Vous êtes sur la page 1sur 41

Sveuilite u Splitu; Graevinsko-arhitektonski fakultet

Spajala

V. pred. uro Nieti, dipl. ing. gra.


SPAJALA UVOD

Osnovna funkcija spajala je da elemente drvene konstrukcije


spoje u jednu cjelinu u nosivu konstrukciju.

Pod pojmom nosivosti spajala podrazumijeva se njegova


nosivost u spojnoj ravnini.

Danas se u drvenim konstrukcijama upotrebljavaju slijedee


vrste spajala :

1. avli
2. Vijci
3. Trnovi (metalni i drveni)
4. Vijci za drvo
5. Zubate (patentne) ploe
6. Klasini (tesarski) modanici
7. Patentni modanici
8. Skobe (klamfe)
9. Skobice (klamerice)
10. Ljepila

Nosivost spajala danas se definira na temelju rezultata


eksperimentalnih ispitivanja a moe se odrediti i raunskim
putem.

Doputena nosivost spajala je manja vrijednost od dvije


eksperimentalno dobivene vrijednosti:

- 1 / 2,75 sile loma


- sile koja uzrokuje meusobni pomak elemenata od
1,5 mm
Dijagram P (sila pomak) za razliite vrste spajala

Za osnovne tipove spajala dijagrami P sa ucrtanim kriterijima


kod odreivanja nosivosti izgledaju ovako :

Kod lijepljenih spojeva deformacije su u spojnoj ravnini tako


male da se takav spoj moe smatrati apsolutno krutim.

Kod ostalih spojeva koji su izvedeni mehanikim spajalima u


spojnim ravninama dolazi do poputanja koje uzrokuje
meusobni pomak elemenata, to je posebno evidentno kod
vijanih spojeva. Takve spojeve tretiramo kao popustljive
spojeve, kaemo i podatljive.

Poradi ovako razliitih svojstava, po krutosti razliita spajala


nikako se ne smiju kombinirati u spoju elemenata (ili-ili). To je
doputeno jedino kod spajala koja imaju priblino jednaka
elastomehanika svojstva, primjerice avli i modanici. U
sluaju kombinacije razliitih spajala u jednom spoju, nosivost
spajala koje preuzima manji dio sile uvodi se u proraun sa 2/3
svoje doputene nosivosti.
VIJCI

esto se upotrebljavaju u drvenim konstrukcijama, posebno kod


mostova, skela i privremenih konstrukcija.

Klasini tipovi vijaka su cilindrine eline ipke koje na jednoj


strani imaju glavu a na drugoj navoj sa maticom. Sastavni dio
svakog vijka su podlone ploice koje su, kod vijaka koji se
koriste za drvene konstrukcije, drugaijeg oblika i dimenzija nego
kod onih koji se koriste u elinim konstrukcijama ili strojarstvu.
Ove podlone ploice znatno su veih dimenzija a zadatak im je
da sprijee utiskivanje glave ili matice vijka u drvo u fazi pritezanja
vijka.

Dimenzije vijaka i podlonih ploica odreenu su standardima :

Vijci: M12, M16, M20, M22, M24 (M24 max doputeno)


M10 moe se iznimno upotrijebiti u spojevima elemenata
debljine 6 cm

Oznaka: M metriki (milimetarski navoj)


brojana vrijednost d promjer tijela vijka u mm

VIJAK Podlone ploice : prema HRN

Kvaliteta materijala izrade: N 24-A2 (konstrukcioni elik 0361)


Prema EN 10025 : S235 (Fe 360)
Posebni zahtjevi : Nehrajui elik
Dimenzije vijaka
Nosivost vijaka u jednoj reznoj ravnini odreuje se prema izrazu

Ndop = d a d k d [ N ]

a debljina drva (cm)


d promjer vijka (cm)
d doputeni eoni napon u drvu (prema tablici)
k karakteristika krutosti vijka na savijanje (prema tablici)

Preporua se izbjegavati jednorezne spojeve zbog pojave parazitnih


momenata savijanja u spoju.

Ukoliko se vijci koriste za prijenos sile pod kutem prema vlakancima,


smanjuje se nosivost vijaka, zbog tokaste koncentracije, prema :

N = k Ndop pri emu je k = 1 (/360)

Otvori za ugradnju vijaka moraju se buiti strojnim alatom prilikom izvedbe


(nema mogunosti predmontae), tehnolokim slijedom s promjerom manjim
od promjera vijka za 0,1 do 0,2 mm. Ovim se smanjuju inicijalna poputanja.
Dobro je, prije ugradnje, posebno konstrukcija na otvorenom, premazati vijak
i otvor epoksidnom smolom.

Jednorezni spoj

Dvorezni i vierezni spojevi


Svi vijci u trajnim konstrukcijama moraju se zatititi od korozije
pocinavanjem.

Nosivi spoj sa vijcima mora biti izveden sa najmanje 2 vijka.


U jednom nizu moe se ugraditi najvie 4 vijka.

Kod spojeva elik drvo (eline vezice i slino) nosivost vijaka u drvu
poveava se za 25% pri emu se moraju provjeriti naponi na eoni pritisak u
eliku, posebno kod tankih vezica.

U pravilu vijci se moraju ugraivati simetrino na osi elemenata (da bi se


izbjegli momenti uzrokovani ekscentrinim djelovanjem) i to u sjecita redova
i nizova sa minimalnim razmacima prema donjoj skici:
TRNOVI

elini trnovi

Trnovi ili tapasti modanici su glatka cilindrina tijela. Materijal izrade je elik
punog ili cijevnog profila. Krajevi su konusno obraeni radi ugradnje. Dakle
nema navoja, matica ni podlonih ploica.

Osim elika izrauju se po posebnim zahtjevima od tvrdog drva, punog


epoksiranog drva i nehrajueg elika.

U drvenim konstrukcijama upotrebljavaju se trnovi promjera 8 do 24 mm :


T8 T24.

Oznaka : T trn
brojana vrijednost d promjer tijela trna u mm

Kvaliteta materijala izrade : N 24-A2 (konstrukcioni elik 0361)


Prema EN 10025 : S235 (Fe 360)
Posebni zahtjevi: Nehrajui elik
Nosivost trnova u jednoj reznoj ravnini odreuje se prema izrazu

Ndop = d a d k d [ N ]

a debljina drva (cm)


d promjer trna (cm)
d doputeni eoni napon u drvu (prema tablici)
k karakteristika krutosti trna na savijanje (prema tablici)

Preporua se izbjegavati jednorezne spojeve zbog pojave parazitnih


momenata savijanja u spoju.

Ukoliko se trnovi koriste za prijenos sile pod kutem prema vlakancima,


smanjuje se nosivost trna, zbog tokaste koncentracije, prema :

N = k Ndop pri emu je k = 1 (/360)

Jednorezni spoj

Dvorezni i vierezni spojevi


Otvori za ugradnju trnova moraju se buiti strojnim alatom prilikom izvedbe
(nema mogunosti predmontae), tehnolokim slijedom s promjerom manjim
od promjera trna za 0,2 do 0,5 mm. Ovim se smanjuju inicijalna poputanja.
Dobro je, prije ugradnje, posebno konstrukcija na otvorenom, premazati trn i
otvor epoksidnom smolom.

Ugradnja u otvore manjeg promjera od 0,5 mm je mogua samo uz upotrebu


posebnog alata, pri emu treba osigurati izlaznu stranu drva od cijepanja.

Trnovi se mogu ugraditi tako da budu vidljivi ili tako da se upuste u drvene
elemente i prikriju drvenim epovima.

Svi trnovi u trajnim konstrukcijama moraju se zatititi od korozije


pocinavanjem.

Nosivi spoj sa vijcima mora biti izveden sa najmanje 4 trna.


U jednom nizu moe se ugraditi najvie 6 trnova.

Izvedba spojeva elik drvo (eline vezice i slino) pomou trnova nije
mogua.

U pravilu trnovi se moraju ugraivati simetrino na osi elemenata (da bi se


izbjegli momenti uzrokovani ekscentrinim djelovanjem) i to naizmjenino
pomaknuto od sjecita redova i nizova za d/2 sa minimalnim razmacima
prema skici:

Prednosti prema vijcima :


- vea nosivost
- manja podatnost manji pomaci
- jeftinija i bra izvedba
Drveni trnovi

Rade se iz parene bukovine ili hrastovine I klase.

Kvaliteta materijala mora biti vrhunska, materijal mora biti bez bilo kakve
greke i potpuno suh.

Ugrauju se u prethodno izbuene rupe iji je promjer manji od promjera trna


za 1/50 do 1/20 tog promjera.

Doputeni naponi i pravila konstruiranja dani su u normama.

Upotrebljavaju se za izvedbu konstrukcija u agresivnim okruenjima.

Primjer : K. Tonkovi Kupola Brodarskog instituta u Zagrebu


L = 39,0 m f = 6,5 m
AVLI

avli su najstarija sredstva za spajanje drvenih elemenata. Svojevremeno su


se izraivali kovanjem, danas se hladno oblikuju iz eline ice (tancaju).

Razliitih su oblika poprenog presjeka (okrugli, eliptini, kvadratni), glave i


vrha, te izgleda povrine tijela stupa (glatki, navijeni, utoreni, narovaeni).
Kvaliteta materijala izrade: elina ica vlane vrstoe najmanje 600 N/mm.

Ugrauju se runo ili strojno sa ili bez prethodnog buenja otvora.

Oznake za standardne glatke okrugle avle:


Bez buenja zabijani avli Oznaka: d/L
Sa buenjem bueni avli Oznaka: B d/L
(d promjer avla u mm/ 10, L duina avla u mm)

Promjer otvora : 0,85 promjera avla (d).


Obavezna je ugradnja u buenoj izvedbi kod koritenja elemenata od tvrdog
drva i avala promjera d 42 mm/10.

Promjer avla bira se prema debljini najtanjeg drva u paketu (a) da bi se


sprijeilo njegovo cijepanje prema donjoj tablici.

Duina avla bira se prema debljinama elemenata paketa koji se spaja, uz


uvjet da je dubina zabijanja u zadnje drvo za jednorezni spoj s 12 d a za
dvorezni i vierezni s 8 d.
Nosivost jednoreznog avla za meku grau i osnovno optereenje (Grupa 1.)
dana je izrazom :

5000 d
N1 = [ N ] d promjer u cm
1+d

Jasno, za vierezne avle vrijedi da je Nu = n N

Nosivost buenih avala je 25% vea od nosivosti zabijanih zbog smanjenih


problema cijepanja po nizovima.
Nosivost avla na upanje ne moe se uvoditi u proraun kod
stalnih konstrukcija.

Nosivost u kombinaciji sa tankim limom poveava se za 25%


(vidi Greim nosae).

Kako avli "razmazuju" silu na veu povrinu (male tokaste


koncentracije) kod djelovanja sile pod kutem prema
vlakancima nema redukcije nosivosti.

Minimalni razmaci:
Ugrauju se pomaknuto za d/2 od sjecita linija redova i nizova,
naizmjenice.

Ako je mogue (ovisi o debljinama elemenata) ugrauju se sa


oba lica.
VIJCI ZA DRVO

Koriste se iskljuivo za jednorezne veze kod spajanja


elemenata iz razliitih materijala; drvo-drvo, drvo-perploa i
drvo-elik (elini vorni limovi za prikljuak tapova spregova,
leajne eline ploe i sl.).

U drvenim konstrukcijama koriste se promjeri d 4 mm.

d promjer tijela
dj promjer jezgre navoja cca 0,7 d
Ls duljina
sg duljina navoja 0,6 Ls

Kvaliteta materijala izrade: N24 (konstrukcioni elik 0361)


Prema EN 10025: S235 (Fe 360)

Posebni zahtjevi: Nehrajui elik

Mesingani vijci ne upotrebljavaju se u drvenim konstrukcijama.

Antikorozivna zatita pocinavanjem.

Pravila izvedbe :
- Nosivi spoj mora biti izveden sa najmanje:
2 vijka za drvo (d 10 mm)
4 vijka za drvo (d < 10 mm)
- Vijci se ugrauju u prethodno buene rupe :
= d na glatkom dijelu tijela vijka
= 0,7 d na dijelu sa navojem
- Najmanja dubina uvrtanja vijka u zadnje drvo s = 8d
- Vijak mora biti ugraen bez zabijanja (danas elektro ili
zrani alati)
Ova spajala nosiva su na odrez i na upanje.

Nosivost na odrez rauna se prema izrazu :

N = 400 a d 1700 d [ N ]

a debljina prvog drva u cm


d promjer glatkog dijela tijela vijka u cm

Nosivost na upanje prema lijevoj skici

Vijci za drvo su spajala ija su elastomehanika svojstva nekud


izmeu svojstava avala i vijaka. U skladu s tim EC5 propisuje ostala
pravila:
- za vijke za drvo promjera d < 8 mm vrijede pravila kao za avle
- za vijke za drvo promjera d 8 mm vrijede pravila kao za vijke
MODANICI

Modanici su spajala koja se ugrauju u spojne ravnine ime se spreavaju


pomaci meu elementima i ostvaruje spoj. Optereeni su u pravilu na pritisak
i smicanje. Razliitih su oblika: prizmatini, cilindrini, ploasti, prstenasti,
zupasti, kombinirani, itd

1. Materijali izrade:
- drvo
- metal (elik)
- ostali pogodni materijali (plastine mase)

2. Po nainu ugradnje razlikuju se:


- modanici koji se ugrauju u prethodno izraene otvore
- modanici koji se utiskuju u elemente spoja (samo kod etinara)
- modanici koji se ugrauju kombinacijom gornjih naina

Svi spojevi modanicima pritegnuti su vijcima. Prema HRN vijci za pritezanje


ne smiju biti manji od M12.

Ovisno o vrsti modanika vijci se ugrauju kroz ili izmeu modanika.


TESARSKI MODANICI

Tesarski modanici u pravilu se izvode kao


prizmatini drveni modanici a priteu se
vijcima koji se ugrauju izmeu modanika.

Materijal izrade : hrastovina I klase. U pravilu,


smjer vlakana modanika mora biti paralelan sa
osima elemenata koji se spajaju. Iznimno se
mogu upotrijebiti za stalne konstrukcije i
posebni tipovi tesarskih modanika prema
skicama.
Dokaz nosivosti provodi se kao dokaz eonih
kontaktnih napona (osnovni materijal
modanik), dokaz posminih napona u osnovnom
materijalu i modaniku, i dokaz na prevrtanje
(pritezanje vijcima).
Vlana nosivost vijka odreuje se preko neto presjeka na narezanom dijelu tijela vijka (jezgra).
PATENTNI MODANICI

Za spajanje elemenata esto se koriste


patentirani modanici. Trite je preplavljeno
razliitim tipovima sa razliitim konstrukcijskim
osobinama.

Materijali izvedbe ovih modanika jesu tvrdo


drvo, metali (najee elik) i plastine mase, a
oblikuju se tokarenjem, lijevanjem ili preanjem.
elini modanici moraju biti zatieni od
korozije pocinavanjem.

Razliiti tipovi razliito se ugrauju, na sva tri


navedena naina, uz upotrebu posebnih alata.

Kod ove vrste spajala vijak se ugrauje kroz


modanik.

Kod konstruiranja spojeva koristimo podatke i


upute proizvoaa :

- dimenzije (promjer, visina, debljina)


- podaci za vijke
- podaci o minimalnim dimenzijama drva za
odabir modanika
- nosivost (II i pod kutom, pojedinana ili za
vie modanika u nizu)
- minimalni razmaci ( paralelno u smjeru
sile i okomito)
PATENTNI MODANICI PREMA DIN 1052
Posebni tipovi ovakvih modanika tako su oblikovani
da se mogu koristiti za spojeve drvo elik
(jednostrani modanici). Kod takvih spojeva vijci
sudjeluju u prijenosu sila :

drvo modanik vijak elik


ZUBATE PLOE

Zubate ploe ili ploe za avlanje (patentirane)


proizvode se preanjem (tancanjem) iz elinog
pocinanog lima. Najee se proizvode u nekoliko
standardnih veliina zubaca, u trakama razliitih
dimenzija. Razliitih su oblika zubaca a nastale su iz
potrebe da se dugotrajan rad pojedinanog zabijanja
avala zamjeni brzom ugradnjom ploa velikog
kapaciteta nosivosti.

Postoje finese prorauna, ovisno o tipu, obliku i


smjerovima zubaca kod pojedinih ploa, meutim
proraun se svodi na odreivanje potrebne povrine
ploe (ovisno o veliini nosivosti zubaca, reduciranom
rubnom dijelu i smjeru djelovanja sile prema glavnom
nosivom smjeru ploe).

Specifina nosivost (najee u kN/dm) dana je


normama ili uputama proizvoaa.

Nakon utvrivanja potrebne povrine, iz traka se izrezuje


ta povrina u obliku, prema obliku spoja i ugrauje
preom.

Ploe mogu biti jednostrane (ugrauju se sa lica


prema gornjoj skici) ili dvostrane (ugrauju se izmeu
elemenata).
SKOBICE (KLAMERICE)

Izrauju se od eline ice. Uobiajene dimenzije:


Koriste se za spajanje ploa na bazi drva sa elementima od
piljenog ili lameliranog drva etinara. Uobiajeno je da se na
duljini lh oblau epoksidnom smolom i posebnim alatom utiskuju
(upucavaju) u drvo.

Lea skobice nakon ugradnje moraju biti u razini povrine


spojenog elementa ili najvie 2 mm uputena u tu ravninu.

Doputeni minimalni razmaci vrijede odredbe kao kod buenih


avala.

Doputeni maksimalni razmaci:


- paralelno sa vlakancima 80 d
- okomito na vlakanca 40 d

Nosivost skobica:
I ovdje vrijede odredbe koje se primjenjuju kod avlanih spojeva.
Raunska nosivost skobica optereenih okomito na os moe se
izjednaiti s nosivou dvaju avala istog promjera. Ovo vrijedi
ako je kut izmeu vlakanaca spojnog elementa i lea skobice vei
od 30. Za kut manji od 30 raunska nosivost se mora smanjiti
za 30%.
SKOBE (KLAMFE)

Starije spajalo, koristi se uglavnom kod


privremenih graevina, provizorija i skela i to za
spajanje elemenata veih dimenzija.

Proizvode se u standardnim dimenzijama


kovanjem iz okruglih ili kvadratnih elinih ipki.
Nosivost prema normama.
LJEPILA

Ljepila su kemijski spojevi koji imaju svojstvo


transformiranja iz stanja ljepljivosti u vrsto stanje ime
elemente koje lijepimo ine monolitnima.

Iz dijagrama na poetku poglavlja dade se zakljuiti da su


lijepljeni spojevi kruti u spojnoj ravnini pa se geometrijske
karakteristike nosaa izraenih lijepljenjem iz elemenata
(najee lamela) raunaju kao karakteristike monolitnih
presjeka.

Ljepila koja se upotrebljavaju u proizvodnji nosaa


inenjerskih konstrukcija moraju ispuniti slijedee uvjete :

1. Posmina vrstoa lijepljenog spoja mora biti vea


od posmine vrstoe drva II sa vlakancima.
2. Lijepljeni spojevi ne smiju imati pad vrstoe u
vremenu (trajna vrstoe).
3. Ljepilo mora biti otporno na agresivne kemijske
utjecaje koji se mogu pojaviti tokom eksploatacije
konstrukcije.
4. Ljepilo mora biti vatrootporno.
U proizvodnji lameliranih nosaa, ploastih proizvoda i ostalih
elemenata koji se ugrauju u inenjerske konstrukcije koriste
se sintetika ljepila ljepila na bazi sintetikih smola :

- rezorcinsko ljepilo
- ureaformaldehidno ljepilo
- fenolno ljepilo
- melaminsko ljepilo
- epoksidne smole

Rezorcinsko ljepilo najee se upotrebljava a podnosi najtee


uvjete eksploatacije potpuno izloene atmosferskim
utjecajima bez ogranienja u pogledu vlage i temperature.

Radi se o vodenoj otopini rezorcin formaldehidne smole :


(C6 H4 OH)2 .

Mijea se sa prakastim katalizatorom (ljepilo: katalizator - 5:1).

U tehnologiji lijepljenja koristi se za drvo vlanosti 10 15 %,


kvalitetniji spojevi ostvaruju se kod niih vlanosti.

Doputeni posmini napon lijepljenih spojeva iznosi 120 N/cm.


LEDENA DVORANA AARAU VICARSKA ( L = 54,00 M )
Hvala na panji.
Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr