*P/5888917*

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Na temelju lanka 15. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 149/09,
127/10, 50/12 i 120/12.) i lanka 6. Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih
proizvoda (Narodne novine, br.137/12) ministar poljoprivrede donosi

TEHNOLOKE UPUTE ZA
INTEGRIRANU PROIZVODNJU
GROA ZA 2014. GODINU

SADRAJ
1
1. UVOD 3
2. NAJMANJA VELIINA VINOGRADA 3
3. PODIZANJE VINOGRADA 3
3.1. Izbor poloaja za sadnju 3
3.2. Priprema povrine za sadnju 4
3.3. Meliorativna gnojidba 4
3.4. Izbor sorte, podloge i sadnog materijala 6
3.5. Razmaci sadnje i sustav uzgoja 6
4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U RODNOM VINOGRADU 7
4.1. Sustav uzdravanja tla 7
4.1.1. Zatravljivanje 7
4.1.2. Trajno zatravljivanje 8
4.1.3. Kratkotrajno zatravljivanje 8
4.1.4. Zastiranje tla 10
4.1.5. Njega tla u redu (ispod trsova) 10
4.1.6. Obrada tla u mladom vinogradu 10
4.2. Gnojidba 11
4.2.1. Gnojidba mladog vinograda 11
4.2.2. Gnojidba rodnog vinograda 11
a) Gnojidba duikom 11
b) Gnojidba fosforom i kalijem 12
4.2.3. Folijarna gnojidba u integriranoj proizvodnji 12
5. AMPELOTEHNIKE MJERE 13
5.1. Rez vinove loze 13
6. NAVODNJAVANJE 14
7. BERBA 14
8. INTEGRIRANA ZATITA VINOVE LOZE 14
8.1. MJERE ZATITE 14
8.1.1. Agrotehnike mjere 14
8.1.2. Mehanike mjere 14
8.1.3. Bioloke mjere 15
8.1.4. Biotehnike mjere 15
8.1.5. Kemijske mjere 15
8.1.6. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja 17

8.2. INTEGRIRANA ZATITA OD BILJNIH BOLESTI I TETNIKA 18

8.3. INTEGRIRANA ZATITA OD KOROVA 23
8.4. INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA 23
Tablice:
Tablica 1. Opskrbljenost tla fosforom, kalijem i magnezijem (po AL metodi, 5
CaCl2 Mg)
Tablica 2. Klase opskrbljenosti tla duikom (%) 5
Tablica 3 Preporuene koliine fosfora i kalija za meliorativnu gnojidbu s 5
obzirom na opskrbljenost i teksturu tla (kg/ha)
Tablica 4 Biljke primjerene za zelenu gnojidbu 9
Tablica 5 Maksimalna godinja koliina istog duika u gnojidbi vinograda 12
Tablica 6. Gnojidba s P i K kod klase opskrbljenosti C (dobra) za prirod 5 10 t 12
na obraenim i trajno zatravljenim tlima

2
1. UVOD
Integrirana proizvodnja groa (u daljnjem tekstu IPG) je sustav uzgoja koji
podrazumijeva uravnoteenu primjenu agrotehnikih mjera uz uvaavanje ekonomskih,
ekolokih i toksikolokih imbenika pri emu se kod jednakog ekonomskog uinka prednost
daje ekoloki i toksikoloki prihvatljivijim mjerama.
Cilj integrirane proizvodnje groa je proizvodnja pri kojoj se vodi rauna o:
smanjenju oneienja tla, vode i zraka, odnosno uvanju okolia i prirodnih stanita,
uvanju i poticanju plodnosti tla,
uvanju i poticanju bioloke raznolikosti te poticanju prirodnih mehanizama regulacije,
optimalnoj uporabi agrokemikalija obzirom na nutritivna i toksikoloka svojstva hrane,
zatiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zatitu bilja,
ekonomskoj odrivosti sustava proizvodnje.

U integriranoj proizvodnji groa, osim primjene ovih Tehnolokih uputa obvezujui su i drugi
propisi koji zadiru u podruje vinogradarske proizvodnje poglavito ako su groe i proizvodi
od groa iz integriranog naina proizvodnje namijenjeni tritu.

2. NAJMANJA VELIINA VINOGRADA

Minimalna ukupna povrina vinograda za upis u Upisnik proizvoaa u integriranoj proizvodnji
iznosi 0,25 ha.

3. PODIZANJE VINOGRADA
Pri podizanju novih nasada nuno je kritiki procijeniti slijedee imbenike uspjene i
profitabilne proizvodnje groa i vina:
prikladnost uvjeta okoline,
organizaciju budueg gospodarstva,
raspoloivost tehnikih i logistikih imbenika,
dostupnost tehnoloke pomoi.

3.1. Izbor poloaja za sadnju

Biraju se takvi poloaji, sorte, podloge i sustavi uzgoja kod kojih je mogue osigurati povoljan
ekonomski uspjeh proizvodnje postizanjem stabilnih prinosa i visoke kakvoe groa uz
minimalnu upotrebu agrokemikalija i tehnolokih mjera koje mogu negativno utjecati na okoli.
Povoljnim poloajima smatraju se oni koji:
odgovaraju zahtjevima odabranih sorata,
su odgovarajue nadmorske visine, ekspozicije i nagiba ime osiguravaju dobru
osunanost, zranu dreniranost i manju opasnost od mraza,
su na tlima dobre strukture, propusnosti i kapaciteta za vodu, bez visokih podzemnih
voda, po mogunosti sa sadrajem humusa iznad 1,5 %,
su udaljeni najmanje 500 m od smetlita, industrijskih i drugih zagaivaa te prometnica
s velikom gustoom prometa.
Na poljoprivrednim povrinama s nagibom od 15 % ili vie, oranje se provodi samo okomito
na pad terena.
Ako se na poljoprivrednoj povrini nalaze obiljeja krajobraza (ivice, lokve, jarci, drvoredi,
pojedinano drvee, umarak, suhozid), oni se nee uklanjati ili oteivati.

3
 3.2. Priprema povrine za sadnju

Prije podizanja vinograda proizvoa je duan izvriti fizikalno-kemijsku analizu tla te utvrditi:
- mehaniki sastav,
- pH vrijednost,
- sadraj humusa,
- sadraj makrohraniva (N, P2O5, K2O) i sekundarno hranivo Mg,
- sadraj ukupnih karbonata i fizioloki aktivnog vapna.

Temeljem provedenih analiza i opaanja na terenu pristupa se pripremi proizvodne povrine to

obavezno ukljuuje:
Krenje
Pri krenju prethodne vegetacije valja to bolje odstraniti sve ostatke korijenja u tlu koji
mogu biti izvor zaraze gljivama trulenicama (na pr. Armillaria spp.).
Odmor tla prije nove sadnje
Izmeu krenja starog vinograda i nove sadnje obvezan je odmor tla u periodu od 3 godine.
U tom periodu na proizvodnoj povrini korisno je uzgajati neke od kultura prikladnih za
zelenu gnojidbu. Ova mjera doprinosi poboljanju strukture i sadraja organske tvari u tlu,
a na tlima u kojima su prisutne nematode - prenosnici gospodarski tetnih virusa, vano je
birati takve vrste koje doprinose smanjenju njihove populacije u tlu.
Planiranje terena
Na ravnim i blago nagnutim poloajima to podrazumijeva ravnanje mikrodepresija i
humaka, a na jakim nagibima ponekad i izvoenje razliitih sustava terasa. Nunost i
opravdanost veih zahvata treba razmatrati kritiki te procijeniti njihov utjecaja na okoli
topografiju prirodnih krajolika i prirodne ekosustave.
Meliorativnu gnojidbu
Duboku obradu
Dubokom obradom tla postie se povoljna struktura i bolji vodozrani odnosi u itavom
profilu tla, te se unose gnojiva pri meliorativnoj gnojidbi.
Izvoenje sustava za odvodnju
Gdje je potrebno nuno je izvoenje sustava za odvodnju.
Organizaciju proizvodne povrine
Na veim povrinama potrebno je organizirati mreu tabli i putova, a 5 % povrine
gospodarstva treba ostaviti neobraeno kao stanite za korisne organizme.
Kemijska sterilizacija tla nije dozvoljena.

3.3. Meliorativna gnojidba

Prije pripremnih radova i sadnje loznih cijepova trebaju se ustanoviti zalihe biljnih hraniva u
tlu kemijskom analizom. Ovisno o stupnju opskrbljenosti tla pojedinim hranivima, tla
razvrstavamo u pet klasa (Tab. 1. 2.; vrlo niska A, niska B, dobra - C, visoka - D, vrlo
visoka E).

Tablica 1. Opskrbljenost tla fosforom, kalijem i magnezijem (po AL metodi, CaCl2 Mg)

mg K2O/100 g tla mg Mg/100 g tla

Klasa mg P2O5/100 g tla
lako srednje teko lako srednje teko

4
 A <6 <6 <8 < 10 - <3 <4
B 6-10 6-10 8-14 10-16 <5 3-5 4-7
C 11-25 11-25 15-28 17-32 5-7 6-10 8-13
D 26-40 26-40 29-40 33-45 8-15 11-19 14-22
E > 40 > 40 > 40 > 45 > 15 > 19 > 22

Tablica 2. Klase opskrbljenosti tla duikom (%)

Klasa %N Opskrbljenost
A < 0,06 Slabo opskrbljeno
B 0,07 0,10 Umjereno opskrbljeno
C 0,11 0,20 Dobro opskrbljeno
D 0,21 0,30 Bogato opskrbljeno
E > 0,30 Vrlo bogato opskrbljeno

Cilj meliorativne gnojidbe u integriranoj proizvodnji groa je obogatiti tlo u zoni

rasprostiranja korijena do nivoa C (dobro opskrbljeno) uz zalihu potrebnu za rast i razvoj
mladog vinograda (Tablica 3.).
Tla koja se nalaze u kategoriji D i E nije potrebno gnojiti. Iznimka moe biti samo u sluaju
gnojidbe kalijem, kada je omjer kalija i magnezija manji od 2 - 3 : 1. U tom sluaju, unato
dobroj opskrbljenosti, tlo se dodatno gnoji kalijem i to jednakom koliinom kao kod nivoa C.
Na isti nain, u ovom sluaju, postupa se i kod rodnih vinograda.
Zabranjuje se primjena mineralnih gnojiva s duikom pred sadnju vinove loze.

Tablica 3. Preporuene koliine fosfora i kalija za meliorativnu gnojidbu s obzirom na

opskrbljenost i teksturu tla (kg/ha)

Kalij
Opskrbljenost tla Fosfor
lako srednje teko
A 600 600 700 800
B 300 300 400 500
C 150 150 200 250

3.4. Izbor sorte, podloge i sadnog materijala

Izbor sorte vinove loze namijenjenih proizvodnji vina i drugih proizvoda od groa i vina te
podruja sadnje koja su prema prirodnim uvjetima za uzgoj vinove loze podijeljena na zone,
regije, podregije, vinogorja i vinogradarske poloaje propisani su Pravilnikom o nacionalnoj
listi priznatih kultivara vinove loze (Narodne novine, br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06,

5
37/06, 76/06, 44/07, 118/07, 133/07, 86/08, 117/08, 124/08, 148/08, 45/09, 153/09, 46/10,
129/10, 31/2011 i 78/2011, 67/12 i 101/12), Pravilnikom o zemljopisnim podrujima uzgoja
vinove loze (Narodne novine, br. 74/12, 80/12 i 48/13) i Listom zemljopisnih oznaka
(Narodne novine, br. 6/04 i 111/08).
Izbor podloge treba prilagoditi klimatskim i pedolokim karakteristikama (koliina oborina, tip
tla) poloaja na kojem se vinograd podie. Pri izboru podloge osobito je potrebno voditi rauna
o sadraju fizioloki aktivnog vapna utvrenog kemijskom analizom tla.
Vinograd se podie certificiranim sadnim materijalom proizvedenim sukladno Zakonu o
sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine, br.
140/05, 35/08, 25/09, 124/10 i 55/11), Pravilniku o stavljanju na trite materijala za
vegetativno umnaanje loze (Narodne novine, br. 133/06, 67/10, 30/11) i Zakonu o biljnom
zdravstvu (Narodne novine, br. 75/05, 25/09 i 55/11). Kad god je to mogue, sadni materijal
treba biti bezvirusan - kategorije certificirani, a ako takav ne postoji, kategorije standardni.
Upotreba genetski modificiranog sadnog materijala zabranjena je.

3.5. Razmaci sadnje i sustav uzgoja

Biraju se sustavi uzgoja koji omoguavaju:

ravnoteu vegetativnog i generativnog rasta vinove loze,
proizvodnju kvalitetnog groa,
stvaranje mikroklimatskih uvjeta koji ne pogoduju razvoju tetnih organizama (dobru
osunanost i prozranost svih dijelova trsa),
efikasnu primjenu sredstava za zatitu bilja,
upotrebu manje koliine sredstava za zatitu bilja,
dugovjenost trsa.
Da bi se zadovoljilo gore navedeno preporua se izbor sustava uzgoja manjeg optereenja, s 8-
10 ili manje pupova/m2.
Razmaci sadnje u vinogradu odreeni su:
uzgojnim oblikom,
bujnou sorte,
plodnou tla,
klimatskim prilikama (raspoloiva vlaga u tijeku vegetacije).

Valja izbjegavati uske meuredne razmake koji oteavaju uzdravanje tla po naelima
integrirane proizvodnje.

4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE U RODNOM VINOGRADU

4.1. Sustav uzdravanja tla

Uzdravanje tla u vinogradu obuhvaa niz agrotehnikih zahvata kojima se osigurava opskrba
korijena vodom, zrakom i mineralnim hranivima, odnosno postiu se povoljni uvjeti za rast i
razvoj korjenova sustava i time trsa u cjelini. Uzdravanjem tla utjee se na plodnost tla

6
odnosno njegovu sposobnost usvajanja i uvanja vode i hraniva, te se reguliraju problematini
korovi i unose hraniva u tlo.
Sustavi uzdravanja tla u integriranom uzgoju groa su:
zatravljivanje,
obrada,
zastiranje,
kombinacija navedenog.

4.1.1. Zatravljivanje

U vinogradima u punoj rodnosti i na podrujima gdje je godinja koliina oborina via od 600
700 mm mehanika obrada tla se reducira, odnosno primjenjuje se samo u zoni ispod trsova,
dok se meuredni prostor uzdrava zatravljivanjem. U integriranom uzgoju groa
zatravljivanje se smatra najprimjerenijim nainom uzdravanja tla jer odrava i poveava razinu
humusa te potie plodnost tla u vinogradu:
sprjeava eroziju estica tla,
smanjuje zbijanje tla,
poveava sadraj organske tvari u tlu,
popravlja strukturu i vododrnost tla,
poveava biogenost tla (mikroorganizmi, kine gliste i sl.),
smanjuje ispiranje hraniva (osobito duika).

Zatravljivanje, zajedno sa odravanjem ekolokih infrastruktura (ivice, cvjetne trake i sl.) na

gospodarstvu, takoer znaajno doprinosi poveanju raznolikosti vrsta i ekolokoj stabilnosti
sustava, odnosno:
regulaciji problematinih korova (ambrozija - Ambrosia artemisiifolia L., mranjak -
Abutilon theophrasti Med., preslica - Equisetum arvense L.),
regulaciji tetnih organizama poveanjem populacije korisnih organizama koji tu nalaze
svoj ivotni prostor.

Uvaavajui klimatske i pedoloke karakteristike pojedinog poloaja, vinograd se moe

zatraviti trajno, sjetvom viegodinjih vrsta, ili kratkotrajno, sjetvom jedno- ili dvogodinjih
vrsta.
Karakteristike vrsta i njihovih smjesa za zatravljivanje trebaju biti takve da:
ne ometaju rast i razvoj vinove loze,
u sunim godinama ili u podrujima s manje oborina ne konkuriraju lozi za vodu,
imaju dobru sposobnost regeneracije (dobro podnose konju i maliranje),
razvijaju veliku masu korijena.
Iako se preporua vinograd zatraviti sjetvom pogodnih vrsta za zatravljivanje iji izbor se tada
moe prilagoditi specifinim potrebama i okolinim uvjetima, vinograd se moe zatraviti i
prirodnom vegetacijom. Tada se tlo prestane obraivati te se konjom formira tratina od vrsta
prisutnih u vinogradu. Kod provoenja samo jedne konje, potrebno ju je obaviti do 30. lipnja.

4.1.2. Trajno zatravljivanje

U podruju sa dovoljnom koliinom oborina i na tlima primjerene plodnosti vinograde treba

trajno zatraviti. Preduvjeti za trajno zatravljivanje su:
prosjena koliina oborina u tijeku vegetacije minimalno 250-300 mm uz ravnomjeran
raspored,
duboka tla dobre strukture s manjim udjelom skeleta,
sadraj humusa u tlu > 1,5 %,
7
 vinogradi primjerene bujnosti.

4.1.3. Kratkotrajno zatravljivanje

U vinogradima koji ne udovoljavaju uvjetima za trajno zatravljivanje preporua se barem u

dijelu godine tlo zatraviti nekim od jednogodinjih vrsta koje se brzo razvijaju, stvaraju veliku
organsku masu i dubok korijen te se njihovim zaoravanjem u tlo unosi vea koliina organske
tvari. Zbog toga ovakav nain zatravljivanja esto zovemo zelena gnojidba. Vrste za zelenu
gnojidbu uzgajaju se u periodu kada nisu konkurencija vinovoj lozi za vodu i hraniva. Na svim
poloajima primjereno je zatraviti u periodu mirovanja vinove loze (od jeseni do proljea), a na
nekim poloajima moe se zatraviti u rano proljee. Kratkotrajno zatravljivanje obino se
primjenjuje:
u podrujima s malom koliinom oborina ili nepovoljnim rasporedom u tijeku
vegetacije,
na tlima loe strukture i niskog sadraja humusa radi poveanja njihove plodnosti da bi
se potom mogla trajno zatraviti,
u mladim vinogradima da bi se izbjegla konkurencija za vodu i hraniva s vinovom
lozom,
u svakom drugom redu u kombinaciji s trajnim zatravljivanjem, obradom ili
zastiranjem.

Kratkotrajno se moe zatraviti:

na jesen
U periodu nakon berbe groa vinograd se moe zatraviti ozimim vrstama. Ovo je vrijeme
osobito povoljno jer posijane biljke iskoritavaju za klijanje jesensku vlagu te na proljee
poinju ranije i bre rasti, a sprjeava se i ispiranje duika koji je krajem vegetacije ostao u tlu.
u rano proljee
Sjetva se vee uz mehaniku obradu kojom se zbijeno tlo prorahli, a korijen posijanih biljaka
potom doprinosi stabilizaciji strukture tla. Izbor vrsta i vrijeme sjetve treba prilagoditi
vremenskim prilikama i stanju vlanosti tla pa se preporuuje zasijati svaki ili svaki drugi red
u vinogradu. Zeleni pokrov potrebno je malirati ili zaorati kada dosegne visinu od oko 50 cm
(prije nego procvjeta ili kad je u cvatnji) ali obvezatno prije poetka cvatnje vinove loze.
kratkotrajno prirodno zatravljivanje na jesen
Kod ovog naina zatravljivanja razvijaju se trave i korovi koji su dio prirodne vegetacije jer od
sredine kolovoza tlo se vie ne obrauje. Poeljna je to vea raznolikost vrsta, a razvoj pokrova
vrlo je razliit obzirom na njezin sastav. Ovakav nain zatravljivanja uspjeniji je na podrujima
s vie oborina nego na sunijim gdje je za dobru pokrovnost tla primjerenije posijati
odgovarajue vrste. Kod prirodnog zatravljivanja tlo je preko zime barem djelomino
pokriveno, a u proljee se pokrov zaore ili malira.

Tablica 4. Biljke primjerene za zelenu gnojidbu

Vrijeme
sjetve Koliina
Ime Latinski naziv Napomena
P-proljee, sjemena kg/ha
J-jesen
Stoni graak Pisum sativum L. (Partim) P 100-130 Vee duik.
Graak za zrno Pisum sativum L. (Partim) P 120-150 Vee duik.
Jara grahorica Vicia sativa L. P 80-120 Vee duik.
Ozima grahorica Vicia villosa Roth J 80-120 Vee duik.
8
 Zasjenjuje, brzo se razgranjuje,
Facelia Phacelia tanacetifolia Benth. P 6-10
ima plitak korijen, privlai pele.
Osjetljiva na mraz zbog toga
Soja Glycine max (L.) Merrill P 60-80
kasnija sjetva, vee duik.
Duboko korijenje, dobra za laka
Lupina Lupinus albus L. P 100-150
tla s manje vapna, vee duik.
Ozima uljana
Brassica napus L. (Partim) J 10-15 Brz i jak rast.
repica
Raphanus sativus L. var. Duboko korijenje, dobra za
Rotkva (crna) P/J 8-15
niger (Mill.) S. Kerner duboka tla bogata humusom.
Koristi vodu iz dubljih slojeva,
Stona repa Beta vulgaris L. P 15-20 sprjeava razvoj korova, ne
prezimljuje.
Brassica rapa L. var.
silvestris (Lam.) Briggs Dobra biljka za sadnju izmeu
Krmna ogrtica P/J 10-15
(Brassica rapa L. var. biljaka koje ve rastu, dobar rast.
oleifera Metzg.)
Brassica napus L. var. Slino ozimoj repici vie
Krmna repica P/J 10-15
oleifera Metzg. korijenske i lisne mase.
Osjetljiv na mraz, koristi dosta
Kukuruz Zea mays L. P 40-60
vode.
Zob Avena sativa L. P 100-150 Veliko koritenje vode.
Dobro se kosi, slama pokrije i
Triticum aestivum (L) em. zatiti tlo od erozije, kod
Ozima penica P/J 120-150
Fiori et Paol. proljetne sjetve nema klasova,
koristi dosta vode.
Ozima ra Secale cereale L. P/J 120-150 Isto kao i kod ozime penice.
Za vrijeme cvatnje koristi puno
Suncokret Helianthus annuus L. P 10-20
vode, mogua rana sjetva.
Ozimi jeam Hordeum vulgare L. P 120-150 Brzo raste, dobro prekriva tlo.
Smjese za sjetvu
Triticum aestivum (L) em. Dobra biljka za sadnju biljaka
Ozima penica ili
Fiori et Paol/Hordeum koje ve rastu, mogue
ozimi jeam/ozima J 100/50
vulgare L./ prekrivanje travnatim busenjem
grahorica
Vicia vilosa Roth vie puta.
Suncokret/jara Helianthus annuus L./Vicia Veliki korisnik vode (suncokret)
P 100/50
grahorica sativa L. mogua rana sjetva (oujak).
Kukuruz/stoni Zea mays L./Pisum sativum Kukuruz osjetljiv na mraz, ne
P 40-80
graak L. (Partim) prerano.
30 % aleksandrijska djetelina
Trifolium alexandrium, (Trifolium alexandrium), 50 %
Sinapis alba, Phacelia P 10 bijela gorica (Sinapis alba), 20
tanacetifolia Benth. % facelija (Phacelia
Smjese tanacetifolia Benth.).
Za dvogodinje zeleno koenje,
Vicia sativa L., Trifolium vie puta koena grahorica
P/J 40-50
incarnatum L. (Vicia sativa L.), inkarnatka
(Trifolium incarnatum L.).
Biljke koje veu duik (N) donose 10-40 kg N/ha godinje

4.1.4. Zastiranje tla

Na sunim stanitima i lakim tipovima tala s malim kapacitetom za vodu, gdje uvjeti nisu
prikladni za trajno zatravljivanje, sline pozitivne efekte se moe postii zastiranjem tla
organskim malem (slama, kora, komadii drva).
Na poljoprivrednim povrinama podlonim eroziji zastiranje je obvezno u razdoblju 15. studeni
do 15. veljae.
Zastiranje:
sprjeava isparavanje vlage iz tla,
9
 sprjeava eroziju na nagnutim terenima,
usporava rast korova,
ispod mala tlo ostaje vlano i u sunim godinama,
potie ivot u tlu- kine gliste, mikroorganizmi,
smanjuje utroak rada pri obradi,
ne troi vlagu iz tla te nije konkurencija vinovoj lozi.
Pokrov ostaje na tlu najee tri godine nakon ega se zaore te je tada vrijedan izvor organske
tvari u tlu.
Zastiranje slamom najei je nain zastiranja. U jesen nakon duboke obrade tlo se zastire sa
50 100 dt slame koja se ravnomjerno rasporedi u meurednom prostoru.
Obzirom na iroki raspon izmeu ugljika i duika (C : N = 80-100 : 1) da bi mikroorganizmi
mogli nakon zaoravanja razgraditi slamu potrebne su dodatne koliine duika. Na tlima s malim
sadrajem duika obino se dodaje 1 kg istog duika (4 kg KAN-a) na svakih 100 kg slame.

4.1.5. Njega tla u redu (ispod trsova)

Njegom tla u redu mora se osigurati prorahljivanje tla i kontrola korova. U integriranom uzgoju
groa na raspolaganju su nam slijedei naini:
- mehanika obrada, runo ili strojno,
- konja prirodne vegetacije i uklanjanje korova,
- sjetva nisko rastuih vrsta na podrujima s dovoljno oborina (npr. podzemna djetelina),
- zastiranje slamom ili travom pokoenom u meurednom prostoru,
- herbicidima ali ne smije prijei prosjeno 1/3 meurednog razmaka vinograda.

Herbicide u integriranoj proizvodnji groa potrebno je primijeniti kao mjeru kojom se

dopunjuju druge agrotehnike mjere za uzdravanje tla, kojima se ujedno moe smanjiti
njegova zakorovljenost. Kod viegodinjeg koritenja herbicida dinamika ivota u tlu bitno se
mijenja. Karakteristino je smanjenje broja kinih glista u gornjem sloju tla (10 20 cm). Gliste
koje ostanu, uglavnom se presele u dublje slojeve tla (30 40 cm). esto se na tretiranoj
povrini s vremenom namnoe korovne vrste koje su otpornije ili posve otporne na koritene
herbicide. Iste korovne vrste u poetku nisu predstavljale vee potekoe. irina herbicidnog
pojasa ne smije prijei prosjeno 1/3 meurednog razmaka vinograda.

4.1.6. Obrada tla u mladom vinogradu

U mladim se vinogradima tlo najee obrauje da bi se osigurao nesmetan rast trsa i izbjegla
konkurencija za vodu i hraniva s vrstama za zatravljivanje. Obrada tla obuhvaa:
- jesensku obradu do dubine 15-30 cm radi poboljane akumulacije vlage u tlu,
- proljetnu i ljetnu plitku obradu na 10-15 cm dubine da bi se smanjio gubitak vlage iz tla i
unitila korovna flora.
Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednim povrinama ako je tlo
zasieno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom berbe).

4.2.Gnojidba

Osnovni je cilj vinogradarske proizvodnje poluiti iz godine u godinu stabilan prirod

odgovarajue kakvoe. Koliina i kakvoa priroda kod vinove loze regulira se prvenstveno
uzgojnim oblicima i optereenjem trsa, odgovarajuom agrotehnikom, uravnoteenom
ishranom i prikladnom zatitom od tetnih organizama, a osim navedenog bitno ovisi od niza
promjenjivih veliina nazonih u okoliu; kako abiotskih (toplina, svjetlost, voda, vjetar), tako
i biotskih (tetni organizmi, sorta, podloga, starost trsa).

10
Unoenje hranjivih tvari prilagoava se planiranoj proizvodnji i tako da se mora osigurati
godinja potreba za normalan rast i razvoj vegetativnih i generativnih organa vinove loze.
Gnojidba u integriranoj proizvodnji groa ima za cilj optimizirati, odnosno smanjiti potronju
gnojiva, ime se direktno utjee na zatitu okolia i vinograda kao stabilnog i raznolikog
agroekosustava u odrivom razvoju.
Gnojidba podrazumijeva i povratni unos svih organskih ostataka u vinograd (kompost), osim u
sluaju znaajne pojave tetnih organizama kada se preporua iznoenje i spaljivanje rozgve.
Analizu tla potrebno je napraviti svakih pet (5) godina.

4.2.1. Gnojidba mladog vinograda

Jednogodinje, dvogodinje i trogodinje nasade u pravilu ne bi trebalo gnojiti budui da loza

koristi hraniva data u meliorativnoj gnojidbi.
Gnojidba duikom u manjim koliinama (0 30 kg/ha) moe se primijeniti od druge godine na
tlima s malo humusa, a u sluaju loe kondicije trsova i na povrinama predvienim za zelenu
gnojidbu i zatravljivanje.

4.2.2. Gnojidba rodnog vinograda

a) Gnojidba duikom

Gnojidba duikom rodnih vinograda zahtjeva specifino postupanje i odreuje se na osnovu

slijedeeg:
1. opeg stanja nasada,
2. sadraja humusa u tlu,
3. stupnja mineralizacije organske tvari,
4. proizvodnih mogunosti sorte na odreenom poloaju,
5. vremenskih prilika,
6. primjene odgovarajuih agrotehnikih zahvata.

Maksimalna koliina istog duika za gnojidbu obraenih vinograda s obzirom na bujnost loze
i proizvodnost date su u Tablici 4. Prilikom gnojidbe duikom poeljno je koristiti manje
koliine duika (organskog ili mineralnog podrijetla) od maksimalno dozvoljenog. Najvii
jednokratan unos istog duika moe biti 40 kg/ha.

Tablica 5. Maksimalna godinja koliina istog duika u gnojidbi vinograda

Rodnost vinograda
Bujnost loze
niska < 5000 kg/ha srednja 5000-10000 kg/ha
Jaka 0-40 60
Srednja 50 70
Slaba 70 80
11
U sluaju trajnog zatravljivanja, zelene gnojidbe i zastiranja tla moe se poveavati koliina
duika sukladno iznosu ili potrebi zahvata.
Vrijeme gnojidbe treba prilagoditi vremenu najintenzivnijeg usvajanja hraniva i izvodi se
najranije polovinom travnja (od fenofaze B C) ili poetkom svibnja. Ukoliko se prihranjuje u
dva navrata, drugi dio se daje poslije cvatnje, ali najkasnije do kraja lipnja.
Nije dozvoljena gnojidba:
gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim povrinama bez obzira na pokrov od
15. studenog do 15. veljae;
gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po povrini bez unoenja u tlo na svim
poljoprivrednim povrinama od 1. svibnja do 1. rujna.

b) Gnojidba fosforom i kalijem

Gnojidba fosforom i kalijem, zbog njihove slabije pokretljivosti u tlu, nije vezana za odreeno
vrijeme, ali najbolje ih je dodati u jesen deponatorom ili pri dubokoj obradi. Zabranjeno je
primjenjivati ova gnojiva na tla koja su prezasiena vodom, smrznuta ili prekrivena snijegom.
Ako se analizom ustanovi povean sadraj ovih hraniva u tlu (klase D i E, tablica 1.) obustavlja
se gnojidba ovim tvarima na dovoljno dugo vrijeme, a ako se nalaze na nivou C, gnojivo se
dodaje u koliinama koje su iznesene prinosom. Ako je sadraj fosfora i kalija na stupnju A ili
B vri se gnojidba do nivoa C, ali tako da se u jednoj godini moe dati najvie trostruka koliina
godinjih potreba vinove loze.

Tablica 6. Gnojidba s P i K kod klase opskrbljenosti C (dobra) za prirod 5 10 t na

obraenim i trajno zatravljenim tlima

Hranivo (kg/ha) Obraena tla Zatravljena tla

Fosfor 30 35
Kalij 70 80

4.2.3. Folijarna gnojidba u integriranoj proizvodnji

Budui da je osnovni cilj integrirane proizvodnje vinove loze racionalno gospodarenje svim
resursima, pri normalnoj opskrbljenosti tla hranivima ne treba folijarno gnojiti.
Folijarna gnojidba primjenjuje se samo u onim sluajevima gdje je to nedvojbeno opravdano.
Pri jasnim simptomima nedostatka hraniva (kloroze, nekroze itd.), prije svega mikrohraniva,
uzrokovanim razliitim imbenicima opravdana je primjena folijarne gnojidbe i to najbolje
nakon provedene kemijske analize uzoraka biljnog materijala.

5. AMPELOTEHNIKE MJERE
5.1. Rez vinove loze

Rez vinove loze jedan je od najvanijih ampelotehnikih zahvata koji se provodi svake godine
nakon sadnje vinograda. Rezom se utjee na:
redovitu rodnost trsa,
povoljan odnos rodnosti i bujnosti, te nadzemnih dijelova trsa i korijena,

12
 kakvou groa,
uvjete za razvoj tetnih organizama,
ravnomjernu aplikaciju SZB.

Razlikuje se rez u zrelo i zeleni rez. Rez u zrelo provodi se u periodu mirovanja vinove loze. U
prvim godinama nakon sadnje rezom u zrelo formira se eljeni sustav uzgoja, a nakon
formiranja, sustav uzgoja se odrava i rezom se odreuje optereenje trsa. Pri rezu u zrelo treba
odstraniti sve dijelove trsa sa simptomima zaraze, a rodno drvo ostavljati samo od zdrave i
dobro dozorile rozgve.
Zahvati zelenog reza se provode na zelenim organima u tijeku vegetacije i svojevrsna su dopuna
rezu u zrelo. Njima se odstranjuju mladice iz starog drva i nerodne mladice (plijevljenje), vrne
dijelove mladica (pinciranje i vrikanje), dio listova u zoni grozdova (defolijacija), te dio
grozdova (prorjeivanje grozdova). U integriranoj proizvodnji groa pravovremenim i
kvalitetnim provoenjem zahvata zelenog reza znaajno se utjee na mikroklimu trsa, odnosno
osigurava se dobro pozicioniranje, osunanost i prozranost svih organa na trsu. Time se ini
uvjete za razvoj gljivinih bolesti nepovoljnim, a doprinosi kvaliteti primjene SZB.
Vrikanje mladica (prikraivanje svih mladica nakon to prerastu armaturu) poeljno je
napraviti prije nego se mladice nagnu na jednu stranu reda. Time se potie rast zaperaka iji
listovi imaju bolju fotosintetsku aktivnost (utjee na dobru ishranjenost trsa), smanjuje se
zasjenjenost trsa te se odstranjuju vrni listovi koji su podloni zarazi tetnih organizama. U to
vrijeme vano je i dobro rasporediti mladice izmeu ica na armaturi ime se doprinosi
jednakomjernom osvjetljenju i boljoj primjeni SZB. Preporua se da broj mladica po dunom
metru armature ne prijee 15 20. Ako je broj vei, lisna masa je previe gusta te se smanjuje
fotosintetska aktivnost lia i kvaliteta primjene SZB.
Pri odreivanju vremena i intenziteta defolijacije (odstranjivanju listova) u vrijeme dozrijevanja
groa treba voditi rauna da ne doe do oteenja bobica od direktnog sunevog zraenja.
Ponekad je na trsovima nuno obaviti i odstranjivanje dijela grozdova. Najee to inimo kada
elimo postii bolju kakvou:
kod jako rodnih sorata,
u godinama kad trs nosi veliki broj grozdova,
u kasnim godinama (kad se otegne cvatnja),
na loijim poloajima i dubokim plodnim tlima,
u mladim vinogradima,
u uvjetima sue.

Ostaci rezidbe i/ili berbe nee se spaljivati na poljoprivrednim povrinama. Spaljivanje takvih
ostataka doputeno je samo u cilju spreavanja irenja ili suzbijanja biljnih tetoinja o emu
postoji slubena nareena mjera.

6. NAVODNJAVANJE
Navodnjavanje se mora primjenjivati prema potrebi. Prekomjerno navodnjavanje tla moe
uzrokovati ispiranje hranjivih tvari. U vinogradima gdje je navodnjavanje potrebno, preporua
se mjeriti dnevne oborine i procijeniti manjak vlage u tlu. Za navodnjavanje mora se koristiti
voda odgovarajue kvalitete.
Najprihvatljivije je navodnjavanje kap po kap. Preporua se prikupljanje i koritenje
oborinskih voda na gospodarstvu.
Navodnjavanje, neovisno o veliini povrine koja se navodnjava, odvija se sukladno uvjetima
danim Ugovorom o koncesiji za gospodarsko koritenje voda za zahvaanje voda za
13
navodnjavanje za razliite namjene ili vodopravnom dozvolom u sluajevima kada je to
propisano Zakonom o vodama (Narodne novine, broj 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), osim
u sluaju slobodnog koritenja voda u smislu koritenja oborinskih voda koje se skupljaju na
zemljitu vlasnika odnosno ovlatenika drugog stvarnog prava na zemljitu.

7. BERBA
Berba groa obavlja se kada groe dostigne tehnoloku zrelost, to znai u trenutku kada
groe sadri optimalan odnos eera i ukupnih kiselina.
U proizvodnji vina od groa dobivenog integriranim nainom proizvodnje u cijelosti se
primjenjuju odredbe Zakona o vinu (Narodne novine, br. 96/03, 25/09 i 55/2011) i Zakona o
ureenju trita poljoprivrednih proizvoda (Narodne novine br. 49/09 i 22/11, 120/12) te
propisa donesenih temeljem ovih zakona.

8. INTEGRIRANA ZATITA VINOVE LOZE

U uzgoju vinove loze potrebno je provoditi integriranu zatitu vinove loze od tetnih
organizama.
Pri odabiru mjera treba koristiti one koje nisu opasne za ljude i korisne organizme, trajno ne
oneiuju okoli, ne naruavaju prirodnu ravnoteu i ne djeluju negativno na raznolikost vrsta
u prirodi. Prednost pri izboru mjera zatite treba dati preventivnim (indirektnim) mjerama
zatite.

8.1. MJERE ZATITE

8.1.1. Agrotehnike mjere

Izbor poloaja za podizanje vinograda treba zadovoljiti potrebe vinove loze uz uvjete koji ne
pogoduju razvoju tetnih organizama. Ekspozicija terena treba omoguiti dobru osunanost, a
smjer redova dobro provjetravanje i time brzo suenje biljnih organa. Uravnoteena gnojidba,
rezidba, odstranjivanje lia iz zone groa smanjuju opasnost zaraze sivom plijesni. Ouvanje
bioloke raznolikosti postie se zatravljivanjem meurednog prostora, uzgojem ivica i
sadnjom drugih biljnih vrsta pored vinograda.

8.1.2. Mehanike mjere

Kada je to mogue sprjeavanje irenja tetnih organizama vri se mehaniki npr. izrezivanjem
rakastih tvorevina, zaraenih izdanaka i mladica, njihovim odstranjivanjem i unitavanjem.
Odstranjivanjem lia iz zone groa se smanjuje opasnost zaraze sivom plijesni.
Vinograd se moe tititi od napada ptica postavljanjem zatitnih mrea.

8.1.3. Bioloke mjere

Bioloke se mjere provode ouvanjem i zatitom prirodnih neprijatelja tetnih organizama,

stvaranjem povoljnih uvjeta za njihov razvoj te unoenjem prirodnih neprijatelja ili antagonista
tetnih organizama.
Poljoprivredni proizvoa stvara pogodne ivotne uvjete za razvoj korisnih organizama tako da:
uva i sadi ivice, grmlje i drugo raznovrsno raslinje izvan vinograda kao stanite
korisnim organizmima (5 % povrine ostaviti neobraeno),

14
 njeguje raznovrsne potkulture,
ureuje kamenjare i hrpe granja za sklonite korisnim ivotinjama,
postavlja kuice za korisne ptice,
postavlja visoke motke za privlaenje ptica grabeljivica,
prati, unosi i kontrolira korisnu faunu (prije svega grabeljive grinje, parazitske osice,
osolike muhe, zlatooke, stjenice i boje ovice),
redovito prati populaciju tetnih grinja na vinovoj lozi,
redovito prati i populaciju predatorskih (grabeljivih) grinja iz skupine Phytoseiidae i
po potrebi ih unosi u vinograd,
koristi bioloka sredstva za zatitu bilja (u daljnjem tekstu SZB).

8.1.4. Biotehnike mjere

Biotehnike mjere podrazumijevaju uporabu tvari i postupaka koji ne ubijaju tetne organizme
izravno, ve utjeu na njihovo ponaanje i razvoj.
Poljoprivredni proizvoa u okviru mogunosti koristi feromone (metodu zbunjivanja). Metoda
zbunjivanja preporua se u vinogradima koji su dovoljno veliki ili izolirani da postoji mala
vjerojatnost doleta ve oploenih enki iz okolnih vinograda.
Za smanjivanje populacije tetnih organizama preporua se koristiti i druge naine lova kukaca
(razliite mamce koji privlae svojom bojom ili mirisom) a u cilju smanjivanja njihove
populacije.
U suzbijanju tetnih organizama preporua se upotreba biotehnikih insekticida koji ometaju
razvoj ili presvlaenje liinki kukaca.

8.1.5. Kemijske mjere

Kemijske se mjere provode tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od
gospodarskih teta koje mogu izazvati tetni organizmi. Prije primjene kemijskih mjera zatite
mora se provesti procjena opasnosti od tetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave.
Prognoza se mora temeljiti na praenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praenju populacije
tetnih organizama i praenju fenofaze razvoja vinove loze. Poeljno je pratiti i populaciju
korisnih organizama, odnosno prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni kemijskih mjera zatite
donosi se temeljem vlastite procjene ili prema preporukama savjetodavne slube.

Pri izboru sredstava za zatitu od tetnih organizama prednost treba dati:

SZB ueg spektra djelovanja;
SZB koja nisu opasna za korisne organizme;
SZB koja nisu razvrstana kao opasna za okoli.
Sukladno Zakonu o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na trite sredstava za
zatitu bilja (Narodne novine, br. 80/13) poljoprivredni proizvoai smiju koristiti samo
registrirana SZB i to samo na nain i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi
pojedinog SZB ili sukladno rjeenju o dozvoli za male namjene, dozvoli za hitne situacije i
dozvoli za paralelnu trgovinu. Upisnik registriranih SZB vodi se u elektronikom obliku kao
baza podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a). Podaci o registriranim SZB
dostupni su svim korisnicima interneta putem web trailice na sljedeoj web adresi:
http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Pristup web trailici mogu je i putem naslovne stranice
Ministarstva poljoprivrede (http://www.mps.hr/). Na stranicama Ministarstva poljoprivrede
redovito se objavljuju svi propisi i relevantne informacije vezane za SZB.

Korisnici SZB su duni voditi i uvati evidenciju o SZB koja koriste najmanje pet (5) godina.
U evidenciju se upisuju najmanje sljedei podaci: trgovaki naziv SZB, datum i vrijeme poetka
i zavretka tretiranja, koliina primijenjenog SZB (doza, koncentracija), veliina povrine i

15
tretirana kultura. Evidencije se vode u elektronikom ili papirnatom obliku sukladno Pravilniku
o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira
za postizanje odrive uporabe pesticida (Narodne novine, br. 142/12).

Pri uporabi SZB potrebno je:

uvaavati naela dobre poljoprivredne i okoline prakse i primjenjivati mjere integrirane
zatite bilja od tetnih organizama,
koristiti SZB uinkovito radi odravanja populacije ciljanih tetnih organizama ispod
gospodarskog praga tetnosti uz smanjenja negativnog utjecaja na vrste koje ne
pripadaju ciljanoj skupini. Preporua se primjena SZB lokalno, tamo gdje je populacija
tetnih organizama prela gospodarski prag tetnosti, a ne po cijeloj povrini, radi
ouvanja populacije korisnih organizama,
primjenjivati i rukovati sa SZB sukladno propisima iz podruja SZB i uputama,
oznakama, upozorenjima i granienjima te drugim podacima i informacijama
navedenim na etiketi,
koristiti odgovarajuu osobnu i posebnu zatitnu odjeu i opremu te ureaje za primjenu
ovisno o SZB i metodi tretiranja koju primjenjuju,
skladititi i uvati SZB namijenjena primjeni na propisan nain (u posebnoj prostoriji
ili posebnom ormaru u originalnoj ambalai, odvojeno od hrane i hrane za ivotinje te
drugih predmeta ope uporabe, izvan dosega djece, uz odreene uvjete glede
temperature, vlage i svjetlosti te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).
Prostoriju ili ormare u kojima se uvaju SZB preporuuje se drati pod kljuem. Ne
preporua se uvanje veih nepotrebnih koliina SZB. Ako se radi potrebe uvaju vee
koliine SZB, takva prostorija mora biti izraena od vrstih i otpornih materijala koji se
lako iste. Na podu prostorije ne smije biti izravnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB
dre u ormarima oni moraju biti izraeni od otpornih i inertnih materijala koji ne upijaju
i koji se jednostavno iste. Potrebno je osigurati odreeni materijal za ienje (zemlja,
pijesak) u sluaju oteenja ambalae i izlijevanja SZB i spremnik predvien i oznaen
za tu namjenu. Sadraj spremnika predaje se ovlatenoj osobi sukladno posebnom
propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom,
praznu ambalau SZB koja su tekuem stanju, ispirati vodom najmanje tri puta, vratiti
sadraj u spremnik prskalice. Navedenim postupkom u najveoj mjeri smanjuje se
mogunost oneienja okolia. Neupotrjebljena SZB i otpadnu ambalau predaje se
ovlatenoj osobi sukladno posebnom propisu kojim je ureeno gospodarenje otpadom,
ureaje za primjenu SZB prati na polju, na mjestima gdje SZB ne moe doprijeti u
povrinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i ivotinje. Preporua se, gdje god je to
mogue, ostatke kropiva razrijeene s vodom poprskati na tretiranu povrinu. SZB koja
su registrirana na temelju Zakona o sredstvima za zatitu bilja na etiketi sadre detaljne
upute o nainu ienju ureaja za primjenu. Ureaje za primjenu potrebno je odravati
u ispravnom stanju, zamjenjivati dotrajale i neispravne dijelove sukladno uputama
proizvoaa s ciljem osiguranja pravilne primjene SZB i sprjeavanja negativnog
utjecaja na okoli. Ostaci SZB i kropiva ne smiju se izlijevati u povrinske vode,
kanalizaciju, dvorine i stajske odvode,
kod uporabe SZB koja su razvrstana i oznaena kao opasna za okoli od iznimne je
vanosti potivati propisane mjere opreza vezane uz zatitu povrinskih, podzemnih i
pitkih voda te korisnih organizama u vodi i tlu. Posebice je vano potivati zone
sanitarne zatite izvorita koje se uspostavljaju sukladno propisima o vodama i
uspostavljene sigurnosne razmake od povrinskih voda. Sigurnosni razmaci izraeni
su u metrima mjerei od ruba obale i nalaze se na etiketi pojedinog SZB,
sprijeiti zanoenje, voditi brigu o drugim mjerama opreza i ogranienjima navedenim
na etiketi SZB kao to su ogranienja plodoreda, uporabe odreenog SZB na lakim
tlima i krakim podrujima, nagnutim i erozivnim povrinama radi sprjeavanja
16
 otjecanja i nakupljanja ostataka u niim dijelovima te o doputenom broju tretiranja
tijekom vegetacije u istom vinogradu.

8.1.6. Izvjetajno prognozni poslovi u zatiti bilja

Izvjetajno prognoznim poslovima u zatiti bilja predvia se pojava tetnih organizama, te

vrijeme, nain i mjere njihovog suzbijanja. Preporuke i informacije javno su dostupne na
internetskim stranicama (http://www.savjetodavna.hr i http://www.hcphs.hr). S namjerom da
se preporuke priblie to veem broju proizvoaa, Savjetodavna sluba, na regionalnoj razini,
objavljuje preporuke za suzbijanje u lokalnim medijima (radiju i novinama), a Hrvatski centar
za poljoprivredu, hranu i selo - Zavod za zatitu bilja, na republikoj razini objavljuje prognoze
na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju.

17
 8.2. INTEGRIRANA ZATITA OD BILJNIH BOLESTI I TETNIKA

Zabranjuje se primjena:
sintetskih piretroida (esfenvalerat, lambda-cihalotrin, deltametrin, alfa-cipermetrin,
cipermetrin, gama-cihalotrin, beta-ciflutrin)
vrlo perzistentnih herbicida (dikvat).

Tretiranja uz ogranienje:
akaricidi (etoksazol, fenpiroksimat, heksitiazoks, klofentezin, fenazakin,
spirodiklofen) - primijeniti najvie jednom godinje i to poetkom vegetacije radi
zatite korisnih grinja.
fungicidi iz skupine ditiokarbamata (propineb, mankozeb, metiram, ciram) ne
primjenjivati vie od etiri puta tijekom vegetacije (najvie dva puta samostalno i
najvie dva puta u kombinaciji s drugim djelatnim tvarima), ne primjenjivati u dva
uzastopna tretiranja.
fungicide na osnovu sumpora primjenjivati poetkom vegetacije u preporuenim
dozama, kad korisne grinje nisu prisutne.
herbicidi na osnovi terbutilazina i oksifluorfena primijeniti samo u proljee.

TETNI ORGANIZMI
MJERE SUZBIJANJA NAPOMENA
OPIS

Plamenjaa Preventivne kemijske mjere: Zbog negativnog postranoga

(Plasmopara viticola)
Znakovi zaraze mogu se nai
na svim zelenim dijelovima
vinove loze. Najei su na
listovima, a neto rjei na
viticama, cvatovima i mladim
bobama.
Gljiva prezimi u otpalom
liu.
Rast i razvoj ove bolesti ovisi
prvenstveno o klimatskim
uvjetima (temperaturi i kii) te
se zatita mora orijentirati
prema klimatskim uvjetima u
toku vegetacije.
Plamenjaa se u Hrvatskoj
najee javlja u svibnju i
lipnju.
Klimatski uvjeti u velikom dijelu Republike Hrvatske su djelovanja na grabeljive
takvi da se bez kemijske zatite ne moe sprijeiti pojava grinje drati se ogranienja
ove bolesti. vezanih uz uporabu SZB na
osnovi ditiokarbamata.
Obvezno je:
Prvo tretiranje nastojati obaviti prema preporukama
za zatitu vinove loze Poljoprivredne savjetodavne
slube.
Koristiti meteoroloke podatke za prognozu pojave ili
pratiti preporuke Poljoprivredne savjetodavne slube
u zatiti od plamenjae.
Preporuuje se:
Tretirati preventivno zbog jakog potencijala razvoja
bolesti, vodei rauna o prognozi.
Razmak izmeu tretiranja ovisi o rastu mladica i
grozdova, koliini oborina i temperature te vrsti
prethodno primijenjenog fungicida.
Za vrijeme cvatnje se ne preporuuje primijeniti SZB.
Ako je palo vie od 30 mm oborina nakon primjene
SZB, razmak izmeu tretiranja potrebno je smanjiti
ili u nekim sluajevima tretiranje ponoviti.
Nakon postizanja viednevnih maksimalnih
temperatura iznad 35 C, nije potrebno primijeniti
SZB.

Za prva prskanja preporuuje se primjena preventivnih

organske fungicide, a zatim primjena sisteminih
fungicida. Razmake izmeu tretiranja potrebno je
prilagoditi uvjetima za razvoj bolesti, imajui u vidu i
navode na etiketi SZB..
Pripravke na osnovi bakra preporuuje se rabiti u zadnjim
tretiranjima. Zadnje tretiranje obavlja se ovisno o
klimatskim uvjetima, sorti i podruju uzgoja.

18
Pepelnica
(Uncinula necator)
Znakovi zaraze mogu se nai
na svim zelenim dijelovima
vinove loze. Listovi mogu biti
zaraeni u svim razvojnim
stadijima.
Pepelnica moe prezimljavati
i u pupu vinove loze.
Ova bolest se bolje razvija
kada su vie temperature.
Ako su bobe napadnute u
stadiju rasta, koica puca i
nastaju karakteristine
raspukline koje mogu sezati
do kotice.
Crna pjegavost
(Phomopsis viticola)
Znakovi zaraze mogu se
vidjeti na mladicama, rozgvi,
a u nekih sorata i na listovima
i na peteljkovini grozdova.
Na odrvenjenim mladicama u
tijeku zime i proljea mogu se
uoiti male okrugle crne
tokice. Tijekom proljea
neki pupovi kreu kasnije, a
neki uope ne prolistaju.
Siva plijesan
(Botrytis cinerea)
Znakovi zaraze najee se
mogu nai na grozdovima i
bobama vinove loze. Ako je u
rano proljee kino vrijeme
mogu biti zaraeni i cvjetovi.
Zaraeni cvjetovi se sue.
Vidljive tete se mogu uoiti
pred samu berbu.
Agrotehnike mjere: Sumpor u dozama preko 300
Obvezno je: g na 100 l vode tetan je za
Uravnoteiti intenzitet rasta i rodnosti vinove loze. korisne grinje.
Vinova loza ne smije rasti izraziti bujno. Zbog tetnosti na grinje
Obvezno uravnoteiti gnojidbu osobito duikom. preporua se primjena
Preporuuje se skidanje listova u zoni grozdova i ostali sumpora do sredine
zahvati kojima se smanjuje zbijenost trsa. vegetacije kad su grinje
manje prisutne i ne vie od 4
puta.
Kemijske mjere:
Tretiranja nastojati obaviti prema preporukama za zatitu
vinove loze Poljoprivredne savjetodavne slube.
Ako je ostvarena infekcija u vinogradu, potrebno je rabiti
sistemine fungicide u razmacima od 5 do 7 dana uz
upotrebu 1000 1200 litara kropiva/ha.
U vinogradu u kojem je u prethodnoj godini bio jaka
zaraza pepelnicom, preporuuje se prvo tretiranje obaviti
kad mladica dosegne 10 do 15 cm duine. U to vrijeme
mogu se rabiti sistemini fungicidi ili fungicidi na osnovi
sumpora. Kasnije u sezoni mogu se rabiti drugi fungicidi
protiv pepelnice. Kad je ljeto vrue i suho, razmak izmeu
dva tretiranja ne treba biti dulji od 12 dana. Ako se rabi
samo sumpor, razmak izmeu dva tretiranja ne treba biti
dulji od 5 do 6 dana.
Agrotehnike mjere: Zbog negativnog postranoga
Obvezno je: djelovanja na korisne grinje,
Ukloniti sve zaraene dijelove vinove loze prilikom drati se ogranienja vezanih
zimske rezidbe. uz uporabu SZB na osnovi
Svu orezanu zaraenu rozgvu iznijeti iz vinograda. ditiokarbamata.
Kemijske mjere:
Provode se u zaraenim vinogradima s osjetljivim
sortama. Tretiranja nastojati obaviti prema preporukama
za zatitu vinove loze Poljoprivredne savjetodavne
slube.
Preporuuje se tretiranje protiv crne pjegavosti provesti
kada su mladice duge 1 - 2 cm i ponoviti ga nakon 7 - 10
dana.
Agrotehnike mjere:
Pri podizanju vinograda preporua se sadnja redova u
smjeru strujanja vjetrova kako bi se to krae zadravala
vlaga unutar nasada.
Obvezno je:
Uravnoteiti gnojidbu, a ponajvie gnojidbu sa
duikom.
Uravnoteiti rast i rodnost tj. urod. Obvezno provoditi
mjere zelene rezidbe.
Provoditi zatitu protiv pepelnice i grozdovih
moljaca.
Kemijske mjere:
Tretiranja nastojati obaviti prema preporukama za zatitu
vinove loze Poljoprivredne savjetodavne slube.
Prvo tretiranje preporuuje se provesti nakon cvatnje, ako
je pala kia za vrijeme cvatnje ili u kratkom razdoblju
poslije cvatnje.
Izbor kemijskih sredstava u suzbijanju plamenjae
koji suzbijaju i sivu plijesan.
Sljedea tretiranja provesti za vrijeme pred zatvaranje
grozda te oko are.
19

Crvena pale vinove loze
(Pseudopeziza tracheiphila)
Bolest se javlja na pojedinim
lokalitetima. Osjetljive su
sorte: Portugizac, Silvanac,
Plemenka, Carignan, Mller
Thurgau. Javlja se esto u
pleivikom vinogorju.
Apoplektino venue (eska)
Razlikujemo dva tipa
simptoma klasina eska i
mladenako venue.
Klasina eska javlja se u
akutnom ili kroninom
obliku. Uuoljivo je uenje
listova izmeu lisnih ila,
koje kasnije prelazi u
crvenkasto smeu boju.
Promjene se mogu jedne
godine pojaviti, a da slijedee
godine trs izgleda zdrav.
Znakovi zaraze vidljivi su i na
mladicama i u drvu zaraenog
trsa. Kora na panju i
krakovima trsa
poodmaklom stadiju razvoja
bolesti uzduno puca.
Tumori vinove loze
(Agrobacterium spp.)
Tumoraste izrasline mogu se
pojaviti na panju, krakovima i
rozgvi te rjee na korijenovu
vratu i korijenu.
Infektivne utice vinove
loze (fitoplazmoze)
(Grapevine yellows)
Tzv. infektivne utice grupni
su naziv za bolesti vinove loze
uzrokovane fitoplazmama U
Hrvatskoj su poznate
fitoplazmoze pod nazivom
Flavescence doree (FD) i Bois
Zadnje tretiranje pred berbu ovisno o karenci
primjenjivanog fungicida 21- 28 dana prije planirane
berbe.
Crvena pale javlja se svake godine samo u odreenim
vinogradima.
Kod tih vinograda se preporuuje tretirati dva puta, i to u
fazi 3 i 5 - 7 listova, ako u tom razdoblju padaju kie.
Agrotehnike mjere:
Kod redovite rezidbe preporuuje se izbjegavati otre
rezove jer velike rane teko zarastaju. Preporuuje se
izbjegavati sadnja vinograda na poloajima gdje postoji
opasnost od smrzavanja.
Trsovi sa blaim simptomima bolesti mogu se obnoviti
otrim rezom do zdravoga tkiva.
u
Agrotehnike mjere:
Obvezno je:
Saditi certificiran sadni materijal.
Preporuuje se:
Saditi manje osjetljive sorte, koje su uz to cijepljene
na manje osjetljivim podlogama.
Ako se u nasadu pronau trsovi sa simptomima
bakterijskog raka na nadzemnim dijelovima, treba
rezom odstraniti zaraeni dio trsa, iznijeti ga iz
vinograda i spaliti. Nakon rezidbe potrebno je
dezinficirati alat i rane na trsu.
Alat dezinficirati sa 96 % alkoholom, 4 % varikinom
ili slinim dezinficijensom.
Rane na trsu premazati sa 2 % otopinom fungicida na
osnovi bakra.
Agrotehnike mjere:
Obvezno je:
Saditi certificiran sadni materijal.
U vinogradima gdje je utvrena Bois Noire (BN)
fitoplazma potrebno je suzbijati korove (slak, kopriva
i dr.) koji su domaini BN- fitoplazme i vektora,
cikade Hyalesthes obsoletus, koja prenosi fitoplazu sa
zaraenih korova na vinovu lozu. U vinogradima s
20
Noire (BN). Simptomi i tete prisustvom fitoplazme Flavescence doree (FD)
koje ove dvije fitoplazme potrebno je provoditi fitosanitarne mjere koje su
uzrokuju obino su slini te ih propisane Naredbom o poduzimanju mjera za
se ne moe vizualno sprjeavanje irenja i suzbijanja zlatne utice vinove
meusobno razlikovati. Samo loze - flavescence doree fitoplazme (Narodne
se laboratorijskim testiranjem novine broj 7/2013), obzirom da ova fitoplazma ima
oboljelih trsova moe odrediti status karantenskog tetnog organizma.
kojom je fitoplazmom oboljeli
trs zaraen. Znakovi bolesti
javljaju se najee krajem
lipnja, a prema jeseni sve su
izraeniji. Pojavljuju se esto
na itavom trsu, ali mogu
zahvatiti samo dijelove trsa
kao to su pojedinane
mladice na lucnju ili rezniku.

Grozdovi moljci Kemijske mjere: Vano je postaviti

uti grozdovi moljac
(Eupoecilia ambiguella)
Pepeljasti grozdovi moljac
(Lobesia botrana)
Leptiri grozdovih moljaca
odlau jaja na stapke, cvjetne
pupove, cvjetove, a kasnije na
bobe. Gusjenice grozdovih
moljaca hrane se na
cvatovima, a kasnije se hrane
i bobama.
U vlanim godinama u
veem broju javlja se uti
grozdov moljac, a u
sunim i toplim godinama
u veem se broju javlja
pepeljasti grozdovi
moljac.
Rok suzbijanja za I. i II. generaciju odreuje se kad je: feromonske mamke u
ulovljen kritini broj leptira od 75 na feromonskim travnju.
mamcima; Prvu generaciju tetnika koja
Nakon kritinog ulova suma efektivnih temperatura se javlja u vrijeme cvatnje ne
dostigne (min. + najvie temp.): 2 (10) = 110 C. preporuujemo suzbijati jer
u pravilu nije tetna. Ako se
Tada je potrebno obaviti tretiranje. pomou feromonskih
U godini kad je populacija II. generacije vrlo visoka, mamaka utvrdi ekstremno
katkad je potrebno provesti dva prskanja. visoka populacija suzbijanje
Bioloki preparat na osnovi Bacillus thuringhiensis prve generacije potrebno je
primjenjuje se ee i to preventivno u razmacima do provesti.
8 dana izmeu tretiranja.U nedostatku praenja Druga generacija koja se
feromonima, treba obavljati vizualne preglede: javlja u vrijeme formiranih
pregledati nasad na prisutnost odloenih jaja; bobica, izaziva kasnije
kontrolirati pojavu prvih gusjenica na grozdovima. pojavu sive plijesni te nju
moramo pratiti i suzbijati.
B. thuringiensis mora se
rabiti pravovremeno.
Prskanje je potrebno
ponoviti u sluaju kie.

Lozina sovica
(Noctua pronuba)

tete ine gusjenice koje

mogu biti do 5 cm duge.
Sivosmee su, s tamnim,
gotovo crnim i utim
simetrinim oznakama rubno
na svakom lanku tijela.
Gusjenice lozine sovice hrane
se pupovima i mladim
listovima pa velike tete mogu
nanijeti u mladim nasadima.

Grba korak Gospodarski prag tetnosti:

(Peribathodes rhomboidaria) 2 do 3 pojedena pupa.

tete ine gusjenice

poetkom vegetacije
izgrizanjem pupova.
Aktivne su nou pa ih je
teko uoiti.

titaste ui Agrotehnike mjere:

Limunov crvac Izbjegavati preobilnu gnojidbu pogotovo duikom.
(Pseudococcus citri)

21
ljivina titasta u
(Eulecanium corni)
Breskvina titasta u
(Eulecanium persice)
Vunasta lozina titasta u
(Pulvinara vitis)
Kalifornijska titasta u
(Quadraspidiotus
perniciosus)
Kemijske mjere:
Prskanje se provodi lokalno samo na zaraenim
trsovima; samo u sluaju ire pojave prskati cijeli
nasad. Prskanje protiv vunaste lozine titaste ui (P.
vitis) potrebno je provesti kad liinke ponu izlaziti
(svibanj - lipanj).

titaste ui siu sokove, zbog

ega trs slabi, daje manji
prirod, a nakon viegodinjeg
napada mogu se osuiti cijeli
trsovi. Neke vrste lue mednu
rosu koja ini dodatne tete jer
se na mednu rosu naseljavaju
aavice.

Crveni voni pauk Agrotehnike mjere: Uporaba sumpora za

(Panonychus ulmi)
tetni organizam prezimi u
obliku zimskog jaja. Zimskim
pregledom jaja kontrolira se
jaina populacije.
Obvezno uravnoteiti gnojidbu, a pogotovo sa duikom. suzbijanje pepelnice moe
smanjiti populaciju grinja.
Kemijske mjere:
Preporuuje se upotreba insekticida i akaricida koji ne
potiu razvoj crvenog pauka.

Obini crveni pauk ili Gospodarski prag tetnosti: Uporaba sumpora za

koprivina grinja Poetak vegetacije: 60 - 70 % pupova s jednom ili vie suzbijanje pepelnice moe
(Tetranychus urticae) grinja. smanjiti populaciju grinja.
Tijekom ljeta: 40 % listova s pokretnim oblicima.
Prva generacija obinog Prisutnost prirodnih neprijatelja i uporaba SZB
crvenog pauka nalazi se na pridonose smanjenju populacije grinja u vinogradu.
korovnim biljkama u
vinogradu, a druga seli na
vinovu lozu. Najee se
tete vide krajem ljeta.
Mjesta na listovima na
kojima su grinje sisale
posvijetle, a kasnije itav
list pouti i otpadne prije
vremena. Na naliju lista
moe se vidjeti pauinasta
prevlaka u kojoj su
vidljive grinje.

Lozine grinje Kemijske mjere: Uporaba sumpora za

Prskanje se provodi samo u sluaju jakog napada: suzbijanje pepelnice moe
Erinoza na poetku vegetacije, ako je tetni organizam bio prisutan smanjiti populaciju grinja.
(Eriophyes vitis) u prethodnoj godini;- ako su vremenski uvjeti povoljni za
razvoj grinja.
Prezimi kao odrasli oblik
ispod ljuske pupa, pojavom
listia seli se na njega i tu ini
prve tete sisanjem sokova.
Na napadnutom listu s gornje
strane uoavaju se nabrekline
(ike) koje su u poetku
crvenkaste boje, a kasnije
poprime tamno zelenu boju.
Na naliju lista vide se
uleknua s bijelom
prevlakom, a s vremenom
takav list propada. tete su
jae u hladnim proljeima,
kada loza slabo napreduje.

22
 Akarinoza
(Calepitrimerus vitis)

Odrasli oblici lozinih grinja

ikarica prezime ispod
ljuskica pupova i kore trsa.
Ve u fazi bubrenja pupova
grinje se zavlae dublje u pup
i siu sokove. Napadnuti
pupovi mogu se osuiti ili iz
njih istjeraju mladice koje
imaju skraene internodije
koji rastu u cik-cak smjeru.
Kasnije tijekom vegetacije
grinje se mogu nai na naliju
listova. Napadnuti su listovi
deformirani, s tamnim
uzdignutim rubom i arenom
mozainom plojkom.

8.3. INTEGRIRANA ZATITA OD KOROVA

MJERE SUZBIJANJA KOROVA NAPOMENA

Agrotehnike metode:
Preporuuje se:
Plitka obrada.
Zatravljivane, periodino koenje.
Suzbijanje korova u vinogradima do 3. godine starosti se ne provodi herbicidima.

Kemijske mjere: Uporaba herbicida.

Obvezno:
Za suzbijanje korova irina herbicidnoga pojasa ne smije prijei prosjeno 1/3 meurednog razmaka.
Preporuuje se:
U meurednom se prostoru kosi tratina, a korove u uskom pojasu redova treba suzbijati ekoloki
prihvatljivim herbicidima. Pri tome se pokuava uporaba herbicida to vie smanjiti.
Pri uporabi sredstava na osnovi glifosata najbolji uinci postiu se tijekom jeseni, poslije berbe.
Sredstva na osnovi oksifluorfena, terbutilazina rabe se samo u proljee.
Tijekom ljeta, ako je jaka zakorovljenost, rabe se sredstva na osnovi glufosinata.
Pri suzbijanju korova treba voditi rauna o pojavi rezistentnosti te u tretmanima koristiti sredstva razliitih
aktivnih tvari (razliita sredstva).

8.4. INTEGRIRANA ZATITA OD GLODAVACA

Za suzbijanje tetnih glodavaca u vinogradima (Arvicola terrestris voluharica i Apodemus sp.
poljski mievi) proizvoai smiju rabiti sve vrste zatrovanih mamaka koji su registrirani za
tu namjenu u RH (registracija za uporabu na otvorenom). Postupak postavljanja mamaka mora
biti usklaen s uputom proizvoaa. Pri uporabi zatrovanih mamaka proizvoai moraju
onemoguiti pristup domaih i divljih ivotinja. Zabranjena je primjena bilo kojeg kemijskog
sredstva po itavoj povrini tla.

23
Proizvoai se mogu sluiti svim oblicima mehanikih i vodenih klopki te razliitim sredstvima
s repelentnim djelovanjem (odailjai zvunih i magnetnih valova i dr.).

Tehnoloke upute za integriranu proizvodnju groa za 2014. godinu izradilo je Povjerenstvo

u sastavu: Darija Musulin, dipl. ing., Ivana Mra, dipl. ing., Vlado Novakovi, dipl. ing., mr. sc.
Lada Biak, mr. sc. Marija evar, doc. dr. sc. Vladimir Juki, Andreja Martonja Hitrec, dipl. ing.,
Sanja Krni Basta, dipl. ing., prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Konti, doc. dr. sc. Boena Bari,
Branka Mihaljevi, dipl. ing., dr. sc. Dario Ivi, dr. sc. eljko Budinak, Dragutin Kamenjak,
dipl.ing.., Mario Jakobovi, dipl. ing.

KLASA: 320-07/13-02/03
URBROJ: 525-07/1324-13-9
Zagreb, 20. prosinca 2013. godine

MINISTAR

Tihomir Jakovina

24