T. RIDZAK: J.

Stiglitz: Globalization and its Discontents

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 593-595 (2005) PRIKAZI 593

Tomislav Ridzak*

Joseph Stiglitz:
GLOBALIZATION AND ITS DISCONTENTS
London, Allen Lane, 2002.

Josepha Stiglitza mediji esto opisuju kao jednoga od rijetkih akademskih

ekonomista koji ima veliko iskustvo s problemima stvarnog svijeta. Kratak po-
gled na njegovu biografiju otkriva i razloge za to. Nobelova nagrada, predava na
najistaknutijim amerikim sveuilitima, veliki broj objavljenih radova u presti-
nim svjetskim asopisima samo su neka od njegovih akademskih dostignua. Uz
akademske doprinose, Stiglitz je naao vremena i za primijenjenu ekonomiju.
Tako je bio lan, a potom i predsjednik Vijea ekonomskih savjetnika u vrijeme
kada je Clinton bio predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava. No, najznaajnije
za ovu knjigu jest vrijeme provedeno u Svjetskoj banci, gdje je obnaao dunost
potpredsjednika i glavnog ekonomista u razdoblju od godine 1997. do 2000. Osim
toga, Stiglitz je sudjelovao i na desetak misija Svjetske banke, koje su u knjizi
esto upotrebljavane kao case studies na kojima se pokazuje kako globalna
birokracija funkcionira. Ti su prikazi dali dodatnu dozu autentinosti izlaganju i
autor se njima esto koristi kao prikazom stvarnog stanja na terenu. Glavna misao
knjige, koja se provlai kroz sva poglavlja, odnosi se na ulogu globalnih institu-
cija, ponajprije Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u globalnom
ekonomskom poretku.
Knjiga je podijeljena na 9 poglavlja koja se logiki mogu saeti u tri vee
cjeline. U prva tri poglavlja koja predstavljaju prvu cjelinu, autor ukratko prepriava
povijest osnivanja Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i dananje
Svjetske trgovinske organizacije. Dalje, u prvome dijelu nakratko objanjava na-
ine financiranja tih institucija i njihovu dananju ulogu i djelovanje. Razvitak

*
T. Ridzak, dipl. oec., u Interkapital vrijednosni papiri
 T. RIDZAK: J. Stiglitz: Globalization and its Discontents
594 EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 593-595 (2005)

Meunarodnog monetarnog fonda prikazan je kao devijacija od svojih prvotnih

ciljeva, koji su prikazani kroz stavove legendarnog ekonomista Johna Maynarda
Keynesa. U doba osnivanja Meunarodni monetarni fond bio je zamiljen kao
pomo zemljama koje se suoavaju s trenutnim problemima izazvanima trinim
neuinkovitostima. Dakle, Meunarodni monetarni fond morao je na svjetskome
planu djelovati poput dravne uprave, i to tamo gdje je trite zakazalo. Sa druge
strane, Svjetska banka bila je zamiljena kao institucija koja e dravama pomoi
strukturnim programima. Autor objanjava kako je dananja uloga tih institucija
potpuno drugaija. Najrazvijenije svjetske nacije (G-7), odnosno njihova mini-
starstva financija, preuzele su kontrolu nad tim institucijama (posebno se to istie
na primjeru Meunarodnog monetarnog fonda) i usmjerile su djelovanje u njima
poeljnome smjeru. tovie, autor dri da je, zapravo, glavnu rije preuzelo mi-
nistarstvo financija Sjedinjenih Amerikih Drava. A to je ministarstvo, pak, pod
utjecajem amerike financijske industrije.
U drugome djelu knjige autor podrobno prikazuje ulogu Meunarodnog
monetarnog fonda i Svjetske banke u krizama koje su se dogodile u posljednjem
desetljeu dvadesetoga stoljea, zatim govori o njihovoj ulozi u tranziciji go-
spodarstava istone Europe, posebno na primjeru Rusije. Osim toga, ukratko je
prikazan i utjecaj tih institucija na trgovinsku politiku u svijetu. Ovdje je glavna
misao vodilja, i to je mnotvom primjera i pokazano, kako se utjecajne interesne
skupine iz razvijenih zemalja koriste globalnim institucijama da bi provodile svoje
uske interese. Tu se stvarno moe nai svega. Sluajevi seu od primjera posrnulih
trgovaca dravnim dugom, kojima su zbog financijske krize ugroena ulaganja, pa
(uspjeno) lobiraju za intervenciju Meunarodnog monetarnog fonda, do francuske
telekomunikacijske kompanije koja kupnjom dravnog monopola na telefoniju
uvjetuje suradnju s Meunarodnim monetarnim fondom u nekoj afrikoj dravi. Tu
je prikazana dvolinost itave situacije. S jedne strane, propagira se slobodno trite
u tim zemljama, ali je to slobodno trite takvo kakvo odgovara nekom velikom
igrau. Autor prikazuje i cijelu dubinu problema, opet pokazujui primjerima, kako
postoje mnogi sluajevi kada su krizne situacije, loa ekonomska politika ili samo
poneke odluke bile izazvane indirektnom prijetnjom, tj. ucjenom Meunarodnog
monetarnog fonda kroz razne programe. Tu Stiglitz zapravo iri tezu, pa kae da
globalne institucije nisu samo krive za loe upravljanje krizama, ve su one, naje-
e izravno, a ponekad i neizravno i uzronici raznih ekonomskih nedaa. To se u
prije svega odnosi na Meunarodni monetarni fond. Svjetska je banka, kako tvrdi
autor, marginalizirana u korist MMF, tako da je njezina uloga svedena na davanje
zajmova za infrastrukturne projekte.
U treem dijelu knjige autor sumira dosadanje rezultate globalizacije i global-
nih institucija i predlae neka rjeenja i dalje korake u razvitku globalnih institucija.
Ovdje se navedeni i neki pozitivni primjeri. Na primjer, prikazani su sluajevi kada
su pojedine, prije prilino siromane zemlje, uspjele iskoristiti globalna trita za
T. RIDZAK: J. Stiglitz: Globalization and its Discontents
EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 593-595 (2005) 595

svoj rast i razvitak. On takoer navodi da se ipak mogu osjetiti neke promjene pri
Meunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci i da postoje neki pozitivni
pomaci unutar struktura. Tako se sada, primjerice, ee govori o problemima
siromatva i zemalja u razvoju. Autor predlae osnivanje globalne institucije (ili
bolje povezivanje postojeih i redefiniranje uloga) kojih bi cilj bio menadment
globalizacije. Ona bi na neki nain koordinirala svime vezanim za globalizaciju,
primjerice problemom svjetske trgovine, dravnog duga zemalja, ekonomskim
razvitkom slabije razvijenih zemalja i slino.
Ova knjiga predstavlja zanimljiv, sveobuhvatan i intrigantan prikaz djelovanja
globalnih institucija, iako se ne moramo bezuvjetno sloiti s autorovim stavovima
o ekonomiji, o ulozi drave i globalnih institucija. Naime, autor se oito zalae za
jau ulogu globalnih institucija u razvitku slabije razvijenih zemalja, ali i openito za
jau ulogu u svjetskoj ekonomiji kao korektora, kako je vjerno prikazano, ponekad
stvarno divljeg trita, gdje onaj najjai odnosi sve plodove, bez imalo milosti za sve
ostale. Dakle, bez obzira na autorove stavove, iznesene injenice ostaju nepobitne.
Ono to je vjerno prikazano jest sukob moi kapitala, privatnih interesa pojedinih
institucija i prilino nesposobnog, indolentnog, nemonog, a esto i potkupljivog
svjetskog ekonomskog poretka. Takoer su vjeto iznesene incestuozne veze MMF
i svjetskih centara financijske moi, velikih investicijskih banaka i korporacija. No,
ini se da autor u veini sluajeva svu krivnju prevaljuje na ulogu stranog kapitala i
institucija u pojedinoj ekonomiji. Vjerojatno u veini sluajeva promatrane zemlje i
nemaju izbora, pogotovo kada jednom pone zaarani krug zaduivanja, kreditnog
rejtinga i MMF. Ipak je isto tako potrebno naglasiti da su u mnogo sluajeva po-
tkupljivost i slini nestaluci obiljeje politike i gospodarske scene i promatrane
zemlje, tako da bi se to moralo uzeti u obzir pri analizi situacije.
Sve u svemu, rije je o knjizi koju bih toplo preporuio svakom zainteresira-
nom za globalne institucije i prilike, jer je u toj knjizi dan vjerojatno najbolji prikaz
njihova djelovanja i prave organizacijske strukture. Ta bi se knjiga definitivno
morala nai i na policama svih protivnika i kritiara globalizacije, a pogotovo glo-
balnih institucija. Ova je knjiga takoer komplementarna knjizi No Logo autorice
Naomi Klein, koja opisuje, nazovimo to tako, mikroekonomiju globalizacije, tj.
ponaanje velikih korporacija, a Stiglitz se bavi grijehom struktura u globalnim
institucijama, tonije u Meunarodnom monetarnom fondu.