Naslov izvornika:

Atlas on the Prophet's Biography

Prijevod s engleskog:
Enes Ljubijanki ,
Derv i Ta i,
Amir Mehi

Lektor:
Omer Resu lovi
~CiD~~~ MJoWcTh
~DW@jJ'@[PD~&

Autentina zbirka informacija

oPoslanikovoj siri skartama, ilustracijama i slikama

Prireiva:
Dr. Shawqi Abu Khalil

~ Libris
'1 fL
Saraj evo, 2008J 1429.god.po H.
PREDGOVOR IZDAVAA

Atlas Poslanikov e s.a.o.s. biografije kompilacija je razli itih studija

uenjaka dr. evkija ehu Halila. Knjigu je na arapskom jeziku objavio
Daru-l-jikr iz D am aska. Kao to to i iziskuje ovako velik po sao, dr. cvki
je kompletirao ovu knjigu n akon paljivog stud iranja i istraivanja .

Sira se II ovom atlasu daje II saetoj formi , a mape, dijagrami

objanje nja i fotogr afije dodan i su d a se poka u mjesta i pravci razliit ih
dogaaj a koji su se zbili za ivota Poslanika, s.a.vs. Mape i ilustra cije 5
predstavljeni su h ronolok.im redom .

Studiranjcm ovog atlasa, percepcija i razumijevanje sire Poslanika,

s.a.v.s., postaju veoma lah ki - kao da doga aji iz p rolosti prol aze ispre d
naih o ij u popu t za miljen ih slika.

Z ahvaljujem se d r. M uhammedu Adnanu Salimu, vlasniku D aru-

l-fikm iz Dama ska, na sarad nji i dozvoli d a se publicira prij evod ove
knjige.
M olimo Allah a, d .., d a ovaj rad u ini kori snim svima nama.

Abdul M elik Mudahid ,

generalni menader Daru-s-salama
Rijad , mart 2004.
UVOD "..,
m

O
~

'Z>
ci
(3
o
U ime Allaha , blagoslov i mir naem ui telju i Allahovom Poslaniku,
njegovoj dobroj i is toj porodici i ashab ima .
U srijedu n avee r, 28. aba na 1422. h.g. (14. novem bar 200 1. g.) sta-
jao sam ispred Revde II M edi ni M uncvveri i osjetio predivnu smirenost.
Naumpali su mi ovi ajeti :
,
;;_ >1.1 . ; . ' " _ ..

;.ill ~~ I,;..u ~~ I ...>;>1;1 .JJI .J ,;, ; ,;,ii ~,; ,;, ;; ll!

- .

, ;-- . __ --;_; _,__.i

I,,;.;.s ",, ~ I .i.4.!S ~, u.,,,.; .<J ;~ ...,1, ~ 4' ;: ) '"
I " 1; ;;_ .-_ 1 _

,
~ i-'-i .JJI; L;WI ~ ~ I .i.4.!S; v! ; ,~ , II
" , ',, ' , ,I _ _"

Ako ga vi ne p omog nete. p a - p omogaogaje A llah onda kad suga oni

koji ne vj eruj u p rislili da ode, kad je s njim bio samo drug nj egov. kad
su njih dvojica biJi II pein i ; kadje on rekao drugu svome: "Ne brini se,
A llahje s nama! ~ paje A I/ahsp usi iop ouzdanj e Sv oj e na njega i p omogao
ga vojskom koju v ; niste vidjeli i u inio da rije nevj ernika bude donj a, a
.dllabova rije , onaje - go rnja. Allahj e silan i mudar (Tevbe 40);
,
, , .'- _. , , _. _
~ ~ . , .
.JJI J"L;
j" ~LJ.I":"';'
___ ' __ ~I
__ ' I"-tl-;"".r,,-- "" _ .r-:-
." <" , ,;JI ' I"
' ; : ;1
-- - '''' - - - .
~ ... ~-_ .;; , --
--
- ~ ~ ,;
-
I";LS, S~I .i..4.lS ~.;JI, .;;.'-oj.ll ..,..lL, 4J~ J ..,..lL 4; ; : < ...
; -;

- , -- -- -
, . ~ , - -'

.- ."""
- ;

~, ' ~ .JJI ' LS- ~l - t..;., , -\

.; ~ , ' ,"'"
Kad su nevjernici punili svoja srca arom, arom paganskim, A llah
je spllstio smirenos t Svoju na Poslanika Svoga i na vjernike i obavezao
o
~
ON ih da ispunjavaju ono zbog lega e p ostati prav i vjernici - a oni i j esu
najprdi i najdostojniji za to, a A llah sve z na (Ferh 26 ).
I sjetio sam se stihova iz araps ke poezije koji sumiraju ovo znae nje
sputanja sek.ine {smirenosti} na Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
Njegova dua je bila zapa/a II tugu, ali se smirila kad smo stigli do M e-
din e.
Kako da se ne osjeti spokojnost II prisustvu onoga kome je sputena smi-
renost?
Oi su m i se n apunile suzama ponizn osti i ljubavi prema omiljeno m
Poslani ku, s.a.v.s. D ok sam stajao isp red njegovog minbera, osjetio sam
uda n i pred ivan sm iraj , a Allah me n adahnuo d a izreknem dovu, iji h
se rij e i sjea m :
Allah u, ivot Tvog Odabranika ne ti e sc samo drevne historije, jer
historija govori o pro lim dogaajima, a mi piemo o siri (biog rafiji).
Njegova sira je primjer koji treb a slije diti i bit e ouva na do Sudnjega
d ana. Gospodaru , zato me u in i jednim od sluga Poslanikove sire tako
d a m uslimani mognu ima ti ko rist i od toga e mu sam j a posvetio svoj
ivot, studiranju sire i pisa nj u o to me.
8 Vratio sam se u D ama sk, gdje su se, kad go d bih pomislio na volje-
nog Poslanik a, s.a.v.s., moje oi n apunile suza ma, poseb no dok sam, na
prvo m pre davanju po mom povratku na Odsjek postdiplomskih stud ija,
ija je tem a bil a Poslanikov a sira: O komegovorimo?, rekao stude ntima:
Govorit emo o oda bra no m Poslaniku, s.a.v.s. Ue njaci kau da je,
kad se nekoj oso bi d aju brojni nazivi, to poka zatelj veliine i visokog
poloaja onoga koga se ta ko imenuje, jer kad A rap i pr idaju veliki zn a-
aj nekoj oso bi ili stva ri, on i njemu ili njoj daju b rojne nazive. G ovorit
e mo o Muhamrnedu el- E mi nu (M uhammedu Pou zd ano m), o Ahme-
du el- Hadiju (Ahmedu Upu iva u) , o Sejji du Veled i Ademu ( Vodi
A dem ovih potomak a), o Nebijju-r-rahmetu (Vjerovjesniku milosti ),
o H atemu- n -n eb ijjinu ( Pea tu vjerovjesnika), o Mustafi el- M uhta ru
(Izabrani ku, Odabrani ku), o El-Mud tebau (O d abrani ku) , o EI - H ad i-
ju e-afij i Sah ibu havdi - I- mevrudu (Upuiva u , Zagovarau, Vlasniku
vrela na koje e m nogi do i) , o Sah ibu mekami-I- mahmudu ( Vlasn iku
mjesta po a sti i slave), o Sirad u-l -muniru ( S vijetleoj baklji ), o Nezi -
ru-l- Be lru (Donos iocu op omena i rados ni h vijesti) ... G ovorit emo o
najperfektnijem ljudskom b i u, o njegovoj velikoj mudrosti, njegovoj
intelige nciji, sna nim osje aj ima, elokvenciji, dostojanstvenim pokreti -
ma, pozitivnim osobi nama, strpljenj u i samokontroli, opratanju ak i
kad je u stanju provesti osvetu , o dare ljivosti, blagosti, hrabrosti, prirodi
lahkog saobraanja, sprem nosti d a pomogne drugima, iskreno sti u pri -
jateljevanju i d avanju savje ta, e blago sti i s aosjeaj nos t i sa svim ljud ima,
gorlj ivosti u vjeri, lojalno sti i ispunjavanju obe a nj a , skro mnosti uprkos
visokom poloaju, ponosnom nainu ivota, povjerljivosti, odbij anju da
moli druge, istinitosti govora, dignitetu, vire tvu, asketizmu i indiferen-
tnosti prem a ovosvjets kim dobrima , strahu od svog Gospodara, po slu-
nosti Njemu, predanosti u obo avanju, zahvalnosti svome Gospodaru
i okreta nju Njemu, po sve cno sti Njemu, iskre noj vjeri, pouzdava nju u
svoga G ospodara, ivljenju za Njegove ciljeve...
O n je spojio sve plemenite osobine, vrline. Nj egov stav bio je Kur 'an;
bio je zadovolja n o nim sa i me je Kur'an bio zadovoljan i srd ilo ga je
ono sa i me se Kur'an nije slagao.
1. Kur 'an kae o Mu sau, s.a.v.s., koji je jedan od poslanika sa sna-
nom voljo m:

~./- ~_ .
':"";';1s ~ J-,,; i
, ~.
:" i ~; .;.....;11 ~ f)-JI g-!,i;; .;,
.. ~. - ,
L4S".....,Lj
- - - ~

"~ , " " _ s ,,~. _~

~I ' 11 . I ~o '~ I ~ i ~ .u:L.,;;,~II" " :""';' ' LO " - ' "

. --o-: v".- t .' ''''" .Jo;'. . ...,...,.-~, "" ~9>-! f""
;' ~
~,...,...."..
WI f~ ; a i l
Ti iz dri kao to su izdrali odlun i poskmici i ne tra i aa im kazna
ito prije doe! A onoga Dana kad do i ve ono ime im seprijeti, uinit te
im se aa su ostali samoj edan as dana . I dosta.'A z ar t e ko drugi biti uni-
i ten do narod raskalaeni! (Ahkaj 35) ;

"Evo ide z a mnom"- aagovo ri on - "a pourio sam k Tebi, Gospodaru

moj , da bude z adovoljan "(Ahkaj 84).

A u svetoj Allahovoj Knjizi kae se o Abdullahovom sinu Muham -

medu:
 A Gospodar tvoj e tebi sigurno dati, pa ie z adovoljan hiti!
(D uha, 5),
Kakve li velike razlike izm e u ovoga dvoga!
2. Allah kae II vezi s Musaom, s.a.v.s.:

, 11
~)-'

"Gosp odaru m oj,"- re e onda - 'ja sam sam sebi zJo nanio, oprosti mi!"
IOn mu op rosti. On , uistinu, praita i Onje milostiv (Kasas, 16).
A II vezi s Muhammedom, s.a.v.s ., O n kae:

iH ; emo ti dati sigurn u p ohjedu . da bi ti Allah ranije i kasnije krivice

10
oprost io. da bi blagodat Sv oju tebip otpunom uinio, da bi le na prav i put
uputio (Feth, 1-2 ),
Kakve li velike razlike izm e u
ovoga dvoga!
3. Kae se II vezi s M usaom, s.a.v.s.:

"Gosp odom m oj"- ree Musa - "u ini prostranim p rsa m oja
(Taha, 25),
I kae se II vezi s odabra nim Poslanik om, s.a.v.s.:

Zar grudi tv oj e n ismo prostranim u inili (Iniirah, 1).

Kakve li velike razlike i zmeu ovoga dvoga!
4. Kae se u vezi s Musaom , s.a.v.s.:

l olakaj zadatak m oj (Tah a, 2 6).


::;
s:
~

A kae se u vezi s istim i Pouzd anim, s.a.v.s:

'"
~

-e
O
~
.s~
. - " -.-
.o.. i l ' .:Ji ,
.,.....,9
~
e-
>
Z

l l'l'~ itoj~
dobro J/i emo tebi dostupnim uiniti (Ea/a. 8).
'"O<
~

Kakve li velike razlike izmedu ovoga dvoga! l

~

S. Musa, s.a.v.s., razgovar ao sa svojim G ospod arom na Zemlj i: )-

"'"
No
<
O
...,
.\li smo ga sa desne st rane Tura z ovnuli i Sebi ga pribliiiIi da uje O
rijei Na e {Merjem,52 ); ="
~

>
_ .... 6' -' . ~ i ~ __

~ ~'L:.l1 ~;; : " ~ ~ l!1 ~ I ;J I ~w.:. ~ ~~~ ~L;l ~

,
:;,i[.ijl
._ . J ..lJ1d ..r,
!,- ~I ~9-0- ' L:;. .J: i ~;:,. ,;,"
11
A kad dode do vatre, n ~ko ga ZOfm ll sa desne st rane dolin e, iz stabla, "
blagoslovljmom krajII: :\I" sa, } a sam - A llah, Gospodar svjdOfJa.' (Ka-
sas, 52).
Ali, Upuiva, Vod a Ad emovih potomaka, razgovarao je sa G ospo-
darom na nebu:

~~I ~~ ;..;; (6) .s;' .'"u ~ 9~ (5) .s~I':"'~ ; , i

.,.JJ~;ti (9) .;;i ;i;":';j .:..U S!ij (8) )~ 13; ;.s (7)
(l l) .sl, LO ; IW I ';'i' LO ( 1 0)~;i LO ~~
Ui a jedan ogromn e snage, razorili, koji se pojavio II liku svome na
obzorju najv iem, z atim se pribliiio, pa nadnio - blizll koliko dva luka
ili bliA' - i objavio robu Njegovu ono i toj e obj avio, srce nije poreklo ono
itoj e v idio (Nedim, 5-11 ).
Kakve li velike razlike izmedu ovog dvoga!
6. M usa, s.a.v.s., bio je poslan djeci Israilovoj. jedino svom roe
nom narodu :
 Idite II njem" i recite; 'AJi smo poslanici Gospodara t v og a. pus!; sinove
Israilove da idu s nama i nemoj ih muiti! D onijeli smo ti dokaz od Go-
spodara t voga, a nek ivi II miru onaj koji p rav i put slijedi!
(Taha, 7);

A Musau smo K nj igu dali i "pUlstv am j e sinovima Israilov im u inili:

~Hjesto AJene -Gospodara drug og ne uz imajte (Isra: 2).
Ali, Pouzdan i je bio poslan cijelom ovj e a nstvu i kao milost svim
svjetovim a:
11

Ali smo te poslali svima ljudima da radosne v ijest i donosi i da opomi-

njet. ali oe in a ljudi ne z na (Sebe: 2 8);

~ .. ;!;L;; 0~I ; ;,; ~L.i.4;S~';1 ~ ~!

e<; _ _

Kur 'anje doista svijetu cijelom opomena! l vi tete uskoro saznati nj e-

govu porukuf"(Sad, 87.-88)..

~" Li.U_ .i4.;.-)~I. ~lii.;;,)f LO-9

A tebe smo samo kao milost svjetovima p oslali (Enbija; 107);
.; '.;.;- ;Ii cs .; - .:. .;.; , i" _.- i

ill.<> 4J S~
.. ..JI u..,.....;.
- ,:..Q! ~ I J ~; .,..;!
- ...... un ~ Li Jj
- -
~~;; ~L" I~ii .:. , ~; ~ ~ ~! .;JJ li ",,~I; ,?I;~I
-' - "- - - -
 Reci: "Ljudi,j a sam svima v ama Allahov poslanik, Njegova vlastje
na nebesima i na Z emlji; nema drugog boga osim Njega , On ivot i sm rt
daje, i zato vj eruj te u Allaha i Poslanika Njegova, vj erovjesnika, koji ne
z.na da lita i pie, k oji vjeruj e u Allaha i rije i Njegove;njega slijedite - da
biste na prav om putu bili!"(E 'araj 158).
Kakve li velike razlike izmedu ovoga dvoga!
7. Kae se u vezi s Musaom, S. 3 .V.S.:
1. ' ~. .- i" ~
J.>~L, .,>.;JI ,:'; ;,..;JI . ........u '" L;JI . ........1 . )
-- ' " -- " " ~ -" - - -~ ~ - "-- ~

'Met ni ga u sanduk i II rijeku baci, rijeka e ga na obalu izb acit i, pa e

ga i i\JOj i njeg ov neprijatelj prihvatiti. "I Ja sam uinio da te svako voli
i da raste pod okom mojim (Taha, 39 ).
l kae se II vezi s Odabranim Poslanikom, s.a.v.s.:

A ti strpljivo lekaj premdu Gosp odara svoga, l~/i tebe i v idimo i tit i-
mo; i velilaj i hv ali Gospodarasvoga kad ustaje (Tur, 48 ).
U posljednjecitiran om ajetu, gra mati ka struktura originalnog arap-
skog teksta upuuj e na kompletnu i sveobuhvatnu brigu .
8. O naj koji je najblai (Reuf }, Najm ilostiviji (Rahim), to je Allah,
neka je uzvien, kao to je spomenuto mnogo put a u Kur'anu . U suri
Tevba (Pokajanje), II 128. ajetu, Allah kae:

Doao oam]e Poslanik. j edan od v as, teko mlije to ete na muke uda -
riti,jedva eka da pravim putem poete, a prema ojem icima je blag i
milostiv .
Dakle, Allah mu je dao dva od Svojih lijepih imena, Reuf (Blagi) i
Rahim (Milostivi).
 9. Zaklinjanje n e ij im ivotom po kazatelj je visokog poloaja koji
ta osoba ima kod one koja se zaklinje takvo m zakletvo m. Poslanikov,
s.a.v.s., ivot vrijedan je takve ast i , da je o n blagoslov svoj arapskoj na-
ciji i cijelome svijetu:
_"_ ,_, _._ - ,,,-s,- ,, ._-
~ 9 d '! I"-&'~ ~ I"-&'! "').4.oJ

A ivo ta mi tvoga, oni su u pijanstvu sv ome lutali (H id r, 72).

10. O dabrani Poslanik, s.a.v.s., oslovljava se u Al lahovoj Knjizi sa:
Ja ejjuhe-n-nebijju (O vjerovjcs ni ej . ]a ejjuhe-r- resulu (O poslanie),
Ja ejjuhe-l-muzzemmil (O ti za motani), Ja ejjuhe -l- rnuddessir (O ti
umotani). O slovljava se najljepim nazivima dok su d rugi poslanici
oslovljavani i sklju ivo po imenima: O Ad em e, o M usa, o Nuhu , o D a-
vude , o Ze kerijja , o Lut e, o Jahja, o Isa...
11. udesa (mudize) prija njih poslanika bile su privreme ne i sti-
gle su do svog kraja odmah poto su se i d ogodile, tako da one pripadaju
prolosti. Al i, u do Abdullahovog sina M uhammcda, s.a.v.s., trajno je i
vje no; to je Kur'an, u kome e se novi u desn i aspekt i uvijek otkrivati.
Njegovo udo je tr ajno i Alla h garantira da e ga ou vati:

1\1i, uistinu, KUT'an obj avljujemo i z aista em o Afi nad njim bdjeti!
(H idir, 9).
12. Allah slavi Poslanikov karakter:

~
_ t. ; or-
""
, ' ~
;..r---
-; "
' :'-'LI-
,9
'" '"
Jer ti si, z aista, najljepe tudi (Ka/em, 4);
" ; ._ , _, __ i _ , "_ ,,_ .' _
I~
' lt ....LiJl
'
.!>..li
"_
lhj ~ ;.r9 ~ ..:...J_ _..:il I ~
' ~- L.4..j
> ) ,

:, ~S-'- l~~- ~~l

- -
~ ~;9Ll,; ~ ; i ; ,'"l; ~ ~t.i ~;..;. ~
;

Sam oAllahov om miloitn, ti si blagprema njima;a da si osoran i g rub,

razbj e ali bi se iz t v oje blizine. Zato im prataj i moli da im bude op ro-
tena i dogovaraj se s njima. A kad se odlui, onda se pouzdaj u A llaha,
jerA llah zaista voli one koji se uzdaju u Njega (A li Imran, 159);

Zato ove ostavi, prijekor n e ei z asluit i (Z arijat, 54).

Ovo su samo neki od aspekata veli i ne Poslani ka, s.a.v.s., ija je b io-
grafija ovdje prezentirana atla som. O n je taj kome je objavlje na Poslje-
dnja poruka, ije su od like:

l. S ISTEM VJEROVAN JA (A KIDA)

KOJI JE BO G O BJAVIO

Ali Kur 'an pun mudrosti obj avljuj emo, i na istinit nain se on obja-
vljuje.A tebe smop oslali samo z ato da radosne v ijesti donosi i da opo mi-
nje (Isra: 105);

fi (193) ~~I ~I ~- J}3 (192) :,JW I .:;oj J,j-,ii .;j"-

(195) ~ ~~ ~t...:..J.., (194) .:;....)....:.11.:;.... .:;~ ,:,, ;i
~ - .- ~ -- -- - --
l Kur 'anj e sig urno obj ava Gospodara svjetov a; donosi ga p ovjerljivi
D ibril na srce t v oj e, da opom inje na j asnom arapskom jeziku (uom,
192-1 95),
Zemaljski sistemi vjerovanja koje su obrazovali ljudi podlon i su
kolapsu prije ili kasnije, ali op staje i nastavlja se iriti sistem vjerova nja
islam a koji je Bog objavio.

2. S ISTE M VJEROVANJ A KOJI U

SRED iTU IMA A LLAHOVE ZAKON E

Iako je onaj kome je Allah poslao Svoju Poru ku b io odabrani Posla-

nik, s.a.v.s., akida u sreditu ima All ahove zakone, koji su bili povjeren i
Poslaniku, s.a.v.s. Volje ni Poslanik, s.a.v.s., ostao je ovje k, Allah ov rob:
 Reci: "ja sam lovjek kao i vi, meni u objavljuje daje vai Bog -jedan
Bog. K o udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka t ini dobra
djela i neka, klanjaju i se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim
nikogar(K ,lf. 110);

- ~

"~~f~
.~ .-
,
Red; "ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe ka -
kvu tet u o/klonit i; biva onako kako Allah hoe. A da znam pronicali II
tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od meneija samo dono -
sim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju"(E 'araj 188).
/ 16 ak i II najveoj i najuzvi enijoj duh ovnoj poziciji, Poslanik s.a.v.s.,
ostao je Allahov rob. Tako je bilo i tokom Isra'a i Mi rada ( No n og
putovanja i Uzd ignu a na nebo) ;
.A _ _. .A c$ _ - "

~? :" J I ..,.Jl fl;.J-1 ~ :" J I ~ ~ ~ ~ ; ; ! s;":'1,,~I 5~

; : 'S' ; il iz ~ .~, II ~ .JJ- ~t{I ~ ~.,,4

- ~;.;. ti";G ,,~I ~'il
1. Hvaljen neka je Onaj Kojije u jednom lasu noii preveo Svoga
roba iz Hrama iasnog II Hram daleki, i iju smo oko/inu blagoslovili kako
bismo mu neka znamenja Naia pokazali; On, uisitinu, SVI! luje i SVI! vidi
(bra: 1) ,
Ne kae se II ovom ajetu d a je On preveo Svoga poslanika, ili Svog
izaslanika, ili Svog odab ranika, ili Svoga bliskog prijatelja..., radije se
kae: Svoga roba.
D akle, ova akida ima II sreditu Allaha, Odravaoca nebe sa i Z emlje,
Tvorca, Zaritnika,j edinog ,jedinstvenog, i Njegove zakone, koji su sa-
drani II Njegovoj Slavnoj knji zi, za koju je doao sun net d a je det aljn o
objasni.
3 . FI N ALNA PORUKA I JA JE
U D E S N O ST STA LNA I VJE NA

Njena udesnos t nije n ita drugo nego Pl em eni ti Ku r'an . Kad su

kurejijski m ur ici tr aili trenutno udo, doao je odgovor:

I govore: 'Zalo mu od Gospo dara nj egova nisu neka l uda p oslana ?"
Reci: ''uda su jedino II Allaha, a ja samo j asna opominjem". A zar im
nije dosta to io JU ; tebi objavljujemo Knjigu koja im se ka zuje; u njoj]e,
doista, blagodat i p ouka narodu koj i vjeruje (Ankebut, 50-51).
To je udo koje e trajati do k ne kucne as:

M i {erno im pruati dokaze N ae II p rostranstvima svemirskim, fl i II

njima samim, dok im ne hude sasvimjasno daj e Kur 'an istina. A z ar ni je
dovoljno to /oje Gospodar tvoj o svem u obavijeiten f 5J. (FU5silet, 5J).

4 . PO RU KA KO JA SE O B RAA RAZUMU ,
A NE OS JEAN JI MA

D aleko je od fanatizma ili prisiljavanja, to je is ta poruka koja izbje-

gava taj ne i simbole. Dakle, on a se ne supro tstavlja razu mu, niti sc su-
protstavlja racionalnoj misli, jer prava religija mo e samo prigrliti ra-
.. .
zum, a razum sc njeguje zn anjem:

I
5',' '9
~ ~.
~, bi, ~c;j !r? ';G., ';IJj-
_
. L;:' ; ~ t h! ",,~I ~,
~ ,.
-
I ~ , I

3! J.S'lII ~ ~ f i I ii ,i, ; ; ~, ~ I, .G ~ .)"

I - - '" '" , '"
, '9 ;;..c.,
 Na Zemlji ima predjda kojijedni s drugima granie. i baa ima lo-
zom zasadenib, i njiva, ; palmi sa vie izdanaka i samo sjednim; iako
upijajt/jednu te istu VOdil , plod nekih inimo ukusnijim od drugih. To su
doista dokazi ljudima koji pameti imaju (Raa, 4);

On v am kao primjer na vodi vas samesjesu li on; koji su lIposjedll

v aem izjedna eni s v ama u onome to vam i\ l i dajemo,}a ste II tome isti,
i bojite li ih se kao ito se v i jedni drugih bojite. Eto, tako Mi, podrobno ,
izlaemo dokaze Nae ljudima koji razmiljaju (Rum, 28).
, 18 Ako bi Kur' an tra io sudiju d a p re su uj e II skladu sa boanskom
objavom, ne bi mogao nai nita bolje od razu ma, a i kad bi Kur'an
prezentirao kakav dokaz, on bi bio ute meljen na razumu. Kad izraava
nezadovoljstvo - to je II vezi s onima koji ne koriste razum , a kad izra-
ava zadovoljstvo - to je u vezi s o nima koji imaju pameti .
.. ~ i i .
, i ~ i l ~ ..... . i

LO l,; < ; ii ~ ,,;';';; ~ ~ ,~g..4.i ~1 ~~I;'" (. < b : \ l.i! j j

- -

Red: 'Ja vam savjetujem samo jedno: Ustanite iskreno prema Allahu,
dvojica po dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmislite da drug va
nije lud. On vas samo prije teke patnje opominje"46. (S ebe: 46) .

S. PORUKA CI JELO M OVJ EA N STVU

Ovo nije poruka samo nekim ljud ima. Rij ei : O ljudi odnose se na
cijelo ovj e a n s tvo, a kr iterij razlikovanja meu ljudim a utemeljen je na
pobonosti:
 '1
-- ,
;.,.,.;. r;,! ; ..iJIS! ~wl,.:ul
' - i - .- , i

~,:,.s.o;s S! I~)I ; '1

o ljudi, Afi vas odjednog ovjeka ijedne ene stvaramo i na narode
i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod AI/ahaje
onaj koji Ga se najvie boji; Allah, uistinu, sve z na i nije AJu skriveno
niita (Hudiurat, l j ).

Knr 'anje doista svijetu cijelom opomena.' I v i ete uskoro saznati nje -
govu poruku!"CSad, 87 -88).

A tebe smo samo kao milost svjetovima p oslali (E noija', 10 7).

i . i i ' ~ ~ i ; i " , -' -' '" .- . -'
ill.., .J .,<~II., ~ ~ ~! ,.:ul J~) .,,-'! ..,.,WI t,;.,1 Li Jj
- -
-OJ~); ~L. I~jj :" ~; ~;..;, ~! AJ! li "",~,; -?';L4...:. .JI
- --
;

Itl _
- - - _ _, " h

S, ;;,; i .;, < I ; , ~, ; :il; ~l.4!-S; ,.:u~ ~~ .,<~I ';":''''1 ~ : ; JI

Red: ~O ljudi,ja sam svima vama Allahov p oslanik, Njegova vlastj e
na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega , On ivot i smrt
daj e, i z ato vjeruj te " Allaha i Poslanika Njegov a. vj erovjesnika, koji ne
zna da ita ipie, koji vj eruj e u Allaha i rije i Njegov e; nj ega slijedite - da
biste na prav om P"t" bili!"(E 'ar4 158).

zr. ~! i :.. ~ S~I;:; li; ~~I; .i..;,f ';"WI j ; "i. i; .Ll. ;J;
A daje Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicimajedne vj ere ui
nio. Medutim, oni te se lIvijek II vjerovanju razilaziti (H ud, 118);
 U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti - pravi put sejasno razlikuje
od z ablude! Onaj ko ne vjeruj e II ejtana , a vjeruje II Allaha - dri se
z a najvniu veZII, koja se neil' prekinuti; a Allah sv e uje; z na (Bekare,
256).
Vani islamski pri ncip nema prisile II vjeru traje kao dokaz protiv
svakog fana tika zatvorenog uma koji ne vjeruje II slobodu vjerova nja.
T ako, ne bi smjelo biti nasilja, krvo p roli a , niti nametanja vjere silom.
Altern ativa je dija log, ne samo lijepim rij ei m a , ve o nim najboljim:

N a P"t Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom p ozivaj i s njima

na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj z na one koji su z alutali s
pUla Njegova. i On z na one koj i su na pravom P"tIl (NabI, 125).
< 10
Ipak, postoj i velika razlika izmedu tolerancije i slabos ti ili bespomo-
nosti,jer mnogi ne cijene ovaj plemeniti pristup i mogu zloupotreblja-
vati tole ranc iju i islamsku prirodu lijepog saobraanja da b i unitavali
islam, koji im dozvoljava da ive pod njegovom zatitom, gdje je dijalog
pravo svih i gdje se svako ima pravo uklj u iti u dija log bez n asilja ili
pobijanja miljenja drugih, ve sa trajnom tolera ncijom, a pres udu e
dati Allah:

jevrej i govo re: "Kra n i nisu na pravom putu!: a Hri ani v ele: 'Je-
v reji nisu na pravom putu!"- a oni itaju Knjigu. Tako, slitno kao oni,
gov ore i oni koji ne z naj u. Allah e im na Sudnjem danu presuditi o ono-
me u lemu se oni ne slau (Bek.are, 113).

_ ----::=- _ ~ ~ .-- .' '--r- ..- .

6. PRECI Z N A RAVN O TEA I ZM EU
DU HOVNOG I M AT ERI JALNOG
'"(5
m

~
r-
Duhovno islamu ne negira mat erij alno, a materijalno ne ru i du -

II Z
hovno:
,
-. ,: - -- - - .- -- -- ~ - '"
t;;.>J1 ~ ' 1" ,,? ;..,.w lI 9 i~l{l ) .>JI .uJ1,:JL;1 ~ ~19
.:. - -:: - .. --. O
! Cl
. , . ~
;.
- , -- ~ ;~I
-' - -' -- - -
l{ .:il15! ",,;'il
. -
~ lI;.:J.;.!! .:il1':;"';"';'1w ~l ;
- . .... 1. ~
"~

~~ '!'QIl~

l nastoj da t im e to ti j e Allah dao stekne onaj svijet, a ne z aborav i

ni svoj udio na ovo m SVijetli i in i drugima dobro. kao ioje Allah tebi
dobro uinio, i ne fin; nered p o Z emlji,j er Allah ne voli one koj; nered
tine' (Kasas, 77).
Nema suprotstavlj anja izmeu duhovnog i materijalnog. To je vjera
II kojoj postoji precizan balan s i z meu duhovnog i mate rijalnog; to je

vjera II kojoj je ivot uravnotee n i smiren, II kojoj je dozvoljeno ono to

je dobro, a zab ranjeno ono to je loe:
.i :<; .- " , _ . i

~ Jj ,ii;J1 ~ ,? t;bJ I; ~: !; !! ;..;.l ~I ~I .Gj ,o;;, .)A J..i

- - - -
-' i _1 'c$ ,I -, 1 -"
. _lIl ~ .:JJ.>..>
,:,lS" .i..4L:...iJ1 .i...:,J~
_ . f't". _ _~. I9-""
t:;:!1iUI
_ ' ill
. j ""'.

59~i :; f9i-!
Reli: "Ko j e z abranio Allahov e uk rase, koje je On z a robove Svoje
stv orio, i ukusna jela?" R eli: "Ona su za vjernike na ovom svijet u, na
onom sv ijet" su samo z a njih : Eto, tako AJi podrohno izla emo dokaze
ljudima koj i z naj " (E 'araj, 32 ).

7. VJ E NA PO RU KA ZA SVAKO MJ ESTO I VRIJEM E

Zbog ovoga je Al lahova fitra prirodna dispozi cija koju je Al lah ugra-
dio u ovj e ka:
 J

Ti lIprat.; liu S'f)oj~ 'Vj eri, kao prav; 'Vj ern ik, tlj~/1I AllahovIl , prema
kojojje On Ijllde na inio - ne treba Ja se mijenja Al/ahollJo vjera, ali 'i't'-
fina ljudi /0 ne zna (Rum, JO).
Al lahova titra, prirodna dispozicija koju je Allah ugradio II ovjeka,
zbog toga je to odgovara ljudskim nagonima i tenjama; ona mijenja
seksualne veze II ugovorne veze, na kojima se temelji institucija porodi-
ce II svojim moralnim i duhovnim dimenzijama. Tako ona zadovoljava
elje, titi rod i po lae dobre temelje drutvu.
To je vj era umjerenosti koja se temelji na najboljim opcijama. tako
da se drutvo ustanovljava na paralelnim linijama bez konflikata klasa.
rasa, porodica ili pozicija i gdje je srandarad plemenitosti i ljudskog
dostojanstva tema moralnih promatranja, tako da je najbolja ljudskim
drutvima.

8 . PO RU KA KO JU JE ZATI TI O
ON AJ KOJI JU JE I OBJAVIO

U njoj nita nije p reinaeno ili izmijenjeno, nita nije dodano, niti
oduzeto. l\. li danas uimo Kur'an onako kako je uen na dan kad je i
objavljen:

,\Ii, uistinu, Kur 'an ohjavljujemo i zaista l emo .\li nad njim hiljeti!
(Ilh/ir, 9).
Sruile su se mnoge ideolog ije, doki nuti su mnogi zakoni, a napu-
tena m noga vjerovanja. Islam je, pak, vjera koja se danas najbre iri,
islam ljudskog br atstva, olakavanja, a ne o teavanja, islam dijaloga, to
je pokazatelj muslimanskog povjerenja u princip obra anja razu mu,
oh rabrivanja traenja zna nja i pr ihvatanja i prepoznavanja d rugih.
Utemeljen na ovoj ouvan o] poruci, islam e d o s ti i do svih nacija .
ali to je islam koji je njean u svom propovijedanju i is toj misli, obje-
ktivan II d ijalogu i i d e ali s ti an u akciji, reali sti an i int egralan.

-; - ... .::.-- - . . -" ~ ~~ . ," ~ .- .

 Zati m sam kazao svojim stu dentima:
Znate li o kome emo govoriti u n aoj studiji o Poslan ikovoj biogra-
fij i? Shvatate li koliko je on velik? Cijenite li karak teri stike Poruke koj a
je objavljena njemu, s.a.v.s.>

Prolo je svega nekoliko dana kad mi je sinula b riljantna ideja - da

ovu siru , koja je bila napisana na precizan nain, objasnim mapama i
dijagramima, pokazujui mjesta. gradove, lokacije i pra\'ce koji su poa
e ni Poslanikovim, s.a.v.s. dolas kom u njih ili prema njima. Zapoeo
sam sa diskusijom o ocu poslanika l brah ima, s.a.v.s., nakon toga u
govoriti o rodenju M ohammeda. s.a.v.s., i o dogaajima koji su se zb ili
prije i poslije poetka njegove misije, o H idri i o dogaajima dok nije
preselio.
Ovaj atlas nije samo knjiga o siri. Ona, takoder, ukljuuje mape i ilu-
stracije koje pokrivaju cjelokupnu siru . A ko je neto ovakvo ve urae
no, neka Allah blago slovi onoga ko je to uradio. Ali, ne mislim da je iko
dosad prezentirao siru u mapama predstavljenim hronolokim redom,
kao to je to uraeno ovdje, sa komentarima.
Ovaj atlas je e tvrti tom u serij i islam skih atlasa, koji su objavljeni
slij edei m redoslijedom: Atlas el- Tarikb el- 'Arabi el-islami (A tlas islam-
ske arapske historije], Atlas Duva! t l- 'Alam tl-islam i (A tlas islamskog svi-
jeta) i Atlas el- Kur'an (A tlas Ku ra na).
Na poetku i na kraju , slava pripada All ah u, najboljem Zatitniku i
najboljem R azotkriva u tajni..M olim Ga, neka je Uzvien, da ovo djelo
uini ko risn im.jer je O n O naj ije se zadovoljstvo trai.

Dr, evki eh u l Ialil

D am ask,
1. muh arrem 1423. h.g.
14. m art 2002 .
 s
>
ON ARABIJSKa POLUOSTRVa

Arabijsko poluosrrvo je beika islama i rodna zemlja drevnih Ara-

pa. Smjeteno je na jugozapadu A zije, okrueno sa tri mo ra: C rvenim
morem sa zapada, Ind ijskim okeanom (Arapskim mo rem i Adcnskim
zaljevom) sa juga i Arapskim zaljevom i O manskim zaljevom sa istoka.
Na sjeveru se nalazi Badijatu e-am, koji je veinom pus tinjski.
Geografi su, prema klimi , Arabiju podijelili na pet dijelova:
1. Tihama: Odnosi se na priobalne ravn ice uz C rveno mo re koje
se proteu od j enbu'a na sjeveru do Ned rana na jugu . T ako se naziva
zbog velike vreline i nedostatka vjetra. od rij ei et-tihom, a to sc od nosi
na eks tremnu vrelinu i nedosta tak vjetra.

2. Planinski lanac Es-Sarah: O vo je zapadni planinski vijenac

koji se prua paralelno s obalom C rvenog mora na istoku i ravn icom
Tihame. T u ima nekoliko dolina u sj een ih u planine. O vaj vijenac p ro-
tee se od Zaljeva A kabe do Jemena. Na sjeveru nosi naziv D ibal-u-
M edjen (Plan ine M edjena), a na jugu nosi naziv D ibal- u-Asir. U sre-
d ini ovoga vijenca je Hidaz, gdje su smje te ne M ekka el- M ukerrema i
M edi na el- Munevvera. H idaz nosi takav naziv jer je ba rije ra (h idaz)
izmedu Tihame i Nedzda.

3. Visoravan Nedd: Prua se od Jemena na jugu do junog Iraka

na sjeveru, gdje nosi naziv Badijatu Savarne. Nj cn i stoni d io naziva sc
El -'Arud. Naziv Ncdd po ti e od uzdizanja (nedd- uzdignute, visora-
van) .

..t Jemen: To je plani nsko podru je na d alekom jugozapadu A ra-

bijc; prcma istoku su H adramevt.Meh ra i Oman. Tu je smje ten i n aj -
vii vrh na A rapskom po luostrvu, visok 3 .750 metara, jugozapadno od
San'c.

5. EI-'r\rudova regija: Ukljuuj e j emamu, O man i Bahrein . Zove

se El-r Arud jer stoji II sred ini (a/arada) izm ed u Jemena i Ned da.

- . - -- --
... .....--. ~~
_ ..... ' ..... "- .
 Mala Azija
GR~KA KUR DI STAN

ROdoS
KIPAR
SIRIJA

MEDITERANSKO MORE
IRA K

e Akab a
PERZIJ A 5 idistan

Kerman
Hidaz
EGIPAT
Medma
Jenbu
Nedd
Jemama ~/U
Nadmorska visina
Nuba
"'-
- SUDAN
Mehra

e Nedl ran
Hadr amevt

ABESINIJ A
San a' Jemen
Prirodni izgled
...
,
'" ... AOEN5Kl ZALJEV
Arabijskog pol uotoka
 . ......
o O " " " " '. " "

~ " ":"--- . .. O
.... '
R . _

.. .......,,'"~"..,.
. ., . ,..

.e'_ ""'-~ ~ :_
-.-,;.."
", " .... _.---
_00"
'"

I
'".. .
I
'0 4"
 U sjevernim regijama kie dolaze zimi, a koli i na kinih padavina
veoma je mala. U Jemenu, 'Asiru i O rnanu mo nsunske kie dolaze ljeti,
sa ob ilnim padavinama od 500 mm u nekim regijama Jemena i 'Asi ra,
a neto manje u Ornanu.
Kroz Arapsko poluostrvo prolazi povratnik raka (23,5 stepeni sje-
verno od ekvatora); otuda visoke temperature prevladavaju u veini re-
gija, posebno ljeti.
Trenutno postoji sedam drava unutar A rapskog po luostrva ; pote-
dane su od najvee prema najmanjoj:

Kraljevina Saudijska Arabija (2,248.000 km'),

Republika Jemen (472.099 km' ),
Sultanat Oman (306.000 km'),
Ujedi njen i Arapski Emirati (83 .00 0 kur' ),

Kuvajt (17.818 km' ),

Katar (11.437 km'),
Bahrein (694 km').

Ukupna po vrina regije: 3, 139.048 kro 2 .

 <
~

e,

~
N POTOMAK POSLANIKA
~

~ IBRAHIMA. S.A.Y. S.
'Cl
~ OTAC PO SLANI KA: BLI SKI PRIJ ATELJ N AJMILOSTI VIJ EG
ii,
;;!
Z
:5

Ibrah im, s.a.v.s., roen je II junom Iraku, a bio je nastanjen II hal-

denkom grad u Uru. Njegov otac je Azer ibn Nahu r. Tako er se kae
da je Azer bio njegov tetak, je r sc, prem a obiaju Arapa, tetak moe
zvati i oce m. Bio je stanovnik Kura , sela II blizini Kufe. Roe n je II Kut i
ili Babilonu ili El-Verka'i. Kuta je mjesto II kome su pokuali spaliti
Ibrahima, s.a.v.s. Nakon to je propao taj pokuaj, Ibrah im je otiao II
H arran, II sjevern oj M esopotamiji. Zatim je, II drutvu svoje ene Sare i
JO sestri a L uta, oti ao II Pale-
stinu. S Lurom je, takoder, Munara
bila njegova ena. Ibrahimove.
Zbog gladi u zemlji, a.s. damije
Ibrahim, s.a.v.s., otiao je II u Hebronu
Egipat II vrijem e vladavine (Halil u)
kra/jroa pastira ili H iksa. l
Zatim se, sa Lutc m, vratio
u junu Palestinu, gdje su
se razdvojili da bi obojica
svojim stadima mogli nai
dovoljno panjaka i vode.
Ibrahim se nastanio II H'ir
ebi,a Lut u podruju juno
od sadanjeg Mrtvog mora,
poznatom kao Ruhajratu
Lut (Lurovo jezero).

Hiksi (strani vladari Egipata),

semitski osvaj<Ki koji su osvo-
jili Egipat u 17. stoljeu p.n.e. i
osnovali 15. dina stiju (o p. pr.)

_ _ --""""""" .
_ . _ ~ '"N _o. ' ~ ... - .
 Van Ka.pijsko mo
\ ) Armenija (AI-Khiz.)
IBRAHIM, A .S. nadolij..

O t ac poslanika
Prijatelj Milostivog
.c kc 1800. god . p.n. e
Kipar
EufTat

Mediteran

Kuds o !;at1lS\C.a II
O
Perzija

EL.fujum

Egipat
o
luksor

"L.J 'b" IJ"

Nil

Dida- OM ek k a
'm'~r~;-~=;-~:::, ...

 Ibr ahim je putovao sa svojom drugom enom H aderom u M ekk u,
a ona je povela Ismaila, s.a.v.s. Na kon to ih je ostavio tamo, u neplodnoj
dolini (Ibrahim, 37) , i nakon to je vrelo Z emzem poelo te i , pleme
D urhu m stig lo je pre ko Kud a'a.
Ibr ahim je umro i ukop an je u gradu El- H alila (Hebronu), u Pale-
stini.
Neki his toriari su napisali: Isma ilov dolazak preds tavlja arabirira-
nje nekih Arapa (E l-Arab el-Musta'ri beh ili E l-Arab el- M ute'arribeh)
koji su bili Adnanci. T ako su se zvali jer je Ismail govorio sirijski ili he-
brejski. Kad je pleme D urhu m - koje po tie od kahtanske loze - stiglo
u M ekku i nastanilo se sa njim i njegovom majkom, on se oe nio iz
njihovog plemena te su i on i njegova djeca u ili arapski, pa su nazivani
arabiziranim Arapima (E l-Arab el- M usta'ribe), koji su formirali vei
nu med u Arapima, ukljuuj ui i beduine, i nastanili su Arape koji su
ivjeli II centralnoj Arabiji i Hid azu prema sjeve ru , sve do Badijatu--
ama. Arapi iz Jemena takoder su doli i nastanili se meu njim a nakon
ru enja M a'nb-Dam a,
Ipak, ova ideja o arabiziranim Arapima je mit koji su spo menuli neki
his toriari, a koji je po tom postao veom a rairen, ak dotle da je vrije-
me Ibrahi ma , s.a.v.s., i njegovog sina Ismaila, s.a.v.s., odvojeno kao era
Arapa, bez veze sa Aramejcim a? ili Jevrejim a. Ja sna dist inkcija je sada
nap ravljena izmedu I br ahi movog naro da , j a'kubovog naroda (Izraela),
.M usaovog naroda, Jevreja i H ebreja.
Kad su Jevreji kompilirali svoju Toru, nakon to su odvedeni u Ba-
bilon kao Na bu kodonosorovi zatvorenici 586 . godine p.n.e., teili su
postignuti dva glavna cilja:
1. G lorificirati vlasti tu historiju i uzd ignu ti sebe kao odabrani na-
rod, koji je Gospodar oda brao iznad cijelog ovjeanstva. U elji da to
postignu , morali su ii tragom svojih korijen a do najsvetijeg drevnog
lika, naime I brahim a s.a.v.s., ija je slava u to vrije me bila veoma ra-
irena. T ako su oni vjeto prepriavali i biljeili svoju histo riju prem a
svojim htijenjima i eljama , do dajui vjerske konotacije da bi je ui ni
li pri hvatlj ivom svojim sljedbenicima. S lino to me, oni su ili tr agom
svoje historije do I brahim a, s.a.v.s., i njegovog pra un uka j a'kuba, s.a.v.s.
(Jakoba), koji je poz nat i kao Isra'il (Izrael ), a Musaov naro d zvali su
Izraelova djeca uprkos inje nici da su se o ni pojavili otprilike 600 godi-
na nakon njegovoga vremena.

2 Aramejci _ oni koj i izvo rno govore aramejski ili sirijski (op. pr.)
,.'
 2. Uiniti Palestinu svojom rodnom zemljom uprkos i nj e n ici da
sama Tora p o tvr uj e da je Palestina bila strana zemlja Ib rahimu (Ab ra-
hamu), Ishaku (Izaku) , j a'kubu (Jakobu) i njego vim sinovima, koji su
roe ni II Harranu i od rasli su tamo. Ibrahim i njegov sin Ismail pripa-
o
o d ali su araps ko-aramejskim plemenima , koja poti u nekol iko stolje a
8z u nazad prije pojave I zra eli an a , naroda M usaovog i Je vreja. Ibr ahi mova
era bila je odvoje na arapska era i nije imala nikakve veze sa erom Jevre-
:'i
~
ja. Sam Kur'an ovo spominje:
2

~ ~ I. :! ':/ ~t..;. ~:i~,:,21 Li. (65) 09;! ;,ltil ~~ ;; ~

_ _ ,,.- _
,
, .i _ _ i '.i , .
t. . ; , ; ; lo' ' . i' ~ f; : ..Il,' : I . ..... :n c.' , 1..Q...j : 8. : I.
~"
Io.l ~ ~9~ 9~ , .:.~~ " v~ ~~

I ~ ,f ,',,~ Ll......;.
"
: ~ i ' l~X
: L ~9
~
' ' ll'9 ,
,, >-"-' '" '''' :L LO (66)
" ~ ~ r!. ~

o sljedbenici Knj ige. zaita se o Ib rahimu p repirete, pa zar Tevrat i

Ind il nisu objavljeni p oslije njega? Zato ne shvatite' Vi rasp ravljate o
onome o em u neto i znate, a z ato rasprav ljate o onome o emu nita ne
z nate? A llah zna, a v i ne z nate! Ib rahim nije bio ni j evrej ni kran in,
vdpravi vjernik, ojerovaoje tl Bogajedn og, i nije bio idolopoklonik (Ali
lmran, 65-67).
M uh ammed ibn 'Abdullah , s.a.v.s., vodi porijeklo od Ibrah im a,
s.a.v.s., oca poslanika, s.a.v.s., koji nije bio kr anin, niti jevrej, ve je bio
hanif - onaj koji je ispravne vjere, es tit ovjek, koji se predao All ahu,
mu sliman.

-- . - --- ~ .~ - ,. '? .. .'

 Adnan
I
~b'd
I

'.... 'IUr
~L- I
~l"'" Rtb;....

.--- ~ ,L
....,. 'Ilan ~L..---
o.....
~
Tahlh. .\ldn kt "' am'a
~'-----
'Cdnn G.tor... IIdim lI cv=n

~
Tc mim E,-,d.ab .\ILlZc;na
I--
Dubah Ilu inu lluujl
Vad

md 'A~ Zu H.q . n Sckif D....lom 'Am" Iknu Sa'd

~
Ok',
I
I
I
h,"",

,........ EUl un EoN Kmar>c

I
I
'ru
"'"" "... II.... f

..... ""'""
"-
.\laIik
~
BIIIW>t Gaf. ....udolodi Brnu 8dr

~
NAJPOZNATIJI ARAPSKI SAJMOVI
TOKOM D AHILIJJETA

1. Devmeru-l-D end eh Odravao se od prvog dana Rebi'a do

sredi ne mjeseca, od kad se smanjuje aktivnost, ali se ipak nastavlja do
p oe tka slij e deeg mjesec a. Z atim bi se ljud i razili do s l ij e dee god ine.
Plemena Tajj, D edile i Kelb najblii su susjedi.

2. El- M uekkar: U Bahreinu, pokraj H adera. O dravao se od

prvog dana dum ade-l -ahire do kraja mjeseca. Perzijanci su imali obi-
aj dolaziti na ovaj sajam preko mora i donositi svoju robu. 'Abdu- l-
Kajs i Temim su najblii susjedi.
3. Suhar: Odravao se II O rnanu prvog d an a redeb a i tr ajao pet
dana.

4. D aha: O dravao se zadnjeg dana red eba i na njemu je bila

roba iz Stnda, In d ije i Kine.

5. ir ili ic M eh ra: Odravao se II podnoju planinc na kojoj je

mezar H uda, s.a.v.s.. Benu M uharib su najblii susjedi.
6. Suk 'Aden: Odravao se od prvog pa sve do desetog ramaza-
na.

7. Suk San'a': Odravao se od polovine pa do kraja ramazana.

8. Er-Rabija: U H adramevtu, kod plemena Kinde. Odravao se
istog dana kad i sajam na 'Ukazu, od polovine zu-l-ka'dea pa do kraja
mjeseca.
9. 'Ukaz: Kod 'Arefa ra. To je jedan od n aj veih saj mova Arapa.
Prisustvovali su mu plemena Kurej, Gatafan, H evazin, Eslem i El-
Ehab i. Trajao je od sredine pa do kraja zu-l-ka'dea.

. - ~ ,.,...... .-.,- , ..... <Ir ...

 .vsuez ~ E,
_ M. a n
..

POZNATI ARAPSKI SAJMOVI
U OAHILlJETU
e Tebull, PU STINJA VELIKI NUFUD

Tejma

Medam salih

)I( Nalah
Ha,ber .
EGIPAT
Je ...,
(Medll'\a)
" \ Jenbu e Jemama .
b )Il(
1, Hader
~ OM AN

O.id Meka NEOD

Medf\
e )l( . Taif
NUBIJA Zul-medn.. )l( )l( Ukkaz'

Rabija )l( Hadramevt

ARAPSKO MORE

"',, ",-_
Taiz )1( -
,e km 1000 600 600 400 200 O
~ Aden I !
iwwj ....
 10. Zi-l-Med az: Sajam blizu 'Ukaza, koji se od ravao prvog dana
zu-I-hiddeta i trajao do j evmu-r-rervije (8. zu- l-hidde ta), nakon
ega bi svi ili na Minu. Sjeverno od Z u-l-M ed aza bio je suk Mi dan-
na.
11. En-Netah: Odravao se II H ajberu od A ure do kraja muharre-
ma.

12. El- H idr: Odravao se II j emami, takode r od A ure do kraja

muharrema.

38
RO DO S
OR2AVA KINDA: Glavni grad joj je bio
El-Fau, koji je danas obino selo pored gla-
vnog puta. Karavani koji su dolazili iz Sabe,
Me'ana. xaabana, Hadramevta j Himjera
prolazili su kroz tomjesto. Udriavi EI-Kinda
vanu ulogu jeigrao pjesnik lmruu-l-Kajs.
Historijsko drutvo Univerziteta uRijadu
je poelo istraivanje uEl-Fau 1972. godine,
otkrivi trinicu, palau, hram i veliko stam-
beno podruje .

T
" , o
" ~
"
--- - ~
o PHZlj 5ko c...tv o

t~D.tidde Mek a
5.lHItIJ. ko

8lZ~ 0

Ta.' ~ .O

l! l

-
-"O
-..",uo I di'

l Arabljsko poluostNo uoi

pojave Islama
HA DREM EVT
.....

~-
+-
o 100 200 JOO 400 500 600 700 100 900 1000
l I km

-._---_. .. =
-c
~

e,
o
I-
o
>
N
~
GODINA SLONA
(30. AUGUST 571. I LI 570. N .E.)
.-
>
~

<J
O
>
O
"'Z
-
<
~
~

O
e, ROENJE PO SLA NI KA. S.A.V.S.
w
cc
~ Abesinci su vladali Jeme nom nakon H imjera, a kad je Ebreh a el-
~

< E ram postao kralj, II an'i pored Gumdana izgradio je veliku crkvu,
~

':;: koja je nazvana E I-Ku llejs, a kakva do tada nije vi e na . Izgrae n a je

mer merom i drvetom p resvu e ni m zlatom. Cilj mu je bio da privu e
Arape na hodoae crkve i da ukine had Ka'bi. Kad su se vijesti o
,I, tome pro irile me u Arapima, ljudi iz Kinane veoma su se naljut ili.
Otili su do E l-Kullejse i po no i II njoj obavili nudu, a zatim se vratili
kui. Kad su vijesti o to me do prle do Ebre he, on se naljutio i zakleo se
da e o tii do Ka'be i unititi je. T a godina se naziva Godina slona.'
Ebreha se zaputio iz Sante do H arema, zat im do Taifa, odakle je
poslao svog ovj e ka u M ekku el-Mukerremu. On je zaplijenio dobra,
uklju ujui i dvjesta kamila koje su pri padale 'Ab dulmut talibu ibn Ha-
imu i doveo ih Ebrehi. Ebreha je, onda, poslao d rugog ovjeka u M ek-
ku i rekao mu: "Raspitaj se o voi grada". On se i raspitao i bilo mu je
pripovijedano o 'Abdulmuttalibu.'
Rekao mu je: "Kralj kae da nije doao da povede rat protiv tebe.
On je doao samo da bi sruio ovu kuu" . 'Abdulrnuttalib mu je rekao:
"Tako mi All aha , mi se ne elimo boriti protiv njega, niti smo moni
) Es-Sira, En-Nebevjja. 1/40; Er-Revd el-Unuf, 1/63; Es-Sira en-Nebevijja es-Sobi-
ha, dr. Ekrem Dija ' el-Umeri, 1/96; Muhammed Resu/ul/ah s.c.vs., Muhammed Rida, 17,
"Abdulmutahb: njegova majka bila je Selem bint Zejd en-Neddzarfjja. Nj eg ove molitve
bivale su usli ane. Imao j e obiaj uzet i neto hrane sa stol a i nah raniti pt ice i ivot inje na p la-
ninskim vrhovima; otuda j e b io poznat kao M ut 1mu-Hajri (Hran ilac pt ica) i EI-Fejjad (Dare-
ljivi). Njemu su se Kurejije ob raali u vrijeme nesrea ili kad je t rebalo rij eiti vana pitanja,
a on je bio najbolji meu njima po svoj im stavovima i dj elima. 2:ivio je 120 godina. Imao je
obiaj rei svojoj djeci da izbjegavaju initi lo a dj ela, a p red kraj ivo ta odbio je oboavati
id ole i vjerovao sam o u Allaha , On j e otkopao Zemzem i pripremio da ga piju hodoasnici.
Imao je obi aj ukaziva ti ast Po slaniku, s.a.v.s., dok j e on b io mlad i govorit i: "Ovaj moj sin je
predodreen za veli ka ojera';jer j e tako u o od rabina i sveen i ka prije njegovog roe nja, a i
poslije.'Abdulm ut atib je um ro osam godina poslije Godine slona (Et-Taberi, 21277)

. - - _ _ ..... ' I r . . . '

- .--------""~-.-~-.-------.......,

H. jber

-~.
......

-l D!idd. .
~u~mi

M. kk.

x'-
Taif
Tu,.~

. ~
GODINA SLONA
.,.. .30. avgust 571. ili 570 . god. p.n.e .
Pohod Ebrehe iz San 'e u el -muqam i

3~
o

Nedran
Fursan ,
1:>0 Dejzan "bue

M.... v. San'a
o

. ....."....
o
......

Ta'lZI
da to uin imo. Ovo je Sveta Allahova ku a i Kua Nj egovog bliskog
prija telja Ibrah ima. A ko je O n ne zatiti, pa to i jes t Njegova Ku a i
utoite, a ako je On zatiti, ne e biti nas koji e mo je braniti". Zatim
je 'Abdulmuttalib otiao sa Ebrehinim izaslanik om da se upozna sa
kraljem. Kad je tr aena dozvola za 'Abdulmuttalib ude, rekli su Ebreh i:
..Ovo je voa Kurejija!", pa mu je dozvolio da ue . Kad ga je Ebreh a
vidio, bio je njime impresioniran. Nijc ga htio na tjerati d a sjedi ispod
njega (na niem mjestu ), ali nije htio ni da ga A besinci vide da sjedi
pokraj njega na prijestolju. Z ato je Ebreha siao sa prijestolja i sjeo n a
tepih pokraj 'Abdulmu rraliba i pitao ga: ..ta eli?" 'Abd ulm uttalib je
spomenuo deve koje su mu oduze te. Ebreha je rekao: ..D ivio sam ti se
kad sam te vidio, ali sad sam pro mijen io miljenje. Ti govor i o dvjesta
deva koje sam ti uzeo, a ignorira Kuu , koja je glavna taka tvoje vjere
i ostavtina tvojih preda ka. D oao sam da bih je unitio, a ti o njoj ne
govo ri?" 'Abdulmuttalib odgovori: J a sam vlasnik deva, a Ku a ima
Vlasnika Koji e je zatitit i!"T ako je Ebreha vratio de ve 'Abdulmurtali-
bu, a 'A bdu lmuttalib se vratio Kurej ijama i i spri a o im ta se dogodilo.
Rekao im je d a odu iz M ekke, da izbjegnu u plan ine i prol aze, boj e i se
napada vojske koja je bila brojnija od Kurejija. Zati m se 'Abdulmut-
talib drao za ru ku brave n a Ka'bi , a neke Kurejije su ostali s njim
molei All ah a i traei Njegovu po mo pro tiv Ebreh e i njegove vojske.
D ok je drao bravu Ka'be, 'A bdulmuttalib je govorio: ..Allah u, svaki
Tvoj rob titi svoj poloaj, zato zatiti Svoju Ku u . Ne dozvoli da njihov
kri ili njihova m o po raze Tvoju mo. Al i, ako im dopu sti da unite
nau kiblu, onda mora postojati razlog za to !"
U elji da srui Ka'bu, Ebreha se pr iprem ao d a ue u M ekku sa
svojim n ajve im slonom. Svaki put kad bi okrenuo slona prema M ekki ,
on bi sjeo i od b io krenu ti, a kad b i ga okrenuo n a d rugu stranu, on b i
poao. D ok se to dogaalo, All ah je p rotiv njih sa mora poslao ptice u
jatima ,jedna iza d rug ih; pti ce sli ne op am a ili lastam a. Svaka je nosila
tri kamena. jed an u kljunu, a dva u kandama, i nji ma su ih gaale . O vi
kamenovi bili su pop ut leblebija ili l e e i im b i neko bio pogoen ,
umro bi, ali svi n isu bili pogo eni . Z atim je All ah poslao bujicu, koja ih
je odnijela u marc. O ni koji su preostali okrenuli su se i sa Ebrehom se
vratili u Jemen . Njegovo tijelo se poelo raspadati i nije umro sve do k
mu se prsa nisu odvoj ila od srca. Njegov sin Jaksum naslijedio ga je kao
kralj 571. g.n .e.
 Temelj ei to na vanosti ovoga doga aja, Arapi su
svoju histo riju od tada, a Allah kae:
poe li raunati
"-c
m

O
~

S;
' .;.:
ro-" ', ; : : ~ il (1) ~
. .".......,..,.- I ' i, ~t.;..;,L ~<-
, , ~
j; i .:..:. - r ~ il
. ;-'.- Z

: . - L..;:...,.., '
~ ':J . _. ~;-'
~ ~
-: i d
(3) ...,.,
~
," i:. ' :i; -, ::\- (2) ~
. J"'""" t" a. J -J ,
-
I , ~;
'"
.r-. ~
cl
;; - 4. t o.5rc8
' - - . , -1.~
- - : (4) ~

(5) J ~ I.Q
. -
u ime A llaha, tAt iloJ/iv og, Sam ilosnog
Zar nisi luo i ta je Ja v lasnicima slona GOJpodar tvoj uradio! Zar /u-
kavstvo nj ihov o nije omeo i protiv njihjata ptica postao, koj e SlI na nj ih
grumenje od gline p elene baca/e, p a ih On kao liiie koj e SlI (Tvi is to iti
ul inio? 1. (Fil, 1-5).

Porazivi Abesince, Allah je zatitio Svoju Svetu kuu od unitenja i

ona je zatim postala kibla muslimana na svim dijelovima Zemlje.

43
 MUHAMMED IBN
'ABD ULLA H, S.A.VS.
o
e
i:
;;:
z
<
;, NJE GOVA PLEMENITA LOZA

Njegova loza ide ovako: M uham med ibn 'Abdullah ibn 'Abdulmut-
talih ibn Ha im ibn 'Abd l\lenaf ibn Kusai ibn Kilab ibn M urreb ibn
h
Kab ibn Lu'ai ibn Galib ibn Fihr ibn M alik" ibn En-Nadr ibn Kinane
< ibn Huzejme ibn M udrike ibn Ilj as ibn Mudar ibn Nizar ibn Me 'ad
ibn 'Adnan.
Genealogisti se razilaze kad je II piranju njegova genealogija od
'Ad nana nazad do l sma'ila, s.a.vs., a sloili su se da ona ide una zad do
Isma'ila, s.a.v.s.
44 Pripovijedala je Ummu Selema (H ind bim ehi Umejje), Poslanike-
va, s.a.v.s. ena: "ula sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazao: 'Ma's
ibn 'Ad nan ibn Uded ibn Zend ibn Jera ibn E'rek es-Sera'".
Govorila je Ummu Selema: ..Zend je bio El-Hamaisa, a Jera je bio
Nebr, a Erek es-Sera je bio Isma'il ibn Ib rahim" (E t-T aberi, 21271),
U Siri en-Nebevijji stoji: ..'Ad nan ibn Uded ibn l\ lukvim ibn Nahur
ibn Terah ibn ja'rub ibn j ajub ibn Nabit ibn Isrna'il ibn Ibrahim el-
H alil, s.a.v.s. Ovako je tvrdio l\luhammed ibn Ishak ibn j esar u Siri"
(Sira en-Nebeuijja, Ibn Kesir, 1/7 6).
Njegova majka bila je Ami na bint Vehb ibn 'Abd Menef ibn Zuhre
ibn Kilab ibn M urre ibn Kao ibn Lu'ai... D akle, o n je bio najplem en itiji
Ademov potomak po rodoslovlju i sa oeve i sa maj ine stra ne.
Pripovijed a se da je Vasile ibn el-Eska' rekao d a je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: ..Allah je odab rao Kina ne i zm e u Ismailove djece i oda -
brao je Kurejije m e u Kinanom , od abr ao je H aime med u Kurejijam a
i odabrao je mene u H aimovom e plemenu" (Muslim) .
Allah, d . ., kae :

l On je Kurejl tako ko god potie od njega je Kurai {od KurejaJ. Es-Siro f'n-Nebevijjo,
Ibn Kesir, 1/84
Mjesto na kojem je bila
ku a u kojoj je roen
Muhammed, s.a.v.s.

/
,.-- - - --
/
,
,, I
\
\
\\E~
~

-- --
\ u ...... , "'_
x, . ~ ~-- --

, r ,~-
dlJ,,~ 8U~
nf/'- o
I,
J.
I
CRVEN08RDO
I

I I
, I
I Kabun , O
, KaCI I o 1111".'
, D
, /
~ ,..- -
00I~"'~1~ - '
~
I
I

, I
I '
, I rt,
I I '-"

I
!
l

MEKKA U VRIJEME

.- . POSLANIKA S.A.V.S.

_____/ /: .....1
 Plemenita loza Muhammeda, s.a.v.s.

UMMKULSUM

02AFER
HAMZA

EL-ABBAS

Illllej s .
, '""~-~~~---~~~~~
25 50 100 , ~~O

Dehban
Asran

E s-Silul-kebir
..~ T ,-
"'~ t. en un
(/
D id de 't,;; M eka
f1 ud e jb ija :J - Mina
Taif

Halima Sa'dijja
E-~u'ajbah Poslanikova dojilja

Pleme Benu Sa'd

II pustinji H u d e jh ije i okolini

, ' -
~ I';':"; ~91 LO ~';;S';';'~;S:,.l I~Li.i;i r:. .; ;.~ lili
,
~I ; i ?;~ I~~f ~~I ' ~' :'?; ;" ~L:wJ Ji ~ , :, ~ ;. ~f JJ I

A kad njima dokaz dolazi, oni govore: "Al i ne em o vjerovati sve tlok
u; nama ne da nesto slitno i toje A llahovim poslanicima dano". A A llah
dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje. On e koji grijee sigurno
e stii od Allaha ponienje i patnja velika zato to spletkare (E n 'am,
124.).
On je voa Ademovih potomaka i najbolji medu njima na ovom
svijetu i Ahiretu ; on je Ebu1 Kasim (Kasimov otac), I br ahi mov otac;
M uh ammed, A hmed; El-Mahi (O naj koji brie), zna i onaj s kojim je
zbrisan kufr, EI-'Akib (Posljednji poslanik; nakon kojeg vie n ee biti
poslanika), El -Hai r (O naj koji okuplja; prem a ij i m stopama e biti
okupljen i ljudi)," Poslanik milosti, Poslanik pokajanja, Poslanik koji je
od lu a n u borbi, Pe at poslanik a, O svaja, Svjedok, D onosilac radosnih

& Na Sudnj em danu da e biti Oivlj eni po slij e njega ili u to ku traj anj a ove po ru ke (koja
e t rajat i dok ne nastu pi C:as)
 vijesti i opomena, Svjetlea baklja, Allah ga je ui nio blagim i milosti-
vim prema vjernicima, opominjaem, blagoslovom i uputom...'

ROACI PO O CU I TETKE ALLAHOVOG

POSLANIKA. SAV.S.

Abdulmuttalib je imao deset mukih potomaka: 'Abdullah, ehu Ta -

lih ( ij e im e je bilo 'Abd M enaf ) i Zubcjr (njihova majka je Fatima bint
'Amr el-M ahz umi), EI-'Abbas (rodoslovnik abasijskih halifa) i Di rar
(ija je majka Natila el-'Umerijja), H amza i El -M ukvim (ija je maj-
ka Hala bint Vehb), Ehu L eheb (ije je imc bilo 'Abdul'uzza, a ija je
majka L ubna el- Huza'ijja), E l-Haris (ij a je majka bila Safijj a iz Beni
'Amira ibn Sa'sa'a) i El-Gaidak (ije je ime bilo H aji, a njegova majka
je M umn i'a.
I bilo je est kerki: Salija, Ummu H akim el- Bejda', 'Atika, Umej ma,
ETva i Berra. g
Poslaniko v otac je 'Abdullah, n aj mla i 'Abdulmuttalibov sin. On je
bio drugi koji je bio odabran za rtoooanje' i iskupljen je sa stotinu r-
<48 tvovanih deva.

ROENJE POSLANIKA. SAVS.

On, s.a.v.s., ro en je u Mekki, u sabah, u ponedjelj ak 12. rebiu-l-ev-

vela, 571. g. po Isa, a.s., u Godini slona. Prema jednom miljenju, to je
bilo 30. augusta 570. godine po Isa, a.s., 53 godine prije H idre. D ojile
su ga njegova majka Amina, zatim Suvejba el-Eslemijja, H avla bint el-
Munzir i Ummu Ejmen, a najvie H alima bint ebi Zu 'ajb es-Sa'dijja.
Ubrzo nakon to se oen io, 'Abdullah je napu stio M ekku i otiao u
Siriju radi trgovine. U povratku se zaustavio u Jesribu (M edini), gdje su
ivjeli njegovi roaci po majci Benu Neddar. Ostao je kod njih mjesec
dana, razbolio se i um ro tamo, dva mjeseca poslije zae a njegovog sina

l Vidi: Muhammed Resu/ul/ah, S.D. V.S., Muhammed Rida, str. 22, gdje navod i hadise koj i

spominj u imena i t itule Poslanika , s.a.v.s.

' Prema kon senzusu u enjaka , samo su dvoji ca amida postali mu sliman i: Hamza i
'Abbas,a od tetki, Sahjjaje postala rnushrnank a. Ona j e bila majka Zubej ra ibn el-'Avvama.
Umrla je 20. godine po Hidri , za vrij eme hnateta 'Omera ib n ej-Hettaba r.a., kad je imala 73
godine

t lsrna'il ibn Ibrahim j e prvi koji je bio od abran LI rtvovanje

__ __ - - -.or '"
 Bejrul _ S I R IJ A
Damask

Basra o
Babil

~'f-

o Oevmetut-d2endel
Mean

PU STIN"JA VELIK I N UF UD

'Ie buk e
VELIKA SAHARA 8N
'Tima
o
O
~
EI,'U la
O
O

MJESTA SMRTI
POSLANIKOVIH RODITELJA

Abdullah b. Abdul-Muta lib i Am ina binti Vehb

S Jesrib
(Medina)
NEOt o
8N

B "Ebva
8...

~
Put povratka Abdullaha iz ~ma u Jesn b ~

NUBIJA
Trgovaki put iz Mekke i Jesnba ~ Otide o Meka
o
Taif
EbYa ' - mj8stoAminme smrti B

---- - - - - ---'.- -- -=~-...,..-. - - - - - - - - - - - ----,....- - - - - - - - - - - - --_._ -

 --
Manastir Behire, unutranjost

...: ~ - .-

'. ,.'.,,'" :. ...

-,.,-
. .. l
,~ ---
~~
.
"~-'~
I,..
....),
.... '
,
", t "L'\ .
."::;-

, - .~- >
,',' .

i
,y
(', 50
 Medaln
MEDITERAN

-- Aleksa'~iia _~=
......./ .
....."
DevmetukUendel

EGIP PUSTINJA V ELIKI NU UD

VEUKA SAHARA

'Tima

o
EI-Ved h e

OD MEKE DO BUS RAA

g
Med ina N

(Jesrib)
Poslanik s .a.v.s. sa am idom Ebu Talibom ~ NEoto

Ostali ljetni putevi prema

Gazi Haim i Hiri u Iraku ~
Meka
Ta.f

--~~~~-------=:;=======~._--
M uh ammeda, s.a.v.s.Im ao je dvadeset pet godina, a kae se i da je imao
dvadeset devet.
Godine 575.-576. po Isau, a.s., majka Aminaje sina odvela u M edi-
nu da posjeti svoje roake iz Benu Neddara; to su bili roaci po majci
njegovog djeda 'Abdulmuttaliba. Razboljela se na povratku u M ekku,
umrla i ukopana u Ebva'u. O n je imao est godina, a Amina je tada
imala 30 godina. Um mu Ejmen Bereka el- Habeijja brinula se o njemu
i odvela ga njegovom djedu 'Ab dulmuttalibu, koji je umro 578. g. po
Isau, a.s., nakon ega se o njemu starao amida Ebu Talib. G odine 582 .
po Isau, a.s., kad je on, s.a.v.s., imao dvanaest godina, iao je sa amidom
Ebu Talibom u Siriju. Karavan se zaustavio u gradu Busri, u kome je
bila elija mo naha Behire.
Kad je imao petnaest godina, on, s.a.v.s., sudjelovao u bitki EI-Fi-
dar izme u Kurejija i Kinane i H evazina. Sje aj u i se Fidara, rekao
je.: "Bio sam tamo sa svojim amidama. D odavao sam im strijele".
Ta koer je bio lan vitekog red a. Nakon to su se Kurejije vratili
iz Fid ara, okupili su se u ku i 'Abdullaha ibn j ud'ana i zakleli se da e
stati uz svakoga kome se i ni nepravda sve dok mu se ne daju njegova
prava. O n, s.a.v.s., rekao je:" Bio sam u kui 'Abdullaha ibn jud'ana u
tako savrenom vite rvu da za stado crvenih deva ne bih mijenjao to
to sam bio tu, a a k i sad, u islamu, ako bih bio pozvan, rado bih se
odazvao".
Kad je on , s.a.v.s ., navrio dvadeset pet godina, otputovao je za Siriju ,
595. g. po Isau, a.s., da trguje za Hatid u binr H uvejlid, u drutvu nje-
nog roba Mejsere. .M ejsere je, kad se vratio, rekao H atid i da je uoi o
plemenit karakter M uh ammeda, s.a.v,s. Kad je vrelina veoma porasla,
vidio je dva meleka koji su l\1uh amm edu, s.a.v.s., pravili sjenu od sunca.
I rekao joj je i da je postigao mnogostruko ve i profit u trgovini nego
i n ae .
H atida bint H uvejlid ibn Esad ibn 'Abd ul'uzza ibn Kusai bila je
inteligentn a, plemen ita ena , iz najbolje kurejijske familije. Za vrijeme
dahilijjeta bila je poznata kao Tahir a (ista) i Sejjidaru Kurej (Ku-
rejijska dama). Prosili su je mnogi mukarci, ali ona to nije prihvatala.
Kad se M uhammed, s.a.v.s., vratio iz Sirije i kad je ul a to to je ula
od M ejsere, po ruila mu je da mu predloe brak i Allahov Poslanik,
s.a.v.s., oenio se njome kad je imao dvadeset pet godina, a H atida je
imala e trdese t .
H atida je rodila svu djecu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osim Ibra-
 hima , kojeg je rodila M arija Koptkinj a. Najstariji je bio sin Kasim, za-
tim Tajjib (Tahir), zatim Rukajja, zatim Zejneb, zatim Ummu Ku1sum
i Fatima.
Jednoglasnim miljenjem stanovnika M ekke. on, s.a.v.s., dobio je
naziv El-E min (Povjerlj ivi), jer je imao lijep karakter. Oni su njemu
davali stvari na uva nj e. Kad je otiao u M edlnu i kad je ostavio Aliju,
r.a., u svojoj postelji, Alij a je ostao u M ekki da bi vlasnicima vratio sve
povjerene stvari, a zatim se iselio u l\tedinu.
Kad se pribli ilo vrijeme O bjave, postalo mu je drago osamlj ivanje.
Zato bi se osamljivao u peini H ira', gdje je mnogo noi i nio ibadet .
Njegov ibadet bio je u skladu sa vjerom Ibrah ima, a.s. Kad je imao e
trdeset godina, D ibril mu je doao u peinu Hira'. Bilo je to 17. ram a-
zana, u njegovoj e t rde se t i prvoj godini. U to vrijeme, prema lunarnom
kalendaru. imao je 40 godina, 6 mjeseci i 8 dana. Taj datum odgovara 6.
augustu 610. g. po Isau, a.s.
Prvi slobodni mukarac koji mu je povjerovao bio je Eb u Beke, prvi
m ladi bio je Alija, prva ena bila je Hatida, prvi oslobodeni rob bio je
Zejd ibn H aris, a prvi rob bio je Bilal ibn Rebbah el-Habei.
54
 I~
::;
r-'
>
~

RAT EL-flOUR '"

~

-a
(SVETOG RO N I RAT) O
~

sZ
"<
O
O
cl
~

>-
;,:
El-Fidar znai sWlogrt. Ovaj rat je tako nazvan jer se bo rba od i-
on
grala tokom swtih mjeseci, tako da su poi nili akt svetogra krei sve- '"
<
tost tog mjeseca. U L isanu- l-arebu (uve no m rijeni ku arapskog jezi- 5;
O
ka), II zaglavlju Fedzere, kae se: ejjamu-t-fidzar (dani svetogra) , to se -e
~

odnosi na bo rbe m e u Arapima II kojima su prekri li svete gr anice II >

'Ukazu. Bila su e ti ri takva incident a:

prvi se dogod io izmedu (plemena) Klnane i H evazin

55
(Kaj' 'Ailan),
drugi, iz me u Kureja i Kinane

tre i, izm edu Kinane i Benu Nadr ibn M uavije,

e tvrt i , izmed u Kurej a i cjelokupne Kinane i H evazina

(Kaj, 'Ai lana).

Poslanik, s.a.v.s., sudjelovao II zadnjem ratu Fid ara kad je imao pe-
tnaest godina .

rOVOD ZADN JEG RATA FID ARA

En-Nu'man ibn EI- M un zir, vladar El- H ire, poslao je deve koje su
nosile trgova ku robu na sajam u 'Ukazu, a 'Urveturrtdal iz Benu H e-
vazina t itio je karavan. Z austavili su se u oazi koja se zove Avara, gdje
je El-B ered, koji je bio iz Kinane, nap ao Urvu i ubio ga, zatim pobjegao
u H ajber i sakr io se. Susreo je pjesnika Bira ibn ebi H azima el- E sedija ,
kazao mu ta se dogodilo i traio da o tome obavijesti 'Abd ullaha ibn
[ ud'a na, H iama ibn el-Mugiru, H arba ibn Umejju, Nevfela ibn M u-

Hulejs 150 100 50 25 O
k
a'iJ
o
Dehban

1- Aslan

BENU NADIR 'T
~'1-~ ~,/
.., . 4 1- \l'
Sej lul kebir
'1-.., Et-Tan'i ~ , , "', .

.., v"",....
~

Dida 1;

-"''''~~'\lt
~ .
Meka

Mina
1- ~

Tail
~
.\
", e '!-'

PLEMENSKI RATOVI
izmeu :
E ~ .u ajba
Kenana i Huzana (Kajsi 'aj ian) - O
Kureja iKenana - O
Kenana i Ben i Nadr - G
O
l Kureja iKenana, Huzana (Kajsi 'aj iana) -
aviju Ed - D ejlemija i Bal'a ib n Kaj sa. Hir doao u 'Ukaz i rekao im, a
on i su otili zatraiti uto i t e u H aremu. V ijesti o to me doprl e su toga
dana do Kajsa te je Ebu Bera', poglavar H evazina, rekao : . Kurejjje su
nas izda li". Z ato su organ izirali potjeru za njim a i sustigli ih kad su o ni
uli u H arem . E I- Edrem ibn u'ajb iz Benu Amira pozvao ihje visoki m
glaso m: "Sasta t e m o se u isto vrijeme slijedee godi ne (da se borimo) i
mi se ne emo vratiti; imate nau rij e" .
Sajam n a 'Ukazu n ije se odrao te godi ne. Kurejije i d rugi - Kin a-
ne, E sad, H uzejme i Eh abe (crn e tru pe ), koji su b ili u savezu s njima
- proveli su godinu s p rem aj ui se za taj rat . Kajs 'A ilan se tako e r pri-
premao. Kad je dolo vrijem e, starje ine Ku rej a - 'A bdullah ib n [ud'an ,
H iam ib n Mugire, H arb ib n U mejje, E bu U hajh a Said ibn el-A s, U rbe
ibn Rebi'a , El -As ibn Vail, M u'ammer ibn H ab ib el-Dumehi, Ikri me
ibn A mir ibn H aim ib n Abd M enaf ib n Abduddar - svi su izili odvo-
jeno . N isu imali vo u koji bi ih ujed in io, a kae se i d a ih je predvodio
Abd ullah ibn Jud'an.
Meu Kajs 'A ilano m bili su Ebu Bera' A mi r ib n Malik ib n Dafer,
Subej ' i Rebi'a, dvojic a sino va M uavije en-Nad rija, D urejd ib n es- Sim-
ma, M es'u d ib n M a'tab, Ebu M a'rab, Ebu Urve ibn M es'ud, 'Avf ibn
eb i H aris el-M urri i 'Abbas ibn Ri ti es-S ulem i. O vo su b ili sta rje ine i
poglavari . Kae se i da ih je predvodio Ebu Ber a' A mir ibn M alik, u i
joj je ruci bila zastava, a on je odre ivao njihove i nove za b itku. Su sreli
su se u bo rbi, a prvo su Kajs i Kin ane porazili H evazin i on e koji su mu
se pridruili , zatim se bitka okre nula i na kraju d ana Kurejije iKinan e
porazili su Kajs i pobili mnoge, sve dok Urbe ibn Rcb i'a nije pozvao n a
pomirenje. Sklo pili su primirje na temelju dogovora o brojanj u m rtvih ,
a da Kurej plate n adoknadu Kajsu za o ne koji su ubije ni preko b roja
njihovih ubijenih. Tako su poloili oruje, i Kurej i Kajs su se razili.
Poslanik, s.a.v.s., sudjelovao je u ratu Fidzar sa roaci ma po ocu i
rekao: "D oda vao sam strijele svojim amid ama".

DOGOVOR El-FUDUl (DOGOVOR NAMIRISANIH )

Ovo se dogod ilo nakon to su se Kurejije vratile iz Svetogrdnih ra-

tova. Okupili su se u kui Abdullaha ibn jud'ana (koj i im je priprem ao
hranu). Njihov dogo vor je bio neto n ajplemen itije to su mogli u i niti .
Kurej ije je zastu pao Z ubejr ibn A bd ulm utt alib, a bili su pri sutni p red -
stavnici Benu H aim, Zuhr i Teim. Za kleli su se Allahom da e stati uz
svakoga kome se ini nepravda sve dok mu se ne dadnu njegova prava.
Rekao je Psianik, s.a.v.s.: .. Sa H aimom, Zuhrom, Teimom ibn
Murrehom, u kui Abdullaha ibn jud'ana prisustvovao sam dogovoru
koji je bio toliko izvrstan da ne bih mijenjao svoj udio u tome ni za
stado crvenih deva. ak i sad, u islamu, ako bih bio pozvan, rado bih se
odazvao".
 ~
~
l
"
~
~

KUREJ IJE SU UVELE IDEJU "..,

~

HUMSA (EKST REM IZMA) O

~
r--
>
Z
1)
<
O
cl
~
;..
Hums oznaava ekstremizam, u kljuujui i pitanja vjere (Iisanu-I-
areb: hamasa) . '"
!"
N
<
O
Rekao je Ibn Ishak: "Ne znam je li to bilo prije Godine slona kad su -;
O
Kurejije inovirali ideju humsa i po eli je prak ticirati. Govo rili su: 'M i -e
~

smo sinovi I br ahimovi, narod II svetom u to i tu, uva r i Kue i stano-

vnici M ekke. N iko d rugi me u A rap ima nema prava kao mi, niti irna
poziciju kao to je naa. Arapi ne potuj u kao to potuj u nas. Zato
nemojte pridavati istu vanost ze mlji izvan utoi ta kao to pr idajete
utoi tu , jer ako to u inite, Arapi e izgubiti potova nje prema vaoj
svetoj poziciji i re i e : 'Dali su jednaku vanost zemlji izvan uto i ta
kao i o noj unutar u to i ta' . Zato su prestali bo ravit i na A refatu i odlaziti
tamo, iako su znali d a to pr ipada obredi ma had a i Ibrahimove vjere.
Vjerovali su da se drugi Arapi trebaju zau staviti tamo i odlaziti tamo,
ali su govorili: 'Mi smo narod u to i ta i nije podesno da mi naputamo
uto i te i po tuje mo bilo koje d rugo mjesto, jer ga mi humsi, potu -
jemo, a hu msi su naro d u to i ta' . Z atim su nastavili primjenjivati ista
pravila i na d ruge Arape koji su potekli od njih, bilo d a su oni ro e n i
u nut ar ili van u to i ta" . 10

PLEMENA KOJA SU VJEROVALA U H UMS

ZAJEDNO SA KURE Ji jAMA

Kinane i H uza'a priklj uili su se u tom e Kurejija ma . Ibn H iam

kae : . Ebu U bejde en-Nahvi mi je rekao da se Benu A mir ibn Sa'sa'h
ibn Muavija ibn Bekr ibn H evazin ta koe r pri klj u i o nj im a u tome".
Kurej ije su dodali druge od redn ice hum su. Naprimjer, smatrali su
da je, do k su u ihr ami ma, loe je sti sir napravljen od kiselog ml ijeka
ili spravljati is t i m aslac (ro pljeno ma slo). Ta koer, sve dok su bili u

'0 Ibn Hiam , 11184

 l"".
I
100 so zs o

DOdd<
H udrjbiit: . M~kka .
M..... .
:l Ater.,
. Taif,
,

HUMS
Doavi da prisustvuje hadu, EI-Velid bin EI-Mugire je rekao:.O
Kurej ije. dolo je vrijeme hodoaa i doi e vam izaslanstva Arapa.
Oni su uli za vaeg druga, pa se morate dogovoriti ta ete im rei
kako ne bi proturije i l i jedni d rugima i tako ispali lacr Oni rekoe:

Ebu Abdu erns, reci nam ta da kaemo i mi emo to u initi" On ree:

.Ne, recite vi meni ta mislite, a ja u sluati." Rekoe: .Rei e m o da
je prorok," On re e : . N e, tako mi Allaha, on nije proro k. Mi poznajemo
proroke, a ono to on govori ne li i na njihovo buncanje" Re koe :.Rei
emo da je lud.' On ree: .On nije ludak.Vidjeli smo ludilo i znamo
taje to. On nema greve i doaptavanja poput ludaka." Rekoe:.Rei
emo da je pjesnik." On ree..On nije pjesnik. Mi znamo sveo poeziji i
n jenim vrstama. Ovo nije poezija" Oni rekoeRei emo da je a rob
 r
evvel EL-VELI O BIN

~ HUlejS EL-MUGIRE

I njegov odnos

o~
o
\ umSadre
If
prema Kur'anu

-
- Dehban
0

.~ ','Jo NADR

..."
.< Asfan -\

Ten'Im
-, --:':'::':'--1
-
HUdejbije /
_\::::j.'M
eka ......... Mina i
,\)'i'-':~~ I
i~ Taif 'q~_-1
~ ~~~

."
E -Uil jb.J
E
e
> -
njak.- On ree; .O n nije arobnjak. Vidjeli smo arob nj a ke i njihovo
aranje i vezanje uzlova i puhanje u njih: Oni reko e-.Sta onda da

kaemo. Ebu Abdi erns?" On reeAllah a mi, njegove rijei su slatke.

Sto god da kaete, zna e se da je la. Najbolje je da kaete da je

a robnj ak koji zavaa ovjeka sa ocem, bratom, enom ili plemenom."
Nakon to su se dogovo rili, razili su se i eka li na putevima kojima su
ljudi dolazili na had, Svakoga ko je prolazio su upozoravali na njega
(Poslanika).Tada je Allah d. . u vezi sa
EI-Velidom objavio kur'anske r ije i :
-Meni ostavi onoga koga sa m ja izuzetkom uinio i bogatstvo mu
ogromno dao i sinove koji su s njim i ast i ugled mu pruio - i jo udi
da uveam! Nikako! On, doista, prkosi ajetima naim, -
 El-ula

Haiber "

(Jesnb)
Med ina

R.b~ f
( Meka
Dide _ ;0 \
\ Tajf
E -uajba - SEOBA U ABESINIJU
Kada je Poslanik vidio da su njegovi d rugovi
stalno IzlaZeni progonima I da ih on ne moe
zastititi, rekao lm Je: ..Ako odete u AbeslnlJu,
tamo Je kralj kOJI nikoga ne ugnjetava.
To je zemlja Istine. Ostanite u njoj dok vam Allah
ne dadne spas II nevolje." Bila Je
to prva s~a muslimana.

.
8
Nedran

~.
Dejzan
Fursan ~e bv e
g Mearib

Museve'a .
Kamran O

San'a

Zubejd
Ak sum
ABES1NIJA

$ ekra

A sabe

o
Aden

 ::; !
:;:
~

ihramima nisu ulazili u atore napravljene od devine dlake, a zaklon

od sunca tr aili su samo pod atorima od koe. O tili su i dalje i nisu
'"
~

"6
dozvoljavali onima izvan uto i ta da donose hranu sa sobom i mogu ~
r-

obilaziti Kuu samo u odj e i humsa, a ako ne bi mogli nai takvu odje- z
u , morali bi obilaziti goli.
Ko god bi obilazio Ka'bu no s e i odj eu u kojoj je doao izvan uto-
"
O
<
O
ita, morao bi je poslije baciti i ne bi je vie mogao koristiti; nit i on, cl
V .
niti iko drugi ne bi je vie smio dotaknuti . Arapi su im ali ob iaj zvati tu ).
odjeu el-luka (odbae na).
Alla hov Poslanik s.a.v.s., suprotstavio se hum su prije nego to je nje-
gova misija poel a . Z austavio se na devi na A refatu zajedno sa narodo m.
"
~

N'
<
O
A kad je njegova misija poela, islam je dokin uo sve obiaje hum sa: -<
O
" ~ ;
- !. :o: -
!. ~ . _. _ .i :; _ - - ~ . _ . ~; :0::
-e
~

, j-41. 4111 <i! 4ll1 19J ! i; ,,,lj ..,..WI ""Li1~ ~ I~I (OJ

Z at im k renite odakle kreu ostali {judi i traite od Allaha op rosta,jer

A llah, uistinu,pra ta i samilostan je (Bekare, 199).

D akle, tokom hada Poslanika, s.a.v.s., svi ljudi su stajali na Arefaru

i razilazili se odatle. T ako je Allah do kinuo hurns i novot arije koje su
uveli Kurejije.

,

TUFEJL IBN AMR
EL-ElOI ED-DEYSI
(ZU- N- N UR - VLAS N IK SVJET LA)

Pr i a se da je Et-Tufejl ib n Amr, koji je bio plemenit , pjesnik i mu -

dar. doao II M ekku kad je All ahov Poslan ik, s.a.v.s., bio tamo, pa su
mu pri li neki Kurejije i rekli: ..Tufcjle, do ao si II nau zem lju, a tu je
taj ovje k (Poslanik, s.a.v.s.) koji postaje sve jai. O n je podijelio nau
zajednicu. Njegove rij e i su pop ut arolije; on odvaja sina od njegovog
oca, brata i e ne. Boj imo se za tebe i tvoj narod. Zato nemoj razgovarati
s njim, niti ga slua ti",
O n je pripovijed ao: "Tako mi Allaha, to su mi po navljali sve d ok
nisam za klj uio da ne trebam sluati nita ta on pr i a , niti razgovarat i s
njim. Stavio sam pamuk II ui da ne bih uo neto to on govori i nisam
ga htio sluati. Z atim sam ot iao II dam iju i tamo sam vidio Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., kako stoji i klanja prema Ka'i. Stao sam pokraj njega,
a All ah je htio d a ujem ta on izgovara. uo sam pr ekrasne rijei , tako
d a sam rekao samo me sebi: 'Ja sam pjesnik i mudar ovje k; ja mogu re i
ta je lijepo, a ta odvratno . Nema toga to bi me moglo odv ratiti od
sluanja onoga ta ovaj ovje k govori. Ak o je ono to on govori lijepo,
ja u to pr ihvatiti, a ako je odvratno, ja u to ignorirat i. S aekao sam
dok Allahov Poslanik, s.a.vs., nije ustao da p oe , a ja sam ga slijedio.
Kad je uao u svoju kuu, uao sam za njim i rekao mu: 'Muh ammede,
tvoj narod mi je rekao tako i tako, ali je Allah hti o da ujem ono to ti
govori. uo sam prekr asne rijei. Reci mi ono ta mi im a rei'. On
mi je govorio o islamu i uio mi Kur 'an. Tako mi Al laha , nikad nisam
uo nita ljepe od toga, niti ita pr avednije i uravnoteenije . Zato sam
postao muslimanom i rekao: 'Al lahov Po s lani e , j a sam uticajan u svom
narodu . Vratit u se svom narodu i pozvati ga u islam . Za to moli Alla-
 ", j ! Zul -keffejn

, '. -~

Jenbu Medina

Hid

Rabig e

DEVS
Put kojim Je iao Tufe]! b. Amr Oev sl ~

Zuera X
Zul-k affej n X

o Zu ra ~
o
"
..:5 Nedran
Fursan
~o "
Dejzan
w Sebve
o Mearib e
o o o "
G

"
Mu sev e'a
Dehlek
Kaneran o
'"
o
o
San'a

JEMEN

o " "Zubejd
o
Aks um D

\<;, Sekra

ABESINIJA
"Te' az
o Asabe
Aden
 ha da m i dadne znak koji e mi po moi d a ih pozove m'. O n je rekao:
Allah u, daj mu znak!"
Tufejl je kazivao: "Tako sam se vratio svom narodu i, kad sam bio na
<o plan ins kom prolazu od akle se prua pogled na zemlju D evsa, pojavilo
o
>
se svjetlo i zm eu moji h oiju po put lam pe. Rekoh: 'Allahu, nemoj n a
::1 moje lice, jer se bojim da e m isliti da sam unakacn zato to sam n a-
z pustio svoju vjeru', pa se svjetlo pomjerilo n a kraj m oga bia. Kako sam
:s
~
se sputao sa prol aza, ljudi su p o eli zag ledati II to svjetlo, koje je bilo
o
e; poput objee ne lampe na mom bi u . Kad sam siao, priao m i je moj
otac, koji je bio star. Rekoh: 'S kloni sc od me ne, oe. Ja ne prip ad am
tebi i ti ne pripad a meni'. O n ree: 'ta je sad to, sine?' Rekoh: 'Zato
to sam ja pos tao musliman!' On re e : 'Tvoja vjera je moja vjera!' T ako
je i on postao musliman. Zatim sam otiao svojoj eni i rekao joj neto
s lino, p a je i ona pos tala mus lima nka i rekla: 'Ima li razloga da se boji m
od Zu-ara (njihovoga ido la)?' Rekoh: 'Ne.]a ti to garan tiram!' Zatim
sam pozvao D evs, ali su on i sporo pri hva tal i islam, pa sam otiao nazad
Al lahovom Poslaniku , s.a.v.s., u M ckku i rekao m u: 'A llahov Pos lan i e ,
nisam uspio jer je D evs previe sklon zina luku (preljubi) . Moli A llah a
protiv njih'. On re e : 'Allahu, uputi D cvs! Id i nazad svom narodu, po-
zov i ih i budi ljubazan prema njima'. Vratio sam se i ostao u zemlj i mog
naroda pozivaj u i D evs u islam sve dok se Poslani k nije preselio u Mc-
di nu i dok nisu i Bedr i Uhud i H endek bili i proli. Zatim sam doao
Al lahovom Poslan ik u, s.a.v.s., sa o ni ma koji su iz mog naroda postali
muslim ani, a Al lah ov Poslan ik bio je u H ajberu. D oao sam u M odinu
sa seda mdeset ili osa mdeset fam ilija D evsa, a zatim smo se priklj uil i
All ah ovom Poslan iku , s.a.v.s., u Hajberu i on nam je, zajedno sa ostalim
muslim an ima, dao dio plijena. O stao sam sa Al lahovim Poslani kom ,
s.a.v.s., sve dok mu All ah nije o moguio d a osvoji M ekku . Rekao sam:
'Al lahov Posla ni e, poalji m e do Z ulka ffejn a (idol A mr a ibn H uma-
me) da ga spali m".
T ufejl je doao je do njega i spal io ga, zatim se vratio i ostao s Alla-
hovim Poslanikom, s.a.v.s., u M edi ni sve dok All ah ov Poslan ik, s.a.v.s.,
nije umro. Kad su ne ki Arapi apostazirali (napust ili islam), T ufcjl se
sa m uslimanim a bo rio protiv odmetnika. Otiao je sa m uslimanima u
] em am u i ub ijen kao ehid.'!

11 Usdu-I-gabe, 3n8; Ibn Hiam, 1/198,

 ~'A!lI!'''..ii
Addas damija na putu za Taif
 HISTORIJSKO PUTOVANJE
<,
I
POSLANIKA S.A.V.S.
,
........
" /.,,-
/
I
-- IZ MEKKE U TAIF
')I"
I ...
, ...
I

- --- -
I
I
_ ..-
\
-
- -----..J.
I

... ....
'\ .-
- Muzdelifa o o-
\
\ I
/

'f
,
,~
' ","
.~ ~
... 0- _-.........."".
....-
eddad

........._ - .
Kernra

Hudda
- , -.:---.4 ..
Ajn Zubejda I
I

Ta if e:. -
- 'OI , . . o
NEPOSREDNO PRIJE HIDRE
- PRVI I DRUG I ZAVJET NAAKAB I

Benu H aim je iziao iz i'ba ehi Taliba (mjesta II koje su bili otili
za vrijeme bojkota), a Allah je odluio da H atida i Ehu Talih treb aju
umrijeti II istoj god ini, koju je Allahov Poslanik , s.a.v.s., prozvao Godi -
nom tuge. To je bila de seta godina njegove m isije. tri godine prije H id -
re. Kurejije su po eli nemilos rdno proganjati Allahovog Poslani ka,
s.a.vs ., nakon smrti njegovog amide , tako da je on, II dr utvu Zcjda
ibn H arisa, otiao II Taif traio pomo od Sekifa, ali sc oni nisu oda -
zvali. Tokom ovog a putovanj a i na puru nazad, rob Urbe i ejbe, sinova
Rcbi'a, ij e je ime bil o Adas, postao je vjernik. Poslanik, s.a.v.s., vratio
se II M ekku i poeo se pred stavljati arapski m plemenima II po sebnim
prilikama, naroito tokom had a. Na Akabi - koja je izm edu M ekke i
Mine - susreo se sa dv ana est en sarija i pred stavio im se. To je bio prvi
zavjet n a Akabi .
 Van
~ ru m lJa \ KA SPIJSKO

\\~N'''b'~
ANADOL
DINNI IZ NASIBINA A
)aran . o

H:leb
li f

MO:j""
N,","
) i~aE.R\'=;lp.,t-I

MEDITERAN
<
KIPAR
fDama sk
\. ?
\ Kuda, rl

"'~
Memfis . '\'<7</",/
FUJum )

r \ '.
<ll
~.
e Ejle
.c,
'-'",~
Medjen <. ~h...
-V-\o
EGIPAT '-'.ov.

<:ll \
"
I \ Jesrib
I l ~ (Medina)
NED2D
\ ~
Reci : Meni je objavljeno da je nekolik o dinnova
prislukivala i reklo : 'Mi smo, doista Kur 'an, koji i 1<
zaziva divljanje , sluati .koji na pravi put upu uje
i mi smo u nj povjerovali i vie nikoga neem o 1000 800 600 400 200 O
Gospodaru naem ravnim sma trati,' (Din. 1,2) NUBIJA
km ! ! , ! ! t l
 MEDITERAN
s.J. Damask

. Devmetul-.dendel
Seka ka ~
3 ~

o
o
VELIK' NUFUD o

Hail
OJ
o
o

cl
o
o
Jesrib
(Medina) ..,.
o
o
?;oo
~
o
o'"
NUBIJA
o

ro
o
o

o
SUD San'a

Teaz
ISRA
NONO PUTOVANJE - "'
Aden

OD EL-MESOIOUL-HARAMU U MEKKI
DO EL-MESOIOUL-AKSA U KUOSU
<
~

e,

s
>
Rekao je Ubade ibn Samit el-Ensari el- Hazred i: ..Bio sam medu
N
onima koji su bili na Akabi. Bilo nas je dvan aest koji smo poloili za-
kletvu vjernosti Allahovom Poslanik u, s.a.v,s. To je Z avjet na Akahi ,
o koji se zvao Bai'atu- n-ni sa' (Zavje t ene).I:O vo se dogodil o pr ije nego
O to je dozvoljena borba. Z ato smo m i pri segli da nikoga neemo pri -
>
8 pisivati All ahu (kao ravnoga), da neem o krasti, i n i ti preljub, ubijati
z svoju djec u, namjerno izmiljati lai (Et- Mumtebine. 60:12) i da mu
-c
~ neemo biti neposluni ni II e mu. 'Ako to ispu nite, o nda e D ennet
~

2 biti va, ali ako poinite bilo koji od ovih grijeha, ond a je Allahovo da
opros ti ili kazni o nako kako eli'".
O ni koji su poloili zakletvu pri pr vom Zavje tu na Akahi vratili su
se II Jesrib (Medinu) zajedno sa Mus'aborn ibn Umejrom, koji ih je po-
du avao Kur 'anu i islamu . Vratio se s lijedee godine sa seda mdese t tri
mukarca i dvije ene. Te ene su Nu sajb a bint Ka'b (U mmu 'A mmara)
i E sma bint 'Amr ibn Adi (U mm Mani). D rug i zavje t na Akahi (Zavjet
bo rbe) glasio je: ..Krv je krv, krv se ne pl a a , je r krv nije neto to se
moe plat iti .uJa sam s vama, a vi sa mnom. Ja u se bo riti protiv onih
koji se bore protiv vas, a bit u u miru s onim a koji su u miru s vama".
74 M edu prvima koji su poloili ovaj zavjet i pru ili ru ku za pri segu
Allahovom Posleniku, s.a.v.s., hil i su Es'ad ibn Zurarc, Ehul H ejsem
ibn et-T iha n i El -B era ' ibn Ma'rur i ostali.
Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: .,Poalj ite mi dvanaest ljudi da nadg ledaju
incident e m eu vaim narodom ". Tako su poslali de vet ericu iz H azre-
da (plemena) i troji cu iz Evsa.
Kad su se Evs i H azrcd vrat ili u M cdi nu , oni su otvoreno zagovarali
islam . Tako je njihovo drutvo bilo pripremljeno za iselje nje ashaba i
A1lahovog Poslanika, s.a.v.s.

" Zavje tje nazv an Zavjetom ene rad ipnsustva Etre bint Ubejd ib n Sa'lebe, kojaje c rve ena
koja je poloilazak letvu vjernosti,Za vie informacija o prvom idrugom Zavjetu, pogledati: Ibn
Hiam ,2/54;Taberi,2/355,EI-Kamilfi -ttar;h,2 /67 ,EIBidajeve-n-nihaje, 2167,'Uj unu+ asar,211 55

II Krvna osveta i njene o baveze je d nako e se tre tirati za obje st rane

 Atik
-
HIDZRA
ul HUleJIa tAba N 'Allli
I kad s u li ne\lJ ernici zamke raza pin jali da bi te
u tamnicu bacili ili d a bi te ubili ili da bi te
pr ognali: o ni s u zamk e ple li a All ah ih je ometao,
je r Allah to najbol je umij e.

(Pli jen , 30)

Me\llidetu Hud iadi Me l ehu Mediadi Ak o g a \Ii ne pom ogn ete, pa - po mogao ga j e
Allah onda kad s u g a oni koji ne vj eruj u pri sli li
da od e, kad je s nj im b io samo drug njeg ov,
kada s u nj ih dvoji ce bila u peini i kad a je o n
Bedr rek ao d rugu svome:
" Ne br ini se, Allah je s nama!" pa Je Allah
s pus tio pouzdanj e S\loje na nj eg a, i pomoga o
ga \lo js ko m koju \Ii nist e \lidjeli i u inio da rije
R.ab ig u eml nevjern ika bude don ja , a Allah o\la rije , o na je-
gornja . Allah je s ilan i mu dar .

Rabigu Bahr (Pokajanje, 40)

ato r

'"
g XUm m Ma 'bed

"---I--.
Kud d ej d
PUT HIDRE ....-
o KARAVANSKIPUT ....-
'"o ~
m
z
O
;:
O Kedid
;o
m
S nijetul gazal

U'I Dida
o

Brdo se v r

o
HIDRA

Kurej ije su razumjel i ozbiljnost situacije i shvatili da im uzde moi

isklizuju iz ruku. A llahov Poslanik, s.a.v.s., upuivao je ljude koji nisu
bili Kurejije i koji nisu bili na njihovoj zemlji; oni su bili tamo, II Jesri-
bu (M edini). Gledali su muhadire kako odlaze tamo i ja aju uz pomo
i zatitu ensarija. Shvat ili su da oni idu zajedno d a bi mogli opo nirati
njima (Kurejijam a). Zato su se starjeine Kurejija okupili II D aru -
n-nedvi i od l uili da, sa prog anjanja, preu na istrebljivanje. Napravili
su plan da ubiju A11ahovog Poslanika, s.a.v.s., pomou izvjesnog broj a
mladih ljudi iz svih porodica, tako da odgovornost za njegovo ubistvo
bude podijeljena me u svim porod icama .

, ,
... , , .I

s..A UI;;;' .JJI; .JJI ; <'(i

I kad su fi nevjernici z amke razapinjati da bi te u tamnicu bacili ili da
bi te ubili ili da bi te p rognati; oni su z amke pleli, aAllah ib]e ometao.j er
A llab to naj bolje umije (Enjal, JO).

Dakle, D ibril je, Allahovom naredbom, siao i kazao Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s ., ta oni planiraju i dao mu dozvolu da se iseli. Poslije
tri no i u pe in i Sevr, oni su se zaputili prema Medlnl, u ime Allaha
i pod Njegovom zatitom, poetkom rebiu-l-evvela. Poslanik, s.a.v.s.,
pogledao je unazad , prema M ekki, da se iskreno oprosti, a zatim je re-
kao: Ja te ostavljam, ali ja znam da si Allahu najdraa od sve All ahove
zemlje i Allahu najmilija. D a me tvoji stanovnici nisu istjerali iz tebe.ja
ne bih otiao. Allahu ,Ti zna da su me oni istjerali iz zemlje koja mi je
najdraa. Zato, daj da se nastanim u zemlji koja je tebi najmilija".
2
o
>
D vanaestog rebiu - l-cvvela stigao je u Kubba', gdje se zadrao od
ponedj eljka do etvrt ka i sagradio prvu damiju II islamu.':'
Zatim je doao II M edm u i odsjeo II kui Ebu Ejjuba el-Ensarija
(Halida ibn Zej da el- H azred ija), gdje je ostao sve dok nije izgra dio
svoj stan i svoju damiju i presel io se ta mo (Usdu-I-gabe, 2/94 ).
Sa Hid rom su muslimani dob ili mjesto gdje su se mogli gru pirati i
braniti, zvati d ruge II svoju vjeru i otvoreno je pra ktici rati. Tako je bila
ustanov ljena prva islam ska d rava , a kurej ijski trgovaki karavan i suo-
en i sa opas nou na putu prema Siriji i iz Sirije.

78

" Ib n Hiam , 2/89, Taber f. 2/369, EI-8idaje ve-n nihaje, 3/ 170, Et-Tabekaru I kubro. 1/ 227,
El-Kami! fi -t-larih, 2/71, Muruhu -z-zahb. 2/285, Ujunu-I-asar, 2/81, EI-Vefa'bi ahvali-I-Mustafa,
11235
'9. ~
%'. Benu Haris
"'~\
.
' " -, EI'Arasa
o. ,
'""!- , '
~ ,
~-
, \

sunjlietul-veda'~
Ben u Zufr
I
Sunijjetun-N ur
,
Benu Selime, EI-Bedai'a Be nu Haris bin Hazred

Poslanikova damija Es-Sunha

,
\) Beki'

,
-,
,,

Benu Va kif

, Benu Haris bin Hazreda Ben u Kajnuka'

,
,
\ <a
-,
,,
, --- -
"ii , '6~ Benu Salim bin Avf Be nu Kurejza
ll , ?~
E
o
I
I I ci;
o I SI
"E , 'G
rIJ ,
,, Ben u Nadr
,
Hazred3'~
Ben u Avf bin
- - I
\
\
\
-,
DAMIJA U KUBA'U \
~ a Damija u Kub a'u

W Ben u Unejf Brdo 'Ir

 Duma dam ija uMedini

.. I I ~

II

. I
,
 'JI , . 11

/
I
 EL-MEDINETUL-MUNEWERA
El-Gabe

x PRIBLIAN HISTORIJSKI PRIKAZ

" Medme'al-es!l

ZegabeX
BRDO UHUD '?"!v.
'V/C"!
Bunar 'Ajnul-uheda Dolina-Kanat l1-'...q!rI41
'Senjjefu-l-weda ~\\,..'(...
Bunar Rume 'X,-'f.. .'bl(' NaseijeX
'fc,.~O ~S Benu Harisa

.i. "
Darniia Kiblet
...
Damija Feth ~
'" lt.
Diamija 8ehi r
l <:ls:e
v, ~
x 0).0; ~ '- Bu: ari
i bU
EJJ ub La

, ""
< i' fil
O
~
o ,.lt<)
0 <1'. .

~
r~ [(~~~ 0 ~ "'-'-I ~<. L NaselJe bin Me'aviie E
~~
.::.~ , "" ~~~'<: ~ ""~Ul
Da; iJa Id1 ade
-' Nedda
,
>

>
4:
4:
cl"
, ~c.., ~L. !j
q; ~
... ~
Beki ..:::: .. ~
Z
"
-' ~'b- ~
e(:l.'O\~;::'r:,~
Bunar SUkJ8 \1" ", K~bo"
l.t.t Dramlja be nu Zu fra ~
<-
O
~
,e Naselje Benu Kejnuka ' X Naselje
O
Benu Zater
.::1' DOLINA MAHZUR
~
OOlINABATHAN
.lC Naselje
lb ... Benu Kurejza
ff ~ ... Bunar Garse
'/'~ / .B:~r~j:s Dum'a \ ) ~
Bunar -Urve ~ 8' Besatin \.-
, . .i. Dam ija Kub'e ...' \>- Naselje
~ua Sa da bin Haj simeX ~\,.. ~; Benu Nadir
Kuca Kulsu m bin el-hedmeX ~.tfu<"J~I(j X
X
Dvorac Ka"b bin El-Erefa

X
Zul-Hulejfa
BRDO 'IR
Prema mi~IJenju profesora 'Abdulkuddusa El-Ens arija
-
PUTOVANJE SELMANA EL-FARlSIJA
(IZ ISFAHANA UMEOINU )

Pripovijed ao je Selma n cl- Farisi, r.a.: Ja sam iz Perzije, stanovni k

Isfahana, iz sela koje sc zove J ajj. IVl oj otac je bio obavljao poslove na-
bavkiza selo, a ja sam mu bio najdr ae Allahovo stvore nje. Njegova lju -
bav prem a meni bila je tolika d a me uvao kod kue kao k erku . Bio
sam toliko p o sve e n zoroastrizmu da sam postao uvar vatre, onaj koji
je loi i ne dozvo ljava d a sc ugas i. M oj otac je imao veliko imanje i, je-
dnog dana, kad je bio zauzet oko neke graevine, rekao mi je: 'Sine moj,
danas sam previe zauzet ovom graevinom da bih mogao oti i na ima-
nje. Otii tamo i provjeri'. I rekao mi jc ta treba obaviti , a zati m kazao:
'Nemoj sc pred ugo zadravati d aleko od mene,jer u biti vie zabrinut
za tebe nego za ima nje i to e mi odvui panju od svega ostalog".
Kazao je Sdman: "Ta ko sam poao na imanje i proao pokraj jed ne
od kranskih crkvi. uo sam njihove glasove; kao da su se molili. Ni-
sam znao mnogo o nauavanju d rug ih ljudi, jer me otac uvijek uvao
kod kue. Zato sam, kad sam uo njihove glasove, uao da vidim ta
rade. Kad sam ih vidio, svidio mi se nain na koji su sc molili i svidjelo
mi se ono to rade. Rekoh: 'Tako mi Allaha, ovo je bolje od vje re koj u
mi slijedimo'. Tako m i Allaha, nisam ih nap ustio sve dok sunce nije
zalo, a zaboravio sam na oevo imanje i nisam ni ot iao tamo . Z atim
sam ih pitao: 'Odakle potie ova vjera?' O dgovorie: 'Iz Sirije'. O tiao
sam nazad, svome ocu, a on je napu stio posao i poslao ljude d a mc tr ae.
Kad sam do ao, up itao je: 'Sine moj, gdje si bio ? Zar ti nisam rekao d a
se ne zadrava pred ugo?' Odgovorio sam: ' Oe moj, p roao sam pokraj
nekih ljudi koji su se molili u svojoj crkvi i svidjelo mi se u nj ihoj vje ri
ono to sam vidio. T ako mi Allah a, ostao sam s njima sve do k sunce
nije zalo'. O n re e : 'Sine moj , nema nita dob ro u toj vjeri. Tvoja vjera
i ono to je od tvojih preda ka bolje je od toga' . Rekoh mu: 'N e, tako m i
Allaha, ono je bolje od nae vje re'. O nd a se on zabri nuo za mene, pa m i
je stavio okove na stopala i zadrao me II kui".


Tus
HOROSAN
, o
Rija o
..
"u ..........edan
" ,
Her at

M EDIT ERAN (~~

o; 'ar ~ii 6:: J a: etstahan LUTOVA
SA HA RA
leksandrija PERZIJA
o o
Dumetul-dendel
iraz Kerman Zahidan
o

V ELIKI NUFUD
VELIKA SA HA RA
Vadi-l-Kura IDil!mr---j
\!:;- ~ Suhar
1000 BOO
km ! !
600
!
400
!
200
f
O
!
200
....
' . J esrib ~O
(Medina) "*'4;.: Hader

"'~
PUTOVANJE "t~
Meka '" ..t
O~
SELMANA FARISIJA 'y

HADRAMEVT

Istah an, am , Mos u l

Nasib i n, Amurija, VadiIKura , San'a
)1'-\01>1'-1'1/ ARAPSKO MORE
Jesrib (Medina) e
~\ 7J>.'-I'J
EI-Habet ~Oe.\'lS <;:;, Sokotra
SELM ANOV BIJEG U SIR IJU
'"
m
-e
O
Kazivao je Selman: "Poslao sam poruku kr anima : 'Ako vam doe ~

r;:
b ilo kakav p utnik iz Sirij e, recite mi'. Zatim su stigli neki putnici iz Si- Z
rije, kr an ski trgovci, pa su mi rekli za njih. Poru i o sam im : 'Kad zavr- l)
e svoje poslove i budu htjeli nazad, II svoju zm Iju, recite mi'. Tako, kad <
O
su htjeli poi nazad II svoju ze mlju, oni su mi rekli. Skinu o sam okove sa cl
sto pala i otiao sa njima II Siriju. Kad smo st igli tamo, upitao sam : 'Ko
je n aj u eniji ovj e k ove religije?' O dgovori e: 'Biskup II crkvi" .
Sclma n je ostao sa kr anskim biskupom , koji je bio lo ovj e k. Kad
je on umro , otiao je biskupu koji je bio praved an. Kad je bio na samr-
tnoj postelji, Selman je kazao: Dola je tehi Allahova odluka (smrt ).
I

ta mi savjetuje kom e da odem ? t a mi nareuje d a uradim?' On je

odg ovorio: 'Sine moj , ja ne znam nikoga ko slijed i isti put koji ja slije -
dim . Ljud i su osu e n i na propast. Izmijenil i su i napustili vei nu onoga
to su slijed ili, os im nekog ovj e ka u Mosulu, koji slijedi isti put koji i
ja slijed im . Z ato , idi i pridrui mu se".

SElMAN SE PRIDRU UJE BISKUPU IZ MOSULA 91>

Kazivao je Selman: ..Kad je umro i sah ranje n, otiao sam tome ovj e
ku u M osulu i rekao mu: 'Tako i tako mi je rekao kad je umi rao i rekao
d a d o em tebi. Rekao mi je d a slijed i isti put koji je i on slije dio' . On
mi je odgovorio: 'Ostani uz mene '. Tako sam ostao s njim i vidio da je
dob ar ovje k i d a slijed i isti put kao i njegov prijatelj. Ali , o n je uskoro
umro. Kad je bio na samrt noj po stelji, upitao sam ga : 'Tvoj prijatelj mi
je rekao za tebe i savjetovao me da ti se pridruim. Sada je Allahova
od luka do la tebi . Kom e savje tuje d a od em ? t a mi nareuje da ura-
dim?' 'S ine moj , tako mi Al laha , ja ne zna m niko ga ko slijedi isti put
kao mi, osim to ima neki ovje k u Na sibejn u. Zato idi i pridrui mu
se', odgovorio je.

SElMAN SE PRIDRU UJE BISKUPU U NAS IBEJNU

Selman je ispripovijedao: ..Kad je on umro i u kopan, ja sam oti ao

tom ovje ku u Nasibejn i i spri ao mu svoju pri u i ta mi je moj prij atelj
savjetovao. On je rekao: 'Osta ni sa mnom'. Tako sam ostao i uvidio da
on slije di isti put kao dvojica njegovi h istomi ljen ika. O stao sam sa tim


..

Davasa damija
- t
t
--
Darejn
dobrim ovj e ko m . Ali, uskoro mu je do la sm rt i, kad je umirao, ja sam
upitao : 'ta mi savje tuje, kome d a ode m ? ta mi nareuje da uradim?'
"-e
m

O
On od govori : 'Sine moj, tako mi A llaha,ja ne zna m da ima jo neko da ~

r;
je ostao da ti mogu rei da mu ode, osim jedno g ovj e ka u 'A murijji, Z
u ze mlj i Bizantinaca. On slijed i isti put kao i m i. Zato, ako eli, otii
njemu".

O
cl
SELMAN SE PRIDRU UJE O V J E KU U 'A M U RI lJ I

Selm an je, dalje, ispripovijedao: "Kad je on umro i pok opan, otiao

sam tom ovjeku u 'A mu rijju i i spriao mu svoju pri u. On je rekao:
'Ostan i sa m nom '. Kad je umirao, upitao sam ga: 'ta mi savjetuje,
kom e da odem? ta mi nareuje da u radim ?' On odgovori: 'Sine moj,
tako mi Allaha,ja ne znam d a ima jo neko da slijed i isti put kao mi da
ti mogu re i d a mu od e. Ali, vrijeme novog poslani ka brzo se priblia-
va. On e biti poslan sa vjero m Ib rah im a, s.a.v.s., i pojavit e se u zemlji
Arap a, pre selit e se u zem lju i z m e u dva polja lave i zmeu kojih su
palm e s hurrna ma . Na njemu e biti znaci koji se n ee moi sakriti. On
e primati d arove, ali ne e primati milosti nju. Izmeu njegovih ramena
b it e pe at po slanstva . Ako moe oti i u tu zem lju, u ini to'".

S ELMAN ODLAZI U VAD I-L-KuRA

Selman pripovijeda: ..Kad je on umro i pokopan, j a sam ostao u

'Amurijji onoliko koliko je All ahova volja bila da ostanem. Na ko n toga
je pokraj mene prolazila gru pa trgovaca iz Kelba i ja sam im rekao: 'Po-
vedite me u zem lju Arapa, dat u vam ove svoje krave i ovu svoju malu
ovcu'. O ni su pri stali, pa sam im dao te ivoti nje i oni su m e povel i. A li,
kad sm o stigli u Vadi-I-Kura, oni su m i u in ili nepravdu i prodali me
nekom Jevreju kao roba. D ok sam bio s njim , vidio sam neko palmino
drvee i ponadao sam se da je ovo zemlja koju mi je opisao moj prijatelj ,
ali nisam bio siguran ."

S ELMAN ODLAZI U MED INU

Kazivao je Sel man: "D ok sam bio s njim, njego v roak iz Benu Ku-
rejze doao mu je iz Medine, otkupio mc od njega i od veo mc sa sobom
u Medinu . Tako m i Allaha, i m sam je vidi o, prepoznao sam je iz opi sa

El-ula NEDRAN
Hajber

Medina

Jenb" \
01-0

Rabig l
Didee
\
Muga
uajba ' KRANI
HAS'AM
NEDRANA

3 ",
o
o

""
o
o
Nedran
Fursan o

w
1:>0 Dizan ebve
o
o o o
Mearib
~

Museve'a Dehlek Kamera'),
'"l San'a

1;,
..... . Aksum Zubejd %--
l o '; ukra
o

l'
o Assabe

Aden ADEN SKI ZALIV
moga prijatelja. Tako sam ostao tamo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je
poslan i bio je u M ekki izvjesno vrijeme, ali ja nisam nita uo o njemu,
jer sam bio preokupiran poslovima roba. Zatim se Allahov Poslanik,
s.a.v.s., preselio u M edinu".

S ELMAN U lE O PRES ELJENJ U PO SLANI KA. S.A.V.S.

Kazivao je Selman: " Radei neki posao, tako mi Allaha, bio sam na
vrh u palme svoga gospodara , a moj gospodar sjedio je ispod palme, kad
mu je doao ro ak i rekao: 'Tako i tako, unitio Allah Beni Kailu, 15 tako
mi Allaha. Oni se sad okupljaju u Kubba'u da se sastanu sa ovje kom
koji im je danas doao iz M ekke, a oni tvrde da je on poslani k'. Kad sam
to uo, p o eo sam dr htati, sve do k nisam pom islio da u pasti s drveta
na glavu svog gospodar a. Siao sam s drveta i po e o ispitivati tog njego-
vog roaka: 'ta si rekao?' M oj gospodar se naljutio i udario mc, a zatim
rekao: 'Kakve to veze ima sa tobom ? Vrati se svom poslu!' O dgovo rio
sam: 'N ita, samo sam htio provjeriti ta kae'".

SE LMAN PROVJERAVA AUTE N TI NOST

M UH AM M ED O VO G POSLANSTVA

Kazivao je Selman: "Bio sam neto utedio, pa sam to uzeo i, kad je

pala n o , ot iao Allahovom Posleniku, s.a.v.s., u Kubba'. Uao sam kod
njega i rekao: 'uo sam da si pravedan ovjek, da ima prijatelje koji
su stranci i da im treba p o m o i . O vo ja posjedujem i dajem kao m ilo-
stinju, a vidim da ti to zasluuje vie nego bilo ko dru gi'. Stavio sam to
pokraj njega, a zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao svojim ashabi-
ma: 'Jedite ', ali se on suspregao. Rekoh sebi: 'Ovo je jed no'. Zatim sam
ot iao i poeo vie tedjeti, a All ahov Poslanik, s.a.v.s., u me uvre m e n u
se preselio u M edinu. Potom sam to odnio i rekao mu: 'Primijetio sam
da ne jede milostinj u (ono to je dato kao milostinja). O vo je dar kojim
te elim poas titi'. T ada je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,jeo i pozvao svoje
ashabe da jedu s njim. Rekoh sebi: 'Ovo je drugo'. Zatim sam doao
Allahovom Poslaniku, s.a.vs., dok je bio u Beki'u -l -Garkadu, gdje je
prisustvovao ukopu jednog od ashaba. Ja sam nosio svoj ogrta , a on
je sjedio me u svojim ashabima. Pozdravio sam ga, a zatim pokuao

11 Kaila je bila majka Evsa i Hazreda; ovo je ime njihove drevne pretkinje, ije je puno

ime bilo xana bint Kahil

s
>
pogledati njegova le a, ne bih li primijet io pea t poslanstva, koji m i je
N
prijatelj op isao. Kad je Allahov Poslan ik, s.a.v.s., primijetio moje nasto-
ja nje da vidim njegova l e a, shvatio je da pok uavam potvrdi ti ne to to
mi je bilo opisano. P ust io je svoj ogrta d a spadne, a ja sam vidio p e at
i prepoznao ga. Zagrlio sam ga i poljubio pla u i od srde. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao mi je: ' Do i ovamo'. J a sam pr iao, sjeo ispred
njega i is p riao m u svoju p r i u " .
Selman je ostao rob i propu stio Bed r i Uhud sa Allahovim Poslani-
kom, s.a.v.s. Zati m je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nare dio da se Sel ma n
oslobodi ropstva i obeao da e m u pomo i. Sklopio je ugovor o osloba-
anju sa njegovim gospodaro m, a zati m je Allahov Poslanik, s.a.v.s., re-
kao svojim ashabi ma: 'Pomozite svome bratu'. Ta ko su mu oni pom ogli
i Selman je os loboe n. Zatim je sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., bio
na H endeku kao slobodan ovje k i, nakon toga, nije propustio nijedan
vaan doga aj."
Selman el- Farisi ebu Abdullah tako e r je poznat i kao Selma n Dobri
(Selman el- Hajr). Rio je jedan od najboljih ashaba.jeda n od najodanijih
asketizmu i dranju do vrlina. Kad je bio pita n o svom porijeklu, rekao
96 je: ,J a sam Selman ibn el- islam" (Selman, sin islama). All ahov Posla-
nik, s.a.v.s., uspostavio je bratsku vezu i z m eu njega i Ehu D erda'a.
Muhadiri su imali obi aj kazati: Selman je jeda n od nas. A ensarije su
imale obi aj kazati: Sclm an je jedan od nas. Rekao je Allahov Poslanik,
s.a.v.s.: ..Sclman je jedan od nas, E hlu -bejt" ( la n njegove ku e ) . Nakon
to je pro ivio dug ivot, um ro je 35. god ine po Hi dri.

16 1b n Hiam, 1/198, Usdu-t-qabe, 2/4 17

PROMJ ENA KIBLE OD BEJTU-
L-MAKDI SA ERUSALEMA) o
PREMA AS N O J KABI

U M ekki je Poslanik, s.a.v.s., imao o biaj obavljati nam az o kreui sc

prem a j erusalemu, imaj ui Katu ispred sebe. Kad sc pr eselio II M edinu,
obavljao je na maz prem a Jerusalemu esnaest mjeseci, ali sc n adao da e
to biti promijenjeno prema Ka'i.

Vidimo .AJi kako sa i udnj om bacai p og/rd prema nebu, i Ati cemo si-
g urno uin iti da se ok reie prema strani k oju ti zetii.okreni zato lice svoje
p rema asnom hramu.' l ma gdje hili, ok renite lica sv oja na t u st ranu.
Oni kojima j e data Knjiga sigurno z naj u da je to istina od Gospodara
njihova - a Allah motri na ono to oni rade (Brkare, 144).
Tokom pod ne-nam aza (kae se i d a je bila ikindija- nam az), Posla-
nik, s.a.v.s., predvodio je dva rek'a ta, zati m mu je n are e no da se okrene
prema Ka'bi , pa se on i okrenu o prem a Ka'bi . D am ija u kojoj je ob avio
ovaj namaz postala je poz nata kao D amija sa dvije kible (Mesdi du
kibletejn). To je bilo u po nedjeljak, po lovinom red eb a 2. godine po
Hid ri, dva mjeseca prije velike bit ke na Bed ru (Ibn Sa'd, 11242).
DOGAAJI I POHODI "

Allahov Poslanik, s.a.v.s., zastao je gledaju i naro d Sutfaha. Vidio je

da su sirom ani i II bijedi, p a ih je utjeio. O ni su oform ili pr vi j ah a ki
odred. Stan ovnicima Suffaha Kurejije su konficirali ku e II M ekki , pa
je Allaho v Poslan ik, s.a.v.s., zapoeo ekonoms ki rat protiv Kur ejija.
O vaj rat SU, ustvari, zapoeli Kurejije II i'ab chi Taltbu". D olo je do
rata i zm eu mu slima na i plemena Kurej.
Ehu D chl je vidio Sa'da ibn M u'aza kako obavlja tavaf II l\.1ekki
i rekao: "Kako to da tc vidi m da ob avlja tavaf II sigurnosti kad si da o
utoi te onima koji su promijen ili svoju vje ru, a t i si od l u io d a im po -
mogn e i pod ri ih? Tako mi Allah a, d a nisi pod zatito m Ehu Safvana
- Umcjjc ibn H alcfa - iv i zd rav sc ne bi vratio svojoj familiji" . Podi-
u i glas, Sa'd mu re e : "Tako m i Allaha, ako ti meni zabrani ovo, ja
u rcbi zab rani ti neto to jc teb i vanije -f trgova ko) pu tova nje pokraj
M edine".
Poe t ak oruanih sukob a i zm eu muslim an a i murika bio je pri -
rodan slije d doga aja poslije odvajanja dvije skupina. Kur ejij am a to
nije b ilo u dno, niti bilo kom d rugo m plemenu , jer su zna li ta se sve
rad ilo prem a muslim an im a - progoni, torture, konfisciranje imovine i
istje rivanje.

Hamzin pohod u Salfu- l- Bahr, II susj edstvu EI-Ai sa, ramaza na,
1. h. g. P ratilo ga je tride set j ah a a muhadira. Su srel i su Ebu D ehla
ibn H iam a, kojeg je pra tilo tri stotine M ekkelija. I ntervenirao je M ed -
di ib n A m r el- Duhe ni , ta ko d a nije dolo do bo rbe izme u nj ih.
Jed an od njih je rekao : .Bajrak U bejde ib n el-Harisa b io je prvi baj-

"Rije gazveh u arapskom se koristi da se ozn ai bitka ili poho d u kome je bio Poslanik,
s.a.v.s, a serijja se korist i za sluajeve kad bi on poslao ljude (u neku misiji), ali ne bi iao s
njima ; u oba sluaja, mogl a je, ali ne i moralo d oi do bo rbe. Ovdje bi bolje bi lo rij e po-
hod koristi t i za termin gazve, a termin za misiju, ali bi izraz ekspedicija mogao bit i i roqoba-
tan, pa je u oba porimjera upotrebljavan izraz pohad, s t im to je ve na poetk u istaknuto
ko ga je predvod io i protiv koga, odnosno je li neposredno bio prisutan Poslanik, s.a.v.s.

18 rab ebi Talib; ovo je osvrt na bojkot Kurej ija prot iv muslimana u Mekki
 MEDITERAN 5
"E EI-Belka ME
:;, o
ds O -'-
ul
I-" '-"~"" vo mor Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD I"
:0,0
Petra . ~0
Devmetul dendel vj'" o
o

Azre ;. /~
N

I / s: Esed Ti

'Tima 0<V
Muvejlih ~~ Temim

Diba ~
Vedh _
k \
~O'i~/-Ir(.( \~~ ek
I /
el'
./
Fejd EI-Mejfe'a
Hadre ~<:>
:5
co
Habate~~~\~l~aSa~Et-Taraf ~tv<:>
---.!:ialber ~I I!7"~
o 8-Gab~ I ~tn .ON n("EI-Dumum o
12.. Ridva .M~dirla~1 Kas~ ~
~ Jenbu _ ~ ~. ---.. El-Bekrat

O;.~ ~d:: )1~~ selim' :: o

~ t:. 1~ 1 JI 1 \ <d EI-Karade g
Rabiq _

A;;:~II
Dide _
\ MekkaUzz
O ""
r \~dale
EI-Harr, IV ~I:

"k
Vel-kare
.
T""" E

~
' ~-Redi . Hevazin
E-uajba. Taif Turbe Has'arne

POHOD 4. HAMZE Nedran

U SEJFUL-BEHR U
'ade . E
Hemedan
PREKO EL-AJSA
(prvi ramazan poslije Hidre) a San'a _
 o
o
1:.' EI-Belka
::> o

rJ'-<::.A.lrtvo mor ~ Mu'ta PUSTINJA VELIKI NU FUD

' Kulzum
Petra
Demetul d endel -o\~
'
....."<0
g
f.~'Q N

Azre
/ EsedTi

I / ~ ...g
'Tima ~l';
Temim
c:?~'"
k
~0'1;1_1r1.!' \{~~
V;/ / Hadre ~Q
Fejd EIMejfe'a

Habat ~. z IH .,------Et-Tarof
Q
Jv
Haiber ' I a; a...~ -c-
'1 ' -- d Gabe /~---N- hl~I-Dumum :5
'2- Ridva ......Medif) ---ZUI ~~ a aJ
\

%
~
Jenbu ~ . -.
~e<Jdanlil\~~
EI=f\js
) Benu Sehm
. Es-Si
EI-Bekerat

s- o

r1\ Adale
\'\" Senjelul-merr8 Kbdld > l-Karade o
Rablg _ ....."El-Harrar
f' <t;,.i11u :..v: o.... E

As~~/ ! ak ~
MekkaUzze
Dida . O"
'Er.Redi. ':.. Hevazm )
Turbe " Has'a me
B .Suajba- Tai!

POHOD
- Nedran
UBEJDE BIN EL-HARISA
~ S'ade _
BIN ABDUL-MUTALlBA 'v Hemed an

SENIJETUL-MURRA
o San'a
(BATN RABlG )
 -
MEDIT ERAN "o
5 EI-Belka
ds o
:; o
ili
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Petra _ ;o<e
--le
Demetul dendel -o,f'o g
o f.~"Q N

Azre

.: EsedTI

Tem im
o
.,
o
<P.
~
li!

Fejd EI-MeJfe'a
Hadre ~<>

Habate ~ . ZU.H~
~abe ~,<-Q

o
Hajbef
Ef-Gabe
fl. -- . . . . . .-~ I-Dumum
---=- Batnu-Nahl flo
'1i Ridva ...M~edllJa Zul Ka~

' \ , Jenbu ~~/ 0\\ ~~ Benu Selim Es-Si

~\'<' Ef-/liS )
5enJE!tul~ ~ ..
Ka~~------'Ef.K.rade
I \ .?iJt{J ,
g.... E
Rabig e EIHa at'\ '1ra,f .:>i.

t<;edid! } ,/ Adale
Astanl UZZB
L.&; Vel-kare
Me"",a
Oide e O " Hevazin
'ErRedi.
. Taif Turbe Has'ame
E~-SuaJba

Bejse

l
o

POHOD Nedran
SA'D BIN EBI VEKKASA
'ade - Hemedan
(.
(EL-HA RRA R) . _.
(zul-ka'de, 9. mjeseci po Hodzn )
l) San'a e
 Ezreha - \ o
-c
' Mean '; Devmetul-d endet

E~Akabe (Ejle)
'%~
<-.
"'.
PUSTINJA VELIK I NUFUD
!
r o
o
Tebuk - N
<,
~O
~
1- 'Tima _
Muvejlili -
Oiba '.

ElHader

El-Ula - \
r \
'Zatul-Reka

Fedek
<f'
,f'
Vadil-Kura
'f*'
, \ UhUd Benu Lahjan
Bevat _____
.;~ ~ . Medina
EI-'U~ --- ~ ::so /7'
Bedr ~o~)i\' $~<- Benu Sulejme
Jenbu li j ~
~f?~* 1\,.OIl> ~
~":JflJ "'l?.
!,..'b " .$' :7~
'" ) 0"'<- tl
x' flJ"f:3 N"
.", ","
Rabig _ O'li
>'"
POHOD NA VEDDAN
('GAZVETU-L-EBVA )
(.Safer. 12 mjesec prema H)
Meka
'---.-.
Hunejn - Tait
 -
e
~
MEDITERAN 'E El-Berka
ds e ::J o
di Mu'la
PUSTIN JA VELIKI NUFUD
,.
C)
Kulzum
Petra _
DemetuI de nde l -o\~
",""
f.~'O
Azre
/ Esed TI

I / ;j-
g.,

'T::"i / ,.<>'"~.<' Temim

o
\ \ ( / ci Fejd EI-MeJ' e'a o
~o:- '" I' / " Haere ~Q "'
~e1r~ ,
'-<Ir"",
Habate , . ZU-Has
~
-abe
EI_Taral ~<vQ
\ __Ha~ 11'/ . . . . .- ~I-Dumum o
E1'Gabe , ~
%. Ridva ..pLed!!Ja Kasa~t
..---=-8atnu-Nahl
Zul

' \ , Jenbu V~/ \\~~ Benu Selim ' ES: o

~~ Et.t\jS
Se n,elul-me fJa
K'a~~""'-~/l.J---EI-Karade
I \.
g E
Rabig _ El-Ha arI "V-q-t ~
Kedidj ) ,/ Adale
Astanl Uzze Vel-kare
Mekka
Oti de _ O ,;, Hevazin
'Er-Redi.
~ . Taif Turbe Has'ame
B -;::,u3Jba
Bejse

POHOD Nedran
SA'D BIN EBI VEKKASA
~ S'ade e Hemedan

(EL-HARRA R) ,_,
(zul-ka'de, 9. mjesec i po Hldzn ) o San'a _
 Ezreha - \ o
.\ Mean'
' -o~ Devm etul-d endel

EI-Akabe (Ejle)
'%~
v.
"'.
PUSTINJA VELIKI NUFUD
I o
Tebuk e o
N

'Tima e

gt -Hader

Zatul-Reka

Hajber
\ Fedek

Vadit-Kura
/~.~~",tY'
~

1
Bevat
hud
______
>: Benu Lahjan

EI_.u~ ' na
r~.~edi
Jenbu e
Bedr
II~
~~
I J~<2"?v 1 Benu Sulejme
flJ'd ~*
s eJ' .' ~
't ""'(9.
'tf ~~:7......
~~(,j ~ i.,>:J "'<))
-?:-'tf c~'b t::"0
..:::"fli ~
",<'
Rabig - ~
Q;,'"

POHOD NA VEDDAN
('GAZVETU-L-EBVA)
(.Safer, 12 mjesec prema H)

.~~
.
Hunejn
Taif
 rak koji je Poslan ik, 5. 3 . \'.5 . , dao nekome m uslimanu. To jc zato to je on
poslao H amzu i Ubejdu na razl i i te pohode, a II isto vrijeme.

o Pohod Ubejde ihn el- Harisa ibn A bdulrnuttaliha II Sanijctu -I-

o Murre [Hat n u Rahi g ) II evval u l. h.g., sa ezdeset muhad ira . Susreo
>
;;) je Sufjana ibn H arba, koji jc bio sa dvjesta svoj ih istomi ljenika. Ra-
z zm ije n ili su strijele, ali nisu potezali maeve, niti formirali bojne redove
-c
za bitku; sve sc svelo na nekoliko arki. Sa'd ibn ch i Vckkas izba cio je
strijelu; to je bila prva strijela koja je ispaljena II islamu . Zatim su sc
dvije strane razile.

Poh od Sa 'da ibn Ebi Vekkasa II Harrar II zu-l-ka'de tu l. h . g. Pre-

dvodio je dvadeset ljudi da presretnu kurejijski karavan . Kad je konji -
ki odred stigao II H arra r, otkrili su da je karavan proao dan prije, pa
su se vratili u Medlnu .

Pohod n a Veddan [El-Ebva'} safera 2. h .g. Prem a Ibn Sa'du, ovo

je bio prvi pohod koji je predvodio Allahov Poslanik. s.a.v.s. P redvod io
je muhad ire; nijedan ensarija nije bio s njima. O stavi o je Sa'da ibn
Ubadu kao zamjen ika u M edini. Kad su stigli u Ebva', presreli su ku -
rejijski karavan. ali nije dolo do borbe. Sklopili su dogovor o primi rju
sa Mahijem ibn Amrom ed- Damrijem. D am ri je bio iz plemena Benu
Kinane. D ogovo reno je da Poslanik, s.a.v.s., nee napadati Benu D am a-
re i da o ni ne e napadati njega. nee se pridruivari niko m od njegovih
neprij atelj a, niti pomagati nekom od njegovih neprijatelja . Sastavljen je
i dokument sa ovim zakljuci ma.

Poh od n a Huvat u susjeds tvu Radve, re bi u -l-cvvela, 2 . h. g , Alla-

hov Poslan ik, s.a.v.s. , iziao je sa dvije stotine ash aba d a presretne ka-
ravan Kurej ij a u kome je b io i U mejje ibn H alef el- D uhe ni i stotinu
Kurejija i dvije i po hiljade d eva. Poslani k, s.a.vs., stigao je u Buvat, ali
n ije do lo do borbe, zatim se vrat io u M edinu.

Po hod n a Safavan {prvi pohod n a Bed r ), reb iu -l-evvela 2. IJ .g. Al -

lahov Poslanik, s.a.v.s., krenuo je u potjeru za Kurz om ibn D ablrom
el- Fihrijem, koji je jahao deve s me di ns ke ispae. P rogoni o ga je dok
nije stigao II dolinu zvanu Safavan, u bl izini Bed ra. ali mu je Kurz uma-
kao, pa se vratio u l\l edi nu.
 Ezreha e e \ o
Mea n -o~
. -:; Devmetul-dendel
Akaba (Elle) ~~
<-..

o
o
~

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Tebuk e o
N

1-'b:
, Muvejlih
,..",
." o
o(o)
Diba

EI.Hadi er e o
\ .,.
o

Vedh
El-ula

Hajber Fed ek ~
;;;
.'<i
'"
NEDLD

~() /~. l'

t VadilKura t" ,<-'O

EGIPAT , Uhud - L hl
Radve .,' ~ Ben u a Jar
Beva~: . Medina

~
NUBIJA
----'~
'OO'"'~ JJ1J\h:"OO~.
--, A- <v~ ~~, ..~
..
~~'\ 1lJ~:S
'(:,1; j$"1lJ

Rabig e
.,. ~tr;
~"

POHOD BUVAT 'Q~

IZ SMJERA RADVE

(rebiu-I-evvel, 13. mjesec

po Hidri.) Dide

"- '-
Hunejn e
-'-_ _- T
" Meka
~ ....
' aif'----_ _---'
 Ezreha -
tt
Mean~ Oevmetul-dendel
o

Akaba (EJ le)

%
"%. . . ..
"'.
PUSTINJA VELIKI NU FUD
o
o
N

OO

'Tima - o
Muvejlih - g
Drba -

gl- Hader -
EI-Ula -
'Zatul-Reka
..
o
o

~
Vedih '
.'<i~
~
'5<
e '" / NEDZD
~ VadlI-Kura

POHOD SEFEVAN
(PRVI BEDR) cr
!ii
'l
rebiu-I-evvel, 13. mjesec) /:f l
~
(.po Hidri Dide\e _ Meka
Hunejn _
Taif
 Ezreha e
lt
"" Mean -q...
o

% ~
Devmetul-dendel

~.
Akaba (Ejlo)
%. ~.

.> -
g

PUSTINJA VELlK/ NUFUD

Tebuk e
g
N

'Tima e o
Muvejlih ~ o
M

I
Oiba -

El-Hader e
\
El-Ula -
'zans-aexa
Vedh -
\
1,
\ Vadil-Kura

POHOD UEJRA
(16. mjesec prema Hidri)
(dumadel-uhra, 2. god. po Hidri)
Dida e
.~ka
Hunejn e
Taif

 MEDITERAN
" EI-Belka
'? o
K ds o
iii
!-l' ,-<:::>.MITvo more Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Petra . -le
",e
Devmetul dendel -o\~ g

I ~.:
N

tase "oo,
g
-e-
'Tima 0<'V

vo. ~\ I / <::l'<:> ~ Fejd Tem:.Mejfe'a g

cc
Vedh "
~'I.1r, \ ooei / / / Hadre ~Q
Haba""~. z~ IHa~Et-Taraf ,,<vQ
-J-!aJller 117~
ErC08be' f ~tnu-N fi1 EI-Dumum

,.
o o
11 Ridva .Med tna ~I Kasa ~~

\ Jenbu ~~J~. ~~ ES_~il-Bekrat

't'1l :.EI'ilJs
\ . ) d'
Benu Selim
o
~ \ a . .... <; EI-Karade g
Rabig i a+J\ alo ~ra,f - E
AsIar I } ~dal e ~
\ Bal/IUM:k'kaUzze' Vel-kare
Dide _ O '" .
'~.Redi e Hevazfn
' .aj'be
E->::lU Taif Turbe Has'ame

POHOD Nedran
ABDULLAHA B. DAHA 'ade _
Hernedan
(BATNU NAHLE)
REDEB, 2 .GOD. PO H IDRI o San'a _
~---"cz"re=..'-"'-----------------:=-----,
o

.
~ . -q.

1
Mean (Sl,:? Devmetul-dendel

Akaba (Ejle) "'~ ~

~~.
0
, o
o
~

PUSTINJA VELIKI NUFUD

I Tebuk ..
o
o
N

~~'O
~
1- 'Ti ma o
Muvejlih . o
M
Diba -

EI-Hader

El-ula 'Zatul. Reka

~l!.-
El-Ved h e
~O
~
~
<:>
tvadil-Kura
Hajber

..-
. NEDLD

~
Uhud
Bevat
e-:
Medina
Benu Lahjan

EI-'U~ / " :\I

Jenbija
Sedr x
Iq,~"')~
J
<2
~"'v Benu Sufejme
NUBIJA IlJf? ::.*' 't
' ~flJJI ';.,'r1 ,..~.

~
~<V"i f::' i..~ ~<$l
~'Ii "o'li~
~W
'Ii"
Rabig e -
<Q'Ii

POHOD NA BEDR
.~.f!!
(17. ramazan , 2 god. t,"''
~.;s
po Hidri.) Didee ,
Meka
\
Hunejn .
Tail
 ,
BITKA NA BEDRU
./
17. ramazan 2. god , po Hidr;
13. Mart 624. g.

--
A.WI_ _ ~puIu

...... u. - _

..-.""-..- .......
....... _JO -"'9"0 , .,. 900U

_"'_Iol~

-. o

"-

'.
~

-
.,

\ '- I OBU"
~

-~ -
----~ -
-_....

..-..
... ., -,,

-.
- ' .
'0
-
Sehitluk na Bedru ;..
 J-'.'" IJI. . . . . _ i
.".u .,.i JI , . , -

....., ......J_
, , - -"' ..,,,'" )OI
~l- o,JJ ~
"..s..J1.... JJI...
~
_ 1.~ ~~
~~
.. -
.......
...... ~,:....
"",-.:,. .. p
""""-'I .;",.. !-I'.)
r lo-JI .... ~
~ ;W ~ .... ~

~ ~ "jI ~ ,.....
~~;.,..;,
~H-MP.,- J
...
Izvor Bedra

/ I
..
I
 POGUBLJENJE
ESME BINT MERVAN
(PJESNIKINJ E)

Benu Zeter Podruje za koje se smatra da jebilo granica izmeu

UL]
Benu Hans bin uazr ed
ensarijskih i jevrejskih vonjaka uJesribu
PosJanikovadllffilj8

Benu Nadri

~
Beo uVak.if

Benu v enka

LLl
Benu Kajnuka '

( P R E DG RA E MEDINE)
ramazan, 2. god.
po Hidri
Benu "Avfbm
Malik bin Evs
~
L..m...J LLl
1amila Kuba
 Pohod u Zu-I-Uejru, dumade-I-ahira 2. h. g. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., krenuo je sa stotinu i pedeset (ili sa dvije stotine) ljudi da pre -
o sretne kurejijski karavan. Stigao je u Zu-I-Uejru, koja je pripadala
o Benu Mudlidu, u okolini Jenbu'a, gdje je otkrio da je karavan proao
>
8 nekoliko dana prije i nastavio prema Siriji. Zato se vratio u Medinu.
z
::J
vl
Pohod 'Abdullaha ibn Daha eI-Esedija u Batnu-n-NahI (blizu
o
o- Mekke), redeba 2. h. g. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao ga je sa dva -
t.U deset muhadira da saekaju u zasjedi karavan Kurejija. On i njegovi
cz::
ljudi sukobili su se sa kurejijskim trgovcima koji su dolazili iz Taifa.
Ovo je bilo zadnjeg dana redeba. Zaplijenili su karavan i ubili Amra
ibn el- Hadremija, a dvojicu zarobili. Tokom pohoda, Abdullah ibn
Dah prozvan je emiru-l -rnu'mininorn (zapovjednik pravovjernih).

Veliki pohod na Bedr, ramazana 2. h. g. Poslanik, s.a.v.s., poao je

sa 313 ljudi da presretne karavan Kurejija koji je predvodio Ebu Su -
fjan . Ebu Sufjanov karavan uspio je umaknuti, ali su se Kurejije, pod
vodstvom Ebu Dehla, koji je predvodio devet sto tina pedeset ljudi
koji su se spremili za rat, zaputili iz Mekke prema Bedru. Velika bitka
Bedra dogodila se 17 . ramazana 2. h. g. Allah je uinio da muslimani
pobijede uprkos malobrojnosti i uprkos injenici da nisu izili da bi
vodili borbu, ve samo da bi presreli karavan. U bijeno je sedamdeset
murika, a sedamdeset zarobljeno. Poslanik, s.a.v.s., poslao je radosne
vijesti o pobjedi u Medinu. est muhadira i osam ensarija poginuli su
kao ehidi. Allah, d.., kae:

Allah vasjepomogao i na Bedru, kad ste bili malobrojni - zato se bojte

Allaha, da biste bili zahvalni (Ali Imran, 123).
Oni su bili malobrojniji i slabo naoruani. Allah im je darovao oi
glednu pobjedu nad muricima,

Pohod Umejra ibn Adijja protiv Esme bint Mervan, ramazana 2.

h. g. Ona je imala obiaj svojom poezijom hukati ljude protiv musli-
mana. Zato ju je Umejr ubio.
POGUBLJENJE
EBIAFEKA
Benu Abdul Ehel
An Nabit

Benu Zafr

Benu Haris bin EI-Hazred

Poslanikova damija

\) UU
LiU

Benu Vakif
Benu Zurejka

DOLINA MAHZUR

'Benu Kajnuka
......

Benu Kurejza

DOLINA
MUZEJNEB

Benu Avf bin

EI-Hazred t Benu Nadir
POHOD SALIM
B. UMEJRA

eval, 2. god. enu Avf bin Mali

bin EI-Evs
po Hidri
 " -, o
-, _;

Habir ~.o.'.

o
LO

o
o Benu Abdi l Ehel
"-E
( x An-Nebit
.
:o'
~ ;
"
,)0<::' . .

~# Ebjar ~~~~(~....~edina Benu Zafr

-:
Benu Haris bin EI-Hazred

Benu Zurejka

DOLINA MAHZUR

Benu Haris ...... -

t
.,.s-~ e
":', ....

. --0

DOLINA MUZ EJNEB

BenuAvf bin
POHOD EI-Hazred
BENU KAJNUKA' Benu Nadir

.....

(2. god. po Hidri)

Benu Avf bin Malik
bin EI-Evs

Damija Kuba'
 o
Devmetu I-dendel
e

o
o
..-

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

'Tima e o
o
c'?

EI-Hader e
El-ula e r Zatul-Rel<a
o
o
""" ..:.::E
s,
,~~
Hajber Fedek -V
/ e ~
/~
"17~
I'lf NEDD
Vadil-Kura

i ~hud
~Benu Lahjan
.
Bevat ,\ r

~ . Medina
JenbijaE~'U~jra ~
~(l~~~
NUBIJA Bedr rl>
(i'.J ~~
J) (1)""
't
Benu Sulejme

0
I'lf '
.'
r-:
"'(I) .
:7->.
s,/ ~ ~"J '~
-.<-I'lf "e>"01'lf f:"0
~0 ~
~~
Rabig ;f
<Q
POHOD SEVIK
(zul-hidde, 2. god.
po Hidri)
e~~
. e
Hunejn Taif
 Ezreha e e o
lt ~
Mean% Devmetul-dendel
(Akaba (Ejle ~~ ~ e
v'? '
o
o
..-

PUSTINJA VELIKI LU
D o
o
Tebuk e N

o
o
(")

POHOD
BENU SULEJM
(EL-KUDR)
(muharrem, 23 mjeseca
nakon Hidre.) e~ka
,~
Hunejn e
Taif
 POGUBLJENJE
KA'B BIN
EL-EREFa Nubillel
m
Benu 'Abdul-ehela

LL]
Benu Zafer

Benu Haris bin Hazred

Poslanikovadamija
~
%~
~/~

Benu Vakif
Tvrava jevreja Merhaba
Benu Zurejk

m
.,
DolinaMehzur
,,,pl,
LLI
Benu Kejnuka' "
)",)+0

Benu Kurejze
I
.................. ... ,., .....

POHOD MUHAMMEDA
BIN MUSELLEM E
EL-ENSARIJA
LL] Benu 'Nadir

NA UTVRDU KA'B BIN

EL-EREFA

rebi'ul-evvel. 3 god. po Hidni Benu 'Avf bin

Malik bin Evs
I ES I
L-I:tI-..J (\;
W
\)\ Damija Kuba
 o
DevmetuI-dendel

o
o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

~o
~
1-
Tima' o
MuvejliH o
(")

Diba

o
~ Gatafan
E
~

;
.!:J ~
~0>

POHOD ZI EMR
(usmjeren protiv
Gatafana u Neddu)

(rebiul-evel,3. god. po Hidri) ~ka

.~
Hunejn.
Taif
 o
Devmetul-dendel
e

o
o

o
o
N

~O
~
1-
o
Muvejlih oc")
Diba

POHOD
BUHRAN

(dumadel-ula, 3. god. e
po Hidri) ~~
Hunejn e
Taif
<
vl
e,
a
f-
a
> Pohod Salima ibn Umejra protivJevreja Ebu 'Make, evvala 2. h.
>N
vl g. On je imao obiaj svojom poezijom hukati ljude protiv muslimana.
> Zato se Salim zavjetovao da e ga ubiti i uinio je to.
<t;
vl

o
a Pohod na Benu Kajnuku, evvala 2. h. g. Benu Kajnuka bili su prvi
>
fa jevreji koji su prekinuli primirje sa muslimanima. Izrazili su mrnju i
z zavist nakon to su muslimani pobijedili na Bedru time to su prekinuli

....J primirje i pokazali se kao izdajnici, i to u takvom obimu da je Ka'b ibn

vl
a
e, Eref rekao: "Tako mi Allaha, ako je Muhammed uistinu pobio ove
UJ ljude, bolje mu je biti mrtav nego iv". Zatim je otiao u Mekku lijui
" gorke suze za muricima koji su ubijeni na Bedru, pa se vratio i sastavio
toliko uvredljivu erotsku pjesmu o muslimanskim enama da su ensa-
rije odluili da ga ubiju.

Pohod na Savik, zu-l-hidde 2. h.g. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kre-

nuo je sa skupinom muslimana da odbije Ebu Sufjanov napad. Ebu
Sufjan je priao Medini s namjerom da se osveti za Bitku na Bedru i
ispuni svoj zavjet, jer je sebi zabranio mirisanje (parfeme) sve dok se
ne osveti. Ubio je jednog ensariju i njegovog roba, spalio kuu, a zatim
pobjegao smatrajui da je njegov zavjet ispunjen. Ebu Sufjan i njegovi
prijatelji poeli su odbacivati teret (da bi bre umakli), tako da su po-
bacali torbe savika (mjeavine penice i jema, koji se samelju i peku sa
medom i topljenim maslom; to je bila uobiajena opskrba dok se pu-
tovalo). Muslimani su sakupljali te torbe savika. Tako je i ovaj incident
postao poznat kao Bitka Savika. Murici nisu sustignuti.

Pohod na Benu Sulejm u Kudru, u muharremu, 23 mjeseca poslije

Hidre. Allahov Poslanik, s.a.v.s., suprotstavio se grupi Benu Sulejma i
Gatafana i stigao sve do Karkarat el- Kudra.

Pohod Muhammeda ibn MesIeme el-Ensarija u okolinu Medine,

rebiu-l-evvela 3. h.g. Tada je on ubio Jevreja Ka'ba ibn Erefa.

Pohod na Zi-Amar (u okolini NuhajIa), rebiu-l-evvela 3. h.g. Po-

slanik, s.a.v.s., zaputio se prema Gatafanu u Neddu, gdje je Du'sur ibn
el-Haris iz Benu Muhariba bio okupio grupu iz Benu Sa'lebe i Benu
Muhariba s namjerom da dojau u okolinu Medine. Tako je Poslanik,
s.a.v.s., krenuo sa 450 ljudi, ali nije dolo do borbe.
 ;::o
m
Pohod na Buhran (u oklini EI-Fur'a), dumade-l -ula 3. h.g. Al- -o
O
lahov Poslanik, s.a.v.s., traio je grupu iz Benu Sulejma, pa je iziao sa vl
r-
tri stotine ljudi, ali se grupa Benu Sulejma rasprila, tako da nije dolo

Z
do borbe. 7'
O
<
O
cl

N<
<
O
-i
O
--o
vl

<
vl
C-
O
l-
O
>
>N
vl
UBISTVO KA'B IBN EL-EREFA
>=
~
vl

C.J
O
>
8
z Kad su mu rici poraeni na Bedru 2. h.g., Poslanik, s.a.v.s., poslao
<
....J
vl je Z ejda ibn Harisa da muslimanima u donjoj etvrti, a Abdullaha ibn
o
e, Revvaha da u gornjoj etvrti Medine jave lijepu vijest o pobjedi koju im
u-l
e:r:: je darovao Allah i prenesu (vijesti) o muricima koji su ubijeni. Kad je
to doprlo do Ka'ba ibn Erefa, on je upi tao: "Je li to istina? Vjerujete li
vi to da je Muhammed stvarno pobio ljude koje su imenovali ova dvo-
jica ljudi (mislei na Zejda i Abdullaha ibn Revvahu) ? To su plemeniti
A rapi i plemii. Tako mi Allaha, ako je Muhammed zaista pobio te
ljude, onda mu je bolje biti mrtav nego iv".
Kad je vijest potvrena, Ka'b je otiao u Mekku i hukao ljude pro-
tiv Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., sastavljajui po-
Tvrava KA'B IBN EL-EREFA
eziju i lijui gorke suze
za mu ricima koji su po -
bijeni na Bedru. Tako je
prekrio primirje koje je
bilo dogovoreno izme-
u muslimana i jevreja u
Medini.
Potom je Ka'b otiao u
Medinu, gdje je sastavio
uvredljivu erotsku pje-
smu o muslimanskama,
to ih je uvrijedilo mu -
slimane. Allahov Posla -
nik, s.a.v.s., rekao je: "Ko
e se za mene obraunati
sa EI-Erefovim sinom?"
Muhammed ibn Mesle-
me el- Ensari, iz plemena
Benu Abdulehal , odgo-
vori: "Ja u se obraunati
s njim za tebe, Allahov Poslanie" . Ibn Meslerne otiao je u drutvu ;::o
m
Salkana ibn Selame ibn Vaka (Ebu N a'ile) i Abbada ibn Bira ibn Va- "O
vl
ka. Allahov Poslanik, s.a.v.s., iao je s njima do Bekiul Garkada. Zatim r-
su oni otili do Ka'bove utvrde. Ebu Naila ga je pozvao. On je poao

Z
da se susret ne s njim. Oni su ga ubili i vratili se prema Benu Kurejzi i ;A
O
Harratu-l -'Aridu. El-Haris ibn Evs zaostao je zbog povreda na glavi <
O
i nozi, pa su oni nastavili put, a El-Haris im se kasnije prikljuio. Oni cl
su do li Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., krajem noi, dok je stajao na na-
m azu , i rekli mu da je ubijen Ka'b ibn Eref Potom su se vratili svojim
familijama. Tada su se jevreji zabrinuli zbog svog prekidanja primirja sa N'
muslimanima i hukanja Kurejija, kao i sastavljanja uvredljivih stihova <
O
-I
o mu sliman skama. " O
""
vl

Pohod Zejd ibn Harisa u EI-Karadu,u Ned du, d umade-I-ahira

3. h.g. Z ejd se zaputio da presretne karavan Kurej ija. Uspio je zarobiti
karavan, ali su predvodnici pobjegli.

Bitka na Uhudu, 15. evvala 3. h.g. Pod vostvom Ebu Sufjana

ibn Harba, Kurej ije su se okupili sa svojim ahabeima (saveznikim
plemenima iz predgraa) te s onima koji su ih sluali meu plemenima
Kinane i iz Tihame i odmarirali na Uhud, sjeverno od Medine, da se
osvete za ljude koji su ubijeni na Bedru.
Poslanik, s.a .v.s., razradio je strategiju i odredio Abdullaha ibn D u -
bejra da bude na elu pedeset strijelaca koji trebaju odbiti navalu Ku -
rejija i p ostii pobjedu. Ali, strijelci su se spustili s poloaja da bi uzeli
plijen, p o stupajui protiv Poslanikovih, s.a.v.s., naredbi da ne silaze bez
obzira ta se dogodilo. U toj situaciji, Halid ibn Velid postigao je pre-
dnost i, u kritinom momentu, iz tog pravca napao muslimane sa lea.
Hamza i Mus'ab ibn Umejr umrli su kao ehidi. .. Toga dana je sedam-
deset muslimana p alo kao ehidi.
Uprkos vojnoj pobjedi koju su postigli na Uhudu, Kurej ije nisu bili
u stanju istrijebiti muslimane i nisu uspjeli otvoriti svoj trgovaki put .
prem a Siriji .

Pohod na Hamra'u-I-Esed, 16. evvala 3. h.g. Allahov Poslanik,

s.a.v.s., i samo oni muslimani koji su sudjelovali na Uhudu zaputili su
se u potj eru za Ebu Sufjanom i njegovim pristalicama - da im pokau

19 Ibn Hiam, 317

 e
p EI-Bilka o
::>
I
[jj
e PUSTINJA VELIKI NUFUD
;o{,e
~e
Devmetul dendel 'O\~ o
o
+-~X) N

/. Esedll
o
o
'<t

Temim

o
o
co

~L
~
~ Jenbu

%
~ o
o
EI-Karade o
..-- E
.::.::.

)
Has'ame

POHOD
ZEJD B. HARISE
NA KAREDE U NEDDU 'ade e
Hemeda n

(dumadel-uhra 3.god .
PO Hidri)
Bunarrume

Nubijet Benu 'Abdul Ehel

Senijetui vece'a Benu Zufer

Benu Seleme
Sun'a

BITKA MEDINA
NAUHUDU
Benu Necer
Poslanikovedamija
I
I
\

\
I

\
I
 o
Devmetu I-dendel
e

o
o
.....

o
o
N

Tima' e o
o("I')

.,
\
o
o
'<:t

.:y.
E

Hajber
~
~, / e
~ Vadil-Kura

POHOD
HAMRA'UL ESED
(16. evval 3. god. po Hidri)
e~ka
.~
Hunejn e
Taif
<
vl
p-
O
f-
O
> da su jaki i da ih to to ih je zadesilo na Uhudu nije uinilo preslabima
>N
vl da ne bi progonili svoje neprijatelje.
>=
~ Ebu Sufjan se povukao u Mekku i nije razmiljao o napadu na Me-
vl

o dinu. Bio je zadovoljan oiglednom pobjedom na Uhudu, za ta krivicu

O snosi neposlunost strijelaca prema Poslanikovim, s.a.v.s., naredbama, a
>
O ne Ebu Sufjanova domiljatost ili sposobnost.
~

Z
<
....J Pohod Ebu Seleme ibn Abdu-I-Eseda el-Mahzumija u Katan,
vl
O
e,
muharrema 4. h.g. U okolini Fajda, koji je bio oaza koje su pripadala
u-l Benu Esedu ibn Huzejmi, sto pedeset ljudi usmjereno je na ratrkane
~
grupe okupljene oko Tulejhe iSeleme, Huvejlidovih sinova.

Pohod Abdullaha ibn Unejsa u 'Urnu, muharrema 4. h.g. I ovaj

pohod bio je usmjeren na ratrkane grupe, a one su bile okupljene oko
Sufjana ibn Halida ibn Nubaiha el-Huzalija.

Pohod Munzira ibn Amra es-Saidija na izvor Me'une, II saferu, 36

mjeseci nakon Hidre Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Amir ibn Malik
ibn Dafer ebu Bera' el- Kilabi, koji je bio poznat po svojim igrama
kopljem, doao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i nije primio Islam,
ali je rekao: "Ako sa mnom poalje nekoliko ashaba mome narodu, ja
se nadam da e se oni odazvati tvome pozivu i slijediti te". Poslanik,
s.a.v.s., ree: "Bojim se da bi im narod Nedda mogao nauditi". On
ree: "Ja u im pruiti zatitu ako im iko pokua nauditi". Tako je on,
s.a.v.s., poslao s njim sedamdeset ensarija koji su bili prozvani kurra'
(oni koji ue Kur'an) i postavio im za vou Munzira ibn Amra. Kad su
se zaustavili kod izvora Me'une, koji pripada Benu Sulejmu, izdani su
i svi pobijeni.

Pohod Mersada ibn ebi Marsada el-Ganevija (pohod Er-Redi'),

safera 4. h.g. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je est ashaba pod vo
stvom Marsada ibn ebi Marsada el-Ganevija sa grupom iz plemena
'Adal i El-Kara, koji su mu doli i traili nekoliko muslimana kao ui
telje - da ih podue islamu. Poslanik, s.s.v.s., odredio je ljude, krenuli su
i, kad su bili u Red i'u - a to je oaza koja pripada Huzejiu u Hidazu
- izdani su; neke su ubili, a nege zarobili.
MEDITERAN :J
'2 EI-Belka
~lds o ~
I
[jj
o

Mrtvo mar - Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

:o<..e
~e
Devmmetul dendel -Q\~ o
o
f.e~ N

Azre ; -
I// -s:~, Esed Ti o
o
'<:t
Tima' e''V

~
- ~V~ Temim
0'?>
k EI-Mejfe'a 8
qO'i~/-l(ltl e Hadre ~Q co
Haba ~
.. -~~~-,~av Et-Taraf ~<vQ
~aJB~~~\1 f~!~ v

El~abe 'T/... B t.
a nu- a hl
<, . oo
.-----:::::-
I-Dzumum
Ridva ....... ed!oa Zui Ka~oo
~ - -. EI-Bekrat
eddan!
~ ) I J l\~
\~............... Benu Selim
) Es-Si
o
jld'.":.. EI-Karade 8
.,.... E
~

A fari \ Adale
MekkaUrena Vel-kare
Dide O 'f .
E -Redi' _ Hevazin
E-uajb- Taif Turbe Has'ame

POHOD
ESU SELEME
EL-MAHZUMIJA
(na Katan)
San'a _
muharrem 2. god. po Hidri
<
vl
C-
O
f-
O
2:: Pohod protiv Benu Nadir, rebiu -l-evvela 4. h.g. Povod ovom po -
>N
vl hodu bio je njihov pokuaj tog plemena da ubiju Allahovog Poslanika,
> s.a.v.s., bacanjem stijene na njega. Zbog primirja koje je imao s njima,
~
vl

CJ
Allahov Poslanik, s.a.v.s., otiao je Jevrejima Benu Nadira da bio zatra-
O io da pomognu u plaanju krvarine za dvojicu ljudi iz Benu Amira.
>
8 Ali, u Benu Nadiru su rekli meu sobom: "Daj da ga ubijemo i odvede-
z mo njegove ashabe kao zatvorenike u Mekku, gdje ih moemo prodati
<
.....l Kurejijama". Nakon to su otkriveni i bili opkoljeni, zatraili su od Al-
vl
o
e,
lahovog Poslanika, s.a.v.s., da ih ne ubije i da ih poalje u izgnanstvo, a
\.L.l dopusti im da uzmu bogatstva koliko deve mogu ponijeti, osim oruja.
CG
Tako su napustili Medinu i naselili se u Hajberu, a neki izmeu njih su
otili u Azra'at.

Konani pohod na Bedr, takoer poznat i kao Bedr el-Meu'id ili

trea bitka na Bedru, zu -l-ka'de 4. h.g. Zajedno sa Kurejijama, Ebu
Sufjan je htio marirati na Medinu. Zato su Poslanik, s.a.v.s., i ashabi
izili na Bedr i ekali ga, kao to su se bili dogovorili, da se sastanu go -
dinu poslije Uhuda. Poslanik, s.a.v.s., ostao je tamo osam dana, zatim
se vratio u Medinu. Safvan ibn Umejje rekao je Ebu Sufjanu: "Tako mi
Allaha, rekao sam ti da ne dogovara susret s njima sljedee godine. Oni
nas se vie ne boje i ve su shvatili da se mi neemo pojaviti, a sprijeila
nas je jedino naa slabost".

Pohod na Zatu-r-rika', muharrema 5. h.g. Poslanik, s.a.v.s., otiao

je u Nedd sa etiri stotine ashaba traei Benu Muharib i Benu Sa'lebe
iz Gatafana koji su okupili vojsku da se bore protiv muslimana. Ovaj
pohod nazvan je Zatu-r-Rika', kako prenosi Buhari od Ebu Musa el-
Earija, koji je rekao: "Krenuli smo u pohod sa Poslanikom, s.a.v.s., a
bila je jedna deva na svakih est ljudi, pa smo naizmjenino jahali. Tako
su (zbog prekomjernog hodanja) moja stopala povrijeena i nokti mi
otpali. Zamotavali smo svoja stopala komadima odjee (rika') i zato je
ovaj pohod nazvan Zatu-r-rika', jer smo zamotavali svoja stopala rita-
ma (rika'). Ipak, nije dolo do borbe izmeu muslimana i murika.

Pohod na Devmetu-l-Dendel, rebiu-l-evvela 5. h.g. Poslanik,

s.a.v.s., uo je da je u Devmetu-l-Dendelu velika grupa koja se eli
pribliiti Medini. Zato je mobilizirao ljude i krenuo sa hiljadu musli -
mana. Kad su stigli nadomak Devmeru-l-D endela, grupa se rasprila,
 c:
::J
E El-Belka
::> o
I

iIi
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD
'IO<,.e
~e
Devmmetul dendel -o\~ o
o
e f.V-"O N

/. Esedll
o
o
"<t

Temim

o
o
<D

o
o
EI-Bekrat
Es-Si

o
EI-Karade oo
"-E
..::.::

Has'ame

POHOD
ABDULLAHA
S'ade e
BIN UNEJSA Hemedan
(Urena)
cl San'a e
muharrem, 3. god. po Hidri
 ::J
"E EI-Belka
.::>, o
iIi
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmmetul dendel o
o
N
e

Esed Ti
o
o
"<t

Temim

o
o
CD

o
o
oo
EI-Bekrat
Es-Si

o
EI-Karade o
o

Has'ame

POHOD v'

ER-REDZI' S'ade e H d
eme an

safer, 3. god. po Hidri o San'a e

 c:
;:,
E EI-Belka
,:) o
I
ii]
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmmetul dendel o
o
N

Esed Ti
o
o
'<T

Temim

o
o
co

o
o
o
..- E
.::t:

Has'ame

POHOD
EL-MUNZIR B. AMR
S'ade e H d
ES-SA'IDIJA eme an
(Bunar Me'una)
o San'a e
safer, 3. god. po Hidri
 o
Devmetu I-dendel

-
PUSTINJA VEL NUFUD g
o
o
N

Tima' - o
oc")

f tur_Rika,
\
Hajber
~
~, / -
~Vadil-Kura

DRUGI
POHOD NA BEDR
( po eta k zul-ka'de, 4. god.
po Hidri) -~ka
.~
H unejn -
Taif
 ' . ' o
.........J
"I
Habir _,

'\ ~
~:o oco
"1-$-:
"1<S\
~
o
;? Benu 'Abdul Ehel
~ An Nebit

.... . u

........ .....
~ /~ ~ . Benu Zafer
Abjar 'Ali ~/ . Medina
./ Mune wera
-:
Benu Haris bin Hazred ei\
Poslanikova Damija ~~
~e~
Se
,~'O

'BRDO SALA
Benu Vakif

Benu Zurejk

LU
". ....
Benu Haris

'Naselje Beni -r ..',. .

W . DOLlN~ ~,~~,~~~., ..

~ ....................................... ;~;;~ .

. W NAMUZEJNIB

BENU NADIR
(g. po hidri 4)
Be""A~
bin AI Hazred ;
t If
To to ste neke palme posjekli
....... ~ .....- : Benu Nadir ' \

ili ih da uspravno stoje ostav ili

Allahovom voljom ste u i n ili , i
zato da On nevjernike poniz i.

(Progonstvo, 5)
Benu 'Avf
bin Malik AI Ews LU
.......&;;ll;;l....... 'C Kubba Damija
 o
Devmetul-dendel
~ .
~-

o
o

o
o
N

~O
~
1.-
Tima' o
Muvejlih o
('f)

Diba

z r-Rika'

Vedh

POHOD v'

DEVMETUL-DZENDEL

(rebiu-I-Ievvel, 5. god.
po Hidri) .~ka
.~
Hunejn.
Taif
 o
Devmetul-dendel
e

I lP.
/
PUSTINJA VELIKI NUFUD
o
o.,....

o
? o
Tebuk e N
~.
~o
~
1--
Tima' e o
Muvejlih o
c0
Diba

EI-Hader e
El-Ula e

Vedh -

NEDD
~
~
~ Vadil-Kura

POHOD
ZATU-R-RIKA'
(muharrem, 4 . god. po Hidri)
e~~
Hunejn e
Taif
 Ezreha e o
, e ~
Mean % Devmetul-dendel
Akaba (Ejle) ~~ e

~
~-

~O
~\
Tebuk e
PUSTINJA VEL
(
NUFUD
o
o
N

~
-t-
Muvejlih Tejma e o
o

EI.H~e\
c"?
Diba

El-Ula

\
~
%~ Vadil-Kura

POHOD
NA BENU-L-MUSTALEK
(EL-MUREJSI')

(a'ban, 5. god. po Hidri) e~ka

.~
Hunejn e
Taif
 Saveznici Dimenzije Hendeka:

pr. duina: 5544 m

pr. irina: 4,62 m
pr. dubina: 3.234m
........
iskopani materijal
je predstavljao dodatni
grudobran na
Medinskoj strani
Benu Esed
, L . . - - -_ _-l

HENDEK
Benu Haris

Mezad
Benu 'Abdul-ehela
Nebijje

Senijetu
Benu Zater
LU
HENDEK
Bitka saveznika
lt
f tab
Benu Haris bin Hazred
Poslanikova damija

LJij' W
evval, 9.god. po Hidri ~enu Nedar

ffi endek, U pozadini Uhud J

Dolje: Podnoje brda Sei: Mjesto gdje su bili

.L smjeteni voe i gdje jekasnije sagraena
Feth damija. Na slici se takoer vide Ebu
Bekrova, Alijina i Selmanova damija.
 7'
m
Devmetul-Dendel 'u
O
c/)

~
Z
6
6CJ
c/)

).
<
c /)

N<
=<
O
-1
O
"
c /)

pa je on, s.a.v.s., poslao jahake odrede u raznim pravcima, a vratili su

se nikog ne susrevi.

Pohod protiv Benu Mustalika (El -Muraisi'), a'bana 5. h.g. Povod

ove bitku bio je taj to je El-Haris ibn Dirar, poglavica Benu Mustali-
ka, a koji su bili Benu Duzejme ibn Ka'b iz Huza'a, mobilizirao svoje
ljude da otpone rat sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Zato je Poslanik,
s.a.v.s., krenuo sa 700 ashaba i sukobio se sa muricima u oazi EI-Mu-
raisi'. Muslimani su pobijedili, zarobili mukarce i ene, a njihove deve
i ovce uzeli kao plijen.

Bitka na Hendeku (EI-Ahzab ili Saveznici), evvala 5. h.g. Povod

je taj to je jedan Jevrej hukao Kurejije i rekao im: "Mi emo biti s
vama protiv njega sve dok ga ne nadvladate". Tako su krenuli Kurejije
i plemena koja su bila s njima, Gatafan, Benu Murreh, Eja', Sulejm
i Esed. Jarak (hendek) iskopan je na sjeveru Medine po sugestiji Sel-
mana Farisija. Duina je bila 5.544 metra, sa prosjenom irinom 4,62
metra i prosjenom dubinom 3,234 metra. Iako su i Jevreji Benu Ku-
rejze prekrili primirje sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., saveznici su se
 HENDEK
Benu Harise

Benu Abdul Ehel

An Nabit

Senijjetul V~da'

Benu Haris iz Hazreda

POSLANIKOVA DAMIJA

BRDO SALA'

Benu Zurejk
<>0 .
~~ .
'1~ -.
'1)';. -.
~1- .

POHOD NA
BENU KUREJZA .....
5 g. PO hidri
DOLINA MUZEJNIB
Abu Lubabe
(Rifa 'at bin Abdul Munzir)
Benu Avf Bin El Hazred
Naselje Ben i Nadir

UA ima i drugih koji su gr ije he

svoje priznal i. i koji su dobra
djela s drugim koja su rava
izmjeali, nj ima e , moe biti,
Allah oprost iti j er Allah pra ta
i samilos tan j e."
(Pokaj anje, 102)

Benu Avf Bin

Malik Bin Evs _ ..... 1.1....... r\
CJij
\...l Kubba Damija
 e
:::J
E EI-Belka
::>, o
ill
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
-q-

Temim

o
o
<D

o
o
4jfP
EI-Bekerat
Es-Si

o
EI-Karade oo
...... E
.::.:.

Has'ame

POHOD
MUHAMMED B. MESLEME
'ade e
Hemedan
(El-Kurata')

protiv dijela plemena Beker

u Neddu
<t::
vl
e,
af-
a
2:: razili ne postigavi nita nakon opsade koja je trajala mjesec dana (i
>N
vl zbog vjetra, koji nije puhao nigdje dalje od logora murika).
>
~
vl

\.J
Pohod na Benu Kurejzu, zu-l-ka'de 5. h.g. Povod ove bitke je
a potena kazna za in oigledne izdaje i krenje potpisanog primirja u
>
8 vrijeme kad su se okupili saveznici. Poslanik, s.a.v.s., odmarirao je do
z njihovih utvrda. Nakon opsade, na njihovo insistiranje, presudio im je
<
.....J Sa'd ibn Mu'az. On je odredio da svaki mukarac bude ubijen, da se
vl
a
e, bogatstvo razdijeli, a djeca i ene zarobe. Benu Kurejza nisu dovodili u
"-Ll pitanje opsadu i kaznu, jer su znali ta su uinili.
c:::
Pohod Muhammeda ibn Meslerne el-Ensarija u El-Kurata', 10.
muharrema6. h.g. On je predvodio 30 jahaa u El-Kurata', a to je bila
dolina (zemlja) Benu Bekra iz Kilaba.
POGUBLJENJE SELAMA ?,;

IBN EBI HUKAJKA '"O

vl
s;:
Z
tj
<
O
cl
vl

Jedna grupa jevrejskih voa, ukljuujui Ebu Rafi'a Selama ibn ebi
>-
:<
vl
Hukajka, putovala je iz Hajbera i otila Kurejijama u Mekku te ih N<
pozvala da zapnu rat sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Rekli su: "Mi :<O
em o biti uz vas protiv njega sve dok ga ne nadvladamo". Kurejije su ....,
O
im odgovorili: "Dobro doli! Nama najdrai ljudi su oni koji nam po- 'v
vl
mau da se borimo protiv Muhammeda, ali vam mi neemo vjerovati >-
sve dok se ne poklonite naim bogovima; tad emo vam vjerovati". Oni
su to i uinili, pa su Kurejije rekli Jevrejima: "Jevreji, vi ste narod Prve
knjige i znanja. Recite nam o razlikama izmeu nas i Muhammeda.Je
li naa vjera bolja ili je bolja ta Muhammedova? Jesmo li mi upueniji
ili je upueniji Muhammed?" Oni rekoe: "Svakako, vaa vjera je bolja
od njegove. Vi ste blie istini od njega i vi ste upueniji, jer vi potujete
ovu Kuu (Ka'bu) i dajete vodu hodoasnicima,prinosite rtve i klanja-
te se onako kako su se i vai preci klanjali. Dakle, vi ste blii istini od
njega"."
U vezi s tim, Allah je objavio:

..ft ~ -' o" .-..ft o ..ft .-"..- =:;. ..- ..ft:.- ~ .-.-.-' (}---;
,?~LbJI9 ~4 0~~ ~L.:+JI ~ ~ 1~9' (,H~I ~! ~ r<JI
----- -- --
__ -.;:I -- --: =:: .- ..ft __:: __ ~ __ __ ,,-; --..ft __ .-ft __ -- __ ~ __ --".1' __

(,H~l ~91 ~ I~l (,H~l ~ IS~' ~~~ ~ ~ ~

'9;.a.s (,H~ 0~~9
~ ~
__ __.;-- .- c----.1 . - 0 ..... 0 .1 ..I' ..1' ---

I~.u 4 ()l. ..illI

~
~ ~9
~
..illI f'" S;. J

Zar ne vidi one kojima je datjedan dio Knjige kako u kumire i ej-
tana vjeruju, a o neznabocima govore: "Oni su na ispravnijem putu od
vjernika': NjihjeAllah prokleo, a onome kogajeAllah prokleo nee nai
nikoga ko bi mu pomogao (Nisa; 51-52) .

20 Ibn Hiam, 3/127; Taberi, 2/564, Ujunu-I-asar, 2/55, Ibn Haldun, 2129, E1-Bidajeve-n-Ni-

haje, 4/92, Er-Revdu-l-Unui, 3/276, Ei-lktiia', 1/113, Es-Siraen-nebevijja Ibn Kesira, 1/181
 o

Devmetu I-dendel
e

!
PUSTINJA VELIKI NUFUD
o
o

o
o
N

Tima' e o
o
c'?

~
~~ Vadit-Kura

POHOD
BENU LIHJAN
(rebi'ul-evvel, 6. god.
po Hidri)
 o

Devmetu l-dendel
e
o
o
-e--'

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

Tima' e o
Muvejlih o
('i)

Diba

EI-Hade r. e
El-Ula e Za ur-Rika'

~
~<
v
~ Vadil-Kura

POHOD
ZU KARED
(rebi'ul-evvel, 6. god.
po Hidri) e~ka
.~
Hunejn e
Taif
 c:
::l
E El-Belka
:::> o
I

iIi
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N
e

Esed Tajj
o
o
~
'"
Temim

. vq 0 Fejd EI-Mejfe'a g
Vedzh ~:/'Ir, ~~(dl
(;r$
~ Hadre
\>1)
,Q co
Habate ~e Z\ -Ha ne Et-Tari ~J
+---!=!ajber,,\~ ftr>:
Er:Gab~ ~tnu_Nanl"E I-Du m um o
Ridva ~ M~dil)a--zuiKassa~
.>: e ~ EI.-Bekerat

1\\\~ Es-SI
Senjetul~
danI
El [s
rra
l: la~lf\
\~~ <q!. , EI-Karade
o
g
Rab:s:~i j H)ar , \ ~d:l :rqlr .. ~
Mek aUzze Vel-kare
Dida O .
-Redi'e Hevazin
. Taif Turbe Has'ame
Es-Suajba

POHOD
UKAE B. MIHSAN e Nedran

EL-ESEDIJA NA GAMR
(vodu koja je pripadala
plemenu Benu Esed)

rebi'ul-evel, 6. god. po Hidri

 ....
MEDITERAN -5'- EI-Belka
:J, o
ds o
iIi

- Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

-.j,e
'I';),\e

Demetui dende l -Q\~ o

o
~0'-'O

! /, ~
N

Esed Tajj
o
o
"<t
. ~"V
Tima ~e
Muvejl i _
\ ~~ Temim
.
D'ba
Vedzh ~
N
~tit-l-ff,
. q~Feoek
I ~
0tQ-
Fejd
Hadre
EI-Mejfe'a
Q'V
Q
~
l.Ir \11 /
Habafe':-,, ,,- _ ~u lfIaabe
Et-Taraf ~)
~_H.a!be
. .:. ~\\\ fll~~ . . ........-EI-Dumum o~
H;~e\ ! ~tnu:::N ahl
~ Ridva ~di~ Zul Kas~
~ Jenb ~ -.""". E S'

O~~ .~~:/ \II~~:;

\\ ;'rade g
senJetul- <W ' E

1r
a
Rabig il-Harta u ;<:jrqk T""

~
ed'l l } J \~dale
~. , sfan ~e ka
u zze
Vel-kare
DZlda=~~ O Hevazin
Er edi' - . Turbe Has'ame
~ . TaIf
E-SuaJba
Bejse

POHOD
MUHAMEDA B. MUSELEME
U ZUL-KASSA

rebi'ul-ahir, 6. god. po Hidri


vl
p-
O
f-
O
> Kurejije su bili zadovoljni onim to im je rekla jevrejska delegacija.
>N
vl Tada je pedeset ljudi iz kurejijskih klanova sklopilo pakt privijajui
>=
~ grudi uz Ka'bu i drei se za njen pokriva i zavjetujui se da nee
vl

o izdati jedni druge i biti ujedinjeni protiv Muhammeda te da e istrajati

O do posljednjeg ovjeka. Potom su Ibn Hukajk i oni koji su doli s njim
>
8 Gatafanu - iz Kajs 'Ailana - i poticali ih da se prikljue ratu protiv Al -
z lahovog Poslanika, s.a.v.s., govorili: "Mi emo biti s vama, a i Kurejije
::J
vl
su obeali da e biti s nama". Jevreji su Gatafanu ponudili i polovinu
o
e, svojih proizvoda (prinos) svake godine. Kad je Bitka na hendeku - ko-
joj je direktan povod bilo jevrejsko hukanje drugih protiv muslimana
~
- bila zavrena, a situacija sa Benu Kurejzom, koje je prekrilo primirje
u najkritinijem trenutku, ve bila okonana, Hazred je od Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., zatraio dozvolu da ubije Selama ibn Hukajka, koji
je bio u Hajberu; dobio je dozvolu. Tako je izilo pet ljudi iz Hazreda,
iz Benu Seleme: Abdullah ibn Atik, Mes'ud ibn Sinan, Abdullah ibn
Dnejs, Ebu Katade (El-Haris ibn Rebi' el-Ensari) i Huza'i ibn Esved,
njihovi saveznici iz Eslema. Allahov Poslanik, s.a.v.s., postavio je na
njihovo elo Abdullaha ibn Atika i zabranio im da ubiju bilo koje dijete
ili enu. Otputovali su u Hajber i, po noi, doli do kue Ibn ebi Hu-
kajka, gdje su ga mogli ubiti za kaznu zbog njegovog poticanja protiv
muslimana.

Pohod na Benu Lihjan, rebiu-l-evvela 6. h.g. Jedna grupa iz dva

plemena, 'Adala i El-Kare, izdali su est ashaba Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., u oazi Er-Redi'a, koja je pripadala Huzejlu u Hidazu. Posla -
nik, s.a.v.s., otpremio se sa dvije stotine muslimana u oazu Er-Redi'.
Dva plemena su se od straha rasprila po planinskim vrhovima. Posla-
nik' s.a.v.s., i oni koji su bili s njim nastavili su na Asfan, tako da bi Ku-
rejije ule da se on pribliio Mekki i stekle dojam o moi i odlunosti
muslimana.

Pohod na Zu-Kared (El-Gabe), rebiu-l-evvela 6. h.g. 'Djejne ibn

Hisn ibn Huzejfe ibn Bedr el-Fezzari, zajedno sa nekim konjanicima
iz Gatafana, jahao je u predgrau Medine deve, enke, muzare, koje
su skoro dobile mlade, a pripadale su Poslaniku, s.a.v.s. Muslimani su
uspjeli spasiti deset deva. Allahov Poslanik, s.a.v.s., predvodio pet stoti-
na muslimana sve dok se nisu zaustavili na planini Zu-Kared (to je ime
oaze). Potom su se on, s.a.v.s., i njegovi ashabi vratili u Medinu.
 e
::J
"2 EI-Belka
::> o
I
[j]
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetu i dendel o
o
N

Esed Tajj
o
O
'<;f-

Temim

Fejd EI-Mejfe'a g
<D
Hadre ~<)
~<v<)

~L
~ Jenbu
O
t
~
O
EI-Karade O
O
-e--' E
~

Has'ame

POHOD EBU UBEJDE

v'

B. EL-DZERRAHA
U ZUL-KASSA
rebi'ul-ahir, 6. god. po Hidri
 :J
E EI-Belka
::J
, o
[jj
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

:o~e
~e
Devmetul dendel -o''\:- o
o
e f.e;.~ N

/ EsedTajj

/ / ~ o
o
"<t

~e<Y
~v Temim
'l}J$"
o

~
Fejd EI-Mejfe'a g
VqO/y,v \
'lU/: fe e
d k ~ Hadr er e
Q1)
co

Habate ~\~\jHaa Et-Tarf ~;

~
r\ ~~~~~~I
. "
I/l~t
. ~nu-
N ~
I E'i-Dumum o all
o
L Ridva ~d lfJ-a Zul Kassa~
~ Jenbu'a ~ ~e ~ ~ EI-Bekerat

t
O
~
Ve dan
EI- JS
~ Senjetul-.m rr
)\~
. J
~ Benu SUI~jm;
\\""-~ ~
I a Id\ <qt. ,
Es-Si

EI-Karade g
o

Rabiq dfl )ata ~d:l:rqlr '" " ~

n MekkaUzze Vel-kare
o~ .
-Redi' e Hevazin
.' . Taif Turbe Has'ame
Es-SuaJba

POHOD
ZEJD BIN HARISE eNedran

- na Benu Sulejme, rebiul-evvel 6. po H. eHemedan

- na EI-Ajs, dumadel-ula, 6. po H.
- na Et-Tarf, dumadel-ula, 6. po H.
- na Hisma, dumadel-ula, 6. po H. e
- na Vadil-Kura, dumadel-ula, 6. po H.
 El-Belka

DOLINA SERHAN o
Mu'ta

o
Dumetui dendel o
Kelb bin vebre N

Esed Tajj

o
o
'<:t
Tejma ~ liermrn
.

1 GamrmeQU~
'\\ ~Katan EI-Mejfea
Ped /'" / ~Q
~1 Et-~ ~y"'Q

%.. ~ J~~~~
. . Medina u kISS~OO
g

\~enbija ~JJ\\\~~
~~i~:n:':~:j m' AI,; El:.:::'
~

l Rabig
U fan' /. .
Dide
) Kedld

Kadi

O .;.
)
g
kZatu irk

Hevazin
o

Turbe Has'am
Taif

POHOD
ASUR-RAHMANA BIN AVFA
Nedran
Sa'da
NA DEVMETUL-DENDEL
aban, 6. god. po Hidri
Tvrava Hail
 e
::J
"E EI-Belka
.
,:)

LU
o

e PUSTINJA VELIKI NUFUD

X)<.e
~e
Demetui dendel -o\~ o
o
e ~~'O N

/. EsedTan
o
o
~

Temim

o
o
co

___ ~
o
o

o
EI-Karade oo
..- E
~

Has'ame

POHOD e .
Nedzran
HAZRETI ALIJE S'ade e
Hemedan
U FEDEK
a'ban , 6. god.po Hidri e
<
vl
e,
a
f-
a
>
>N
vl
>
~
vl

o
a
>
8
z
<
--l
vl
a
e,
U.J
ci

Pohod Ukaa ibn Mihsana el-Esedija sa etrdeset ljudi u EI-

Gamr-Gamru-I-Merzuk (oaza koja je pripadala Benu Esedu, dvije
noi putovanja od Medine, Nije dolo do borbe.

Pohod Muhammeda ibn Meslerne, u Zu-l-Kassu, rebiu-l -evvela

6. h.g. Muhammed ibn Meslema otiao je u Benu Sa'lebe sa deset ljudi,
ali su ih beduini napali kopljima i poubijali. Muhammed ibn Mesleme
bio je ranjen, a neki musliman naiao je na njeg i doveo ga u Medinu.

Pohod Ebu Ubejde ibn el-Derraha u Zu-I-Kassu, rebiu-s-sanija

6. h.g. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je Ebu Ubejda ibn el- Derraha
sa etrdeset ljudi Benu Sa'lebi i Benu Muharibu, koji su pobili jahaki
odred Muhammeda ibn Mesleme i okupili se da jau prema Medini, pa
ih je /Ebu Ubejde rasturio.

Pohod Zejda ibn Harisa prema Benu Sulejmu u el-Jamumu, u

blizini Batnu-n -Nahla, rebiu-s-sanija 6. h.g.

Pohod Zejda ibn Harisa na El-Ais, dumade-l-ula 6. h.g. Predvo-

dio je 170 ljudi da presretnu karavan Kurejija koji se vraao iz Sirije.
 c:
:J
"2 EI-Belka
::>J o
iIi
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
'<t

Temim

o
o
co

o
EI-Karade oo
.,... E
..l<:

Has'ame

POHOD e v

Nedzran
ABDULLAHA BIN ATIKA S'ade e
Hemedan
U HAJBERU
ramazan 6. god. po Hidri o San'a e
 e
:J
E EI-Belka
;:)
, o
ili
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
~ '<t
~'V
~0
~V
Temim
'lt~
0
o
EI-Mejfe'a o
CD
Hadre Q
W
~<vQ

~ o
- - - --r:::I-Karade o
o
~ E
.:::t:.

as'ame

POHOD
ABDULLAHA BIN REVAHA
U HAJBERU eHemedan

evva l, 6. god. po Hidri

e
MEDITERAN ~~ El-Bel ka o
ds o :Y
----~ ftvo more lD
_ Mu 'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o

- N

Esed Tajj
o
o
~

Temim

o
EI-Mejfe 'a o
Hadre A co
'1-V
~<vQ

o
EI-Karade o
o
..- E
.::tt.

Has'ame

POHOD
-Nedran
KURZ BIN DABIR
EL-FIHRIJA U UREJNA -Hemedan

evval, 6. god. po Hidri

-
 e
::J
"2 EI-Belka
::>, o
[jj
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetu i dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
'<:t

Temim

o
o
eo

o
o
o
..- E
.:::tt.

Has'ame

POHOD v

Nedzran
AMR BIN UMEJJE
ED-DAMRIJA NA MEKKU

6. god. po Hidri

 o

Devmetul-dendel
e

!
PUSTINJA VELIKI NUFUD
o
o

o
o
N

Tima' e o
oc")

POHOD
HUDEJBIJA
(zul-ka'de, 6. god. po Hidri) .~
.~
ci!" e Meka
3 ~
~ Hunej~
Taif
 Pohod Zejda ibn Harisa u Et-Tarf, dumade-s -sanija 6. h.g. To je
bio pohod na Benu Sa'lebu.

Pohod Zejda ibn Harisa na H isma' dumade -s-sanija 6. h.g. Zejd

ibn Haris je marirao sa pet sto tina ljudi u Hisma', a to je iznad Vadi-
l-Kura'a, da napadne pleme Duzam, koje je pos tavilo zasjedu Dihjeu
ibn Halifi el-Kelbiju i - osim odjee koja nije imala neku vrijednost
- oduzelu mu sve to je posjedovao.

Pohod Zejdaibn Harisa u Vadi-I-Kura'redeba 6. h.g. Zejd je oti -

ao u Umm Kirfu, u blizini Vadi-l -Kura'a, da kazni neke ljude iz Fezza-
ra, Benu Bedra, koji su jahali deve iz muslimanskog karavana.

Pohod Abdurahmana ibn Avfa na Devmetu-I-DendeI, a'bana,

6. h.g. Ovo je bio pohod plemenu Kelba, u Devmetu-I-Dendelu. Po -
slije toga je EI-Esbeg ibn Amr el-Kelbi pos tao mus liman, a Abdura-
hman se oenio sTumadir, Esbegovom kerkom, koja je majka Ebu
Seleme ibn Abdurahman.

Pohod Alije ibn ebi Taliba u Fedek, a'bana 6. h.g. Izvjes tan broj
ljudi iz Benu Sa'da ibn Bekra okupio se u Fedeku sa namjerom da po -
tpomognuJevreje Hajbera.Tako je Alija krenuo na njih sa stotinu ljudi.
Do borbe nije dolo - Benu Sa'd se razbjeao, a Alija se vratio u Me-
dinu.

Pohod Abdullaha ibn Atika u Hajber, ramazana 6. h.g. Abdullah

je, sa jo dvojicom ljudi, otiao u Hajber i ubio Ebu Rafi'a Selama ib n
Hukajku en -Nadarija. On je hukao Gatafan i okolne arapske murike
da zapodjenu rat protiv muslimana.

Pohod Abdullah ibn Revvahe u Hajberu, evvala 6. h.g. Otiao u

Hajber zato to je Jevrej Usajr ibn Zarim otiao Gatafanu da ih okupi
da se bore protiv Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Sa Ibn Revvahom bilo je
trideset ljudi. Nakon to je dato obeanje o sigurnosti, Usajr je po kuao
poiniti izdaju, pa su pobijeni i on i oni koji su bili s njim.
 o

Devmetul-dendel
e

I
PUSTINJA VE IKI NUFUD
o
o
T"""

o
o
N

o
Tima' e o
c'?

POHOD
NA HAJBER, FEDEK
I VADIL-KURA
(muharrem, 7. god. po Hidri) eka
Hunejr i1.- .
laif
 POSLANIKOVA PISMA
VLADARIMA

Horosan

o
O
N

O
O
'<t

O
O
CD

O
O
CO

O
O
O
~

O
O
N
~E
~

POSLANO ZEMLJA NOSILAC BR.

ABESINIJA AMR BIN UMEJE DAMRI

NEDA I
PISMO POSLANIKA S.A .V.S.
MUNZIRU BIN SAVIJU MUNZ IR BIN SAVI BAHREJN AL ULA BIN EL HADREMI

KISRA MEDAIN BDULAH BIN HUZAFA ES SEHM

HERAKLE KUDS DIHJAKELBI

MUKAVKIS LEKSANDRIJA HATIB BIN EBI BELTEA

DEJFER DULENDI OMAN AMR BINAS

HUZA BIN ALI JEMAMA SULEJT BIN AMR EL AMIR I

HARIS BIN EBI IMR

ELGASANI DAMASK UDA BIN VEHB EL ESEDI

vl
Q...

O
f-
O
>
>N Pohod Kurza ibn Dabira eI-Fihrija u Urejnu, evvala 6. h.g. Kurz
vl je otiao sa dvadeset ljudi da kazni osam ljudi iz Urejne koji su poinili
> izdaju i ubili]esara, osloboenog roba Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Su-
~
vl

U
kobili su se s njima i zarobili ih, zatim ih odveli u Medinu, gdje su, za
O izdaju, kanjeni razapinjanjem.
>
8
z Pohod Amra ibn Umejje ed-Damerija i Seleme ibn EsIema u

....J MekIm 6. h.g. Amr ibn Umejje i Seleme ibn Eslem otili u Mekku Ebu
vl
o
o- Sufjanu nakon to je on poslao nekog da ubije Poslanika, s.a.v.s. Nadali
U.J su se da e nai Ebu Sufjana nezatienog, ali ih je Muavija prepoznao,
ec:
pa su Kurejije rekli: "Amr nije doao ni zbog kakvog dobrog razloga"
te su se okupili da ga napadnu. Potom se Amr sa Selemom vratio u
Medinu.

Pohod na Hudejbiju (Prisega vjernosti Ridvan), zu-I-ka'de 6. h.g.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., sa hiljadu etiri stotine ljudi, zaputio se vo-
dei sedamdeset deva za rtvovanje. Odjenuli su ihrame za umru da
bi se znalo da nisu doli da se bore nego da posjete i iskau potova-
nje Svetoj kui. Poslanik, s.a.v.s., i ljudi s njim stigli su do Hudejbije,
gdje su Kurejije odluili da ne dozvole da Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
ikad ue u Mekku. Kurejije su poslale Budejla ibn Verka'a el-Huzaija,
zatim Mikraza ibn Hafsa ibn el-Ahjafa, zatim El -Hilsa ibn Alkamu
(predvodnika ehabia ili plemena koja nastanjuju predgrae), potom
Urvu ibn Mes'uda es-Sekafija. Nakon to su sve ove delegacije dole
Poslaniku, s.a.v.s., ashabi su dali prisegu vjernosti, Er- Ridvan, obea
vajui Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da e prije umrijeti nego to e se
povui. Kurejije su poslale Suhejla ibn Amra i sporazum na Hudejbiji
je postignut i ustanovljeno desetogodinje primirje. Time su Kurejije
slubeno priznali islamsku dravu. Takoer je dogovoreno da e musli-
mani obaviti umru slijedee godine.

Pohodi na Hajber, Fedeki Vadi-I-Kura', muharrema 7. h.g. Povod

ovim pohodima bilo je stalno narastajue neprijateljstvo Jevreja u Haj-
beru, njihovo kontaktiranje sa Gatafanom s namjerom nahukavanja
protiv muslimana, uspostavljanje njihovog saveza sa voama Hajbera, a
cilj toga bio je napad na Medinu.
Cilj ovih pohoda bio je da se stane ukraj agitiranjujevreja i njihovih
saveznika protiv muslimana i da se zaustavi hukanje plemena protiv
muslimana. Muslimani su zauzeli utvrde Hajbera: En-Netat (Na'im,
Es-Sa'b i KiUu), E-ikk (Ubejj i El-Bari') i EI-Hatibu (EI-Kamus,
'"
m
v
O
El-Vetih i El-Sulalim). Allahov Poslanik, s.a.v.s., ostavio je hajbersku vl
r
;..
zemlju u zamjenu za polovinu njenih plodova i rekao: "Ostavljamo vam Z
da imate ono to mi elimo". Paralelno s dogovorom u Hajberu, sklopio r:
O
je dogovor sa Jevrejima iz Fedeka. Zatim je s vojskom odvojeno zauzeo <
O
Vadi-I-Kura' i i Ta'ima'. Da bih objasnio vremesnki slijed dogaaja, O
pripremio sam nekoliko mapa:
Poslanikova pisma kraljevima i vladarima,
Dvojica izaslanika Badana koji su stigli iz San'e u Medinu, N <

Putovanje Marije Koptkinje iz Hafne u Medinu, <

O
Putovanje dvojice izaslanika Allahovog Poslanika, s.a.v.s., He- -J
O
raklu. '"
vl
;..

vl
e,
O
f-
O
~
>N
vl

>
~
vl

CJ
O
>
fl
z
:s
vl
O
e,
UJ
cc.

Poslanikov peat,
Aris uEris i na na-
rednoj strani utekstu i dopuniti: Bunar
Eris ukoji jesa ruke hazreti Osmana upao
Poslanikov prsten, uslici kupole: Ispod
kupole se nalazi bunar Eris, ukoji jeispao
Poslanikov prsten
 7'
DVOJICA IZASLANIKA BADANA m
'v
O
(BADAMA) IZ SAN'E U MEDINI vl

s:Z

O
cl
vl

>-
Kad je Poslanik, s.a.v.s., htio pisati vladarima i pozvati ih da prime :<
vl
islam, reeno mu je: "Allahov Poslanie, oni nee ni itati bilo kakvo N'
pismo ukoliko nema peata". To je bilo potrebno da bi se ukazalo da =<
O
sadraj niko nije itao. To je, takoer, bila mjera predostronosti protiv -l
O
falsificiranja, jer nije moglo doi do falsificiranja ukoliko je dokument v
vl
zapeaeno Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio da se izradi sre-
breni prsten, na kome su bile rijei: Muhammed Resul Allah (Muham-
med,Allahov poslanik), napisane u tri linije, od dna prema vrhu."
Natpis na ovom prstenu bio je okrenut naopako, tako da bi se, kad
bi se pritisnuo peat, rijei oslikale ispravnim redom. Prsten je nosio
Poslanik, s.a.v.s., zatim Ebu Bekr, pa Omer, pa Osman, roa. Zatim je
upao u bunar Aris 22 u godini u kojoj je umro Osman, r.a.. Traili su ga
tri dana, ali ga nisu nali. Poslanik, s.a.v.s., imao je obiaj nositi prsten
na najmanjem prstu lijeve ruke. Tako prenosi najvei broj ashaba. A re-
eno je i da ga je nosio na najmanjem prstu desne ruke. Ovako prenosi
nekolicina, ukljuujui Ibn Abbasa i Aiu, r.a.

PISMO ALLAHOVOG POSLANIKA, S.A.Y.S.,

KISRAU (PERVIZU IBN HURMUZU)

Ovo pismo nosio je Abdullah ibn Huzejfe es-Sehami u Ktesifon

(El-Medain), prijestolnicu Perzije. U njemu je pisalo:
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Od Muhammeda, Allaho-
vog poslanika, Kisri, vladaru Perzije. Neka je mir onima koji slijede
istinitu uputu, vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, svjedoe da nema
boga osim Allaha, Koji nema sebi ravnog ili sudruga i da je Muham-

21 Poslanik, s.a.v.s., ova pisma poslao je kraljevima i vladarima 6. h.g., posli je Hu-

dejbije, a prije Hajbera

22 Bunar Aris veoma je poznat bunar (vrelo) pokraj damije u Kubba'u u Medi ni

(Mu 'demu-I -Buldan, 11298)

 El-Ula


Hajber

Medina

. Meka
Turebe I-----J'-----------'-----~
' . Taif
Mugam'
IZASLANICI BAZANA
v., IZ SAN'E U MEDINU

~
o
o

Mearib ebve
(J.)
o
o

San'a

JEMEN
.....>. Aksum
o ekra'
o

Teiz
o
ADENSKI ZALJEV
Kisraov Luk u Ktesifonu
vl
e,
O
r-
O
>
>N med Njegov rob i poslanik. Pozivam te Allahovom pozivu, jer sam ja
vl Allahov po slan ik ovjeanstvu da dostavim opomenu onima koji su ivi
>
~ i da se rije (sud) ispuni nad nevjernicima.P Postani musliman i bit e
vl

CI
siguran, a ako odbij e, onda e grijesi Maga (Perzijanaca) ii na tvoj
O teret"."
>
Ispriao je Abdullah ibn Huzafe: "Kad sam stigao na njegova vrata,
8
z zatraio sam dozvolu da uem. Kad sam doao do njega, predao sam
::; mu u ruke pismo Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Proitano mu je, pa je
vl
o
e,
rekao: 'Kako mi se usuuje pisati ovakve rijei kad je on moj rob?!"25
I-W Zatim je uzeo pismo i pocijepao ga. Kad je vijest o tome doprla do
ci
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., rekao je: .Pocijepao Allah njegovo kraljev-
stvo"." Zatim je Kisra pisao Badanu.Fsvome predstavniku u Jemenu,
nareujui mu: "Poalji dvojicu snanih ovom ovjeku u Hidaz; neka
m i ga dovedu! " Tako je Badan poslao Karkaru i Babavejha." On je po
njima poslao pi smo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., govorei mu da s nji-
ma ode Kisri. Tako su oni krenuli, pa kad su stigli u Taif, sreli su nekog
ovj eka iz Kureja i pitali ga o Poslaniku, s.a.v.s. On je odgovorio: "On
je u M ed ini ". Narod iz Taifa i Kurejije obradovali su se kad su vidije1i
ovu dvojicu, pa su govorili jedni drugima: "iv i zdrav bio, jer e se
Kisra, kralj svih kraljeva, obraunati s njim. Pozabavit e se s ovjekom
(Poslanikom )". Kad su doli Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., Babevejh je
priao s njim i rekao : "Kralj svih kraljeva, Kisra, pisao je kralju Badanu
i rekao mu da ti poalje nekoga ko e te odvesti njemu. On je poslao
mene da ide sa mnom. Ako tako postupi, napisat e (Badan) pismo u
tvoju korist. T ako ti Kisra nee nauditi. Ali, ako odbije, onda zna ko
je on i d a e unititi tebe i tvoj narod i razoriti tvoju zemlju". Poslanik,
s.s.v.s., rekao mu je: "Idi i doi mi opet sutra". Vijesti s neba do le su
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da je Allah okrenuo Kisrinog sina erva-
iha protiv njega i da ga je ubio. On ih je pozvao Badanove predstavnike

23 Jasin, 30:70
24Ujunu-I-asar, 2/262, 263, Et-Iabekatu-l-Kubra, 1/259, El-Katni! fi-t-Tarih, 2/145, Ibn Hal-
dun, 2/37, Es-Sira en-Nebevtjja, Ibn Kesir, 3/507, 508, 509, Et-Taberi, 2/654, /'lamu -s-sailin an
Kutub Sejjidi-I-Murselin, 9
2S Es-Sira en-Nebevijja, Ibn Kesir, 3/508,

26 /'1am u-s-Saili n, 9,
27 Badan ili Badamu, kako stoji u EI-Bidaji ve-n-Nihaji, 4/269, Et-Tabekatu-l-kubra, 1/260,

Es-Sira en-Nebevijja, Ibn Kesir, 3/508,

28 Prema Ibn Kesiru, njihova imena su bila Karkara i Abadhuvejh
29 Kisru je ubio njegov sin irvaih u noi 10. dumade-s-sanija, 7. h.g.; Es-Sira en-Nebevij-
ja, Ibn Kesir, 3/5 II
i rekao im to: "Moj Gospodar je sino ubio tvog gospodara". Ili: "Reci 7'
rri

mu daje moj Gospodar sino ubio njegovoga gospodara". 290ni rekoe: '"
O
"Zna li ti ta govori? Mi postajemo bijesni i za manje od ovoga. Hoe c/)

mo li mi pisati kralju Badanu i ispriati mu o ovome?" Poslanik, s.a.v.s.,

>:Z
odgovorio je: "Da, recite mu ta sam kazao i recite mu da e moja vjera 6<
i moja mo dospjeti gdje god je i Kisra dospio i da e dospjeti svuda. O
I recite mu: 'Ako postane musliman, dat u ti sve to je pod tvojom cl
c/)
kontrolom i postavit u te za vladara tvog naroda Ebna'a"'.3o
Ta dvojica su se vratili Badanu i ispriali mu ta se dogodilo. On je <
c /)

rekao: "Tako mi Allaha, to nisu rijei onoga koji je kralj. Ja mislim daje
taj ovjek poslanik, kao to i kae. J a u to saznati, a siguran sam da je
istina to to je rekao. Ako bude istina to to je rekao, onda je on, uistinu,
poslanik koji je poslan, a ako ne, onda emo donijeti odluku ta emo
.. "
s nJIm.
Ubrzo je Badan primio pismo od ervaiha: "Ubio sam Kisru, a jedi-
ni razlog da ga ubijem bio je da osvetim perzijski narod, jer je on pobio
mnoge plemenite sinove i druge koji su branili svoju zemlju. Kad ti
stigne ovo moje pismo, uzmi prisegu vjernosti u moje ime od onih koji
su pod tvojom kontrolom, zatim otii onom ovjeku o kojem ti je Kisra
pisao i nemoj ga provocirati dok ne dobije daljnje upute"."
Kad je ervaihovo pismo stiglo Badanu, on je rekao: "O vaj ovjek je
uistinu poslanik". Tako je on postao musliman, a i perzijski potomci u
Jemenu takoer su postali muslimani. Babavejh je rekao Badanu: "Ni-
kad nisam razgovarao s nekim ovjekom koji je na mene ostavio toliki
osjeaj potovanja", mislei na Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Badan mu je
rekao: "Je li porkraj sebe imao tjelesnu gardu?" On je odgovrio: "Ne" .

30 Ebna': perzijski potomci koje je poslao Kisra sa Saifom ibn Zi Jazanom kad je on za-

traio pomo protiv Abesinaca. Oni su porazili Abesince i preuzeli kontrolu nad Jemenom,
sklapali su brakove sa Arapima, tako su njihovi potomci bili poznati kao EI-Ebna'(sinovi).
Bili su poznati pod ovim nazivom zato to su njihove majke bile drukije rase od njihovih
oeva
31 Vie informacija oBadanu : Et-Tabekatu-l-kuora, 1/260, EI-Bidaje ve-n-Niha]e, 4/269,

Ujunu-I-Asar, 2/263, Et-Taberi, 2/655, El-Kami! ti-t-tatin, 2/145, Ibn Haldun, 2/38, ES-Sira en-
Nebevijja, Ibn Kesir, 3/509, Es-Siraei-Halebijja, 3/278, Es-Siraen-Nebevijja ve-l-Asar el-Muham-
medijja, 2/65
<
vl
e,
af-
a
>
>N
vl
MARIJA KOPTKlNJA (IZ HAFNA,
>
~
U PREDGRAU AN SINA, SELO
vl

l?
a
U GORNJEM EGIPTU)
>
8
z
:5
vl
a
e,
u-l
c::: Nakon to se Allahov Poslanik, s.a.v.s., vratio sa Hudejbije, u zu-l-
ka'deu 6. h.g. rekao je: "Ljudi, ko e odnijeti ovo moje pismo vladaru
Egipta, a njega e nagraditi Allah?" Hatib ibn ebi Belta'a skoio je na
noge i rekao: "Ja u, Allahov Poslanie!" Poslanik, s.a.v.s., ree: "Allah te
blagoslo vio, Hatibe!"32
Hatib je oti ao u Aleksandriju i raspitao se o Mukavkisu.P Reeno
mu je da je on na nekom sastanku na obali. Hatib se ukrcao na brod,
pribliio mu se i pokazao mu na pismo koje je drao u ruci. Kad ga je
Mukavkis ugledao, naredio je da Hatib bude izveden pred njeg.
Sadraj pisma:
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Od Muhammeda, Allahovog Poslanika." Mukavkisu, vladaru Egi-
pta. Neka je spas onima koji slijede ispravnu uputu. Pozivam vas u islam.
Postani musliman, bit e spaen; primi islam i Allah e ti dati dvostru-
ku nagradu. Ali, ako se okrene, grijesi Egipana e biti tvoj teret".

Reci: "0 sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i

nama i vama zajednike:da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da niko-
32 Es-Sirael-Halebijja, 3/280, Es-Siraen-Nebevijja ve-l-Asar el-Muhammedijja, 2/69, gdje se

kae da je Hatib bio u drutvu sa Debrom ili Dubejrom, osloboenim robom Ebu Ruhma
el-Gifarija
33 Njegovo ime je Durejd ibn Mina el-Kibti; rije Mukavkis znai onaj koji gradi visoke

graevine
34 U l'lamu-s-Sailinu (19) kae se:"Od Muhammeda, sina Abdullahova, Mukavkisu ..:'
 MEDITERAN

MARIJA KOPTKINJA

(J)
o
o

1-~
<:>~
~ Hajber
o
o
o
~
~
~
N ~
~
O
~
%
O

O
Mekka
....>.
O
Taif
o
NUBIJA
N
o
o
Asjut
ga Njemu ravnim ne smatramo i dajedni druge, p oredAllaha, bogovima ~
ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da sm o mi 'v
O
muslimani!" (Ali Imran, 64) . vl
r-
Hatib je rekao Mukavkisu: "Mi imamo vjeru koje se nikad neemo >-
Z
o dre i, osim za neto bolje od nje (naime, to je islam) . Ovaj poslanik
Muhammed poziva ljude, a Kurejije mu se najenerginije suprotsta-
6<
O
vljaju, najvei neprijatelji su mu jevreji, a najblii su mu krani. Ra - cl
vl
dosne vijesti Musaa, a.s., u vezi sIsaom, a.s., poput su radosnih vijesti >-
Isaa, a.s., u vezi s Muhammedom, s.a.v.s., a nae pozivanje vas Kur'anu :<
vl

je poput vaeg pozivanja naroda Tore Evanelju. Svaki poslanik koji je N

doao ljudima dio je njegovog (Muhammedovog) um meta te ga treba- =2
O
-l
ju sluati. Ti si meu onima kojima je on doao. Mi ti ne kaemo da ne O
slijedi vjeru Mesije (Isa, a.s.), ve ti nareujemo da je slijedi!"35 "
vl

Mukavkis je rekao: "Nije li tvoj prijatelj (mislei na Allahovog Posla - >-

nika , s.a.v.s.,) poslanik?" Hatib odgovori: "Da, on je Allahov poslanik".
Mukavkis upita: "Zato nije uputio dovu protiv svog naroda kad su ga
istjerali iz njegove zemlje?" Hatib odgovori: "A ta je sa Isaom, Merje-
minim sinom? Zar ti ne svjedoi da je on bio Allahov poslanik? Pa,
zato on nije inio dovu protiv svog naroda kad su ga htjeli razapeti, sve
dok ga Allah nije uzdigao?" Mukavkis ree: "Dobro kae. Ti si mudar
ovjek koji dolazi od mudrog ovj eka"." Zatim je pozvao svog pisara,
koji je znao pisati arapski, i izdiktirao sljedee pismo:
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Muhammedu, Abdullaho-
vom sinu , od Mukavkisa, vladara Egipta. Spas neka je tebi. Proitao
sam tvoje pismo i razumio ta kae u njemu i emu poziva (ljude).
Znam da (zadnji) posl anik treba doi i mislio sam da e se pojaviti u
Siriji. Ukazao sam po asti tvojem izaslaniku" i aljem ti dvije djevojke"
koje su visokog poloaja u Egiptu, neto odj e e i mulu da je jae. Spas
neka je teb i".
Hatib pr ipovijeda: "T ako sam ga napustio, a bio sam s njim samo pet
dana. Kad sam do ao All ahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekao sam mu ta
mi je kazao. On ree : 'On je bio zabrinut za svoje kraljevstvo, ali ono
nee potrajati"'.

35 Ujunu-l-Asar, 2/265 , l'lamu-s-Sailin , 20

36 Usdu-l-Gabe, 1/432, Es-Sira en-Nebevijja od Ibn Kesira, 3/514 , Es-Sira el-Halebijja,
3/281 ...
37 Mukavkis je dao Hatibu stotinu dinara i pet odijela , i poslao je gardu s njim da bi mo-

gao sigurno putovati i rekao mu: "Tvoj drug e zavladati zemljom:'

38 Mariju Koptkinju i irln
 Allahov Po slanik, s.a.v.s., oenio se Marijom Koptkinjom, koja je
postala majka njegovom sinu Ibrahimu, a Hasan ibn Sabit se oenio sa
irin.
Ostatali Mukavkisovi darovi bili su siva mula Duldul (koja je bila
iva do vremena Muavije ibn ebi Sufjana), takoer je poslao neto meda
iz Binha'a, neto mirisa, dvadeset odijela od finog egipatskog lana i sta-
kleni pehar, iz kojeg je Poslanik, s.a.v.s., imao obiaj piti. Poslao mu je
i lijenika, ali mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Vrati se svom narodu, jer
smo mi narod koji ne jede dok ne ogladni, a kad jedemo, ne jedemo da
prepunirno sto m ak".39
Egipat i Aleksandrija su vani toponimi u vezi s Marijom Koptki-
njom; oba su veoma poznati. Marija Koptkinja je stigla iz Hafna," koji
se nalazi u predgrau Ansina." U Ibn Dakrnakovorrr" Ef-Intisaru spo-
minje se: ,,Ansin je drevni grad u kome se nalaze velike ruevine, mali
nilometar, kojim se mjeri nivo Nila. Dio grada ostao je do danas. Selo
EI- E munin je u provinciji Esjut, u Gornjem Egiptu.
Binha'43je egipatsko selo, koje danas poznato kao Banha'. Smjeteno
je na obali Nila. Najkvalitetniji med u Egiptu je iz Banha'a i njegove
okoline.
U El-Bidaji ve- n-N ihaj i (5/303) se, u vezi s Marijom Koptkinjom,
navodi: O na je iz sela u zemlji Egipat koje se zove H afn, u predgrau
A nsina. Mu'avija ibn ebi Sufjan potedio je ljude it tog sela plaanja
haraa u toku njegovog namjesnitva kao poast njima, jer je ona Alla-
hovom Po slaniku, s.a.v.s., rodila mu kog potomka (sina Ibrahima).

39 Et-Tabekatu-l-Kubra , 1/260
40 Vidi, Mu 'demu -I-Buldan, 2/276
4 1 Vidi, Mu 'demu -I-Buldan, 1/265

42 Ibrahim ibn Muhammed ibn 'Aidm ir ibn Dakmak el-Kahiri (750.-809. h.g.l1349 .-1407.),

egipatsk i historiar koji je napisao gotovo dv ije stotine knjiga iz historije, to svojih djela,
to prijepisa drugih. Bio je poznat po svom nepristranom pristupu historiji. U njegove knjige
ubrajaju se: Nazmu-l-laman , Nuzhatu-I-Eman fi Tarihi-l-lslam, E1-lntisar li Vasita 'Akdu-I-Emsar
.(E1-Mam, 1/64)
43 Mu'c1emu-I-Buldan, 1/501 ,Subhu-I-A'a, 3/378
 td
PISMO ALLAHOVOG POSLANIKA rrt
'"";J

CARU HERAKLU (POETKOM O

vl

~
7. H.G./JESEN 628. G.) Z

6<
O
o

Ebu Sufjan je otputovao u Gazu da bi Kurejijama obavio trgovake N<

poslove. Bilo je to nakon primirja na Hudejbiji (zu-l-ka'de 6. h.g.), u

:<O
....-j
vrijeme kad je Herakle pjeke putovao iz Himsa u Jerusalem, to je O
'""o
bio vid zahvalnosti za njegovu pobjedu nad Perzijancima. Probudio se vl
:>
jednog jutra zabrinut i zagledao se u nebo. Njegov biskup mu je rekao:
"Kralju, izgleda zabrinuto ovog jutra". On odgovori: "Da"."A zato?"
On odgovori: "Sino mi je pokazan onaj koji e me prevladati".
Zatim je Herakle pozvao zapovjednika strae i rekao mu: "Pretrai
Siriju od vrha do dna i dovedi mi nekog iz njegovog naroda (mislei na
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.) da bih ga mogao pitati o njemu!"
Ebu Sufjan pripovijeda: "Tako mi Allaha, moji prijatelji i ja bili smo
u Gazi kad nam je on doao i upitao nas: 'Odakle ste?' Mi smo mu
kazali, a on nas je odveo njemu (Heraklu). Kad smo doli kod njega, on
ree: 'Ko je meu vama s njim najblii rod?' Ebu Sufjan ree: 'Ja sam'.
On e: 'D ovedite mi ga blie!' Tako me posadio ispred sebe, a zatim
rekao mojim prijateljima da sjednu iza mene i kazao: 'Ako bude lagao,
ispravite ga!' Ebu Sufjan je kazao: 'Znao sam da me oni, ako i budem
lagao, nee ispravljati, ali ja sam ovjek visokog poloaja i bilo me sram
lagati. Znao sam da bi to, u najmanju ruku, bila vijest koja bi se o meni
rairila po Mekki. Zato nisam lagao".
Nakon nekoliko pitanja i Ebu Sufjanovih odgovora, Herakle ree:
"Rekao si da je po porijeklu jedan od najboljih meu vama, a takve oso-
be Allah bira za poslanike; On poslanika bira jedino izmeu najboljih u
narodu. Pitao sam te govori li iko drugi u njegovoj familiji isto to i on
govori, a ti si rekao - ne. Pitao sam te je li imao vodeu poziciju koja mu
je oduzeta i govori li to to govori da bi povratio poziciju, a ti si rekao
- ne. Pitao sam te o njegovim sljedbenicima, vole li ga i potuju ili ga se
odriu i naputaju ga, a ti si rekao da mu se rijetko neko pridrui a da
ga zatim napusti. To je slast vjere: ona rijetko ue u srce a da ga zatim
<:
vl
e,
O
I-
O
>
>N napusti. Pitao sam te kako se odvija rat izmeu vas i njega, a ti si rekao
vl da je to promjenjivo: nekad vi pobijedite, a nekad pobijedi on. Tako se
:>
~ i odvijaju ratovi sa poslanicima, ali na kraju oni (poslanici) prevladaju.
vl

CJ
Pitao sam te je li on sklon izdaj stvu, a ti si rekao da nije izdajnik. Pitao
O sam te ta vam on nareuje , a ti si rekao da vam nareuje da oboa-
>
O vate jedino Allaha i da Mu nita ne pridruujete, a zabranjuje vam da
~

Z oboavate idole; da vam govori da obavljate molitvu, dajete milostinju

<:
...J
vl
. i budete neporoni. Ako ti govori istinu, onda e on prevladati (tlom)
O
e, ispod ova moja dva stopala. Znao sam da e se pojaviti, ali nisam znao
I.U da e se pojaviti meu vama. Kad bih bio siguran, ja bih se potrudio da
CL
mu odem, a kad bih bio s njim, prao bih mu noge" .44 Zatim je rekao:
"Idite i radite svoj posao".
Ebu Sufjan navodi: "Ustao sam pljeui rukama i rekao: 'Allaho-
vi robovi, sluaj s Ibn ebi Kebom'" postao je ozbiljan. Kraljevi Benu
Asfara" poeli su se bojati da e on zauzeti njihovo kraljevstvo"'.
Pismo Heraklu odnio je Dihje el-Kelbi,"? a sadraj je sljedei:
"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Od Muhammeda, Allaho-
vog poslanika", Heraklu, vladaru Ruma (Bizanta). Spas neka je onima
koji slijede ispravnu uputu. Pozivam te u islam. Primi islam i bit e
spaen, a Allah e ti dati dvostruku nagradu. Ali, ako se okrene, onda
e grijesi arisijjina" biti tebi na teretu".

44 EI-Kamil ii-t-Iatih, 2/143; EI-Bidaje ve-n-Niho]e, 4/262, Ibn Haldun, 2/36, l'Iarnu-s-Sailln,

10, Es-Sira en-Nebevijja, Ibn Kesir, 3/495, Es-Sirael-Halebijja, 3/272, Es-Siraen-Nebevijja ve-/-
Asar el-Muhammedijje, 2/58
451bn ebi Kebe je Allahov Poslanik, s.a.v.s, Kurejijski nevjernici dali su mu to ime po nje-
govom ocu po mlijeku (Reda'a). Ebu Kebe bio je mu Halime es-Sa'dijje, koja ga je dojila
46 Bizantinci (Rum, Rimljani) bili su nazivani Benu Asfar, jer su bili potomci Ruma ibn
el-A'isa ibn Ishaka, a.s.,Allahovog poslanika. Nazivan je Asfar jer je njegova koa imala ut
ton (asfar - ut). Ili se kae da je njegov otac, EI-A'is, bio ukaste boje (Es-Sira el-Ha/ebijja,
3/150)
47 Njegovo ime se navodi kao Dihje u djelu Usdu-l-Gabe, a kao Dahje u Tabekatu-/-Kubra;
na jemen skom dijalektu znai voa
48U t'lamu-s -Saitinu kae se..Od Muhammeda, roba i poslanika Allahova"
49 EI-Arisijjin - seljaka . Misli se ovo: Grijesi osoba koje te slijede i sluaju tvoje naredbe
bit e tvoji. Ovi ljudi se navode pojedinano jer oni prije pokazuju poslunost nego drugi, ili
zbog toga to su veina stanovnitva, tako e njihovi grijesi biti njegov teret. Jer, ako posta-
ne musliman, oni e takoer postati muslimani, a ako on odbije, i oni e takoer odbiti
 Konstatinol~p~ol~U""~""""--
prema
Mara

A,ao'.-1\
Konja

Nasibin
Mosul
.Haleb

MEDITERAN

Gaza

PUSTINJA VELIKI NUFUD

Tebuk

\ El-Ula
o
o
N

o
o
.....
Hajber
o

Asvan o
o
N

PISMO POSLANIKA A.S. HERAKLU

o
o
Linija kretanja Poslanika a.s.(Dihjetul Kelbi) 1111( rIC ~

Linija kretanja Herakla(Kajseri Rum) 1111( rIC

o
o
(o
Linija kretanja trgovake robe Ebi Sufjana ~
E
prema Haimovoj oblasti ~ .:.:
~
vl
e,
O
l-
O
>
'N
vl

>
~
vl

o
O
>
8
z Reci: "0 sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i
<
.....J
vl nama i vama zajednike:da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da niko-
o
e, ga Njemu ravnim ne smatramo i dajedni druge, poredAlIaha, bogovima
L.L.l
o::: ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: ''Budite svjedoci da smo mi
muslimani!"(Ali Imran, 64).
Herakle je rekao Dihjeu: "Tako mi Allaha, ja znam da je tvoj pri-
jatelj poslanik i da je on taj kojeg mi ekamo, a nali smo ga u naim
spisima, ali se ja bojim ta e mi Bizantinci uiniti. Da nije toga, ja bih
ga slijedio".
Rekao je El-Hafiz ibn Hader: "Daje samo Herakle razumio taje
Poslanik, s.a.v.s., rekao u pismu: 'Primi islam bit e spaen' i shvatio da
se to primjenjuje u opem smislu, i na ovom i na onom svijetu, te da je
postao musliman, bio bi siguran i od toga ega se bojao. Ali, uputa je u
Allahovim rukama". 50
Herakle je otputovao za Hims i, kad je htio napustiti Siriju i vratiti
se II Konstantinipolj, uzjahao je svoju mazgu. Kad je stigao u planinski
prolaz, pogledao je nazad, u Siriju, i rekao: "Mir neka je tebi, zemljo
sirijska , ja ti navjetam rastanak!" Zatim je nastavio prema Konstanti-
nopolju.

so Es-Sira el-Halebijja, 3/274, Es-Siraen-Nebevijja ve-l-Asar el-Muhamedijje, 2/61

 o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

;o(,.e
-..le
Demetui dendel -o\~ o
o
-t-~'<> N

;: EsedTa~ o
o
.;J"

Temim

o
o
co

o
o
co
EI-Bekerat
-------+) Es-Si
Benu Sulejme
o
EI-Karade oo
E
~

Has'ame

POHOD H. OMERA
(Turebe)

a'ban, 7. god. po Hidri

 c:
:J
1: EI-Belka
,:)
I
o
iIi
PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

o
O
~

Temim

O
Fejd EI-Mejfe'a O
CD
Hadres <'"\
~V
~<V<::>

O
O
O
T""" E
.::r:.

Has'ame

POHOD
HAZRETI EBU BEKRA v Hemedan
U NEDZD
a'ban, 7. god. po Hidri
 e
::::J
P El-Bel ka
~
, o
iIi
e PUSTINJA VELIKI NUFUD
e~e
~e'O

. ;:~~"
Demetui dendel ~\~ o
o
N

Esed Tajj
o
o
'<t

Temim

o
o
CD

o
o
o
-e-' E
.::t:.

Has'ame

POHOD e
Nedran
BEIR BIN SA'DA
'ade e
EL-ENSARIJA U FEDEK Hemedan

a'ban, 7. god. po Hidri

 Pohod Omera ibn Hattaba uTurabu, a'bana 7. h.g. Vodio je 30
vl ljudi na pleme Hevazin, koje je, im se saznalo da se Omer pribliava,
> pobjeglo, pa se i on vratio u Medinu.
~
vl
e)
o Pohod Ebu Bekra es-Siddika u Nedd, a'bana 7. h.g. On je otiao
>
~ u Nedd, gdje su bile dvije skupine iz Benu Kilaba.
z
S
vl
Pohod Beira ibn Sa'da eI-Ensarija u Fedek, a'bana 7. h.g. On je,
O sa 30 ljudi, krenuo na neke supine iz Benu Murre.
e,
~
ci
Pohod Galiba ibn 'Abdullaha eI-Lejsija u Batn Nahlu, ramaza-
na 7. h.g. Galib je, sa 130 ljudi, krenuo na Benu 'Unval i Benu 'Abd
od plemena Sa'lebe koji su bili u EI-Mejfe'i, iznad Batn-Nahle prema
Neddu., U toku ove bitke, Usama ibn Zejd ubio je nekog ovjeka koji
je izgovorio: La ilahe illallah, pa mu Poslanik, s.a.v.s., ree (osuujui
njegov postupak, op. pr.): "Zato mu nisi rasporio srce i vidio je li go-
vorio istinu ili nije! "

Pohod Beira ibn Sa'da eI-Ensarija u Jemen i Debar, evvala 7.

h.g. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao ga je sa 300 ljudi da rastjera grupu
Gatafana kojima je 'Ujejne ibn Husn obeao da e im se prikljuiti i
krenuti na Medinu. On ih je rastjerao.

'Umretu-I-kada' ('Umretu-I-kisas ili 'Umretu-l-kadijjej.'zu-l-

kadea 7. h.g. Poslanik, s.a.v.s., skupa sa onima koji su ga pratili, stigao
je u Mekku i obavio 'umru koju je propustio. Uao je u Kuu, a Bilal
je, sa vrha Ka'be, zauio ezan, dok su to Kurejije sluali i posmatrali.
etvrtog dana je objavio da je vrijeme da krenu.

Pohod Ibn Ebi-I-'Avde'a es-Sulemija na Benu Sulejm, zu-I-

hiddeta 7. h.g. Ibn ebi 'Avde' krenuo je sa 50 ljudi ka Benu Sulejmu,
gdje je poela estoka borba, u kojoj je veina neprijatelja bila ubijena,
a Ibn ebi 'Avde' ranjen. Odnesen je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. U
Medinu se vratio prvog dana safera 8. h.g.

51 Ovo nije bio ni vojni pohod, ni ekspedicija . Ovdje je taj dogaaj spomenut radi prae
nja slijeda dogaaja; spomenut je prije u tekstu u vezi sa pohodom na Hudejbijju
 ~
Pohod Galiba ibn 'Avdullaha el-Lejsija u El-Kadid, safera 8. h.g. 'v
O
Galib je s vojskom krenuo u pravcu Benu el-Mulevviha, koji se pripa- vl

~
dali Benu Lejsu.
-
Z

Pohod Galiba ibn 'Abdullaha el-Lejsija u Fedek, safera 8. h.g. Po- ~

O
slanik, s.a.v.s., rekao je Galibu el-Lejsiju: "Idi na mjesto na kom su ubi- cl
vl
jeni pratioci Beira ibn Sa 'da Tako on krenu sa 200 ljudi. Uspjeli su
H. ).
provesti osvetu za ono to se dogodilo sa akupinom Beira ibn Sa'da. :<
vl

Pohod uda'a ibn Vehba el-Esedija u Elsi, rebi'u-l-evvela 8. h.g.

On je poveo 24 ovjeka na Hevazininu skupinu u Elsi.

Pohod Ka'baibn 'Umejra el-Giffarija u Zatu Eda', rebi'u-l-evvela

8. h.g. Sa Ka'bom je bilo 15 ljudi. On s njima krenu u Zatu Etla, iznad
Vadi-l-Kura'a. Svi su pobijeni, osim jednog, koji je ranjen i koji je uspio
doi do Medine i prenijeti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ta se dogodi-
lo, to je njega veoma pogodilo.

Bitka na Mu'ti, bitka Deju-l-umera', dumade-l-ula 8. h.g. Mu-

slimanska vojska odmarira u El -Belka'a (juni Jordan) da bi kaznila
urahbila ibn 'Amra el-Gassanija, koji je ubio El-Harisa ibn 'Umej-
ra el-Ezdija, izaslanika Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Vojska je brojala
3.000 ljudi, a predvodio ih je Zejd ibn Haris; ukoliko bi on bio ubijen,
Da'fer ibn ebi Talib bi preuzeo komandu, a ukoliko bi i on bio ubijen,
komandu bi preuzeo 'Abdullah ibn Revvaha. Sva trojica padoe kao
ehidi, pa komanda bi povjerena Halidu ibn Velidu, koji je - zbog ogro-
mnog broja bizantskih vojnika i pokrtenih Arapa koji su bili s njima
- izveo taktiko povlaenje ka Medini.

Pohod 'Amra ibn el-'Asa u Zatu-s-selasil, dumade-s-sanija 8.

h.g, 'Amr ibn el-'As krenu sa tri stotine muhadira i ensarija da bi se
suoio s skupinom Kuda'a, koji su se okupili da bi napali na Medinu.
Kad su uli u oblast Belijja, razbili su skupinu 'Uzra'a i Belkajna.

Pohod Ebu 'Ubejde ibn el-Derraha u EI-Kabelijju, redeba 8.

h.g. Ovo je bio pohod El-Habeta, kad je 300 ljudi odmariralo na jedno
od plemena od D uhejne,
 c:
:J
E El-Bel ka
~
I
o
iii
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N

Esed Tajj
O
O
'<;f"

Temim

O
O
(o
Hadr

O
EI-Karade O
O
..-- E
..l<:

Has'ame

POHOD
GALlB BIN ABDULLAHA
EL-LEJSIJA U MEJFE'A

a'ban, 7. god. po Hidri

 ::J
E EI-Belka
::> I
O

iIi
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

:0"'0
~e
Demetui dendel -o\~ O
O
+-'O~ N

;: EsedTafl
O
O
'<:t

Temim

O
EI-Mejfe'a O
Hadr A
co
~V
~<vQ
;z,
EI-Dumum O
O
CO
EI-Bekerat

O
O
o .
T""" E
~

Has 'ame

POHOD
BEIR B. SA'DA
EL-ENSARIJA U JEMN Hemedan
I DEBAR

a'ban, 7. god. po Hidri

 UMRA NADOKNADE
Medina

o Zul hide 7 g. po hidri

Zul Hulejfa .1
~'~
~/
'5,el>
Es Safra
Allah e obistiniti san Poslanika Svoga da
ete sigurno u asn i hram ui bezbjedni -
ako Allah bude htio -, neki obrijanih glava ,

\ a neki podrezanih kosa, bez straha. On

je ono to vi niste znali znao i zato vam je ,
prije toga , nedavnu pobjedu dao.
(Pobjeda, 27)

\
Bedr
Mejrnuna bintAl Haris AI Hilalia

"enu-vjernicu koja sebe pokloni

Vjerovjesniku,
(Saveznici, 50)

UMRA NADOKNADE . - /

N
o
o \ ._-_-..
El Muelel
GRANICE HAREMA U MEKKI . - /

....
ul
o o

....
o
o
~
m
z
O
~
O
;O
m
Kadid

/: ---~
Zatu 'Irk

Karnu Menazil

ul
o

.Taif

.Jalmelm
 ;::o
m
Pohod Ebu Katade ibn Rebi'a el-Ensarija u Hadiru, a'bana 8. -o
O
vl
h.g. On je, sa 15 ljudi, otiao u zemlju Muhariba, u Neddu, da bi ra-
zbio Gatafanovu skupinu.
s:
Z

Pohod Ebu Katadea ibn Rebi'a el-Ensarija u Batn-Idem, poe

5<
O
tkom ramazana 8. h.g. Ovo je bilo neposredno pred osvojenje Mekke. cl
Ebu Katade je krenuo sa osam ljudi, kao vid diverzantske taktike, kako
bi se pomislilo da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., uputio u tom pravcu.

Osvojenje Mekke, ramazana 8. h.g. Kurejije su prekrili Spora-

zum na Hudejbiji tako to su pomogli Benu Bekru protiv Huza'a, koji
su bili saveznici Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ubili 25 ljudi. Kurejije
su ubrzo zaalili to su to uinili, a 'Amr ibn Salim el-Huza'i doe sa
40 konjanika iz plemena Huza'a u Medinu da bi obavijestio Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., ta se dogodilo i da od njega zatrai pomo. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., potom krenu sa 10.000 ljudi. I, to je bilo veliko osvaja-
nje - kad su idoli polomljeni, a rije tevhida zavladala u Mekki.

Pohod Halida ibn Velida u Nahlu, ramazana 8. h.g. On krenu sa

30 konjanika da uniti idol El-'Uzza, koji je pripadao Kurejijama i sve
idole koji su pripadali Benu Kinani. El-'Uzza je bio njihov najvei idol,
a njegovi uvari bili su iz Benu ejbana i Benu Sulejma.

Upad 'Amraibn el-'Asa u Benu Huzejl, ramazana 8. h.g. Pohod je

poduzet radi unitenja Suva'a, idola Huzejia.

Upad Sa'daibn Zejda el-Ensarija u EI-Muellel, ramazana 8. h.g.

Sa'd je, sa 20 ljudi, krenuo unititi Menata.

Pohod Halida ibn Velida u Benu Dezimu od plemena Kinane,

evvala 8. h.g. Oni su bili u niem predjelu Mekke, u pravcu Jelemle-
ma . Sa Halidom je bilo 350 vojnika. Halid je grekom ubio jedan broj
zarobljenika, pa je Poslanik, s.a.v.s., poslao 'Aliju ibn ebi Taliba da plati
krvarinu i nadomjestak za njihov gubitak.

Bitka na Hunejnu, Bitka Hevazina, evvala 8. h.g. Hunejn je do -

lina izmeu Mekke i Ta'ifa, gdje su se okupili Hevazin i Sekif, izvrili
 c:
::J
l' EI-Belka
::) o
I
ii]
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N

Esed Tajj
o
O
..;t

Temim

O
O
co

EGIPAT
O
O
O
.,... E
.:x

as'ame
NUBIJA

POHOD IBN EBIL-'AVDA

ES-SULEJMIJA
NA BENU SULEJM Hemedan
zul-hide, 7. god. po Hidri

 o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Devmetul dendel o
N

Esed Tajj
o
o
~

Temim

El Mejfe'a
o
o
CD
Hadra (1...<;)
~<v<;)

-----~. Es Sajj

-;;-:-- - - - ---:Zu Karede g

O

Has'am

POHOD
v

GALIB BIN 'ABDULLAH Nedzra n

EL LEJSIJA
Hamedan

(NA KEDID I FEDEK)

safe r 8. god . po Hidri

 e
:J
E EI-Belka
:JI o
Lij
e Muete VELIKA SAHARA NUFUDA

Devmetu l dendel o
o
N

Esed Tajj

o
o
'<:t

Temim

o
o
CD

o
o
o
T"" E
.x::

Has'ame

v
POHOD
v e Nedran
SUDZA' BIN VEHB 'ade e
Hemedan
EL-ESEDIJA (ESSEJ)
(rebiul-evel, B.gad.pa Hidri)
 o

VELIKA SAHARA NUFUDA

Devmetul dendel o
o
N

Esed Tajj

o
o
~
:<-'V
'<:t

~0
~v
Temim
~<l'", fb.~
. "%>. 0
~. ~. ~ ~~Katan Mejfe'a
OI-/.. \ Hadira ~Q
Habat HI Tarf Q
Jv
~
o EI-G~ I~~
I,
ae '"
BatfiU.".NanrEl-Dumum o
~ Ridva ~ed 'D~ Kass~
~ ~ ~( Eii:it\ar Me'un 'dal1'\ EI-Bekerat
~ Jenb u ~genij7
i' e t ll -mun~
%
~
ve<\d~n
EI*Js
j ~~enu
1\\ <,
BatI'.!
Sulejrn Es-SeJJ
..

o
~ \ J a~i~ ?, EI-Karede 25

Rab:~~i 1.' t~~ \~::,:rqk ~~

MeJaUren Vel-kare
Dida 'fl O
Er,-Redi' e Hevazin
E-Uajb~ Taif Turebe Has'ame

POHOD
KA'B BIN UMEJRA
EL-GIFARIJA (ZATU ATLA')

(rebiul-evel, B.god.po Hidri)

 Jerihon
e OBLAST MUTA
Kuds SREDOZEMNO MORE BITKA NA MU'TI
e El Belka (VOJSKA ZAPOVJEDNIKA)
Madeba
e OI e
,Zej d ibni Harise, Da'fer ibni ebi Talib
Betlehem
~
l")
Abdullah bin Rewaha
/JJ
Q:
e O
El Halil ~ eZejban o
O eDumetul-dendel
.::. '1: .. ... . .
~ I- DOLINA EL~UVEDEB
3 Q:
~

g ~ PUSTINJA VELIKI NUFUD

eTebuk o
o

MU'TA e
El Kirk o("~ N

11~
~
o)
o '(
~
e El Mazar % o
~
o
v
Oo,
cl>
o ~-.r "N41:(

it Jt4,s"!

Et Tafila e El Hasa - ..... o

o
...o e Medina
lD

s ~
ff Jenbu
~
N
o
:' Qo'
. Nil
~
O
"fi
\
__L:_.
-~,
~
e
Mehdi Zeheb oo
co
E evbek e
~
(
o ':

Petra e e
e Ezreh M M M M M - - .. .... ......

........ e
/ NUBIJA
e Meka
e Taif
o
o
o
.....
~
E
MUSAOVA DOLINA Me'an El Defr .loe:

e .......
 Ravnica na kojoj se odgirala
bitka na Mu'ti, u daljini se
naziru breuljci na koje se
povukao Halid b. EI-Velid

Spomen-turbe
Abdullah b. Revahe
,.
Mehed (ehitluk)

Spomen-turbe Zejd b.
Harise, lijevi Spomen-
turbe Da'fer b. Ebi Taliba
<
VJ
e,
of-
o
>
>N mobilizaciju pod vodstvom Malika ibn 'Avfa en-Nesarija te se ulogorili
VJ u Evtasu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., krenuo je prema njima sa 10.000
> ljudi iz Medine i 2.000 iz Mekke. Nakon iznenadnog napada Hevazina
~
VJ
o i Sekifa iz zasjede u ranim jutarnjim satima, muslimanima ipak poe za
o rukom da ih poraze. Neki su pobjegli u Ta'if, a muslimani su sakupili
>
8 njihovu imovinu i po slali je u El-D i'ranu, a zatim krenuli u potjeru za
z njim a prema Ta'ifu.
-<
...J
VJ
o
e, Pohod Tufejla ibn 'Amra ed-Devsija radi unitenja Zu-l-Kaffej-
U-J na, evvala 8. h.g. Prije nego to je krenuo na Ta'if, Poslanik, s.a.v.s.,
"
vl
vl
naredio je Tufejlu ed-D evsiju da uniti Zu-l-Kaffejna, idola 'Amra ibn
Humame ed-Devsija, te da potrai od svoga naroda pomo u tome, a
<
...J
po to m da se sastane s njim, s.a.v.s., u Ta'ifu. Stoga je on brzo otiao u
t< svoje pleme i unitio Zu-l-Kaffejna, a potom se 400 ljudi iz njegovo-
ga plemena uputilo s njim da bi se prikljuili Allahovom Po slaniku,
s.a.v.s., u opsadi T a'ifa,

Opsjedanje Ta'ifa, evvala 8. h.g. Muslimani su opsijedali Ta'if 18

dana. T okom opsade su koristili i katapult. Poslanik, s.a.v.s., rekao je na
dan T a'ifa da e "biti slobodan svaki rob koji pree nama", pa je jedan
broj njihovih robova iziao iz Ta'ifa i on, s.a.v.s., oslobodio ih je te mu -
slimanima odredio da ih opreme.P
Allahov Poslanik, s.a.v.s., prekinuo je op sadu nakon to mu Sekif,
kad je shvatio da nema snage boriti protiv Arapa oko sebe koji su po-
stali mu slimani, ponudio savez. Devete godine po Hidri, oni su poslali
delegaciju koja je objavila njihovo prihvatanje islama.

Pohod 'Ujejne ibn Hisna el-Fezarija na Benu Temim, muharrema

9. h.g. 'Ujejne krenu sa 50 konjanika ka Benu Temimu, koje se nalazilo
izm eu Es-Sekije i oblasti koja je pripadala Benu Temimu. Zarobili su
neke od njih, ali im Allahov Poslanik, s.a.v.s., ukazao milost i pustio
ih.

Pohod Kutbe ibn 'Amira u Tebalu, safera 9. h.g. Tu je bilo pleme

H as'am, u pravcu Beje, blizu Tebale. Dolo je do bitke izmeu musli-
mana i Has'ama.

52 Tj., da im daju hranu i odjeu i pobrinu se za njih (op.pr.)

 O

PUSTINJA VELIKI NUFUD

O
Dewmetul dendel o
N
Kelb bin Vebre

.. v'*-
~e<V
Esed Tajj

Temim
O
O
-:t

0?>~

~
(Katan) Fejd El Mejfe'a

adi/ Kura F k Q1",Q

El Haba ~. ,\ ae EtTarf ~)
Ha
~ ~\\ /~
\\ / I Prema Jemami O
() El Gab~ Batnu- ahi
1i~ Ridva ... M~d JJa---
~ . - . . Zu K,ssa ----
------ea----
(El Demmum)

k <.:/
O
'ce
t::Jekerat
i1-

'tO~ Jenbu :ddajJ)\\\~

~
~:~;:aseli m Es San

~
'"
B~
Senijjetul "~, r"J /",,",
l~ \~
EII'a"d,
O

Rab:~,~:t:""~,,"a ~
,
Ad~:::a",
Me a
:
Dide. O .
Er Redi'. Hevazin
E u'ajba Taif Turbe Has'am

POHOD Nedran
AMRA BIN AL 'ASA
Hamedan
(ZATU SELASIL)

Dumadel uhra 8 god. po Hidri

 ~
r}tJ AI Belka
b o
q~~-qI$'<S PUSTINJA VELIKI NUFUD
I-q~
~1t

o
Dewmetul dendel o
N
Kelb bin Vebre

Esed Tajj
o
o
"<:t

Temim

o
El Mejfe'a o
co

-----~. Es Sajj

El Karede g
o
E
-"

POHOD
EBU 'UBEJDE BIN AL DERRAH

PREMA KABELIJJI
(POHOD AL HABAT)

redep 8. god. po Hidri

 e
::J
"2 EI-Belka
:)
I
o
ill
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmetul dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
"<t

o
o
CD

EGIPAT
o
o
o
-r- E
.:::,c.

Has'ame
NUBIJA

POHOD EBU KATADE

(HADARE I BATNU IDAM)

ramazan , S.god. po Hidri

 o

Dewmetul-dendel

Sinaj
PUSTINJA VELIKI NUFUD
/ o
o
..--

o
o
N

Tejma o
oc")

Meda inu Salih

(AI Hader)
o
o
El-Ula. -.:t
Zatu Rika ' E
.x:

OSLOBOENJE MEKKE
(VELIKA POBJEDA)

ram azan 8 god. po Hidri

~a
.~
H unejn
Taif
 "o
ci3
OSVOJENE MEKKE
3
!ll
: 20. ramazan 8. god. po Hidr i
CD
o,
~:

Zi Tuva

prema Irakuu
........
...
..

. .1 .

abur h. Hatid
......OL D .
..........:...
Keda
...: .

prema 'Arafatu

prema Dida
 e
::J
'2 EI-Belka
:J
I
o
OJ
Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD
e,e
~e'O

.::'-.~
Devmetul dendel 'O\~ o
o
N

Esed Tajj
o
o
"<t

Temim

EI-Mejfe 'a
o
o
Hadre" A co
~V
[VQ
~
o
__- - - _ o
EI-Bekerat
EGIPAT

o
EI-Karade o
o
...... E
..lo<:

NUB IJA
Has'ame

POHOD HAllO BIN VELIDA

(NAHLA)

ramazan , 8. god. po Hidri

 o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmetul dendel o
o
N
e

Esed Tajj
o
o
<::t

Temim

Fejd EI-Mejfe 'a

o
o
<o
Hadrer <)
~
~<v<)
I-Dumum o
o

EGIPAT
o
o
o
..- E
.::tt:

Has'ame

NUB IJA

eNedran
POHOD AMR BIN ASA
(SUVA', BENU HUZEJL) eHemedan

ramazan, 8.god. po Hidri

e
 e
::J
"2 EI-Belka
::>
I
o
iIi
BEn~KA CAXAPA HYCI>YAA

Devmetul dsendel o
o
N

Taj]

o
O

"""
Temim

o
O
<D

o
O
O

Has 'ame

POHOD Nedsran
HALlO BIN VELIDA

-na Benu Duzejme uJelemiemu 8. po H.

- na Nedran rebiul-evvel 10. po H.
 e
::J
"p EI-Belka
::>
I
o
Li]
Mu'ta
PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmetul dende l o
o
N

Esed Tajj
o
o
..q-

Temim

o
EI-Mejfe'a o
Hadr <o
~Q
~<vQ

~z.
~G'/, ~O
~-1/'
%
~ -Karade oo
o
...-
E
.;,::

Has'ame

POHOD
SA'D B. ZEJD EL-EHELlJA

ramazan, 8. god. po Hidri

 o

Devmet ul-dendel
e

I
PUSTINJA VELIKI NUFUD
o
o
..-

o
o
N

Tejma' e o
oc")

o
o
"<j-

E
-"

Benu Sulejm

BITKA NA
HUNEJNU
8 g. po hidri
~~
Hunejn e
Taif
 HUNEJN (eval 8.god. PO H. februar 630)

-
Prema Taifu

"""'<~:\" ,<)O1;.
-: ~t-~
:::::::::i::.:::"

E-era'i

~
. e \Jo' s\<,e ?rell\3 I-\l.Jne\nl.J
JJ
\<.rel.3nie II\l.Js\\1I\3ns\<, \ - - _.. Zasjede murike oV{;> ,
u dolini Hunejn 06>0;;,

(;~/i'
<S'6>L.
~/-0
........._ - . . . . . . . .
 o

Devmetul dendel

o
o
~

SINAJ
PUSTINJA VEL KI NUFUD
o
o
N

MEDJEN

Tejma
o
O
(')

O
O
Zatu Rika 7

",;
E
Zi Emr

HIDAZ

U d

Bevat >\-\~~nU tier lihjan

_ ira ~ . MEDINA

Jenbe'
useJr~
Bedr
a ~
,,-

II~/
j)
amrau I Ese d
Sevik
((jfu Benu sulejm

Benu Kurejza
Buh a

TAIF
8 g. po hidri
_ ekka

~~
Hunejn
-Taif
 :J
E EI-Belka
:::>, o
iii
e Muete VELIKA SAHARA NUFUDA

Devmetul dendel o
o
N

Esed Tajj

o
o
"""
Temim

o
o
co

o
~L o

~Q/, ~O
',(:)-11'
%
~ o
o
o
..-
E
..l<:

Has'ame

e
POHOD UJEJNE BIN HISN Nedran

EL-FEZARIJA (BENU TEMIM) 'ade e

Hemedan

muharrem , 9. god.po Hidri

 e
:J
E El-Belka
~ o
I

iIi
e Muete VELIKA SAHARA NUFUDA

Devmetul dendel o
o
N

Esed Tajj

o
o
'<:t

Temim

Mejfe'a
o
o
co
Hadira ~Q
~<vQ
o

o
EI-Karede o
o
..- E
~

Has'ame

POHOD KUTBA BIN AMIRA e Nedran

U TABALU 'ade e
Hemedan

safer, 9.god. po Hidsri

 c:
:::J
E EI-Belka
~ o
I

ill
Muete VELIKA SAHARA NUFUDA
e

Devmetul dendel o
o
N

Esed Tajj

o
o
"""
Temim

o
o
co

o
o
o
..... E
.l<:

Has'ame

e Nedran
POHOD
DAH HAK EL-KILABIJJ

rebi'ul-evvel 9.god. po Hidsri

e
 Has'ame

POHOD ALKAME Nedzran

BIN MUHRIZA Hemedan
(DIDDA)
rebiul-ahir 9.god . po Hidri
Historijski muzej uDiddi
 :::J
E EI-Belka
.::>
l
o
iIi
Muete
BEm-1KA CAXAPA HYCI>YAA

Devmetul dsendel o
O
N

Tajj

o
O
'<:t

Temim

Fejd
EI-Mejfe'a
o
O
CD
Hadira .~
Et-Taraf ~<v<:3';

o
O
O
..-- E
.:>t.

Has 'ame

POHOD H. ALIJE
-Tajj rebiul-evvel 9. po H.
- Jemen ramazan 10. po H.
 e
::;
E El-Bel ka
~
I
o
[j]
e Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetui dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
<::t

Temim

o
o
<D

----"l" ' l-Ka rade

~ o
o
o
..- E
~

Has'ame

POHOD
UKAE B. MIHSAN e Nedran

EL-ESEDIJA NA GAMR
(vodu koja je pripadala
plemenu Benu Esed)

rebi'ul-evel, 6. god. po Hidri

 MEDITERAN

Kulzum
o
o

e
o ocll
o <
N
3
Sinaj cll
~
oN o
cll
:::J
0-
o ~
o
l":l

~o
~
-t: Tejma o
o
e e '<t

Medainu Salih e o
o
l!)

e
NUB IJA Hajber

TEBUK
o
POHOD U TEKIM UVJETIMA Medina
(redep 9. god. po Hidri)
Allah je oprostio vjerovjesniku, i muhadirima i ensarijama, koji su ga u tekom
asu slijedili, u vrijeme kada se srca nek ih od njih zama lo nisu pokoleba la: On
Je poslije i njima oprostio , jer je On prema njima blagi milostiv, (Pokajanje, 117)

a i onoj trojici koja su bila izostala , i to tek onda kad im je zemlja , koliko god da
je bila prostra na, postala tijesna, i kad im se bilo stisnu lo u du ama njihovim i
kada su uvidje li da nema u to i ta od Alla ha nego samo u Njega . On je poslije i HIDAZ
njima oprostio da bi se i u b u du e kajali, jer Allah , uistin u , prima pokajanje i
milostiv je. (Pokajanje, 118)

nionima kojimasi rekao, kada su ti doli da im da ivotinje za jahanje: "Ne mogu

na i za vas ivotinjeza jahanje" - pa su se vratili suznih oij u , tuni to ne mogu
da ih kupe, (Pokajanje , 92)
 Pohod Ed-Dahhaka ibn Sufjana el-Kilabija na Benu Kilab, re-
bi'u-l-evvela 9. h.g. Ed-Dahhakje krenuo na Benu Kilab i naao ih u
Ez-Zuddu (Zuddi Levah), gdje je dolo do bitke.

Pohod 'Alkame ibn Mudezziza el-Mudlidija u Diddu, rebi'u-

s-sanija 9. h.g. S njim je krenulo 300 ljudi da bi odbili napad skupine
koja je, preko mora, dola iz Abesinije.

Pohod Alije ibn ebi Taliba na Tai, rebi'u-s-sanija 9. h.g. Alija kre-
nu sa stotinu ljudi ka plemenu Tai da bi unitio njihovog idola El-
Fulsa, to je i uinio. Meu onima koji su zarobljeni bila je Seffana,
sestra 'Adija ibn Hatima, koji je bio pobjegao u Siriju. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., oslobodi Seffanu, a njen brat doe Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
kao musliman nakon to je od svoje sestre uo kakvi su muslimani i
kako bi se - prema njenom miljenju - mogao tei razvoj dogaaja u
budunosti.

Pohod 'Ukaa ibn Mihsana el-Esedija u EI-Dinab, rebi'u-s-sa-

nija 9. h.g. On se uputio ka oblasti gdje su se nalazila plemena 'Uzra i
Belijj i doao do dijelova njihove zemlje, koja se zvala EI-Dinab.

Pohod na Tebuk, Pohod u vrijeme tekoe (Gazvetu-l-'usra), re-

deba 9. h.g. Povod ovome pohodu bilo je masovno okupljanje Bizan-
tinaca u junoj Siriji sa plemenima Lahm, Duzam, 'Amila i Gassan.
Predvodnica njihove vojske dola je do EI-Belka'a. Bilo je to u vrijeme
tekoe (Et- Tevbe, 117), vrijeme sue i estoke vruine. Stoga je Alla-
hov Poslanik, s.a.v.s., sa Tebuka poslao Halida ibn Velida u Devmetu-
1-Dendel, a on, s.a.v.s., se - nakon razbijanja bizantske vojske - skupa
sa onima koji su bili s njim, vratio e u Medinu.
Pohod na Tebuk bio je zadnji Poslanikov, s.a.v.s., pohod.

Devete godine po Hidri, Ebu Bekr es-Siddik predvodio je musli-

mane na had. On je krenuo sa tri stotine ljudi iz Medine, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., s njim je poslao dvadeset deva za kurbane. Kad je bio
u El -'Ard, Alija ga je sustigao da bi ljudima prouio suru Bera'et (Et-
Tevbe).
-<
vl
0-
O
f-
O
>
>N Pohod Halida ibn Velida u Nedran, rebi'u-l-evvela 10. h.g. Alla-
vl hov Poslanik, s.a.v.s., poslao je H alida ibn Velida Ben u 'Abdi -l-Medanu

-<
vl
u Nedranu.
o
O Pohod Alije ibn ebi Taliba u Jemen, ramazana 10. h.g. Navo di se
>
O da je Alija u Jemen iao dva pu ta, a jednom je to bilo u ramazanu. O n,
~

Z r.a., krenuo je sa 300 konjanika; to su bili prvi konji koji su uli u tu

<
...J zemlju, Mezhid, u Jemenu. Alija se po povratku sastao sa All ahovim
vl
O Poslanikom, s.a.v.s., u Mekki, gdje je on bio doao radi obavlja nja ha-
e,
L.U da, 10. h.g.
ci
 ;;o
GODINA DELEGACIJA m
'""cl
O
vl

s:
Z

6<
O
cl
Ibn Ishak kae: Nakon to je Allahov Pos lanik, s.a.v.s., osvojio vl

Mekku i zavrio sa Tebukom, a pleme Sekif prihvatilo islam i obaveza- >

:<
lo mu se na pokornost, delegacije Arapa poele su mu do laziti sa svih vl

strana. Veina ovih delegacija dola je 9. h.g., radi ega je ova godina i
bilayrozvana Godinom delegacija.
Cinjenica da su Kurejije prihvatili islam bila je direktni povod do -
laska delegacija, jer su Kurejije bili voe Arapa, sluge Svete kue , to
Arapi nikad nisu poricali. Kurejije su bili ti koji su otpoeli rat protiv
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a sada, u Mekki, oni prihvataju Allaho-
vu vjeru u skupinama i unitavaju svoje idole. Nakon Bedra, 'Uhuda i
Hendeka, Arapi rekoe: 'Pustite njega i njegov narod ne ka se bore. Ako
on njih nadvlada, onda je uistinu Poslanik"'.
Ibn Sa'd navodi vie od sedamdeset delegacija u djelu Et- Tabekatu-
l-Kubra (knjiga 1., str. 291-359). Ovdje izdvajamo i navodimo samo
najpoznatije i najznaajnije.'"
- delegacija Mezine (redeb, 5. godine po H idri) . Poslanik, s.a .v.s.,
rekao im je: "Vi ste muhadiri gdje god bili, pa se vratite svome imetku
i vratite se u svoju zemlju";"
- delegacija Benu 'Abdi-I-Kaj sa;
- delegacija Benu Hanife;
- delegacija naroda Nedrana;
- delegacija Benu 'Amira;
- Dimam ibn Sa'lebe, na zahtjev njegovog naroda Benu Sa'd ibn
Bekr;
- delegacija Tai, sa Zejdom el-Hajlom (Zejd el-Hajr) i 'Ad ijem ibn
Hatimom et-Taijem;
- dolazak E'arisa i naroda Jemena;
- delegacija Ferve ibn Musej ka el-Muradija;
- dolazak 'Amra ibn Ma'dikeriba sa narodom iz Zebida;

53 EI-Iktifa, 1/163; Es-Siretu-n-Nebevijje, Ibn Kesir, 4/76 ; E1-Kamil ti-t -Tarih, 2/ 195; Et-Taberi,

3/239; Ibn Hald un, 2/ 51; Et-Tabekatu-i-Kubra, 1/291 i dalje

54 EI-Bidaj e ve-n-Nihaje,5/4 1
<
vl
e,
a
f-
a
>
>N - dolazak E' asa ibn Kajsa u delegaciji Kinde ;
vl - dolazak Surada ibn 'Abdullaha el- Ezdija sa grupom iz njegovog
> naroda;
~
vl

o - dolazak izaslanika kralja Himjera;

a - dolazak D erir a ibn 'Abdullaha el-Bedelija;
>
8 - dolazak Va'ila ibn Hudra ibn Rebi'a (jednog od kraljeva Hadra-
z mevta);
:s
vl
- dolazak Zijada ibn el-Harisa es-Suda'ija;
a
e, - delegacija Benu Eseda (meu kojima su bili i Dirar ibn el-Ezver i
"'-l Tulejha ibn Huvejlid);
ex:
- delegacija Benu Fezare;
- delegacija Benu Murre;
- delegacija Benu Sa'lebe;
- delegacija Benu Muhariba;
- delegacija Benu Kilaba (meu kojima je bio i pjesnik Lebid ibn
Rebi 'a);
- delegacija Kinane;
- delegacija Bahile;
- delegacija Benu Sulejma;
- delegacija Benu Hilala ibn 'Amira;
- delegacija naroda Jemena (iz Tediba i Havlana);
- delegacija El -Ezda;
- delegacija E d a'a;
- delegacija Benu el-Bekka'a."

55 Ibn Hiam, 4/164; Et-Tabe ri, 3/ 136; 'Uj unu-l-Asar, 2/234; Er-Revdu-l-Unui, 4/22 0; E1-Bi-
daje ve-n-Nihaje, 5/46; Ibn Haldu n, 2/56; Et-Iabekat u-l-Kuora, 1/357; Es-Siretu-n-Nebevij j e,
3/248; El-Kami! ti-t-Tarih, 2/198
 D umet u l-dende l
iraz GODINA
IZASLANSTVA

OMANS KI
ZALIV

OMAN

NUBIJA

ARAPSKO MORE

1000 800 600 400 200 O

km I ! ! ! ! IOWOI _
-<
vl
e,
a
f-
a
>
>N
vl
OPROTAJNI HAD

~
vl

o
a
>
8
z Za vrijeme ovoga hadda, Poslanik, s.a.v.s., pokazao je ljudima kako

-J
vl e obavljati obrede hada i pouio ih njegovim sunnetima. On se obra-
a
e, tio narodu svojim oprotajnim govorom:
U.J
o:::: "Ljudi, sasluajte ta vam govorim, jer ja ne znam hou li se s vama
susresti ponovo na ovome mjestu nakon ove godine. Ljudi, vaa krv i
vaa iinanja su vam sveta sve dok se ne susretnete sa svojim Gospoda-
rom, kao to je svet ovaj va dan i ovaj va mjesec. Vi ete susresti svoga
Gospodara i On e vas pitati za vae postupke. Dostavio sam vam po-
ruku..."
"Svaka kamata (riba') zabranjena je, ali vam pripada glavnica vaih
imetaka. Ne inite nasilje drugima, pa se ni vama nee uiniti nasilje.
Allah je naredio da ne smije biti kamate i ponitava se sva kamata 'Ab-
basa ibn 'Abdulmuttaliba..."
"Ljudi, vi imate prava kod svojih ena, kao to i one imaju prava kod
vas... Lijepo se ophodite prema svojim enama..."
"Razmislite o svemu ta sam rekao, ljudi, jer ja sam dostavio Obja-
vu ... "
"Allahu, Ti budi svjedok!"

Slanje vojske sa Usamom ibn Zejdom na elu u EI-Belka', safe-

ra 11. h.g., zadnja misija koju je Poslanik, s.a.v.s., odaslao. Poslanik,
s.a.v.s., rekao je Ibn Zejdu: "Idi do mjesta na kom je tvoj otac ubijen (ju-
ni dio EI-Belka'a na Mu'ti) i neka tvoji konjanici odu tamo". Usamina
vojska je podigla logor u EI-D urfi , tri milje od Medine u pravcu Sirije
(Mu'diemu-l-Buldan, 2/128). Poslanik, s.a.v.s., ree: "Poaljite Usaminu
vojsku". Potom je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preselio, ali je Ebu Bekr,
r.a., otpremio vojsku.
 Vadi I b ra hi m (~
i:>-~""
:. > '
: .
l...
:
.' ~
~'li .:
.' VELIKI HAD
o:" ~~~..-::' ;.:." (zul-hide 9 . god . po hidri)
..... . . . . Bir AI MU'issir
..... :: "'~: "" " " ' "''
.'
... ",e.'O'" " .
"...i proglas od Allaha i Njegova Poslanika ljudima
Debel S~ba
............... ..... ~\)'{\e.'" na dan velikog hadda: "Allah i Njegov Poslanik
"'~ ne priznaju mnogoboce." (Et-Tevba , 3)
AI Manhar

" ' O~
X. ~~. .
8fYDO
~.;v
,... ~)-/ -'lftD-'l8
...~~~~. ".
0. o.
BRDO SITTIR
o o .
o o.

Oo.: -, ' 0.
.... -. 8f?O . .. .. .. .... ~
. . L\ ".
<
0 .. :
-, "<'>. ..........
".., Damija na
V"
. .(\
.~
O's; -.

U..(\ ",
'.
Os
ll " ",,, '-.
",' ." .
.

.'

: ....
o-...J

....
<> . 0: r< ."
:'.Q
<{"'
o :. : Muzdelifi ....... .... u(/. -. ;' ,: ~ ...
....::.... .: tl .:
::::.>::.. . ". " ';" It;t :,,: ..'
.,
... .{:~.:.' \"'\""'! /.
0 Oo .

~.
..... Gari Sevr
Muzdelifa ........
.... :.
Debel Sevr
s
J ~
g
o 00 .

. . .: : . . . . L :.::::.:"-J BR~O SA'D

& ej Put D'~~"':: """ "" :.... ... ../ '" Ar~fat BRDO AL KASSAR
Q
/...... BRDO
. '
NAM;~A"'::"<~'
' 0 .... .
D~f3EtUR-RAHMET
. .
..
..... ': .:: .,:
abdija '. : i a ':-, ...... ".
... .
,.rrl/ja tV."~" '" ...
AIAb :
: :
:: ...1 I\. p..Rp..~~.. af1?ira : .. .....
.. Oo\,.\r..r
.>:" . . .... :.
"A kada poete sArefata, prema Taifu
: ....
:::::::~:;:.: :::~::;~~~;~~ ..
spominjite Allaha kod as n ih mjesta." .. ....... . ' .'
.. .
.... .
(Bekara ,-198) .................. . -,
-

.....
DOLINA AL NU'MAN
'"
b

~ -- " . __
.
Sa'j - ubrzano kretanje izmeu Saffe i Merve
;:o
m
-o
O
vl
r

z
6<
O
cl
vl
):.
:<
vl

N<
<
O
-j
O
""o
vl

 ....
o
+-'
vl
O
....
o,

vl
C-
O
f-
O
>
>N
vl

>
.:(
vl

G
O
>
8
z
<
....J
vl
o
e,
L.U
c:::
 Kuds
MEDITERAN
.Gaza


Bi'ru Sebe'

Petra Mean
o
o~

o
o
N

Tebuk
o
o
(")

Tejma
o
o
'<t

E
""
Medainu Salih
El-Ula.

Hajber

. Jenbu Medina
VOJSKA
USAME BIN ZEJDA

POSLANIK OVA SAV.S.

POSLJEDN JA POSLANA VOJSKA

vl
e,
af-
a
>
NAMJESNICI I IZASLANICI
vl
>= ALLAHOVOG POSLANIKA,
~
S.A.~S., KOJI SU BILI ZADUENI
vl

cl
a
> ZA SAKUPLJANJE ZEKATA
8
z
:5
vl
a
e,
L.U
~

Poslanik, s.a.v.s., poslao je:

- El-Muhad ira ibn ebi Umejju ibn el-Mugiru, u San'u,
- Zijada ibn Lebida el-Ensarija, u Hadramevt,
- 'Adija ibn Hatima, plemenima Ta'i i Benu Esed,
- Malika ibn Nuvejru el-jerbu'ija, Benu Hanzali,
- Ez-Zeberkana ibn Bedra, jednom dijelu plemena Benu Sa'd,
- Kajs ibn 'Asima, drugom dijelu plemena Benu Sa'd,
- EI-'Ala' ibn el-Hadremija, u Bahrejn, a potom Ebana ibn Se'ida
ibn el-'Asa,
- Aliju ibn ebi Taliba, u Nedran, nakon slanja 'Amra ibn Hazma sa
delegacijom iz Nedrana u svojstvu namjesnika i da bi ih pouio isla-
mu te od njih prikupio zekat. Poslanik, s.a.v.s., napisao mu je pismo sa
smjernicama kako da radi svoj posao (Ibn Hiam, 4/179,182);
 . Me a n
- Dumetul-dendel

VELIKI NU FUD -
iraz POSLANIKOV IZASLANICI
ZA PRIKUPLJANJE ZE KATA

_ Tejma o

_ Medain Salih
.-~e;
",e,'\
-
Hajber _

OMANSKI,
ZA LIV

NUBIJ A

ARAPSKO MORE

1000 800 600 400 200 O

km I ! ! ! ! IOWOI _
<
vl
C-
O
l-
O
>
>N PRENOSIOCI HADISA
vl
>= (KNJIGE SAHIHA)
~
vl

o
O
>
8
z
<
....J
vl
o Arapska rije sahih potie od glagola sahha i oznaava neto to je
e,
u-l
isto od bilo kakve greke (mahane) ili sumnje. Osoba koja je opisana
o::: kao sahih ili sihah je onaj ko je ist od mahana i bolesti.
v)

v) U terminologiji hadisa rije sahih openito oznaava hadis koji je

<
.....J prihvatljiv. Suprotno sahihu je da'if(slab) ili merdud (odbaen).Izmeu
~ sahih i daifhadisa nalaze se hasen hadisi, koji se razlikuju u tome koliko
su jaki, odnosno slabi. Sahih hadis uenjaka hadisa definiraju ovako:
"Hadis koji se prenosi od Poslanika, s.a.v.s., neprekinutim lancem pre -
nosilaca koji su bili dobrog karaktera i dobrog pamenja i koji pridaju
veliku panju detaljima, a koji se ne suprotstavlja drugom hadisu koji
prenose povjerljivi prenosioci i u sebi ne sadri skrivene mahane"."
Ako se kae "o njemu su se sloili" (muttefekun 'alejhi) ili "prenose
ga dvojica ejhova", to znai da ga navode El-Buhari i Muslim.
Sahih hadis podijeljen je u sedam kategorija:
1. Oni hadisi o kojima su se sloili Buhari i Muslim; ovo je najvia
kategorija;
2. Oni koje navodi samo Buhari;
3. Oni koje navodi samo Muslim;
4. Oni koji ispunjavaju Buharijine i Muslimove kriterije, iako ih
njih dvojica ne navode;
5. Oni koji ispunjavaju Buharijine kriterije, iako ih on ne navodi;
6. Oni koji ispunjavaju Muslimove kriterije, iako ih on ne navo-
di;
7. Oni koje su drugi uenjaci osim Buharije i Muslima ocijenili
kao sahih, a koji ne ispunjavaju kriterije njih dvojice.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio je nekim svojim ashabima koji su

bili vini pisanju - kao i nekima koji nisu imali dobro pamenje - da za-
pisuju njegove rijei; potom je dao dozvolu da se hadisi mogu zapisivati.

56 El-Kamusu-l-islami, 41253
 DAD ZIGI STAN
NAJPOZNATIJI AUTORI
ZBIRKI HADISA

Ulruk "11
Nesa v
~
Tus
Merva

ul HOROSAN
Nejsabun
MEDITERAN

Sijveh

Tebuk SIDZISTAN
NUFUD

Tejmae
Temim

Medina

Had er e
est knjiga Maskal
1. Buharija OMAN
2. Muslim 't7
3. Ebu Davud Tri dodadtne:
km 1000
I
800 600 400 200 O
4. Tirmizi ! ! ! ! ! !
7. Ahmed b. Hanbel
5. Nesai 8. Darimi
6. Ibn Ma'de Meh re 9. Imam Malik
 KAZAKISTAN
".
./UZBEKIST.A:M-.....
<, ..r<iRGiTAN...
Buhara \ ......: ..................../...
.r
". .... . KIN
Nesai ..... X . X .:::TADIKISTAN .
'U ..... Samerkand" ' l ....
X fT!(li4E:, XTirrnf.... ,.:: ::.
................... tvIS/~~: ..:.........: :':::'.\'2:" .....
_ _~ r " 'v f ( ~.: ~"'1&
X ~. :.... Kabul ! 'f :'MIJ
Nisabur r:'
{ AFGANISTAN
.:. . . .u
) Islamabfu:j ..

IRAN t.... X ;........ .J T

.... Sidistan : ,.:
Ke~man f:: PAKISTAN /
......: .: :

:": .: .

--- -:- -.: ~s

EGIPAT

:
...................
.......

:.... SADANJE GRAN ICE

Hurtum [ ..

(: ~ . X Mjesta roe nja i smrti
prenosilaca hadisa
.....: .......
.: ....

EI-Buhari Muslim Ebu Davud

Buhara, Hartenk Niabur, oko lina Niabura Sistan , Afganis tan

(jedno od sela u Samarkandu) u Iranu Basra , j uni Irak

Et -Tirmizi En-Nesai Ibn Made

Tirmiz, Uzbekistan Nesa , Turkmenistan , Kazvin, Iran

Jerusa lem, Palestina

Ibn Hanbel Ed-Daremi Malik

Bagdad , Irak Samarkand , Uzbekistan Medina , Saudijska Arabija

Stoga su mnogi tani'ini zapisivali hadise u prisustvu ashaba, a Sa'd ibn ;:o
m
'Ubade el- Ensari imao je i knjigu ili knjige koje su sadravale jedan broj
hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ebu Rafi', osloboeni rob Allaho-
""O
vl
r-
vog Poslanika, s.a.v.s., takoer je imao neto slino. 'Abdullah ibn 'Amr >-
-
Z

~
sastavio je Es-Sahifetu-s-Sadika u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
SahiJa Dabira ibn 'Abdullaha el- Ensarija bila je sastavljena za vrijeme
ashaba, a jedan njen dio u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s. cl
Za vrijeme vladavine Omera ibn 'Abdulaziza (99. h.g.), on je pisao
narodu Medine: "Potraite hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i zapi-
ite ih. Jer, bojim se da e nestati znanja i ljudi od znanja". Rekao je Ibn N<

ihab ez-Zuhri: "Omer ibn 'Abdulaziz nam je naredio da sakupimo :<

O
--I
Sunnet, pa smo ih (hadise) zapisali u knjigu i nainili vie njenih kopija, O
'v
koje je on poslao u svaku zemalju kojom je vladao". vl
>-
 DADIGISTAN
BUHARIJINO PUTOVANJ E U POTRAZI
ZA ZNANJE: Horosan , Iran, Egipat , Sirija

~
MED ITERA N

Sijveh
SIDISTAN
NUFUD

.Tejmae
Temim

Hader

mjesto roenja OMAN

z1
mjesto smrti x km 1000
I
800
'
600
!
400
!
200
!!
O
!

pravac kretanja ~ INUBIJA

-1.$'11?
Mehre
 DADIGISTAN
MUSLIMOVO PUTOVANJE U POTRAZI
ZA ZNANJE: Hidaz, Egipat, Sirija, Iran

Utruk
Nesa
~ -rus Merva

azvejn., ~<::n.lv ',....,~

~ 1LiIIW
. XHOROSAN
jSabun
MEDITERAN

Sijveh
SIDISTAN

Temim

OMANSKI ZALIV
Hader e
Maskat

mjesto roenja OMAN

tl
mjesto smrti x km 1000
I
800
!
600
I
400
!
200
I I
O
I

pravac kretanja ~
Mehre
<
vl
p-
O
f-
O
>
>N SAHIH~KNJIGE HADISA (EL~KUTUBU~
vl
:>
~
S~SITTE) I NJIHOVI AUTORI
vl

o
O
>
8
z
:5
vl
o 1. Autor: El -Buhari ebu 'Abdullah Muhammed ibn Isma'il ibn
o-
LU
Ibrahim ibn el-Mugire el-Buhari
o::: Mjesto i datum roenja: Buhara, 194. h.g.l810. g.
Mjesto i datum smrti: Hartenk (selo uSamarkandu, 256. h.g.l870.
g.
Kratki biografski podaci: Veliki islamski uenjak. Autor je djela El-
D ami'u-s-Sabih, poznatog kao Sahihu-l-Buhari. Napisao je i Et- Tarih
i Ed-Du'afa' - oprenosiocima hadisa. Odrastao je kao jetim, a 210.
godine po Hidri krenuo na dugo putovanje u potrazi za hadisima.
Posjetio je Horasan, Irak, Egipat i Siriju. Hadise je sluao od hiljada
ejhova. Sakupio je gotovo 600.000 hadisa, izmeu kojih je izabrao one
ije je lance prenosilaca ocijenio prihvatljivim da budu uvrteni u nje-
gov Sahih, koji sadri 7.275 hadisa, ukljuujui i one koji se ponavljaju.
Ako se izostave ponavljani hadisi, broj hadisa iznosi 4.000. On je bio
prvi islamski uenjak koji je sastavio knjigu na ovaj nain.
2. Autor: Muslim ibn ebul Husejn; Muslim ibn Hadad ibn
Muslim el-Kuejri en-Nejsaburi
Mjesto i datum roenja: Nejsabur (Nejapur, Niapur), 204. h.g.l8-
20 g.
Mjesto i datum smrti: Periferija Nejsabura, 261. h.g.l875. g.
Kratiki biografski podaci: Veliki hafiz i imam uenjaka hadisa. Pu-
tovao je u Hidaz, Egipat, Siriju i Irak. Njegovo najpoznatije djelo je
Sahihu Muslim, koje sadri 4.000 hadisa. Pisao ga je petnaest godina.
Njegova druga djela ukljuuju El-Musnedu- I-Kebir, koji je podijeljen u
poglavlja prema prenosiocima hadisa; El-D ami', koji je podijeljen u
poglavlja prema temama; i El-Kuna ve-l-Esma'.
3. Autor: Ebu Davud es-Sidistani; Sulejman ibn el-E'as ibn
Ishak ibn Beir el- Ezdi es-Sid istani
Mjesto i datum roenja: Sidistan, 202. h.g.l817. g.
Mjesto i datum smrti: Basra, 275. h.g.l889. g.
 Kratki biografski podaci: Imam uenjaka hadisa u svoje vrijeme .
Krenuo je na veliko putovanje (Bagdad, Basra i prijestonice islamske
drave). Napisao je Es-Sunen, u kome je zabiljeio 4.800 hadisa; El-
Murasil - ohadisu; Kitabu-x-Zubd (Knjiga o asketizmu).
4. Autor: Et-Tirmizi; Ebu 'Isa Muhammed ibn 'Isa ibn Sevre ibn
Musa es-Sulemi el-Bugi
Mjesto i datum roenja: Tirmiz, 209 . h.g.l824. g.
vl
Mjesto i datum smrti: Tirmiz, 279 . h.g.l892. g. >-
Kratki biografski podaci: Bio je uenik EI-Buharija i jo nekih ista- :<
vl

knutih ejhova. Krenuo je na putovanje u Horasan, Irak i H idaz. Bio N<

je poznat po svome veoma dobrom pamenju. Njegova djela ukljuuju

El-D ami'u-l-Kebir ili Sahihu-t- Tirmizi te E-ema'ilu -n -Nebevijje,
a
-J
o""o
Et- Tarih i El-'Ilel, koje je ohadisu. vl

5. Autor: En-Nesa'i; Ebu 'Abdurrahman Ahmed ibn 'Ali ibn

u'ajb ibn 'Ali ibn Sinan ibn Bahr ibn Dinar
Mjesto i datum roenja: Nesa, 215 . h.g.l830. g.
Mjesto i datum smrti: EI-Kuds (Jerusalem), 303 . h.g.l915. g.
Kratki biografski podaci: Bio je kadija i hafiz, putovao je kroz ne-
koliko zemalja da bi se nastanio u Egiptu. Umro je u Remli , a pokopan
je u Jerusalemu. Kae se, takoer, da je krenuo na had i umro u Mekki.
Napisao je Es-Sunenu-I-Kubra, ohadisu; El-Mudteba, koje se naziva i
Es-Sunenu-s-Sugra, te Ed-Du'afa'u ve-l-Metrukun, Musnedu 'Ali i Mu-
snedu Malik .
6. Autor: Ibn Made; Ebu 'Abdullah Muhammed ibn Jezid er-
Rebi' el-Kazvini
Mjesto i datum roenja: Kazvin, 209 . h.g.l824. g.
Mjesto i datum smrti: Kazvin, 273 . h.g.l887. g.
Kratki biografski podaci: Potie iz Kazvina. U potrazi za hadisima,
putovao je u Basru, Bagdad, Siriju, Egipat, H idaz i Er-Rej . Napisao
je Sunenu Ibn Made, koji sadri 4.341 hadis , od kojih se 3.002 nalaze
u drugih pet vjerodostojnih (sahih) knjiga hadisa, te 1.339 dodatnih
hadisa, od kojih je 613 slabih (da'ij), a 99 slabog ili lanog lanca preno-
silaea. Radi toga nijedan hadis iz njegove knjige ne treb a biti prihvaen
prije nego to se sazna status hadisa.
7. Autor: Ibn Hanbel; Ebu 'Abdullah Ahmed ibn Muhammed
ibn Hanbel e-ejbani el-Va'ili
Mjesto i datum roenja: Bagdad, 164. h.g.l780. g.
Mjesto i datum smrti: Bahdad, 241. h.g.l855. g.
 PUTOVANJE
ESU DAVUDA
BAGDAD, BASRA,
ISLAMSKI GLAVNI GRADOVI

Nesa' Abjurd
e e e
e Moro
e Horasan

MEDITERAN .-
Kabi!

Aleksa rVt~

- -............._ - - SIDISTAN

"'1~
Nil "'1;() Jemamee
1S'' t
/;()
o( OMANSKI ZALJEV
OBJANJENJE Vo
:'>-0
7"
mjesto roenja e e Taif OMAN

~o
dY
mjesto smrti X 1000 800 600 400 200 o
I ! ! ! ! ! !

~Cj *"0
linija putovanja ~ :-'?'
'?'
JEMEN
 PUTOVANJE
TIRMIZIJA
BUHARA, HORASAN, IRAK, HIDAZ

Kabul

Kerman
EGIPAT

M -<J~~
OBJANJENJE

mjesto roenja
r,

Taif
~..o
q,~
O~
01-
-Jemama
Muskat
OMAN
ZI
OMANSKI ZALJEV

mjesto smrti x t I I I I I
ARAPSKO MORE
linija putovanja ~
JEMEN
<
vl
e,
a
f-
a
>
>N Kratki biografski podaci: Njegovo porijeklo vee se za Merv, ali je
vl roen u Bagdadu, gdje je i odrastao s posebnim interesom za traenje
>=
~ znanja. Veoma mnogo je putovao u potrazi za znanjem - u Kufu, Basru,
vl

\.J
Mekku, Medinu,]emen, Siriju, granine predjele, Maroko, Alir, dana-
a nji Irak te june oblasti dananjeg Irana, Perzije, Horasana i planinske
>
8 predjele. Sastavio je Musned, koji sadri 30.000 hadisa, ukljuujui one
z koji se ponavljaju, te brojne druge knjige. On je imam hanbelijskog
<
....J mezheba; zauzeo je dobro poznati stav protiv vjerovanja mu'tezilija u
vl
a
e, vrijeme vladavine 'abbasijskog halife EI-Mu'tesima.
LU 8. Autor: Ed-Darimi; Ebu Muhammed 'Abdullah ibn 'Abdu -r-
ci.
Rahman ibn el-Fadl ibn Behrem et-Temimi ed-Darimi es-Samarkan-
di
Mjesto i datum roenja: Samarkand, 181. h.g./797. g.
Mjesto i datum smrti: Samarkand, 255. h.g./869. g.
Kratki biografski podaci: Hadise je sluao od mnogih ljudi u Hida-
zu, Siriji, Egiptu, Iraku i Horasanu. Bio je pronicljiv, estitog karaktera,
vrstan znalac. Napisao je EI-Musned, o hadisu, te Ei-Dami'u-s-Sahib,
koji se naziva Sunenu-d-Darimi. Takoer je napisao i Es -Sulasijjat.
9. Autor: Malik; Ebu 'Abdullah Malik ibn Enes ibn Malik el-As-
behi el-Himjeri
Mjesto i datum roenja: Medina, 93. h.g./712. g.
Mjesto i datum smrti: Medina, 179. h.g./795. g.
Kratki biografski podaci: Imam Medine,jedan od etiri imama, po
kome je nazvan malikijski mezheb. Bio je postojan u svojim vjerskim
ubjeenjima. Sastavio je El-Muuetta', a napisao je i esej o predavanjima
i ubjeivanju (Va'z), te knjigu naslovljenu El-Mesa'il, jo jedan esej pod
nazivom Er-Redd 'ale-l-Kaderijje, te knjige pod naslovima En -Nudum
i Tefsiru Garibi-I-Kur'an. Delaluddin Sujuti je napisao knjigu pod na-
zivom Tezjinu-l-Memalik bi Menakibi-l-imami Malik.

U potrazi za hadisom, postoje i druga velika djela, takoer poznata

kao Muuetta', Mustedrek i Mu'dem, kao to su one knjige koje su napi-
sali EI-Hakim en-Nejsaburi, Ibn Hibban, Ed-Darekutni, EI-Bejheki,
EI-Begavi i Et-Taberani.

***
Pisanja o siri A1lahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegovim megazi (voj-
nim pohodima, bitkama) stoje sama za sebe. Uenjaci hadisa su njegovu
biografiju ukljuivali u svoje knjige. Npr., u poglavlju Megazi (pohodi, ;;o
m
bitke) u Sahibu-l-Bubari, poglavlje El-Dihad ve-s-Sijer (Dihad i voj- v
O
ni pohodi) u Sahihu Muslim, zatim Kitabu-l-Megazi (Knjiga bitaka, vl
r-
pohoda) u Musnedu imama Ahmeda ibn Hanbela. Prvi historiari sire,

Z
koji su ivjeli do poetka treeg stoljea po Hidri, mogu se podijeliti 6<
na tri kategorije:
O
1. Historiari prvog stepena autora sire i megazi. D ovoj grupi CJ
vl
su: ).
Eban ibn 'Usman ibn 'Affan (umro 105. godine po Hid ri). Bio :<
vl

je prvi koji je napisao megazi i jedan od uenjaka hadisa i fikha. Povjer- N<

ljiv je (sika); <

O
....,
'Drve ibn Zubejr (umro oko 92. godine po Hid ri). Jedan od O
--o
sedmerice uenjaka iz Medine, prenosio je hadise i kazivanja starijih vl

ashaba, a od njega su prenosili Ibn Hiam i Ibn ihab ez- Zuhri;

Vehb ibn Munebbih (umro 110. godine po Hidri). Bio je jedan
od najuglednijih tabi'ina (generacija koja je dola poslije ashaba) i sika
saduk (povjerljiv).
2. Historiari drugog stepena autora sire i megazi. D ovoj grupi
su:
'Abdullah ibn Ebi Bekr ibn Hazm (umro 135. godine po Hid-
ri). Historiari sire i historiari openito ocjenjuju ga kao sika (povjer-
ljiv). Od njega prenose Ibn Ishak, Ibn Sa'd i Et-Taberi;
'Asim ibn Omer ibn Katade el-Ensari (umro 120. godine po
Hid ri); uenjaci hadisa ocjenjuju ga kao sika;
Muhammed ibn ihab ez-Zuhri (umro 124. godine po Hidri),
muhaddis i historiar, za kojaga je Omer ibn Abdulaziz slao pisma u
pokrajine: "Preporuujem vam Ibn ihaba, jer vi neete nikad nai ne-
koga ko ima vie znanja o sunnetu od njega".
3. Historiari treeg stepena autora sire i megazi. D ovoj grupi
su:
Musa ibn 'Dkbe (umro 141. godine po Hidri);
Mu'ammer ibn Raid (umro 150. godine po Hidri);
Muhammed ibn Ishak (umro 152. godine po Hid ri); ejh hi-
storiara sire i megazi, od koga su uila dvojica velikih uenjaka: Zijad
el-Bekka'i i Ibn Hiam;
Muhammed ibn Omer el-Vakidi (umro 207. godine po Hid-
ri); imam Ahmed i drugi ocjenjuju da je da'if (slab) u prenoenju;
'Abdulmelik ibn Hiam ibn Ejjub el-Himjeri el-Basri (umro
 DAD IGI STAN
NESAIJEVO PUTOVANJE U POTRAZI
ZA ZNANJE : ivio u Egiptu, umro u Reml i,
ukopan u Kudsu

~
MEDITERAN

Sijveh
SlOiSTAN

Nil

Hader.

mjesto roenja z1
mjesto smrti x km 1000
I
800
!
600
!
400
!
200 O
! ! !

pravac kretanja ~
Mehre
 J

DADIGISTAN
IBN MADEOVO PUTOVANJE U POTRAZI
ZA ZNAN JE : Basra, Bagdada, sirija, Egipat,
Hidaz , Rejj

Ulruk
Nesa .
~ J Merva
rus
HOROSAN
Nejsabun
MEDITERAN

Sijveh
SIDISTAN

Temim
Nil

Hader.

OMAN
mjesto roenja
'(?
mjesto smrti km 1000 800 600 400 200 O
I ! ! ! ! ! !

pravac kretanja NUBIJA

~
Mehre
 km20pO 15pO 1qoo I 59 0 9

SlOiSTAN

FEZAN

Egmat
VELIKA SAHARA

PUTOVANJE AHMEDA BIN HANBELA

ARAPSKO MORE
Kufa, Basra, Meka, Med ina, Jemen , am ,
Maroko , Perzija , Horosan
e

~Ul.H~~-W~1 (r'~I) ,)I~

 DADIGISTAN
DARIMIJEVO PUTOVANJE U POTRAZI
ZA ZNANJE : Hidaz , Egipat , Sirija,
Irak, Horosan ...

~
MEDITERAN

Sijveh
SIDISTAN

mjesto roenja e
a,
~o i

e eTa if
Hader .

OMAN
OMANSKI ZALIV

mjesto smrti x km 1000

I
800
!
600
!
400
!
200
! !
O
!

pravac kretanja NUBI JA

~ ""'IS/lj>
Mehre
-<
VJ
c-
o
f-
o
2:
>N 218. godine po Hidri). Prenosio je siru od Ibn Ishaka putem Ibn Isha-
VJ kovog uenika Zijada el-Bekka'ija;
> Muhammed ibn Sa'd ibn Mani' el-Basri ez-Zuhri (umro 230.
~
VJ
godine po Hidri), El-Vakidijev pisar. On je nadmaio svoga uitelja i
povjerljiv je (sika). Njegovo najznaajnije djelo je Et- Tabekatu-l-Kubra,
koje je posluilo kao jedna od glavnih referenci ove knjige, naroito kad
se radi o vojnim pohodima i pohodma, uz Es-Siretu-n -Nebevijje, Ibn
Hiama.
KABA ~
'"v
O
vl
r-
;>
Z

6<
O
cl
vl

>-
Kua , Allahova kua, Sveta kua, Drevna kua, Kibla - pravac okre- :<
vl
tanja prilikom namaza. N<
Priblina udaljen ost izmeu Mekke i mikata (mjesta na kojima ha- <:
O
dije m oraju obui ih ram e prije nego to nastave prema Mekki: -I
O
'"
vl
;>

Karnu-l- Mikat onima koji dolaze iz Nedda i

80 km
Menazil okolnih regija

Mikat onima koji dolaze iz Iraka i

Zatu-l-'Irk 90 km
onima koji prolaze kroz njega

Jelemlem 100 km Mikat onima koji dolaze iz]emena

Mikat onima koji dolaze iz Egipta i

EI-Duhfa 187 km
Sirije i onima koji prolaze kroz njih

Zu-l-Hu1ejfa
410 km Mikat onima koji dolaze iz Medine
(Ebjar 'Ali)

Priblina udaljenost izmeu Mesdidu-l-harama i nekih od gra-

nica Harema"

57 Iz: Tarihu Mekketi-I-Mukerreme kadimen ve hadisen, Muhammeda Iljasa 'Abd u-I-Ganij-

j a, prvo izdanje, 1422. h.g..l2001 . g., Er-Reid, Medina

<t::
vl
e,
a
f-
a
2:
>N
vl
> Et-Ten'im (gdje se nalazi
7,5 km
Ovo je najblia taka
~ damija A'ie, r.a.) granice Harema Damiji
vl

o
a
>
Izmeu Mekke i
8
z Ta'ifa. Ovo je Nahla
:5
vl Nah1a 13 km
~l-Jemenijja, Nahla e-
a Samijja - koja se naziva
e,
..u El -Medik, udaljena je 45
e:t. km

Edatu-l-Leben (El-
16 km
'Ukaji.ija)

EI-Di'rana (EI-Mustevfira) 22 km

EI-Hudejbi.ija (Mevka e-
umejsi)
22 km

Debelu 'Arefat (Zatu-s-

22 km
Salim)

Ibrahim, a.s., po naredbi Dibrila, a.s., prvi je utvrdio granice Ha-

rema, pa je na njima postavio kamenje kao oznake. Nakon osvajanja
Mekke, Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je Temima ibn Eseda el-Hu-
za'ija da ih obnovi. Povrina i kapacitet Mesdidu-l-Harama
 Ukupna
;;o
Detalji Povrina (m') Kapacitet Ukupan kapacitet m
povrina (m') -v
O
Povrina vl

D amije 72.000 ~
prije prvog
proirivanja koje
50.000
hodo asnika'"
hodoasnika
(nakon
-
Z

6
1
je izvela porodica
29.000 29.000 (prije uklanj anja
graevina u
uklanjanja 6cl
Saud (Metaf, graevina u
Metafu)
plus otomanska M etafu)
konstrukcija)
N<
Prvo proirenje <
O
....,
Sauda (podzemni 32 7.000 399.000
2 131.000 160 .000 O
sprat, prizemlje i hodoasnika hodoasnika 'v
vl
prvi sprat) >-
Dodavanje
krova na prvo
pro irenje na 105.000 504.000
3 42.000 202.000
kome se mogao hodoasnika hodo asnika
obavljati namaz
1406 . h.g.

Drugo proirenje
Sauda (podzemni 190 .000 694.000
4 76.000 278 .000
spra t, prizemlje, hodoasnika hodoasnika
prvi sprat i krov)

Priprema
otvorenih
povrina oko 220.0 00 914.000
5 88.000 366.000
Damije za hodoasnika hodo asnika
obavljanje
namaza

U vrijeme najvee guve, M esdid mo e primiti vie od mili on ho-

doasnika.

S8 Kapacit et j e procijenjen na bazi 2,5 hodoasnika po kvadrat nom metru . Ovdje se pri-
mje ujeda je u pro lost i Mesdid mogao primiti samo 50.000 hodoasn ika , to je bilo zato
to su se t u nalazile graevine u Metafu , kao to su eti ri mekama, struktu re oko izvora
Zemzem, Mekamu-Ibrahim, Minber, Babu Beni ejbe, Kad su one uklonjene, kapacitet se
povea o na 72.000
 7'
LITERATURA t"T1
""u
O
vl

~
Z

6<
O
cl

El-Iktifa' min megazi sejjidina Resu!illah ve megazi-s-sadcti-s-salese-

ti-I-hulefa' Ebi Bekr es-Siddik ve 'Umer el-Faruk ve 'Usman zu-n-Nurejn
(Ono to je dovoljno o pohodima Allahovog Poslanika i pohodima tro-
jice halifa: Ebu Bekra es-Siddika, O mera el-Faruka i Osmana Zun-
nurejna), Sulejman ibn Musa ibn Salim ibn Hassan ibn Sulejman ibn
Ahmed ibn 'Abdusselam el-Himjeri el-Kula'i el-Belensi, manuskript
br. 4.810 i 4.811, Nacionalna javna biblioteka, Damask;

Usdu-I-Gabe.fi ma'rifeti-s-sababe (Jo jedna studija o Poslanikovim

ashabima), 'Izzuddin ibn el- Esir ebul Hasan 'Ali ibn Muhammed el-
Dezeri; tampano u aru a'b, Kairo, Egipat;

EI-Isabe.fi temjizi-s-sahabe (Jasno razlikovanje ashaba), ihabuddin

Ebu-l-Fadl Ahmed ibn 'Ali ibn M uhammed ibn M uhammed ibn 'Ali
el-Kinani el-'Askalani (Ibn Hader, autor Fethu - I-Bari-ja), Mektebetu -
l-Musenna, Bejrut, Liban, prvo izdanje, 1328. h.g.;

El-Isti'ab fi esma'i-l-asbab (Detaljna studija imena ashaba), Ebu

Omer Jusuf ibn 'Abdullah ibn Muhammed ibn 'Abdulberr ibn 'Asim
en-Nemeri el- Kurtubi. Ova knjiga sadri biljeke iz djela E I-Isabe.fi te-
mjizi-s-sahabe, Mekebetu -I-Musenna, Bejrut, Liban, prvo izdanje, 1328.
h.g.;

I'lamu-s -sa'ilin 'an kutubi sejjidi- I-murselin (O bavjetavanje oni h koji

pitaju o knjigama Gospodara poslanika), ems ud din Muhammed ibn
'Ali ibn Tulun ed-Dimeki, manuskript br. 263 i 2.122, Nacionalna ja-
vna biblioteka, Damask;
 Istinzalu-n-Nasr bi-t-tevessuli bi eh/i Bedr (Traenje pobjede po-
sredstvom sudionika Bedra), ihabuddin ebul 'Abbas Ahmed ibn 'Ali
et-Turabulusi, manuskript br. 10.412, Nacionalna javna biblioteka, Da-
v mask; tampano uz biljeke pod nazivom: erhu-s-Sadr bi erhi urduze
o Istinzali-n -Nasr bi-t-tevessuli bi Ehli Bedr,
>
9
z El-E'alam (Najznaajnije vjerske linosti), Hajruddin ez-Zirikli,
s
c/) Daru-l-Tlm li-l-melajin, Liban, esto izdanje, 1984.;
o
o-
"'-l
o:: E'alamu-n -Nisa' (Znaajne ene u islamskom i arapskom svijetu),
Omer Rida Kahhala, Er-Risala, tree izdanje, 1397./1977.;

Ejjamu-l-'Arab fi-I-Dabilijje (Arapski dani u doba neznanja), Mu-

hammed Ahmed Dad el-Mevla, 'Ali Muhammed el-Bidavi i Mu-
hammed Ebu-I-Fadl Ibrahim, Daru Ihja'i -l-Kutubi-l-'Arabijje, izdanje
El-Babi el-Halebi, Egipat;

El-Bidaje ve-n-Nihaje (Poetak i kraj - poznato historijsko djelo),

Ebu-l-Fida' el-Hafiz ibn Kesir ed-Dimeki, Mektebetu-l-Me'arif, Bej-
rut, i Mektebetu-n-Nasr, Rijad, prvo izdanje, 1966.;

Tarihu-r-Resuli ve-l-Muluk (Taruhu-t- Taberi - Historija Taberija),

Ebu Da'fer Muhammed ibn Derir et-Taberi, Daru-l-Me'arif, Egipat,
1963.;

Tarihu Halifeti ibn Hajjat (Historija Halife ibn Hajjata), Ebu 'Amr
Ha1ifa ibn Hajjat ibn ebi Hubejra el-Lejsi, Daru-l-Kalem i Er-Risala,
drugo izdanje, 1397./1977.;

Tarihu-l-islam (Historija islama, politika, vjerska, kulturna i soci-

jalna), dr. Hasan Ibrahim Hasan, En -Nahda, egipatksa biblioteka, esto
izdanje, 1961.;

Tarihu Mekketi-l-Mukerremeti Kadimen ve Hadisen (Historija Mek-

ke el-Mukerreme - nekad i danas), dr. Muhammed Iljas 'Abdulganijj,
izdavaka kua Er-Reid, Medina Munevvera, Prvo izdanje, 1422./20-
01.;

D alijatu-i-Kurab bi ashabi sejjidi-l-adem ue-l-areb (Skupina asha-

ba nearapa i Arapa - teza o imenima ashaba koji su sudjelovali na Bedru
i Uhudu), Zejnuddin el-Berzendi, manuskript br. 9.066, Nacionalna
javna biblioteka, Damask; vl

>-
~
vl
El-Harb :Abre-t-tarih (Rat kroz historiju), Field Marshall Viscount N<
Montgomery, Anglo -egipatska biblioteka, 1971.; =<
O
-i
O
Duuelu-l-islam (Islamske drave), El-Hafiz emsuddin ebu 'Abdul- '"
vl
~
lah Muhammed ibn Ahmed ibn 'Usman ez-Zehebi, uz dodatak znaaj
nih biljeki Hasana Merve, Daru Sadir, Bejrut, prvo izdanje, 1999.;

Ed-Da'uetu li-I-islam, Sir1homas Arnold, En-Nahda, Egipatska bi-

blioteka, drugo izdanje, 1957.;

Zeba'iru-F'Ukbefi menakibi zevi-l-kurbe, Muhibbuddin Ahmed ibn

'Abdullah et-Taberi, Daru-l-Ma'rife, Bejrut, 1974.;

Er-Revdu-l-unuf - Knjiga o Poslanikovoj biografiji, Ibn Hiam,

Ebul Kasim 'Abdurrahman ibn 'Abdullah ibn Ahmed ibn ebul Hasan
el-Has'ami es-Suhejli, Daru-l-Fikr, Bejrut;

Es-Siretu-l-Halebijje, 'Ali ibn Burhanuddin el-Halebi e-afi'i, El-

Mektebetu-t- Tidarijjetu-l-Kubra, 1382./1962.;

Es-Siretu-n-Nebevijjetu ve-l-asaru-l-Muhammedijje (Poslanikova

biografija i muhamedanska tradicija), biljeke u Es-Siretu-I-Halebijje,
Ahmed Zejni (Dahlan), El-Mektebetu-t- Tidarijje el-Kubra, 1382./19-
62.;

Es -Siretu-n-Nebevijje (Poslanikova biografija), Ebu-l-Fida' Isma'il

ibn Kesir, Daru-l-Fikr, Bejrut, drugo izdanje, 1398./1978.;
 Es-Siretu-n -Nebevijje (Poslanikova biografija), Ebu Muhammed
'Abdulmelik ibn Hiam el-Me'afiri el-Basri, Daru-l-Dil, Bejrut,
1975.;
o
o erhu Esma'i Ehli Bedr (Pojanjenje imena sudionika Bedra), saku-
>
8 pio 'Abdullatif ibn Ahmed el-Beka'i 1164. h.g., a komentirao Taha ibn
z Muhammed el-Dibrini e-ahir (Ibnu-l-Muhanna), koji je umro 11-
:)
vl 78./1764., manuskript br. 5151, Nacionalna javna biblioteka;
o
e,
U.J
CL Sahihu Muslim, Ebul Husejn Muslim ibn Hadad el-Kuejri en-
Nejsaburi, Daru Ihja'i -l-Kutubi-l-'Arabi;jeti, 'Isa el-Babi el-Halebi, 13-
74./1955.;

Et- Tabekatu-l-Kubra, Ebu 'Abdullah Muhammed ibn Sa'd ibn Mani'

ez-Zuhri, Daru Sadir, Bejrut, 1388./1968.;

Ujunu-l-asar ji Jununi-l-megazi ue--ema'ili ve-s-sijer - u osnovi,

kompilacija kazivanja u vezi sa poznatom bitkom i dogaajima!lino
stima, Fethuddin ebul Feth Muhammed ibn Muhammed ibn Muham-
med ibn 'Abdullah ibn Muhammed ibn Jahja ibn Sejjidi-n -Nas el-En-
delusi el-Ibili, Daru-l-Dil, Bejrut, drugo izdanje, 1974.;

El- 'Iber ve dioanu-l-muhteda' ue-l-baberu ji tarihi-l-'areb ve-l- 'adem

ve-l-berber (Primjeri i Knjiga izvjea o historiji Arapa, Perzijanaca /
stranaca! i Berbera), Velijjuddin 'Abdurrahman ibn Muhammed ibn
Muhammed ibn Haldun el-Hadremi, Daru-l-Bejan;

Futuhu -l-Buldan (Osvajanje zemalja), Ebul Hasan Ahmed ibn Jahja

ibn Dabir ibn Davud el-Bagdadi el-Belazuri, El-Melaehetu-t-Tidza-
ri;jetu-l-Kubra, Egipat, 1959.;

El-Kamusu-l-islami (Islamski rjenik), Ahmed 'Atijjullah, Mektebe-

tu-n-Nahdati-l-Misrijja, Kairo, prvo izdanje, 1386./1966.;
 El-Kamilji-t- Tarih (Historija u potpunosti), Ebul Hasen 'Ali ibn ;::o
m
ebul Kerem Muhammed ibn Muhammed ibn 'Abdulkerim ibn 'Abdul-
'"
O
vahid e-ejbani ('Izzuddin ibn el- Esir el-Dezeri), Idaretu-t- Tiba'ati- vl

l-munirijja, Kairo, 1348. h.g.;

s:Z
6<
Kitabu -l-ensab (Knjiga srodstva), Ebu Sa'd 'Abdulkerim ibn Mu- O
cl
hammed ibn Mensur et-Temimi es-Sam'ani; izdao Muhammed Emin vl

Demd, Bejrut, drugo izdanje, 1400./1980.; >

<
vl

N<
Kitabu--edareti-n-nebevijjetiji nesebi hajri-l-berijje (Knjiga o Po- :<
O
slanikovoj familijarnoj lozi), Ibn el-Mebred; verificirao Muhjiddin Dib -I
O
Mestu, Daru-l-Kelimi-t-tajjib, Damask, Bejrut, prvo izdanje, 1414./1-
"
vl
994.;

Kitabu-l-muhabber, Ebu Da'fer Muhammed ibn Habib el-Haimi

el-Bagdadi, izdavaka kua Novi horizonti, Bejrut (korekcija dr. Elza
Lekhten Eshteter);

Murudu -x-zebeb ve me'adinu-l-deuher; 'Ali ibn el-Husejn ibn 'Ali

el-Mes'udi, Daru-l-Fikr, Bejrut, peto izdanje, 1393./1973.;

Mizanu-l-i'tidal ji nakdi -r-ridal (Moderni kriticizam ljudi), Ebu

'Abdullah Muhammed ibn Ahmed ibn Osman ez-Zehebi, Daru Ihja'i -
l-kutubi-l- 'arebijja, 'Isa el-Babi el-Halebi i partneri, prvo izdanje, 13-
82./1963.;

Mu'demu-l-Buldan (Leksikon zemalja), ihabuddin ebu 'Abdullah

Jakut ibn 'Abdullah el-Hamevi, Dar Sadir, Bejrut;

Muhammed Resulullah (Muhammed, Allahov poslanik), Muham-

med Rida, Daru-l-Kutubi-l-'ilmijjea, Bejrut, 1395./1975.;

Mu'demu kaba'ili-l-Arab (Leksikon arapskih plemena), Omer Rida

Kahhala, Daru-l-'ilm li-l-melajin, drugo izdanje, 1388./1968.;
<
vl
cl.
af-
a
>
Ncta'idu-i-efbam ji takvimi-I-arab kable- I-islam ue ji tahkiki me-
vl vlidihi ve umrihi alejbi-s-salatu ve-s-selam (Razumijevanje arapskog
>=
.:r; kalendara koritenog prije islama i utvrivanj e datuma njegovog, a.s.,
vl
(,J
roenja i njegovih godina ivota), Mahmud Paa, astronom, Daru-I-
a Be a'iri-l-islamijja, Bejrut, prvo izdanje, 1407./1986.:
a>
~

z Nesematu -l-e 'ar v e nefehatu -l-ezbarji jeda'ili-I- 'aereti-I-ebrar asba-

:s
vl bi-n-nebijji-l-mubtar (Knjiga stihova deseterice ashaba Odabranog
a
e, poslanika) , Muhammed el-Kajlani, manuskrip t br. 8.763, N acionalna
U.J
o:: javna biblioteka, Damask;

EI- Vela'bi ahvali-I-mustafa (Potpun opis svih Poslanikovih stanja i

situacija), Ebu-l-Fered 'Abdurrahman ibn el- D evzi, D aru-I-Kutubi-
l-badisa, Egipat, prvo izdanje, 1386./1966.
-<
vl
c-
of-
o
>
>N
vl
SADRAJ

~
vl

o
O
>
O
~

Z
<
...J
vl
O
e,
UJ
~
-
vl
vl

-J

~ PREDGOVOR IZDAVAA 5

UVOD 7

ARAPSKO POLUOSTRVO 24

POTOMAK POSLANIKA IBRAHIMA, S.A.V.S 30

NAJPOZNATIJI ARAPSKI
SAJMOVI TOKOM DAHILIJJETA 36

GODINA SLONA (30. august 571. ili 570. n.e.) 40

MUHAMMED IBN 'ABDULLAH, S.A.V.S 44

RAT EL-FIDAR (SVETOGRDNI RAT) 55

KUREJIJE SU UVELE
IDEJU HUMSA (EKSTREMIZMA) 59

TUFEJL IBN AMR EL-EZDI ED -DEVSI

(ZU-N-NUR- VLASNIK SVJETLA) 64
 ;:o
m
""o
O
vl
r

Z
6<
O
O

N'
<
O
-j
O
-o
NEPOSREDNO PRIJE HIDRE vl

PRVI I DRUGI ZAVJET NA AKABI 69

HIDRA 77

PUTOVANJE SELMANA EL- FARISIJA

(IZ ISFAHANA U MEDINU) 87

PROMJENA KIBLE OD BEJTU-L-MAKDISA

(JERUSALEMA) PREMA ASNOJ KABI 98

DOGAAJI I POHODI. 99

KA'B IBN EL-EREF 124

UBISTVO KA'B IBN EL- EREFA 124

UBISTVO SELAMA IBN EBI HUKAJKA 147

DVOJICA IZASLANIKA
BADANA (BADAMA) IZ SAN'E U MEDINI 171
<
v)

0-
of-
o
>
MARIJA KOPTKINJA (IZ HAFNA, U PREDGRAU
v)

> ANSINA, SELO U GORNJEM EGIPTU) 176

~
v)

o PISMO ALLAHOVOG POSLANIKA CARU

o
> HERAKLU (PO ETKOM 7. H .G.lJESEN 628. G.) 181
8
z Godina delegacija 225
-<
...J
o o o o

v)

o
e,
UJ
Oprotajni had .. o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 228
~

Namjesnici i izaslanici Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

koji su bili zadueni za sakupljanje zekata o o o o 238

Prenosioci hadisa (knjige Sahiha) o o o o o o o o o o 240

Sahih-knjige hadisa (El-Kutubu-s-Sitte) i njihovi autori 246

Ka'ba o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 257

Literatura.... o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o 260
-c
vl
e,
af-
a Izdava
>
LIBRIS d.o.o.
vl

~ Za izdavaa
vl

o Said Katica
a
>
8 Dizajn i tehniko ureenje
z
:5 Safer Muminovi
vl
a
e,
U..I
o:::

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i

univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

28 - 312 (084.3)

Atlas Poslanikova ivotopisa

(prijevod Enes Ljubijanki, Dervi Tai, Amir
Mehi). - Sarajevo : Libris, 2008 . 272 str. : iluustr. ; 25 cm

Prijevod djela : Atlas on the Prophet's Biography

Bibliografija: str. 260-263 i uz tekst

ISBN 978-9958-636-43-4
COBISS.BH - ID 16547078