Temat: Nevidljivo skupno izmiljanje

Anica Vlai-Ani

Kolektivno autorstvo: nesluajna savrenost

Kuglinih kao-da ne/znatnih nesavrenosti

Primjerice, problem autorstva  u teatru, inae, tako mistificiran, izvitoperen, i tako bolan,
u Kugli se, ini se, uope ne postavlja. Vana je cjelina, vaan je uinak. Sve drugo je
sporedno. Imenima tvoraca predstave ne razmee se bahato, ona se mogu lako saznati,
ako koga ba zanimaju, meutim, njima se ovdje ne trguje. Poput kakvih anonimnih sred-
njovjekovnih obrtnika lanovi Kugle, samozatajno, predouju svoju uljevitu ustrajnost kao
ono najbitnije. Utoliko se, ako se hoe, moe, s punim pravom, govoriti o Kuglinoj ponovnoj
afirmaciji kazalita kao zanata, o asnosti, opet napokon, toga zanata. O meuljudskom
PROBE POD OTVORENIM NEBOM ISPRED FRANCUSKOG PAVILJONA U KRUGU SC-A U SAVSKOJ 25: HRVOJE GRGI-GRGA, IGOR ULJI, ZORAN
potenju kao razotkrivenoj nudi zadobijanja prava na kazalino pitanje, na taj jezik. ILOVI-ILO, LIDIJA PRIJAM, ANICA VLAI, VLADIMIR DAJKOVI-AJK, ZLATKO BURI-KIO, SMILJANA JELI-IVANOI, DARKO BLASLOV-LIMA,
MILAN VUKI-CIKI, RENATA DEMIROVI-PERSA, DUNJA KOPROLEC-BURI, ELJKO ZORICA I. FOTO: MLADEN BABI-BABA
Pitanje o ovjeku ovdje je, gotovo, rukotvorina, a moral neto sasvim taktilno.
(MATAN 1979: 84-85) imati masne kukove, a nikako debelo dupe, jer se one k i estetik XX. stoljea ponajprije povijesnih, poput
tada ne daju zakopati. To dvadestpetogodinjaci uop- npr.: itave panorame zapadnoeuropskih avangardno-
e ne kue. To je isto tako kao kad je netko po znaki izamskih,3 napose izmo-izamske dadaistike (Vlai-Ani
Kolektivnost autorstva nesluajna je, ishodina ne/ma- potpisuje kao KUGLA GLUMITE, dosljedno stoji kao GRUPA komunist, a kod kue mlati svoju enu. Mislim time 1997, 2001, 2004), nadrealistike (Dali 1974; Breton
lenost savrenosti Kugla-gluminih brojnih kao-da i to, u biti, GRUPA ROCKERA KOJI SE BAVE KAZALITEM (Buri rei da su traperice stav, a ne hlae. 1971) ili impertinentistike [Na impertinentizam uope
ne/znatnih nesavrenosti: nezaobilazna je, konstitutivna R/2007); svakako: ROCKERA U UNIVERZALNO (i mekano i Ulrich Plenzdorf, Nove patnje mladoga W., 1972. ne elimo akumulirati u izuzetna djela! Mi ak nismo ni
i, nesumnjivo, jedna od najmarkantnijih generativnih ka- antikulturno-bijesno) citatnoPOLEMINIM (Orai-Toli osobita kola pjesnitva, slikarstva ili muzike. Poriemo,
tegorija kazalino-ne/umjetnikoga miljenja, stvaranja i 1990), bekompromisno ustrajnim i asnim, pravim 2. ne samo CJELINE Kugla-gluminih ESTETSKO-PO/ETIKIH da je talent neto dobro, to bi ljudima davalo vie prava
ivljenja teatra Kugla gluminim predstavama doga- PROIMANJA ne/kazalinosti igre, ivot/tvornosti sna i na njihovo petljanje. Mi poriemo, da se djelo jednoga
(Plenzdorf 1972) KUGLA-FLAKER/OVSKIM (Flaker
anjima & ugoajima & akcijama & pro/vokacijama. Du- uob(l)iavanja ljepote u kolano-montanim ritmovima ovjeka moe smatrati iskljuivo njegovim djelom!];4 a
1976) TRAPERICAMA1
hovna provenijencija njezine kategorijalne konstitutivnos- pretapanj NE/UMJETNOS(NOS)TI KAZALITA I NE/SVAKODNEV- potom i brojnih estetik dramskih pravaca XX. stoljea
2
ti u svakoj je od izvedenih akcija Kugla glumita neodvoji- Postoji samo jedna vrsta pravih traperica. Tko je pravi NOS(NOS)TI IVOTA; (Seleni 1971) Kugla glumitu vremenski znatno bliih.
va od nove (ne)umjetnike ko/autorske etike i po/etike: nosa traperica zna na koje mislim. to ne znai da je 3. ve i CJELINE kao sveukupnosti posve jednakobitna zna- To su npr.: MLADOFREAKOVSKA dramska estetika starog
univerzalne i sveobuhvatne, kontinuirano duboko osvje- svatko tko nosi traperice  pravi nosa traperica. aja, kako IZVOENJA&P(R)OKAZIVANJA&DOGAANJA Kugla- magnetofona s potroenim baterijama5 Roberta Boba
tavane kao nadasve neodvojive od bitnosti cjeline, a Veina ni ne zna to to ima na tijelu. Uvijek bih se de- gluminih predstava&akcija, tako I SAMOGA PROCESA NJI- Wilsona (koreografa, slikara, kipara, dizajnera i videoum-
sporednosti svega ostalog [Vana je cjelina, vaan je ui- rao kad bih vidio nekog dvadesetpetogodinjeg kita s HOVE socijalne situacije proizvodnje (Buri R/2007) jetnika koji je suraivao s Williamom S. Burroughsom,
nak. Sve drugo je sporedno. (Matan 1979: 84)]. trapericama koje bi navukao preko svojih masnih kao pokuaja KOLEKTIVNA ostvarivanja&ivljenja NOVOGA Davidom Byrneom, Allenom Ginsbergom i Tomom Wait-
Neodvojive, dakle, od: kukova i svezao na struku. Kod toga su traperice hlae KUGLA-KAZALINOG BITI. som);6 ANTIKOMERCIJALNO-ALTERNATIVNA estetika The Living
1. ne samo polazine, multikompleksne CJELINE KO/AUTOR- za kukove, ako nisu dovoljno uske i jednostavno zbog Pojam nove, antitradicionalne umjetnike etike nezaobi- Theatrea (New York, 1947) Juliana Becka, Judith Maline i
SKOGA KOLEKTIVA koji iza svake akcije, koju beziznimno otpora i trenja ostanu gore. Uz to se dakako ne smije lazan je u sustavima brojnih utjecajnih umjetnikih po/eti- Erwina Piscatora;7 EZDESETOSMAKA ULINOTEATARSKA esteti-

82 I KAZALITE 51I52_2012 I 83
 ka Welfare State Internationala (London, 1968) Rogera
Colemana, Johna Foxa, Sue Gill, Adriana Mitchella i dru-
gih;8 ANTIDIKTATORSKI POLITIKO-ANGAIRANA estetika argentin-
ske grupe Libre Teatro del Libre (Crdoba, 1970) Lindora
Bressna, Cristine Castrillo, Marie Escudero, Graciele Fer-
rari, Susane Pautasso, Pepea Robleda, Oscara Rodrgeza,
i Roberta Videle;9 te napose i NEPOSREDNO, SURADNIKI AKTUAL-
NA ULINOTEATARSKA estetika nizozemske kazaline drui-
ne Dogtroep (Amsterdam, 19752008) Cathrien Bos,
Lina Hellingsa, Paula de Leeuwa, Warnera van Welyja i
Josa Zandvlieta.10 Dakako, u ovom su nizu neizostavne
jo: RANOEKSPRESIONISTIKA estetika Kraljeva (1917) i
Kristofora Kolumba (1918) Miroslava Krlee; PREDEZDE-
SETOSMAKA estetika umjetnike grupe GORGONA (Zagreb
19591966) slikar Josipa Vanite, Marijana Jevovara,
Julija Knifera, ure Sedera, kipara Ivana Koaria, teore-
tiar i kritiar umjetnosti Radoslava Putara, Matka
Metrovia, Dimitrija Baievia Mangelosa i arhitekta
Miljenka Horvata;11 te EZDESETOSMAKI KONCEPTUALNO-ULI-
NOAKCIJSKA estetika kromatske intervencije u prostoru
Crveni Peristil (Split, 11. 01. 1968) Pave Dulia, Tome
U LUDISTIKOJ NE/RAVNOTEI ISPRED KUGLA-GLUMITA U SAVSKOJ 25.: ZLATKO BURI-KIO, ZORAN ILOVI-ILO, DUNJA
KOPROLEC-BURI, DAMIR BARTOL-INDO I JURA NOVOSELI. FOTO: MLADEN BABI-BABA
84
alete, Slavena Sumia, Radovana Kogeja i Denisa metamorfoze, u dirljivosti ljepote osjeanja i pustolovini EC-BURI, Ljupka MILJENEVI, Naco OSTER, Zlatko
Dokia.12 hrabrosti misli, u bolnim probojima i velianstvenim rezo- SVIBEN-Buco i Zoran ILOVI-ilo organizirao je godi-
U sluaju zagrebakoga studentskoga Kugla glumita, ra- vima duhovnih pro/buenja. nji sastanak s grupom novopridolih SSG-ovaca. Na no-
di se o novoj (ne)umjetnikoj etici i po/etici koja iznova O(b)risi sve(su)prisutnosti nove umjetnike etike prepo- men-est-omen-domiljeni prijedlog KOAUTORSKOGA TROJSTVA
iznuuje vanost svim onim ve gotovo zaboravljenim znatljivi su u apsolutno svakoj beziznimno kolektivnoj mladih, kazalino kreativnih mislilaca BURI&KOPROL-
slikama, simbolima i priama koje su trebale biti zalo- akciji uprizorenja ne/zbiljnosti sna i uda Kuglinim EC&SVIBEN, inspiriranih TEZAMA TIENNEA SOURIAUA (francu-
gom zajednitva otkrivajui drugaije kretanje u su- xiangxiang/janjan-univerzalnim (irilov 1978: 127) skoga filozofa i estetiara, Lille 1892 Pariz 1979) O NA-
sret (Kugla 1979.a): ne/kanonima ne/promjenjive savr- ivim slikama (Matan 1979: 83). Kugla-Lica osvjetava- RUAVANJU TEATRA KAO KOCKE I USPOSTAVLJANJU TEATRA KAO KUGLE
enosti zapadnoeuropske graanske umjetnosti, kulture la su ih osebujnou ustrajno zaudne ivot/tvornosti u (Buri R/2007) donesena je KOLEKTIVNA ODLUKA o preime-
i civilizacije; Drugome, Drugima i vlastitome Kugla-Licu stalnoj pro/m(i)jeni primjene Kugla-modus kao-da (als novanju SSG-a u KUGLA GLUMITE.
(Buri 1979) kao samome sebi; konvenciji i ne/konvenciji ob) ne/znatnih ne/savrenosti kao ne/velikih pomaka Fascinantno brojna nakon listopadske audicije 1974. g.
anra, postupka, modusa i medija; Teatru, Gradu i Ulici u ludistikoj ne/ravnotei odstupanja od gotovo svih tra- (odrane u velikoj dvorani Teatra &TD); potom znatno
(ureti 1977); dragocjenostima ne/malenosti ovjeka i dicionalnih po/etiko-estetskih kategorija i pojmova u su- smanjena zbog odustajanja voditelja-redatelja Branka
svagdana (Rundek 1977); ne/rijetkostima ne/moi stavu kazalino-umjetnikoga stvaranja. Dinamino (sa- NADILA (sukreatora, sa Z. Svibenom, konceptualne uspje-
Umjetnika i Umjetnosti; (ne)koegzistenciji ne/velikih bit- mo)preobraavajuim (se) procesima postojano ne/slu- nice Kireterik) od ambiciozne scenske montae Teatar
nosti teatra i ivota (Foreti 1998); deestetizaciji kazali- ajnih Kugla-metamorfoza procesuirani su tako, npr.: ilu- elja15 akcijom ponovna okupljanja rasprenih SSG-ova-
nosti scene i estetizaciji urbanosti ulice (Vlai-Ani zorna pri/vidnost ne/do/dirljivosti kazalino-individualno- ca, koju neumorni trio Buri&Koprolec&Sviben uspjeno
R/2006); zdruivanju u kazalinoj druini kao ne/umjet- ga autorstva; teatar napose, tovie, ukljuujui suvre- provodi, uglavnom na Filozofskom fakultetu ova je gru-
nikom su/stvaranju, su/djelovanju i su/ivljenju (Buri meni, graansko-civilizacijski theatrum mundi urbanizira- pa vraena u krug plavih baraka Savske 25. Odazvali su
R/2007) Sve to, istodobno u ljubavi i pamenju, kriti- na sivila i samoe kao KOCKE; krhkost vrstoe ne/pouz- se, uglavnom oni povratnici, ija imena itamo na pro-
ci i ne/prihvaanju; u senzibilnosti, ekstazi i oku (auto)- danosti u estetsko-neestetskim razgranienjima ne/scen- gramskom listiu za premijeru prve predstave iz Kugla-
skoga ne/prostora i ne/vremena; neskrivenu ne/zamisli- glumine proizvodnje Ljubav i pamenje koja je izvedena
vost opstojnosti strogih hijerarhij u graansko-teatar- 1. lipnja 1976. g. u velikoj dvorani Teatra &TD. Ispisana
skim rasporedima kazalino-profesijskih uloga (redatelja, su u mekanobijeloj finoi papira formata A4, presavijena
glumca, scenografa, tekstopisca, gledatelja). u dvolist, koji je sve do danas zadrao neke ne/obino
BITNOST nedjeljivosti na pojedinanu kreativnost CJELINE AU- tihe odsjaje bijele istoe uz prvi puta otisnut naziv
TORSKOGA KOLEKTIVA zagrebakoga studentskog KUGLA-GLUMI- KUGLA-GLUMITE s adresom ispod njega: 41 000 Zagreb,
TA koje od prve do posljednje predstave&akcije iza vlasti- Savska c. 25, kao i nedvosmisleno i jasno artikuliranu
ta stvaralakoga stava stoji iskljuivo kao GRUPA jedna je NOVU KAZALINOUMJETNIKU ETIKU dojmljivo jednostavnom, no
od najveih VELIKIH BITNOSTI, NE SITNIH (Aleksi 1922). Ku- nadasve sveobuhvatnom, logiko-etikom istoom
gla-glumine nove umjetnike etike. Mogli bismo je dati- pojma KOLEKTIVNE INSCENACIJE I REIJE. Uz Dalijeve stihove
rati ve samim inom formalno-osnivakoga preimenova- Ima stvari nepominih kao glava kruha i Gospoo, ne-
nja Studentskoga satirinoga glumita (SSG-a, 1965 mam mnogo zubi, imena povratnika nabrojena su kao
1975) u Kugla glumite, koji se odvijao u predpristupno- imena izvoaa koje uz ve spomenute SSG-ovce mo-
parkiralinoj zoni (na zadvorkah napisao bi D. I. Harms!) emo smatrati OSNIVAIMA KUGLA GLUMITA: inscenacija i
ulaska u zagrebaki Studentski centar, u kafkijanski sku- reija: KOLEKTIV, rasvjeta: Bogdan BOBI, glazba i autor
enim plavim barakama Savske 25,13 dvadesetoga pro- glazbe: Zoran ILOVI, animator pokusa: Zlatko SVIBEN,
ljetno-mekanoga svibanjskog predveerja 1975. g. Tog iluminacija: arko CIRAKI, inspicijent: Branko MILKOVI,
dana, aktualni STVARALAKI KOLEKTIV hit predstave SSG-a Zlatko SVIBEN; zatim igraju na jednoj strani: Darko BLA-
No Vukodlaka ili 26 fantastinih sati u ivotu svetog SLOV, Zlatko BURI, Vladimir DAJKOVI, Smiljana JELI-
Ciprijana i svete Justine14 Bogdan BOBI-Bobo, Zlatko IVANOI, Dunja KOPROLEC-BURI, Branko MILKOVI,
BURI-Kio, Marinko CVJETIANIN-Marinac, Ivica GRUBI- Zoran ILOVI, Lahorka VLAHEK, Anica VLAI, a na dru-
A-Kvatro, Smiljana JELI-IVANOI-Mila, Dunja KOPROL- goj: Naco OSTER i jo: Silvio (HARAMINA, op.a.) i mnoga
I 85
 druga djeca; sviraju: Zoran FIOLI, Neven JURI, Katja
MARII, Ivica NOVAKOVI, Tihomir VUI, Ivan IVAS.
Ne/znatno kasnije, na najrazliitijim razinama nezaobi-
laznim kreativnim prinosima ovom KOLEKTIVNO-AUTORSKOM
SU/ZAJEDNITVU (nezaobilaznim neovisno o kakvoj bilo zami-
slivoj kvantitativno-kvalitativnoj hijerarhiji kategoriziranja
njihova obima, dosega, trajanja, itd.) u ABECEDNI (PREZ)IME-
16
NIK Kugla glumita upisuju se: Boris ANI, Branko ANI,
Sanjin ANI, Mladen BABI-Baba, Damir BARTOL-Indo,
Boris BUAN, Nenad BUJANOVI, Vlado CECI, Renata
DEMIROVI-Persa, Ivan DOROGI, Heda GOSPODNETI,
Hrvoje GRGI-Grga, Andreja HALUAN, Nina HARAMIJA,
Nada HARAMINA, Tihomir HARAMINA, Mirko ILI, Nenad
ILIJI, Ana JOVANOV, Kreo JOVANOV, Helena KLAKOAR,
Anita KONTREC, Vlado KRUI, Branko MATAN, Kruno
MAVAR, MIO (?), Dijana MIHALJEVI, Jura NOVOSELI,
Jasna OPALI-Ivanica, Ante PAMUKOVI, Bane POSA-
VAC, Damir PRICA-Capri, Lidija PRIJAM, Dragan RULJAN-
I, Darko RUNDEK, Sonja SAVI, Sunica SLAMNIG,
Jura STUBLI i rock grupa Film; Dragan SVIREV, Goran
ULJI, Igor ULJI, Zlatko UZELAC, Dolores VALKOVI,
Milan VUKI-Ciki, eljko ZORICA-i.
Iako dogaaj KOLEKTIVNA PREIMENOVANJA SSG-a u Kugla glu-
mite tada zasigurno nitko ne bi, sm po sebi, uvrstio u
najaktualnije kazaline savrenosti dana toga zagreba-
kog 20. svibnja 1975 plave, kafkijanski skuene bara-
ke SC-a upravo su njime diskretno osjajene novo/oza-
renou znatnosti poetka KUGLA/1970-ih. Budui da je
Zagreb, uz Wrocav i Parmu jo uvijek bio jedan od triju
vodeih europskih centara studentskoga teatra koji je,
najue povezan s ritmovima pulsiranja studentskoga
pokreta iz 1968. g., uistinu ve osjetno oslabljen (Sviben
1999) ovaj dogaaj zasigurno zadobiva dodatni sjaj po-
vijesno znaajne zagrebake dragocjenosti. Zahvaljujui
ozraju nesluajno ne/obine, jo uvijek nepotroivo ak-
tualne, KUGLA-uoblienosti, ve prvoga zapisnikog upisa
samoga naziva KUGLA GLUMITE (sastanak je zapisniki
registriran, a lanstvo osnivaki-formalno evidentirano
iskaznicama ucrtavamo ga u kalendar europske povi-
jesti hrvatskoga teatra kao datum roenja novoga kazali-
nog imena za novo KUGLA-kazalino biti. U rubriku mje-
sto roenja upisujemo, dakako: Zagreb, SR Hrvatska,
SFRJ, Europa.
86 I KAZALITE 51I52_2012
LANSKA ISKAZNICA KUGLA GLUMITA IZDANA ANICI VLAI,
OVJERENA LJUBIASTIM OKRUGLIM PEATOM SA ZVIJEZDOM
PETOKRAKOM U SREDINI: KUGLA GLUMITE * SVEUILINA
KONFERENCIJA * SAVEZ SVEUILINE OMLADINE HRVATSKE *
ZAGREB *. FOTO: ANICA VLAI-ANI
Kugline plave barake markirat emo istodobno kao mje-
sto roenja i mjesto kontinuirana raanja nesluajne sa-
vrenosti Kuglinih brojnih kao-da ne/znatnih nesavre-
nosti: kao Kuglin kazalite&zbilju-o/ra-aravajui dne-
vni boravak (Vlai-Ani 2009) u kojemu su se itavo
idue desetljee kuhale mnoge plemenite stvari (Buri
R/2007).
Iako je formalnopravni in legalizacije Kugla glumita (slu-
bena registracija novoga imena, iro-rauna, peata itd.)
tek (u)slijedio, 20. svibnja 1975. g. upravo u Kuglinu
dnevnom boravku obiljeen je najmanje trostrukim
znaajem KOLEKTIVNA izvanscenski-administrativna skro-
mna poetka [Sve velike stvari imaju skromne poetke
IZ KUGLINIH PLAVIH BARAKA U SAVSKOJ 25 KUGLA BAND KREE U MIMOHOD: IGOR ULJI, JURA NOVOSELI, KREO JOVANOV I NEVEN
JURI. FOTO: MLADEN BABI-BABA
(Kafka, Dnevnik, 1977)] njegova postojanja. BIO JE TO: cepciju (tada rijetkima dostupnih) tekstova objavljivanih u
1. FORMALNI POETAK KRAJA DJELOVANJA SSG-a s kojim se Z. njujorkom asopisu The Drama Review, kao izvoai
Sviben susree ve poetkom 70-ih, kada promaivi scenske montae dadaistiki besmislena naziva tekpen-
vrata susjednog SEK-a dospijeva u SSG i u njemu ostaje, teri osvjeivali domete pokrenute moi i o/zbilj(e)nosti
provokativne podrumske alternative kada je minitea-
iako (u odnosu na neke bive ezdesete) vie nije funk-
tralna predstava, igrana u podrumu Radnikoga doma u
cionirao njegov utemeljiteljski koncept satire17 koji e
Osijeku, odjeknula kao anti-institucionalna pljuska gra-
Sviben ubrzo, zajedno s prebjezima iz SEK-a Buri&
ansko-roditeljskom ukusu (samo)prepoznavanja i po-
Koprolecovom18 i svim kreativnim SSG-ovcima ubrzo to-
imanja granica kazaline umjetnosti i ivota i kada su
talno destruirati iznutra otvorenom dramskom struktu-
iskustva prvih impulsa udnje za plemenitim kazalitem
rom u nizu slika i protoka energije No vukodlaka ili 26
proimala njihov senzibilitet mladih rockera, koji su od
fantastinih slika o ivotu Sv. Ciprijana i Sv. Justine, a
generacije starije brae podnijeli torturu Charlieja Parke-
potom svim kasnijim Kugla-proimanjima teatarivot;
ra i be-bopa, kao i filovanje stripovima i jazzom (Buri
2. KRAJ POETKA intelektualnih promiljanja, sinteze i arti-
R/2006);
kulacije Buri&Koprolec&Sviben KOAUTORSKE KONCEPTU- 3. SKROMNI FORMALNI POETAK POSTOJANJA I DOGAANJA KUGLA
ALIZACIJE IDEJ O GLUMITU koje e postajati neto drugo GLUMITA kao kontinuirana u/ozbiljavanja fascinantnih
od samog avangardnog kazalita (Buri I/2006: 36); o Kugla-preobraenj20 nesluajne ishodine savrenosti
GLUMITU za ijom su kreativnou ambiciozni gimnazi- upravo imenovana, novoga kazalinog biti KAO KUGLE sve
jalci Buri&Koprolec udjeli ve bavei se okrugloscen- do KOLEKTIVNO-AUTORSKE realizacije kazalita kao nove soci-
skim teatrom u osjekoj grupi Mineral,19 gdje su, uz re- jalne situacije proizvodnje (Buri R/2007).
I 87
 Interes grupe Buri&Koprolec&Sviben iskazan je napose
za koncept glumita (Gavella, Hrvatsko glumite!) kao ku-
gle, dakle za koncept sveobuhvatne CJELINE multiper-
spektivnoga, totalno otvorenoga teatra, neomeenoga
kakvim bilo granicama ili podjelama (scena : gledalite;
glumci : publika). U kompleksnosti iznimno dojmljive eks-
presivne dinamike Noi vukodlaka (Vlai-Ani 2001) a
potom, dosljedno, i svih kasnijih Kugla-akcija uigravana
su njihova uporna i zanosna traganja (inspirirana tezama
Darka Suvina iz Dva vida dramaturgije) za oblicima ne-
dramskog kazalita bez unaprijed zadana fokusa: pre-
drenesansnog, srednjovjekovnog, crkvenog u znaku
prolazaka kroz dramske slike krinoga puta u procesija-
ma na trgovima i ulicama, gdje su slike teatra prolazile
pored tebe ili si kao gledatelj iao od mjesta do mjesta
izvedbe, scenskih boravita, mansija (Buri R/2007).
Fascinacija spoznajama o inovativnosti ekspresionistike
dramaturgije Georga Kaisera, stapala se s otkriima feno-
mena poput Krleina Kraljeva i Kristofora Kolumba, odno-
sno hrvatskoga etno kazalita (zbog kojega su Burii vie-
kratno dosta vremena provodili u Institutu za etnologiju i
folkloristiku, kopajui po nekoj opskurnoj literaturi (ibid.)
Istodobno, kombinacija pravog dadaistiko-nadrealisti-
kog coctaila21 svih ovih utjecaja proimala se inspirativ-
nou povezivanja Beckettova i Brechtova sloma katarze,
kao i senzibilitetom iznimno aktualnih fenomena ameri-
ke verzije hipi-pokreta s politikim happeninzima (kao
to su npr. Do it! Scenarios of the Revolution (1970) Jer-
ryja Rubina) (ibid.)
Kugla-glumini kolektivno-autorski preobraaji u strukturi
monolitnosti individualnoga umjetnikog ina autorstva
zapoeli su ve proizvodnjom predstave Ljubav i pamen-
je afirmirajui novi, nenadmano kreativni potencijal,
otkriven ve samom poetnom odlukom za drugaije kre-
tanje u susret (Kugla 1979.a) ovom problemu individual-
na autorskoga vlasnitva koji je u teatru, inae, tako
mistificiran, izvitoperen, i tako bolan (Matan 1979: 84).
Izabravi individualno samooslobaajuu ne/slobodu
koatorskoga zajednitva, jedinstvenu po zahtjevno izazo-
vnoj, no kreativno neiscrpnoj meusobnoj inspirativnosti,
Kugla-Lica potvrivala su je kao slobodu asne bez/bri-
nosti nehaja prema, jednostavno nezamislivoj i neostvari-
voj, mogunosti kakva bilo individualno-autorskoga
88 I KAZALITE 51I52_2012
prisvajanja CJELINE KOLEKTIVNE Kugla-glumine produkcije.
SVATKO JE PONAOSOB,
ve od svog najskromnijeg poetka
ZDRUEN u Kugla-glumino zajednitvo freak/ovski bes-
kompromisno slobodoumnih, pravih, rock-nosaa tra-
perica (Plenzdorf 1972; Flaker 1976) NA SEBI SVOJSTVEN
NAIN davao vlastiti su/dioniki doprinos novo(imenova-
no)m kazalinom biti TEATRA KAO KUGLE, SU/oblikujui
istodobno, kako vlastito, tako i (ne/posredno) sva ostala
su/dionika Kugla-Lica i Kugla-dogaanja. Su/djeljui u
kompleksnu zajednitvu su/stvaranja svih Kuglinih akcija
beziznimno sa statusom ravnopravna Kugla-glumina
su/kreatora, SVATKO je postajao na nain vrlo blizak
onome kako ga je Osjeanin Zlatko Buri-Kio jo 1972.
g., postavi bruco zagrebakoga Filozofskoga fakulteta,
vizionarski izmatao o svom zagrebakom studentsko-ka-
zalinom angamanu svojevrsni KUGLA-kulturni akti-
vist, ne u smislu kulturtregera, nego ekstremno subverzi-
vnog, alternativnog impulsa novog anarhizma, pokreta
hipija, osvijetene nove ljevice (Buri R/2007).
Neunitivu nesebinost radosna i ponosna su/kreator-
skoga sabiranja Kuglini (gotovo srednjovjekovno-anonim- S. DALI, LJUBAV I PAMENJE: ZLATKO BURI-KIO, VLADIMIR DAJKOVI-AJK, DARKO BLASLOV-LIMA, NACO OSTER, ANICA VLAI, ZORAN
ILOVI-ILO, BRANKO MILKOVI-VARAK. FOTO: MLADEN BABI-BABA
ni) nosai mekanoprozirnih Kugla-ogledala pro/nosili su
potom scenama zagrebakoga IFSK-a (No vukodlaka,
sa: ne samo izbora i oblikovanja grae, postup(a)ka i svega pomalo pa ak i teatra s dosta anarhistikog, neto
1975), Dan mladog teatra (Ljubav i pamenje, 1976,
dogaanja&akcija, ve i promiljanja i osmiljavanja KOAU- manje nadrealistikog, a ponajvie realistikog duha, a
Mekani brodovi, 1977); Akcije Multimedijalnog centra
TORSKI aktivne, su/pozicije publike&recipijenata. PUBLIKE, njegova je poema posluila kao povod da se neto po-
Umjetnost na ulici (Ubojstvo u lokalu, 17. 7. 1977); Ljeta
ija je KOAUTORSKI POKRENUTA SVIJEST da se radi o predstavi, krene, ime je jedan od zadataka njegove poezije ve
u Maksimiru i Zagrebakoga biennalea (Pria o djevojci
o kazalitu iznenada pobjeivala svijest o obinosti oko- ispunjen (JEI 1976). Bila je to ujedno ve i PRVA
sa zlatnim ribicama i cirkusu Plava zvijezda, 1979); split-
23
lia te vonjake i kuice poinje podozrivije gledati, jer KUGLA/DA sa zamjetno dobrom suradnjom publike
skih Dana otvorenih teatara (Doek proljea, 1977) i
Splitskoga kulturnoga ljeta 1980. (Pria o djevojci sa zlat- postaju moguom funkcijom jo nepoznate (joj) dramske prepoznata kao traenje sadraja scenskom jeziku koji
nim ribicama i cirkusu Plava zvijezda, 1980); novosad- strukture (Rundek 1977: 6). kao da (Kugla glumite) apriorno posjeduje: pomno
skoga Sterijina pozorja (Mekani brodovi, 1978); beograd- PRVA baena kugla (Jei 1976) u KOLEKTIVNOJ REIJI I SCE- komponirana iako nije imala ni lica koja bi uza se veza-
skoga BRAMS-a (Ljubav i pamenje, 1976, Doek prolje- NOGRAFIJI GRUPEkojom se postigla, odmah zapaena, via la panju, ni neku znaajniju radnju, a ni sam nimalo
a 1977, Mekani brodovi, 1978) i BITEF-a (Mekani bro- izvoaka razina amaterskoga nastupa (G/rgievi/ komunikativan tekst nije bio u prvom planu, no igra je
dovi, 1978); Dubrovakih Dan mladog taetra (Ljetno 1976) bila je predstava Ljubav i pamenje. Premijerno je ipak djelovala zaokrueno, jer je, uz pomo glazbe i slike,
popodne ili to se dogodilo s Vlastom Hrak, 1980). izvedena 1. lipnja 1976. g. u velikoj dvorani Teatra &td. suvereno vladala vremenom i prostorom (G/rgievi/
U prakticiranju multikompleksna suautorstva, samora- prema istoimenu predloku, nadrealistikoj poemi Salva- 1976). KAO KUGLA/DA prepoznatljiva je napose po viesmi-
zumljiva nesebinost (samo)sabiranja svih individualnih dora Dalja Amour et mmoire iz 1931. g., koja je u hrvat- slenoj, beskompromisnoj PROVOKATIVNOSTI: 1. KAO IZAZOV
kreativnih potencijala u njihovu simbiozu upravo time skom prijevodu Zvonimira Mrkonjia objavljena 1974. g. upuen raspoloivoj aparaturi kritiarskoga miljenja, na-
postizala je kvalitativnu razinu Kugla-glumine produkcije u asopisu TEKA 3 (Dali 1974). Povodom ove bi predsta- vikloga na kazalite kao korektnu, uredno popratnu ilu-
nesrazmjerno bogatiju od svih zamislivih mogunosti ve i sm Salvador Dali, da je kojim sluajem bio u dvora- straciju tekstnoga predloka: 1a) za koju se nudi koncep-
pojedinana dosega. Sve plodonosnijom iskazivala se na ni22 tko zna to rekao ili naslikao, no vjerojatno bi na cija igre, suprotna Kuglinoj (anrovski teatar&td-ovskoj)
svim su/instancama i su/dionicama umjetnikoga proce- svoj nain bio zadovoljan, jer je u prikazanoj igri bilo scenskoj intervenciji u suvremeni (crni) socijalistiko-ur-
I 89
 bani svagdan24 povezanoj s Dalijevom besmisleno smi-
slenom poemom koju dovodi u opasnost;25 1b) prepozna-
ti (dakako: KOLEKTIVNI) napori da se kreira neki novi smi-
sao uz refren Dalijeva teksta ali jo mnogo vie da se
ukae na sebe, da se dokae zrelost, modernost, suvre-
menost itd. dijagnosticiraju se kao ono to je tetilo ka-
zalinoj ideji i prevoenju Dalijevih poetskih ifri u kazali-
ne znakove (Jei 1976).
Iznimnost se unikatne vrsnoe zagrebakoga Kugla glu-
mita od poetka prepoznaje i potvruje upravo na razini
dosljedna provoenja naela kolektivnosti: ne samo kao
generativna strukturna naela, stilski heterogena, ustroj-
stva predstave Ljubav i pamenje, ve i kao Kugline naj-
vee bitnosti jedinstvena stava iza predstave svih la-
nova druine kao zajednitva, prepoznatljivo nove, kreati-
vno-emotivne duhovne senzibil(izira)nosti AUTORSKOGA KO-
26
LEKTIVA. Ve u relativno skromnu sastavu svega osam
grupa-uenica, od kojih pet amaterskih kazalinih drui-
na koje su na zagrebakim Danima mladog teatra uje-
sen 1976. g. ponajprije kao iznimka prezentirale goto-
vo itav raspon (Krui 1976: 12) jugoslavenskoga kaza-
linog amaterizma
Primjer zagrebake Kugle pokazao je na koji nain
avangarda od prije nekoliko godina moe biti bez foli-
rancije i minke pretoena u samosvojan kazalini in.
U predstavi nastaloj prema poemi Salvadora Dalija
Ljubav i pamenje doista neemo nai nita to ve
nije vieno i isprobano u teatru. U sluaju Kugle
vano je da li oni kao druina stoje iza predstave ili ne.
To je moda jedina grupa koja naelo kolektivnosti
dosljedno provodi. To se vidi i iz ustrojstva same pred-
stave u kojoj nalazimo heterogenost stilova. Ali, jedin-
stveni stav, ili moda bolje, osjeanje, ipak dolazi do
izraaja to je, uz solidan broj krasnih detalja, ono naj-
bolje to nam predstava nudi. Kugla vraa povjere-
nje u budunost zagrebakog studentskog kazalita.
KRUI 1976: 12
(isticanja: A.V.A.)
Ve nastajanjem ove prve Kugla-glumine predstave
unikatnost ne/umjetnike prakse kolektivna oblikovanja
ivljenjem novoga Kugla-kazalinog-biti kao zajednitva
socijalne situacije proizvodnje i stvaranja radnoga mje-
90 I KAZALITE 51I52_2012
sta kao primarne socijalne grupe postajalo je Kuglin
ne/utopijski ivotni projekt (Buri R/2007). S polazi-
nom idejom zahtjevno-rizina propitivanja ne/ogranie-
nosti bivanja kazalitem kao kuglom u izazovima ne/do-
taknuta prakticiranja ne/(malo)graanskoga ivota&
stvaranja u kolektivu, Kuglinoj produkciji osiguravala je
po/etiku izvornost, pro/vokaciju i duhovnu nepotroi-
vost (Vlai-Ani 2001, UT:1/2011, UT:2/2012). Usavr-
avana je mladenaki neustraivim eksperimentiranjem
s primarnim socijalnim grupama, od obitelji nadalje kao
radikalni alternativni pomak, pokuaj da se sekundarne
socijalne grupe pokuaju pretvoriti u primarne (Buri
R/2007). I sve to ivim slikama pred ijom je, hrabrom
koliko i ljupkom, KOLEKTIVNO-AUTORSKOM uronjenou u jed-
noliku gustou socijalistikoga radnikoga svagdana
posustajala, postavi iznenada varljivo nesigurnom, po-
stojanost sivo-uobiajenih prepleta urbanih ritmova; rit-
mova neobranjivo ranjivih ve krotkom krhkou njihove
prodorne mekoe.
Pri tome, iako se ini da ve samo po sebi, na gotovo sva-
koj od misaono dotaknutih razina pojmovno odredive ka-
tegorijalnosti, kolektivno autorstvo osigurava zapravo
opravdanje za svaku moguu kritiku svoje o/zbilj(e)ne
problematinosti pokuaji kakvih bilo ezgaktno objekti-
vnih razgranienja pojedinanih stvaralakih dionica
su/dionitva u pluralizmu Kugla-zajednitva mogli bi biti
jednako ne/izvedivo hrabri, zanosni ali i suvini danas
kao to bi to bili u su/vremenima svake od proizvedenih
predstava i akcija Kugla glumita. Svakako, mogua kriti-
ka postaje kritika, ije se jasno vrtoglave piruete, strelia-
sto usmjerene prema razinima spomenute o/zbilj(e)ne
problematinosti posve ne/primjetno, no svejednako je-
dnoliko raspruju u ne/opravdano iscrpljujuim otupljenji-
ma pred neprobojnou pretpostavljene krhkosti nepre-
brojivih prepreka to ih sve/monoj logici su/postavlja
bogatstvo kolektivno-autorskoga stvaranja.
Jer: apsolutno svaki poetni inspirativni impuls koji je,
dakako, ishodino individualno zaiskrio bilo kao koncep-
tualna ideja, obris prie, novinska vijest, viena predsta-
va, senzacionalnost geste na nain kako su to apsolut-
no svakom novopridolom u KUGLA-GLUMINI KOLEKTIV nese-
bino pokazali i prenijeli prvi sanjai i idejni kreativci u-
desnosti glumita kao kugle ponajprije se podijelio s
DRUGIM I DRUGIMA: otada bi zapoinjao proces njegova
Kugla-usavravanja. Podaren zajednitvu odmah je posta-
jao zahtjevan dar propitivanja maksimalnih dosega svih
postojeih NE/MOGUNOSTI socijalne situacije proizvod-
nje (Buri R/2007) scenske realizacije iza koje je, sve do
minucioznih detalja, stajalo Kugla glumite kao grupa.
Apsolutno svaki sudionik u kazalinotvorbenom procesu
bez obzira na to, da li se tek ukljuio ili je ve ranije sud- ivotnoga biti i nebiti: kostima&NEkostima, geste konven-
jelovao u proizvodnji nekih predstava u svakom je tre-
nutku imao pravo na postavljanje svojih vlastitih kazali-
no-ivotnih pitanja, kao i predlaganje vlastitih idejno-scen-
skih, scenografskih, kostimografskih, glazbenih, fotograf-
skih itd. rjeenja na svako od njih. Istodobno, svakako i
pravo na apsolutno dovoenje u pitanje svakoga od njih.
Intelektualno-senzibilni filter okupljenih Kugla-Lica-
&mozgova neupitnom je slobodom kritikog promiljanja
kontinuirano problematizirao, dopunjavao i korektorski
usavravao svako predloeno rjeenje sve do iznalae- NA PRIMJERU, NA PRIMJER, PREDSTAVE:
nja najprihvatljivijeg modusa njegova p(r)okazivanja.
Postojano slobodan prostor za drugaije kretanje u sus-
ret (Kugla 1979) svakom drugom i svima drugima, u
osjeanju, miljenju i stvaranju, ne/mudrosti i bolu, lucid-
nosti i ne/logici matovitosti ili ne/vjetini egzaktnog ne/
znanja, u za/o/uenju i neiskustvu, armu i samozataj-
nosti otvarao je uvijek iznova nove mogunosti raz/ot-
krivanja granica ne/mogueg: nerijetko, upravo kao grani-
ca ishodine ne/malenosti savrenosti Kugla-gluminih
brojnih kao-da ne/znatnih nesavrenosti.
ini mi se i danas, kao da SVE SVE SVE SE MOGLO IS/PO-
KAZATI [Harms/OSSA-ovski: Svi svi svi anrovi pif / Svi svi
svi reiseri paf /Svi svi svi glumci puf (Vlai-Ani 1997:
250-253)] tim univerzalnim kuglaglumino-antitradicio-
nalnim kazalinim jezikom ulinobojnoga spektra osun-
anih i osjenenih ritmova. Kod publike, nespremne za
njegovu neodredivu, nesaberivu za/udnost, izazivao je
uenje kako je obinost lako postala tajanstvenom sa-
mo jednim ukazom glazbenika i naom svijeu o sebi
kao publici i jo istodobno uenje kako je lako fikcija
pobijedila prividno vrst realni koli, a kako je to teko u
kazalitu (Rundek 1976: 6). Jer: prizori i prividi Kugla-
gluminih ne/svijesnih ne/savrenosti vladanja tim jezi-
kom koji kao da je apriorno posjedovala nerijetko su
podrazumijevali suverenost nehajnosti prema ne/moi
(p)odravanja, vrhunskim umijeem ludistike simulacije
kojega bilo kanona: anra, roda, medija, modusa
Tenja prema izvrsnosti izvedbe (TO) kao izvrsnosti
(p)odraavanja moi kazaline konvencije, Kugla-upotre-
bom postajala je pomaknuta u izokretanje posve drugai-
jih perspektiva svih njezinih zamislivih ne/mogunosti
(NE-TO) na dirljivo krhkoj granici izmeu Kugla-glumino-
cionalne&nekonvencionalne, NEplesa, NEizgovorene rije-
i, glazbe&NEglazbe, minke&NEnaminkanosti Svaki
je pojedinani prinos bio je obiljeen svjesnim pristajan-
jem na apsolutnu demokratizaciju procesa socijalne si-
tuacije proizvodnje...
KAKO SU NASTAJALE PREDSTAVE KUGLA
GLUMITA
LJUBAV I PAMENJE
1. Naco Oster donosi u Savsku 25 tek objavljenu poemu
Salvadora Dalija Ljubav i pamenje u hrvatskom prije-
vodu Zvonimira Mrkonjia (Dali 1974).
2. Kreativna jezgra SSG-a, ve iskusnih aktera predstave
No Vukodlaka ili 26 fantastinih sati u ivotu svetog
Ciprijana i svete Justine donosi odluku o scenskom
uprizorenju Ljubavi i pamenja Salvadora Dalija.
3. Na poziv Buri&Koprolec&Sviben-a da se ukljue u
rad na planiranoj novoj predstavi, u SSG se vraa ma-
nja grupa rasprenih SSG-eovaca, novopridolih uje-
sen 1974. nakon audicije Branka Nadila za (nerealizi-
ranu) Predstavu elja.
4. U KUGLAGLUMINOM DNEVNOM BORAVKU zapoinju svakodne-
vne, neizbrojivo viesatne kazalino-glumine diskusi-
je o neprebrojivo raznolikim temama, kao to su npr.
Dali, Gala, dadaizam, nadrealizam, Stanislavski, Gro-
towski, Gavella, Welfare State International, Bob
Wilson
Diskutanti: Sviben & Buri & Oster & Marinac & Koprolec
& ilovi & Jeli-Ivanoi pred apsolutno impresioni-
ranim novopridolim SSG-ovcima iji pogled i um napeto
prati burnu razmjenu replika, sup(r)otstavljanja stavova,
intelektualnio bravuroznih vratolomija koje je nerijetko
doista teko pratiti. Istodobno, ti arobnjaci spektakular-
I 91
 ne kazaline magije scenskog pokreta, doivljenoga na
pravoj pravcatoj sceni u pravom pravcatom kazalitu
polukrune dvorane Teatra &TD na neoekivano jed-
nostavan, ali udesan freak-ovski nain postaju nam blis-
ki: novi osjetilni i duhovni senzibilitet mono raskrivenih
obzorja osvaja estinom uvjerenja, borbenou igre, sa-
morazumljivo nesebinim darivanjem najskrovitjih krhko-
sti iskrica misli koje se USUUJU IZREI usprkos BOLU
DILEME koja ponekad dodiruje pitanje vlastitoga biti-ili-
ne-biti. esto se ini naprosto nemoguim, nepremosti-
vim moi dosegnuti blizinu obzorja njihova, u odnosu na
nas brucoe (i ak jo gimnazijalce), ogromnoga scensko-
ga,27 intelektualnoga, duhovnoga pa i ivotnoga iskustva.
Nerijetko odlutam mislima, nerijetko obuzeta mekano sa-
njivim, zelenobujno sonim sjenama topola to su tako
uporno ispred Savske 25 pruale okrilje prvim proljetnim
nagovjetajima, zovu njihove zelene krvi tako je bilo teko
odupirati se pa ipak, ostajem, prikovana uz vrtoglave
krugove gesta, misli, u dimu cigareta koje se pale jedna
za drugom, u magiji dogaanja koje kao da postaje total-
no, jedino vano od svega na svijetu to se u tom trenutku
i moe dogoditi, i ostajem, i ve se plaim povratka kasno
iza ponoi, planirala sam tempirati ga istodobno s veern-
jim izlaskom iz tvornice rijeke radnika Nikole Tesle, ali
naprosto ne uspijevam jer ponovo ostajem, moram uti
jo do kraja, nitko se ne razilazi, sve izreeno kao da je na
nekakvoj nevidljivoj trpezi, u koegzistenciji multiperspek-
tivne neuvrstivosti u jednoumlje, neuvrstivosti u jedno-
idejnost, jednokonceptualnost, mnoge dileme ostaju bol-
no otvorene za sutra i idue dane, ideje zapravo i nee
otii spavati, ne odbacuju se ali ni ne prihvaaju sasvim,
mnogo je korekcija, Marinac se esto ljuti, Buco je na svoj
mudro staloeni nain nevjerojatno sveznalaki uporan,
Kio probija granice misli, ilo ubacuje zagonetne replike,
5. Stie poziv iz LAquile za gostovanje Noi vukodlaka na
Meunarodnom festivalu ulinog teatra. Ti sretnici
nevienom nesebinou nude SVAKOM LANU SSG-a, ve dugaak stol s crvenim brokatnim stolnjakom koji je
dakle svim novopridolicama koji su odradili tek ne-
koliko poetnih proba za Ljubav i pamenje nevjero-
jatnu mogunost: 9-dnevno putovanje na festival za-
jedno s njima!!! U LAquili uz udesnost susreta s re-
centnim dogaanjima na meunarodnoj studentsko-
kazalinoj, urbano-ulinoj sceni znatno meusobno
92 I KAZALITE 51I52_2012
zbliavanje svih lanova Kugla glumita kao grupe.
6. Poinju probe u Teatru &TD trenutkom apsolutnog
nezaborava: Naco Oster izgovara prvi puta prvi stih,
motto Ljubavi i pamenja: Ima stvari nepominih kao
glava kruha.
Sjedim u gledalitu kazaline dvorane s pozornicom
(Multimedijalni centar ili Teatar&TD) zapravo je pomalo
hladno, ali pred izgovorenim stihom doslovno iezava i-
tav svijet. Postoji samo ova udesnost stihovima sabranih
rijei u kombinacijama koje zaustavljaju dah: bez ijedne
naznake da ele izraziti zaokruenu smislenost, rastvara-
ju postojanje rijei u rijeima, otvaraju ih prema dotada
neizreenim svjetovima, rijei prestaju biti vane same po
sebi i u nizovima kako slijede jedan iz druge, a sav taj
paradoksalni kaos posve samostalnih metaforikih zra-
enja tee i to je tako DOBRO, to je da ti se enja napije
nekom sasvim novom vrstom punine koja hrani i jednako
budi glad od ije se nenahranjivosti postaje gotovo sret-
nim, dakle ipak postoji poezija u kojoj je mogue SVE.
I ta magija nije prestajala svo vrijeme rada na predstavi.
okantnost stihova? Ne, nipoto ne: poezija, poezija, ista
nevjerojatna poezija. NACO OSTER IZGOVARA STIHOVE DALIJEVE POEME LJUBAV I PAMENJE. FOTO: MLADEN BABI-BABA
I onda pozornica u velikoj dvorani Teatra &TD: KREATIVAN
KAOS svjetlosti i mraka (to Zlatko Sviben-Buco i Branko petosti najlonskih vreica s obojanom vodom; nas neko- za gostovanje mladih umjetnika na Kubi koja se, ne-
Milkovi-varak izvode tehniku probu svjetla), Zlatko Bu- licina, kreui se u crnim hulahopkama i bijelim koulja- prihvaena ba kao i anti-socrealistiki koncept 25-svi-
ri-Kio neprestano je u pokretu poput kakva vilinskoga ma s crnim kravatama posvuda po pozornici, pojaavamo banjskoga Kugla-sleta za beogradski stadion, upisuje u
spiritus movensa; s klavira kap po kap s virtuoznih prstiju gustou kuglaglumino-scenske ritmike geometrije kao- Kugla-utopije). Kugla-izmiljaji kostima ivani su na legen-
Kugla-maestra Zorana ilovia-ila odvajaju se tonovi u- sa; dogovaraju se jo zavrne neophodnosti prije prve darnoj Singerici; a dijelovi scenografije proizvoeni pod
dnih, ludistiki disonantnih zvuanja i umova, kao redo- kostimirane probe; Silvija u dovesti tek na generalku, on mudrim vodstvom eljka Zorice-ia. Odravanje scen-
vita prozirna kia koja se igra negdje posve slobodno iz- ima samo 4 godine, lice plavokosog anela, kako su sa- skih, ali i muzikih proba najnevjerojatnijega Kugla-ilo-
meu tekih visokih zastora i padanja na crninu scene, na mo divni njegovi roditelji Maca i Tihomir Haramina koji e vi-banda uobiajilo se ovdje kao i kostimiranje i min-
mahove ova fortissimo-kakofonija potpuno mjenja gusto- mi ga povjeriti kanje prije uvenih mimohoda. Tu se nerijetko donosila
u koja kao da mono sabire i raspruje istodobno sve U biti, na ovu je pozornicu zapravo samo prenesena atmo- i zajedniki konzumirala hrana i pie; bivalo se i radovalo
perspektive simultanih prolazaka pitanja, gesti, replika, sfera Kuglina skromna, dnevnoga boravka, nevjerojatno uz neponovljive akorde na gitari Miljenka Mayera, pionir-
smijeha i meusobnih poalica; tu je za probu postavljen kaotina u simultanosti raznolikih radno-proizvodnih ra- skih novovalnih ne/suglasja (Parni valjak, Azra, Film), kao
sporeda. Na uredski-otpisanoj, prastaroj mehanikoj pisa- i najudesnijih instrumenata na kojima su muzicirali ita-
Mila (Smiljana Jeli-Ivanoi) saila na besmrtnoj Singe- oj maini ispunjavali su se administrativni obrasci: godi- vi ansambli studentskih kazalinih alternativaca gostuju-
rici; tanjuri i pribor s obaveznim aama na stalcima u nji izvjetaji o radu i nepojmljivo skromne, socijalistiki ih na IFSK-u. Meu njima i druina iz Argentine, ije tra-
obliku kalea, vanih za este zdravice; Dunja oblai bi- niskobudetne, financijske konstrukcije; ali i najmatovi- gino prekinute mlade ivote u misterioznim istkama, ar-
jeli kostim Gale, bijeli gimnastiki triko, bijele balerinke i tiji idejni koncepti NE/realiziranih projekata (npr.: insce- gentinske majke i danas oplakuju. Nezaboravni trenuci
dugake velove od gaze; Naco u posuenom kazalinom nacija stripa Flash Gordon i bajke Ledena kraljica; pro- ushita povezivali su ozarene osmijehe na Kugla-licima
kostimu plemenitoga aristokrata prosuuje polaaj raza- gramske vizije Kugla-akcije, prijavljene na SFRJ-natjeaju kad bi Mladen Babi-Baba donosio tek razvijene fotogra-
I 93
 NE-ZA-NOVAC-ROENA KUGLA-LICA U PREDSTAVI POSLJEDNJI SATI GOSPODARA LEDENIH STROJEVA: VLADIMIR DAJKOVI-AJK, RENATA MIMOHODI, NEUHVATLJIVA KUGLA-GLUMINA IZNIMNOST: KRUNO MAVAR, HRVOJE GRGI-GRGA, NEVEN JURI, LJUPKA MILJENEVI,
DEMIROVI-PERSA, ANTE PAMUKOVI, DARKO BLASLOV-LIMA, ZLATKO BURI-KIO, ANICA VLAI, ELJKO ZORICA-I, DAMIR BARTOL- VLADIMIR DAJKOVI-AJK, RENATA DEMIROVI-PERSA, ANICA VLAI, MILAN VUKI-CIKI
INDO (U BAENOJ RIBI). FOTO: MLADEN BABI-BABA

fije s jueranje predstave ili probe; ili kad bi najmatovi-
tije ideje za plakat, ime predstave ili scensku sliku posta-
jale ostvarive na nain Kugla-ozbiljena uda i sna. Uz pretvoriti u primarne (Buri R/2007).
to, sve tri barakake sobice bile su vjeno zamagljene
neprovidno gustim dimom cigareta koje kao da se uope
i nisu gasile u aru vatrenih diskusija o najraznorodnijim
KUGLA/NOMEN-EST-OMEN-aktualnostima...28 kroz koje
su se sve jasnije profilirali mali i veliki preobraaji konti-
nuiranih proces KUGLA-KOLEKTIVNE subverzije teatra-
kocke i uspostavljanja teatra kao kugle konceptualnim
prodorima u otvoreni prostor, izvan institucije graanskog
kazalita mekanim Kugla-palimpsestima kao o/ra-a-
ravanjima ulice (u Zagrebu, Velikoj Gorici, Splitu, Beogra-
du, Novom Sadu, Puli, Ljubljani, Slavonskom Brodu, Du-
brovniku, Varadinu, Skoplju, Sarajevu i Murteru).
Neosporno, KOLEKTIVNOST AUTORSTVA (samo)osvjetavala se
kao polazina, nezaobilazna konstituenta po/etike izvor-
nosti, pro/vokacije i duhovne nepotroivosti svih velikih
bitnosti (Aleksi 1922) Kugla-glumine produkcije.
Zasnivala se na ideji, ne/predvidivo zahtjevno-rizina,
(samo)propitivanja ne/ogranienosti bivanja kazalitem
kao kuglom u pionirski ne/dotaknutim oblicima i izazo-
vima prakticiranja ne/(malo)graanskoga ivota&stvara-
nja u Kugla-kolektivu. Usavravala se kroz mladenaki ne-
ustraivo eksperimentiranje s primarnim socijalnim gru-
pama, od obitelji nadalje kao radikalni alternativni po- lja (Kugla 1979.a), zateenih kazalitem urbaniziranih de, predgraa, kolodvora, parkova, restorana... Novi Ku-
mak, pokuaj da se sekundarne socijalne grupe pokuaju rituala na svojim ulicama. ar i zahtjevnost estetizacije gla-senzibilitet mekoe i prodornosti, otrine i univerzal-
ulinog svagdana pratila je urbanoulina de/estetizacija nosti, pluralistiki ne/umjetnike misli novim, intertekstu-
Niz neoekivanih otkria, u najrazliitijim dimenzijama kazalinih konvencija kao i re/estetizacija same bti kaza- alnim ne&pseudo&anti/kazalinim jezikom, postajao je
ne/potvrene ne/primjenjivosti ove metode hrabrih linoumjetnikoga p(r)okazivanja koje otkriva veliko po- temeljni modus uob(l)iavanja nezamjenjivosti, istinito-
in(di)verzija identiteta sekundarnog i primarnog, pra- prite u zadahu kelja i pokretu ruke (Kugla 1979.a). sti i nadrazumne (Druskin 1985) mudrosti ljepote, ma-
tio je Kugla-meta(ana)morfoze u kreiranju odnos umjet- Ludistika mudrost s(t)imulacije kazalita u zbilji i zbilje u te i snova u svagdanu neinventivna (malo)graanskoga
nost ivot kazalite SFRJ-socijalistiki svagdan. igri kazalita kao konvencije i pro/vokacije vodila je pre- sivila. Nekupljivost ulaznicom ivotno-umjetnikoga ina
Nenadoknadivost zamaha (dinamino shvaena i usavr- ma est/etici pametnog koketiranja s kiem (Kugla koji se pokazuje s dostojanstvom iskrenosti i najvie eti-
avana) kolektivnog autorstva svih ne-za-novac-roe- 1979.a) koji odbacie graditelji svjetova socijalistiko- ke odgovornosti za svaku izraenu misao, uinjen pokret
nih29 Kugla-Lica nezaustavljivo se multiplicirala senzaci- graanske zbilje, da bi postajao kamen zaglavni nerazo- ili Kugla-kazalino odaslanu poruku rokera koji se bave
jama pluralistiko-ambijentalnog koautorstva s ne/osjet- rivih Kugla-ne/moguih svjetova mate. Po/etika znaenj- kazalitem (Buri) ushieno se, s pritajenim ganuem u
nim preobrazbama u: 1. svijesti i emotivno-spoznajnom ski nesaberive vizualnosti ivih slika (Matan 1978), ali i okusu ponosa ne/umjetnike radosti, profinjeno ljupko,
senzibilitetu, Kuglom dotaknutih, Publika-Lica [Zanimaju p(r)okazivanja sveprisutnosti munine (Vlai-Ani ali i nadasve zahtjevno, darivala publici... U osvijetenoj
me okolne kue i prolaznici. Svaam se sa sobom: zamje- 2004), snaila je mo Kugla-polemine palimpsestnosti u korespondenciji s izvanrednou ivotne uline dogaaj-
ram sebi uskou obzora zvanu svakodnevnica, jer Me- spoju: visokoartistiki koncept & pukoteatarski trash na nosti teatra koji o/ra-arava krotko pokorene ritmove
kane brodove treba ivjeti branim se da je to nemogu- svim razinama (ne/kazalinosti grae i anra, filminosti prostora i vremena grada i ovjeka plemenitost slobode
e jer je ovaj povijesni svijet graen za mnogo tvre bro- montae, multimedijalnosti strukture i dinamizma drama- igranja ne-za-novac-kazalita kontinuirano se ugraiva-
dove. I kue i prolaznici poli su na krstarenje od dva sa- turgije kontrapunkta i simultanosti). Metodama profinje- la, na svim razinama oblikovanja po/etiki novih, egzi-
ta. (Rundek 1977: 6)]; 2. od plonika do neba aktualizi- no-precizne, parodistiko-ludistike simulacije gotovo svih stencijalno-est/etikih kategorija, u multiperspektivnu
ranim urbanim prostorima ulice i vremenima (samo)otu- anrovskih konvencija kazaline predstave demistificira- kompleksnost neuhvatljive Kugla-glumine iznimnosti.
enja njihova, od-vjenosti-do-davde30 rastvorena, ni su pojmovi: autorstva; estetike vrsnoe i kanonizirane Predstave&dogaanja&akcije Kugla-glumita odredive su
ovdje i sada; 3. zateenosti kazalita ivotom otvore- ljepote umjetnikoga ina, umjetnikoga procesa, materi- kao Kugla-ne/zbiljsko iskustveno doticanje, dostojan-
nih prostora koja je korespondirala s nadubljim, najgla- jala i prostora; estetike hijerarhijski visoke bijele sobe stvom sveukupna egzistencijalnoga habitusa vlastita bia
snijim, ali i najtiim, vriskovima samoe kockastih nase- Umjetnosti, odvojene od neestetskih prostora ulice, liva- bez ostatka, svega onoga to je trebalo biti zanimljivo

94 I KAZALITE 51I52_2012 I 95
 svim ljudima, ne umjetnicima (Buri R/2007). Svakom
od njih, kao uvijek novim po/etikim Kugla-preobraen-
jem nekoliko dotaknutih i radikalno transformiranih kate-
gorija iz rubrik teatra-KOCKE i ivota KVADRATA/KA-
VEZA Glumite je kontinuirano nadmaivalo ak i vla-
stite, do tada zamiljene, koautorski koncipirane i osvije-
tene, idealne optimalne projekcije (Flaker 1982) uspo-
stavljanja TEATRA-KUGLE. Generirane iznenaujuim,
nepredvidivim stapanjima u kvalitativni novum, Kugla-de-
stilat najraznorodnijih senzibiliteta i kreativnih energija
koje e se definirati kroz razliite jezike neobaroka (Buri
R/2008) (samo)ostvarivale su se u sveobuhvatnosti,
totalitetu novootkrivanih mogunosti: ivota kao stvari po
sebi (Das Ding an sich) u okruju ne/ivotnosti teatra-kao-
umjet(nost)i, a teatra kao nevjerojatno mone preobra-
zbene snage u stvarima po ivotu-kao-biti (in die Dingen
an das Leben-als-sein). I dok je kod publike neukrotivo
uenje smjenjivalo uenje dirljivo svaka se p(r)okazi-
vana OBINOST lako podala dramskom, jer je s obzirom na
intenciju gledanja predstave ponovo stvorena na najii
i najnekonvencionalniji nain, te se zbog svoje najvee bli-
zine, pokazala najdaljom i najneobinijom, a svaka p(r)o-
kazivana FIKCIJA, MORA, HALUCINACIJA jednostavno na svom
pravom ishodinom mjestu (Rundek 1977: 6).
Beziznimno, pro/izvodile su se kolektivnoautorski, na
naelima in/kompatibilna (a/tonalna, i/racionalna, diso-
nantna; kontrastna, aracionalna, disperzivna) ispreplitan-
ja najraznorodnijih tipova, dosega i vidova multimedijske,
(pseudo-anti)ne/umjetnike kreativnosti ljudi koji se
bave proizvodnjom predmeta, ugoaja i akcija i otkrivaju
drugaije kretanje u susret (Kugla 1979.a): konceptual-
no-kazalino, osvijeteno razigranom likovnou, matovi-
to scenografski, kostimima, glazbom, plesno, fotografi-
jom, minkom, plakatima, pirotehnikim efektima, film-
ski. Nadasve ulino&puko-teatarski, u kao-da oblici-
ma spektakularnosti cirkusa i kabarea (bombastinosti
ne/savrene akrobatike i jeftinosti sajamskoga ki-are-
nila, neunitiva arma klaunerije i commedie dellarte,
vrtoglavice sajamskog panoptikuma, jednostavne nepo-
srednosti tabloa, okantne mimikrije pseudo-maioniar-
skog iluzionizma), ali i maginosti folklornih rituala, zaud-
nosti mimohoda, profinjenosti pantomime, mistine uzvi-
enosti srednjovjekovnih procesija. Uz scenske i muzike
96 I KAZALITE 51I52_2012
probe, svako Kugl(ic)a-Lice sudjelovalo je u maksimalno
moguem broju oblika i modusa zanatsko-rukotvornoga
kreiranja Kugla-akcije, prema vlastitim ne/mogunosti-
ma, od njezina poetka do kraja: 1. u nabavci materijala
(od liko-platna, svile i plia, papira i ljepila, do spuve, sti-
ropora, boje, lakova, metalnih ipki, prave piljevine i pla-
stinih traka); 2. u pronalaenju najneobinijih rekvizita
(od ne/lijepih tanjura, aa i pribora za pseudo-aristokrat-
sku veeru u Ljubavi i pamenju, pravoga perja, stola i
kruha dugakih po deset metara, do ivoga bijelog zeca
za Doek proljea; od kazaline krvi, pitolja s lanim
mecima i komada krvavog mesa za Ubojstvo u lokalu, do
pravih pitolja s pravim mecima u Akciji 16.00; od auten-
tine radnike kuice s dvoritem, automobila, bicikla ili
ive kokoke za Mekane brodove, do aparata za zavari-
vanje i na smetlitu odbaena medicinskoga aparata za
dijalizu u Posljednjim satima gospodara ledenih strojeva);
3. u izradi matovitih uda scenografije (od simbolino-
metaforine lastavice, poetinog crva i atora cvijea za
Doek proljea; sjetnih kartonskih silhueta, divovskog GUTERICA MIRKA ILIA - MEKANI BRODOVI U ZAGREBAKOM NASELJU VRBIK
srebrnog jajeta, saksofona i srca te metalnih konstrukcija
za Slike iz depnog sata Blaenka Boria u Ljetnom po-
podnevu; do Ciki&Lima-konja, bajkovitog zelenog gutera
Mirka Ilia, bijelog tunela i dojmljivih maski za Mekane
brodove); 4. u ivanju kostima (bolera od plavog plia sa
srebrnim ljokicama za cirkusku artisticu, raznobojnih
kozmikih plateva i jednog bijele boje smrti za Svijet
maski u Mekanim brodovima; nadrealistikih inkrustacija
od stakalaca, blistavosjajnih ljokica i perli na iznoenim
starim kaputima i eirima za Zaboravljenu lokomotivu ili
kaputa s desetak naivenih dlanova od gume za Kugla
Cabaret); 5. u pripremi pirotehnikih senzacija (ritualnih
ritmova vatri u Doeku proljea, plesnih vatrenih plame-
nova u Mekanim brodovima; maioniarskih bljeskova
vatre i dimova u Plavoj zvijezdi i Ubojstvu u lokalu; sve do,
gotovo mitskih, gasnua rasplamtjelih buktinja podno
Lovrjenca u finalu Ljetnog popodneva); 6. u snimanju
Kugla-filmova kamerom i Kugla-okom Dragana Ruljani-
a (pseudo-dokumentarca o ivotu Vlaste Hrak u Sarva-
u za Ljetno popodne; briljantnih parodija Od vjenosti do
davde i Ne za novac roeni za Kugla Cabaret; pseudo-
SF/prie za Aferu Gigan); 7. u lijepljenju plakata, unajml-
jivanju i utovaru&istovaru kamiona, postavljanju i demon- SVIJET MASKI, MEKANI BRODOVI
I 97
 tai scenografije... Svako Kugl(ic)a-Lice individualnom je
osebujnou, u opsegu i intenzitetu eljena dionitva vla-
stitim rukama i mislima, pred/oblikovalo&ivjelo plurali-
stiki proiv(&mi)ljavano zajednitvo proizvodnje, ija BURI, Zlatko. 1979c: Song iz bijele sobe. Gordogan 1
su po/etika naela svi Kuglini poduzetnici mate
(Matan 1979) ponosno osvjetavali napose zavrnim iz-
vedbeno-pokazivakim markacijama na neukrotivoj sceni
ivota ulice. Njegove disperzivne ritmove hrabro su zau-
stavljali i pokoravali neodoljivou Kugla-p(r)okazivanja
tim istim rukama i mislima neumornih kazalinih
pro/izvoaa, odabirui ih za neponovljivu trajnost pro-
stornovremenskog totaliteta svake konceptualno-ambi-
jentalne Kugla-predstave&dogaanja&akcije. Sveukupnu
dojmljivost fascinantnih o/ra-aravanja ulice snaile su i
plesne ustreptalosti Kugla/rock-senzibiliteta u pomaknu-
tim ritmovima sajamskog valcera (mimohodi) ili nadreal-
nog plesa Bijele maske (Mekani brodovi), cirkuskoga tan-
ga (Pria o djevojci sa zlatnim ribicama i cirkusu Plava
zvijezda), lakonotnih lagera na seoskom maturalnom
plesu srdaca, Step-plesaa Srebrne folije i antikulturno-
bijesnog rocka grupe Film (Ljetno popodne ili to se
desilo s Vlastom Hrak).
Sabrani, ve zajednitvom rukotvorstvena stvaranja, u
obrani dostojanstva mate i ivota naspram agresivnosti
i samoi (Kugla 1979.a), Kuglini djeaci prokletih majki
to prelaze na sunanu stranu ulice (Buri 1979: 87),
postojano su uob(l)iavali neprolaznost po/etike i estetike
kazalita iv(otvorn)ih slika radosne udesnosti i dirljive
ljepote, mun(in)e ne/obinosti i za/udnosti sno/vie-
nja. Visokoartistike koncepte po/etiko-estetski duboko
osvijetena egzistencijalno-teatarskoga ina, zateenoj i
osvojenoj publici nudili su u ludistiki armantnoj amba-
lai puki-spektakularnih Kugla-mimohoda i anrovskih
simulacija nerijetko: als ob sajamski-kabaretsko-cirku-
ske kazalinosti uline predstave. Virtuoznim modifikaci-
jama Kugla-srazova visoki art subkulturni trash (Kugla
je ozbiljna i kitnjasta: Kugla 1979.a), preobraavali su i
o/ra-aravali kamene privide socijalistiko-graanske
zadanosti vremena, prostora i ovjeka.
IZVORI
BURI, Zlatko. 1979a: Pjesma iz mimohoda. (Mekani bro-
dovi prolog). Gordogan 1 (Zagreb, sijeanj-veljaa), 87.
98 I KAZALITE 51I52_2012
BURI, Zlatko. 1979b: Izvjee o sudjelovanju kugla-glu-
mita u akciji muzikog salona sc-a umjetnost na ulici, ku A.V.A. s posla iz Staroslavenskoga instituta.
Gordogan 1 (Zagreb, sijeanj-veljaa), 93-95.
ka ili entropija krize. (Razgovor sa Zlatkom Svibenom). Za-
(Zagreb, sijeanj-veljaa), 101-102. rez 75, 28. veljae 2002.
DALI, Salvador. 1974. Ljubav i pamenje. (Prev. Zvonimir
Mrkonji). TEKA 3/1974, 575584.
DO 1928: Dekljaracija OBERIU, Afii Doma Peati . 2,
Leningrad 1928. // Harms, Daniil Ivanovi. Izbrannoe /
edited and introduced by George Gibian. Wrzburg : Jal-
Verlag, 1974. Pp. 285-298.
ILI, Mirko 1979. Skica Mirka Ilia za gutericu iz pred-
stave Mekani brodovi. Gordogan 1 (Zagreb, sijeanj-velja-
a), 96.
KOPROLEC, Dunja 1979. Prva riba. Gordogan 1 (Za-
greb, sijeanj-veljaa), 89.
Plenzdorf, Ulrich. 1972. Nove patnje mladoga W.
KUGLA GLUMITE ZAGREB
1978: Mekani brodovi. U: Bitef 12. Urednik almanaha:
Jovan irilov. (Beograd),
Kugla 1979.a: to je Kugla? Gordogan 1 (Zagreb, sije-
anj-veljaa), 79.
Kugla 1979.b: Mekani brodovi su predstave ... (biljeka u
festivalskom Bulletinu br. 4. na Danima mladog teatra,
Zagreb, 8. 12. 1977), Gordogan 1 (Zagreb, sijeanj-velja-
a), 86.
Kugla 1979.c: javite pticama: zime vie biti nee Veernji
list, 12. oujka 1978. (dijeljeno kao letak uz predstavu
Doek proljea). Gordogan 1 (Zagreb, sijeanj-veljaa), 97.
RAZGOVORI
BARTOL R/1999: = MARJANI, Suzana. 1999. Kugla u
ravnotei. Razgovor s Damirom Bartolom-Indoem povo-
dom bioetike predstave Lajka prvi pas u svemiru. Za-
rez 15, 1. listopada 1999. (Zagreb), 3435.
Buri I/2006: JERAJ, Vid. Intervju: Glumac & glazbenik
ZLATKO BURI-KIO. Megazin za hakiranje stvarnosti 16,
II/(oujak 2006).
Buri R/2007: = Marjani Suzana; Anica Vlai-Ani. 2007.
Naruavanje teatra kao kocke. Razgovor sa Zlatkom Bu-
riem-Kiom. Zarez 210211, 12. 7. 2007. (Zagreb),
Buri R/2008: = Vlai-Ani, A. 2008. Biljeke, zapisane
18. studenoga 2008. u Kiinu unajmljenu stanu u Me-
snikoj ul. u Zagrebu, prilikom sluajna susreta na povrat-
SVIBEN R/2002: = Slunjski, Ivana. Redateljska flegmati-
JEI, B. 1976. Kugla je baena. Ljubav i pamenje
Salvadora Dalija u izvedbi Kugla-glumita iz Zagreba. .
VLAI-ANI R/2006: MARJANI, Suzana. Urbani rituali
Kugla-glumita ili estetizacija ulinoga svagdana. Razgo-
vor s Anicom Vlai-Ani. Zarez 191, VIII (2. 11. 2006.),
38-40.
TV emisija Crveni peristil. Fotografija u hrvatskoj. Ana-
Marija Habjan (ur.); grafika PETIKAT, Zagreb 2008.
LITERATURA
ALEKSI, Dragan. 1922. Dadaizam (clun dada bluf). Dada
Jazz.
BARTHES, Roland. Le Plaisir du Texte. Paris : ditions du
Seuil, 1975.
BRETON, A. 1971. Manifest nadrealizma. Kolo 12, 1203-
1228.
IRILOV, JOVAN. 1978. s vangom i jangom na mekanim
brodovima. Scena 6 (Novi Sad, novembar-decembar),
12-13.
Dogtroep. http://nl.wikipedia.org.wiki/Dogtroep. 3.1.2013.
URETI, NIKOLA. 1977. Pirandelovska simbolika. S mar-
gina splitske kazaline sezone 76/77. Prolog 33&34
(Zagreb), 136-140.
FLAKER, Aleksandar. 1976. Proza u trapericama : prilog
izgradnji modela prozne formacije na grai suvremenih
knjievnosti srednjo- i istonoevropske regije. Zagreb:
Biblioteka Razlog.
FLAKER, Aleksandar. 1982. Poetika osporavnja. Zagreb:
kolska knjiga.
FLAKER, Aleksandar. 1984. Ruska avangarda. Zagreb:
Sveuilina naklada Liber, Globus.
FLAKER, Aleksandar. 1988. Nomadi ljepote. Zagreb:
Grafiki zavod Hrvatske.
FORETI, Dalibor. 1998. Hrid za slobodu : dubrovake lje-
tne kronike 1971.-1996. Dubrovnik: Matica hrvatska.
Gorgona. /www.msu.t-com.hr/gorgona.htm 3.1.2013.
Grce, Mirjana. Izloci koji granie sa senzacijom. // Novi
List, Rijeka, 16. listopada 2010, 67.
G(RGIEVI), M(arija). 1976. Dali meu studentima. Bi-
zarna premijera Kugla glumita. Veernji list, lipanj Hrvatsko filoloko drutvo).
1976.
GRGIEVI, M[ARIJA]. 1980: Poziv u igru. Premijera Lje-
tno popodne ili to se desilo s Vlastom Hrak. Veernji
list (Zagreb: 15.VIII), 11.
1976.
Jolles, Andr. Jednostavni oblici. Zagreb : Studentski cen-
tar Sveuilita u Zagrebu, 1978.
KRUI, Vlado. 1976. Dani mladog teatra. Polet 1, 27.
10. 1976., 12-13.
LENDVAJ, A[NA]. 1979. Dobra zvijezda Kugle. Jedno
plodno nekonvencionalno kazalite, u nekon-vencional-
nim prostorima, i dalje osvaja publiku. Veernji list
(Zagreb: 27. VI), 11.
Libre Teatro del Libre. http://teatrolibre.org. 3.01.2013.
MATAN, Branko. 1978. Preporuena ptica iz mekane bo-
ce. Bitef 12. Jovan irilov (ur.). (Beograd, 6. septembra).
MATAN, Branko. 1979. Preporuena ptica iz mekane bo-
ce. (U povodu Kugla-glumita, a napose njihove, jo ne-
odigrane, predstave Mekani brodovi). Gordogan 1 (Za-
greb, sijeanj-veljaa), 80-85.
ORAI-TOLI, Dubravka. 1990. Teorija citatnosti. Zagreb:
Grafiki zavod Hrvatske.
PRTNER, PAUL. 1963. Dada vor Dada. U: Das war dada.
Dichtungen und Dokumente. Herausgegeben von Peter
Schifferli. Mnchen: Deutscher Taschenbuch Verlag,
109115.
Robert Wilson. http://robertwilson.com 3.01.2013.
SELENI, Slobodan. 1971. Dramski pravci XX. veka. Beo-
grad: Umetnika akademija.
SCHWARZ, Arturo. 1977. New York Dada. U: Dada in Euro-
pa Werke und Dokumente. Tendenzen der zwanziger
Jahre 15. europische Kunstausstellung Berlin 1977,1
Teil 3. Berlin: Dietrich Reimer Verlag, 128130.
IMI, Antun Branko. 1960. Dada. Sabrana djela II,
Zagreb, 307321.
The Living Theatre. www.livingtheatre.org. 3. 1. 2013.
VLAI-ANI, Anica. 1994. Harmsade (cisfinitni avangar-
dni palimpsesti) i Biblija. Knjievna smotra XXVI/92-94,
(Zagreb), 166180.
VLAI-ANI, Anica. 1997. Harms i dadaizam (Zagreb:
VLAI-ANI, Anica. 2001. Kugla glumite, Zagreb. //
I 99
 Drugi hrvatski slavistiki kongres, Osijek, 14-18. rujna
1999. : zbornik radova / uredile Dubravka Sesar, Ivana Vi-
dovi Bolt. Zagreb : Hrvatsko filoloko drutvo ; Filozofski
fakultet, 659-665.
VLAI-ANI, Anica. 2004. Kafka, Kugla, Harms : mimikri-
ja lijepog na popritu estetike munine. // Oko knjievno-
sti: osamdeset godina Aleksandra Flakera / uredio Josip
Uarevi. Zagreb: Disput, 121-136. [u tisku]
VLAI-ANI, Anica. 2009. udnja za plemenitim kazali-
tem. Dunja Koprolec-Buri (1954. - 2008.). In memoriam.
Zarez 250 (god. IX, Zagreb, 8. veljae 2009.), str. 15-16.
VLAI-ANI, A. UT:1/2011. [u tisku/1] Fragments of
Parchment Codices on the Covers of Old Books. // Sum-
mer School in the Study of Historical Manuscripts. Zadar,
September 2011. / Zadar: University of Zadar, Depart-
ment of Library and Information Sciencis; Graz: Karl-
FranzensUniversity of Graz, Vestigia Manuscript Rese-
arch Centre; Zagreb: University of Zagreb, Faculty of Philo-
sophy, History Department.
VLAI-ANI, A. UT:2/2012. [u tisku/2] Flaker/izam ljepo-
te: pergamene iz traperica. // Meunarodna konferencija
Zagrebaki pojmovnik kulture XX. stoljea: Nomadizam.
Lovran, 27.-29. 04. 2012.. J. Vojvodi (ur.). Zagreb.
Welfare State International. http://welfare-state.org.
3.01.2013.
1 Trapericama, ija se duhovna KUGLA-nepotroivost jo i
danas tihotrajno upriava i u nae avangardno-pionirsko
traganje u Flaker/ovskim trapericama za glagoljicom u
kapucinskim samostanima u Hrvatskoj i Europi usp. Vlai-
Ani UT:1/2011, UT:2/2012.
2 Usp.: Rundek 1976; Foreti 1998; Vlai-Ani 2001, 2004.
3 Usp.: Flaker 1982, 1984, 1988; Orai-Toli 1990.
4 Prema Prtner 1963: 13, prev. i istakla A.V.A.
5 Otkrie alternativne estetike kazalita na starom kazetofonu
(u grkom zatvoru, kamo je dospio zbog verca haia),
Wilson koji je negdje rekao da dramski tekst najbolje funk-
cionira ako ga pusti na starom magnetofonu i s potroenim
baterijama (Buri R/2007) primijenio je kasnije na jednom
brdu u Iranu u predstavi, ija se jedna jedina fotografija zauvi-
jek utisnula u Burievo pamenje.
6 Usp. Robert Wilson. http://robertwilson.com 3.1.2013.
7 Usp. The Living Theatre. http://www.livingtheatre.org.
3.1.2013.
8 Usp. Welfare State International. http://welfare-state.org.
3.1.2013.
9 Nakon sudjelovanja na Meunarodnom kolokviju kazalinih
istraivanja odranom u okviru beogradskoga BITEF-a pod
vodstvom Eugenija Barbe, grupa je iste 1976. g. nastupila i
100 I KAZALITE 51I52_2012
na zagrebakom festivalu Dani mladog tetara s indirektno
politikom predstavom Lice definiranom kao upit glumca
samom sebi o vlastitom identitetu u trenutku kad mu nesta-
je slualac s kojim je dijelio istu povijesnu i politiku sudbinu
(Krui 1976: 13). Oblikovana od fragmenata njihovih vla-
stitih doivljaja, uprizorenih snova, slutnji, strahova; pred-
stava nije nudila novinu u izrazu ve u otvorenosti s kojom
se njezini tvorci i uesnici pitaju tko su, u hrabrosti s kojom
susreu sami sebe, s kojom susreu publiku koja ih moda
uope ne razumije jer su njezina tri glumca trenutno odsje-
ena od drutvenog konteksta koji je sve donedavno davao
smisao njihovom bavljenju kazalitem (ibid.). Usp. i: Libre
Teatro del Libre. http://teatrolibre.org. 3.1.2013.
10 Usp. Dogtroep. http://nl.wikipedia.org.wiki/Dogtroep.
3.01.2013.
11 Usp. Gorgona. http://www.msu.t-com.hr/gorgona.htm
3.01.2013.
12 Usp. TV emisiju Crveni peristil. Fotografija u hrvatskoj. Ana-
Marija Habjan (ur.); grafika PETIKAT, Zagreb 2008.
13 Ve Z. Sviben istaknuo je da su ondanji &TD i uspjeni mu
ravnatelj Vjeran Zuppa, slubenik mranog Studentskog cen-
tra te Ivica Restovi, pravnik tog istog centra, oduzeli stu-
dentsko-kazalinoj mladosti SEK-a i SSG-a prostorije za rad,
dodijelivi im neke barakake kancelarijske sobice, gdje se
vei broj ljudi uope nije mogao ni okupiti, a kamoli proba-
ti. (Sviben R/2002)
14
Prema istoimenu filmskom sinopsisu Branka Ivande ovu je
predstavu (premijerno, repertoarski i u sklopu programa
IFSK-a) SSG izvodio u polukrunoj dvorani Teatra &TD 1975.
g.; dok je na Meunarodnom festivalu otvorenih scena u tali-
janskoj LAquilli (ujesen 1975.) isti ansambl igra ve kao
predstavu Kugla glumita.
15
Zamiljena kao crnohumorna scenska kolana salata od
najraznorodnijih, kazalinom realizacijom do apsurda provo-
ciranih, tipinih situacija odraza najintimnijih djejih zamisli
iz djetinjstva o buduem vlastitom graanskom zanimanju
(npr. kirurg, stjuardesa, balerina, profesor itd.) svakoga su-
dionika zahtjevno je postavljala pred zadau aktivnoga (sa-
mo)redateljsko-glumakoga uigravanja u alogiki pomaknu-
te, kako vlastite, tako i tue, situacije elja. Meutim, prvot-
ni SSG-ovski koncept otre drutvene satire doista je ve ne-
tragom iseznuo, a neki novi nije se ni nasluivao. Duboko
razoarani beznadnim neuspjehom, mnogi gorljivi entuzijasti
definitivno naputaju SSG i svoje amatersko-kazalinoscen-
ske snove odnose u druge dramske druine (npr., za Seada
Alia i Milorada Pupovca bila je to Daska u Sisku, Boo Kova-
evi pridruuje se Coccolemoccu) ili se posveuju drugaijoj
kreativnosti (npr. Dubravka Cimperak pisanju poezije; Dar-
ko Rundek glazbi).
16 Zasada svejednako nedovren, jer pismenoj evidenciji sudio-
nika u predstavama nikada se nije pridavalo posebno zna-
enje osim u rijetkim, iznimnim sluajevima kada su orga-
nizatori pojedinih festivala to izriito traili, a dokumentacija
je redovito i ostajala kod njih to rjeito svjedoi o dosljed-
nu prakticiranju KONCEPTA ANONIMNOSTI u osvjetenoj
KOLEKTIVNOSTI AUTORSTVA.
17To je vrijeme bilo istodobno koliko politino toliko i apolitino,
vrijeme i kontra lijevog i ezdesetosmakog, i kontra nacio-
nalnog i proljearskog osjeaja, a iji su se osjeaji, kao odje-
ci europskih studentskih zbivanja i hrvatske nacionalne poli-
tike, prilino dobro ugnijezdili u studentskoj kulturi i supkul-
turi Zagreba. Bilo je to doba kad je, sve zbog 71. i ukinut Sa-
vez studenata, ne bi li se, spojivi se sa Savezom omladine,
apolitizirao u Savezu socijalistike omladine. A i uveni se
IFSK iz znaajnog studentskog festivala transformirao u vie
blokova podijeljenih kroz godinu: Dane mladog teatra, dok je
najderov i Gapareviev Prolog, zaboravu preputajui svoje
studentske i politike poticaje, kuao biti upravo glavnom
strujom i centralnim asopisom u Hrvata, a i ire. (Sviben
R/2002)
18 Koji su usprkos naslovnoj ulozi D. Koprolec u SEK-ovoj
predstavi Na glavnoj cesti (A. P. ehova) s kojom su gostova-
li i u Beogradu odluili da sami moraju neto pokrenuti u
okviru ove provincijalne krme koja se zove Zagreb. (Buri
2007)
19 Gavellin uenik Branko Meeg osnovao je mini teatar Okrug-
lu scenu u Osijeku, kao i kolu koju sam pohaao tri godine.
Napravili smo grupu i doli u doticaj s literaturom kao to je
Handke, i nas par iz te grupe dolo je u Zagreb. (Buri
R/2006)
20 Prema: preobraenj dade (A.B. imi /1921/ 1960).
21 Usp. SCHWARZ (1977: 128) (citat prev. A.V.A., u: VLAI-
ANI 1997: 190).
22 Naco Oster sjea se da se Dalijev dolazak na premijeru doista
planirao, dogovarao i oekivao do zadnjeg trena, kada je ipak
otkazan.
23 Prema: ARP/ADA dadaista J. H. Arpa usp. VLAI-ANI
1995, 1997.
24 Pokazalo se naime da je Dalija ipak trebalo igrati prema nje-
govom receptu, da nije trebalo suprotstavljati besmislenost
teksta realistikim slikama crnih strana ivota, ve ii stopa-
ma testa, jo vie ga zainiti kazalinim kiem, nesklapnosti-
ma, nadrealistikim kombinacijama na nain Dalijevih slika,
stvarati nestvarnu atmosferu, pribliiti se ekstazi ali suzdr-
ano s uvijek spremnom dozom unutranjeg podsmijeha na
vlastiti raun. Da je Ljubav i pamenje igrana tako, moda ma, plesu s maskama, platevima, klaunovima, bijelim ruka-
bi se neto i moglo uiariti na Dalijev raun ... (Jei 1976)
25 Dovedenom u situaciju da joj se sudi tj. da se raspravlja o
njenom smislu to je ve mnogo opasniji pothvat, jer je
poznato da Dali postoji do onog trenutka dok se ne ide epr-
kati po sadraju njegovih rijei i simbola. (Jei 1976).
26 Uz Kugla glumite bili su to i: 1. Teatar iz Kikinde pod stru-
nim vodstvom Dragana Jovia s predstavom Laa i parala-
a po Jovanu Steriji Popoviu izniman ne samo visokom
razinom izvedbe, ve i kao imbenik kulturnoga ivota ita-
ve jedne regije (Krui 1976: 12); 2. Klub 19 iz Imotskog s
monodramom I dajem ti na znanje koju je, prema tekstu
Frane Juria, uz redateljsku asistenciju glumca splitskoga ka-
zalita Ratka Glavine izveo glumac amater Ilija Zovko, vrlo
uvjerljivo odigravi jedno od mnogih nedjeljnih popodneva
jednog od 8263 Imoana na privremenom radu u inozem-
stvu (ibid.) kao teatralizaciju fenomena imotske svakodne-
vnice: problema ekonomske emigracije; 3. KUD Goce Del-
ev iz Bosilova s predstavom nacionalno-patetinog teatra
od prije stotinu godina (ibid.) kao fenomenom lokalnih kul-
turnih standarda s respektabilnim odazivom publike u Stru-
mici, Titovom Velesu, Gevgeliji i okolnim selima; 4. amateri iz
Titograda s parodijom na epski patos Marko Kraljevi su-
perstar u kojoj je, lienoj romantike, povijesne veliajnosti
i sudbinske drame sve minka, a Marko, koji Musu Kese-
diju sreuje u leernoj maniri jednog Manixa, junak je tree-
razrednog TV serijala. (op. cit., 13); 5. druina studenata
beogradskog fakulteta dramskih umetnosti Dvorite s pred-
stavom San Ivanjske noi Williama Shakespearea koja je
obradovala zavidnim glumakim potencijalima i mladena-
kim arom te mogunou da postane prvim stalnim ansam-
blom na prostranom podruju Novog Beograda (ibid.); 6. za-
grebaki Histrioni s premijerom Krnjevala prema tekstu Stje-
pana eelja jo nedoreenom predstavom u kojoj jasnou
metafora i simbola prilino hermetine prie tek treba oe-
kivati; 7. argentinska grupa Libre Teatro Libre iz Cordobe
(ibid.).
27 Svo moje dotadanje scensko iskustvo na pravim kazalinim
daskama svodilo se npr. na sudjelovanje u amaterskoj pred-
stavi Michelangelo Buonarotti M. Krlee, koja je u reiji Ivana
Lovrieka uprizorena u Varadinskom HNK-u August Cesarec.
28 O Stanislavskom, Grotowskom, Mejerholjdu, Bertoldu Brech-
tu, Georgu Kayseru, Salvadoru Daliju, BITEF-u; o NE/smislu
kazalinih uprizorenja nekih bijelih slika tono u trenucima
izlaska prvog proljetnog sunca na Bundeku, o jednoj lastavici
koju treba spustiti s mamutice u odreenom ritmu dogaa-
nja Doeka proljea; o IFSK-u i zagrebakim Danima mladog
teatra; o zelenom guteru Mirka Ilia i to e se s njim doga-
ati u Mekanim brodovima; o odlasku Nace Ostera u JNA; o
Doorsima i Majakovskom i Poletu i gdje ispei kruh od deset
metara za isto toliko dugaak stol s bijelim zecom i medom za
publiku; o vjenanju Buce i Mile; o Pink Floydima i iovom
roendanu i Coccolemoccu; kako uprizoriti Flash Gordona i
Snjenu kraljicu i kako je Matana dirnula Pria o djevojci sa
zlatnom ribicom i cirkusu Plava zvijezda; o NE/lijepim aa-
ma, bijelim kouljama i kravatama koje treba kupiti za Dali-
jevsku veeru u Ljubavi i pamenju; o raznobojnim plastika-
vicama; o praktikablima, minki i karama; o plakatima,
BITEF-u i Sterijinom pozorju, Muzikom Biennaleu Tu su
prodefilirali i mnogi protagonisti novog vala: Jura Stubli,
Darko Rundek...
Danas, kad mi se ini da bi sve ove dotaknute impresije tre-
balo Chagallovski komponirati na bijelom platnu moda isto
dugakom deset metara i u tehnici kolaa laticama cvijea,
medom, zrncima raznobojnih stakalaca koja meusobno
reflektiraju svjetlost koja se onda pretvara u zvukove ilovih
kompozicija za Nevenov rog i duet brae ulji i da se sve to
moe vidjeti jo u velikom Kugla-ogledalu na prostranoj zele-
noj livadi s jasnoplavim nebom i puno suneva zlata
29 Prema naslovu Kugline minijaturne filmske parodije Ne za
novac roeni u predstavi Kugla Cabaret 1982. g.
30 Prema parodistikoj filmskoj minijaturi Od vjenosti do
davde u Kugla Cabaretu.
I 101