Le Corbusier

Pravo mu je ime Charles-Edouard Jeanneret. Od 1920. poznatiji je pod pseudonimom. Bio je arhitekt,
urbanist, slikar, skulptor, pisac, dizajner . Francuz je, roen 1887. u vicarskoj.

Pionir je modernizma. ivotna mu je preokupacija bila pronalazak boljih uvjeta ivljenja za graane
prenapuenih gradova, s naglaskom na socijalno stanovanje.

Relativno mlad (1923.) izdaje knjigu pod naslovom Vers une Architecture ilitiga na hrvatskom Ususret
(novoj) arhitekturi.

1914./15. izradio je teorijsku studiju kue, pod nazifom Domino House. Ona stoji na AB stupovima i
gredama, to omoguava toliko eljeni slobodni tlocrt.

Charles Edouard Jeanneret, 1920ih pokree asopis lesrit Nouveau tj Novi duh, kojim eli okupiti
arhitekte i umjetnike koji bi krili put novim, suvremenim shvaanjima arhitekture.

Sudjeluje sa svojim roakom Pierre Jeannerait na natjeaju o sklopu Lige prvaka u Genevi gdje pobjedu
odnosi tradicionalan rad, u skladu s pogledima Akademije. Nakon nekoliko uspjenih realizacija (Palaa
sovjeta u Moskvi, vicarski paviljon u Parizu, zgrada Vojske spasa- zgrade bez ornamenata, sa staklenim
fasadama) odluio se suprostavit zastarjelim pogledima Akademije.

asopis nije bio dovoljan, trebalo je napraviti organizaciju. U pokret su se ukljucili i Mies, Gropius, Aalto,
Neutra.... te se uskoro formira CIAM. 1928. prvi se odrao u La Sarazzu.

Istraivao odnos ovjekovih mjera - modulor.

Modulor
Bavio se zlatnim rezom, odnosno ljestvicom arh. proporcija. Nastavio je tradiciju Vitruvija, Da Vincija i
Albertija. Koristio je ljudske proporcije ne bi li unaprijedio izgled i funkciju arhitekture. Za primjer mu je
posluila Villa Stein.
Dizajnirao je i namjetaj (LC2, LC4...).
Njegove su ideje kasnije prihvaene u zapadnoj Evropi i Americi. Glavni grad Brazila, Brasilia nastala je
prema njegovim principima, a projektirao ju je L. Costa.
Poznata je njegova izjava da zgrade moraju biti bijele.
Na kraju treba re da se C. utopio u Sredozemlju 1965.

5 je toaka arhitekture
Kao primjer je posluila realizirana Villa Savoye (1929.-1931.):
1. kua mora biti nad zemljom i to na stupovima;
2. slobodna fasada (nenosivi zi-dovi ne ometaju njezino obliko-vanje);
3. slobodni tlocrt;
4. dugi potezi prozora;
5. krovni vrt.
Ville Contemporaine iz 1922

Grad budunosti za 3 mil stanovnika. Utjecaji; Garnierov Industrijski grad.

Teoretski pokuaj oblikovanja nove strukture grada organizirane na rastereenju sredinje jezgre, brze
cirkulacije prometnih sredstava, poveanja gustoe stanovnitva usporedno s poveanjem zelenih
povrina.

Jezgra grada stambeno-poslovni su tornjevi za najbogatije, visoki 200m. Stambene zgrade oko jezgre
ine stanovanje za viu klasu (maison a redents). Meandriraju u zelenilu i udomljuju 600,000
stanovnika. Trea su zona stambeni blokovi za proletere, orjentirani SJ.

Model je megalopolisa izuzetne koncentracije, koja dosee gustou naseljenosti i do 1,000 stan./ha, a da
pri tome ostavlja 90% povrine grada kao zelenu i pjeaku zonu.

Najvei doprinos je jedinica Villa Immueble, adaptacija Maison Citrohana u opi tip stana u visokim, gusto
naseljenim objektima. Jedinice su naslagane u est dvostrukih nivoa. Sadre terase s vrtovima, po jednu
za svaki dupleks. Brzi automobilski promet rijeen je na nekoliko uzdignutih autoputeva, koje pjeak
nikada ne prelazi. Veina je zgrada na stupovima (elini piloti), to omoguava slobodno kretanje
pjeaka. Ravni krovovi su ozelenjeni i koriste se za razne drutvene aktivnosti. Samo sredite grada
predvieno je kao prometno vorite na nekoliko razina (vlak / bus / automobil / aerodrom na vrhu).
Automobil je trebo bit glavno prometno sredstvo.

Plan Voisin iz 1925

Praktine primjene Ville Conteporaine u sreditu Pariza, tj. stvaranje novog poslovnog sredita grada.

U prvoj fazi ukljuuje ruenje starih, gusto izgraenih podruja te gradnju tornjeva od 60 katova,
okruenih parkom i stambenim zgradama. Sauvane bi bile samo najvrjednije zgrade koje postaju muzeji
izolirani u moru zelenila. Stara ulina mrea je izbrisana, te je postavljen ortogonalni ulini raster.

Iako su njegove ideje bile radikalne, u Indiji postoji grad, koji je izgraen upravo prema njegovim
zamislima. Radi se o andigaru.
Ville radieuse 1935

(nakon komparacije gradskog bloka na primjerima Buenos Airesa, NY, Pariza)

Chandigar 1951. Le Corbusier

Potreba za izgradnjom nove prijestolnice u Indiji, Le C pozvan za izradu urb i arh plana. Surauje s
roakom Jeanneretom.

Najbitnije i najbolje rijeeno prometno rjeenje. Princip 7 puteva; segregacija kretanja- interkontinentalna
do pjeaka, ukljuujui i staze za djecu sa zelenilom i igralitima. Ortogonalna mrea puteva i popreno
voenje trgovakih ulica u odnosu na perivojne poteze.

Upravne funkcije grada postavlja na povienom terenu, potujui tradiciju i koristei mikroklimatske
uvjete. Klima te nacionalna arhitektura Indije utjecali su na radove (brisolei, streha). )

Ozareni grad

Odbacivanje grada. Nema ni imena ni mjesto. Ne postoji. To je shema.

Treba poi od nule. Treba sruiti te ponovo izgraditi uveano. Stanovnik je samo korisnik. Svaka zgrada
je zamiljena izdvojena u apstraktnoj prirodi. Kompozicija ishodi iz likovne prakse.
Marseilles

Vertikalni blok. Tradicionalni elementi bloka su rastavljeni, drugaije zamiljeni, reorganizirani. Svi su
odnosi preokrenuti, proturjeni. Ukinuta je svaka veza s vanjskim ivotom i ivotom tradicionalne etvrti.

Ulica, pristup stanovima, je zatvorena, klimatizirana, mrana. Trgovina je kat na jednoj galeriji. Pratee
funkcije su na vrhu zgrade (jaslice) ili negdje drugdje izdvojene u zelenilu. Vanjski prostor na
stubovima/pilonima - svima dostupan, vidljiv.

Produenje stana je nekad bilo sakriveno (fasada prema dvoritu), a sada je usmjerena na fasadu
zgrade.
fasada: grubi beton, parapeti u obliku saa, brisoleji, razliiti rasponi, vertikalni zasloni na trgovakoj
galeriji.

Loa je produetak stana, zamjena za vrt. Puni parapet skriva donju zonu loe. risolej je pristupaa iz
sobe - dodatan balkon, oslonac za biljke. Debljina zida, njegovo presjecanje stvaraju prostor koji se moe
mijenjati. Fasada ne moe biti poremeena individualnim varijacijama.

Dnevni boravak dupla visina, stambena visina 2,5m.

Zbog ekonomskih ogranienja dolazi do promijena kod zgrade u Nantesu, Briey te Firiminy. U Nantesu
nema trgovine, u Briey-u je manje raslanjena fasada, u Firiminy-u je metalna reetka umjesto betonskog
parapeta
SSSR

kapitalizam osuen, potreba za novim socijalistikim gradovima ali i tenja za mijenjenjem ljudi kroz
arhitekturu (priklanjanje socijalizmu). (ovjek koji voli radit, uit, uiva u kulturi, sportu, vjebanju, ovjek koji
voli svoju djecu, ovjek za kojeg je brak slobodno odabrana zajednica)

Sovjetski Savez je bila obeana zemlja za urbanizam jer je cilj dravne politike bio da se postigne preobraaj
naina ivota i drutva u cjelini. U kapitalistikim drutvima glavnu ulogu ima vlast i moni privatni interesi
(Zapadna Europa).

URBANISTi (Sabsovi) vs DEZURBANISTI (Ohitovi)

Urbanisti
Ideja o komunalnoj stambene zgradi (kupaonica, kuhinja, blagovaonica..). Svaka osoba ima svoj privatni
prostor od 5m2 koji se mogu meusobno povezivati ili odvajati (ovisno o tome da li su u braku/razvedeni i da
li imaju djecu). Zajedniki prostor je bio dodatak stanovanju .

Komunalne stambene zgrade su bile oko tvornica, grad nije imao ni centar ni periferiju (mogli su biti
poljoprivredni ili industrijski).

Suzbijanje suprotnosti izmeu grada i sela.

Dezurbanisti
Odbacili su ideju grada, ivot u individualnim kuama od lakih konstruktivnih elemenata u netaknutom
prirodnom okruenju. Kue se lako montiraju, demontiraju i ponovo izgrade na nekom drugom mejstu
(pokretljivost), lako se poveaju, smanjuju ili razdvajaju (ne moraju ostati npr u braku). Svaka jedinica uvijek
zadri privatnost.

Svi putevi e se izgraditi da se razbacane kue poveu s centrom grada, svi e imati auto.

Nema vie ni gradova ni sela. Postavljanje tvornica na bilo kojem mjestu. Zemlja je prekrivena energetskom
mreom - Sovjetski Savez bi postala industrijska zemlja.

2 dezurbanistika projekta: Moskva i Magnitogorsk na Uralu

MOSKVA - socijalistika rekonstrukcija 1930.

Ideja je bila napraviti 'zeleni grad' - dezurbanisti Bar i Ginzburg

Sistemska evakuacija Moskve, disperzija industrije, instituta i

administracije diljem Sovjetskog Saveza. Gradnja infrastrukture koja e ih
povezivati. Stanovnitvo bi bilo naseljeno du velikih autoputeva koji
povezuju Moskvu sa susjednim gradovima. Sekundarni putevi bi
povezivali kue odignute na stupovima s autoputevima.

Gradsko i seosko stanovnitvo bi bilo izmjeano. Zabrana daljnje gradnje

u Moskvi. Moskva bi postala vrt namjenjen kulturi i odmoru - kroz
odreeni period, zgrade bi prirodno propale. Postao bi neka vrsta muzeja
grada. Ponitavanje razlike izmeu sela i grada.

MAGNITOGORSK - Ivan Leonidov, 1930.

Industrijski kompleks organiziran oko planine Magnitogorsk, bogatom

eljeznom rudom. Jedan od simbola petoogodinjeg plana da Rusija
postane moderna industrijska snaga. Bezbroj prijedloga meu kojima su
May i Leonidov.
8 autoputeva i brojni sekundarni putevi inili su okvir trakaste sheme
razvoja. Ukupna duina traka bila je 25 km, a du njih su stanovnici
Magnitogorska i sekundarni centri. Sadri transportnu mreu, restorane,
objekte za kulturu i odmor, centralno postavljen park.
NJEMAKA

Walter Gropius

Njemaki je arhitekt roen u Berlinu 1883. Zajedno s Miesom i Le Corbusierom smatra se pionirom
modernizma. Osniva je BAUHAUSA.
.
Nije bio neki crta, pa je cijeli ivot ovisio o suradnicima. Tako je zajedno s Adolfom Meyerom osnovo firmu u
Berlinu. Obojica su autori jedne od prvih modernistikih graevina, tvornice Faguswerk, na kojoj je po prvi
put u cijelosti aplicirana staklena fasada.

Bio je vojnik u 1.svj.ratu, to je prekinulo njegovu arhitektonsku karijeru, ali kasnije se pokazalo da mu je
upravo taj rat pruio priliku da 1919. postane direktor kole za umjetnost i obrt u Weimaru. Naime, istu e on
preimenovati u BAUHAUS. Otpoetka su u njoj djelovali eminentni umjetnici Paul Klee i Wassily Kandinski.

Od 1926. do 1932. radio je na stambenim projektima u Berlinu, Dessauu i Karlsruheu.

Jedan je od protagonista novog podstila u arhitekturi nazvanog New Objectivity.

1934. zbog nacistike vlasti emigriro je u Englesku, a kasnije i u Ameriku, u Lincoln, Massachusetts. Tamo je
izgradio vlastiti kuerak, kojim je pronio dobar glas internacionalnog stila modernistike arhitekture i po
Americi. S frendom Marcelom Breuerom predavao je na Harvardu.
Umro je 1964. u Bostonu.

Od njegovih djela treba spomenuti zgradu BAUHAUSA u Dessauu, juno od Berlina.

U urbanizmu je poznat po planovima za Dessau-Trten, Karlsruhe-Dammerstock i Siemensstadt pokraj
Berlina.

D e u t s c h e r W e r k b u n d

Organizacija koja okuplja umjetnike ali i tehniare, obrtnike, izvoae. Temeljna ideja je zajedniki rad
umjetnika i izvoaa. Prva bitna stvar koju su organizirali- izloba 1914. U Kolnu gdje su prikazani radovi
obrtnikih i industrijskih proizvoda. Posebno znaajni arhitektonski radovi. Nakon 1.svj rata, arhitektima su
bili nametnuti, osim socijalnih i umjetnikih aspekata velika nestaica stanova.

Werkbund je elio pruati arhitektima priliku da svoje zamisli realiziraju. Tako su na sljedeoj izlozbi 1927. u
Stuttgartu predstavljene stambene zgrade za sva vremena. Ostvareno nekoliko naselja (Na Baba, Novy
Dum, beki Werkbund, Bratislava werkbung...). Za razliku od naselja tog vremena, gdje se tei minimalizaciji
tlocrta, racionalizaciji, tipizaciji, Werkbund je eksperiment gdje bi se ukomponirali razliiti tipovi stanova i
kua na temelju novih spoznaja o gradnji. (30ih ih nacional-socijalisti germaniziraju pa stari lanovi istupaju)

To je udruga njem. arhitekata, dizajnera i industrijalaca, koja je odigrala vanu openitu ulogu u povijesti
modernizma.
Osnovana je 1907. u Mnchenu, a njen je inicijator njem. arhitekt H. Muthesius. On je bio pod oitim
utjecajem engleskog Pokreta za umjetnost i obrt

Meutim, D.W. manje je bio umjetniki pokret nalik ovom engleskom, a vie dravni pokuaj integracije
tradicionalnih obrtnikih znanja i industrijskih tehnika masovne proizvodnje, ne bi li Njemaka stala uz bok
industrijskim velesilama UK-u i SAD-u. Od naslona za sofu do gradograditeljstva bio je moto koji je
najbolje opisivo raspon njegovih djelatnosti.

Osnivai D.W.-a bili su 12-orica arhitekata (Behrens, Fischer, Hoffmann, van der Velde, Olbrich...) i isto
toliko tvrtki.

Svoje su radove pokazivali na izlobama po Njemakoj. Prva je bila 1914. u Klnu. 1924. odrala se ona u
Berlinu. 1927. u Stuttgartu je otvoreno novo naselje Weissenhof Siedlung. 1929. odrana je izloba u
Breslauu.
1938. nacisti ukidaju D.W., da bi ovaj opet bio osnovan 1949.
W e i e n h o f S i e d l u n g
(Mies, Oud, Le C, Gropius, Behrens, Janneret ...)

Nalazi se u Stuttgartu. Iako je reklamiran kao naselje za radniku klasu, cijena stanova bila je mnogo vea
od onog to je ona mogla priutiti.

WS sagraen je povodom izlobe Deutscher Werkbunda 1927. Sastoji se od 21 zgrade, odnosno 60

domainstava.

Na elu je projekta u ime grada bio Ludwig Mies van der Rohe. Odabrao je 16 arhitekata, veinom sa
njemakog govornog podruja, te se brinuo o budetu i koordinaciji radova.

Zgrade su meusobno sline; imaju simplificirane fasade, ravne krovove s vrtovima, duge poteze prozora,
slobodne tlocrte... Visok stupanj prefabrikacije omoguio je izgradnju cijelog naselja u roku od 5 mjeseci.
Zgrade su uglavnom bijele, osim one najmanje, arhitekta Brune Tauta, koja je crvena, te jo jedne.
Do danas ih je sauvano 11.

RAZLIKE IZMEU SIEDLUNGA U FRANKFURTU I BERLINU ?

Berlinska naselja; Britz (Taut, 1930.) i Siemensstadt (Shauron, Gropius, Wagner, 1932.)

Siedlungen u Njemakoj
- nakon Prvog svj rata, velika nestaica stanova, uvedena financijska pomo i standardi za graenje stamb
zgrada
- U rubnim gradskim podrujima, planirani su osim stambenih zgrada i pratei sadraji u funkciji stambenih
naselja (skole..)
- tradicionalni stambeni blok zgrada je zamijenjen zgradama linearnog oblika
- dvije nasuprot postavljene zgrade su djelomino zatvarale vrtove, duze stranice su bile prema
prometnicama - bolje osunanje i vidici
- ravan krov, bijeli zidovi

Siemensstadt, viestabene zgrade, orijentirane I-Z, okruuju sredinji perivoj s igralitima, zgrade 3-5katova

Britz; kombinirana naela vrtnog grada i naela graenja novih naselja (Siedlunga). Zgrade od 2-3 kata,
prepoznatljivo oblikovana dvoritima. Sredinja zgrada u obliku potkove okruuje perivoj s jezercem.

PREDAVANJE 4, BRITZ U NJEMACKOJ, BE I ZAGRAB ????

Be - superblokovi (grupacija stambenih zgrada), unutar blokova perivojno ureeni vrtovi i igralita
CIAM

(1928.-1956.)
CIAM (Congres International d'Architecture Moderne) je osnovan 1928. u jednom dvorcu dvorcu Helene de
Mandrot u La Sarrazu, VI.

Na tom projektu sudjelovali su mnogi moderni arhitekti, pa se zakljuilo da bi trebalo osnovati organizaciju
koja e putem radnih kongresa formulirati postavke moderne arhitekture.

Zajednica se okupila s razlogom da se stane na put tadanjim arhitektonskim ocjenivakim sudovima koji su
favorizirali klasicistiku akademsku arhitekturu. Le Corbusier je bio glavni pokretaki duh, pridruio se na
drugom kongresu.

Zajednica internacionalnih arhitekata koji su putem radnih kongresa pokuali formulirati postavke moderne
arhitekture. Kongresi su se odravali nepunih 30 godina u 10 evropskih gradova.

Jedno od polazita novog stila bilo je shvaanje arhitekture kao vanog i integralnog ekonomskog i politikog
imbenika, kojim su se kroz oblikovanje zgrada i urbano planiranje mogli rjeavati svjetski socijalni i
egzistencijalni problemi.

Osim toga, trebalo je predvidjeti snaan socioekonomski utjecaj na buduu arhitekturu. Ubudue se teilo
racionalizaciji, novim tehnolokim otkriima i veoj uinkovitosti, kako samih arhitekata, tako i cijele graevne
industrije, koritenje suvremenih materijala. Stavovi su bili jasni i jednostavni; umjesto estetike, na prvom su
mjestu etika i funkcionalni red.

Teme su bile
1. Utjecaj moderne tehnike na arh (Le C)
2. Standardizacija (May)
3. Opa ekonomija (Schmidt)
Ideali ekonominosti izlaze iz teke ekonomske situacije, predlae se racionalizacija i standardizacija
arhitekture. Arhitektura mora napustiti obrtniku proizvodnju i sluiti se iskljuivo industrijskom tehnikom.
4. Urbanizam (Lurcat)
Urbanizam treba zadovoljitu funkciju stanovanja rada i razonode.Promet najvaniji problem urbanizma.
5. Kultura stanovanja kao predmet u O (May)
Ako se to uvede kao predmet u kole, nove generacije bi bile sposobne da zdravo i razumno shvate svoje
probleme.
6. Drava i arhitektura (Berlage). Rezultat Deklaracija iz Sirraza (May).
Drava mora promjeniti svoj stav prema arhitekturi i to e izazvati opi, ekonomski i kulturni napredak
drutva.

3 FAZE CIAMA

a) 1928.- 1933. Dominacija njemakih socijalistikih opredjeljenja

(1.La Sarazz- osnivanje, 2.Frankfurt- minimalne potreba za stanovanje, 3.Bruxelles-racionalne metode
graenja i koritenja zemljita)

b) 1933.- 1947. Dominira Le C s idejama o funkcionalnom gradu

(4.brod od Marseillesa do Atene i nazad- stanovanje/rad/rekreacija/promet, 5.Pariz-gradovi, regije, sela)

Dominacija Le C, 4. kongres trebao se odrati u Moskvi ali je u zadnji tren otkazano pa je odlueno da e se
odrati na brodu Marseilles-Atena-Marseilles sa temama o podjeli zona stanovanja/rada/rekreacije/prometa
gdje nastaje Atenska povelja (gdje sudjeluju i Antoli, Weissmann i Teodorovi te imaju svoju verziju
Atenske povelje), 5.odran u Parizu s temom gradovi, regije, sela tj ruralni urbanizam. Bio je to posljednji
kongres prije rata, odran u isto vrijeme kad Svjetska izloba u Parizu.

c)1947.- 1956. Kompleksniji sistemi, idealizam, identitet vs funkcionalizam (9.Provence- habitat za milijun
ljudi, team X, 10.1956.u Dubrovniku, sudbina CIAMa?)
10 godina nakon zadnjeg kongresa, 1947.u Engleskoj, razmatraju se postavke CIAMa prije rata, zakljuci o
njima, sudjeluje nova generacija po 1.put. Rezultat- Giedionova knjiga 10 godina suvremene arhitekture.
7.1949. je tema bila Ostvarena arhitektura, osjeala se podvojenost meu lanovima zbog uvrtenih
Staljinovih teorija. Le C predstavlja brisoleje, Kenzo Tange rekonstrukciju Hiroime. 8.core srce grada, 9.
1951., Aix-en-Provence, osnivanje Tema X, tema habitat. 10.Dubrovnik, 1956., Team X s novim oprenim
idejama, dolo je vrijeme da se razmisli o daljnjoj egzistenciji CIAMa.

I.CIAM 1928., La Sarraz, VI OSNIVANJE

Prvi osnivaki sastanak odran je u dvorcu u jednom vicarskom gradiu. Tamo se sastalo 28 tada
eminentnih evr. arhitekata, pod vodstvom Le Corbusiera i Sigfrieda Gideona. Osim njih, sastanku su nazoili
Karl Moser, Hugo Hring, Ernst May, Hannes Mayer, Gerrit Rietveld i dr.

II.CIAM 1929., Frankfurt, NJE STAN ZA IVOTNI MINIMUM

Na ovom kongresu panja je posveena frankfurtskim stambenim naseljima koja je projektirao njemaki
arhitekt i urbanist Ernst May.
a) kongres
b) CIRPAC (meunarodni komitet za rjeavanje problema suvremene arhitekture)
c) radne grupe

III.CIAM 1930., Bruxelles, BEL RACIONALNE METODE GRAENJA

Sastavljeni su razni prijedlozi i privremeno izvedena naselja u nekim gradovima (serijski nizovi kua).

IV.CIAM 1933., Atena, GR STANOVANJE/RAD/REKREACIJA/PROMET

suvremena arhitektura:
tednja, jednostavnost, funkcionalnost, odvojene funkcije u gradu (industija, stanovanje, drutveni ivot),
obrt zamjenjuje industrija, industija lako dostupna, dobro prometno povezana, drutveni prostori (kole)
razmjeteni po gradu, stanovanje izdvojeno, higijenski uvjeti, meu zelenilom, ravni krovovi, svaki stan ima
kupaonicu - stanovi za minimum egzistencije (Gropius).

Atenska povelja (La Charte d'Athenes, La Charte d'Urbanisme)

Kongres se odravao na brodu 'Patris II' koji je plovio od Marseillesa prema

Ateni. Tema je bila funkcionalni grad. Tri etape: na brodu, u Ateni, na
povratku brodom.

Zadatak je bio ispitati razloge koji su doveli postejee gradove do kaosa.

Analiziranjem historijskog razvoja i upoznavanjem sila koje su uvijetovale
postojee stanje te onda staviti prijedloge za poboljanje.

Tom je prilikom izdana Atenska povelja, dokument kojim je usvojena

funkcionalna koncepcija moderne arhitekture i urbanog planiranja. Bila je
jedinstvena i provokativna za ono vrijeme. Utemeljena je na diskusijama s
dotadanjih sastanaka, ali i na analizama 33 grada i prijedlozima za rjeenja
njihove urbane problematike.

Analizirali su gradove (geografske, klimatske, geoloke imbenike) -

ustanovljeno da je razvoj gradova bio ovisan o ekonomskom, geografskom i
politikom/stratekom poloaju.

Veina gradova razvila se iz srednjovjekovnog historijskog grada, postepenim proirenjem uzrokovanim

porastom stanovnitva. Obrt zamjenjen industirjom, razvoj kapitala...

Urbanizam treba omoguiti sklad individualni-kolektivno. Privatni interes se mora podvrgnuti kolektivnom.
Potrebni su etapni planovi. Sve se mora gledati u mjerilu ovjeka. Stambena jedinica je osnovna jedinica.

Budui grad imao je nekoliko osnovnih znaajki: stambeni tornjevi, striktno zoniranje, razdvajanje stambenih
naselja i prometnih pravaca, velike zelene povrine i koridori, udaljenost rad-stanovanje svedeni na minimum
te ouvanje starih gradskih jezgri i graevina.

Kljuna je stvar bilo stvaranje nezavisnih gradskih zona razliitih sadraja: stanovanje, rad, rekreacija i
promet.
Meutim, od samog poetka Povelja je naila i na negativne reakcije. Najei su kritiari bili mladi britanski
arhitekti Alison i Peter Smithson, koji su upozoravali na krutost i nehumani karakter takvih gradova.
Kakogod, postoji niz gradova nakon 1945., ija se poslijeratna obnova ili pak izgradnja temeljila na
principima Povelje. Najbolji je za to primjer Brasilia, koju je osmislio upravo Corbusier. Povelja je na kraju
izdana tek 1943.

Sudjelovala Radna grupa Zagreb: Antoli, Weissmann i Teodorovi. Weissmann je bio delegat CIAM-a i
lan CIRPAC-a. Antoli i Teodorevi su bili zamjenici. Radna grupa Zagreb je suradnika grupa CIRPAC-a.
Radne grupe su pripremale analize gradova i poslali ih u Atenu.- podloga za diskusiju na kongesu te
donoenje povelje.

Radna grpa Zagreb si nije mogla priutitit luksuzni izletniki brod pa su ili eljeznicom do Atene. Tamo su
saznali da se sprema povelja i da se na tom brodu diskutiralo o tome - nije ih zadovoljila po sadraju i formi
(nije bilo puno razlike od izjave u La Sarrazu).

Na temelju podloga su izradili novu verziju povelje koja je izazvala pozitivan odjek meu mladim radikalnim
sudionicima kongresa.

Weissmann se odluio vratiti ilaegalno brodom zastupajui tu povelju. Jaz generacija; nosioci povelje on i Le
Corbusier. Veina je podrala Weissmanna. Meutim njihova verzija na francuskom nije bila dovoljno
literarna za manifest. Na kraju je Le Corbusier odluio urediti konani tekst, puno puta ga je popravljao i
prilagoavao trenutnom stanju. Preformulirao je njihovu verziju da se to vie uskladi s njegovom, izostavio
je pojedine argumente. Zapravo je elio izbjei sukobe a nije trebao.

V.CIAM 1937., Pariz, FRA Gradovi, regije i sela RURALNI URBANIZAM

To je zadnji kongres uoi rata, odran za vrijeme Svjetske izlobe u Parizu. Nizozemska skupina arhitekata
predloila je da budui kongresi preispitaju problematiku gradnje velikih stambenih kua.
Korigirana je Atenska Povelja.

VI.CIAM 1947., Bridgewater, ENG 10 GODINA SUVREMENE ARHITEKTURE

Na ovom su se sastanku prvom nakon rata (stanka 10 godina) pokuali reafirmirati ciljevi i ideje CIAM-a. Na
njemu su prvi put sudjelovali mladi arhitekti.
Knjiga Giediona 'Deset godina suvremene arhitekture' - preispitana je poslijeratna djelatnost

VII.CIAM 1949., Bergamo, ITA OSTVARENA ARHITEKTURA, OBNOVA GRADOVA

Tema ovog sastanka bile su arhitektonske realizacije.
Ostvarena arhitektura je bila zasjenjena Le Corbusierovim 'grille' - slubeni nain grafikog i slikovnog
prikazivanja (na temelju njih su sudionici bili upoznati s ratom razruenim gradovima( plan Kenza Tange za
obnovu Hiroime).

VIII.CIAM 1951., Hoddesdon, ENG CORE (SRCE GRADA)

Tema je bila Srce grada. Sudionici kongresa po prvi su put javno priznali manjkavosti Atenske povelje.

IX.CIAM 1953., Aix-en-Provence, FRA HABITAT MILIJUNI STANOVA, TEAM X

Tema je bila Habitat stanovanje (prvi put se tad pojavio pojam habitat).

Glavni problem vremena je pronalazak metoda gradnje milijuna stanova. Od strane mlaih sudionika
formiran je tzv. Team X (Aldo Van Eyck, Smithson, Bakema. Candilis..). Team X zaduen za pripreme 10.
tog kongresa u Dubrovniku (Drago Ibler je predloio).

Imali su drukije poglede na arhitekturu i urbano planiranje, te su smatrali da je primarni arhitektov klijent, pa
makar se radilo i o najindividualnijim projektima, samo drutvo.

X.CIAM 1956., Dubrovnik, HRV IVOT I STANOVANJE, REGIJA

Ovaj CIAM je bio najznaajniji to su sudjelovale mlade generacije arhitekata. Team X je imao potpuno
razliite stavove od prethodnih generacija - trebalo se razmisliti o sudbini CIAM-a (ili raspustiti ili
transformirati).

Zadatak ovog kongresa je bio da vodstvo pree u ruke mlaih. Naglasak na zajednikom radu, a ne na
pojedinanim predavanjima, te su se na kraju dana usporeivali radovi svih.
Ideja je bila izraditi Carte de l'Habitat. Karta se temlji na pravima pojedinca. To je sinteza svih problema
vezanih za ivot i stanovanje.

Gotovo kroz 30 godina na kongresima se raspravljalo o pitanjima urbanog ivljenja i prostora. Doneseni
zakljuci i izdani dokumenti imali su snaan utjecaj na urbanizam i oblikovanje gradova 20.st.

CIAM 1959., u Otterlo- sudbina CIAM-a

U muzeju su izloeni projekti i realizacije 30 pozvanih arhitekata. Od osnivaa CIAM-a nije nitko doao.
Louis Kahn je bio autoritet Teama X (pohvaljen rad Alda Van Eycka - sirotite u Amsterdamu).

Sastanak je trejao samo 8 dana, broj sudionika se smanjivao. Na kraju jedini dokument knjiga 'CIAM'59. U
Otterlou'.

2 HRVATA U BAUHAUSU Stela Skoplar ?!

RADNA GRUPA ZAGREB osnovana 1932., ine ju Antoli, Hecimovi, Weissmann, Seissel, Teodorovi,
Piman, Kavuri. Na 4. CIAM-u (brod) sudjelovali Weissman, Antoli i Teodorovi. Pripremili analizu
Trenjevke za diskusiju. Imaju 2.verziju povelje.

CIRPAC - Radna Grupa Zagreb je Suradnika Radna grupa, radno tijelo CIAM-a

TEAM X na 9.kongresu, 1954. javlja se grupa, mlaa generacija, arhitekata koji dijele miljenja suprotna
od dotadanjih zakljuaka CIAM kongresa. Njima je povjereno vodstvo 10.kongresa odranog u Dubrovniku,
kako bi se spojio most izmeu stare i nove generacije. Pripadnici Team X-a nastoje govoriti o socijalnim
problemima, individualnim pristupima koji bi mogli razvit novi jezik arhitekture. Tema jehabitat, odbacuju Le
C termine selo, grad, velegrad jer smatraju da dolazi do promjene strukture ljudskog stanovanja, zbog
novih metoda produkcije. Granice aglomeracija se kontinuirano pomiu pa je nuno omoguiti elastian
sistem upravljanja kako bi uslijedila ekspanzija u smislu cjeline.
- drutvene i kulturne promjene izmeu dva rata
- nakon besmislenog unitenja kultura povezuje
- jedinstvo ivota, umjetnosti i kulture
- umjetnike grupe NOVO DOBA, novi ovjek u sreditu
- ruski KONSTRUKTIVIZAM-
- talijanski FUTURIZAM
- Grupa STIJL u Nizozemskoj
- ARBEITS RAT u Berlinu

BAUHAUS
1919. osnovan Bauhausu Weimaru (W.Gropius)
1925.-1932. u Dessau (voditelji W.Gropiusi H. Meyer)
1932.-1933. u Berlinu (voditelj Miesvan denRohe)

VERTIKALNI GRAD Hilberseimer, 1924.

Jedan od najinteresantnijih profesora kole Bauhaus. Centralni interes; stambene zgrade i urbana gradnja,
funkcionalistike zgrade od AB. Imenovan od Meyera voditeljem katedre za gradnju. Suraivao s Miesom na
asopisu gdje su poeli i javno kritizirat nemogunost tadanje arhitekture da se prilagodi novim tehnikama
gradnje - prefabrikaciji odnosno masovnoj industrijskoj proizvodnji.

obrisi za grad nebodera bio je zabrinut te smatra da je potrebna vertikalna separacija grada, kontinuirana
dvokatna baza (uredi, poslovni prostori) s blokovima stambenih nebodera u smjeru Z-I na njoj. Donekle
podsjea na Le C planove Conteporaine ili Voisin.

prijedlog plana izgradnje Berlina 1928. vertikalni grad 1924

Vjerovali u nunu organizaciju grada - kontrolirani razvoj, jer spontanou nastaje kaos.

Lijevo orijentirana ideologija- istraivao probleme socijalne osjetljivosti, stanovanje za siromane. Rad sa
studentima: istraivao je zavisnost gustoe izgradnje i tipologije kua.

Utjecaj na 'Dessau- Torten' - stambeni sklop

(pod vodstvom Meyera, na proirenju plana radio Walter Gropius)

Bitan i zbog: analize i prezentacije profila ulice i terena te ptije

perspektive te L-oblikovanih kua u zig-zag nizanju.
Isto bjei u Ameriku tijekom 2.svj.rata, predavao je Institutu
tehnologije-Illinois.
NJEMAKA

BERLIN

Speer - Hitlerov instrument za ostvarivanje elja i naredbi. Dobio je zadatak izrade generalnog plana za
obnovu Berlina, planirane prijestolnice Njemake od 10 mil stanovnika. Odgovoran jedino Hitleru.

Berlin je trebao posjedovat dignitet klasicizma, ali i biti prijestolnica visokoindustrijalizirane zemlje.
Ideja je bila postaviti dvije iroke ulice S-J i I-Z kroz grad. (od ove I-Z se izgradio samo zapadni dio, zbog
nemogunosti ruenja postojeih zgrada.

Sjecite je bilo u blizii branderbukih vrata i zgrade parlamenta Reichstag-a, veliki trg s velikom
dvoranom nadsvoenom kupolom - palaa Furera. Trebala je biti najvia zgrada na svijetu 260m i
najznaajnija zgrada u dravi. Od kupole do nove eljeznike stanice planiran je centralni dio osi S-J,
ekvivalent Champ Elysees u Parizu i Ringstrasse u Beu.

Oblikovanje zgrada- klasicizam, eljeznika stanica (moderni materijali - staklo elik - Behrrens AEG)

Juno od grada na osi S-J, veliki satelitski grad. Preteito za stanovanje, centralni dio reprezentativne javne
zgrade. Tradicionalni blokovi oko zelenih povrina, naputanje funkcionalnih lamela.

Slinost s Atenskom poveljom podjela na funkcije u gradu, a razlika politika naglaenost monumentalnosti
(Pariz, Be).

Plan - zaustaviti nekontrolirani rast i promjenu Berlina.

Germania
Po ideji Fuhrera izradio:arhitekti:Albert Speer
projekt: 1937.-1941.
-Velika ulica=120 m,d=7 km od Junog kolodvora do Halle

Olimpijski stadion Reich-aArhitekt: WernerMarch

MUNCHEN

Prachtstrasseu Munchenu
Od Karlsplatzado novog Hauptbahnhofas najveom AB kupolom na svijetu
Ulica: d=3000 m, = 120 m3000

StadtX(idealni nacistiki grad)

Arhitekti:H.Egerstedti Arh.biro A.Speera

- 2000 stanova
- 6000 stanovnika

StadtX - blokovi 700x400 m

- sredinja os -120 m
- sredinja os - 2400 m od Halledo okruglog Platza
EUR Espozione Universale di Roma, ITALIJA 1937.- 1942., Piacentini+4 arh.

Propagandni faistiki, Mussoliniev projekt, koji je prekinut zbog 2.svj.rata. Trebao ugostit Svjetsku
izlobu42. obiljeiti 20 godinjicu Talijanskog faizma

- EUR zapoet 1937. kao Esposizione Universaledi Roma.

- sudjelovalo je 5 arhitekata, glavni projekt Marcello Piacentini
- 1955 arh.Calza Bini radi projekt ukljuivanja i preobrazbe izlobenog prostora u gradsku etvrt
- danas satelitsko naselje Rima

- simetrija, ulice i trgovi podreeni centralnoj glavnoj osi, monumentalne graevine oko nje.
- Piacentini shema klasinog rimskog cardai ecumanusa

EUR danas povezuje Rim s Ostiom (luka)

Sabaudia

arhitekti:
Piccinato, Montuori, Canellotti, Scalpelli
zapoeto: 1933 (jugoistno od Rima)
- jedan od nekoliko novih manjih gradova
- movarno tlo isueno i podignut grad za radnike
- zapoet 1933.g. na temelju natjeaja
- utjecaj racionalne i faistike izgradnje
- utjecaj racionalizma i novecento
- planiran na glavnoj osi do Rima (danas je satelit)
- dominira toranj gradske palae na glavnom trgu.
- Zgrade vrlo jednostavne, iste zbog ruralnog karaktera.
- Otvoreni plan, vertikalni tornjevi, linearno, jednostavno.

Razlike
EUR- predstavlja snagu i mo Italije, snana os
Sabaudia - poinje sa strogom mreom, na kraju izraste u organski oblik - prati krajolik, agrarni centar
Raa (Liburnia - rudarski grad u Istri)
arhitekt Gustavo Pulitzer Finali (Trst) - isprojektirao cijeli grad do detalja pod inicijativom Mussolinia

Projekt se pokree kada 1935. Italija ima potrebu kontrolirat cjelokupnu proizvodnju energije u zemlji i
pripremat se za 2.svj.rat -> treba joj kameni ugljen.

Izgraeno naselje kako bi rudari tedili na vremenu inae potroenom na putovanje do posla. Prvi od 3
rudarska novoplanirana grada u Italiji (Carboniana Sardiniji, Pozzo Littoriou Labinu).

Do tada movarno podruje isueno je, a gradi je smjeten uz rijeku Rau zahvaljujui melioracijskim
zahvatima, uz cestu Rijeka - Pula, u dolini, okruena breuljcima.

U poetku za 2 000, kasnije planiran za 6 000 stanovnika, no to se nije dogodilo zbog pada Italije i pada
gospodarstva nakon rata.

Funkcionalno i socijalno podijeljen - linearni grad

- 2/3 stanovanje za radnike - kue s dvije strane ulice, kua - 2 etae, 4 stana, vrta, imaju vodu i struju
-1/3 za upravu, odijeljeno urbanim centrom.
- Ind.zona odvojena - juno od naselja
- Centralni dio- glavni trg s javnim zgradama (crkvom, sjeditem opine, hotelom i kafanom, duani, pota..)
- Trg je prilaznom komunikacijom odijeljen na Piazu i Piazzettu, zgrade uz rub s porticima dubokih sjena
- Vrti, kola juno od trg u zelenilu
- Bolnica, mostovi, pisoari, javna rasvjeta.

Jedinstveni primjer moderne arh i urb u Hrvatskoj.

Vanjski izgled: u skladu s podnebljem, u tradiciji primorskih i istarskih kua, u duhu rudarenja (crkva u obliku
okrenutog rudarskog vagano, odrezani zvonik crkve poput rudarske svjetiljke)

Crkva sv Barbare je smjetena u kut, daje identitet cijelom trgu, konstr sustav niz parabolinih lukova u ab
koji grade svod.

Trg je podijeljen na Piazzu i Piazzettu, znaaj: otvoreni portici dubokih sjena. Ulaz s magistrale kroz vrata
uvodi u stambene etvrti.
REKONSTRUKCIJE XIX ST.

Paris/ Haussmann, 1853. (tehniki pristup)

Be/ Forster, 1859. (estetski mekipristup)
Barcelona / Cerday Suner, 1859.
Berlin / Hobrecht(svjetski prometni poligon)
Zagreb / 1865. rekonstrukcija podgraa

REKONSTRUKCIJA XX. st.

-obnavljanje ratom razruenih gradova

-1950-70.bujanje automobilskog prometa, irenje grada i osvajanje novih prostora
-1960-80.tri stupnja U.O
-operacija velikih mjerila
-rehabilitacija gradskog sredita
-male fleksibilne akcije

BERLIN-obnova gradske strukture / soc.stanovanje

PARIS -eksperiment, arita rekonstrukcije
BARCELONA-obnova infrastrukture / javnih gradskih prostora
ROTTERDAM-gradsko sredite / luka / soc.stanovanje
LILLE-gradsko sredite / promet
NAPULJ-jedinstveni koncept obnove grada

POSLIJERATNA OBNOVA
- nakon Drugog svjetskog rata . proces obnove
- osigurati stambeni minimum

3 stupnja obnove gradskog tkiva:

1. operacija velikog mjerila (transformacija urbane strukture kroz ruenje i rekonstrukciju)
2. obnova postojeeg graevinskog fonda (rehabilitacija gradskog sredita)
3. male fleksibilne akcije (socijalni uvijeti)

Primarni zadaci obnove: rekonstrukcija gradskih sredita i zaputenih zona

2 FAZE
1.etapa 1945.- 1953.
- oporavak od konc.logora i geta
- obnova poruenih i razorenih gradova
- jeftina proizvodnja i brza izgradnja
- novi engleski gradovi kako bi sprijeili emigracije

2.etapa 1954.- 1967.

- moderna arhitektura diljem svijeta
- socijalno raslojavanje
- hladni rat
- grade se neboderi
- modularni urbanizam
- nove prijestolnije (Brazil, Indija).

3 najobuhvatnije rekonstrukcije gradova: Pariz, Berlin, Barcelona

Berlin

1910. izloba opeg urbanizma vezana uz natjeaj za novi plan Berlina, gl. grad
Reich-a
1931. izloba vezana uz masovnu izgradnju naselja Siedlung sa stanovima za
egzistencijalni minimu. 1957.Interbau, meunarodna arh izloba s temom obnove
razorenih podruja i ponovna izgradnja s naelima modernog grada i
funkcionalistike arh. i urbanizma, soliteri u slobodnim zelenim povrinama
1987. IBA posljednja meunarodna izloba arhitekture.
IBA moto izlobe je afirmirati sredite grada kao mjesto stanovanja.
Rekonstrukcija grada temelji se na planimetriji (gradski tlocrt), stereometriji (kategorizacija prostora) i slici
grada (prepoznatljivost, karakter). Izloba je podijeljena na 2 dijela;
1. odnova grada- zamjena tronih i zaputenih gradskih struktura, provodi S.T.E.R.N.
2. nova izgradnja- Agencija za planiranje provodi poslove oko planiranja i manegementa

Osnovni naelo IBE- vratiti status socijalnog ina i zaboravljenih gradskih formi. Blok se vraa kao forma, u
svim oblicima- otvoreni, zatvoreni, blok u bloku, podijeljeni. Javlja se vie kategorija parkova. IBA se bavi i
nizom pitanja vezanih uz stanovanje; alternativno, socijalno stanovanje, vrste vlasnitva

Barcelona

Obnova gradske infrastrukture, finih urbanih prostora, provedena je paralelno s pripremama za Olimpijske
igre. Poznata je akcija planiranja i izrade 100-ak novih trgova za Bercelonu.

Grad treba tretirati javni prostor kao mjesto primarno socijalnog kontakta-Umjesto beskonanog osvajanja
periferije treba osvajati naputene prostore unutar grada i reciklirati ihbrownfiledsumjestogreenfields

Pariz

Najvee mjesto eksperimenata podizanje znaajnih graevina

unutar postojeeg tkiva na suvremen nain i novih parknovih
povrina i saniranjem neadekvatnih gradskih podruja.
Paralelno s obnovom se provodio proces velikih projekata.

unitena blokovska struktura i

planirana nova ma istom mjestu

-nakon 1945. graindustrija obnavlja razruene gradove

-'50 bez ekonomskog i drutvenog sagledavanja problema na nivou zajednice ili grada
-'60 akcije velikih mjerila i investicija
-'70 investicije privatnog sektora u rekonstrukciju grada
-velike investicija nisu uspjele niti strukturalno niti funkcionalno, a oblikovno nemaju nita zajednikog s
gradom (Monparnasse, Place d'Italie, Porte Maillot,..)
-'50 '75 princip potpunog ruenja postojeeg i izgradnja nove strukture (soliteri, blokovi, megastrukture
-'50 '75 princip potpunog ruenja postojeeg i izgradnja nove strukture (soliteri, blokovi, megastrukture)
-'75 '00 veliki gradski projekti arita sustavne rekonstrukcije
-Parisistok, rekonstrukcija zaputenog ind.dijela
-novi parkovi arita rekonstrukcije (LaVillette, Bercy, A.Citroen)
ROTTERDAM

zaustaviti proces depopulacije i reurbanizacije

-Stadsvernieuwingv.s. ienje i ruenje
-participacija stanovnitva u procesu obnove
-obnova i renoviranje, iznimno ruenje
-stanarine u novim zgradama ne vee nego u sruenim
-nakon obnove starosjediocima omoguiti povratak u kvart
-cilj zaustaviti proces propadanja starih dijelova grada
-projektom obnove obuhvaeno 25% stambenog fonda
-I. etapa obnova kvartova s poetka stoljea
-II.etapatek po zavretku prethodne

RAZLIKA IZMEU URB.OBNOVE I REKONSTRUKCIJE ?

- urbana obnova predstavlja sanitarno sreivanje nezdravih dijelova grada, zamjenjivanje dotrajalih zgrada
- rekonstrukcija predstavlja vee promjene (prometne, strukturalne, funkcionalne, socijalne..) odreenog
stupnja razvoja drutva

KONCEPT 50 60?
_promjena izgraene strukture naselja od 1900-1980. g.
Sheme za novi grad - Ludwig Hilberseimer, 1944.
1_industrijski kompleksi
2_glavne prometnice
3_sekundarne prometnice
4_tercijarne prometnice s drutvenim centrima
5_stambene jedinice
6_kole u zelenom pojasu
7_ekstenzivne i polururalne zone

N o v i g r a d o v i u U K

Novi gradovi (New Towns) pokret je koji je u UK (Engleskoj i kotskoj) zapoet poslije 2.svj.rata. Ima
korijene u Howardovom Pokretu vrtnih gradova s kraja 19.st. Ovaj je teio novoplaniranim, samoodrivim
zajednicama gradovima, okruenim pojasima zelenila. Sastojali bi se od meusobno uravnoteenih
podruja za stanovanje, industriju i poljoprivredu. Od najpoznatijih izvedenih izdvajaju se Letchworth (1903.)
i Welwyn City (1920.).

Nakon rata su se pojavile tri ideje obnove Londona:

1. Royal Academy London je imala plan poput Haussmanove rekonsturkcije Parizi. Predvia spektakularnu ,
velebnu os koja povezuje monumentalna mjesta
2. MARS ima racionalistiko rjeenje, zanemaruje povijesni centar uz njega prislanja industrijske zone i
ortogonolno postavlja 16 rezidencijalnih traka (poput linearnih gradova)
3. Abercrombie i Forshaw - organski plan, indetificirajui jezgre koje su rezultat industrijskog razvoja
prometom zelenilom rekonstruira nihov izgled, diferencira zajednice i daje im njihova obiljeja.
gradovi sateliti - smjestio ih je u vanskom prstenu, tj. u prstenu koji je izvan zelenog pojasa, zeleni pojas
je granica izmeu povijesnog centra i predgraa. Vanjski prsten je oznaen tokama 8 novih gradova

1946. u UK-u je donesen New Towns Act, koji je naredio osnivanje novih gradova diljem Velike Britanije, a
prema konceptu E. Howarda, te njegovih kolega R. Unwina i P. Geddesa. U razdoblju iduih 20-30 godina,
osnovano je 30 ak gradova, koji su podijeljeni u 3 generacije. Ideja je bila da oni budu dom velikom broju
ljudi koji su tijekom svjetskih ratova izgubili svoje domove. Osim toga, pokualo se sprjeiti nekontrolirano
irenje postojeih velikih gradova (Londona, Birminghama, Glasgowa...), pa je tako samo iz Londona u nove
gradove preseljeno oko 1.5 milijun ljudi.
1.generacija

Obuhvaa 10 ak satelitskih gradova Londona, smjetenih u tzv. londonskom green-beltu i nastalih krajem
'40-ih. Nastali su prema Abercrombie-jevom i Forshaw-om planu preobrazbe Velikog Londona (Greater
London).

Prvo je osnovan Stevenage, i to prema planu Leonarda Vincenta. Sastoji se od 6 nezavisnih naselja. To je
grad za pjeake i bicikliste, jer je njegova sredinja opingzona zatvorena za promet.

Harlow. Prvi GUP grada izradio je Frederick Gibberd. Harlow je sjeverno od Londona. Predvien je za
80,000 stanovnika. Zelenilom je podijeljen u 4 stambena okruga, od kojih je svaki ralanjen na 3-4
stambena naselja. Svaka ima svoj podcentar. Izmeu naselja je zeleni pojas s mreom gradskih prometnica.
Svako ima osnovnu kolu. Sredite grada iskljuivo je pjeaka zona, s parkiralitima po njegovu obodu

.
2.generacija
Obuhvaa nekoliko gradova osnovanih poetkom '60-ih. Karakterizira ih poveana gustoa stanovnitva,
otvaranje sredita grada prometu i odustanak od zoniranja.
Cumbernauld je primjer slinih gradova u kotskoj. Nalazi se 22km od Glasgowa, prema planu Hugha
Wilsona. U sreditu koje je dosta udaljeno od stambenih dijelova grada, isprepliu se raznovrsni sadraji.

3.generacija
Obuhvaa 5 oveih gradova iz kasnih '60-ih. Najvei je MiltonKeynes.
U zadnjoj je fazi dolo do amerikanizacije; ukinuta je hijerarhija, uvedena decentralizacija, te je dolo do
integracije raznovrsnih funkcija u gradu.

Zakljuak
Danas ima puno satelitskih (vrtnih) gradova koji egzistiraju kao gradovi predgraa-spavaonice i kao takvi su
u potpunoj suprotnosti od onoga to je htio posti E. Howard prije stotinu godina.

S k a n d i n a v s k i s a t e l i t i

U poslijeratnom razdoblju u Skandinaviji se ne grade novi gradovi, ve satelitska naselja ve postojeih

veih gradova (Stockholma, Helsinkia...). Veina ljudi svakodnevno putuje, stoga se i sredita takvih gradova
planiraju u blizini eljeznike stanice (metroa). Namjera je bila da stanovnitvo radi, stanuje i kupuje u gradu,
a jedini odlazak u oblinji velegrad bio je zbog obavljanja specijalne kupnje, odnosno radi zabave i kulturnih
dogaaja.

Dva su najznaajnija primjera.

Prvi je u vedskoj. Vallingby je mali grad, inauguriran 1954. 15km zapadno od Stockholma. Planiran je za
23,000 stanovnika. Njegov je arhitekt Sven Markelius, zaetnik modernizma u vedskoj.
Javni su sadraji Vallingbyja koncentrirani u sreditu, oko stanice podzemne eljeznice. Sredite je izolirano
od kolnog prometa, a parkiranje je po njegovom obodu. Gradski je ambijent uspjean spoj prirodnog okolia i
urbanog krajolika. Danas meutim taj grad ne funkcionira kako je zamiljeno; zgrade izgledaju otuno, a
javni prostori u vidu malih parkova nikad nisu profunkcionirali te su ostali pusti.

Tapiola je drugi primjer. Inaugurirana je 1951. kao vrtni gradi Helsinkia, a ustvari je predgrae drugog po
veliini finskog grada Espooa. Trebala je posluiti kao njegov kulturni dio. Njezin je arhitekt Aulis Blomstadt.
Danas ima 16,000 stanovnika. Nalazi se uz morsku obalu, na neravnu umovitu terenu. Uspjean je spoj
proimanja arhitekture i prirodnog okolia. Zajednike su funkcije smiljeno rasporeene po itavom gradiu,
s optimalnom udaljenou od stambenih zona. Administrativni, kulturni i trgovaki sadraji smjeteni su oko
vodene povrine u sreditu gradia.
PERSPEKTIVE RAZVOJA GRADOVA (tokyo, pariz, be, london)
1. Be
promjena uloge unutar Europe, promjena strategije razvoja grada
- 13 vanih projekata STEP 13, oni se ugrubo mogu podijeliti na:
- zahvate unutar postojeeg tkiva
- obnove zastarjelih dijelova
- izgradnja novih kvartova

U centru se nastoji unaprijediti aspekt doivljaja grada iz pjeake perspektive (prenamjene) ali i sprijeiti
izgradnja trenutno neizgraenih podruja tj sprijeiti privatizacija javnog. Podruje uz kanal Dunava, kao
rekreacijska zona, treba poboljanje infrastukture. Planirana je gradnja novog kolodvora. Ekstenzija
eljeznike pruge izvesti e Prater iz dugog perioda stagnacije.

2. London
problem gradskih prostora koji vape za identitetom, smislom, integritetom
- gradi se prema vizijama privatnih investitora
- 2012. Olimpijske igre - jednokratna manifestacija ali prua dugorone promjene - koritenje
- Planira se obnova centra i obnova istonog Londona
- Novi park biti e povezan s estuarijem Temze, biti e ureen tako da obnavlja movarna stanita,
potie razvoj autohtonih vrsta.
- Sportski sadraji prilagoeni su lokalnim potrebama
- Smjetajni kapacitet nakon igara e se pretvoriti u stambenjake
- Dodatni sadraji uz smjetajne kapacitete unaprijediti e kvalitetu kvartova
- Promet e se poboljati i u novim zonama ali i na razini cijelog grada

3. Pariz
- izgubio je karakter velikih gradova, nema jasan koncept i strategiju
- Pariani ive u generikim blokovima, zaputene stambene zone ine veinu izgradnje predgraa
- potrebna nova strategija -ekograd21. st
Sarkozy naruio izradu planova; novi plan je ekoloki odrivi grad, post-Kyoto. Domet metroa bi se proirio,
kroz grad bi se provukli novi parkovi.

Pariz - eko metropola:

promet_infrastrukturna efikasnost
zelene povrine_odnos grada prema rubnim zonama
stanovanje_gradski prostorni potencijali
vodoopskrba_odrivost prirodnih izvora
javni prostori_socijalni kondenzator
gospodarstvo_financijska odrivost

Prijedlozi:
Portzamparc- ruenje Gare d Norda i Est-a te graenje velike stanice izvan grada. Rogers- ukopavanje
eljeznice, razvlaenje javnih parkova na tim mjestima. Nouvel- zeleni pojas oko itavog grada.

4. Tokio ekoloki i ekonomski problemi, depopulacija i starenje stanovnitva. utjecaj na grad: strategije
1. Zeleni prsti - reorganizacija suburbanih prostora pogoenih depopulacijom
- naseljeno podruje povlai se na usko gravitirano podruje uz prugu, naputena zona paralelno se
ozelenjuje
- linearni sustav predgraa koji komuniciraju gradskom eljeznicom

2. Zelene pregrade (najua zona predgraa visoke gustoe predstavlja podruje visokog rizika od poara i
potresa - podizanje kvalitete uvoenjem zelenila koje minimalizira tetu od vatre, gradnja irokih prometnica)

3. Zelena mrea
- strategija za upotpunjavanje cestovne mree ueg centralnog ringa evakuacijskim i zelenim (linearni
parkovi) sustavom prometnica
- efikasnije koritenje zamljita uz prometnice
- uvoenje lokalnih energetskih sustava

4. Urbani nabor
optimizacija urbanog krajolika u svrhu stvaranja javnih prostora (meisho) linearne sheme i lokalnog karaktera
u homogeniziranom i monotonom gradskom okoliu
SPLIT

Obala st. poluotoka sastoji se redom od: Vranjike luke, Sjeverne luke, uvale Lora, Poljudske luke,
Marjanskog poluotoka, Gradske luke i niza manjih uvala na istoku (Bavice, Firule, Trstenik...).
A'tektonsko-urbanistiki natjeaji izmeu 2 rata
Ve u vrijeme francuske vladavine poetkom 19.st. poinje rekon-strukcija Gradske luke. A. Marmont
nareuje ruenje zidina oko grada, a dobijenim materijalom nasipava se nova obala prema za-padu,
nazvana Francuska obala. Na taj se nain formira splitska Riva, tada zvana Stara obala.
Krajem 19.st. Split postaje druga najznaajnija jadranska luka (iza Trsta), a industrijalizacija, trgovina i
eljezniki promet uinit e ga sreditem Dalmacije.
1914. nastaju skice generalnog plana regulacije, snima se situa-cija postojeeg stanja, te se odreuju
smjernice budueg razvoja i irenja grada.
Nakon 1.svj.rata Split je preuzeo ulogu Zadra kao politikog i gospodarskog sredita Dalmacije, jer je Zadar
ostao izvan granica tadanje drave SHS. Vodilo je to razvoju gospodarstva i velikom priljevu
stanovnitva.
1923. raspisan je meunarodni natjeaj. 1924. uslijedili su nje-govi rezultati, te je razrada plana pripala
arhitektu Werneru Schrmannu. Konani je plan dovren 1925./26., da bi uslijed novog Graevinskog
pravilnika iz 1927., on i konano bio odobren od strane tadanjeg upana tek 1928.
Novi je plan Zapadnu obalu namijenio reprezentativnoj stambenoj izgradnji. Teretnu bi luku smjestio na
sjevernoj strani poluotoka. Raspravljalo se i o eventualnoj hotelskoj izgradnji u gradskoj luci, te o prvoj studiji
reprezentativne izgradnje Fabijana Kali-terne iz 1919., koji ju je vidio u historicistikom duhu, po uzoru na
gradove Azurne obale. Schrmann je odabir lokacije sjeverne trgovake luke prepustio lokalnim vlastima,
koje su odabrale Poljudski zaljev. Sjeverna je luka namijenjena industrijsko-servisnim sadrajima i
brodogradilitu. Juni obronci Marjana bili bi pretvoreni u rezidencijalnu zonu, a Sustjepan bi postao
sportsko-rekreacijski centar. Bavice bi se preuredile u kupalite.
1930. uslijedio je plan regulacije Bavica, od Katalinia briga na zapadu do uvale Zenta na istoku. Predloili
su ga arhitekti N. Dobrovi i V. Maral. Sadrav'o je kupalinu zgradu, morski bazen, nizove vila i hotela,
zdravstvene i sportske objekte (oko uvala Firule i Zenta). No meutoa, projekt je bio preskup, pa nije bilo ni
realizacije. Umjesto ovog, usvojen je plan L. Horvata, kao os-nova za daljnji razvoj kupalita.
1931. raspisan je lokalni natjeaj za regulaciju Meja. Meje su juni obronci Marjana. No, kako nije bilo
odaziva, plan regulacije povjeren je srpskim arhitektima Lj. Mihajloviu i M. Radovanoviu. Predviena je bila
izgradnja stambenih vila.
1930. natjeajem za zgradu Banovine aktualizirana je regulacija Stare obale Rive. Povodom toga,
poznati je slovenski arhitekt Joe Plenik dao prijedlog regulacije i ureenja cijele Stare obale s
novopredvienom izgradnjom hotela i zgrade Banovine. Natjeaj iz 1930. nije donio prihvatljivo rjeenje, te je
odbijen ak i prijedlog kipara I. Metrovia i arhitekta D. Iblera, tada lanova irija. 1935. arhitekti P.
Senjanovi i J. Piman izradili su Studiju za situiranje nacionalnog spomenika i nove banovinske palae, na
istonom kraju Stare obale. Na kraju je palaa izgra-ena na Zapadnoj obali.
1931. izdan je novi Graevinski zakon, to je uvjetovalo izmjenu regulacijskog plana 1937./38. Nova
trgovaka luka i eljezniki kolodvor uvjetovani su skoranjom izgradnjom Unske pruge, dok su stara luka i
postojei kolodvor u gradskoj luci bili preoptere-eni. Umjesto Poljudske luke, za novu je lokaciju odabrana
manja Vranjika luka. Poljudski je zaljev u poslijeratnom dobu pretvoren u sportsko-rekreacijsku zonu s
gradskim stadionom, dok je na Sus-tjepanu 1936. izgraen samo bazen. Zbog ovoga je trebalo izmije-niti
regulacijski plan, koji 1940. biva ispravljen. Protiv takvog F. Kaliterna podnosi Utok, te razvija posebnu
studiju regulacije grada, dovrenu 1944. Predloena studija regulirala je prometnu infrastrukturu; Gradska i
Vranjika luka povezale bi se po trasi usjeka elj. pruge, ali na razini okolnog terena, a ne u usjeku kao
dotad. Trasom bi bile postavljene tranice za vlak i tramvaj. Predloena je i Riva kao iskljuivo pjeaka
zona, dok bi se kolni promet odvijao preko Mletakog gata i novoizgraenog gata sa zapadne strane, koji bi
bili spojeni pokretnim mos-tom. Predloena je i iz-gradnja niza 4-katnica u obliku meandra na Zapadnoj i
Wilsonovoj obali, te je reafirmirana ideja iz stu-dije Senjanovia i Pimana iz 1935.
1941. 2.svj.rat prekinuo je to burno doba planiranja grada, ali njegovim zavretkom, nastavilo se u istom
smjeru sve do danas.
A'tektonsko-urbanistiki natjeaji nakon 2.svj.rata
Treba spomenut' dva najvanija:
1. natjeaj za Split3, 1968./69.
1968. ideja je po prvi put predstavljena javnosti. Umjesto prin-cipa izgradnje naselje po naselje,
predloena je stalna i plan-ska urbanizacija cijelog podruja grada kao cjeline unutar koje e se s vremenom
realizirat pojedini dijelovi i graevine. Osnovana je jedinstvena organizacija za planiranje (Poduzee za
igradnju Splita) i to ujedinjenjem dotadanjih fondova, ureda i sl. Za rad-ni naziv projekta uzet je Split3, koji
se odmah uvrjeio i u na-rodu. Split1 odnosio se na grad do 2.svj.rata, a Split2 na raz-doblje grada izmeu
1945. i 1965. kad je sagraeno 13,800 novih stanova.
Split3 predvien je na prostoru III.gradskog rejona, pa otud i trica u nazifu. Na prostoru od 331 ha trebalo je
izgraditi:
- 12,200 stanova sa svim prateim sadrajima,
- 5,100 turistikih kreveta u 4 turistika kompleksa (Trstenik, Radoevac, njan i Duilovo),
- gradski centar u Sveuilinoj (a danas Bokovievoj) ulici i dijelom uz dananju Poljiku ul.,
- sekundarno gradsko sredite budueg Splita (sve do Stobrea, antikog Epetiona) uz njansku ul.,
- sveuilite
- i turistiko-rekreacijsku zonu (nasipavanjem obale).
Bio je to novi grad u sklopu postojeeg, za 50ak tisua stanovnika.
U 11.mj. 1968. DSA (Drutvo st. arh.) raspisalo je opi i pozivni dravni natjeaj, a pristiglo je 18 radova.
Prva je nagrada pri-pala ljubljanskoj grupi Vladimir Mui, Marjan Bean i Nives Starc, iz Urb. instituta
Slovenije.
*Tih godina javljaju se nove tendencije u svj. a'tekturi. James Gowan i imenjak mu Stirling (oba iz UK),
Kenzo Tange (JAP), Ph. Johnson i P. Rudolph (SAD) potiskuju dotad neprikosnovenu petorku Wright-
Gropius-Mies-Aalto-Corbusier, koja postaje demode i me-tom kritike.

Novi kompleksan i esto kontradiktoran presjek bit e ishodite nove a'tekture. Bijelog Corbusiera
zamijenili su lanovi NY Five, Miesove module zamijenila je beskonana mrea Superstudija, a urb.
artikulaciju '60-ih megastrukture G. Candilisa, Tangea i Archigrama. Kevin Lynch s MIT-a (Massachusetts
Institute of Tech.) postavlja nove kriterije slike grada u svojoj knjizi The Image of the City iz 1964. Veza
izmeu Lynchove teorije i koncepta ljub-ljanske trojke za Split3 bila je oita. imbenici koji su odredili
zavrnu formu bili su:
- ulazi/mjesto ulaska/vrata,
- funkcionalni vorovi,
- prostori i krajolici,
- putevi,
- vidici,
- parkovi i prazni prostori,
- barijere i rubovi.
Ljubljanska je trojka htjela rehabilitirat ulicu i trg, te reinterpretirat antiku centurijaciju st. poluotoka. Naglasili
su dva snana pjeaka poteza s cardom Dioklecijanove palae. Ide-je Lyncha materijalizirane su u
interpretaciji V. Muia, ali tek djelomino jer Split3 u praksi nije nikad izveden do kraja. Pje-ake ulice
nikad nisu zaivjele kao cjelovita i povezana urb. cjelina.
15ak godina nakon ovog natjeaja, napustio se koncept ljubljanske trojke. Zbog nemogunosti da se u
sagledivoj budunosti realizira ita drugo osim stambene izgradnje, koja je pod naletom stalne i prekomjerne
imigracije, onemoguila izgradnju izvanstambenih sadr-aja, dolo je do financijskog kolapsa cijelog
projekta, odnosno blokade gradskih investicija i projekata.
2. natjeaj za njan-Dragovode, 1984./85.
Odnosio se na istoni nerealizirani dio Splita3, u kojem je spo-menuta ljubljanska trojka locirala jednu od
dvije snana pjeake osi budueg sekundarnog sredita Splita, s poslovnim, trgovakim, turistikim i
stambenim sadrajima. Inae, zapadna je os ve dje-lomino bila realizirana (Sveuilina ul.).
Prva je nagrada pripala zgb. trojcu Hri-egvi-Mance. Pri-mjenjen je potpuno drukiji koncept od rahle
urb. matrice Splita3. Bio je na tragu postmodernih urb. predloaka iz '80-ih. Karakteri-zirala ga je zgusnuta
blokovska struktura na rasteru humanijih di-menzija. Nastavilo se s temom rehabilitacije ulice (i trga). Meu-
tim, sudbina realizacije bila je ista kao kod potonjeg primjera, pa su izvedena samo 3 bloka. Pih!
Rat je prekinuo eventualnu kasniju izgradnju njanskog projekta.
Novi splitski GUP sadri nekoljiko urb. koncepcija.
F. L. W R I G H T

On je najpoznatiji, najutjecajniji i najproduktivniji ameriki arhitekt. A'tektonska karijera potrajala mu je 70ak

godina, jer i sam je poivio dobrih 90 (1867.-1959.). A fakulteta nikad nije zavrio (jadna mu majka..., op.a.;).
Par rijei o privatnom ivotu. E taj je bio buran. Im'o je 4 ene (al' ne odjednom). Prvi brak, s kerkom
lokalnog bogataa uinio ga je poznatim i omoguio mu slavnu a'tektonsku karijeru.
Radio je u uredu Louisa Sullivana, ali nakon to je poeo radit na crno i bez znanja svoga efa i to kao
freelancer, ovaj mu je nevoljko dao otkaz. No, on je ubrzo osnovo svoju firmu u Chicagu (drava Illinois).
Do 1900. imao je na kontu ve 50ak realizacija. Od 1900. do 1917. razvijao je koncept prerijske kue. Bila
je to kua naglaene horizontale, nastala po uzoru na tamonji krajolik. Krovovi su bili plitki, blagih nagiba.
Koristili su se prirodni, nedovreni materijali. Wright je stavljo naglasak na humanosti i potrebama naruitelja,
bu-duih stanara. Inae, pro-tagonist ideje prerijske kue bio je njegov bivi tutor i ef L. Sullivan. Najvie
primjera moglo se pronai oko Chicaga. Naj-poznatiji je primjer Robbie House iz 1910. upravo u Chicagu.
Kua se smatra prototipom modernistike a'tek-ture, jer je uvelike utjecala na evr. arhitekte nakon 1.svj.rata.
Evropa tek poslije 1910. upoznaje Wrightov opus, i to nakon to je njemaki izdava izdao Wasmuth
Portfolio, knjigu od 100 litogra-fija Wrightovih kua i zgrada. Kasnije su bauhausovci priznali da su
najveu inspiraciju dobili u toj knjizi.
Tih je godina Wright sa svojom novom trebicom TRIP'o po Evropi. ak je kupio kuu u Fiesoleu (ITA). Na
povratku u Ameriku, u rod-nom je Wisconsinu izgradio svoju ljetnu rezidenciju Taliesin. Kua je poznata
po podmetnutom poaru i sedmerostrukom ubojstvu to ga je poinila sluavka. Meu ubijenima je bila i
Wrightova ena. No, uskoro je W. upozn'o i svoju treu trebicu, ovisnicu o morfiju, zbog ega ni ovaj brak
nije dugo potraj'o. etvrta i pos-ljednja ena bila je Ruskinja Olga. Toliko za Story...;)
Najpoznatiji W. projekt tzv. je Fallingwater. To je rezidencija picburkog biznismena i filantropa Edgara
Kaufmanna, graena iz-meu 1935. i 1939. Nalazi se u Bear Runu (drava Pennsylvania), u umskom
krajoliku, na slapovima. Karakteriziraju je horizontale konzolnih balkona i terasa od betona, odnosno zidne
vertikale od vapnenca. Kua je fakat lijepa i neuo-biajena.
Poznat je i W. projekt amerike kue, pod nazifom Usonian House. To je trebala bit tipizirana i standardizi-
rana kua za am. srednju klasu. Prva takva Jacobs House izgraena je 1936. To je mala jednokatnica u
obliku slova L, s garaom/spermitem;) i ravnim krovom. Prototip je suvremenih eko-samoodrivih kua.
W. je pod utjecajem japanske a'tekture i filozofije inzistirao na proi-manju interijera i eksterijera kue.
Od veih projekata treba spomenuti njujorki muzej Guggenheim iz sredine 20.st.
W. je sveukupno realizirao 362 kue, od kojih je 300ak sauvano do danas.
W. je u a'tektonski rjenik uveo pojam organske (organike) a'tekture. Njene su znaajke proimanje
prirode i kue, udovo-ljenje potrebama naruitelja, uporaba vernakularnih materijala i slobodni tlocrti.
Broadacre City
W. se istakao i u urbanizmu, tj. planiranju novih gradova. Svoj je suburbani koncept izgradnje predstavio
1932. u knjizi The Disappearing City. Zove se Broadacre City. Sa studentima je izradio maketu veliine
4x4m. Ta se zajednica bu-dunosti protee na 10km. Antiteza je grada, a apo-teoza predgraa. Svakoj
obitelji bi se dalo 4,000m zemljita iz fede-ralnih rezervi. Stambena jedinica prema tome ne bi bila kua,
nego cijela fa-
rma. U gradu bi bilo malo ureda i stanova, te glavni kolodvor. arite grada je kola. Promet je gotovo
iskljuivo automobilski, a pjeaci se sigurno mogu kretati jedino unutar gra-nica svog akra (svojih 4,000m).
Koncept je u globalu bio slian kon-ceptu vrtnih gradova F. L. Olmsteda i E. Howarda, sa-mo to su oni
inzistirali na izuzeu motornog prometa. S druge strane, suprotne vizije u svom Rush Cityju iznio je am.
arhitekt Richard Neutra (po Vuku: Nojtra, op.a.), koji je panju posvetio pjeacima i njihovim potrebama.
3. RIO DE JANEIRO - studija Le c, 1930.

BIJLMERMEER Amsterdam, 1966.

Saasta gradnja, heksagonalna mrea, razdvajanje sporog i brzog prometa po vertikali.

NEORACIONALISTI; ALDO ROSSI

1966. u svojoj knjizi Architecture of the city daje kritiku modernog grada; odbacuje funkcionalizam kao
jedini uvjet oblikovanja, nijee kompleksnost grada (neke funkcije e zastariti).

KRIEK
Zagovara rekonstrukciju Europskog grada. Grad moe biti rekonstruiran samo u obliku; ulica, trgova,
etvrti. etvrti; ne vee od 35ha tj 15ooo stanovnika, moraju integrirati sve funkcije urbanog ivota.
Trgovi i ulice moraju biti prepoznatljivi. Dimenzije i proporcije trebaju biti poput onih u najljepih
predindustrijskim gradovima. Grad mora biti artikuliran privatnim i javnim prostorima, spomenicima i
tradicionalnom gradnjom.

LONDON DOCKLANDS Wharf, 1987.

VENTURI otac postmodernizma, 1966. Complexity and Contradiction in architecture. Zagovara za

zbrkanu ivahnost naspram oitoj cjelovitosti. Upuuje na hibride vie nego na iste elemente,
kompromise vie nego jednoobraznost. 1972. Learning from Las Vegas potie vraanje obinom
ovjeku, kraj idealizacije nekog apstraktnog budueg korisnika. eli komunicirati sa irom publikom,
inspiraciju trai u puku- ljudi vole trgovake centre i predgraa. Less is bore. -> amerika neumjerenost

(Mies; less is more, Venturi; less is bore, Stern; more is more)

BRAZILIJA 1956., Oscar Niemeyer
Centralna os u smjeru SZ-JI, iroki potez zelenila, prometnica i monumenata. Centralna simetrija sa 2 krila
podijeljena na pola jaom prometnicom ispresjecanom sporednim prometnicama.

PLAN OSIJEKA Seissel, Halilibrahimov, 1948.

ANTOLI dio RGZ, sudjeluje na CIAM-u 1933. uz Weissmanna i Teodorovia. Autor je cvjetnog naselja, ali
najznaajniji po Direktivnoj regulacionoj osnovi, Vukovarskoj i Trnju.

ZADNJI ROK; - skice;

1. Le C, ville Contemporaine
2. Le C, ville Radieuse (bitna nova tipologija bloka)
- prepoznavanje;
3. Berlin, IBA
4. Cumbernault, novi eng.grad
5. Munchen, plan za vrijeme Hitlera
6. Moska, estakov Linearni grad, Sorio y Mata
7.
8. Le C plan za Pariz
9. Trnje, Antolid
10. Vertikalni grad, Hilberseimer
- usmeni;
1. sve o novim eng.gradovima, to i kako je dovelo do njih (utjecaj vrtnog grada, zeleni pojas oko grada kao
ogranienje njegova rasta, gradovi sateliti; 1.generacija manje, 2.generacija vede gustode ...?)
2. skice Chandigara i Brazilije (novi gradovi za novo drutvo, pokuavaju sprijeiti drutveno raslojavanje,
socijalna osvjetenost, novo socijalistiko drutvo. U Braziliji je jedno ono polje tzv kvadra a kod Chandigara je to
sektor od cca 1ooo x 7oo m)
3. vertikalni grad (nabrojat jo koji primjer kroz prolost gdje se dijele funkcije po vertikali; npr. Le C,
Hilberseimer, Berlin, Brazilija, ak i Zg planiran tako...?)
4. IBA (zato se u Berlinu vrada ba stanovanje u centar? Jer je ta zona poruena za vrijeme Berlinskog zida, a
nakon njegova ruenja ostaje neiskoritena. Tu migriraju doseljenici, ugl Turci i sada grad eli tu etvrt unaprijediti
kolama, vrtidima itd kako bi se popravio status stanara i kako bi to bilo dosljedno centra jednog Europskog velikog
grada)
5. Juni Amsterdam (zato je ba taj Berlageov projekt utjecao najvie na bududnost stambene izgradnje,
mnogo vie od vrtova-gradova, ind.grada i drugih modela? Jer Belage koristi model tipian za Amsterdam- blok,
ali ga modificira tako to njegovu unutranjost koja je inae neiskoristiva, mala, prljava, privatna- pretvara u
zajednika, drutvena dvorita. Takoer fasada postaje jedinstvena za razliku od dotadanjih)
PETER BEHRENS

Roen je 1868. u Hamburgu, na sjeveru Njemake.

Ispoetka se bavio umjetnou, al je shvatio da tu nema kruva.
1899. postao je drugi lan umjetnike kolonije u Darmstadtu, gdje je sagradio vlastitu kuu, u kojoj je sve
njegovih ruku djelo. Maala! Tu je ve napustio Jugendstil, te razvio neki novi, strog i racionalan.
Od njegova osnutka 1907. lan je Deutscher Werkbunda. Pomou industrije trebalo je promijeniti klasno
drutvo u besklasno dru-tvo JEDNAKOSTI i rehumanizirati ekonomiju i kulturu. (Al di ba uz pomo
industrije?!, op.a.).
1907. njemaka korporacija AEG unajmila ga je kao umjetnikog kon-zultanta, a on im je osmislio cjelokupni
vizualni korporativni id-entitet (logotip, produkt-dizajn, publicitet...tralala), vjero-jatno prvi takav u svijetu.
1910. projektirao im je poznatu tvor-nicu turbina.

Od 1907. do 1912. u njegovu su uredu radili budui pioniri moder-nizma, Mies, Le Corbusier, A. Meyer i W.
Gropius. Simptomatino...
Zbog svoje popularnosti u glavnog nacistikog arhitekta Alberta Speera, ali i openito, nacistikoj vladi nije
bilo u interesu da zabrani njegove lijevo nastrojene aktivnosti.
Peter Behrens jedan je od otaca modernizma, iako je ostao u sjeni svojih uenika. Umro je 1940.
P I T A NJ A za P I S M E N I * P I T A NJ A za U S M E N I *
01. Haussmannova rekonstrukcija Pariza 01. Haussmannova rekonstrukcija Pariza
02. Ringstrasse Be (Haussmannov blok)
03. H. P. Berlage Juni Amsterdam 02. Trei Rim Mussolinijevo doba
04. E. Howard Vrtni grad 03. Ringstrasse Be
05. T. Garnier Cit Industrielle 04. H. P. Berlage Juni Amsterdam
06. A. Soria y Mata Linearni grad 05. Proirenje Amsterdama
07. F. L. Wright Broadacre City Spaarndammerbuurt i A. Zuid
08. Le Corbusier '20-ih i '30-ih 06. Amsterdamski blok
09. W. Gropius Siemensstadt, Dammerstock & 07. E. Howard Vrtni grad
Dessau-Trten 08. T. Garnier Cit Industrielle
10. E. May - Frankfurt 09. A. Soria y Mata
11. Grad u totalitarnom reimu 10. Linearni gradovi
12. CIAM 11. F.L. Wright Broadacre City
13. Novi gradovi u UK 12. Suvremeni ameriki gradovi Radburn,
14. Skandinavski satelitski gradovi Reston, Roncom...
15. Urbanistiki natjeaji u Zagrebu 13. Le Corbusier prije 2.svj.rata
16. Arhitektonsko-urbanistiki natjeaji u Splitu 14. Le Corbusier poslije 2.svj.rata
izmeu 2 rata 15. W. Gropius Siemensstadt, Dammerstock &
17. Arhitektonsko-urbanistiki natjeaji u Splitu Dessau-Trten
nakon 2.svj.rata 16. E. May proirenje Frankfurta
17. Frankfurtski blok
A grupa: 18. Grad u totalitarnom reimu - Speerov Berlin &
CIAM Trei Rim
RINGSTRASSE 19. CIAM
AMSTERDAM B. 20. Novi gradovi u UK Garden Cities
TOTALITARNI REIM 21. London
SPLIT IZMEU 22. Suvremeni gradovi u UK
23. Skandinavski satelitski gradovi
B grupa: 24. Zagreb
PARIZ 25. Urbanistiki natjeaji u Zagrebu izmeu 2 rata
LE CORBUSIER IZMEU 26. Zakladni blok
AMSTERDAM B. 27. Trnje, Zagreb
BROADACRE 28. Osijek
SPLIT NAKON 29. A'tektonsko-urbanistiki natjeaji u Splitu
SKANDINAVSKI izmeu 2 rata
30. A'tektonsko-urbanistiki natjeaji u Splitu
C grupa: nakon 2.svj.rata
PARIZ 31. Deutscher Werkbund, 1908.-1927.
VRTNI 32. BAUHAUS, 1919.-1932.
LINEARNI 33. Weissenhof Siedlung, Stuttgart
SPLIT IZMEU 34. Futurizam Antonio Sant'Elia
GROPIUS
+ Oskar Strnad ::: Margarete Schtte-Lihotzky
D grupa: ::: Bruno Taut :::
B. AMSTERDAM
INDUSTRIJSKI
CORBUSIER 20 30
MAY FRA
ENGLESKA
ZG IZMEU 2 RATA

* pitanja su razvrstana u 4 grupe (A, B, V & G;)

po 5/6 pitanja:
grupa A: 02./03./11./12./16.
grupa B: 01./03./07./08./14./17.
grupa V: 01./04./06./09./16.
grupa G: 03./05./10./13./15.