao to je ovaj koji upravo itate. Windowsi podravaju dva tipa
interaktivnih prirunika. To su Windows 95 interaktivni prirunik, i HTML interaktivni
prirunik iji izgled moete vidjeti na sljedeoj slici.
Traka s alatima - sadri sljedee gumbe:
Back i Forward gumbi koriste se vraanje na prethodnu stranicu odnosno sljedeu

stranicu tema koje ste upravo otvorili
Home kojim se prikazuje ili skriva lijevo okno prozora pomoi
Index gumb koristiti se za traenje informacija na isti nain kao to bi je traili u
indeksu knjige. Otipkate li kljunu rije ili njen dio, osvijetlit e se najblia onoj rijei
koju ste otipkali. Nakon to ste pronali pojam koji ste traili, kliknite na postavkama
kljune rijei kako bi prikazali temu ili popis tema koje se odnose na tu kljunu rije.
Odabrana tema prikazat e se u desnom oknu prozora Help.
U Help dijalokom okviru informacije moete traiti koritenjem okna sadraja ili okna
vidi takoer (see also)

2.1.3 Ureivanje teksta

2.1.3.1
Ureivanje
Pokretanje
teksta
aplikacije za obradu teksta
WordPad je ureiva teksta za male dokumente i dolazi uz Windowse kao dio cjelokupnog
paketa kao to su programi NotePad, Calculator, Paint, razne igre kao i velik broj
sistemskih programa. U osnovi to je skraena, besplatna verzija Microsoft Word-a. Ona
nije ni priblino unaprjeena kao MS Word, ali je korisna za kreiranje jednostavnih
dokumenata i omoguava umetanje slika unutar teksta.
Svojstva rukovanja tekstom u WordPad-u ukljuuju:
mogunost promjene boje izabranog fonta kao i uobiajene promjene atributa fontova
(veliina, podebljano, podcrtano...)
kompletno upravljanje odlomcima kao i kontrolu uvlake
mogunost definiranja tabulatora
mogunost umetanja dananjeg datuma
potpuna kontrola pregleda teksta prije ispisa
naredba traenja osjetljiva na velika i mala slova
Startanje WordPad-a
Pokretanje WordPada izvrit ete tako to ete kliknuti lijevim gumbom mia na gumb
Start smjeten na lijevoj strani vrpce zadataka, zatim ete se pozicionirati na redak All
Programs i u podizborniku koji se pri tome pojavi postaviti mia na redak Accessories i
zatim kliknuti na retku pod nazivom WordPad. Na ekranu se pojavljuje prozor u kojem
se nalazi prazan list papira uokviren s raznim vrpcama.
1. na gumb Start postavite mia na redak All Programs, zatim u podizborniku

koji se pojavi, postavite mia na redak Accessories a u slijedeem podizborniku
na redak WordPad
Unos teksta u WordPad

2. WordPad vam je otvorio prazan dokument u koji jednostavno ponite pisati.

Kreiranje novog dokumenta zapoet ete ako krenete tipkati na praznom
neimenovanom bijelom papiru koji se je pojavio kad ste startali WordPad. Na
kraju retka tekst e se automatski prelomiti na slijedeu liniju.
NAPOMENA: Tipku ENTER pritisnite samo kada ste doli do kraja odlomka (na gornjoj
slici to je onaj tekst ...slika unutar teksta.) ili kada elite umetnuti prazne redove(na
gornjoj slici to je onaj dio ispred i iza teksta Svojstva rukovanja...). Ako ste tijekom
tipkanja pogreno otipkali slovo obriite ga upotrebom tipke Backspace. Isto tako ako ste
grekom, usred odlomka, pritisnuli tipku ENTER pogreku ete ispraviti ako odmah
pritisnete tipku Backspace. Eksperimentirajte s ove dvije tipke kako bi ste razumjeli
njihovu upotrebu.
Enter

Backspace
2.1.3.2
Ureivanje
Spremanjeteksta
datoteke
Spremanje dokumenta u WordPad datoteku
Nakon to ste zavrili s poslom unosa teksta, dokument je potrebno spremiti. To ete
uraditi ako na meni opciju File, Save as

ili bri nain ako na sliicu koja prikazuje disketu (Save).
Prozor koji e se pri tome pojaviti trai od vas imenovanje dokumenta. Ime dokumenta
upisat ete u tekst okvir File Name. Samo ponite pisati ime vaeg novog dokumenta i
nakon to ste ga napisali na gumb Save.
Ako dokument elite pohraniti direktno na disketu (3.5 floppy (A:)) ili neku drugu mapu
ili medij na trokuti okvira smjetenog desno od naziva Save in.

i izaberite lokaciju na koju elite pohraniti dokument tako to ete redak s popisa.
Jednom pohranjena datoteka, koju ete moda eljeti izmijeniti ili nadopuniti, prilikom
slijedeeg pohranjivanja nee vie prikazati prozor s imenom Save as.
Napomena: Ako due vremena radite na nekom dokumentu preporuljivo je svakih

dvadesetak (20) minuta spremati dokument kako ga, sasvim sluajno, ne biste izgubili.
Kreiranje novog dokumenta u WordPad-u
elite li zapoeti izradu novog dokumenta nije potrebno naputati WordPad i ponovno ga
startati.
1. na meni File, New ili na ikonu New ili pritisnite kombinaciju tipki
+ . Na dijalokom okviru koji se pri tome pojavi (vidi donju sliku) odaberite
jedan od tri ponuena tipa dokumenta i na gumb OK.
Otvaranje postojeeg dokumenta u WordPad-u
Otvaranje prethodno pohranjenog dokumenta izvrit ete na slijedei nain:
1. na meni File i zatim na naredbu Open ili na sliicu otvorene ute

fascikle pod nazivom Open. U prozoru koji se pri tome pojavi odaberite ime

datoteke koju elite otvoriti. Ako ste svoj dokument spremili na disketu ili u neku
drugu mapu koja nije standardna mapa za pohranjivanje dokumenata tada je
potrebno kliknuti na trokuti desno od okvira pod nazivom Look in: opcije i
odabrati lokaciju gdje se nalazi traena datoteka.
Mapa u kojoj ste pohranili svoj dokument moe sadravati vie od jednog dokumenta pa
je prije odabira datoteke potrebno prelistati po popisu dokumenata kako bi ste pronali
dokument koji traite.
2.1.3.3
Ureivanje
Zatvaranje
teksta
aplikacije
WordPad vam prua mogunost zatvaranja dokumenta bez prekida rada s WordPad-om i
to odabirom meni opcije File, Close. Ako ste kojim sluajem mijenjali tekst od trenutka
kada ste ga zadnji puta pohranili WordPad e vas upozoriti na to prozorom u kojem vas
pita elite li spremiti promjene prije zatvaranja dokumenta. Ako elite, kliknite na gumb
Yes, u protivnom odgovor No e zatvoriti dokument, a izmjene koje ste uradili nee biti
pohranjene.
Zatvaranje aplikacije WordPad izvest ete na gumb Close smjeten u gornjem

desnom kutu prozora.

2.2 Radna okolina - desktop

Ovaj kompjuterizirani radni stol na neki je nain lake upotrebljavati nego klasini.
Olovke i papiri vam ne padaju sa stola, a ako elite obrisati prainu s radnog stola
dovoljno je maramicom proi po monitoru (rukavom ete to uraditi u jednom potezu).
Meutim radni stol je ipak zamreniji od svog drvenog prethodnika. to god poelite
raditi uvijek neki dosadni meniji. Stalno klikanje na gumb Start pa traenje odreenih
programa pa njihovo pozivanje i tako svaki puta. Uz to ako imate lo dan vae e
datoteke nestati. Ve ste si tijekom rada postavili pitanje "to svaki puta moram ii
onako startati programe. Zar to nije mogue pojednostaviti.?" Dakle tono znate to
elite uiniti, ali ne znate kako to kazati Windowsima. Sada ete se upoznati kako sa to
manje zbrke i napora razmjestiti po radnoj povrini i to se krije iza sliica My computer
i Recycle Bin te neto o mapama i datotekama koje se nalaze posvuda po disku i
disketama.

2.2.1 Rad s ikonama

2.2.1.1
Rad
Prepoznavanje
s ikonama osnovnih ikona
Datoteke na radnoj okolini
Poneki puta vidjet ete na radnoj okolini (radnom stolu) datoteke s podacima.
Dvostrukim klikom na ikonu prvo e se otvoriti aplikacija koja je potrebna za ureivanje
podataka te datoteke, a nakon toga e se napuniti podaci datoteke u aplikaciju.
Izgled nekoliko ikona datoteka:
Ikona Microsoft Word datoteka prikazana na radnom stolu
Ikona Microsoft Excel datoteka prikazana na radnom stolu
Ikona Microsoft PowerPoint datoteka prikazana na radnom stolu
Ikona Notepad datoteka prikazana na radnom stolu
Aplikacije na radnom stolu
Poneki puta, ukoliko elite, moete aplikacije pokretati i sa radnog stola. Izgled ikona
poznatijih aplikacija prikazan je na slijedeim slikama:
Ikona aplikacije Microsoft Word
Ikona aplikacije Microsoft Excel

Ikona aplikacije Microsoft PowerPoint
Ikona aplikacije Notepad
Uoite razlike u ikonama izmeu ikona datoteka i ikona aplikacija.
Mape na radnom stolu
Mape na radnom stolu mogu se koristiti za grupiranje ikona prikazanih na vaem radnom
stolu kako bi va virtualni radni stol izgledao urednije. Dvostrukim klikom na mapu
smjetenu na radnom stolu otvorit e se prozor prikazujui vam sve objekte spremljene
unutar te mape. U naem sluaju bit e to mapa MULTIMEDIJA.
Ikona mape MULTIMEDIJA
Sadraj ikone mape MULTIMEDIJA nakon dvostrukog klika na ikonu na radnom stolu

Ikona Recycle Bin (ko za smee)
Windowsi sve datoteke ili mape koje briete s vrstog diska, prebacuju u specijalnu
mapu pod nazivom Recycle Bin ikoja predstavlja ko za smee na vaem raunalu.
Obrisane datoteke i mape moete vratiti iz tog koa za smee kada se pojavi potreba za
tim. To je na neki nain i korisno kada nehotice sasvim sluajno obriete datoteku ili
mapu koja vam je potrebna. Ali ipak pripazite, obrisane datoteke ne ostaju vjeno u kou
za smee.

2.2.1.2
Rad
Selektiranje
s ikonamai pomicanje ikona
Selektiranje ikona na radnoj povrini
Da bi ste neku ikonu selektirali potrebno je na ikonu. Na slijedee dvije slika

prikazana je ikona jednog programa prije i poslije selektiranja. Uoite razliku.
Izgled ikone prije selektiranja
Izgled ikone poslije selektiranja
Pomicanje ikone po radnoj povrini
Da bi ste neku ikonu premjestili na novu lokaciju postupak je slijedei:
1. na ikonu koju elite premjestiti

2. Drite pritisnuti lijevi gumb mia i ne putajui ga vucite ikonu na novu lokaciju
vaeg radnog stola.
3. Pustite lijevi gumb mia.
Kopiranje ikone na radnoj povrini
Da bi ste neku ikonu kopirali postupak je slijedei:
1. na ikonu koju elite kopirati

2. Drite konstantno pritisnutu tipku
3. Drite pritisnuti lijevi gumb mia i ne putajui ga vucite ikonu na novu lokaciju
vaeg radnog stola.
4. Pustite lijevi gumb mia i zatim otpustite tipku .
Sreivanje ikona na radnoj povrini
Da bi ste ikone preuredili postupak je slijedei:
1. bilo gdje na praznom prostoru radnog stola

2. Postavite mia na naredbu Arrange Icons by koja e nakon toga prikazati
podmeni
3. na jedan od ponuenih tipova ureivanja ikona:
Name: ikone e biti sreene po nazivu i to abecednim redom

Size: ikone e biti sreene po veliini
Type: ikone e biti sreene po tipu objekta

Modified: ikone e biti sreene po datumu kreiranja objekta

Auto Arrange: ikone e biti automatski sreene svaki puta kada budete povlaili
ikonu s jednog podruja radnog stola na drugo.
2.2.1.3
Rad
Otvaranje
s ikonama
datoteka, mapa i aplikacija
Za otvaranje datoteke, aplikacije ili mape koje se nalaze smjetene na radnoj povrini
dvostruko kliknite lijevim gumbom mia na sliici ikone. Nikako to nemojte uraditi na
nazivu ikone jer postoji mogunost da izvedete potpuno drugu naredbu (preimenovanje
ikone preice).
2.2.1.4
Rad
Kreiranje
s ikonama
preice
Za kompletiranje mnogostrukih poslova potrebno je efikasno upravljati svojim

vremenom. U WINDOWS-ima moete kreirati preice (shortcuts) za brzo otvaranje
dokumenta, mape i programa jednim postupkom direktno s vaeg radnog stola.
Kreiranje preice na radnom stolu
Vjerojatno ste ve do sada zakljuili kako je radna povrina laka za upotrebu od menija
Start. U tom sluaju kreirajte preicu do programa. Prije nego krenete u postupak
kreiranja preice minimizirajte sve prozore.
1. na gumb Start i pozicionirajte se na All Programs, Accessories i zatim na

program Notepad.
2. na naslovni redak programa i na meniju preici koji se pri tome pojavi postavite
se na redak Send to.
3. na redak Desktop (create shortcuts).
4. Pritisnite tipku tri puta kako bi uklonili sve podizbornike.

Nakon to izvedete opisani postupak na vaem radnom stolu nai e se ikona preica do
programa Notepad.


2.2.2.1
Rad
Osnovni
s prozorima
elementi prozora
Elementi prozora
Kada otvorite ili pokrenete neto na vaem raunalu kao to je aplikacija, datoteka ili
mapa, unutar vae radne povrine pojavit e se prozor. Bez obzira kreirate li proraunsku
tablicu ili piete pismo ili organizirate neki svoj posao, uvijek ete raditi u prozoru. Svi
prozori imaju zajednika obiljeja. Postoje dva tipa prozora - prozor programa, na
primjer Word-a i dijaloki prozori ili dijaloki okviri. Na sljedeoj slici prikazani su
dijelovi prozora Aplikacije WordPad. Svaki od tih elemenata objanjen je u posebnom
poglavlju.
1 Naslovna traka
2 Gumbi za uveanje, smanjenje i zatvaranje prozora programa
3 Traka menija
4 Trake alata
5 Radno podruje prozora
6 Traka za listanje
7 Traka statusa
1 - Naslovna traka
Smjetena je du vrha gotovo svih prozora aplikacija, mapa i dijalokih okvira. Na

gornjoj slici oznaena je brojem 1. Koristi se za prikazivanje informacija kao to su naziv
aplikacije ili mape i dokumenta na kojem radite. Informacije u toj traci mogu varirati od
aplikacije do aplikacije, od mape do mape. U primjeru na donjoj slici prikazan je dio
prozora sa naslovnom trakom na kojoj pie da je otvorena datoteka pod nazivom

Elementi prozora, koja je izraena uz pomo aplikacije WordPad.
Na donjoj slici prikazan je dio prozora sa naslovnom trakom, a oznaava otvorenu mapu
My Documents.
Naslovna traka:
mijenja boju kada je prozor neaktivan,

Koristi se za premjetanje prozora na radnoj povrini metodom povuci-pusti.
moe se koristiti za poveavanje prozora odnosno njegovo vraanje na korisniku
veliinu i to dvostrukim .
Prikaz aktivnog i neaktivnog prozora

2.2.2.2
Rad
Mijenjanje
s prozorima
veliine i zatvaranje prozora
U gornjem desnom kutu svih prozora nalaze se gumbi koji se koriste za minimiziranje,
maksimiziranje i zatvaranje prozora. Gumb za minimiziranje prozora skriva prozor na
traku zadataka, gumb za maksimiziranje postavlja prozor tako da ispuni cijeli ekran, a
gumb za zatvaranje prekida rada s aplikacijom odnosno mapom.
Poveavanje odnosno smanjivanje prozora
esto je lake raditi u manjim prozorima jer tako moete raditi s nekoliko prozora
istodobno i uzimati podatke iz jednog prozora i "lijepiti ih" u drugi. Ali ponekad se
zaelite vidjeti neki tekst u cijelosti i ne elite da reenice pisma ili neki drugi podaci
prelaze preko rubova ekrana.
1. na gumb ako prozor elite poveati ili

2. Dvostruko bilo gdje na naslovnu traku. Nakon izvoenja ove radnje gumb koji
ste maloprije kliknuli dobiva oblik gumba za Restore down .
3. na gumb ako prozor elite smanjiti ili

4. Dvostruko bilo gdje na naslovnu traku. Nakon izvoenja ove radnje gumb koji
ste maloprije kliknuli dobiva oblik gumba za maksimiziranje (Maximize) .
Dvostrukim na naslovnu traku prelazit ete izmeu ova dva stanja: prozor e ispuniti
cijeli ekran odnosno bit e smanjen na korisniku veliinu prozora koju i sami moete
mijenjati povlaenjem donjeg desnog kuta prozora.
Minimiziranje prozora
Ukoliko prozor elite minimizirati odnosno sakriti, na gumb ili na ikonu

aplikacije na traci zadataka. Svi prozori koje u Windowsima minimizirate nai e se na
traci zadataka. U primjeru na donjoj slici minimiziran je prozor aplikacije Notepad.
elite li vratiti minimizirani (skriveni) prozor, jednostavno na ikonu programa
Notepad.
2.2.2.3
Rad
Prijelaz
s prozorima
izmeu prozora
im ponete uitavati vie programa kako bi ste radili s vie aplikacija odjednom, prozori
se ponu prekrivati. Evo nekoliko naina kako pronai "izgubljene" prozore. Prije

izvoenja ove radnje otvorite nekoliko aplikacija.

program Notepad.
program Calculator.
program Paint.
program WordPAd.
Na ekranu ete dobiti slinu sliku.
Prebacivanje meu aplikacijama pomou trake zadataka
1. na ikonu aplikacije iji prozor elite otvoriti, a nalazi se na traci zadataka. To je

isti onaj gumb kojeg ste kliknuli startajui aplikaciju odnosno minimizirajui prozor.
Prebacivanje meu aplikacijama pomou tipkovnice
Ukoliko elite koristiti mogunosti tipkovnice pritisnite kombinaciju tipki +

i dobit ete popis svih trenutno pokrenutih programa u obliku niza sliica unutar jednog
pravokutnika. Na donjoj slici prikazan je takav slian okvir.

Aplikacija koji elite aktivirati na ovaj nain odabrat ete ako drei stalno pritisnutu
tipku , uzastopce pritiete tipku sve dok ne postavite plavi okvir oko
ikone aplikacije koju elite aktivirati. Pustite tipku i aplikacija iju ste ikonu
odabrali postat e aktivna i doi e u prvi plan, ispred svih ostalih prozora.

2.3 Upravljanje datotekama

2.3.1 Pojmovi
2.3.1.1
Pojmovi
Prikaz ureaja za pohranu podataka
to je ureaj, mapa i datoteka?
Kada pristupate vrstom disku bez obzira gdje se on nalazi, da li na vaem raunalu ili je
negdje na mrei raunala, Wondowsi koriste sustav imenovanja ureaja slovima alfabeta.
Ta slova su zapravo logiki pokazivai na razliite fizike ureaje kojima moete
pristupiti. Tako je uobiajena podjela slova po ureajima raunala slijedea:
3.5 floppy (A:) je oznaka za disketni ureaj

Local disk (C:) je oznaka za prvi vrsti disk
CD drive (D:) je oznaka za CD-ROM disk
Ukoliko sve svoje datoteke drite zajedno na jednom mjestu nain koritenja bit e
veoma naporan zbog velikog broja datoteka. Kako bi vam pomogao u organiziranju vaih
datoteka operativni sustav Windows omoguavaju kreiranje mapa (odnosno foldera,
direktorija) kao pomo pri dijeljenju datoteka pa ak i njihovom dijeljenju unutar
odreene mape. Hijerarhijski sustav mapa unutar mapa koji predstavlja va vrsti disk
esto se opisuje kao stablo mapa dok najvii nivo te hijerarhije naziva korijenska (root)
mapa.
I na kraju te strukture nalaze se razliite datoteke. Datoteka je mjesto gdje se spremaju i

uvaju informacije.
U osnovi razlikujemo dva tipa datoteka:
a) datoteke dokumenata koje ste vi kreirali, a mogu biti razna pisma, dopisi,
grafikoni i slike
b) programske datoteke ili izvodljive datoteke - su datoteke koje su dijelovi jedne
aplikacije. Te datoteke sadre informacije koje aplikacija treba kako bi ga mogli
pokrenuti.
Kao to iz podjele moete primijetiti vi ete biti ta osoba koja e stvarati datoteke
dokumenata. Programske ili izvodljive datoteke spremat ete na vae raunalo
instaliranjem drugih programa.
Prilikom imenovanja datoteke treba voditi raunao o sljedeem:
1. ime datoteke moe biti dugako do 255 znakova

2. nije dozvoljena upotreba specijalnih znakova u imenima datoteka kao to su \ / :
*?"<>|
3. nije preporuljiva upotreba slova zbog nekompatibilnosti s drugim
sustavima to moe prouzroiti nemogunost uitavanja datoteke na Windowsima
98, 95 ili 3.11
Windows Explorer
Na sljedeoj slici prikazana je jedna generalna struktura datoteka i mapa na raunalu

pod Windows operativnim sustavom. Raunalo na slici ima dva vrsta diska (C: i D:)
odnosno jedan CD ureaj (E:), jedan DVD ureaj (F:) i floppy (disketni) ureaj (A:).

2.3.1.2
Pojmovi
Ureaji koji se koriste za pohranu
Da bi razumjeli kako je raunalo organizirano, zamislite si va vrst disk kao veliki

metalni ormar u uredu. Police tog ormara su osnovne mape-folderi vaeg raunala. Na
tim policama nalazi se nekoliko mapa od kojih svaka sadri razliite papire. Zamislite si
da ti papiri predstavljaju datoteke na raunalu.
Na isti nain, zamislite va floppy disketni i CD-ROM ureaj kao dodatne ormare-
registratore ili kao poslovne torbe jer su u usporedbi s kapacitetom vrstog diska veoma
malih kapaciteta. To su ulazna vrata za prijenos datoteka i mapa (CD-ovi i diskete).
Sjedei za svojim radnim stolom (prikazan u Windowsima radnom povrinom) moete

pristupiti svojim papirima-datotekama zavirivanjem u ormar (na raunalu se zove vrsti
disk) ili otvoriti poslovnu torbu (ubaciti disketu ili CD-a u ureaj). Svaka vaa mapa i
datoteka je imenovana i negdje pohranjena, a smjetene su na posebne lokacije.
Odreene mape sadre datoteke i podmape, podmape sadre druge datoteke i podmape i
tako dalje.
vrsti disk: Slui za pohranu vaeg operativnog sustava, programa i pomonih datoteka
aplikacije i podatke. Kada spremate neku informaciju na raunalo uobiajeno je njeno
spremanje na vrsti disk.
Disketa: Prva IBM PC raunala nisu imala vrsti disk za pohranu podataka ve su se
operativni sustav, aplikacije i podaci nalazili na jednoj ili dvije diskete. Neto kasnije
dodani su diskovi pa su se diskete od tada koristile za dranje aplikacija i njihovo
instaliranje na vrsti disk odnosno za arhiviranje manje koliine podataka.
CD/DVD: Ovi su mediji uvelike zamijenili diskete kao medije za dranje instalacijskih
datoteka za instaliranje programa iz razloga to mogu sadravati mnogo vie podataka
(500 puta vie).
Mreni ureaj: Ovi su ureaji u stvari "mape" koje se nalaze na nekom drugom
osobnom raunalu, a koje je spojeno u mreu raunala.

2.3.2 Mape, direktoriji, folderi

2.3.2.1
Mape,
Navigacija
direktoriji,
do mape
folderi
ili datoteke
Mape, folderi, direktoriji
Cjelokupnu organizaciju datoteka i mapa na raunalu mogue je usporediti s uredskim

ormarom. Ako je vae raunalo ured, tada su navedeni ureaji u raunalu (vrsti disk,
floppy disk i CD-ROM) ormari u kojima se nalaze gomile dokumenata. Dok su dokumenti
u vaim ormarima uredno poslagani u registratore ili "kouljice" na raunalu su datoteke
ili dokumenti nalaze u mapama ili direktorijima.
Dakle, sve dokumente koje kreirate na raunalu moete staviti u posebne kategorije
ovisni o tome to se krije iza tih dokumenata. Te kategorije nazivaju se direktoriji, mape.
Prilikom izrade mapa, koje moemo nazvati i virtualnim ormarima za uvanje
registratora i dokumenata, morate voditi brigu o tome kako ih organizirati. Mape moete
organizirati:
prema aplikaciji na koju se odnose (na primjer Excel, Word)

sadraju datoteke (na primjer pisma, izvjetaji, dopisi) ili
prema nazivu projekta (na primjer teajevi).
Za to lake pronalaenje datoteka poeljno je koristiti se mapama. One su, kako vama
tako i raunalu, putokaz do odreene datoteke ili vee grupe datoteka. Mape u sebi mogu
sadravati datoteke odnosno druge mape (tzv. podmape). Sve mape koje kreirate
granaju se od jedne osnovne mape koja se naziva korijenska mapa - root (rut) mapa.
U WINDOWSIMA root mapa je oznaena slovom abecede. Za vrsti disk to je slovo C (C:
), a za floppy disk je slovo A (A:). Ukoliko na raunalo imate jo koji vrsti disk ili vie
njih, njihove oznake bit e slijedea slova alfabeta D, E, F itd. ovisno koliko vrstih
diskova imate u raunalu. Ako imate CompactDisk ureaj on e dobiti sljedee slovo
nakon to i posljednji magnetski mediji dobije svoju oznaku. Na gornjoj slici postoje dva
CD ureaja kojima su dodijeljena slova F (F:) i G (G:).
Pozicija datoteke od korijenske mape preko svih mapa do mape koja sadri traenu
datoteku naziva se put (path), a imena svih mapa na tom putu, ime puta (pathname).
Put do odreene datoteke je odraz organizacije mapa na disku. Na donjoj slici prikazan je
put do datoteke Albumi koja se nalazi na vrstom disku (E:), a naziv tog puta je:
E:\ECDL\UMJETNOST\MUZIKA\Zabavna\POP

Opis postupka prikaza sadraja mape u gornjem primjeru bio bi slijedei:
1. Pokrenite program Windows Explorer. na gumb START, postavite se na

redak All Programs, Accessories i zatim na redak Windows Explorer.
2. na redak My Computer u lijevom oknu, zatim na redak Local disk (E:),
zatim na oznaku mape ECDL, zatim na oznaku mape UMJETNOST,
zatim na oznaku mape MUZIKA, zatim na oznaku mape MUZIKA,
zatim na oznaku mape ZABAVNA, i na kraju na oznaku mape POP.
Otvaranje datoteke
Da bi ste otvorili datoteku Albumi postupak je slijedei:
1. Nakon to ste proli cijeli put do datoteke dvostruko na oznaku datoteke

ALBUMI u desnom oknu prozora.
2.3.2.2
Mape,
Kreiranje
direktoriji,
mapafolderi
i podmapa
Ako ste pratili dosadanje teme shvatili ste da ete morati sami organizirati svoje
raunalo jer ete tijekom rada na njemu, stvoriti stotine novih datoteka i kad tad trebat
e vam nova mapa .
Evo postupka za kreiranje nove mape unutar mape My Documents. Isti postupak vrijedi
i za kreiranje mape na vrstom disku ili disketi s razlikom to je pogon za disketu
oznaen slovom A:, a za disk C:.
1. Otvorite program Windows Explorer.

2. na meni File, postavite mia na redak New.

3. na naredbu Folder.
Nakon klika na ekranu ete dobiti slijedeu ikonu:
4. Otipkajte PRIVREMENA MAPA.

5. Pritisnite tipku .
Rezultat postupka kreiranja mape je nova mapa pod nazivom PRIVREMENA MAPA, a
njenu ikonu moete vidjeti na slijedeoj slici.
Nazive mapama dodjeljujete proizvoljno, a prilikom imenovanja moete upotrijebiti

najvie 255 znakova.
Kreiranje mape unutar druge mapu
Postupak kreiranja mape unutar druge mape je identian opisanom. Ukoliko unutar
mape PRIVREMENA MAPA elite kreirati podmapu oznaite mapu PRIVREMENA
MAPA u lijevom oknu Windows Explorera i ponovite postupak od toke 2. do toke 5. i
nazovite je PODMAPA.
Kreiranje mape na radnom stolu upotrebom menija preice
Kreiranje mape na radnom stolu (Desktop-u) koristi se za olakavanje organizacije svega

na radnom stolu. Ne postoji brojano ogranienje za kreiranje mapa i podmapa.
1. bilo gdje na slobodnom prostoru radne povrine (Desktop-a) i postavite mia

na redak New i zatim na naredbu Folder.

2. Otipkajte PRIVREMENA MAPA.

3. Pritisnite tipku Enter.
2.3.2.3
Mape,
Prikaz
direktoriji,
svojstava folderi
mape
Prikaz svojstava mape
Osnovna svojstva mape dobit ete ako odaberete opciju View, Details aplikacije
Windows Explorer. Postupak je slijedei:
1. Otvorite aplikaciju Windows Explorer.

2. na gumb Views i zatim na redak Details kako je prikazano na donjoj slici.
Osnovni prikaz svojstava mape kada izaberete opciju Details prikazan je na donjoj slici
Ukoliko elite dobiti vie podataka o odreenoj mapi, odaberite mapu ija svojstva elite
dobiti. Odabirom naredbe Properties sa izbornika File ili pomou izbornika preice i
odabira naredbe Properties dobit ete dijaloki okvir sa detaljnim informacijama o mapi.

Koritenjem izbornika
1. Odaberite mapu ije detaljne informacije elite dobiti

2. na izbornik File i zatim na redak Properties kako je prikazano na slici
Upotrebom izbornika preice
1. Desnim gumbom mia kliknite na naziv mape ije detaljne informacije traite i
zatim na redak Properties kako je prikazano na slici.

U oba sluaja dobit ete dijaloki okvir, prikazan na donjoj slici, u kojem moete nai
informacije o broju mapa i datoteka koje sadri odabrana mapa kao i podatak o tome
koliko prostora na disku zauzima i koje je veliine

Svojstva vrstog diska
Informaciju o tome koliko jo prostora imate u vaem ormaru za odlaganje dokumenata

dobit ete ako otvorite ormar i pogledate u unutranjost ormara. Informaciju o tome
koliko dokumenata imate unutar nekog registratora dobit ete ako krenete brojati
dokument po dokument. Situacija je identina i u svijetu raunala s razlikom da sve to za
vas radi raunalo. Kreiranjem datoteka i instaliranjem novih programa prostor diska e
se puniti i bit e potrebno koji puta pogledati koliko jo ima mjesta za nove podatke. Tu
informaciju dobit ete na sljedei nain:
1. Preko menija START pokrenite aplikaciju My Computer

2. na sliicu vrstog diska (C:)

U donjem lijevom dijelu ekrana pojavit e detaljni podaci, na kojima je koliina prostora
(memorije) koja je upotrijebljena odnosno slobodna na odabranom vrstom disku.
Podatak Free Space kae vam koliko slobodnog prostora imate na odabranom vrstom
disku, a Total Size sadri podatak o ukupnom kapacitetu vrstog diska.


2.3.3.1
Rad
Prepoznavanje
s datotekamanajeih tipova datoteke
Unutar prozora Windows Explorera vjerojatno ste zapazili da se uz naziv datoteke

pojavljuje i oznaka u obliku ikone kao to je to prikazano na slijedeoj slici
U gornjem primjeru, prva datoteka prikazuje ikonu koja predstavlja Microsoft Word i ako
bolje pogledate informacije te datoteke pored njenog imena (Ispit) jasno pie da je
datoteka Microsoft Wordov dokument. Ukoliko te podatke elite vidjeti, prikaz u
Windows Exploreru (Views) mora biti podeen ili na Tiles ili na Details. Slijedea
datoteka oznaena je kao Microsoft PowerPointova prezentacija dok je trea
datoteka Microsoft Excelov radni list.
To ima svoje odreeno znaenje. Na taj nain Windows operativni sustav zna to je
Wordov dokument, to je PowerPointova prezentacija, a to Excelov radni list. Razlog
tomu je to su te aplikacije instalirane na raunalu i prilikom instalacije Windowsi su
dobili informacije o tipovima datoteka koje e biti kreirane pomou odreenog paketa.
Ako dvostruko kliknete na Wordovu ikonu kraj naziva datoteke, prvo e se otvoriti
aplikacija Word, a nakon toga e se uitati podaci datoteke i prikazati unutar prozora
aplikacije Word. Drugim rijeima, datoteke kreirane pomou MS Worda vezane su preko
tipa datoteke sa aplikacijom MS Word. Isto vrijedi i za ostale aplikacije.
Pomou korisnikih ili aplikativnih programa ( Kao to su Word, PowerPoint, Excel)

kreirat ete i spremati datoteke. Prilikom spremanja datoteke bit e potrebno datoteku
imenovati. Morate znati da se naziv datoteke sastoji od dva dijela: imena datoteke i
ekstenzije ili tipa datoteke . Ta dva podatka su meusobno odvojeni znakom toke.
Na primjer,
Ispit.doc
Ime datoteke je Ispit,a ekstenzija ili tip datoteke je doc. Tip datoteke dodjeljuje
aplikacija.
Prilikom imenovanja datoteke treba voditi raunao o sljedeem:
1. ime datoteke moe biti dugako do 255 znakova

2. nije dozvoljena upotreba specijalnih znakova u imenima datoteka kao to su \ / :
*?"<>|
3. nije preporuljiva upotreba slova zbog nekompatibilnosti s drugim sustavima
to moe prouzroiti nemogunost uitavanja datoteke na Windowsima 95 ili 3.11
Treba napomenuti kako je ekstenzija veoma bitan dio naziva datoteke i njome se

odreuje tip datoteke, a time i veza sa programom koji se starta. Ekstenzija odreuje
koji se program mora pokrenuti kako bi se otvorila pojedina datoteka.
Naziv datoteke mora biti jedinstven i unutar iste mape ne moete koristiti iste nazive
datoteka ako su datoteke kreirane istom aplikacijom. Drugim rijeima imena datoteka
mogu biti ista ukoliko su ekstenzije datoteka razliite, ali ne mogu biti ista ako je i
ekstenzija ista.
U nekim situacijama Windowsi nee imati detaljnu informaciju o odreenom tipu

datoteke. Na donjoj slici prikazane su dvije datoteke i ikone koje se nalaze kraj njihovih
imena nazivaju se generike Windows ikone. Drugim rijeima dvostruki klik na te ikone
nee moi pokrenuti nikakvu aplikaciju niti e se te datoteke prikazati iz jednostavnog
razloga to Windows ne zna to da radi s tim datotekama. Ne postoji povezanost tih
datoteka sa instaliranim aplikacijama.
2.3.3.2
Rad
Prebrojavanje
s datotekamadatoteka
Prebrojavanje datoteka unutar mape
1. Otvorite aplikaciju Windows Explorer

2. Unutar lijevog okna odaberite mapu koja sadri datoteke koje elite prebrojati.
3. na ikonu mape i na izborniku preici koji se pri tome pojavi na redak
Properties kako je prikazano na donjoj slici

4. Na ekranu e se pojaviti dijaloki okvir u kojem rubrika Contains sadri podatke

o broju datoteka i mapa koje odabrana mapa sadri. Na donjoj slici mapa pod
nazivom SUNEV SUSTAV sadri 31 datoteku i 4 mape.
Prebrojavanje datoteka odreenog tipa
1. Otvorite aplikaciju Windows Explorer

2. Unutar lijevog okna na mapu iji broj datoteka odreenog tipa elite
prebrojati.
3. Postavite pogled (Views) na detaljni prikaz (Details). Prije nego krenete s
postupkom morat ete datoteke sortirati po tipu. To ete izvesti na slijedei nain
4. na zaglavlju stupca Type kako je prikazano na donjoj slici nakon ega e se
datoteke odabrane mape sortirati po tipu.

5. Rezultat sortiranja prikazan je na slijedeoj slici. Primijetit ete da su datoteke

tipa .JPG prikazana na vrhu popisa.
6. Da bi ste izbrojali koliko datoteke tipa .JPG ima unutar mape morat ete ih prvo
selektirati. na prvu datoteku tipa .JPG
7. Drite pritisnutu tipku SHIFT i na posljednju datoteku u nizu datoteka tipa .
JPG Rezultat je prikazan na slijedeoj slici.

2.3.3.3
Rad
Promjena
s datotekama
statusa datoteke
Kada kreirate datoteku, uobiajeno je da datoteka ima status itaj-pii. Taj atribut
datoteke znai da ju moete otvoriti, itati odnosno promijeniti sadraj. Do atributa
datoteke doi ete na slijedei nain:
1. Otvorite aplikaciju Windows Explorer i zatim odaberite mapu koja ima barem
jednu datoteku.
2. na ikonu kraj naziva datoteke ije atribute elite provjeriti ili promijeniti i na
izborniku preici koji se pri tome pojavi, na redak Properties kako je to
prikazano na donjoj slici
3. Na ekranu e se pojaviti dijaloki okvir svojstava vae odabrane datoteke. U

primjeru na slici to su svojstva datoteke Komete.doc, a u sekciji Attributes
moete vidjeti kako je okvir Read-only opcije prazan to znai da datoteka ima
atribute za itanje i pisanje.

Zatita pisanju u datoteke
Ponekad ete poeljeti promijeniti atribut datoteke kako bi je zatitili od promjena.

Zatita od pisanja izvodi se ukljuivanjem atributa Read only kako je prikazano na
donjoj slici, a postupak je slijedei:
1. Oznaite datoteku iji atribut elite promijeniti

2. na ikonu kraj naziva datoteke.
3. Na izborniku preici na redak Properties.
4. Unutar sekcije Attributes unutar potvrdnog okvira Read-only kako bi ste
ukljuili status zatite od pisanja (postavili kvaicu).
5. na gumb OK.
Promjena atributa datoteke samo za itanje (Read-only) u atribut itaj/

pii

1. Oznaite datoteku iji atribut elite promijeniti

2. na ikonu kraj naziva datoteke.
3. Na izborniku preici na redak Properties.
4. Unutar sekcije Attributes unutar potvrdnog okvira Read-only kako bi ste
iskljuili status zatite od pisanja (uklonili kvaicu).
5. na gumb OK.
2.3.3.4
Rad
Sortiranje
s datotekama
datoteka
Kako bi ste datoteke sortirali po nazivu, veliini, tipu odnosno datumu auriranja
potrebno je da sadraj mape prikaete kao detaljne.
1. na gumb START, postavite se na redak All Programs, Accessories i zatim

na redak Windows Explorer.
2. Oznaite mapu iji sadraj elite sortirati
3. na gumb Views i zatim na padajuem izborniku na redak Details
4. i dobit ete slian prikaz datoteka u desnom oknu prozora Windows Explorera.
5. Za sortiranje datoteka po nazivu na gumb Name koji se nalazi na vrhu

desnog okna. Na isti nain moete datoteke razvrstati po veliini (Size), tipu
datoteke (Type) i datumu promjene (Date Modified). Sortiranje se vri u
rastuem redoslijedu od A- odnosno od 1-n to pokazuje znak strelice kraj
naziva stupca. Strelica prema gore znai da je sortiranje u rastuem nizu, a
strelica prema dolje da je sortiranje datoteka izvedeno u padajuem redoslijedu.
Na gornjoj slici datoteke(mape su sortirane po nazivu. Slijede prikazi ostalih
sortiranja:

Po veliini (Size)
Po tipu datoteke (Type)
Po datumu promjene (Date Modified)

NAPOMENA: elite li datoteke sortirati obrnutim redoslijedom morat ete jo jednom

kliknuti na istom nazivu stupca koji ste odabrali za sortiranje. U primjeru na donjoj slici
to je stupac Date Modified koji je na gornjoj slici koriten kao posljednji primjer
sortiranja. Uoite strelice kraj naziva stupca. U gornjem primjeru je okrenuta prema
gore, a u donjem primjeru prema gore.
2.3.3.5
Rad
Vanost
s datotekama
znaenja tipa datoteke
Ekstenzija naziva datoteke veoma je bitan dio naziva datoteke jer se pomou nje
odreuje tip datoteke, a time i veza sa aplikacijom koja se starta. Ekstenzija odreuje
koja se aplikacija mora pokrenuti kako bi se otvorila pojedina datoteka. Promjenom tipa
datoteke vi prividno mijenjate format datoteke i zbunjujete Windows-e jer format
datoteke koji ste promijenili mijenjajui tip datoteke nije onaj format koji datoteka

stvarno ima.
Kako je poimanje tipa datoteke zbunjujue za poetnike, Windowsi su podeeni tako da

poznatije ekstenzije datoteka skrivaju od korisnika. Razumijevanje pojma tipa datoteke
najvie dolazi do izraaju prilikom izvoenja naredbe preimenovanja (Rename).
Kako bi ste razumjeli pojam preimenovanja datoteke, potrebno je par rijei kazati od
ega se sastoji ime datoteke i koliko znakova smijete koristiti prilikom imenovanja
odnosno preimenovanja.
Pored imena datoteke, aplikativni programi, pomou kojih ste u mogunosti stvoriti
datoteku, dodaju imenu jo tri slova i taj dodatni dio naziva datoteke naziva se
ekstenzija (tip datoteke) i od imena datoteka odvajaju se znakom toke. Ekstenzija
datoteke poblie oznaava tip datoteke, to jest da li datoteka pripada tipu izvodljivih
datoteka (ekstenzija je .EXE, .COM ili .BAT) ili se radi o datotekama podataka gdje
ekstenzija moe biti svata samo ne .EXE, .COM i .BAT. Microsoftovi programi za obradu
teksta (Word, WordPad) na primjer dodaju ekstenziju na kraj imena datoteke po nazivom
.DOC. Program za proraunske tablice Excel ekstenziju .XLS itd. Svaki aplikativni
program ima svoj standard za ime ekstenzije i po tom imenu lako se mogu prepoznati
datoteke. Na osnovu naziva ekstenzije Windowsi su u stanju uitati odgovarajui
program, ako dvostruko kliknete lijevim gumbom mia na ikonu datoteke jer ih ime
ekstenzije upuuje na program koji je u mogunosti uitati datoteku s takvom
ekstenzijom.
Imena datoteka mogu imati najvie 255 znakova i mogu sadravati slova, brojke i neke
uobiajene simbole. U imenu datoteke ne smijete koristiti slijedee simbole:
, . ; : " / \ | < > = + {}[]?*!
2.3.3.6
Rad
Preimenovanje
s datotekamamapa/datoteka
Preimenovanje mapa/datoteka pomou Windows Explorer-a
Postupak preimenovanja mapa identian je i za datoteke.
1. na imenu datoteke ili mape kojoj elite promijeniti ime

2. Pritisnite funkcijsku tipku F2 ili
3. na meni File
4. na redak Rename. Nakon to ste odabrali naredbu preimenovanja na ekranu
e se pojaviti okvir oko naziva mape ili datoteke kao na donjoj slici:
5. Otipkajte novi naziv datoteke ili mape.

6. Pritisnite tipku .
UPOZORENJE: Pripazite se preimenovanja odreenih datoteke. Nemojte mijenjati imena

datotekama koje imaju slijedee ekstenzije:

.EXE
.COM
.BAT
.DLL
.INI
.SYS
To su izvodljive odnosno pomone datoteke koje koristi operativni sustav i napravit ete
si tetu njihovim preimenovanjem.
Prikaz ekstenzije naziva datoteke
Ukoliko elite prikazati datoteku i sa nazivom njene ekstenzije postupak je slijedei
1. Pokrenite aplikaciju My Computer ili Windows Explorer.

2. na izbornik Tools i na redak Folder Options kako je prikazano na donjoj
slici
3. Na dijalokom okviru koji se pri tome pojavi na karticu View
4. U opcijama Advanced settings: pronaite redak Hide extensions for known

file types to bi u prijevodu znailo Skrivene ekstenzije za poznate tipove
datoteka.
5. u okvir kraj Hide extensions for known file types kako bi ste iskljuili tu
postavku.

6. Potvrdite promjenu na gumb OK.
Od ovog trenutka datoteke e se prikazivati sa ekstenzijom naziva.
Skrivanje ekstenzije naziva datoteke
Ekstenziju ete sakriti ako ponovite postupak i u toci 5. vratite kvaicu u okvir kraj
naziva Hide extensions for known file types.

2.3.4 Kopiranje i premjetanje

2.3.4.1
Kopiranje
Oznaavanje
i premjetanje
datoteke ili mape
Oznaavanje jedne datoteke ili mape
Oznaavanje datoteka ili mapa je funkcija koja se koristi za izvoenje odreenih naredbi
kao to je naredba kopiranja, brisanja, premjetanja ili tampanja. Postupak oznaavanja
datoteke ili mape je slijedei.
1. Pokrenite aplikaciju Windows Explorer

2. Odaberite mapu u kojoj se nalazi datoteka koju elite oznaiti.
3. na ikonu datoteke koju elite oznaiti. Primijetit ete kako su ikona i naziv
datoteke dobili plavu pozadinu
Oznaena datoteka
Neoznaena datoteka
Oznaavanje vie datoteka/mapa u nizu
Ovaj nain koristite kada ste odabrali Details prikaz datoteka.
elite li odabrati grupu datoteka ili mapa koje su u nizu postupak je slijedei

2. Odaberite mapu u kojoj se nalaze datoteke koje elite oznaiti.
3. na prvu datoteku u nizu
4. Pritisnute tipku i drite ju pritisnutu
5. na posljednju datoteku u nizu
6. Pustite tipku . Unutar okna dobit ete dobiti cijeli blok odabranih datoteka

Oznaavanje vie datoteka/mapa u nizu
Odabrati vie od jedne datoteke ili mape a koje nisu susjedne izvest ete na slijedei
nain

2. Odaberite mapu u kojoj se nalaze datoteke koje elite oznaiti.
3. na prvu datoteku u nizu
4. Pritisnute tipku i drite ju pritisnutu
5. na slijedeu ne susjednu datoteku i ponavljajte taj postupak dok i posljednju
ne susjednu datoteku niste oznaili.
6. Pustite tipku . Unutar okna dobit ete dobiti niz oznaenih datoteka, a koje
nisu u nizu.
Oznaavanje svih datoteka/mapa
Ako elite u nekoj mapi odabrati sve datoteke i njene podmape tada morate drite
pritisnute tipke + .

2.3.4.2
Kopiranje
Kopiranje
i premjetanje
datoteka/mapa
Kada niste u mogunosti vidjeti mapu odnosno mjesto gdje elite premjestiti ili kopirati
datoteke tada koristite slijedee tri naredbe s izbornika Edit aplikacije Windows
Explorer:
Naredba Edit, Cut koristi se za premjetanje odabranih datoteka

Naredba Edit, Copy koristi se za kopiranje odabranih datoteka
Naredba Edit, Paste koristi se za izvravanje naredbi Cut i Copy
Postupak kopiranja datoteka je slijedei:

2. Odaberite mapu u kojoj se nalazi datoteka ili datoteke koje elite kopirati.
3. Oznaite datoteku ili datoteke koje ete kopirati.

4. na izbornik Edit i na naredbu Copy
5. Oznaite mapu ili ureaj gdje ete kopirane datoteke smjestiti.
6. na izbornik Edit i na naredbu Paste

Rezultat kopiranja datoteka u odabranu mapu prikazan je na donjoj slici:
2.3.4.3
Kopiranje
Kopiranje
i premjetanje
datoteka na disketu
Postupak kopiranja datoteka na disketu je slijedei:

2. Odaberite mapu u kojoj se nalazi datoteka ili datoteke koje elite kopirati.
3. Oznaite datoteku ili datoteke koje ete kopirati
4. Na oznaenim datotekama kliknite desnim gumbom mia i na padajuem
izborniku odaberite naredbu Send To 4
5. na redak 3.5 floppy (A:)

2.3.4.4
Kopiranje
Premjetanje
i premjetanje
datoteka/mapa
Kada kipar zavri svoj rad skulptura je gotova. Nije u mogunosti da ita vie znaajno
mijenja. No stvaranje dokumenata na raunalu bez obzira da li je pismo, proraunska
tablica ili neka slika nije tako statino. Kada stvorite neki dokument i pohranite ga na
disk vjerojatno ete ga htjeti kad tad promijeniti, kopirati, premjestiti ili ispisati.
Postupak premjetanja datoteka je identian kopiranju s razlikom to ete prilikom

odabira prve naredbe, umjesto Copy, upotrijebit naredbu Cut. Pri tome e se datoteke
brisati na lokaciji s koje ih premjetate.
Postupak premjetanja datoteka je slijedei:

2. Odaberite mapu u kojoj se nalazi datoteka ili datoteke koje elite premjestiti.
3. Oznaite datoteku ili datoteke koje ete premjestiti.
4. na izbornik Edit i na naredbu Cut.
5. Oznaite mapu ili ureaj gdje ete datoteke premjestiti.

6. na izbornik Edit i na naredbu Paste.
Rezultat premjetanja datoteka u odabranu mapu prikazan je na donjoj slici.
NAPOMENA: Prikazane datoteke vie se ne nalaze u originalnoj mapi.

2.3.5 Brisanje i vraanje

Kanta za reciklirano smee u jednoj dokumenti u drugoj mape u treoj video audio zapisi
i slike
2.3.5.1
Brisanje
Brisanje
i vraanje
datoteka, mapa u ko za smee (Recycle Bin)
BRISANJE DATOTEKA
Datoteke su vrlo jednostavno briu koritenjem Windows Explorera, ali ovu naredbu
koristite vrlo paljivo. Mnoge datoteke koje ete pomou aplikacije Windows Explorer
vidjeti mogu biti znaajne za ispravan rad Windows-a. Dobro je znati da aplikacija
Windows Explorer, kao i veina Windows aplikacija ima naredbu Poniti postupak, a koja
se nalazi pod izbornikom Edit/Ureivanje.

2. Odaberite mapu u kojoj se nalazi datoteka ili datoteke koje elite brisati.
3. Oznaite datoteku ili datoteke koje ete brisati.
4. Pritisnite tipku i prikazat e se slijedei dijaloki okvir
5. Kliknite na gumb Yes za potvrdu brisanja
NAPOMENA: Sve datoteke obrisane pomou WE premjetaju se u Recycle Bin prije

krajnjeg brisanja i tu mogu ostati jako dugo. Ovdje treba napomenuti i injenicu da p
ostoji razlika ako briete datoteke s tvrdog diska odnosno diskete. Datoteke koje briete

s tvrdog diska odlaze u privremeno odlagalite pod nazivom Recycle Bin i mogue ih je
ponovno vratiti. Datoteke koje briete s diskete ne spremaju se u privremeno odlagalite
to znai da ih ne moete vie vratiti na disketu. Datoteke na CD diskovima ne moete
brisati, CD to jednostavno ne doputa.
FIZIKO BRISANJE DATOTEKA
Ukoliko elite fiziki obrisati datoteke s raunala tako da one uope ne zavre u Recycle
Bin-u izvest ete na slijedei nain:

2. Odaberite mapu u kojoj se nalazi datoteka ili datoteke koje elite brisati.
3. Oznaite datoteku ili datoteke koje ete brisati.
4. Pritisnite kombinaciju tipki + na tipkovnici
5. Kliknite na gumb Yes za potvrdu brisanja ili pritisnite tipku
BRISANJE MAPA
Metoda brisanja mapa je identina metodi brisanja datoteka samo to u sluaju brisanja
mape ili mapa morate oznaiti tu vrstu objekta.
2.3.5.2
Brisanje
Vraanje
i vraanje
obrisanih datoteka, mapa
VRAANJE OBRISANIH DATOTEKA
Za vraanje datoteke na njenu prvotnu poziciju izvest ete slijedei postupak:

1. Dvostruko na ikonu Recycle Bin koja se nalazi na radnoj povrini Windowsa
(desktopu).
2. Odaberite datoteku ili mapu koju elite vratiti iz koa za smee.

3. na izbornik File
4. na naredbu Restore.

Na ovaj nain vratit ete datoteku ili vie njih iz koa za smee na isto ono mjesto na
kojem su se datoteke nalazile prije brisanja.
VRAANJE OBRISANIH MAPA
Za vraanje mape na njenu osnovnu poziciju vodit ete se slijedeim opisanim

postupkom:
1. Dvostruko na ikonu Recycle Bin koja se nalazi na radnoj povrini Windowsa
(desktopu).
2. Odaberite mapu ili mape koje elite vratiti iz koa za smee.
3. na izbornik File
4. na naredbu Restore.
Na ovaj nain vratit ete mapu ili vie njih iz koa za smee na isto ono mjesto sa kojeg
je mapa bila brisana
2.3.5.3
Brisanje
Pranjenje
i vraanje
koa za smee
Pranjenje koa za smee izvodi se unutar sekcije Recycle Bin Tasks odabirom naredbe
Empty the Recycle Bin.
1. Dvostruko na ikonu Recycle Bin

2. na naredbu Empty the Recycle Bin

3. na gumb Yes

2.3.6 Pretraivanje
2.3.6.1
Pretraivanje
Koritenje alata Find, Trai
U Windowsima moete nai nekoliko alata koji e vam pomoi u traenju neega na
vaem raunalu poevi od datoteka, mapa pa sve do odreenih pojmova.
Ako vam treba datoteka ili program koji se nalazi na vaem raunalu ili na lokalnoj mrei
i ne moete se sjetiti imena ili pozicije upotrijebite naredbu Find File...
1. na gumb Start
2. na redak Search. Pojavit e se sljedei prozor
3. na redak All files and folders i na ekranu ete dobiti mogunost odabira
nekoliko tipova kriterija traenja pomou kojih ste u mogunosti veoma brzo
pronai mapu, datoteku ili program. to ete u svom zahtjevu biti konkretniji to e i
rezultati pretraivanja biti prije prikazani na ekranu.

Na primjer, ako znate da je dokument koji traite Word dokument i da sadri rije
"adapter", moete upotrijebiti sljedee kriterije u pretraivanju:
a) u polju All or part of the file name upiite "*.doc" (bez znakova navoda)
b) u polje A word or phrase in the file upiite rije za koju znate da se nalazi u
vaim dokumentima. U gornjem primjeru upisana je rije "adapter" (bez
navodnika)
c) odaberite oznaku vrstog diska u polju Look in i odaberite ureaj odnosno mapu.
Imena disk ureaja imaju slijedee oznake:
A: i B: oznake su disketnih ureaja
C: oznaka prvog vrstog (hard) diska.
Nakon oznake prvog vrstog diska mogu slijediti oznake drugih disk ureaja. Na
primjer oznaka D: je najee oznaka CD-ROM ureaja.
Kada ste sve ovo upisali na gumb Search kako bi poelo pretraivanje. Po
zavretku traenja na desnom oknu ovog prozora pojavit e se popis datoteka i mapa
koje udovoljavaju postavljenim kriterijima.
SAVJET: Windowsi vam omoguavaju da sa popisa koji ste dobili u desnom oknu,
uitavate datoteke u memoriju raunalo dvostrukim klikom na ime datoteke. Pri tome e
se izvriti dva zadatka, prvo e se u memoriju raunala uitati program koji je koriten za
kreiranje datoteke, a nakon toga i datoteka.
2.3.6.2
Pretraivanje
Traenje datoteka po sadraju, datumu promjene...
U ponekim situacijama poznat nam je samo dio imena datoteke. U takvim sluajevima
koristi emo se joker znakom (*) ili znakom upitnika (?). Na primjer:
kada elimo nai sve datoteke ije ime poinje slovom b

tada emo trait po b*
kada elimo nai sve datoteke ije ime poinje slovima bo
trait emo po bo*
kada elimo nai sve datoteke ije ime poinje slovima vj i sadre sedam slova u nazivu
tada emo trait po vj?????
Ako elimo pronai sve Microsoft PowerPoint datoteke(.ppt) ije ime poinje sa vj i u

nazivu imaju 7 slova

tada emo trait po vj?????.ppt
PRONALAENJE DATOTEKE KOJA SADRI ODREENU RIJE ILI FRAZU
Kreirali ste datoteku i spremili je na vrsti disk. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci
poelite otvoriti tu datoteku, ali nikako se ne moete sjetiti njenog naziva. Jedino to
znate je ime i prezime osobe na koju ste naslovili to pismo.
Pronai ete je na slijedei nain:
1. na gumb Start
2. na redak Search
3. na redak All files and folders. Unutar okna Search Companion upiite rije ili
frazu u slijedei okvir
Ako je potrebno, odredite lokaciju traenja odabirom okvira Look in: i zatim kliknite na
gumb Search.
PRONALAENJE DATOTEKE PREMA DATUMU
Pokrenite aplikaciju traenja:
1. na gumb Start
2. na redak Search
3. na redak All files and folders. Unutar okna Search Companion kliknite na
strelice prema dolje kraj sekcije When was it modified? Prikaz opciju koje se pri
tome nude prikazane su na donjoj slici Odabirom jedne od ponuenih opcija i
klikom na gumb Search dobit ete popis datoteka kreiranih ili auriranih u tom
periodu.

PRONALAENJE DATOTEKE PREMA ODREENOM TIPU
Pokrenite aplikaciju traenja:
1. na gumb Start
2. na redak Search
3. na retke Pictures, music or video ili Documents (word...) koji su prikazani
na donjoj slici:
Ovisno o odabiru traenja u odgovarajue sekcije unesite traene podatke i ne zaboravite

kliknuti na gumb Search.
2.3.6.3
Pretraivanje
Pogled na esto koritene datoteke
1. na gumb Start
2. Na glavnom izborniku postavite se na redak My Recent Documents
3. na naziv datoteke koju elite otvoriti


2.3.7 Komprimiranje datoteka

Komprimiranje datoteka omoguuje saimanje datoteka kako bi veliina datoteke postala
manja. Na taj nain se osigurava vei prostor na disku. Korisno je u situacijama kada
aljete datoteke putem interneta pogotovo kada je vaa veza spora.
2.3.7.1
Komprimiranje
Komprimiranje
datoteka
datoteka u odreenu mapu
KOMPRIMIRANJE POMOU PROGRAMA WINRAR
Program WinRAR nije dio operativnog softvera MS Windows. To je program koji spada u
kategoriji shareware programa to znai da ga moete preuzeti sa interneta i koristiti
besplatno za probu prije nego ga naruite. Preuzet ga moete na slijedeoj web adresi
http://www.rarlab.com/
Pokrenite program Windows Explorer
1. na gumb START, postavite se na redak All Programs, Accessories

2. na redak Windows Explorer. Odaberite mapu ili datoteke koje elite
komprimirati
3. na mapu ili oznaene datoteke i na padajuem izborniku odaberite redak Add
to... kako je prikazano na donjoj slici
4. Nakon odabira naredbe za komprimiranje na ekranu e se pojaviti dijaloki okvir u

koji je potrebno unijeti ime komprimirane datoteke i prema potrebi promijeniti
opcije.
5. na gumb OK

Nakon toga pojavit e se prozor prikaza statusa komprimiranja.
Ikona koja prikazuje komprimirani objekt pomou programa WinRAR izgleda ovako
Osim ovog programa postoje i drugi programi kao to su WINZIP i PKZIP koje ete nai
na slijedeim web stranicama:
qWINZIP - http://www.winzip.com
qPKZIP - http://www.pkware.com

2.3.7.2
Komprimiranje
Dekomprimiranje
datoteka
datoteka
DEKOMPRIMIRANJE POMOU PROGRAMA WINRAR
Pokrenite program Windows Explorer
1. na gumb START, postavite se na redak All Programs, Accessories

2. na redak Windows Explorer. Pronaite komprimiranu datoteku
3. na komprimiranu datoteku i na padajuem izborniku odaberite redak Add to...
kako je prikazano na donjoj slici
4. Nakon odabira naredbe za ekstrakt datoteka na ekranu e se pojaviti dijaloki

okvir u koji je potrebno unijeti lokaciju na kojoj e se izvesti ekstrakt
komprimiranih datoteka.
5. na gumb OK.

2.4 Virusi
2.4.1 Pojam
2.4.1.1
Pojam
to je virus i njegove posljedice
Virusi su mali programi napisani tako da mogu prelaziti s jednog raunala na drugo
pomou diskete ili mree i koji mogu prouzroiti oteenje raunalnog sustava. ak i
datoteke podataka kao to su Wordove datoteke mogu sadravati viruse. Osim to mogu
prouzroiti tetu na podacima ili ak potpuno unititi datoteke virusi mogu napraviti i
druge tete kao to je koritenje vaeg programa za slanje elektronike pote slanjem
zaraenih datoteka na adrese iz vaeg adresara.
2.4.1.2
Pojam
Kako se prenosi na raunalo
U osnovi ako otvorite datoteku koja je zaraena virusom tada se taj virus moe prenijeti
na vae raunalo. Nikada ne uitavajte diskete, CD-ove ili DVD ove koji nisu propisno
pregledani na postojanje virusa. Nikada se ne prikljuujte na internet ukoliko nemate
aktivan program za provjeru virusa koji skenira sve datoteke koje preuzimate sa
interneta.
2.4.1.3
Pojam
Dobre strane antivirusnih aplikacija
Redovito auriran program za provjeru virusa trebao bi zatiti vae raunalo od napada
odnosno gubljenja podataka. Sa aurnim antivirusnim programom imat ete manje anse
zaraziti tua raunala, utedjet ete si vrijeme i novac pravilnom prevencijom, a i va
sustav elektronike pote bit e siguran.
NAPOMENA: Provjeravajte i Microsoft web stranice poto i Windowsi imaju nedostatke

koji bi mogli prouzroiti tete na vaem raunalu.
2.4.1.4
Pojam
to znai dezinficirati datoteku
Izvoenje provjere na viruse na raunalu koje je zaraeno naziva se dezinfekcija osobnog

raunala jer e antivirusni program detektirati i ukloniti virus.

2.4.2 Postupci s virusima

2.4.2.1
Postupci
Koritenje
s virusima
antivirusne aplikacije
Veina antivirusnih programa pregledat e vae raunalo kada ga prvi puta tijekom dana
ukljuite. Izvodi se postupak skeniranja ali i automatskog auriranja kako bi bili zatieni
od najnovijih virusa. U primjeru na slici pokrenut je program AVG koji nudi:
1. skeniranje raunala
2. skeniranje odabranog podruja
3. auriranje baze virusa
Na kraju postupka vidjet ete poruku koja e vas upozoriti kako je vae raunalo bez
virusa. Ako se tijekom skeniranja detektira virus a zaposleni ste u veoj tvrtki
obavijestite tehniko osoblje koje je zadueno za podrku. Ukoliko vam se to dogodi kod
kue tada dopustite programu da ukloni bilo koji virus koji pronae na vaem raunalu.
2.4.2.2
Postupci
Nadogradnja
s virusima
antivirusnog softvera
Kako se novi virusi konstantno pojavljuju vano je da redovito aurirate bazu. Veina ih
to obavlja automatski.

2.5 Upravljanje ispisom

2.5.1 Postavke pisaa
2.5.1.1
Postavke
Promjena
pisaa
osnovnog pisaa sa liste
Izmijeniti osnovni pisa obavit ete na slijedei nain:
1. na gumb Start
2. na redak Printers and Faxes.
3. Pojavit e se prozor sa jednom ili vie ikona koje predstavljaju instalirane pisae. U
ovom sluaju izbor pisaa je velik no kada kliknete na ikonu Print u nekoj od
aplikacija ispis e ii samo na jedan pisa i to onaj tampa koji je oznaen malim
crnim krugom u kojem je kvaica.
Da bi ste promijenili osnovni pisa u neki drugi uinit ete slijedee:
4. na ikonu onog tampaa koji elite postaviti kao osnovni i na padajuem

izborniku odaberite naredbu Set as Default Printer nakon ega e odabrani pisa
postati osnovni.

2.5.1.2
Postavke
Instaliranje
pisaa
novog pisaa
Kako su Windowsi ti koji prati proces ispisa datoteke na pisa neophodno je potrebno
instalirati ispravne programe koji kontroliraju rad ureaja (driver). To je potrebno
napraviti za svaki pisa na koji ete tampati. Ti programi imaju funkciju kontrole kako
e se neto ispisati na odreeni pisa.
INSTALIRANJE NOVOG PISAA
1. na gumb Start
2. na redak Printers and Faxes
3. Na dijalokom okviru na redak Add a printer.
4. Na ekranu e se pojaviti prvi ekran arobnjaka koji e vas voditi kroz postupak
dodavanja pisaa.

5. na gumb Next i na dijalokom okviru koji se pojavi odaberite izmedu opcija

lokalnog ili mrenog pisaca
6. na gumb Next. Slijedeci dijaloki okvir provjerava mogucnost automatskog

odredivanja tipa pisaca odnosno ostavljanja mogucnosti rucnog odredivanja

pisaca

2.5.2 Izlazni rezultati ispisa

2.5.2.1
Izlazni
Ispisrezultati
iz aplikacije
ispisa
za obradu teksta
Uobiajeno je da se ispis obavlja iz aplikacije, kao to je aplikacija za obradu teksta ili

tabline kalkulacije na pisa. Za ispis dokumenta ili tablice jednostavno kliknite na ikonu
pisaa a koja se nalazi na traci a alatima.
Ako ispis elite izvesti pomou izbornika File/Datoteka na padajuem izborniku

odaberite naredbu Print/Ispis i dobit ete mnogo vie mogunosti kontrole ispisa kao
to je broj kopija ili ispisa samo odreenih stranica dokumenta ili tablice.
ZATO I KAKO ISPISATI U DATOTEKU?
Postupak ispisa znai slanje oblikovanih informacija unutar neke aplikacije preko
programa za pisa nakon ega se ispis izvodi na sam ureaj. Poneki puta neete biti u
mogunosti pristupiti pisau kad vam zatreba i u takvim sluajevima ispis ete izvesti u
datoteku. Kasnije tu datoteku moete kopirati na pisa.
Ovdje morate razumjeti da su spremanja dokumenta na disk i tampanja dokumenta na

disk dva potpuno razliita koncepta. Spremanje dokumenta na disk znai upravo to da je
dokument spremljen na disk.
Ispis datoteke na disk znai spremanje i oblika dokumenta na disk kao i informacija o
tome kako bi odreeni pisa trebao interpretirati oblikovanje.

Vrijeme obrade vrlo velikih datoteka koje su k tome i visoke grafike rezolucije moe
trajati prilino dugo i ako takve datoteke elite ispisati u datoteku obavite to u vrijeme
kada vam raunalo vie nije potrebno za obavljanje svakodnevnih poslova. Kasnije tu
datoteku moete kopirati na pisa to je vrlo brzi postupak poto su pripreme za ispis ve
obavljene.
Ovisno o vrsti pisaa i aplikacije koju koristite postupak ispisa moe se razlikovati. U oba
primjera, koje moete vidjeti na slikama, ispis je izveden na pisa Lexmark E210 s time
to je prvi ispis napravljen pomou aplikacije PAINT, a drugi pomou aplikacije MS
Word2003.
Za ispis dokumenta u datoteku prije klika na gumb Print/U redu potrebno je kliknuti u
potvrdni okvir Print to file/Ispii u datoteku
ispis iz aplikacije PAINT

ispis iz aplikacije MS Word2003
2.5.2.2
Izlazni
Pregledati
rezultati
poslove
ispisa ispisa
Jednom kada ste pokrenuli ispis datoteke ili vie njih Windowsi vam omoguavaju
kontrolu procesa poslova ispisa. Dvostrukim klikom na ikonu u donjem desnom kutu
ekrana
pozvat ete dijaloki okvir koji prikazuje izvoenje poslova ispisa.

2.5.2.3
Izlazni
Zaustavljanje
rezultati ispisa
i ponovno pokretanje te brisanje poslova ispisa
Poslove ispisa moete kontrolirati pomou dijalokog okvira Print Manager. AKo na
primjer elite zaustavite na neko vrijeme ispis tada:
1. Odaberite posao ispisa koji elite privremeno zaustaviti

2. na naredbu Printer i sa padajueg izbornika odaberite naredbu Pause
Printing.
3. elite li nastaviti s poslom ispisa, unutar dijalokog okvira Print Manager

oznaite posao ispisa koji ste privremeno zaustavili
4. na izbornik Printer i ponovno kliknite na naredbu Pause Printing.
5. elite li obrisati posao ispisa unutar dijalokog okvira Print Manager oznaite
posao ispisa koji elite obrisati i pritisnite tipku

Dodatak MODUL2
Podsjetnik MODUL2
Modul 2: Koritenje raunala i upravljanje datotekama

Windows XP radna povrina
TIPKE PREICE
Openite Windows tipka Windows Explorer Pomone opcije

Prikazuje/skriva glavni Premjesti datoteku/mapu .... Ukljuuje/iskljuuje visoki
Pomo ................... izbornikWindowsa kontrast
..................... [] + ............. [Lijevi Alt+Lijevi
SHIFT+PrintScreen]
Otvara osnovni izbornik Start Prikazuje/skriva radnu Kopiraj datoteku/mapu ....... Ukljuuje(iskljuuje
povrinu Windowsa StickyKeys
+ .................. [+D] +
.... pritisnuti pet
puta
Prebacivanje meu otvorenim Poziva naredbu Zalijepi datoteku/mapu ....... Ukljuuje(iskljuuje

traenja FilterKeys
prozorima + .................. [+F] +

...... drati osam

sekundi
Poziva program Preimenuj datoteku/mapu ... Ukljuuje(iskljuuje

Zatvoranje programa + Windows Explorer TogleKeys
.................. [+E] ...... [NUM LOCK] drati pet
sekundi
Trajno brisanje datoteke/mape Poziva Run dijaloki

okvir Osvjei aktivni prozor .
...... + .................. [+R]
Odaberi sve +
Brii datoteku/mapu ...........
2.1 RAUNALNA OKOLINA

2.1.1 Prvi koraci na raunalu
2.1.1.1 Ukljuiti raunalo
Pronaite gumb za ukljuivanje na CPU jedinici i pritisnite ga
2.1.1.2 Iskljuiti raunalo koristei ispravan postupak
Spremite sve datoteke na kojima ste radili
Zatvorite sve aplikacije
Odaberite izbornik Start
Kliknite na gumb Turn off Computer
2.1.1.3 Restartati raunalo koristei ispravan postupak
Odaberite Start izbornik
Kliknite na gumb Turn off Computer
Kliknite na gumb Restart
2.1.1.4 Ugasiti aplikaciju koja ne reagira

Pritisnuti kombinaciju tipki + +

Odabrati redak sa statusom Not responding
Kliknuti na gumb End Task
2.1.2 Osnovne informacije i operacije
2.1.1.1 Pregled glavnih kompjuterskih sistemskih informacija: operativni sustav i njegova
verzija, koliina instalirane radne memorije (RAM).
Kliknite desnim gumbom mia na redak My Computer
Odaberite Properties
2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline

Kliknite na Control panel
2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline: datum i vrijeme
Odaberite Control Panel izbornik
Kliknite na Date, Time, Language and Regional Options
Kliknite na ikonu Date and Time
Podesite datum i vrijeme
Kliknite na gumb OK
2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline postavke ekrana (pozadina,
rezolucija, uvar ekrana itd.
Desnim klikom mia bilo gdje na radnoj povrini
Kliknite na Properties
Odaberite karticu Desktop za izmjenu pozadine, ScreenSaver za promjenu opcija uvara ekrana
odnosno karticu Settings za promjenu rezolucije

2.1.2.3 Postaviti i promijeniti jezik na tipkovnici

Kliknite na Date, Time, Language and Regional Options
Kliknite na ikonu Regional and Language Options
Kliknite na karticu Languages
Kliknite na gumb Details
Kliknite na gumb Add i sa popisa odaberite jezik koji elite
Kliknite na gumb OK
2.1.2.4 Nauiti formatirati prijenosne diskovne medije: disketu i Zip disk
Kliknite na redak My Computer
Odaberite ikonu 3.5 floppy (A:)
Odaberite izbornik File
Odaberite naredbu Format
Kliknite na gumb Start
2.1.2.5 Instaliranje, deinstaliranje softverskih aplikacija

Kliknite na Add Remove Programs
Odaberite aplikaciju koju elite deinstalirati
Kliknite na gumb Change/Remove
Pratite daljnji postupak
2.1.2.6 Koritenje Print Screen tipke, te lijepljenje sadraja u datoteku
Odredite sliku ekrana iji sadraj elite zalijepiti
Pritisnite tipku
Otvorite aplikaciju WordPad
Odaberite izbornik Edit
Odaberite naredbu Paste

NAPOMENA: Za lijepljenje sadraja aktivnog prozora koristite kombinaciju tipki +

.
2.1.2.7 Koristiti dostupnu funkciju pomoi
Kliknite na redak Help and Support
U tekst okvir Search upiite pojam za koji elite pomo
Pritisnite tipku i odaberite zadatak
2.1.2 Ureivanje teksta
2.1.3.1 Pokrenuti aplikaciju za obradu teksta, otvoriti i napraviti datoteku
Odaberite All Programs, Accessories
Kliknite na ikonu WordPad
Zaponite pisati.
2.1.3.2 Pospremiti datoteku na odreenu lokaciju na ureaju za pohranu podataka

Odaberite naredbu Save
Otipkajte ime datoteke i odaberite lokaciju
2.1.3.3 Zatvoriti aplikaciju za obradu teksta
Kliknite na gumb Close.
2.2 RADNA OKOLINA DESKTOP
2.2.1 Rad s ikonama
2.2.1.1 Prepoznati osnovne ikone na radnoj povrini kao to su: datoteka, direktorij/folder,
aplikacija, printer i ko za smee (Recycle Bin)
Ikona MS Word datoteke na radnoj povrini
Ikona aplikacije MS Word na radnoj povrini
Ikona mape na radnoj povrini
Ikona pisaa na radnoj povrini
Ikona koa za smee na radnoj povrini

2.2.1.2 Selektirati i pomicati ikone
Kliknite na ikonu koju elite pomicati
Drite pritisnuti lijevi gumb mia
Vucite ikonu na novu poziciju
Otpustite lijevi gumb mia
2.2.1.3 Otvoriti datoteku, direktorij/folder, aplikaciju sa radne okoline (Desktop)
Dvostruko kliknite lijevim gumbom mia na ikonu datoteke, mape, aplikacije koje se nalaze
smjetene na radnoj povrini
2.2.1.4 Kreiranje preaca na radnoj povrini ili nadimaka (alias)
Kliknite desnim na ikonu Notepad
Postavite mia na redak Send to 4
Kliknite na redak Desktop (create shortcut)


2.2.2.1 Prepoznati razliite dijelove prozora: traku naslova, traku izbornika, trake alata, traku
statusa, klizae
1 Naslovna traka
2 Gumbi za uveanje, smanjenje i zatvaranje prozora programa
3 Traka menija
4 Trake alata
5 Radno podruje prozora
6 Traka za listanje
7 Traka statusa
2.2.2.2 Minimizirati, maksimizirati, promijeniti veliinu, pomaknuti i zatvoriti prozor

Kliknite na gumb
Minimize za minimiziranje prozora
Kliknite na gumb
Maximize za maksimiziranje prozora
Kliknite na gumb
Restore Down i povlaite rubove prozora lijevo-desno ili gore-dolje
Postavite mia na naslovnu traku i drei pritisnuti lijevi gumb mia, premjestite prozor
Kliknite na gumb
Close za zatvaranje prozora

2.2.2.3 Prijelaz izmeu otvorenih prozora
Odaberite na traci zadataka aplikaciju iji prozor elite otvoriti i kliknite lijevim gumbom
2.3 UPRAVLJANJE DATOTEKAMA

2.3.1 Pojam
2.3.1.1 Razumijevanje kako operativni sustav prikazuje ureaje za pohranu podataka, mape,
datoteke u hijerarhijskoj strukturi
Kliknite na ikonu Windows Explorer
2.3.1.2 Razumjeti da operativni sustav koristi sljedee ureaje za pohranu datoteka i mapa:
tvrdi disk, diskete, CD-ROM, mreni disk
Ureaj diska
Ureaj diskete
CD-ROM ureaj
Mreni disk
2.3.2 Mape direktoriji - folderi
2.3.2.1 Navigacija do datoteke, mape na ureaju za pohranu
Kliknite na ikonu Windows Explorer
Kliknite u lijevom oknu na bilo koju ikonu ureaja
2.3.2.2 Kreiranje mapa direktorija/foldera i podmapa pod-direktorija/pod-foldera

Pokrenite Windows Explorer

Otvorite stablo strukture gdje elite kreirati mapu
Postavite se na redak New i kliknite na redak Folder
Imenujte ga i pritisnite
2.3.2.3 Otvoriti prozor za prikaz imena, veliine i lokacije mape direktorija/foldera na disku
Odaberite mapu iji sadraj elite prikazati
Odaberite izbornik View
Odaberite redak Details
2.3.3.1 Prepoznati najee koritene tipove datoteka
.EXE oznaava izvodljivu programsku datoteku
.ZIP oznaava komprimirane datoteke
.GIF oznaava da se radi o grafikoj datoteci
.JPG je jo jedan vrlo poznat tip grafike datoteke
.HTM (HyperText Markup Language) je tip datoteke koji se koristi na WWW
.TXT je oznaka za obine tekst datoteke kreirane pomou Notepad-a
.PDF tip datoteke koju koristi aplikacija Adobe Acrobat
.DOC je datoteka, dokument kreiran pomou MS WORD-a
.XLS je tip datoteke za proraunske tablice kreirane pomou aplikacije MS EXCEL-a
.MDB je oznaka tipa za baze podataka kreirane pomou aplikacije MS ACCESS-a
.PPT je tip za datoteke prezentacije kreiranih pomou aplikacije MS POWERPOINT-a
.WMA, .MP3, .AIF, .WAV Audio formati
.AVI, .MOV, .MPG, .VOB video formati
2.3.3.2 Prebrojavanje broja datoteka u mapi (ukljuujui datoteke u pod-direktorijima)
Odaberite mapu iji sadraj elite prebrojati
Kliknite desnim gumbom mia na ikonu mape
Na padajuem izborniku odaberite Properties
2.3.3.2 Prebrojavanje datoteka odreenog tipa u mapi (ukljuujui datoteke u

pod-direktorijima)
Odaberite mapu iji sadraj elite prebrojati
Kliknite na ikonu Search koja se nalazi na traci s alatima
Odaberite redak All files or folders
U okvir All or the part of the name upiite znak zvjezdice (*) nakon ega upiite tip datoteke

(na primjer.TXT)
Kliknite na gumb Search
U lijevom oknu dobit ete podatak o broju datoteka
2.3.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-itanje/zakljuano, pisanja-itanje
Odaberite mapu
Kliknite desnim gumbom mia na ikonu datoteke iji status mijenjate
Na padajuem izborniku odaberite Properties
Kliknite u okvir Read-only
Kliknite na gumb OK
2.3.3.4 Sortiranje datoteke po imenu, veliini, tipu, datumu kreiranja
Odaberite mapu iji sadraj elite sortirati
Odaberite izbornik View
Odaberite redak Details
Kliknite na gumb Name za sortiranje po nazivu, Type za sortiranje po tipu, Size za sortiranje po
veliini i Date Modified za sortiranje po datumu kreiranja
2.3.3.5 Razumjeti vanost zadravanja pravilne ekstenzije (nastavka) datoteke prilikom

preimenovanja
Windowsi koriste ekstenziju datoteke za odreivanje tipa datoteke
2.3.3.6 Preimenovati datoteku i direktorij mapu
Odaberite datoteku ili mapu ije ime elite promijeniti
Pritisnite tipku
Upiite novo ime
Pritisnite tipku
2.3.4 Umnoavanje, premjetanje
2.3.4.1 Selektirati pojedinane datoteke, mape/direktorije
Kliknite na ikonu mape ili datoteke
2.3.4.1 Selektirati grupe susjednih datoteka, mapa/direktorija
Drite pritisnutu tipku
Kliknite na prvu ikonu mape ili datoteke niza
Ne otputajui tipku selektirajte posljednju mapu/datoteku u nizu

Na kraju otpustite tipku

2.3.4.1 Selektirati grupe ne-susjednih datoteka, mapa/direktorija
Drite pritisnutu tipku
Ne otputajui tipku selektirajte ostale mape/datoteke
Na kraju otpustite tipku
2.3.4.2 Umnoavanje datoteka, mapa/direktorija izmeu mapa/direktorija i ureaja za pohranu

Odaberite objekt ili objekte koje elite kopirati
Kliknite na izbornik Edit
Odaberite naredbu Copy
Odaberite novu lokaciju
2.3.4.3 Premjetanje datoteka, mapa/direktorija izmeu mapa/direktorija i ureaja za pohranu
Odaberite objekt ili objekte koje elite premjestiti
Odaberite naredbu Cut
Odaberite novu lokaciju
2.3.4.4 Razumjeti zato je vana izrada rezervnih kopija datoteka na prijenosni ureaj za
pohranu
Ukoliko jednog dana vrsti disk prestane raditi izgubit ete informacije koje ste godinama
stvarali
2.3.5 Brisanje, vraanje
2.3.5.1 Obrisati datoteke, mapa/direktorija tako da one odu u ko za smee
Odaberite objekt ili objekte koje elite brisati
Pritisnite tipku
Potvrdite brisanje klikom na gumb Yes
2.3.5.2 Vraanje obrisanih datoteka, mapa/direktorija iz koa za smee
Otvorite ko za smee (Recycle Bin)
Odaberite datoteke/mape koje elite vratiti
Kliknite na izbornik File
Na padajuem izborniku kliknite na naredbu Restore
2.3.5.3 Pranjenje koa za mee
Kliknite desnim gumbom mia na ko za smee (Recycle Bin)
Na padajuem izborniku kliknite na naredbu Empty Recycle Bin
Kliknite na gumb Yes za potvrdu brisanja
2.3.6 Pretraivanje
2.3.6.1 Upotrijebiti funkciju pretraivanja za pronalaenje datoteka, mapa/direktorija
Odaberite Search
U okvir All or the part of the name upiite Ime datoteke ili mape koju traite
2.3.6.2 Potraiti datoteku po sadraju
Odaberite Search
U okvir A word or phrase in the file upiite rije ili frazu koja se nalazi unutar datoteku koju
traite


2.3.6.2 Potraiti datoteku po datumu posljednje promjene datumu kreiranja
Odaberite Search
Odaberite redak When it was modified? i odaberite neku od mogunosti
2.3.6.2 Potraiti datoteku po veliini, zamjenskim znakovima
Odaberite Search
Odaberite redak What size is it? i odaberite neku od mogunosti
2.3.6.2 Potraiti datoteku pomou zamjenskim znakovima
Odaberite Search
U okvir All or the part of the name upiite pe* ukoliko ime vae mape ili datoteke poinje sa
slovima pe ili pe???? ako znate da vaa mapa ili datoteka ima est slova u imenu ili pe*.xls ako
znate da je vaa datoteka tipa .XLS i poinje slovima pe.
2.3.6.3 Pregledavanje liste nedavno koritenih datoteka
Kliknite na redak My Recent Documents
Odaberite datoteku koju elite otvoriti
2.3.7 Komprimiranje datoteka
2.3.7.1 Razumjeti to znai komprimirati datoteke
Komprimirati datoteku znai smanjiti joj veliinu bez mijenjanja sadraja
2.3.7.2 Komprimirati datoteke u mapu na ureaju za pohranu
2.3.7.3 Dekomprimiranje komprimiranih datoteka sa lokacije na ureaju za pohranu
Pronaite komprimiranu mapu. U opisu tipa ima naziv Compressed (zipped) Folder.
Dvostruko kliknite na ikonu
komprimirane mape
Na lijevom oknu kliknite na redak Extract all files i uz pomo arobnjaka dekomprimirajte
datoteke na novu lokaciju
2.4 VIRUSI
2.4.1 Pojam
2.4.1.1 Znati to je virus, te mogue posljedice
Virus je vrlo mali program koji ima mogunost prelaziti s raunala na raunalo. Cilj mu je
zaustaviti normalan rad raunalnog sustava ili ga unititi.
2.4.1.2 Razumjeti neke od naina kojima se virus moe prenijeti na raunalo
Virusi se prenose datotekama, a mogu koristei email sustav zaraziti druga raunala slanjem
pote na adrese iz vaeg email adresara. Ne koristite diskete/CD-ROM/DVD-ove koji nisu
pregledani na viruse.
2.4.1.3 Razumjeti koje su dobre strane aplikacije za otkrivanje virusa
Aurni program za provjeru virusa trebao bi zatiti gubljenje informacija
Utedjet ete vrijeme i novac
Neete moi drugima prouzroiti infekciju sustava
2.4.1.4 Razumjeti to znai dezinficirati datoteku
Dezinficirati zaraenu datoteku znai da e program za provjeru ukloniti virus iz datoteke
2.4.2 Postupanje s virusima

2.4.2.1 Koritenje aplikacije za otkrivanje virusa za pregledavanje odreenog ureaja za

pohranu, mape, datoteke
Veina instaliranih antivirusnih programa sama se pokree, aurira, a prilikom prvog instaliranja
i provjeri cijeli vrsti disk vaeg raunala
2.4.2.2 Razumjeti vanost redovitog nadograivanja softvera za traenje virusa
Kako se virusi konstantno pojavljuju neophodno je potrebno konstantno aurirati i nadograivati
antivirusni softver
2.5 UPRAVLJANJE ISPISOM
2.5.1 Postavke
2.5.1.1 Promjena osnovnog pisaa sa liste instaliranih pisaa
Odaberite redak Printer and Faxes
Kliknite desnim na pisau koji elite postaviti kao osnovni
Na padajuem meniju odaberite redak Set as Default Printer
2.5.1.2 Instaliranje novog pisaa na raunalo
Odaberite redak Printer and Faxes
Kliknite na redak Add a Printer
Uz pomo arobnjaka dodajte novi pisa
2.5.2 Izlazni rezultati ispisa
2.5.2.1 Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta
Odaberite bilo koju aplikaciju
Na traci s alatima pronaite kliknite na gumb za ispis
ili
Kliknite na meni File/Datoteka
Odaberite naredbu Print/Ispis
Na dijalokom okviru odaberite opcije
Kliknite na gumb OK/U redu
2.5.2.2 Pregledati poslove ispisa u programu za kontrolu ispisa

Dvostruko kliknite na ikonu pisaa koja je prikazana na dnu, desno.

2.5.2.3 Zaustavljanje, ponovno pokretanje, brisanje poslova ispisa koritenjem programu za

kontrolu ispisa
Dvostruko kliknite na ikonu pisaa koja je prikazana na dnu, desno
Na dijalokom okviru odaberite datoteku koja je pripremljena za ispis
Kliknite na izbornik Printer
Odaberite Pause printing za zaustavljanje ispisa, Cancel All Documents za brisanje poslova

Ahac Ecdl Modul2 PDF

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Ahac Ecdl Modul2 PDF

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

AHAC: ECDL MODUL2 v4.

MODUL 2: Koritenje raunala i upravljanje

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2 MODUL 2: Koritenje raunala i upravljanje datotekama

Kako poloiti ECDL - Syllabus 4.0

Miroslav Ahac 2008.

Ova publikacija je zatiena od prava kopiranja 2006.-2008. Zakonom o autorskom

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Modul 2 Koritenje raunala i upravljanje datotekama, trai od kandidata da doka

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2.1 Raunalna okolina

Metoda ukljuivanja raunala sastoji se od slijedeih postupaka:

1. Provjerite da li je raunalo ukljueno u struju

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

U priruniku su koriteni simboli za tri osnovne radnje s miem:

Ako se pokaziva mia pretvori u dvostruke strelice , , znai da moete

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Igru ete bez upotrebe mia pokrenuti na slijedei nain:

1. Pritisnite tipku Windows (nalazi se na tipkovnici u donjem lijevom dijelu izmeu

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

1. na gumb Start, i zatim na gumb Turn Off Computer... kako je to prikazano na

2. Na dijalokom okviru koji se pojavi, a prikazan je na slijedeoj slici na gumb

Turn Off Computer - Koristite ga kada namjeravate iskljuiti raunalo.

Nikada nemojte iskljuivati raunalo pritiskom na gumb za iskljuivanje koji se nalazi na

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Kada ukljuite raunalo operativni sustav Windows e se automatski pokrenuti. Sljedea

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Ona se sastoji od:

5 Date/Time na samom desnom kraju vrpce prikazuje vrijeme, a postavljanjem

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Dvostrukim na oznaku vremena, aktivirat ete dijaloki okvir u kojem moete

U Windowsima ete koristiti izbornike, kaskadne izbornike, podizbornike i izbornike

Pokretanje Start izbornika pomou mia

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

1. na gumb i pojavit e se glavni pratei izbornik Windowsa.

U osnovi, ovaj meni podjeljen je u dva dijela:

Pokretanje Start izbornika pomou tipkovnice

Glavni izbornik moete pokrenuti i pomou tipkovnice i to na dva naina:

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

a) pritiskom na kombinaciju tipki +

b) pritiskom na tipku koja ima simbol Windows-a .

Zatvaranje Start izbornika pomou mia

Glavni izbornik zatvoriti ete pritiskom na tipku

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2.1.2 Osnovne informacije o raunalu

Kao to je ranije reeno, Windowsi se pune u privremenu memoriju raunala, u ipove

Pregledavanje svojstava raunala

Za pregledavanje svojstava vaeg raunala izvedite slijedei postupak.

1. na gumb Start, i zatim desnim gumbom mia kliknite na redak My

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Mijenjanje vremena i datuma

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

Za podeavanje jezika tipkovnice na gumb Start i na meniju odaberite redak Control

Nakon toka odaberite Regional and Language Options

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

1. na gumb Details... i na dijalokom okviru koji se pojavi a prikazan je na

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

2000-2008. Miroslav Ahac. Sva prava zadrana

5. na redak Format... i vidjet ete slijedei dijaloki okvir