Vous êtes sur la page 1sur 221

1

2008
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

IZDAVA PUBLISHER

Centralna banka Bosne i Hercegovine Central Bank of Bosnia and Herzegovina


Marala Tita 25, 71000 Sarajevo 25 Marala Tita St, 71000 Sarajevo
tel. (387 33) 663 630 Tel. (387 33) 663 630
tel. (387 33) 278 100 Tel. (387 33) 278 100
faks (387 33) 278 299 Faks (387 33) 278 299
Internet: www.cbbh.ba Internet: www.cbbh.ba
e-mail: contact@cbbh.ba e-mail: contact@cbbh.ba

Za sve informacije u vezi sa ovom publikacijom For all information concerning this publication
kontaktirati sa: please contact:
Slubom za publikacije i biblioteku Section for Publication and Library
tel. (387 33) 664 230 Tel. (387 33) 664 230
tel. (387 33) 278 225 Tel. (387 33) 278 225
faks (387 33) 278 188 Faks (387 33) 278 188
e-mail: publications@cbbh.ba e-mail: publications@cbbh.ba

Bilten se moe nai na internetu: www.cbbh.ba Bulletin is available on internet: www.cbbh.ba

Sva prava zadrana. All rights reserved.

Publikovanje i umnoavanje u obrazovne i nekomercijalne Reprooduction of this material for educational and
svrhe je dozvoljeno uz obavezno navoenje izvora. non-commercial purposes is permitted provided that the
source is acknowledged.

Ovaj bilten sadri verziju na: The Bulletin contains translations in the following
bosanskom, engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. languages:
Bosnian, English, Croatian and Serbian.

Bilten priprema Odjeljenje za ekonomska istraivanja, Bulletin is prepared by Economic Researches, Statistics and
statistiku i publikacije. Publication Division.

Urednitvo: Editorial Board:


- Amir Hadiomeragi, glavni i odgovorni urednik - Amir Hadiomeragi, Editor in Chief
- Zorica Vuievi - Zorica Vuievi
- Sneana Janji - Sneana Janji
- Vidosav Panti - Vidosav Panti
- Vedran Milisav - Vedran Milisav
- Neboja Nasti - Neboja Nasti

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i Wordings in Serbian, Croatian and Bosnian


srpskom jeziku: proofread by:
Ema Mundehasi Ema Mundehasi

Prijevod na engleski: Translation in English:


Haris Meinovi Haris Meinovi

Priprema i tampa: DTP and printed by:


tamparija Fojnica d.o.o Fojnica tamparija Fojnica d.o.o Fojnica

Tira: Circulation:
450 primjeraka 450 copies

Rok za statistike podatke koji su ukljueni u ovaj The cut-off date for statistics included in this
broj bio je: issue was:
15.5.2008. godine May 15, 2008

ISSN 1840-0094 ISSN 1840-0094


BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

IZDAVA IZDAVA

Centralna banka Bosne i Hercegovine r s Hr


Marala Tita 25, 71000 Sarajevo Marala Tita 25, 71000 Sarajevo
tel. (387 33) 663 630 tel. (387 33) 663 630
tel. (387 33) 278 100 tel. (387 33) 278 100
faks (387 33) 278 299 faks (387 33) 278 299
Internet: www.cbbh.ba Internet: www.cbbh.ba
e-mail: contact@cbbh.ba e-mail: contact@cbbh.ba

Za sve informacije glede ove publikacije kontaktirati sa: Za sve informacije


ontatirati sa:
Slubom za publikacije i biblioteku S
tel. (387 33) 664 230 tel. (387 33) 664 230
tel. (387 33) 278 225 tel. (387 33) 278 225
faks (387 33) 278 188 faks (387 33) 278 188
e-mail: publications@cbbh.ba e-mail: publications@cbbh.ba

Bilten se moe nai na internetu: www.cbbh.ba Bilten se moe nai na internetu: www.cbbh.ba

Sva prava pridrana. Sva prava drana.

Publiciranje i umnoavanje u obrazovne i nekomercijalne ubliovae i umnoavae u obrazovne i


svrhe je dozvoljeno uz obavezno navoenje izvora. neomercijalne svrhe je dozvoeno uz obavezno
navoee izvora.

Ovaj bilten sadri verziju na: Ovaj bilten sadri verzijy na:
bosanskom, engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. bosansom, englesom, hrvatskom i srpsom jeziku.

Bilten priprema Odjeee za ekonomska


Bilten priprema Odjeljenje za ekonomska istraivanja, istraivaa, statistiku ipublikacije.
statistiku i publikacije.

Urednitvo: r:
- Amir Hadiomeragi, glavni i odgovorni urednik - Amir Haiomeragi, glavni i odgovorni uredni
- Zorica Vuievi - Zorica Vuievi
- Sneana Janji - Sneana Jai
- Vidosav Panti - Vidosav Panti
- Vedran Milisav - Vedran Milisav
- Neboja Nasti - Neboja Nasti

Lektura teksta na bosanskom, hrvatskom i r s ss, hrs srs


srpskom jeziku: :
Ema Mundehasi Ema Munehasi

Prijevod na engleski: r s:
Haris Meinovi

Priprema i tampa: rr :
tamparija Fojnica d.o.o Fojnica ..

Tira: r:
450 primjeraka 450 primjeraka

Rok za statistike podatke koji su ukljueni u ovaj e


broj bio je: :
15.5.2008. godine 15.5.2008.

ISSN 1840-0094 ISSN 1840-0094


BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

SADRAJ CONTENTS

SPISAK GRAFIKONA 6 LIST OF GRAPHS

SKRAENICE 8 ABBREVIATIONS

UVOD 10 INTRODUCTION

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI 12 MAIN ECONOMIC INDICATORS

1. MEUNARODNO EKONOMSKO OKRUENJE 14 1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT

2. REALNI SEKTOR 18 2. REAL SECTOR


2.1 Industrijska proizvodnja 18 2.1 Industrial output
2.2 Cijene 22 2.2 Prices
2.3 Plae i zaposlenost 28 2.3 Wages and employment

3. FINANSIJSKI SEKTOR 34 3. FINANCIAL SECTOR


3.1 Devizne rezerve i monetarna baza 34 3.1 Foreign currency reserves and monetary base
3.2 Monetarni agregati 40 3.2 Monetary aggregates
3.3 Obavezna rezerva 46 3.3 Required reserve
3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka 50 3.4 Activities of commercial banks
3.5 Kamatne stope 60 3.5 Interest rates
3.6 Berze 66 3.6 Stock exchanges
3.7 Platni promet 70 3.7 Payment systems

4. VANJSKI SEKTOR 74 4. EXTERNAL SECTOR


4.1 Vanjska trgovina 74 4.1 Foreign trade
4.2 Tekui raun 82 4.2 Current account
4.3 Kapitalni i nansijski raun 84 4.3 Capital and nancial accounts
4.4 Strane direktne investicije 86 4.4 Foreign direct investments
4.5 Vanjski dug 88 4.5 Foreign debt
4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM 88 4.6 Nominal and real effective exchange rate of KM

5. VLADINE FINANSIJE 94 5. GOVERNMENT FINANCE


5.1 Vladine nansije u I kvartalu 2008. 94 5.1 Government nance in the rst quarter of 2008

6. STATISTIKE TABELE 106 6. STATISTICAL TABLES

7. DODATAK 216 7. APPENDIX


BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

KAZALO

SPISAK GRAFIKONA 7

KRATICE 9

UVOD 11

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI 13

1. MEUNARODNO EKONOMSKO OKRUENJE 15 1.

2. REALNI SEKTOR 19 2.
2.1 Industrijska proizvodnja 19 2.1
2.2 Cijene 23 2.2
2.3 Plae i zaposlenost 29 2.3

3. FINANCIJSKI SEKTOR 35 3.
3.1 Devizne rezerve i monetarna baza 35 3.1
3.2 Monetarni agregati 41 3.2
3.3 Obvezna rezerva 47 3.3
3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka 51 3.4
3.5 Kamatne stope 61 3.5
3.6 Burze 67 3.6
3.7 Platni promet 71 3.7

4. VANJSKI SEKTOR 75 4.
4.1 Vanjska trgovina 75 4.1
4.2 Tekui raun 83 4.2
4.3 Kapitalni i nancijski raun 85 4.3
4.4 Strane izravne investicije 87 4.4
4.5 Vanjski dug 89 4.5
4.6 Nominalni i realni efektivni teaj KM 89 4.6

5. VLADINE FINANCIJE 95 5.
5.1 Vladine nancije u I tromjeseju 2008. 95 5.1 I 2008.

6. STATISTIKE TABLICE 107 6.

7. DODATAK 217 7.
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

SPISAK GRAFIKONA LIST OF GRAPHS

Grafikon 1: Referentne kamatne stope glavnih svjetskih Graph 1: Interest rates of worlds main central banks
centralnih banaka
Grafikon 2: Cijena nafte(EUR/barel) Graph 2: Oil prices (EUR/barrel)
Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje FBiH Graph 3: Index of industrial production for FBH
Grafikon 4: Indeks industrijske proizvodnje RS Graph 4: Index of industrial production for RS
Grafikon 5: BiH - Indeks potro{a~kih cijena (CPI) Graph 5: BH - Consumer Price Index - CPI
Grafikon 6: Godi{nje stope inflacije u martu 2008. Graph 6: Annual inflation rates in March 2008
Grafikon 7: Godi{nje stope rasta cijena hrane u martu 2008. Graph 7: Food and beverage annual price rates in March 2008
Grafikon 8: Struktura zaposlenih po djelatnostima Graph 8: Employment structure by activities
Grafikon 9: Kupovina i prodaja KM Graph 9: Buying and selling of KM
Grafikon 10: Devizne rezerve CBiBH Graph 10: CBBHs foreign reserves
Grafikon 11: Monetarna baza Graph 11: Monetary base M0
Grafikon 12: Monetarni agregati Graph 12: Monetary aggregates
Grafikon 13: Strukutra nov~ane mase (M2) Graph 13: Structure of broad money (M2)
Grafikon 14: Likvidnost komercijalnih banaka po Graph 14: Liquidity of commercial banks by maintenance
obra~unskim periodima periods
Grafikon 15: Potra`ivanja od nevladinog sektora po ro~nosti Graph 15: Claims on non-government sector by maturuty
i godi{nja stopa rasta and annual growth rate
Grafikon 16: Godi{nje stope rasta potra`ivanja od Graph 16: Annual growth rates of claims on households and
doma}instava i privatnih preduze}a private enterpises
Grafikon 17: Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti Graph 17: Deposits of non-government sector by maturity
Grafikon 18: Strana aktiva i strana pasiva Graph 18: Foreign assets and foreign liabilities
Grafikon 19: Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka Graph 19: Lending interest rate of commercial banks
Grafikon 20: Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa Graph 20: Spread between lending and deposit rates
Grafikon 21: Berzanski indeksi Graph 21: Stock exchange Indicies
Grafikon 22: Promet na berzama Graph 22: Turnover on Stock exchanges
Grafikon 23: Transakcije u platnom prometu Graph 23: Payment system transactions
Grafikon 24: Uvoz i izvoz robe Graph 24: Imports and exports of goods
Grafikon 25: Sezonski prolago|ena serija uvoza Graph 25: Imports (seasonally adjusted)
Grafikon 26: Sezonski prolago|ena serija izvoza Graph 26: Exports (seasonally adjusted)
Grafikon 27: U~e{}e grupe robe u uvozu u prvom kvartalu Graph 27: Goods participation in imports in the first quarter
Grafikon 28: U~e{}e grupe robe u izvozu u prvom kvartalu Graph 28: Goods participation in imports in the first quarter
Grafikon 29: Platni bilans: teku}i ra~un Graph 29: Balance of payments: current account
Grafikon 30: Platni bilans: finansijski ra~un Graph 30: Balance of payments: financial account
Grafikon 31: Nominalni kurs KM prema odabranim valutama Graph 31: KM nominal exchange rates
Grafikon 32: Nominalni i realni efektivni kurs KM Graph 32: Nominal and Real effective exchange rate
Grafikon 33: Konsolidovani bilans centralne vlade Graph 33: Consolidated balance of Central Government
Grafikon 34: Konsolidovani bilans institucija BiH Graph 34: Consolidated balance of BH Institutions
Grafikon 35: Konsolidovani bilans FBiH Graph 35: Consolidated balance of FBH
Grafikon 36: Konsolidovani bilans RS Graph 36: Consolidated balance of RS

-6-
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

SPISAK GRAFIKONA SPISAK GRAFIKONA

Grafikon 1: Referentne kamatne stope glavnih svjetskih Gafikon 1 : Referentne kamatne stope glavnih svjetskih
sredi{njih banaka centralnih banaka
Grafikon 2: Cijena nafte(EUR/barel) Gafikon 2 : Cijena nafte(EUR/barel)
Grafikon 3: Indeks industrijske proizvodnje FBiH Gafikon 3 : Indeks industrijske proizvodwe FBiH
Grafikon 4: Indeks industrijske proizvodnje RS Gafikon 4 : Indeks industrijske proizvodwe RS
Grafikon 5: BiH - Indeks potro{a~kih cijena (CPI) Gafikon 5 : BiH - Indeks potro{a~kih cijena (CPI)
Grafikon 6: Godi{nje stope inflacije u o`ujku 2008. Gafikon 6 : Godi{we stope inflacije u martu 2008.
Grafikon 7: Godi{nje stope rasta cijena hrane u o`ujku 2008. Gafikon 7 : Godi{we stope rasta cijena hrane u martu 2008.
Grafikon 8: Struktura zaposlenih po djelatnostima Gafikon 8 : Struktura zaposlenih po djelatnostima
Grafikon 9: Kupovina i prodaja KM Gafikon 9 : Kupovina i prodaja KM
Grafikon 10: Devizne rezerve CBBiH Gafikon 10 : Devizne rezerve CBBiH
Grafikon 11: Monetarna baza Gafikon 11 : Monetarna baza
Grafikon 12: Monetarni agregati Gafikon 12 : Monetarni agregati
Grafikon 13: Struktura nov~ane mase (M2) Gafikon 13 : Struktura nov~ane mase (M2)
Grafikon 14: Likvidnost komercijalnih banaka po Gafikon 14 : Likvidnost komercijalnih banaka po
obra~unskim periodima obra~unskim periodima
Grafikon 15: Potra`ivanja od nevladinog sektora po ro~nosti Gafikon 15 : Potra`ivawa od nevladinog sektora po
i godi{nja stopa rasta ro~nosti i godi{wa stopa rasta
Grafikon 16: Godi{nje stope rasta potra`ivanja od Gafikon 16 : Godi{we stope rasta potra`ivawa od
ku}anstava i privatnih poduze}a doma}instava i privatnih preduze}a
Grafikon 17: Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti Gafikon 17 : Depoziti nevladinog sektora po ro~nosti
Grafikon 18: Inozemna aktiva i inozemna pasiva Gafikon 18 : Strana aktiva i strana pasiva
Grafikon 19: Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka Gafikon 19 : Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka
Grafikon 20: Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa Gafikon 20 : Raspon izme|u aktivnih i pasivnih kamatnih stopa
Grafikon 21: Burzanski indeksi Gafikon 21 : Berzanski indeksi
Grafikon 22: Promet na burzama Gafikon 22 : Promet na berzama
Grafikon 23: Transakcije u platnom prometu Gafikon 23 : Transakcije u platnom prometu
Grafikon 24: Uvoz i izvoz robe Gafikon 24 : Uvoz i izvoz robe
Grafikon 25: Sezonski prolago|ena serija uvoza Gafikon 25 : Sezonski prolago|ena serija uvoza
Grafikon 26: Sezonski prolago|ena serija izvoza Gafikon 26 : Sezonski prolago|ena serija izvoza
Grafikon 27: U~e{}e grupe robe u uvozu u prvom tromjese~ju Gafikon 27 : U~e{}e grupe robe u uvozu u prvom kvartalu
Grafikon 28: U~e{}e grupe robe u izvozu u prvom tromjese~ju Gafikon 28 : U~e{}e grupe robe u izvozu u prvom kvartalu
Grafikon 29: Platna bilanca: teku}i ra~un Gafikon 29 : Platni bilans: teku}i ra~un
Grafikon 30: Platna bilanca: financijski ra~un Gafikon 30 : Platni bilans: finansijski ra~un
Grafikon 31: Nominalni te~aj KM prema odabranim valutama Gafikon 31 : Nominalni kurs KM prema odabranim valutama
Grafikon 32: Nominalni i realni efektivni te~aj KM Gafikon 32 : Nominalni i realni efektivni kurs KM
Grafikon 33: Konsolidirana bilanca sredi{nje vlade Gafikon 33 : Konsolidovani bilans centralne vlade
Grafikon 34: Konsolidirana bilanca institucija BiH Gafikon 34 : Konsolidovani bilans institucija BiH
Grafikon 35: Konsolidirana bilanca FBiH Gafikon 35 : Konsolidovani bilans FBiH
Grafikon 36: Konsolidirana bilanca RS Gafikon 36 : Konsolidovani bilans RS

-7-
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

SKRAENICE ABBREVIATIONS

Bosna i Hercegovina BiH / BH Bosnia and Herzegovina

Centralna banka Bosne i Hercegovine CBBiH / CBBH Central Bank of Bosnia and Herzegovina

glavna jedinica GJ / MU Main Unit

Federacija Bosne i Hercegovine FBiH / FBH Federation of Bosnia and Herzegovina

Republika Srpska RS Republika Srpska

Meunarodni monetarni fond MMF / IMF International Monetary Fund

konvertibilna marka KM Convertibile Marka

srpski dinar RSD Serbian dinar

hrvatska kuna HRK Croatian Kuna

ameriki dolar USD US Dollar

valuta Evropske monetarne unije EUR Currency of the European Monetary Union

Meunarodna bankarska mrea SWIFT Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications

specijalna prava vuenja SDR Special Drawing Rights

bruto poravnanja u realnom vremenu RTGS Real Time Gross Settlement

Federalni sistem rezervi SAD FED US Federal Reserve System

bruto domai proizvod BDP / GDP Gross Domestic Product

Evropska centralna banka ECB European Central Bank

realni efektivni kurs REER Real Effective Exchange Rate

nominalni efektivni kurs NEER Nominal Effective Exchange Rate

bazni poen bp base point

kvartalni period Q quarter

obavezna rezerva OR / RR required reserve

Sarajevska berza SASE Sarajevo Stock Exchange

Banjaluka berza BLSE Banja Luka Stock Exchange

Uprava za indirekto oporezivanje UIO/ITA Indirect Tax Authority

Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD European Bank for Reconstruction and Development

Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC Organization of the Petroleum Exporting Countries

-8-
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

KRATICE

Bosna i Hercegovina BiH/

Centralna banka Bosne i Hercegovine CBBiH/

glavna jednica GJ/

Federacija Bosne i Hercegovine FBiH/ Federacija Bosne i Hercegovine

Republika Srpska RS/

Meunarodni monetarni fond MMF/

konvertibilna marka KM

srpski dinar RSD d

hrvatska kuna HRK

ameriki dolar USD

valuta Europske monetarne unije EUR

Meunarodna bankarska mrea SWIFT

specijalna prava vuenja SDR

bruto poravnanja u realnom vremenu RTGS

Federalni sustav priuva SAD FED

bruto domai proizvod BDP/

Europska sredinja banka ECB/

realni efektivni teaj REER

nominalni efektivni teaj NEER

bazni poen bp/

tromjeseno razdoblje Q

obvezna rezerva OR/ obavezna rezerva

Sarajevska burza SASE/

Banjaluka burza BLSE/

Uprava za neizravno oporezivanje UNO/ oporezivaqe

Europska banka za obnovu i razvitak EBRD

Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC

-9-
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

UVOD INTRODUCTION

Potovani itaoci i korisnici, Dear readers and users,

Na poetku 2008. zapaamo da se nastavlja ekonomski rast, ali se At the start of 2008, we recognize that economic growth continues, but
istovremeno javljaju i neke od slabosti koje dosada nisu bile tako some weaknesses emerge that have not been so prominent before. Some
naglaene. Dio njih je uzrokovan vanjskim ekonomskim okruenjem, jer of them are caused by the external economic environment, since the global
globalno poveanje cijena utie kako na inflaciju u BiH tako i na nominalno price increases affect both the inflation in BiH and the nominal increase
poveanje uvoza u BiH. Sreom, dosada nisu zabiljeeni znaajniji efekti of imports to BiH. Fortunately, significant effects of financial turmoil in
finansijskih potresa na svjetskim tritima, i jedino su berzanska trita world markets have not yet been registered, with only the stock markets
pretrpila udar usljed smanjenja likvidnosti na meunarodnim tritima. suffering a blow due to reduced liquidity in the international markets.
U pogledu domae tranje zapaa se dalji rast, a to se pogotovo odnosi Domestic demand exhibits further growth, which is particularly true of
na potronju Vlade koja je znatno vea nego u istom periodu prole Government consumption, which is considerably higher than one year ago
godine i to je uzrokovalo slabljenje fiskalne pozicije. and which led to a weakening of the fiscal position.

U ovom biltenu uvodimo poboljani realni i nominalni efektivni kurs koji This bulletin introduces an enhanced real and nominal effective exchange
je baziran na indeksu potroakih cijena (CPI), ime dobijamo pouzdaniji rate, based on the consumer price index (CPI), which provides a more
indikator konkurentnosti domae ekonomije. reliable indicator of the competitiveness of the domestic economy.

Prvi kvartal 2008. obiljeen je sljedeim glavnim ekonomskim The following major economic trends defined the first quarter of 2008:
kretanjima:

- meunarodno ekonomsko okruenje je obiljeeno - international economic environment was marked by


dramatinim rastom cijena nafte, te nastavkom labavljenja dramatic increases in oil prices and continuing loosening of
monetarne politike u SAD-u i daljom deprecijacijom dolara u the monetary policy in the U. S. and further depreciation of
odnosu na euro; the dollar relative to the euro;
- u skladu sa sezonskim kretanjima, industrijska proizvodnja - in line with the seasonal trends, the industrial output in both
u oba entiteta nia je nego u prethodnom kvartalu, ali u entities was lower than in the previous quarter, but industrial
poreenju s prvim kvartalom 2007. zabiljeen je porast obima output rose in comparison with the first quarter of 2007. In
industrijske proizvodnje. U FBiH rast je promjenljiv, dok u RS FBiH, the growth has oscillated, while industrial output in RS
industrijska proizvodnja kontinurano raste od januara; has grown steadily since January;
- inflacija je nastavila uzlazni trend iz druge polovine 2007, i - after the major increases in December 2007, the level of
u martu je dostigla 7,1% na godinjem nivou. Glavni uzrok foreign currency reserves decreased slightly during the
je u poveanim cijenama hrane i uvoznih energenata. Slina quarter, which was a consequence of the balance-of-
inflatorna kretanja zabiljeena su i u svim zemljama naeg payments movements and adjustments of banks positioins
regiona; to the new level of required reserves. The level of reserves
- nakon velikog rasta u decembru 2007, nivo deviznih in March was higher than in October and November of last
rezervi, tokom kvartala, blago je smanjen, to je posljedica year;
platnobilansnih kretanja i prilagoavanja pozicije banaka na - money supply M2 grew to KM 12,401.1 million, but the growth
novu obaveznu rezervu. Nivo rezervi u martu vei je nego u rate was lower than in previous periods as a consequence of a
oktobru i novembru prole godine; decrease of M1. The share of quasi money in the total money
- novana masa M2 narasla je na 12.402,1 miliona KM, ali je supply exceeded 50% for the first time;
stopa rasta manja nego u ranijim periodima kao posljedica - the required reserves rate was increased to 18% since the
pada M1. Uee kvazi novca u ukupnoj novanoj masi po prvi start of the year, and all banks properly maintained the
put je prelo 50%; required reserves since the start of its application;
- stopa obavezne rezerve je poveana od poetka godine na - the number of banks decreased to 31 due to the merger of
18%, a sve banke su od poetka primjene uredno odravale HVB and Zagrebaka banka;
propisane rezerve; - credit growth is still marked, but there was no further
- broj banaka se smanjio na 31, usljed spajanja HVB i Zagrebake acceleration. Moreover, a trend of slowing growth of loans to
banke; households has been noted;
- kreditni rast je jo uvijek naglaen, ali nije dolo do daljeg - external indebtedness of banks has not changed significantly
ubrzanja. tovie, zapaa se tendencija usporavanja kredita since the end of 2007;
stanovnitvu; - foreign trade balance in goods worsened considerably
- vanjska zaduenost banaka se nije bitnije promijenila u and was higher in 28% relative to the same quarter of the
odnosu na kraj 2007; previous year. The exports growth is still encouraging, but
- robni vanjskotrgovinski bilans je znatno pogoran i vei je za imports atypically high for the first quarter were recorded;
28% u odnosu na isti kvartal prole godine. Rast izvoza je jo - current account deficit in the fourth quarter was KM 947.9
uvijek ohrabrujui, ali je zabiljeen vrlo veliki uvoz koji nije million, and reached a total of KM 2.74 billion for 2007.
tipian za I kvartal; Throughout the course of 2007, a significant worsening of the
- deficit tekueg rauna u IV kvartalu iznosio je 947,9 miliona balance-of-payments position relative to 2006 was evident,
KM odnosno ukupno u 2007. dostigao je 2,74 milijarde while in relative terms the deficit was lower than in 2005;
KM. Tokom cijele 2007. zapaa se znaajno pogoranje - fiscal position was weakened relative to the same quarter
platnobilansne pozicije u odnosu na 2006, dok je u relativnom of 2007 on all levels of government. Consolidated fiscal
omjeru manji deficit nego u 2005; surplus for BiH was KM 134 million KM and it was lower by
- fiskalna pozicija je oslabljena u odnosu na isti kvartal 2007. KM 178 million than in 2007. Consolidated revenues grew at
i to na svim nivoima Vlade. Konsolidovani fiskalni suficit za 16.5%, but expenditures grew at a considerably faster rate of
BiH je iznosio 134 miliona KM i za 178 miliona je manji nego 31.3%.
u 2007. Konsolidovani prihodi su rasli po stopi od 16,5%, ali
su rashodi znatno bre rasli po stopi od 31,3%.

Glavni i odgovorni urednik Editor-in-Chief


mr. Amir Hadiomeragi Amir Hadiomeragi, M. Sc.

- 10 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

UVOD

Potovani itatelji i korisnici, ,

Na poetku 2008. opaamo da se nastavlja ekonomski rast, ali se 2008. ,


istodobno javljaju i neke od slabosti koje dosada nisu bile tako naglaene. .
Dio njih je uzrokovan vanjskim ekonomskim okruenjem, jer globalno ,
poveanje cijena utjee kako na inflaciju u BiH tako i na nominalno .
poveanje uvoza u BiH. Sreom, dosada nisu zabiljeeni znaajniji efekti ,
financijskih potresa na svjetskim tritima, i jedino su burzanska trita ,
pretrpila udar usljed smanjenja likvidnosti na meunarodnim tritima. .
U pogledu domae tranje zapaa se dalji rast, a to se pogotovo odnosi ,
na potronju Vlade koja je znatno vea nego u istom razdoblju prole
godine i to je uzrokovalo slabljenje fiskalne pozicije. .

U ovom biltenu uvodimo poboljani realni i nominalni efektivni teaj koji


je baziran na indeksu potroakih cijena (CPI), ime dobijamo pouzdaniji (CPI),
indikator konkurentnosti domae ekonomije. .

Prvo tromjeseje 2008. obiljeno je sljedeim glavnim ekonomskim 2008.


kretanjima: :

- meunarodno ekonomsko okruenje je obiljeeno dramatinim -


rastom cijena nafte, te nastavkom labavljenja monetarne ,
politike u SAD-u i daljom deprecijacijom dolara u odnosu na -
euro; ;
- u skladu sa sezonskim kretanjima, industrijska proizvodnja - ,
u oba entiteta nia je nego u prethodnom tromjeseju, ali u ,
usporedbi s prvim tromjesejem 2007. zabiljeen je porast 2007.
obujma industrijske proizvodnje. U FBiH rast je promjenljiv, dok . ,
u RS industrijska proizvodnja kontinurano raste od sijenja; ;
- inflacija je nastavila uzlazni trend iz druge polovine 2007, i - 2007,
u oujku je dostigla 7,1% na godinjoj razini. Glavni uzrok 7,1% .
je u poveanim cijenama hrane i uvoznih energenata. Slina .
inflatorna kretanja zabiljeena su i u svim zemljama nae
regije; ;
- nakon velikog rasta u prosincu 2007, razina deviznih rezervi, - 2007,
tijekom tromjeseja, blago je smanjena, to je posljedica , , ,
platnobilancnih kretanja i prilagodbe pozicije banaka na
novu obveznu rezervu. Razina rezervi u oujku vea je nego u .
listopadu i studenom prole godine; ;
- novana masa M2 narasla je na 12.402,1 milijuna KM, ali je - 2 12.402,1 miliona KM,
stopa rasta manja nego u ranijim razdobljima kao posljedica
pada M1. Udio kvazi novca u ukupnoj novanoj masi po prvi 1.
put je preao 50%; 50%;
- stopa obvezne rezerve je poveana od poetka godine na -
18%, a sve banke su od poetka primjene uredno odravale 18%,
propisane rezerve; ;
- broj banaka se smanjio na 31, usljed spajanja HVB i - 31, HVB
Zagrebake banke; ;
- kreditni rast je jo uvijek naglaen, ali nije dolo do daljeg - ,
ubrzanja. tovie, zapaa se tendencija usporavanja kredita . ,
stanovnitvu; ;
- vanjska zaduenost banaka se nije bitnije promijenila u -
odnosu na kraj 2007; 2007;
- robna vanjskotrgovinska bilanca je znatno pogorana i vea -
je za 28% u odnosu na isto tromjeseje prole godine. Rast 28% .
izvoza je jo uvijek ohrabrujui, ali je zabiljeen vrlo veliki ,
uvoz koji nije tipian za I tromjeseje; I ;
- deficit tekueg rauna u IV tromjeseju iznosio je 947,9 - IV 947,9 miliona
milijuna KM odnosno ukupno u 2007. dostigao je 2,74 KM 2007. 2,74 .
milijarde KM. Tijekom cijele 2007. zapaa se znaajno 2007.
pogoranje platnobilancne pozicije u odnosu na 2006, dok je 2006,
u relativnom omjeru manji deficit nego u 2005; 2005;
- fiskalna pozicija je oslabljena u odnosu na isto tromjeseje - 2007.
2007. i to na svim razinama vlade. Konsolidirani fiskalni .
suficit za BiH je iznosio 134 milijuna KM i za 178 milijuna je 134 178
manji nego u 2007. Konsolidirani prihodi su rasli po stopi od 2007.
16,5%, ali su rashodi znatno bre rasli po stopi od 31,3%. 16,5%, 31,3%.

Glavni i odgovorni urednik


mr Amir Hadiomeragi

- 11 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI MAIN ECONOMIC INDICATORS

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.


Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milionima KM)1) 11.599 12.829 14.505 15.786 16.928 19.121 20.9502)
Nominal GDP BiH, current prices (in millions of KM)1)
Realni BDP (stopa rasta u %)2) 4,5 5,5 3,0 6,31) 3,91) 6,71) 6,0
Real GDP (growth rate in %)2)
Stopa rasta potro{a~kih cijena u BiH3) (u %)
Consumer prices growth rate in BiH3) (in %)
Prosje~na godi{nja stopa rasta CPI (u %) 3,1 0,4 0,6 0,4 3,8 6,1 1,5
Average annual growt rate of CPI (in %)
Godi{nja stopa rasta CPI za decembar (u %) 0,9 0,2 0,6 0,5 4,3 4,6 4,9
Anual growt rate of CPI for December (in %)
Bud`et op}e vlade4) U procentima BDP-a / As a percentage of GDP
General Government budget4)
Prihodi 46,9 40,0 41,5 40,4 42,1 44,9 46,9
Revenue
Rashodi5) 50,2 40,1 40,8 38,8 39,6 42,0 45,6
Expenditure5)
Saldo -3,3 -0,1 0,7 1,6 2,4 2,9 1,3
Overall balance
Novac i kredit U procentima BDP-a / As a percentage of GDP
Money and Credit
Novac u {irem smislu (M2) 40,3 39,5 37,9 43,3 47,7 52,7 58,5
Broad Money (M2)
Krediti nevladinim sektorima 28,5 32,9 35,0 37,3 44,3 48,3 56,5
Credit to Non-Government Sector
Platni bilans
Balance of Payments
Bruto devizne rezerve
Gross Official Reserves
U milionima KM 2.708 2.484 2.793 3.479 4.225 5.452 6.699
In Millions of KM
U milionima USD 1.239 1.196 1.611 2.208 2.686 3.496 4.686
In Millions of US Dollars
U mjesecima uvoza robe i usluga 3,4 3,0 3,2 3,7 4,0 5,2 5,4
In Months of Imports of goods and services
Saldo teku}eg ra~una
Current Account Balance
U milionima KM -1.630 -2.449 -2.814 -2.579 -3.042 -1.597 -2.739
In Millions of KM
U milionima USD -744 -1.194 -1.636 -1.670 -1.949 -1.083 -2.005
In Millions of US Dollars
U procentima BDP-a -14,1 -19,1 -19,4 -16,3 -18,0 -8,4 -13,1
As a percentage of GDP
Saldo robne razmjene
Trade Balance
U milionima KM -6.471 -6.891 -7.180 -7.193 -7.749 -6.661 -8.102
In Millions of KM
U milionima USD -2.958 -3.341 -4.157 -4.569 -4.901 -4.296 -5.700
In Millions of US Dollars
U procentima BDP-a -55,8 -53,7 -49,5 -45,6 -45,8 -34,8 -38,7
As a percentage of GDP
Vanjski dug sektora vlade
External Debt of Govermment Sector
U milionima KM 4.421 4.290 4.014 4.032 4.338 4.071 3.959
In Millions of KM
U milionima USD 1.994 2.286 2.565 2.804 2.617 2.741 2.769
In Millions of US Dollars
U procentima BDP-a 38,1 33,4 27,7 25,5 25,6 21,3 18,9
As a percentage of GDP
Servisiranje vanjskog duga6)
External Debt Servicing6)
U milionima KM 178 237 254 227 230 270 239
In Millions of KM
U milionima USD 81 114 147 144 146 173 167
In Millions of US Dollars
U procentima izvoza robe i usluga 5,0 7,0 6,7 4,9 4,2 3,8 3,0
As a percentage of exports of goods and services

Biljeka: Note:
1) 1)
Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci za 2003, 2004, 2005. i 2006. godinu su revidirani Source: BH Agency for statistics, data for 2003, 2004, 2005 and 2006 are revised
u skladu sa tematskim biltenom Nacionalni rauni iz decembra 2007. according to the Agency for statistics BiH thematic bulletin National Accounts from
2)
Procjena Centralna banka BiH. December 2007.
3) 2)
Do 2006. stopa rasta cijena na malo (RP) a za 2006. godinu i dalje stopa rasta potroakih Estimates of BH Central Bank.
3)
cijena. Za stope rasta RP ponder je udio BDP FBiH i RS u BDP BiH. Growth rate of Retail prices is presented until 2006, but for 2006 and following periods
4)
Izvor: Centralna banka BiH, a do 2002. procjena MMF-a. in the table is presented consumer price (CP) growth rate. For RP rates weights used
5)
Rashodi ukljuuju i neto nabavku stalnih sredstava. represent FBiH and RS shares in BH GDP.
6) 4)
Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH. Source: BH Central Bank, until 2002 IMF estimates.
5)
Expenditure also includes net acquisition of fixed assets.
6)
Source: BH Ministry for Finance and Treasury.

- 12 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI GLAVNI EKONOMSKI INDIKATORI

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.


Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milijunima KM)1) 11.599 12.829 14.505 15.786 16.928 19.121 20.9502)
Nominalni BDP BiH, teku}e cijene (u milionima KM)1)
Realni BDP (stopa rasta u %)2) 4,5 5,5 3,0 6,31) 3,91) 6,71) 6,0
Realni BDP (stopa rasta u%)2)
Stopa rasta cijena na malo u BiH3) (u %)
Stopa rasta cijena na malo u BiH3) (u %)
Federacija BiH (u %) 3,1 0,4 0,6 0,4 3,8 6,1 1,5
Federacija BiH (u %)
Republika Srpska (u %) 0,9 0,2 0,6 0,5 4,3 4,6 4,9
Republika Srpska (u %)
Prora~un op}e vlade4) U postocima BDP-a / U procentima BDP-a
Buxet op{te vlade4)
Prihodi 46,9 40,0 41,5 40,4 42,1 44,9 46,9
Prihodi
Rashodi5) 50,2 40,1 40,8 38,8 39,6 42,0 45,6
Rashodi5)
Saldo -3,3 -0,1 0,7 1,6 2,4 2,9 1,3
Saldo
Novac i kredit U postocima BDP-a / U procentima BDP-a
Novac i kredit
Novac u {irem smislu (M2) 40,3 39,5 37,9 43,3 47,7 52,7 58,5
Novac u {irem smislu (M2)
Krediti nevladinim sektorima 28,5 32,9 35,0 37,3 44,3 48,3 56,5
Krediti nevladinim sektorima
Platna bilanca
Platni bilans
Bruto devizne pri~uve
Bruto devizne rezerve
U milijunima KM 2.708 2.484 2.793 3.479 4.225 5.452 6.699
U milionima KM
U milijunima USD 1.239 1.196 1.611 2.208 2.686 3.496 4.686
U milionima USD
U mjesecima uvoza robe i usluga 3,4 3,0 3,2 3,7 4,0 5,2 5,4
U mjesecima uvoza robe i usluga
Bilanca teku}eg ra~una
Saldo teku}eg ra~una
U milijunima KM -1.630 -2.449 -2.814 -2.579 -3.042 -1.597 -2.739
U milionima KM
U milijunima USD -744 -1.194 -1.636 -1.670 -1.949 -1.083 -2.005
U milionima USD
U postocima BDP-a -14,1 -19,1 -19,4 -16,3 -18,0 -8,4 -13,1
U procentima BDP-a
Bilanca robne razmjene
Saldo robne razmjene
U milijunima KM -6.471 -6.891 -7.180 -7.193 -7.749 -6.661 -8.102
U milionima KM
U milijunima USD -2.958 -3.341 -4.157 -4.569 -4.901 -4.296 -5.700
U milionima USD
U postocima BDP-a -55,8 -53,7 -49,5 -45,6 -45,8 -34,8 -38,7
U procentima BDP-a
Vanjski dug sektora vlade
Spoqni dug sektora vlade
U milijunima KM 4.421 4.290 4.014 4.032 4.338 4.071 3.959
U milionima KM
U milijunima USD 1.994 2.286 2.565 2.804 2.617 2.741 2.769
U milionima USD
U postocima BDP-a 38,1 33,4 27,7 25,5 25,6 21,3 18,9
U procentima BDP-a
Servisiranje vanjskog duga6)
Servisirawe spoqnog duga6)
U milijunima KM 178 237 254 227 230 270 239
U milionima KM
U milijunima USD 81 114 147 144 146 173 167
U milionima USD
U postocima izvoza robe i usluga 5,0 7,0 6,7 4,9 4,2 3,8 3,0
U procentima izvoza robe i usluga

Biljeka: Biqe{ka:
1) 1)
Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci za 2003, 2004, 2005. i 2006. godinu su revidirani Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci za 2003, 2004,
sukladno tematskom biltenu Nacionalni rauni iz prosinca 2007. 2005, i 2006. godinu su revidirani u skladu sa tematskim
2)
Procjena Centralne banke BiH. biltenom Nacionalni ra~uni iz decembra 2007.
2)
3)
Do 2006. stopa rasta cijena na malo (RP) a za 2006. godinu i dalje stopa rasta potroakih Procjena Centralne banke BiH
3)
cijena. Za stope rasta RP ponder je udio BDP FBiH i RS u BDP BiH. Do 2006. stopa rasta cijena na malo (RP) a za 2006. godinu
4) i daqe stopa rasta potro{a~kih cijena. Za stope rasta RP
Izvor: Centralna banka BiH a do 2002. procjena MMF-a.
5)
ponder je udio BDP FBiH i RS u BDP BiH.
Rashodi ukljuuju i neto nabavku stalnih sredstava. 4)
Izvor: Centralna banka BiH a do 2002. procjena MMF-a.
6) 5)
Izvor: Ministarstvo za financije i trezor BiH. Rashodi ukqu~uju i neto nabavku stalnih sredstava.
6)
Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH.

- 13 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

1. MEUNARODNO EKONOMSKO OKRUENJE 1. INTERNATIONAL ECONOMIC ENVIRONMENT


Meunarodno okruenje International environment

Zbog problema na nansijskim tritima i velikog porasta Because of the turmoil in the nancial markets and a vast
cijena nafte koji su se javili u drugoj polovini 2007, sva increase of oil prices occurring in the second half of 2007,
predvianja o rastu svjetske ekonomije za 2008. revidirana all world economic growth forecasts for 2008 were revised
su nanie. Prema posljednjim MMF-ovim procjenama (april downward. According to the latest IMF estimates (April 2008),
2008) oekuje se globalni ekonomski rast od 3,7% u ovoj the economic growth of 3.7 per cent is expected this year,
godini, dok je januarska projekcija bila 4,1%. Usporavanje while the January forecast was 4.1 per cent. The slowdown
svjetske ekonomije uzrokovano je slabim rastom ekonomskih of the world economy was caused by weak expansion of
aktivnosti u razvijenim zemljama, prvenstveno SAD-u, dok economic activities in developed countries, U. S. Primarily,
se u zemljama u razvoju takoe oekuje usporavanje, ali while a gentler slowdown is also expected in the developing
blaim intenzitetom. countries.

Grafikon 1: Referentne kamatne stope glavnih svjetskih Graph 1: Reference interest rates of major world
centralnih banaka central banks

6.50
Amerika centralna banka US Federal Reserve
6.00
Banka Engleske Bank of England
5.50
Evropska centralna banka 5.00 European Central Bank
4.50
% 4.00
3.50
3.00
2.50
2.00
1.50
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5
2006. 2007. 2008.

U eurozoni i u EU27 u toku prvog kvartala 2008, u poreenju In the Eurozone and in EU27, during the rst quarter of 2008,
sa prethodnim kvartalom, ostvaren je realni rast BDP-a in comparison with the previous quarter, a real GDP growth
od 0,7%, zahvaljujui velikom rastu BDP-a u Njemakoj of 0.7 per cent was achieved, owing to the considerable GDP
od 1,5%. Cjelokupan ekonomski rast u eurozoni u prvom growth in Germany of 1.5 per cent. The overall economic
kvartalu premaio je oekivanja veine analitiara. Najvei growth in the Eurozone in the rst quarter exceeded
kvartalni rast ostvaren je u posljednjih 12 godina u Njemakoj, expectations of most analysts. The highest quarterly growth
in the last 12 years was achieved in Germany, owing to
zahvaljujui povoljnim klimatskim okolnostima, ime su
favorable weather conditions, which bolstered construction
omoguene aktivnosti u graevinarstvu. activities.
ECB nije mijenjela referentnu kamatnu stopu koja iznosi 4%, The ECB did not change the reference interest rate which
mada postoje odreeni rizici da bi inacija mogla rasti, a koja is at 4 per cent, although there are certain risk that ination,
iznosi preko 3% od poetka 2008. Rast cijena energenata i which exceeded 3 per cent since the start of 2008, may rise.
hrane znaajno su uticali na inaciju u gotovo svim razvijenim Increases of energy and food prices signicantly affected
ekonomijama. ination in nearly all developed economies.
Procjena vanjskotrgovinskog bilansa pokazuje decit u martu A forecast of the foreign trade balance points to a March
2008. od 2,4 milijarde eura u eurozoni, i 20,9 milijardi eura 2008 decit of EUR 2.4 billion in the Eurozone and EUR 20.9
u EU27. billion in the EU27.

Da bi stimulisao ekonomske aktivnosti uslijed krize na tritu To stimulate economic activities because of the crisis in the real
nekretnina i kredita, FED je od septembra prole godine estate and credit markets, the U. S. Federal Reserve cut the
reference interest rate by 3.25 per cent since September last
smanjio referentnu kamatnu stopu za 3,25, tako da trenutno year, so that at the moment it is 2 per cent. At 0.6 per cent, the
iznosi 2%. Rast BDP-a u SAD-u u prvom kvartalu 2008. GDP growth in the U. S. In the rst quarter of 2008 remained at
ostao je na istom nivou (0,6%) kao i etvrtom kvartalu 2007. the same level as in the fourth quarter of 2007.

- 14 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

1. MEUNARODNO EKONOMSKO OKRUENJE 1.

Meunarodno okruenje e

Zbog problema na nancijskim tritima i velikog porasta


cijena nafte koji su se javili u drugoj polovini 2007, sva
predvianja o rastu svjetske ekonomije za 2008. revidirana 2007, 2008.
su nanie. Prema posljednjim MMF-ovim procjenama (travanj . -
2008) oekuje se globalni ekonomski rast od 3,7% u ovoj ( 2008)
godini, dok je sijeanjska projekcija bila 4,1%. Usporavanje 3,7% ,
svjetske ekonomije uzrokovano je slabim rastom ekonomskih 4,1%.
aktivnosti u razvijenim zemljama, prvenstveno SAD-u, dok
se u zemljama u razvoju takoer oekuje usporavanje, ali , -,
, .
blaim intenzitetom.

Grafikon 1: Referencne kamatne stope glavnih svjetskih Grafikon 1:


centralnih banaka

6.50
Amerika sredinja banka Ameri~ka centralna banka
6.00
Banka Engleske Banka Engleske
5.50
Evropska sredinja banka 5.00 Evropska centralna banka
4.50
% 4.00
3.50
3.00
2.50
2.00
1.50
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5
2006. 2007. 2008.

U eurozoni i u EU27 tijekom prvog tromjeseja 2008, u 27 2008,


usporedbi sa prethodnim tromjesejem, ostvaren je realni ,
rast BDP-a od 0,7%, zahvaljujui velikom rastu BDP-a u - 0,7%,
Njemakoj od 1,5%. Cjelokupan ekonomski rast u eurozoni u - 1,5%.
prvom tromjeseju premaio je oekivanja veine analitiara.
.
Najvei tromjeseni rast ostvaren je u posljednjih 12 godina
12 ,
u Njemakoj, zahvaljujui povoljnim klimatskim okolnostima, ,
ime su omoguene aktivnosti u graevinarstvu. .
ECB nije mijenjela referencnu kamatnu stopu koja iznosi 4%,
mada postoje odreeni rizici da bi inacija mogla rasti, a koja 4%,
iznosi preko 3% od poetka 2008. Rast cijena energenata , 3% 2008.
i hrane znaajno su utjecali na inaciju u gotovo svim
razvijenim ekonomijama. .
Procjena vanjskotrgovinske bilance pokazuje decit u oujku
2008. od 2,4 milijarde eura u eurozoni, i 20,9 milijardi eura 2008. 2,4 , 20,9
u EU27. 27.

Da bi stimulirao ekonomske aktivnosti uslijed krize na tritu


, FED
nekretnina i kredita, FED je od rujna prole godine smanjio

referencnu kamatnu stopu za 3,25, tako da trenutano iznosi
3,25, 2%. - -
2%. Rast BDP-a u SAD-u u prvom tromjeseju 2008. ostao 2008. (0,6%)
je na istoj razini (0,6%) kao i etvrtom tromjeseju 2007. 2007.

- 15 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Vrijednost amerikog dolara je posljednjih mjeseci padala u The value of the USD against the euro dropped in recent
odnosu na euro kako je FED smanjivao referentnu kamatnu months as the U. S. Federal Reserve cut the reference interest
stopu, to je investitore okrenulo vie evropskom tritu. rate, which made the investors favor the European market.

Cijena sirove nafte iskazana u dolarima se udvostuila The price of crude oil in dollars doubled in the rst quarter of
u prvom kvartalu 2008. u odnosu na prvi kvartal 2007. 2008, in comparison with the rst quarter of 2007. Depreciation
Deprecijacijski pritisci na ameriki dolar, velika nesigurnost pressures on the U. S. Dollar, great uncertainty in the global
na svjetskim robnim tritima, uz globalno geopolitiko commodity markets, along with the global geopolitical climate
okruenje i mogue smanjenje potranje Kine za ovim and possible reduction in the demand of China for this energy
energentom, mogu dijelom objasniti ovako veliki rast cijena source could partly explain such price jumps in recent months.
posljednjih mjeseci. Meutim, smanjenje rasta potranje However, the reduced increase of demand is expected
oekuje se prvenstveno zbog mogueg sporijeg globalnog predominantly because of possible slower global economic
ekonomskog rasta, a i rasta cijene ovog energenta. I pored growth, as well as due to increasing price of this energy
toga, postoje predvianja da bi cijena sirove nafte do kraja source. Nevertheless, there are forecasts that the crude oil
godine mogla dostii ak 200 dolara po barelu. price may reach USD 200 per barrel by the end of the year.

Grakon 2: Cijene sirove nafte i godinje stope inacije Graph 2 : Oil prices (EUR/barrel) and annual ination rate

Cijena sirove nafte((US$/barel, l.s.) Crude Oil Prices(US$/barrel, l.h.s.)


110 5
Stopa inflacije u EMU(d.s) Inflation rate in EMU (r.h.s)
4.5
Stopa inflacije u SAD (d.s) 100 4 Inflation Rate in USA (r.h.s)

90 3.5
3
80 2.5
2
70 1.5
60 1
0.5
50 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3
2006. 2007. 2008.

Tabela: Ekonomski indikatori za odabrane regije Table: Economic indicators for selected regions

Stopa rasta BDP Trgovinski bilans (u mlrd euro, za SAD u mlrd US $) Inacija u %, godinja stopa
(% promjene u odnosu na prethodni kvartal) januar februar mart mart prethodne godine

Growth rates of GDP Trade balance (in bn euro , for USA in bn US $) Infatiom in %, annual rates
(% change compared with the previous quarter) January February March March year ago
SAD
United States 0,6 Q1 -40,02 -41,84 -37,48 4,0 2,6

Eurozona
Euro Area 0,7 Q1 -1,3 1,6 -2,4 3,6 2,6

EU27
EU27 0,7 Q! -19,1 -15,0 -20,9 3,7 2,2

Italija
Italy 0,6 Q1 -1,1 -0,4 -1,5 3,6 1,8

Njemaka
Germany 1,5 Q1 6,7 7,0 6,2 3,30 2,00

Slovenija 0,4 Q4-2007 0,0 0,1 0,0 6,6 2,9


Slovenia
V. Britanija 0,4 Q1 -5,8 -6,4 -7,0 2,5 2,8
G. Britain

Izvor: Eurostat, Bureau of Labor statistics Source: Eurostat, Bureau of Labor statistics

- 16 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Vrijednost amerikog dolara je posljednjih mjeseci padala u


odnosu na euro kako je FED smanjivao referencnu kamatnu FED
stopu, to je investitore okrenulo vie europskom tritu. , .

Cijena se sirove nafte iskazana u dolarima udvostuila u


prvom tromjeseju 2008. u odnosu na prvo tromjeseje 2007. 2008. 2007.
Deprecijacijski pritisci na ameriki dolar, velika nesigurnost ,
na svjetskim robnim tritima, uz globalno geopolitiko ,
okruenje i mogue smanjenje potranje Kine za ovim
energentom, mogu dijelom objasniti ovako veliki rast cijena ,
posljednjih mjeseci. Meutim, smanjenje rasta potranje . ,
oekuje se prvenstveno zbog mogueg sporijeg globalnog
ekonomskog rasta, a i rasta cijene ovog energenta. I pored , .
toga, postoje predvianja da bi cijena sirove nafte do kraja ,
godine mogla dostii ak 200 dolara po barelu. 200 .

Grakon 2: Cijene sirove nafte i godinje stope inacije Grafikon 1:

Cijena sirove nafte((US$/barel l.s) Cijena sirove nafte((US$ barel, l.s)


110 5
Stopa inflacije u EMU(d.s) Stopa inflacije u EMU(d.s)
4.5
Stopa inflacije u SAD (d.s) 100 4 Stopa inflacije u SAD (d.s)

90 3.5
3
80 2.5
2
70 1.5
60 1
0.5
50 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3
2006. 2007. 2008.

Tablica: Ekonomski indikatori za odabrane regije Tabela: Ekonomski indikatori za odabrane regije

Stopa rasta BDP Trgovinski bilans (u mlrd euro, za SAD u mlrd US $) Inacija u %, godinja stopa
(% promjene u odnosu na prethodno tromesjee) sijeanj veljaa oujak oujak prethodne godine
Stopa rasta BDP Trgovinski bilans (u mlrd euro, za SAD u mlrd US $) Inflacija u %, godi{nja stopa
(% promjene u odnosu na prethodni kvartal) januar februar mart mart prethodne godine
SAD
0,6 Q1 -40,02 -41,84 -37,48 4,0 2,6
SAD
Eurozona
0,7 Q1 -1,3 1,6 -2,4 3,6 2,6
Evrozona
EU27
EU27 0,7 Q! -19,1 -15,0 -20,9 3,7 2,2

Italija
0,6 Q1 -1,1 -0,4 -1,5 3,6 1,8
Italija
Njemaka
1,5 Q1 6,7 7,0 6,2 3,30 2,00
Wema~ka
Slovenija
0,4 Q4-2007 0,0 0,1 0,0 6,6 2,9
Slovenija
V. Britanija
0,4 Q1 -5,8 -6,4 -7,0 2,5 2,8
V. Britanija
Izvor: Eurostat, Bureau of Labor statistics Izvor: Eurostat, Bureau of Labor statistics

- 17 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

2. REALNI SEKTOR 2. REAL SECTOR

2.1 Industrijska proizvodnja 2.1 Industrial output

U prvom kvartalu 2008. u FBiH, u odnosu na prvi kvartal 2007, In FBiH, in the rst quarter of 2008, in comparison with the
zabiljeen je rast industrijske proizvodnje za 5,0%. Pri tome, rst quarter of 2007, industrial production increased by 5.0
u martu 2008. u odnosu na mart 2007, obim industrijske per cent. In this context, the volume of industrial production
in March of 2008 was 5.7 per cent lower in comparison with
proizvodnje manji je za 5,7%, a u odnosu na februar 2008. March of 2007, and 3.8 per cent lower in comparison with
manji je za 3,8%. U prvom kvartalu 2008. u odnosu na etvrti February 2008. The volume of industrial production in the
kvartal 2007. obim industrijske proizvodnje, takoe, je manji rst quarter of 2008 was also lower by 8.3 per cent compared
za 8,3%. to the fourth quarter of 2007.

U RS u prvom kvartalu 2008, u odnosu na prvi kvartal 2007, In RS, the volume of industrial production in the rst quarter
zabiljeen je rast obima industrijske proizvodnje za 5,8%. of 2008 increased by 5.8 per cent in comparison with the
rst quarter of 2007. In this context, the volume of industrial
Pri tome, u martu 2008. u odnosu na mart 2007. obim
production was higher by 6.0 per cent in March of 2008 in
industrijske proizvodnje je vei za 6,0%, a u odnosu na comparison with March of 2007, and by 10.6 per cent in
februar 2008. vei je za 10,6% (tabela 03). U prvom kvartalu comparison with February of 2008. The volume of industrial
2008. u odnosu na etvrti kvartal 2007. obim industrijske production in the rst quarter of 2008 was also higher by 2.7
proizvodnje, takoe, vei za 2,7%. per cent compared to the fourth quarter of 2007.
Kada se posmatra kretanje indeksa industrijske proizvodnje The index of industrial production, viewed by month during
po mjesecima u prvom kvartalu 2008, u poreenju sa istim the rst quarter of 2008, in comparison with the same months
mjesecima 2007, u FBiH se u prva dva mjeseca biljei rast in 2007, shows that increases of the volume of industrial
obima industrijske proizvodnje, dok se u martu biljei pad production were registered in FBiH in the rst two months,
while a 5.7 per cent drop was registered in March. At the same
od 5,7%. Istovremeno, u RS se u svim mjesecima prvog
time, in RS, increases of the volume of industrial production
kvartala 2008. biljei rast obima industrijske proizvodnje.
were registered in all months of the rst quarter of 2008.
U oba entiteta karakteristian je pad obima industrijske Drops in the volume of industrial production in January of
proizvodnje u januaru 2008. i moe se objasniti sezonskim 2008 in both entities are typical and can be accounted for by
kretanjem i praznicima u ovom mjesecu. seasonal trends and holidays in this month.

Grakon 3: Indeks industrijske proizvodnje u FBiH Graph 3: Index of idustrial production for FBH

FBiH-Indeks industrijske proizvodnje Index of idustrial production for FBH


140

130
2005=100

120

110

100
4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 3 Source: Table 3

- 18 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

2. REALNI SEKTOR 2.

2.1 Industrijska proizvodnja 2.1

U prvom tromjeseju 2008. u FBiH, u odnosu na prvo 2008. ,


tromjeseje 2007, zabiljeen je rast industrijske proizvodnje 2007,
za 5,0%. Pri tome, u oujku 2008. u odnosu na oujak 2007, 5,0%. , 2008. 2007,
obujam industrijske proizvodnje manji je za 5,7%, a u odnosu 5,7%,
na veljau 2008. manji je za 3,8%. U prvom tromjeseju 2008. 2008. 3,8%. 2008.
u odnosu na etvrto tromjeseje 2007. obujam industrijske 2007.
proizvodnje, takoer, je manji za 8,3%. , , 8,3%.

U RS u prvom tromjeseju 2008, u odnosu na prvo tromjeseje 2008,


2007, zabiljeen je rast obujma industrijske proizvodnje za 2007,
5,8%. Pri tome, u oujku 2008. u odnosu na oujak 2007. 5,8%. , 2008. 2007.
obujam industrijske proizvodnje je vei za 6,0%, a u odnosu 6,0%,
na veljau 2008. vei je za 10,6% (tablica 03). U prvom 2008. 10,6% ( 03).
tromjeseju 2008. u odnosu na etvrto tromjeseje 2007. 2008. 2007.
obujam industrijske proizvodnje, takoer, vei za 2,7%. , , 2,7%.
Kada se promatra kretanje indeksa industrijske proizvodnje
po mjesecima u prvom tromjeseju 2008, u usporedbi 2008,
sa istim mjesecima 2007, u FBiH se u prva dva mjeseca 2007,
biljei rast obujma industrijske proizvodnje, dok se u oujku ,
biljei pad od 5,7%. Istodobno, u RS se u svim mjesecima 5,7%. ,
prvog tromjeseja 2008. biljei rast obujma industrijske 2008.
proizvodnje. .
U oba entiteta karakteristian je pad obujma industrijske
proizvodnje u sijenju 2008. i moe se objasniti sezonskim 2008.
kretanjem i praznicima u ovom mjesecu. .

Grakon 3: Indeks industrijske proizvodnje u FBiH Grafikon 3:

FBiH-Indeks industrijske proizvodnje 140


FBiH-Indeks industrijske proizvodwe

130
2005=100

120

110

100
4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 3 Izvor: tabela 3

- 19 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 4: Indeks industrijske proizvodnje u RS Graph 4: Index of idustrial production for RS

RS-Indeks industrijske proizvodnje 160 Index of idustrial production for RS


150
140
130

2005=100
120
110
100
90
80
70
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 4 Source: Table 4

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada An analysis of the composition of the index of industrial production
se posmatra mart 2008. u odnosu na mart 2007, pokazuje in FBiH, when considering March of 2008 in comparison with
da je u FBiH u rudarstvu zabiljeena neznatna stopa rasta March of 2007, shows that mining registered an insignicant
od 0,8%, dok je u preraivakoj industriji i snabdijevanju rate of growth of 0.8 per cent, while the manufacturing and
el. energijom, plinom i vodom ostvaren pad obima electricity, gas and water supply registered drops in the output
proizvodnje za 8,0%, odnosno 2,2%. I pored injenice da by 8.0 and 2.2 per cent, respectively. Despite the fact that the
manufacturing industry recorded an average decline of the
je u preraivakoj industriji ostvaren prosjean pad obima
volume of production, an increase in the volume of production
proizvodnje, u veini grana (14 od 22 grane) ostvaren je rast
was achieved in most sectors (14 out of 22 sectors). In that
obima proizvodnje. Pri tome, u est grana zabiljeen je veliki
context, a large decline in the volume of production was
pad obima proizvodnje i to: hemijskih proizvoda (67,8%), registered in the following six sectors: chemical products (67.8
namjetaja (31,4%), kancelarijskih maina (25,7%), prerade per cent), furniture (31.4 per cent), ofce equipment (25,7 per
drveta (23,8%) medicinskih, preciznih i optikih instrumenata cent), wood processing (23.8 per cent), medical, precision and
(21,2%) i prerade koe (15,9%), dok je u preostale dvije grane optical instruments (21.2 per cent) and leather processing (15.9
zabiljeen neznatan pad obima proizvodnje. Istovremeno, per cent), while two other sectors recorded insignicant declines
od 14 grana u kojima je ostvaren rast obima proizvodnje, of the volume of production. At the same time, among 14 sectors
najvei rast zabiljeen je u proizvodnji ostalih saobraajnih where increases in the volume of production were achieved,
sredstava i to za 3,8 puta, dok je u proizvodnji koksa i naftnih the highest growth was recorded in the manufacturing of other
derivata zabiljeen rast proizvodnje za 49,4%, tekstila za transportation equipment by 3.8 times, while the production
40,7%, metala za 39,4%, proizvoda od metala za 34,8%, of coke and rened petroleum products recorded an increase
itd. U okolnostima globalnog rasta cijena hrane, posebno of 49.4 per cent, of textiles 40,7 per cent, of metals 39.4
ohrabruje rast proizvodnje hrane i pia, ija proizvodnja je u per cent, of metal products 34,8 per cent etc. In the context
of the global rise of food prices, an increase of production of
ovom periodu porasla za 7,8%.
food products and beverages, which grew by 7.8 per cent in this
U istom periodu u RS u rudarstvu, preraivakoj industriji i
period, is particularly encouraging.
snabdijevanju el. energijom, plinom i vodom zabiljeen je
In RS, during the same period, the volumes of production in
rast obima proizvodnje za 25,0%, 5,0% i 4,4%, respektivno. mining, manufacturing and electricity, gas and water supply
I pored injenice da je u preraivakoj industriji ostvaren recorded increases of 25.0, 5,0 and 4,4 per cent, respectively.
prosjean rast obima proizvodnje, u veini grana (13 od Despite the average increase in the volume of production in
23 grane 1) ostvaren je pad obima proizvodnje. Tako je u manufacturing, most sectors (13 out of 23 1) registered declines
osam grana (proizvodnju radio, TV i komunikacijske opreme in the volumes of production. Consequently, the following eight
zanemarujemo zbog malog obima) ostvaren veliki pad obima sectors (production of radio, TV and communications equipment
proizvodnje i to: reciklai 47,6%, proizvodnji kancelarijskih is disregarded because of the small volume of production)
maina 46,5%, medicinskih i preciznih instrumenata 36,1%, recorded large decllines in the volumes of production: recycling
metalnih proizvoda 29,4%, odjevnih predmeta 24,7%, koe 47.6 per cent, manufacturing of ofce equipment 46.5 per
18,4%, izdavakoj djelatnosti 14,4% i hemijskih proizvoda cent, medical and precision instruments 36.1 per cent, metal
products 29.4 per cent, apparel 24.7 per cent, leather 18.4

1 1
Jedna grana vie nego u FBiH, a odnosi se na proizvodnju radio, TV i One sector more than in FBiH, and it concerns production of radio, TV and
komunikacione opreme. communications equipment.

- 20 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 4: Indeks industrijske proizvodnje u RS Grafikon 4:

RS-Indeks industrijske proizvodnje 160 RS-Indeks industrijske proizvodnje


150
140
130

2005=100
120
110
100
90
80
70
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 4 Izvor: tabela 4

Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada se ,


promatra oujak 2008. u odnosu na oujak 2007, pokazuje 2008. 2007,
da je u FBiH u rudarstvu zabiljeena neznatna stopa rasta od
0,8%, dok je u preraivakoj industriji i opskrbi el. energijom, 0,8%,
plinom i vodom ostvaren pad obujma proizvodnje za 8,0%, . ,
8,0%, 2,2%.
odnosno 2,2%. I pored injenice da je u preraivakoj

industriji ostvaren prosjean pad obujma proizvodnje, u veini
, (14
grana (14 od 22 grane) ostvaren je rast obujma proizvodnje. 22 ) . ,
Pri tome, u est grana zabiljeen je veliki pad obujma
proizvodnje i to: kemijskih proizvoda (67,8%), namjetaja : (67,8%), (31,4%),
(31,4%), uredskih strojeva (25,7%), prerade drveta (23,8%) (25,7%), (23,8%)
medicinskih, preciznih i optikih instrumenata (21,2%) ,
i prerade koe (15,9%), dok je u preostale dvije grane (21,2%) (15,9%),
zabiljeen neznatan pad obujma proizvodnje. Istodobno, .
od 14 grana u kojima je ostvaren rast obujma proizvodnje, , 14
,
najvei rast zabiljeen je u proizvodnji ostalih prometnih
3,8 ,
sredstava i to za 3,8 puta, dok je u proizvodnji koksa i naftnih

derivata zabiljeen rast proizvodnje za 49,4%, tekstila za
49,4%, 40,7%,
40,7%, metala za 39,4%, proizvoda od metala za 34,8%, 39,4%, 34,8%, .
itd. U okolnostima globalnog rasta cijena hrane, posebno ,
ohrabruje rast proizvodnje hrane i pia, ija je proizvodnja u ,
ovom razdoblju porasla za 7,8%. 7,8%.
U istom razdoblju u RS u rudarstvu, preraivakoj industriji ,
i opskrbi el. energijom, plinom i vodom zabiljeen je rast . ,
obujma proizvodnje za 25,0%, 5,0% i 4,4%, respektivno. 25,0%, 5,0%
I pored injenice da je u preraivakoj industriji ostvaren 4,4%, .
,
prosjean rast obujma proizvodnje, u veini grana (13 od
(13 23 1)
23 grane 1) ostvaren je pad obujma proizvodnje. Tako je u
. ( ,
osam grana (proizvodnju radio, TV i komunikacijske opreme
zanemarujemo zbog malog obujma) ostvaren veliki pad ) :
obujma proizvodnje i to: reciklai 47,6%, proizvodnji uredskih 47,6%,
strojeva 46,5%, medicinskih i preciznih instrumenata 36,1%, 46,5%, 36,1%,
metalnih proizvoda 29,4%, odjevnih predmeta 24,7%, koe 29,4%, 24,7%,
18,4%, izdavakoj djelatnosti 14,4% i kemijskih proizvoda 18,4%, 14,4%

1 1
Jedna grana vie nego u FBiH, a odnosi se na proizvodnju radio, TV i ,
komunikacijske opreme. , .

- 21 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

10,9% (tabela 4). Istovremeno, najvei rast, od 10 grana u per cent, publishing 14.4 per cent and chemical products 10.9
kojima je ostvaren rast obima proizvodnje, zabiljeen je u per cent (Table 4). At the same time, the highest growth, out of 10
proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina i to za 2,3 puta, dok sectors where the volume of production increased, was recorded in
the production of textile weaves and fabrics, by 2.3 times, while the
je u proizvodnji elektrinih maina i aparata zabiljeen rast
manufacturing of electrical equipment and apparatuses recorded
proizvodnje za 85,5%, ostalih saobraajnih sredstava za a production increase by 85.5 per cent, other transportation
69,9%, te motornih vozila i prikolica za 68,0%. Kao i u FBiH equipment by 69.9 per cent and motor vehicles and trailers by
ohrabruje rast proizvodnje hrane i pia, ija je proizvodnja u 68.0 per cent. As in FBiH, an 8.6 per cent increase of production
ovom periodu porasla za 8,6%. of food products and beverages is encouraging.
Prema tome, prvi kvartal 2008. karakterie nastavak rasta Consequently, the rst quarter of 2008 is characterized by the
growth of the volume of industrial production in both entities in
obima industrijske proizvodnje u oba entiteta, u odnosu
comparison with the rst quarter of 2007. In contrast, when
na prvi kvartal 2007. Pri tome je u prvom kvartalu 2008, u compared with the fourth quarter of 2007, in the rst quarter of
odnosu na etvrti kvartal 2007, u RS zabiljeen rast, dok je u 2008 the volume of industrial production increased in RS and
FBiH zabiljeen pad obima industrijske proizvodnje. declined in FBiH.

2.2 Cijene 2.2 Prices

Inacija2 posmatrana na godinjem nivou u BiH u martu On the annual basis, ination2 in BiH was 7.1 per cent in
2008. bila je 7,1%. Istovremeno, u BiH je zabiljeen rast March 2008. At the same time, the recorded price increase in
cijena u prvom kvartalu 2008. u odnosu na isti period 2007. BiH in the rst quarter of 2008 in comparison with the same
period in 2007 was 6.5 per cent, while the prices in the rst
za 6,5%, dok su cijene u prvom kvartalu 2008. u odnosu na quarter of 2008 grew by 2.8 per cent relative to the fourth
etvrti kvartal 2007. porasle za 2,8%. Pri tome, rast cijena u quarter of 2007. At the same time, the price increases in the
prvom kvartalu 2008. sporiji je za 1,2 procentna poena nego rst quarter of 2008 was 1.2 percentage points slower than
rast cijena u etvrtom kvartalu 2007. in the fourth quarter of 2007.

A price increase in March 2008, relative to February 2008,


Rast cijena u martu 2008. u odnosu na februar 2008. bio
was 1.0 per cent, and in February relative to January 0.4
je 1,0%, a u februaru u odnosu na januar 0,4%, dok su u per cent, while in January relative to December 2007 prices
januaru u odnosu na decembar 2007. cijene porasle za increased by 1.4 per cent, which means that the monthly
1,4%, tako da su mjesene stope rasta cijena nie nego u price increase rates were lower than in the fourth quarter of
etvrtom kvartalu 2007. (tabela 05). 2007 (Table 5)

Grakon 5: BiH - Indeks potroakih cijena (CPI) Graph 5: BiH - Consumer Price Index (CPI)

mjesec / isti mjesec 108 month / same month


prethodne god. (BiH) 107 previous year (BiH)

mjesec/prethodni 106 month/previous month


mjesec tekue godine) 105 of current year

104
103
102
101
100
99
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

Izvor: tabela 5 2006. 2007. 2008. Source: Table 5

Struktura indeksa potroakih cijena pokazuje da je najvei The composition of the consumer price index indicates that
rast cijena na godinjem nivou (mart 2008/mart 2007) the highest price increases on the annual basis (March
zabiljeen kod komponenti CPI-ja koje obuhvataju hranu 2008/March 2007) was recorded for the CPI components
2
Since 2008, ination has been monitored on the basis of the Consumper
2
Od 2005. inacija se prati na osnovu indeksa potroakih cijena - CPI, a Price Index CPI, and not on the basis of the Retail Price Index. The
ne indeksa cijena na malo. Ovaj indeks, kao mjera inacije, u skladu je sa CPI, as a measure of ination, is in accordance with European and world
evropskim i svjetskim standardima. standards.

- 22 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

10,9% (tablica 4). Istodobno, najvei rast, od 10 grana u 10,9% ( 4). , ,


kojima je ostvaren rast obujma proizvodnje, zabiljeen je 10 ,
u proizvodnji tekstilnih prediva i tkanina i to za 2,3 puta,
dok je u proizvodnji elektrinih strojeva i aparata zabiljeen 2,3 ,
rast proizvodnje za 85,5%, ostalih prometnih sredstava za
69,9%, te motornih vozila i prikolica za 68,0%. Kao i u FBiH 85,5%, 69,9%,
ohrabruje rast proizvodnje hrane i pia, ija je proizvodnja u 68,0%.
ovom razdoblju porasla za 8,6%. ,
Prema tome, prvo tromjeseje 2008. karakterizira nastavak 8,6%.
, 2008.
rasta obujma industrijske proizvodnje u oba entiteta, u ,
odnosu na prvo tromjeseje 2007. Pri tome je u prvom 2007.
tromjeseju 2008, u odnosu na etvrto tromjeseje 2007, 2008, 2007,
u RS zabiljeen rast, dok je u FBiH zabiljeen pad obujma ,
industrijske proizvodnje. .

2.2 Cijene 2.2

Inacija2 promatrana na godinjoj razini u BiH u oujku 2


2008. bila je 7,1%. Istodobno, u BiH je zabiljeen rast cijena 2008. 7,1%. ,
u prvom tromjeseju 2008. u odnosu na isto razdoblje 2007. 2008.
za 6,5%, dok su cijene u prvom tromjeseju 2008. u odnosu 2007. 6,5%,
2008. 2007. 2,8%.
na etvrto tromjeseje 2007. porasle za 2,8%. Pri tome, rast
, 2008.
cijena u prvom tromjeseju 2008. sporiji je za 1,2 postotna
1,2
poena nego rast cijena u etvrtom tromjeseju 2007. 2007.

Rast cijena u oujku 2008. u odnosu na veljau 2008. bio 2008. 2008.
je 1,0%, a u veljai u odnosu na sijeanj 0,4%, dok su u 1,0%, 0,4%,
sijenju u odnosu na prosinac 2007. cijene porasle za 1,4%, 2007.
tako da su mjesene stope rasta cijena nie nego u etvrtom 1,4%,
tromjeseju 2007. (tablica 05). 2007. ( 05).

Grakon 5: BiH - Indeks potroakih cijena (CPI) Grafikon 5: - (CPI)

mjesec / isti mjesec 108 mjesec / isti mjesec


prethodne god. (BiH) 107 prethodne god. (BiH)

mjesec/prethodni 106 mjesec/prethodni


mjesec tekue godine) 105 mjesec tekue godine)

104
103
102
101
100
99
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

Izvor: tablica 5 2006. 2007. 2008. Izvor: tabela 5


Struktura indeksa potroakih cijena pokazuje da je najvei
( 2008/
rast cijena na godinjoj razini (oujak 2008/oujak 2007) 2007) CPI-
zabiljeen kod komponenti CPI-ja koje obuhvataju hranu (12,9%)
2 2
Od 2005. inacija se prati na osnovi indeksa potroakih cijena - CPI, a 2005.
ne indeksa cijena na malo. Ovaj indeks, kao mjera inacije, u skladu je sa - CPI, . ,
europskim i svjetskim standardima. , .

- 23 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

i bezalkoholna pia (12,9%) i prevoz (11,2%). Visok rast that include food products and beverages (12.9 per cent)
cijena zabiljeen je kod komponenti CPI-ja koje obuhvataju and transportation (11.2 per cent). High price increases were
restorane i hotele (6,3%), stanovanje, vodu, elektrinu recorded also for CPI components that cover restaurants and
hotels (6.3 per cent), housing, water, electricity, gas and other
energiju, plin i druge energente (5,4%), te komunikacije
energy sources (5.4 per cent), as well as communications
(4,4%) i obrazovanje (3,7%), dok je pad cijena zabiljeen (4.4 per cent) and education (3.7 per cent), while price
jedino kod odjee i obue (2,3%). Rast cijena ostalih grupa declines were recorded only for apparel and footwear (2.3
proizvoda i usluga koje konstituiu CPI kree se u rasponu per cent). Price increases of other groups of products and
od 0,9% do 2,4% (tabela 06). Karakteristino je da su cijene services that constitute the CPI range from 0.9 per cent to 2.4
hrane i bezalkoholnih pia, ije je uee najvee u strukturi per cent (Table 6). Characteristically, prices of food products
and beverages, with the largest share in the composition of
indeksa potroakih cijena (31,2%), u posmatranom periodu
the consumer price index (31.2 per cent), increased most
najvie porasle i doprinijele ukupnom rastu cijena za 2,4 over the period and contributed 2.4 percentage points to the
procentna poena. total increase of prices.

Godinja stopa inacije zabiljeena u martu 2008. u BiH The annual ination rate recorded in BiH in 2008 was 3.5
vea je za 3,5 procentnih poena od godinje stope inacije percentage points higher than the annual ination rate
zabiljeene u eurozoni, a za 3,3 procentna poena u poreenju recorded in the Eurozone, and 3.3 percentage points above
sa EU 27. U poreenju sa zemljama okruenja, u Hrvatskoj the EU27. In comparison with the neighboring countries,
i Sloveniji godinja stopa inacije manja je za 1,4, odnosno the annual ination rate is lower by 1.4 and 0.2 per cent in
0,2 procentna poena, dok je u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori3 Croatia and Slovenia, respectively, while Serbia, Macedonia
zabiljeena stopa inacije vea za 6,5, 3,1 i 1,7 procentnih and Montenegro3 recorded ination rates higher by 6.5, 3.1
poena, respektivno. and 1.7 percentage points respectively.

Grakon 6: BiH Godinje stope inacije u martu 2008. Graph 6: BiH Annual ination rates in March 2008

16%
14%
12%
10%
8%
6%
4%
2%
0%
FYR Macedonia
Montenegro

Makedonija
Crna Gora

Bugarska
Slovenija

Lithuania
Hrvatska

Slovenia
EMU 15
EMU 15

Bulgaria
Estonija
Estonia
Croatia
EU 27
EU 27

Serbia
Srbija

Izvor: tabela 6 Source: Table 6


Litva
BiH
BH

Pored toga, godinja stopa inacije zabiljeena u martu Furthermore, the annual ination rate in March 2008 was
2008. znatno je manja nego u zemljama koje monetarnu much lower than in other countries which, like BiH, base their
politiku, kao i BiH, baziraju na valutnom odboru. Tako su monetary policies on the currency board. Thus, the prices
cijene u Bugarskoj, Litvaniji i Estoniji porasle vie nego u BiH in Bulgaria, Lithuania and Estonia increased more than in
za 7,1, 4,2 i 3,8 procentna poena, respektivno. Pri tome rast BiH by 7.1, 4.2 and 3.8 percentage points, respectively. At
the same time, next to the increases of energy prices, the
cijena hrane biljei najvei rast, uz rast cijena energenata,
food prices registered the highest increases; nevertheless,
a manji je jedino u Hrvatskoj i eurozoni EMU 15, dok je only in Croatia and the Eurozone - EMU 15 the food price
u ostalim posmatranim ekonomijama rast cijena hrane vei increases were lower, while in all other observed economies
nego u BiH. this growth was higher than in BiH.

3 3
U Crnoj Gori se inacija mjeri indeksom cijena na malo. In Montenegro, ination is measured by the retail price index.

- 24 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

i bezalkoholna pia (12,9%) i prijevoz (11,2%). Visok rast (11,2%).


cijena zabiljeen je kod komponenti CPI-ja koje obuhvataju CPI-
(6,3%), , ,
restorane i hotele (6,3%), stanovanje, vodu, elektrinu
, (5,4%),
energiju, plin i druge energente (5,4%), te komunikacije (4,4%) (3,7%),
(4,4%) i obrazovanje (3,7%), dok je pad cijena zabiljeen
jedino kod odjee i obue (2,3%). Rast cijena ostalih (2,3%).
CPI
skupina proizvoda i usluga koje konstituiraju CPI kree se 0,9% 2,4% ( 06).
u rasponu od 0,9% do 2,4% (tablica 06). Karakteristino je ,
da su cijene hrane i bezalkoholnih pia, iji je udio najvei u
strukturi indeksa potroakih cijena (31,2%), u promatranom (31,2%),
2,4
razdoblju najvie porasle i doprinijele ukupnom rastu cijena .
za 2,4 postotna poena.

Godinja stopa inacije zabiljeena u oujku 2008. u BiH 2008.


vea je za 3,5 postotnih poena od godinje stope inacije 3,5
, 3,3
zabiljeene u eurozoni, a za 3,3 postotna poena u usporedbi
27.
sa EU 27. U usporedbi sa zemljama okruenja, u Hrvatskoj ,
i Sloveniji godinja stopa inacije manja je za 1,4, odnosno 1,4,
0,2 postotna poena, dok je u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori3 0,2 , ,
zabiljeena stopa inacije vea za 6,5, 3,1 i 1,7 postotnih 3
poena, respektivno. 6,5, 3,1 1,7 , .

Grakon6: BiH Godinje stope inacije u oujku 2008. Grafikon 6: 2008.

16%
14%
12%
10%
8%
6%
4%
2%
0%
Makedonija
Makedonija
Crna Gora
Slovenija

Crna Gora

Litvanija
Hrvatska

Bugarska
Bugarska
Estonija
Slovenija
Hrvatska
EMU 15
EMU 15

Estonija

Srbija
EU 27
EU 27

Izvor: tablica 6
Srbija

Izvor: tabela 6
Litva
BiH
BiH

Pored toga, godinja stopa inacije zabiljeena u oujku ,


2008. znatno je manja nego u zemljama koje monetarnu 2008.
politiku, kao i BiH, baziraju na valutnom odboru. Tako su , ,
. ,
cijene u Bugarskoj, Litvi i Estoniji porasle vie nego u BiH
7,1, 4,2 3,8
za 7,1, 4,2 i 3,8 postotna poena, respektivno. Pri tome rast
, .
cijena hrane biljei najvei rast, uz rast cijena energenata, , ,
a manji je jedino u Hrvatskoj i eurozoni EMU 15, dok je 15,
u ostalim promatranim ekonomijama rast cijena hrane vei
nego u BiH. .

3 3
U Crnoj Gori se inacija mjeri indeksom cijena na malo. .

- 25 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 7: BiH Godinje stope rasta cijena hrane u Graph 7: BiH Annual rates of food price increases in
martu 2008. March 2008.

Srbija/Serbia
Bugarska/Bulgaria
Makedonija/Macedonia

Litva/Lithuania
Crna Gora/Montenegro
Estonija/Estonia
Slovenija/Slovenia

BiH/BH

Hrvatska/Croatia
EMU 15/EMU 15

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%


Izvor: tabela 7 Source: Table 7

U strukturi indeksa potroakih cijena uoava se da je rast The composition of the consumer price index shows that
cijena veim dijelom uzrokovan rastom cijena robe u prvom the price increases were for the major part caused by
commodity price increases in the rst quarter in 2008. The
kvartalu 2008. Stope rasta cijena robe vee su od stope
commodities price increases were higher than the services
rasta cijena usluga u januaru, februaru i martu 2008. za 2,4, price increases in January, February and March 2008 by
2,7 i 2,8 procentnih poena, respektivno. 2.4, 2.7 and 2.8 percentage points, respectively.

Tabela: Indeksi potroakih cijena prema strukturi4 Table: Consumer price indexes by composition 4

Stuktura X 2007/ XI 2007/ XII 2007/ I 2008/ II 2008/ III 2008/


Structure (%) X 2006 XI 2006 XII 2006 I 2007 II 2007 III 2007
Indeksi potroakih cijena-ukupno
100 103 104,1 104,9 106,2 106,2 107,1
Consumer prices indices -Total
Roba
51,67 104,3 105,4 106,6 107,3 107,5 108,4
Goods
Usluge
48,33 101,7 102,7 103,1 104,9 104,8 105,6
Services

4 4
Izvor: Saoptenje BHAS od aprila 2008. Tabela je prilagoena, a indeksi Source: BHAS press release of April 2008. The table has been adjusted, and
dobara i usluga su izraunati na bazi podataka iz izvorne tabele. Dobra se commodities and services indices were calculated on the basis of the data from
odnose na odjeljke (COICOP) 01, 02, 03, i 05, a usluge na odjeljke 04, 06, the original table. The commodities are treated by (COICOP) sections 01, 02,
07, 08, 09, 10, 11 i 12. 03 and 05, and services by sections 04, 06, 07, 08, 09, 10, 11 and 12.

- 26 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 7: BiH Godinje stope rasta cijena hrane u Grafikon 7:


oujku 2008. 2008.

Srbija/Srbija
Bugarska/Bugarska
Makedonija/Makedonija

Litva/Litvanija
Crna Gora/Crna Gora
Estonija/Estonija
Slovenija/Slovenija

BiH/BiH

Hrvatska/Hrvatska
EMU 15/EMU 15

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%


Izvor: tablica 7 Izvor: tabela 7

U strukturi indeksa potroakih cijena uoava se da je rast


cijena veim dijelom uzrokovan rastom cijena robe u prvom
tromjeseju 2008. Stope rasta cijena robe vee su od stope 2008.
rasta cijena usluga u sijenju, veljai i oujku 2008. za 2,4, ,
2,7 i 2,8 postotnih poena, respektivno. 2008. 2,4, 2,7 2,8 , .

Tablica: Indeksi potroakih cijena prema strukturi4 : 4

Struktura X 2007/ XI 2007/ XII 2007/ I 2008/ II 2008/ III 2008/


Struktura (%) X 2006 XI 2006 XII 2006 I 2007 II 2007 III 2007
Indeksi potroakih cijena-ukupno
100 103 104,1 104,9 106,2 106,2 107,1
Indeksi potro{a~kih cijena-ukupno
Roba
51,67 104,3 105,4 106,6 107,3 107,5 108,4
Roba
Usluge
48,33 101,7 102,7 103,1 104,9 104,8 105,6
Usluge

4
4 : 2008. ,
Izvor: Priopenje BHAS od travnja 2008. Tablica je prilagoena, a indeksi
dobara i usluga su izraunati na bazi podataka iz izvorne tablice. Dobra se
odnose na odjeljke (COICOP) 01, 02, 03, i 05, a usluge na odjeljke 04, 06, . (COICOP) 01, 02,
07, 08, 09, 10, 11 i 12. 03, i 05, 04, 06, 07, 08, 09, 10, 11 i 12.

- 27 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

2.3 Plae i zaposlenost 2.3 Wages and employment

Wages continued to rise during the rst quarter of 2008,


Plae su nastavile rast i tokom prvog kvartala 2008, a najvei
with the highest level of average monthly net wage of KM
iznos prosjene mjesene neto plae od 726 KM ostvaren 726 reached in March of 2008, therefore the average net
je u martu 2008, tako da je u odnosu na decembar 2007. wage increased by KM 45, or 6.6 per cent in comparison
prosjena neto plaa porasla za 45 KM ili 6,6%, a u odnosu with December of 2007, and KM 101 or 16.2 per cent in
na mart 2007. za 101 KM ili 16,2%. Uslijed inacije realni comparison with March of 2007. Owing to ination, the
rast prosjene neto plae na godinjem nivou znaajno je realt rise of the average net wage on the annual basis is
signicantly below the nominal and it is 8.5 per cent.
manji od nominalnog i iznosi 8,5%.

In this context, in RS, in the rst quarter of 2008, because of


Pri tome su u prvom kvartalu 2008. u RS, uslijed korekcije
a correction of the wages in the public sector budgetary
plaa u javnom sektoru - budetski korisnici, zabiljeene users high rates of increase of average net wages were
visoke stope rasta prosjene neto plae. Naime, u martu recorded. Namely, in March of 2008, the average net wage
2008. u RS prosjena neto plaa je 731 KM i u odnosu na in RS is KM 731 and in comparison with December 2007 it is
decembar 2007. vea je za 103 KM ili 16,4%, a u odnosu na higher by KM 103 or 16.4 per cent, and in comparison with
mart 2007. za 162 KM ili 28,5%. Istovremeno, u FBiH neto March of 2007 by KM 162 or 28.5 per cent. At the same time,
the net wage in FBiH was KM 724 and was higher by KM 27
plaa je iznosila 724 KM i vea je u odnosu na decembar or 3.8 per cent in comparison with December of 2007, and by
2007. za 27 KM ili 3,8%, a u odnosu na mart 2007. za 83 KM 83 or 12.9 per cent in comparison with March of 2007. In
KM ili 12,9%. U Brko Distriktu prosjena neto plaa u martu the Brcko District, the average net wage in March 2008 was
2008. manja je za 18 KM ili 2,5% u odnosu na decembar lower by KM 18 or 2.5 per cent relative to December 2007,
2007, dok je u odnosu na mart 2007. vea za 36 KM ili 5,3%. while relative to March 2008 it was higher by KM 36 or 5.3
per cent. The above mentioned wage increase in RS caused
Navedeni rast plaa u RS uzrokovao je da u februaru 2008. that the average net wage in RS was for the rst time higher
prvi put prosjena neto plaa u RS bude vea nego u FBiH in RS than in FBiH in February, by KM 11 and subsequently
za 11 KM, a potom i u martu za 7 KM. again in March by KM 7.

U prvom kvartalu 2008. visina prosjenih neto plaa prema In the rst quarter of 2008, the levels of average net wages
djelatnostima veoma je neujednaena, a u martu je omjer by sector are very uneven, with the ratio between the lowest
najmanje i najvee plae bio 1:2,6, dok je u decembru 2007. and highest wage in March at 1:2.6, while in December this
omjer bio 1:2,8. U djelatnosti nansijskog posredovanja u ratio was 1:2.8. The highest average net wage in March 2008
martu 2008. ostvarena je najvea prosjena neto plaa u was KM 1,222, it was recorded in the nancial intermediation
iznosu od 1.222 KM i vea je od prosjene neto plae u sector and it was higher than the average net wage in BiH
BiH za 496 KM ili 68,3%. U djelatnosti koja obuhvata javnu by KM 496 or 68.3 per cent. The sector comprising public
upravu i odbranu i obavezno socijalno osiguranje ostvarena administration, defense and compulsory social security
je prosjena neto plaa od 1.004 KM, a u djelatnosti recorded an average net wage of KM 1,004, and electricity,
snabdijevanja elektrinom energijom, plinom i vodom gas and water supply sector had an average net wage of
prosjena neto plaa je 995 KM. KM 995.
Na drugoj strani, najmanje prosjene plae ostvarene su u On the other hand, the lowest average net wages were in
djelatnosti hotela i restorana (470 KM ili 64,7% prosjene hotels and restaurants sector (KM 470 or 64.7 per cent of the
plae u BiH), graevinarstvu (471 KM) i djelatnosti koja average wage in BiH), construction (KM 471) and the sector
obuhvata trgovinu na veliko i na malo (488 KM). comprising wholesale and retail trade (KM 488).

- 28 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

2.3 Plae i zaposlenost 2.3

Plae su nastavile rast i tijekom prvog tromjeseja 2008, a 2008,


726
najvei iznos prosjene mjesene neto plae od 726 KM
2008,
ostvaren je u oujku 2008, tako da je u odnosu na prosinac
2007. 45
2007. prosjena neto plaa porasla za 45 KM ili 6,6%, a u 6,6%, 2007. 101 16,2%.
odnosu na oujak 2007. za 101 KM ili 16,2%. Uslijed inacije
realni rast prosjene neto plae na godinjoj razini znaajno
je manji od nominalnog i iznosi 8,5%. 8,5%.

Pri tome su u prvom tromjeseju 2008. u RS, uslijed 2008. ,


korekcije plaa u javnom sektoru - proraunski korisnici, - ,
.
zabiljeene visoke stope rasta prosjene neto plae. Naime,
, 2008. 731
u oujku 2008. u RS prosjena neto plaa je 731 KM i u
2007. 103
odnosu na prosinac 2007. vea je za 103 KM ili 16,4%, a
16,4%, 2007. 162 28,5%.
u odnosu na oujak 2007. za 162 KM ili 28,5%. Istodobno, , 724
u FBiH neto plaa je iznosila 724 KM i vea je u odnosu 2007. 27 3,8%,
na prosinac 2007. za 27 KM ili 3,8%, a u odnosu na oujak 2007. 83 12,9%.
2007. za 83 KM ili 12,9%. U Brko Distriktu prosjena neto 2008.
plaa u oujku 2008. manja je za 18 KM ili 2,5% u odnosu 18 2,5% 2007,
na prosinac 2007, dok je u odnosu na oujak 2007. vea za 2007. 36 5,3%.
36 KM ili 5,3%. Navedeni rast plaa u RS uzrokovao je da u 2008.
veljai 2008. prvi put prosjena neto plaa u RS bude vea 11
nego u FBiH za 11 KM, a potom i u oujku za 7 KM. , 7 .

U prvom tromjeseju 2008. visina prosjenih neto plaa 2008.


,
prema djelatnostima veoma je neujednaena, a u oukju je
1:2,6,
omjer najmanje i najvee plae bio 1:2,6, dok je u prosincu 2007. 1:2,8.
2007. omjer bio 1:2,8. U djelatnosti nancijskog posredovanja 2008.
u oujku 2008. ostvarena je najvea prosjena neto plaa 1.222
u iznosu od 1.222 KM i vea je od prosjene neto plae u 496 68,3%.
BiH za 496 KM ili 68,3%. U djelatnosti koja obuhvata javnu
upravu i obranu i obvezno socijalno osiguranje ostvarena je
prosjena neto plaa od 1.004 KM, a u djelatnosti opskrbe 1.004 ,
,
elektrinom energijom, plinom i vodom prosjena neto plaa
995 .
je 995 KM. ,
Na drugoj strani, najmanje prosjene plae ostvarene su u (470 64,7%
djelatnosti hotela i restorana (470 KM ili 64,7% prosjene ), (471 )
plae u BiH), graevinarstvu (471 KM) i djelatnosti koja
obuhvata trgovinu na veliko i na malo (488 KM). (488 ).

- 29 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Tabela: Prosjene mjesene neto plae u 2007. Table: Average montly paid off Net Earnings, according to
prema KD Activities
III 2008. Indeksi
Prosjene isplaene neto Indices
plate prema djelatnoatima
(u KM)
Djelatnost III 2008
Average Monthly Paid off Nominalno Realno
Activities Nominal Real
Net Earnings, According to
Activities (in KM)
2007./ XII 2007./ 2007./ XII 2007./
BiH
2006. XII 2007. 2006. XII 2007.
Ukupno Total 726 106,6 101,4 116,2 108,5
A Poljoprivreda, lov i umarstvo Agriculture, hunting and forestry 627 108,7 102,5 113,2 105,7
B Ribarstvo Fishing 603 120,1 109,4 138,6 129,4
C Rudarstvo i va|enje rude Mining and quarrying 692 106,1 101,6 116,7 108,9
D Preraivaka industrija Manufacturing 504 101,6 101,4 107,7 100,6
E Snabdijevanje elektrinom energijom, gasom i vodom
995 105,5 101,6 117,8 109,9
Electricity, gas and water supply
F Graevinarstvo Construction 471 102,2 102,6 106,6 99,5
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
te predmeta za linu uporabu i domainstva
488 103,2 101,7 110,7 103,4
Wholesale and retail trade; repair motor vehicles, motorcycles and
personal household goods
H Hoteli i restorani Hotels and restaurants 470 105,6 98,1 112,7 105,2
I Prijevoz, skladitenje i veze Transport, storage and communication 854 101,5 102,4 111,2 103,8
J Financijsko posredovanje Financial intermediation 1 222 97,3 101,2 105,3 98,3
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
687 98,8 100,1 109,6 102,3
Real estate, renting and business activities
L Javna uprava i odbrana; obvezno socijalno osiguranje
1 004 105,6 100,3 117,7 109,9
Public administration and defence; compulsory social security
M Obrazovanje Education 803 115,5 104 130,6 121,9
N Zdravstvena i socijalna zatita Health and social work 946 122,4 98 137,1 128
O Ostale drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti
677 102,7 103,2 108,1 100,9
Other community, social and personal service activities

Najvii nominalni rast prosjene neto plae u martu 2008, u The highest nominal increase of the average net wage in March
poreenju sa istim mjesecom prethodne godine, ostvaren je 2008, in comparison with the same month of the previous year,
u djelatnosti ribarstva (38,6%), zdravstvene i socijalne zatite was recorded in the shing sector (38.6 per cent), health care
(37,1%) i obrazovanju (30,6%). Zatim slijede djelatnosti koje and social work (37.1%) and education (30.6 per cent). These
obuhvataju snabdijevanje elektrinom energijom, plinom i sectors are followed by sectors covering electricity, gas and
vodom (17,8%), javnu upravu i odbranu i obavezno socijalno water supply (17.8 per cent), public administration, defense
and compulsory social security (17.7 per cent), mining (16.7
osiguranje (17,7%), te rudarstvo (16,7%). Najnia stopa rasta
per cent). The lowest rate of the average net wage was
prosjene neto plae ostvarena je u djelatnosti nansijskog
achieved in the sector of nancial intermediation (5.3 per cent),
posredovanja (5,3%), u kojoj je ostvarena najvea prosjena which achieved the highest average net wage, as well as in
neto plaa, zatim djelatnosti graevinarstva (6,6%) i the sector of construction (6.6 per cent) and manufacturing
preraivakoj industriji (7,7%). industry (7.7 per cent).

Prosjena penzija u martu 2008. u FBiH iznosila je 332 Average pension in March 2008 was KM 332 in FBiH, KM
KM, u RS 290 KM, a u Brko Distriktu 298 KM i vea 290 in RS and KM 298 in the Brcko District and was higher in
je u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 65 KM comparison with the same month of the previous year by KM
(24,4%), 70 KM (32,2%) i 69 KM (30,2%), respektivno 65 (24,4 per cent), KM 70 (32.2 per cent) and KM 69 (30,2
(tabela: 07). per cent), respectively (tabela: 7).

Prema Anketi radne snage u BiH u 2007. bilo je zaposleno oko In accordance with the Labor Force Survey, in 2007 therewere
849 hiljada osoba i stopa zaposlenih bila je 31,2%, a stopa 849,000 employees in BiH and the rate of was 31.2 per

- 30 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Tablica: Prosjene mjesene neto plae u 2007. : 2007.


prema KD
III 2008. Indeksi
Prosjene isplaene neto Indeksi
plate prema djelatnoatima
(u KM)
Djelatnost III 2008.
Prosjene isplaene Nominalno Realno
Djelatnost Nominalno Realno
neto plate prema
djelatnoatima (u KM)
2007./ XII 2007./ 2007./ XII 2007./
BiH BiH
2006. XII 2007. 2006. XII 2007.
Ukupno Ukupno 726 106,6 101,4 116,2 108,5
A Poljoprivreda, lov i umarstvo Poqoprivreda, lov i {umarstvo 627 108,7 102,5 113,2 105,7
B Ribarstvo Ribarstvo 603 120,1 109,4 138,6 129,4
C Rudarstvo i vaenje rude Rudarstvo i va|ewe rude 692 106,1 101,6 116,7 108,9
D Preraivaka industrija Prera|iva~ka industrija 504 101,6 101,4 107,7 100,6
E Snabdijevanje elektrinom energijom, plinom i vodom
995 105,5 101,6 117,8 109,9
Snabdijevawe elektri~nom energijom, gasom i vodom
F Gra|evinarstvo Gra|evinarstvo 471 102,2 102,6 106,6 99,5
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla,
te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih 488 103,2 101,7 110,7 103,4
vozila i motocikla, te predmeta za li~nu uporabu i
doma}instva
H Hoteli i restorani Hoteli i restorani 470 105,6 98,1 112,7 105,2
I Prijevoz, skladitenje i veze Prevoz, skladi{tewe i veze 854 101,5 102,4 111,2 103,8
J Financijsko posredovanje Finansijsko posredovawe 1 222 97,3 101,2 105,3 98,3
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Poslovawe nekretninama, iznajmqivawe i poslovne 687 98,8 100,1 109,6 102,3
usluge
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
1 004 105,6 100,3 117,7 109,9
Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osigurawe
M Obrazovanje Obrazovawe 803 115,5 104 130,6 121,9
N Zdravstvena zatita i socijalna skrb
946 122,4 98 137,1 128
Zdravstvena i socijalna za{tita
O Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti Ostale
677 102,7 103,2 108,1 100,9
Dru{tvene, socijalne i li~ne uslu`ne djelatnosti

Najvii nominalni rast prosjene neto plae u oujku 2008, u


2008,
usporedbi sa istim mjesecom prethodne godine, ostvaren je
, (38,6%),
u djelatnosti ribarstva (38,6%), zdravstvene i socijalne zatite (37,1%)
(37,1%) i obrazovanju (30,6%). Zatim slijede djelatnosti (30,6%).
koje obuhvataju opskrbu elektrinom energijom, plinom i ,
vodom (17,8%), javnu upravu i obranu i obvezno socijalno (17,8%),
osiguranje (17,7%), te rudarstvo (16,7%). Najnia stopa rasta (17,7%), (16,7%).
prosjene neto plae ostvarena je u djelatnosti nancijskog
(5,3%),
posredovanja (5,3%), u kojoj je ostvarena najvea prosjena
,
neto plaa, zatim djelatnosti graevinarstva (6,6%) i
(6,6%)
preraivakoj industriji (7,7%). (7,7%).

Prosjena mirovina u oujku 2008. u FBiH iznosila je 332 2008.


KM, u RS 290 KM, a u Brko Distriktu 298 KM i vea 332 , 290 , 298
je u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 65 KM
(24,4%), 70 KM (32,2%) i 69 KM (30,2%), respektivno 65 (24,4%), 70 (32,2%) 69 (30,2%),
(tablica: 07). (: 07).

Prema Anketi radne snage u BiH u 2007. bilo je zaposleno 2007.


oko 849 tisua osoba i stopa zaposlenih bila je 31,2%, a stopa 849

- 31 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

nezaposlenih 29,0.5 Prema administrativnim podacima koji cent, while the rate of unemployment was 29,05 per
se bitno razlikuju od podataka iz Ankete o radnoj snazi, a koje cent. According to the administrative data, which differed
su objavili zavodi za zapoljavanje, broj zaposlenih osoba considerably from the Labor Force data, and which was
u martu 2008. u BiH bio je 702.174, a broj nezaposlenih published by the employment institutes, in March of 2008
there were 702,174 employed people in BiH, while there
osoba bio je 509.614. Prema ovim podacima u martu 2008.
were 509,614 unemployed people. According to this data,
u FBiH bilo je zaposleno 427.747 osoba, u RS 259.090, a in March of 2008, 427,747 persons were employed in FBiH,
u Distriktu Brko 15.126 osoba. U odnosu na decembar 259,090 in RS and 15,126 in the Brcko District. Relative to
2007. broj zaposlenih osoba u FBiH i Distriktu Brko se December 2007, the number of employees in FBiH and the
poveao za 4.307, odnosno 214 osoba. U odnosu na mart Brcko District grew by 4,307 and 214 persons, respectively.
2007. broj zaposlenih u FBiH, RS i Distriktu Brko poveao Relative to March 2007, the number of persons employed
se za 21.080, 1.762 i 1.142 osobe, respektivno. Znaajno in FBiH, RS and the Brcko District increased by 21,080,
poveanje broja zaposlenih u FBiH rezultat je poveane 1,762 and 1,142, respectively. The signicant increase of
the number of employed persons in FBiH was a result of
aktivnosti na suzbijanja rada na crno i ne predstavlja realno
increased activities in combatting grey employment and
poveanje broja radnih mjesta. does not represent a real increase in the number of jobs.
Struktura zaposlenih po djelatnostima u martu 2008. u BiH The composition of employees by sector in March of 2008 in
pokazuje da je u preraivakoj industriji zaposleno 18,8% BiH showed that the manufacturing industry employs 18.8
od ukupnog broja zaposlenih osoba. Zatim slijedi djelatnost per cent of the total number of employees. It is followed
u koju je svrstana trgovina na veliko i malo i popravak by the sector comprising wholesale and retail trade and
motornih vozila i motocikla, te predmeta za linu upotrebu repair of motor vehicles and motorcycles, and personal and
household goods at 18.6 per cent, public administration,
i domainstvo sa 18,6%, javna uprava i odbrana i socijalna
defense and social security at 13.6 per cent and education
zatita sa 13,6%, te obrazovanje sa 7,1%. U ovim granama at 7.1. These sectors employ 58.2 per cent of the total
je zaposleno 58,2% ukupnog broja zaposlenih u BiH. Ostale number of employees in BiH. Other sectors employ from
djelatnosti zapoljavaju od 0,1% (ribarstvo) do 6,0% (prevoz, 0.1 per cent (shing) to 6.0 per cent (transport, storage and
skladitenje i veze). communications).

Grakon 8: Struktura zaposlenih po djelatnostima Graph 8: Composition of employees by sector

III 2008.
20%

15%

10%

5%

0%
A B C D E F G H I J K L M N O

A - Poljoprivreda, lov i umarstvo A - Agriculture, hunting and forestry


B - Ribarstvo B - Fishing
C - Rudarstvo i vaenje kamena C - Mining and quarrying
D - Preraivaka industrija D - Manufacturing
E -Snabdijevanje elektrinom energijom, gasom i vodom E - Electricity, gas and water supply
F - Graevinarstvo F - Construction
G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za G - Wholesale and retail trade; repair motor vehicles, motorcycles and personal
linu uporabu i domainstva household goods
H - Hoteli I restorani H - Hotels and restaurants
I - Prijevoz, skladitenje i veze I - Transport, storage and communication
J -Financijsko posredovanje J - Financial intermediation
K - Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge K - Real estate, renting and business activities
L -Javna uprava i odbrana; obvezno socijalno osiguranje L - Public administration and defence; compulsory social security
M - Obrazovanje M - Education
N - Zdravstvena i socijalna zatita N - Health and social work
O - Ostale drutvene, socijalne i line uslune djelatnosti O - Other community, social and personal service activities

5 5
Stopa zaposlenosti se izraunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa The employment rate is calculated by dividing the number of employed persons by
radnosposobnim stanovnitvom i pomnoi sa 100; Stopa nezaposlenosti se the number of working age persons and multiplied by 100. The unemployment rate is
izraunava tako to se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovnitvom calculated by dividing the number of unemployed persons by the number of persons
(radnom snagom tj. zaposlenim + nezaposlenim) i pomnoi sa 100. in the labor force (i. e. employed + unemployed persons) and multiplying by 100.

- 32 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

nezaposlenih 29,0.5 Prema administrativnim podacima koji 31,2%, 29,0.5


se bitno razlikuju od podataka iz Ankete o radnoj snazi, a koje
su objavili zavodi za zapoljavanje, broj zaposlenih osoba ,
u oujku 2008. u BiH bio je 702.174, a broj nezaposlenih ,
osoba bio je 509.614. Prema ovim podacima u oujku 2008. 2008. 702.174,
u FBiH bilo je zaposleno 427.747 osoba, u RS 259.090, a u 509.614. 2008.
Distriktu Brko 15.126 osoba. U odnosu na prosinac 2007. 427.747 , 259.090,
broj zaposlenih osoba u FBiH i Distriktu Brko se poveao 15.126 .
2007.
za 4.307, odnosno 214 osoba. U odnosu na oujak 2007.
4.307, 214 .
broj zaposlenih u FBiH, RS i Distriktu Brko poveao se
2007. ,
za 21.080, 1.762 i 1.142 osobe, respektivno. Znaajno
21.080, 1.762 1.142 , .
poveanje broja zaposlenih u FBiH rezultat je poveane

aktivnosti na suzbijanja rada na crno i ne predstavlja realno

poveanje broja radnih mjesta.
.
Struktura zaposlenih po djelatnostima u oujku 2008. u BiH 2008.
pokazuje da je u preraivakoj industriji zaposleno 18,8%
od ukupnog broja zaposlenih osoba. Zatim slijedi djelatnost 18,8% .
u koju je svrstana trgovina na veliko i malo i popravak
motornih vozila i motocikla, te predmeta za osobnu uporabu ,
i kuanstvo sa 18,6%, javna uprava i obrana i socijalna 18,6%,
zatita sa 13,6%, te obrazovanje sa 7,1%. U ovim granama 13,6%,
je zaposleno 58,2% ukupnog broja zaposlenih u BiH. 7,1%. 58,2%
Ostale djelatnosti zapoljavaju od 0,1% (ribarstvo) do 6,0% .
(prijevoz, skladitenje i veze). 0,1% () 6,0% (, ).

Grakon 8: Struktura zaposlenih po djelatnostima Grafikon 8:

III 2008.
20%

15%

10%

5%

0%
A B C D E F G H I J K L M N O

A - Poljoprivreda, lov i umarstvo A - ,


B - Ribarstvo B -
C - Rudarstvo i vaenje kamena C -
D - Preraivaka industrija D -
E - Snabdijevanje elektrinom energijom, plinom i vodom E - ,
F - Graevinarstvo F -
G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za G - ;
osobnu uporabu i kuanstvo ,
H - Hoteli I restorani H -
I - Prijevoz, skladitenje i veze I - ,
J -Financijsko posredovanje J -
K - Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge K - ,
L - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje L - ;
M - Obrazovanje M -
N - Zdravstvena zatita i socijalna skrb N -
O - Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti O - ,
5 5
Stopa zaposlenosti se izraunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa
radnosposobnim stanovnitvom i pomnoi sa 100; Stopa nezaposlenosti se 100;
izraunava tako to se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovnitvom
( .
(radnom snagom tj. zaposlenim + nezaposlenim) i pomnoi sa 100. + ) 100.

- 33 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

3. FINANSIJSKI SEKTOR 3. FINANCIAL SECTOR

3.1. Devizne rezerve i monetarna baza 3.1. Foreign currency reserves and monetary base

Transakcijama kupovine i prodaje KM sa Centralnom Through purchase and sale transactions in KM with the Central
bankom, komercijalne banke u Bosni i Hercegovini direktno Bank, the commercial banks in Bosnia and Herzegovina
utiu na koliinu novca u opticaju u ekonomiji. Saldo prodaje directly inuence the quantity of money in circulation in
i kupovine KM predstavlja znaajan monetarni pokazatelj, the economy. The balance of purchases and sales of KM
represents an important monetary indicator, since the size
poto se veliina tog salda odraava na kretanje svih
of this balance affects the trends of all monetary aggregates.
monetarnih agregata. CBBiH je u prvom kvartalu 2008.
In the rst quarter of 2008, the CBBiH had a negative sales
ostvarila negativan saldo prodaje i kupovine u iznosu od and purchases balance of KM 164.2 million (Table 21). The
164,2 miliona KM (tabela 21). Negativna vrijednost salda negative balance was a consequence of a major increase in
posljedica je velikog porasta kupovine KM u posmatranom purchases of KM during the quarter of KM 297.9 million or
kvartalu za 297,9 miliona KM, ili 33,1%, nasuprot blagom 33.1%, in contrast to a mild decline of KM sales of KM 27
padu prodaje KM u iznosu od 27 miliona KM, ili 2,6%. million, or 2.6%.

Grakon 9: Kupovina i prodaja KM (u milionima KM) Graph 9: Purchases and sales of KM (in KM million)

700
Saldo 600 Balance

Prodaja 500 Selling

Kupovina 400 Buying


300
200
100
0
-100
-200
-300
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

2006 2007 2008


Izvor: tabela 21 Source: Table 21

Negativna salda zabiljeena su u januaru i februaru u iznosu The negative balances of KM 91.9 million and KM 94.5 million
od 91,9 i 94,5 miliona KM, to je dovelo do toga da saldo za were recorded in January and February, which caused that
cijeli prvi kvartal bude negativan, dok je vrijednost salda u the balance for the entire rst quarter was negative, while the
martu bila pozitivna i iznosila je 22,2 miliona KM. March balance was positive at KM 22.2 million.
Negativna vrijednost salda prodaje i kupovine KM direktno je The negative balance of KM purchases and sales directly
affected the trend of the CBBiH foreign currency reserves.
uticala na kretanje deviznih rezervi CBBiH. Naime, u prvom
Namely, in the rst quarter, the gross foreign currency reserves
kvartalu bruto devizne rezerve CBBiH zabiljeile su pad od
of the CBBiH registered a drop of KM 95 million, or 1.4% (Table
95 miliona KM, ili 1,4% (tabela 33). Smanjenje vrijednosti
33). The decline of gross foreign currency reserves during the
bruto deviznih rezervi u posmatranom kvartalu rezultat je quarter was a result of a reduction of monetary liabilities of KM
pada monetarne pasive za 147,9 miliona KM, dok su neto 147.9 million, while the net free foreign currency reserves, as
slobodne devizne rezerve, kao druga komponenta, ostvarile the other component, recorded an increase of KM 52.8 million.
porast od 52,8 miliona KM. Neto slobodne devizne rezerve The net free foreign currency reserves in terms of the balance
u bilansnom smislu jednake su viku neto deviznih rezervi6 equal the excess of net foreign currency reserves6 over
iznad monetarne pasive, a porast neto slobodnih deviznih monetary liabilities, and an increase in free foreign currency
rezervi u sutini predstavlja prot od investiranja raspoloivih reserves in essence represents the prots from investment of
deviznih rezervi u inostranstvu. U strukturi deviznih rezervi available foreign currency reserves abroad. The composition
dolo je do poveanja investiranja u vrijednosne papire. of foreign currency reserves was changed through an increase
Stoga su depoziti kod nerezidentnih banaka zabiljeili pad od of investments in securities. Therefore the deposits with non-
6 6
Neto devizne rezerve su jednake razlici izmeu bruto deviznih rezervi i Net foreign currency reserves equal the difference between gross foreign
obaveza Centralne banke prema nerezidentima. currency reserves and the liabilities of the Central Bank towards non-residents.

- 34 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

3. FINANCIJSKI SEKTOR 3.

3.1. Devizne rezerve i monetarna baza 3.1.

Transakcijama kupnje i prodaje KM sa Centralnom bankom,


komercijalne banke u Bosni i Hercegovini izravno utjeu ,

na koliinu novca u optjecaju u ekonomiji. Saldo prodaje i
.
kupnje KM predstavlja znaajan monetarni pokazatelj, poto
,
se veliina tog salda odraava na kretanje svih monetarnih
.
agregata. CBBiH je u prvom tromjeseju 2008. ostvarila 2008.
negativan saldo prodaje i kupnje u iznosu od 164,2 milijuna 164,2
KM (tablica 21). Negativna vrijednost salda posljedica je ( 21).
velikog porasta kupnje KM u promatranom tromjeseju za
297,9 milijuna KM, ili 33,1%, nasuprot blagom padu prodaje 297,9 , 33,1%,
KM u iznosu od 27 milijuna KM, ili 2,6%. 27 , 2,6%.

Grakon 9: Kupnja i prodaja KM (u milijunima KM) Grafikon 9: ( )

700
Saldo 600
S a ldo

Prodaja 500 Pr o da j a

Kupnja 400 Kupovina


300
200
100
0
-100
-200
-300
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

2006 2007 2008


Izvor: tablica 21 Izvor: tabela 21

Negativna salda zabiljeena su u sijenju i veljai u iznosu


od 91,9 i 94,5 milijuna KM, to je dovelo do toga da saldo 91,9 94,5 ,
za cijelo prvo tromjeseje bude negativno, dok je vrijednost ,
salda u oujku bila pozitivna i iznosila je 22,2 milijuna KM.
Negativna vrijednost salda prodaje i kupnje KM izravno je 22,2 .
utjecala na kretanje deviznih rezervi CBBiH. Naime, u prvom
.
tromjeseju bruto devizne rezerve CBBiH zabiljeile su pad
,
od 95 milijuna KM, ili 1,4% (tablica 33). Smanjenje vrijednosti 95 , 1,4% (
bruto deviznih rezervi u promatranom tromjeseju rezultat je 33).
pada monetarne pasive za 147,9 milijuna KM, dok su neto
slobodne devizne rezerve, kao druga komponenta, ostvarile 147,9 ,
porast od 52,8 milijuna KM. Neto slobodne devizne rezerve , , 52,8
u bilancnom smislu jednake su viku neto deviznih rezervi6 .
iznad monetarne pasive, a porast neto slobodnih deviznih 6
,
rezervi u sutini predstavlja prot od investiranja raspoloivih

deviznih rezervi u inozemstvu. U strukturi deviznih rezervi .
dolo je do poveanja investiranja u vrijednosne papire.
Stoga su depoziti kod nerezidentnih banaka zabiljeili pad od .
6 6
Neto devizne rezerve su jednake razlici izmeu bruto deviznih rezervi i
obveza Centralne banke prema nerezidentima. .

- 35 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

384,2 miliona KM. Ujedno, ti depoziti predstavljaju i najveu resident banks recorded a drop of KM 384.2 million. At the
stavku u strukturi bruto deviznih rezervi, poto CBBiH najvei same time, these deposits comprise the largest component
dio deviznih rezervi (priblino 85%) dri u formi kratkoronih of gross foreign currency reserves, since the CBBH holds the
depozita kod odabranih prvoklasnih komercijalnih banaka u bulk of foreign currency reserves (approximately 85%) in the
inostranstvu. Stavka ostalo opala je za 14,2 miliona KM, a form of short-term deposits with selected rst-rate commercial
banks abroad. The item other was reduced by KM 14.2
vrijednost gotovine u stranim valutama u trezorima CBBiH
million, while the amount of cash in foreign currencies in the
smanjena je za etiri miliona KM. S druge strane, investicije
vaults of the CBBH fell by KM 4 million. On the other hand,
u vrijednosne papire koje predstavljaju drugu stavku po investment in securities, which represents the second largest
veliini u strukturi bruto deviznih rezervi CBBiH7 porasle su component of gross foreign currency reserves of the CBBH7
za 306,4 miliona KM. Razlog za tako znaajno poveanje rose by KM 306.4 million. A reason for such considerable
investiranja u vrijednosne papire jeste Odluka Investicionog increase of investment in securities was the decision of the
komiteta u januaru da se investira dodatnih 150 miliona eura Investment Committee from January to invest further EUR
deviznih rezervi u vrijednosne papire. Konano, iznos SDR 150 million of reserves in securities. Lastly, the amount of
holdinga porastao je za 1,2 miliona KM. SDR holdings rose by KM 1.2 million.

Grakon 10: Devizne rezerve CBBiH Graph 10: Foreign currency reserves of the CBBH
(u milionima KM) (in KM million)

Neto devizne rezerve 7,000 480 Net foreign reserves


(l. skala) (l. h. scale)
6,500 440
Neto slobodne rezerve 6,000 Net free reserves
400
(d. skala) 5,500 (r. h. scale)
360
5,000
320
4,500
280
4,000
3,500 240

3,000 200
4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

Izvor: tabela 33 2006. 2007. 2008. Source: Table 33

Na godinjem nivou bruto devizne rezerve CBBiH porasle On the annual basis, the gross foreign currency reserves
su za 1,02 milijarde KM, odnosno za 18,2%. Porast bruto of the CBBH increased by KM 1.02 billion, or 18.2%.
deviznih rezervi ostvaren je kroz poveanje monetarne The increase of the gross foreign currency reserves was
pasive u iznosu od 866,7 miliona KM, ili 16,4%, te poveanje achieved through increasing of monetary liabilities by KM
neto slobodnih deviznih rezervi od 151,3 miliona KM, ili 866.7 million, or 16.4%, and through increasing of net free
51,3%. foreign currency reserves by KM 151.3 million, or 51.3%.
Od komponenti u strukturi bruto deviznih rezervi, depoziti Of the components of the gross foreign currency reserves,
kod nerezidentnih banaka porasli su za 486,7 miliona KM, the deposits with non-resident banks rose by KM 486.7
ili za 9,5%. Investicije u vrijednosne papire porasle su za million, or 9.5%. Investments in securities expanded by KM
515.2 million, or 129.6%, which was a consequence of two
515,2 miliona, ili 129,6%, to je posljedica dvokratnog
consecutive increases of the amount of funds invested in
poveanja iznosa uloenih sredstava u skladu sa odlukama
line with the decisions of the Investment Committee of the
Investicionog komiteta Centralne banke. Od ostalih Central Bank. Among other components, the item other
komponenti, stavka ostalo porasla je za 7,8 miliona KM, a increased by KM 7.8 million, while the foreign currency in
strana valuta u trezoru CBBiH za 7,2 miliona KM. the vaults of the CBBH grew by KM 7.2 million.

7 7
Na kraju prvog kvartala 2008. na portfolio vrijednosnih papira otpadalo je At the end of the rst quarter of 2008, the securities portfolio comprised
13,8% ukupnog portfolija bruto deviznih rezervi CBBiH. 13.8% of the total gross foreign currency reserves portfolio of the CBBiH.

- 36 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

384,2 milijuna KM. Ujedno, ti depoziti predstavljaju i najveu 384,2


stavku u strukturi bruto deviznih rezervi, poto CBBiH najvei . ,
,
dio deviznih rezervi (priblino 85%) dri u formi kratkoronih
( 85%)
depozita kod odabranih prvoklasnih komercijalnih banaka u
inozemstvu. Stavka ostalo opala je za 14,2 milijuna KM, a .
vrijednost gotovine u stranim valutama u trezorima CBBiH 14,2 ,

smanjena je za etiri milijuna KM. S druge strane, investicije
. ,
u vrijednosne papire koje predstavljaju drugu stavku po
veliini u strukturi bruto deviznih rezervi CBBiH7 porasle su
za 306,4 milijuna KM. Razlog za tako znaajno poveanje 7 306,4 .

investiranja u vrijednosne papire jeste Odluka Investicionog

komiteta u sijenju da se investira dodatnih 150 milijuna 150
eura deviznih rezervi u vrijednosne papire. Konano, iznos . ,
SDR holdinga porastao je za 1,2 milijuna KM. 1,2 .

Grafikon 10:
Grakon 10: Devizne rezerve CBBiH
( )
(u milijunima KM)

Neto devizne rezerve 7,000 480 Neto devizne rezerve


(l. skala) (l. skala)
6,500 440
Neto slobodne rezerve 6,000 Neto slobodne
400
(d. skala) 5,500
rezerve (d. skala)
360
5,000
320
4,500
280
4,000
3,500 240

3,000 200
4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

Izvor: tablica 33 2006. 2007. 2008. Izvor: tabela 33


Na godinjoj razini bruto devizne rezerve CBBiH porasle su za
1,02 , 18,2%.
1,02 milijarde KM, odnosno za 18,2%. Porast bruto deviznih

rezervi ostvaren je kroz poveanje monetarne pasive u 866,7
iznosu od 866,7 milijuna KM, ili 16,4%, te poveanje neto , 16,4%,
slobodnih deviznih rezervi od 151,3 milijuna KM, ili 51,3%. 151,3 , 51,3%.
Od komponenti u strukturi bruto deviznih rezervi, depoziti ,
kod nerezidentnih banaka porasli su za 486,7 milijuna KM, 486,7
, 9,5%.
ili za 9,5%. Investicije u vrijednosne papire porasle su za
515,2 , 129,6%,
515,2 milijuna, ili 129,6%, to je posljedica dvokratnog

poveanja iznosa uloenih sredstava u skladu sa odlukama
Investicijskog komiteta Centralne banke. Od ostalih . ,
komponenti, stavka ostalo porasla je za 7,8 milijuna KM, a 7,8 ,
strana valuta u trezoru CBBiH za 7,2 milijuna KM. 7,2 .

7 7
Na kraju prvog tromjeseja 2008. na portfolio vrijednosnih papira otpadalo 2008.
je 13,8% ukupnog portfolija bruto deviznih rezervi CBBiH. 13,8%
.

- 37 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Negativan saldo kupovine i prodaje KM u prvom kvartalu The negative balance of KM purchases and sales in the rst
2008. reektovao se i na kretanje monetarne baze. U skladu quarter of 2008 was reected in the monetary base trends.
sa tim, monetarna baza je u prvom kvartalu opala za iznos Consequently, in the rst quarter, the monetary base fell
od 246,4 miliona KM, ili 4%. Sve tri komponente monetarne by KM 246.4 million, or 4%. All three components of the
baze ostvarile su negativno kretanje (tabela 10). Najvei monetary base recorded negative movements (Table 10).
pad u visini od 129 miliona KM (5,3%) zabiljeila je gotovina The largest drop, of KM 129 million (5.3%) was recorded by
the cash outside the monetary authorities. The deposits of
izvan monetarnih vlasti. Depoziti banaka kod monetarnih
banks with the monetary authorities decreased by KM 111.8
vlasti opali su za 111,8 miliona KM (3%), a ostali depoziti
million (3%), and other demand deposits with the monetary
po vienju kod monetarnih vlasti za 5,6 miliona KM (46,1%).
authorities by KM 5.6 million (46.1%). These movements in
Navedena kretanja komponenti rezultirala su odgovarajuim the components resulted in corresponding changes in the
promjenama u strukturi monetarne baze. Uee gotovine composition of the monetary base. The share of the cash
izvan monetarnih vlasti opalo je za 54 bazna poena na outside the monetary authorities dropped by 54 basis points
38,6%, a uee depozitnog novca u monetarnoj bazi to 38.6%, while the share of deposit money in the monetary
poraslo je za 63 bazna poena na 61,3%. Uee ostalih base grew by 63 basis points to 61.3%. The share of other
depozita po vienju (1%) nije se znaajnije promijenilo. demand deposits (1%) was not signicantly changed.

Grakon 11: Monetarna baza M0 (u milijardama KM) Graph 11: Monetary base, M0 (in KM billion)

7,0
M0 M0
6,0
Gotovina izvan Currency outside
5,0
monetarnih vlasti monetary authorities
4,0
Depoziti po vienju kod Demand deposits with
3,0
monetarnih vlasti monetary authorities
2,0

1,0

0,0
4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 8 Source: Table 8

Godinji porast monetarne baze na kraju prvog kvartala 2008. The annual expansion of the monetary base at the end of the
iznosio je 839 miliona KM, ili 16,3%, koji je ostvaren kroz rst quarter of 2008 was KM 839 million, or 16.3%, which was
attained through an increase of money in reserve accouns
porast novanih sredstava na rezervnim raunima banaka
of banks (bank deposits with the monetary authorities) of
(depozita banaka kod monetarnih vlasti) u iznosu od 643,5 KM 643.5 million, or 21.3%, as well as the increase of the
miliona KM, ili 21,3%, te porast gotovine izvan monetarnih cash outside the monetary authorities of KM 203.1 million, or
vlasti u iznosu od 203,1 milion KM, ili 9,6%. Ostali depoziti 9.6%. Other demand deposits with the monetary authorities
po vienju kod monetarnih vlasti opali su za 7,6 miliona fell by KM 7.6 million, or 53.5%. These trends conrm a
KM, ili 53,5%. Takva kretanja svjedoe o rastuem znaaju growing importance of cashless transactions, which was
made possible by a dynamic development of the banking
bezgotovinskih transakcija to je omogueno dinaminim
sector, and primarily of the payment transactions system and
razvojem bankarskog sektora, prvenstveno platnog prometa by an increasing condence of the public into the domestic
i rastuim povjerenjem javnosti u domai bankarski sektor. banking sector.

- 38 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Negativan saldo kupnje i prodaje KM u prvom tromjeseju


2008. reektirao se i na kretanje monetarne baze. U skladu 2008.
sa tim, monetarna baza je u prvom tromjeseju opala za iznos . ,
246,4 ,
od 246,4 milijuna KM, ili 4%. Sve tri komponente monetarne
4%.
baze ostvarile su negativno kretanje (tablica 10). Najvei ( 10).
pad u visini od 129 milijuna KM (5,3%) zabiljeila je gotovina 129 (5,3%)
izvan monetarnih vlasti. Depoziti banaka kod monetarnih .
vlasti opali su za 111,8 milijuna KM (3%), a ostali depoziti 111,8 (3%),
po vienju kod monetarnih vlasti za 5,6 milijuna KM (46,1%). 5,6
Navedena kretanja komponenti rezultirala su odgovarajuim (46,1%).

promjenama u strukturi monetarne baze. Udio gotovine izvan
.
monetarnih vlasti opao je za 54 bazna poena na 38,6%, a 54 38,6%,
udio depozitnog novca u monetarnoj bazi porastao je za 63 63
bazna poena na 61,3%. Udio ostalih depozita po vienju 61,3%.
(1%) nije se znaajnije promijenio. (1%) .

Grakon 11: Monetarna baza M0 (u milijardama KM) Grafikon 11: 0 ( )

7,0
M0 M0
6,0
Gotovina izvan Gotovina izvan
5,0
monetarnih vlasti monetarnih vlasti
4,0
Depoziti po vienju kod Depoziti po vi|ewu kod
monetarnih vlasti 3,0 monetarnih vlasti

2,0

1,0

0,0
4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 8 Izvor: tabela 8

Godinji porast monetarne baze na kraju prvog tromjeseja


2008. iznosio je 839 milijuna KM, ili 16,3%, koji je ostvaren kroz 2008. 839 , 16,3%,

porast novanih sredstava na rezervnim raunima banaka
(
(depozita banaka kod monetarnih vlasti) u iznosu od 643,5
) 643,5 , 21,3%,
milijuna KM, ili 21,3%, te porast gotovine izvan monetarnih
vlasti u iznosu od 203,1 milijun KM, ili 9,6%. Ostali depoziti 203,1 , 9,6%.
po vienju kod monetarnih vlasti opali su za 7,6 milijuna 7,6
, 53,5%.
KM, ili 53,5%. Takva kretanja svjedoe o rastuem znaaju

bezgotovinskih transakcija to je omogueno dinaminim
,
razvojem bankarskog sektora, prvenstveno platnog prometa
i rastuim povjerenjem javnosti u domai bankarski sektor. .

- 39 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

3.2. Monetarni agregati 3.2. Monetary agregates

U prvom kvartalu 2008, u poreenju sa prethodnim Compared to the previous quarter, in the rst quarter of
kvartalom, novana masa M2 porasla je za 152,4 miliona 2008 the money mass M2 increased by KM 152.4 million,
KM, ili za 1,2%. Porast monetarnog agregata prvenstveno or 1.2%. The expansion of this monetary aggregate was
je rezultat ubrzanja procesa monetarne multiplikacije, poto predominantly a result of an acceleration of the monetary
multiplication, since the monetary base recorded a drop over
je monetarna baza u posmatranom kvartalu zabiljeila
the period. In comparison with the trends over the several
pad. U poreenju sa kretanjem u prethodnih nekoliko
previous quarters, the growth of the money supply was
kvartala, porast novane mase i u apsolutnim i u relativnim considerably reduced both in absolute and in relative terms.
pokazateljima znaajno je umanjen. U odnosu na prethodni In comparison with the previous quarter, the growth rate of
kvartal, stopa rasta M2 nia je za 3,5 procentnih poena. M2 was lower by 3.5 percentage points.

Grakon 12: Monetarni agregati (u milijardama KM) Graph 12: Monetary aggregates (in KM billion)

14
Gotovina izvan banaka Currency outside banks
12
M2
Depoziti po vienju u 10 Demand dep. in dom.
domaoj valuti currency
8
Oroeni i tedni Time and sav. dep. in
depoziti u dom. valuti 6 dom. currency
M1
4
Depoziti po vienju u Demand dep. in for.
stranoj valuti 2 currency

Oroeni i tedni 0 Time and sav. dep. in


depoziti u str. valuti for. currency
4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2006. 2008.
Izvor: tabela 8 Source: Table 8

U strukturi novane mase, monetarni agregat M1 zabiljeio In the composition of the money supply, the M1 monetary
je pad od 154 miliona KM, ili za 2,5%. Obje komponente aggregate recorded a drop of KM 154 million, or 2.5%. Both
navedenog agregata takoe su ostvarile negativno kretanje. components of this aggregate also exhibited a negative
Gotovina izvan banaka je opala za 124,1 milion KM, ili 5,7%, trend. The cash outside banks dropped by KM 124.1 million
a depoziti po vienju u domaoj valuti za 29,9 miliona KM, or 5.7%, while demand deposits in local currency by KM 29.9
ili 0,8%, to je dovelo do promjena u strukturi monetarnog million, or 0.8%, which caused changes in the composition
agregata M1. Uee depozitnog novca poraslo je za 1,2 of the M1 monetary aggregate. The share of deposit money
procentna poena na 65,7%. Uee gotovine izvan banaka rose by 1.2 percentage points to 65.7%. The share of the
proporcionalno je opalo i na kraju posmatranog kvartala cash outside banks dropped proportionally and reached
iznosilo je 34,3%. 34.3% at the end of the quarter.
S druge strane, kvazi novac, QM, zabiljeio je porast On the other hand, the quasi money, QM, recorded an
od 306,4 miliona KM, ili 5%, ime je nastavljen trend increase of KM 306.4 million, or 5%, which continued the
kontinuiranog rasta kvazi novca koji traje od 2002. Sve tri trend of continuous expansion of quasi money which has
komponente kvazi novca su, takoe, porasle. Najvei porast lasted since 2002. All three components of the quasi money
od 113,5 miliona KM, ili 7,8% ostvarili su depoziti po vienju also expanded. The greatest expansion of KM 113.5 million,
or 7.8%, was recorded for the foreign currency demand
u stranoj valuti, to je dvostuko vei porast u poreenju sa
deposits, which was twice as high an increase compared
kretanjem tih depozita u prethodnom kvartalu. Suprotno
to the trends for these deposits in the preceding quarter.
tome, u odnosu na prethodni kvartal, tempo rasta oroenih i
Conversely, the growth tempo of time and savings deposits
tednih depozita znaajno je usporen. Stopa rasta oroenih slowed signicantly. The growth rate of local currency time
i tednih depozita u domaoj valuti u prvom kvartalu u visini and savings deposits of 5.6% in the rst quarter dropped
od 5,6% opala je za 5,4 procentnih poena u poreenju by 5.4 percentage points in comparison with this rate in the

- 40 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

3.2. Monetarni agregati 3.2.

U prvom tromjeseju 2008, u usporedbi sa prethodnim 2008,


tromjesejem, novana masa M2 porasla je za 152,4 milijuna , 2 152,4
, 1,2%.
KM, ili za 1,2%. Porast monetarnog agregata prvenstveno je

rezultat ubrzanja procesa monetarne multiplikacije, poto je
,
monetarna baza u promatranom tromjeseju zabiljeila pad.
.
U usporedbi sa kretanjem u prethodnih nekoliko tromjeseja,
,
porast novane mase i u apsolutnim i u relativnim
pokazateljima znaajno je umanjen. U odnosu na prethodno . , 2
tromjeseje, stopa rasta M2 nia je za 3,5 postotnih poena. 3,5 .

Grakon 12: Monetarni agregati (u milijardama KM) Grafikon 12: ( )

14
Gotovina izvan banaka Gotovina izvan
12 banaka
M2
Depoziti po vienju u 10 Depoziti po vi|ewu u
domaoj valuti doma}oj valuti
8
Oroeni i tedni Oro~eni i {tedni
depoziti u dom. valuti 6 depoziti u dom. valuti
M1
Depoziti po vienju u
4
Depoziti po vi|ewu u
stranoj valuti stranoj valuti
2
Oroeni i tedni 0 Oro~eni i {tedni
depoziti u str. valuti depoziti u str. valuti
4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2006. 2008.
Izvor: tablica 8 Izvor: tabela 8

U strukturi novane mase, monetarni agregat M1 zabiljeio , 1


je pad od 154 milijuna KM, ili za 2,5%. Obje komponente 154 , 2,5%.
navedenog agregata takoer su ostvarile negativno kretanje.
Gotovina izvan banaka je opala za 124,1 milijun KM, ili 5,7%, .
124,1 , 5,7%,
a depoziti po vienju u domaoj valuti za 29,9 milijuna KM,
29,9 , 0,8%,
ili 0,8%, to je dovelo do promjena u strukturi monetarnog
agregata M1. Udio depozitnog novca porastao je za 1,2 1.
postotna poena na 65,7%. Udio gotovine izvan banaka 1,2 65,7%.
proporcionalno je opalo i na kraju promatranog tromjeseja
iznosio je 34,3%. 34,3%.
S druge strane, kvazi novac, QM, zabiljeio je porast od 306,4 , , Q,
milijuna KM, ili 5%, ime je nastavljen trend kontinuiranog 306,4 , 5%,
rasta kvazi novca koji traje od 2002. Sve tri komponente 2002.
, , .
kvazi novca su, takoer, porasle. Najvei porast od 113,5
113,5 , 7,8%
milijuna KM, ili 7,8% ostvarili su depoziti po vienju u stranoj
,
valuti, to je dvostuko vei porast u usporedbi sa kretanjem

tih depozita u prethodnom tromjeseju. Suprotno tomu, u
. ,
odnosu na prethodno tromjeseje, tempo rasta oroenih i ,
tednih depozita znaajno je usporen. Stopa rasta oroenih .
i tednih depozita u domaoj valuti u prvom tromjeseju u
visini od 5,6% opala je za 5,4 postotnih poena u usporedbi 5,6% 5,4

- 41 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

sa visinom te stope u prethodnom kvartalu. Stopa rasta preceding quarter. The growth rate of foreign currency time
oroenih i tednih depozita u stranim valutama manja je and savings deposits was down 1.2 percentage points and
za 1,2 procentnih poena i iznosila je 3,5%. U apsolutnom
reached 3.5%. In absolute terms, the growth of local currency
iznosu, porast oroenih i tednih depozita u domaoj valuti
i depozita u stranim valutama iznosio je 85,4 miliona KM i time and savings deposits and foreign currency deposits was
107,5 miliona KM, respektivno. KM 85.4 million and KM 107.5 million, respectively.

Novana masa, M2, na kraju etvrtog kvartala ostvarila At the end of the fourth quarter, the money supply M2 grew
je porast po godinjoj stopi od 18,1%. U poreenju sa at the annual rate of 18.1%. In comparison with the level
from the end of the preceding quarter, the annual growth
nivoom s kraja prethodnog kvartala, godinja stopa rasta
rate dropped by 3.5 percentage points, which represented
opala je za 3,5 procentnih poena, to predstavlja nastavak a continuation of the slowing growth trend of the broadest
trenda usporavanja rasta najireg monetarnog agregata. monetary aggregate. Despite the mild slowing, the rate of
I pored blagog uspravanja, tempo rasta novane mase i growth of the money supply is still relatively high, which
dalje je relativno visok, to odraava proces nansijskog reects the process of nancial deepening of the BiH
produbljivanja bh. ekonomije. Finansijsko produbljivanje economy. The nancial deepening in the broadest terms
u najirem smislu predstavlja poveanje obima usluga means an increased volume of services of the nancial
nansijskog sektora privredi i stanovnitvu, paralelno sa sector to the economy and the households, in parallel
with economic growth and development of the country.
privrednim rastom i razvojem zemlje. Porast novane mase
A money supply growth which exceeds the growth of the
koji viestruko prevazilazi rast bruto domaeg proizvoda
gross domestic products several times over is a natural
prirodna je posljedica procesa sveobuhvatnih privrednih consequence of the process of comprehensive economic
i institucionalnih reformi tokom procesa tranzicije bh. and institutional reforms during the transition of the BiH
ekonomije. economy.

Sporiji rast novane mase prvenstveno je rezultat smanjenja The slower growth of the money supply was predominantly
tempa rasta njenih najlikvidnijih komponenti koje su a result of the reduction of the rate of growth of its most
obuhvaene monetarnim agregatom M1. Naime, novac liquid components, which are included in the M1 monetary
u uem smislu na kraju posmatranog kvartala ostvario aggregate. Namely, the narrow mone at the end of the quarter
je godinji porast u visini od 705,5 miliona KM, odnosno recorded an annual increase of KM 705.5 million, i. e. grew
rastao je po stopi od 13,3%. Ilustracije radi, godinja stopa at the rate of 13.3%. As an illustration, the annual growth
rasta monetarnog agregata na kraju etvrtog kvartala 2007. rate of this monetary aggregate was 21.5% and 24.5% at the
iznosila je 21,5%, a na kraju treeg kvartala 24,5%. Na end of the fourth and third quarter of 2007 respectively. At
kraju prvog kvartala 2008, gotovina izvan banaka ostvarila the end of the rst quarter of 2008, the cash outside banks
je godinji porast u visini od skromnih 150,4 miliona KM, recorded an annual increase of the modest KM 150.4 million,
odnosno za 7,9%, dok su se depoziti po vienju u domaoj or 7.9%, while the local currency demand deposits grew by
valuti poveali za 555,1 milion KM, ili 16,4%. KM 555.1 million or 16.4%.
S druge strane, tempo rasta kvazi novca, kao druge On the other hand, the growth rate of the quasi money, as
komponente novane mase nije se znaajnije promijenio. the other component of the money supply, has not changed
Godinja stopa rasta kvazi novca na kraju prvog kvartala signicantly. The annual growth rate of the quasi money at the
2008. iznosila je 23% i u poreenju sa stopom s kraja end of the rst quarter of 2008 was 23%, and, in comparison
prethodnog kvartala vea je za 1,3 procentnih poena. with the same rate at the end of the previous quarter, it was
Oroeni i tedni depoziti i dalje biljee veliki porast, to je higher by 1.3 percentage points. Time and savings deposits
rezultat postignute stabilnosti domaeg bankarskog sektora have continued to register large increases, which was a
i visokog nivoa povjerenja javnosti u taj sektor. Oroeni i result of the stability achieved in the domestic banking sector
tedni depoziti u domaoj valuti ostvarili su godinji porast and of the high public condence in this sector. The local
po stopi od 36,6%, odnosno u iznosu od 429,5 miliona KM. currency time and savings deposits grew at an annual rate
Stopa rasta oroenih i tednih depozita u stranim valutama of 36.6%, or by KM 429.5 million. The rate of growth of the
neto je nia i na kraju posmatranog kvartala iznosila je foreign currency time and savings deposits was somewhat
19,1%. Meutim, u apsolutnom iznosu, porast navedenih lower and was 19.1% at the end of the quarter. However,
depozita u iznosu od 516,5 miliona KM bio je otprilike na in absolute terms, the increase of the latter deposits of KM
nivou porasta depozita u domaoj valuti. Depoziti po vienju 516.5 million was roughly at the same level as the increase
u stranim valutama, kao trea komponenta kvazi novca, na of the local currency deposits. The foreign currency demand
godinjem nivou zabiljeili su porast u iznosu od 250 miliona deposits, as the third component of the quasi money,
KM, odnosno po stopi od 18,9%. recorded an increase of KM 250 million, or 18.9%.

- 42 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

sa visinom te stope u prethodnom tromjeseju. Stopa rasta .


oroenih i tednih depozita u stranim valutama manja je
za 1,2 postotnih poena i iznosila je 3,5%. U apsolutnom 1,2
3,5%. ,
iznosu, porast oroenih i tednih depozita u domaoj valuti
i depozita u stranim valutama iznosio je 85,4 milijuna KM i 85,4 107,5
107,5 milijuna KM, respektivno. , .

Novana masa, M2, na kraju etvrtog tromjeseja ostvarila je , 2,


porast po godinjoj stopi od 18,1%. U usporedbi sa razinom 18,1%.
,
s kraja prethodnog tromjeseja, godinja stopa rasta
3,5 ,
opala je za 3,5 postotnih poena, to predstavlja nastavak

trenda usporavanja rasta najireg monetarnog agregata.
. ,
I pored blagog uspravanja, tempo rasta novane mase i
,
dalje je relativno visok, to odraava proces nancijskog
. .
produbljivanja bh. ekonomije. Financijsko produbljivanje
u najirem smislu predstavlja poveanje obujma usluga
nancijskog sektora privredi i stanovnitvu, paralelno sa ,
privrednim rastom i razvojem zemlje. Porast novane mase .
koji viestruko prevazilazi rast bruto domaeg proizvoda
prirodna je posljedica procesa sveobuhvatnih privrednih
i institucionalnih reformi tijekom procesa tranzicije bh.
ekonomije. . .

Sporiji rast novane mase prvenstveno je rezultat smanjenja


tempa rasta njenih najlikvidnijih komponenti koje su
obuhvaene monetarnim agregatom M1. Naime, novac u 1. ,
uem smislu na kraju promatranog tromjeseja ostvario je
godinji porast u visini od 705,5 milijuna KM, odnosno rastao 705,5
, 13,3%.
je po stopi od 13,3%. Ilustracije radi, godinja stopa rasta
,
monetarnog agregata na kraju etvrtog tromjeseja 2007.
2007. 21,5%,
iznosila je 21,5%, a na kraju treeg tromjeseja 24,5%.
24,5%. 2008,
Na kraju prvog tromjeseja 2008, gotovina izvan banaka
ostvarila je godinji porast u visini od skromnih 150,4 150,4 , 7,9%,
milijuna KM, odnosno za 7,9%, dok su se depoziti po vienju
u domaoj valuti poveali za 555,1 milijun KM, ili 16,4%. 555,1 , 16,4%.
S druge strane, tempo rasta kvazi novca, kao druge , ,
komponente novane mase nije se znaajnije promijenio. .
Godinja stopa rasta kvazi novca na kraju prvog tromjeseja
2008. iznosila je 23% i u usporedbi sa stopom s kraja 2008. 23%
prethodnog tromjeseja vea je za 1,3 postotnih poena. 1,3 .
Oroeni i tedni depoziti i dalje biljee veliki porast, to je
rezultat postignute stabilnosti domaeg bankarskog sektora ,
i visoke razine povjerenja javnosti u taj sektor. Oroeni i
.
tedni depoziti u domaoj valuti ostvarili su godinji porast
36,6%,
po stopi od 36,6%, odnosno u iznosu od 429,5 milijuna KM.
429,5 .
Stopa rasta oroenih i tednih depozita u stranim valutama

neto je nia i na kraju promatranog tromjeseja iznosila je 19,1%. ,
19,1%. Meutim, u apsolutnom iznosu, porast navedenih ,
depozita u iznosu od 516,5 milijuna KM bio je otprilike na 516,5
razini porasta depozita u domaoj valuti. Depoziti po vienju .
u stranim valutama, kao trea komponenta kvazi novca, na , ,
godinjoj razini zabiljeili su porast u iznosu od 250 milijuna
KM, odnosno po stopi od 18,9%. 250 , 18,9%.

- 43 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Tabela: Monetarni agregati struktura i godinje stope Table: Monetary aggregates composition and annual
rasta growth rates

mart/March mart/March
2007. Godi{nje stope rasta / Annual growth rates 2008.
Udio u M2 2007. 2008. Udio u M2
(%) / Share mart/ juni/ sept./ dec./ mart./ (%) / Share
of M2 (%) March June Sept. Dec. March of M2 (%)

M1 50,5 29,6 28,8 24,5 21,5 13,3 48,4


Gotovina izvan banaka
Cash outside banks 18,2 15,4 14,7 11,8 10,5 7,9 16,6
Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti
Demand deposits in domestic currency 32,3 39,2 38,0 32,7 28,5 16,4 31,8

QM 49,5 23,3 25,7 21,1 21,7 23,0 51,6


Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti
Time and savings deposits in domestic currency 11,2 37,2 43,4 38,4 37,8 36,6 12,9
Depoziti po vi|enju u stranoj valuti
12,6 10,0 9,0 5,5 7,4 18,9 12,7
Demand depsits in foreign currency
Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti
25,8 25,1 27,9 22,7 22,4 19,1 26,0
Time and savings deposits in foreign currency
M2 100 26,4 27,2 22,8 21,6 18,1 100

U prvom kvartalu dolo je do poveanja brzine procesa In the rst quarter, the monetary multiplication process,
monetarne multiplikacije, naroito monetarnog agregata M2. particularly for the M2 monetary aggregate, accelerated.
Naime, vrijednost multiplikatora za M2 porasla je sa 1,97 na Namely, the multiplicator value for the M2 rose from 1.97 to
2,07, dok je vrijednost multiplikatora za M1 ostala gotova 2.07, while the multiplicator value for M1 remained almost
ista. Veliki porast vrijednosti multiplikatora za M2 ostvaren unchanged. A large increase of M2 multiplicator value was
je zahvaljujui brem porastu depozita po vienju u odnosu achieved owing to a higher increase of demand deposits
na rast depozita komercijalnih banaka kod Centralne banke. relative to the growth of commercial banks deposits with the
Posmatrano na godinjem nivou, na kraju prvog kvartala Central Bank. In annual terms, at the end of the rst quarter,
brzina multiplikacije monetarnog agregata M1 neznatno je the multiplication speed of the M1 monetary aggregate
slowed insignicantly at the end of the rst quarter (it was 1.03
opala (na kraju istog kvartala prethodne godine bila je 1,03),
at the end of the same quarter of the previous year), while
dok je multiplikator za M2 zabiljeio neto blai porast (na
the M2 multiplicator recorded a somewhat milder increase (it
kraju prvog kvartala prole godine bio je 2,04). Osnovni
was 2.04 at the end of the rst quarter of the previous year).
izvori porasta novane mase u posmatranom periodu od
The main sources of the expansion of the money supply
152,4 miliona KM jesu porast neto domae aktive u iznosu
of KM 152.4 million in the period were an increase of net
od 671,4 miliona KM i pad neto strane aktive u iznosu od
domestic assets of KM 671.4 million and the decrease of
519 miliona KM. Porast neto domae aktive ostvaren je net foreign assets of KM 519 million. The increase of net
zahvaljujui velikom rastu kredita domaeg bankarskog domestic assets was reached owing to a major credit growth
sektora od 921,9 miliona KM, umanjenog za vrijednost in the domestic banking sector of KM 921.9 million, minus
stavke ostalo od 250,5 miliona KM, na strani pasive the value of the item other of KM 250.5 million on the liability
monetarnog pregleda. side of the monetary survey.

Smanjenje vrijednosti neto strane aktive rezultat je pada The reduction of the net foreign assets was a result of a drop
strane aktive sektora komercijalnih banaka u iznosu od in foreign assets of the commercial banking sector of KM
372,3 miliona KM i strane aktive CBBiH od 95,1 milion KM, 372.3 million and of foreign assets of the CBBH by KM 95.1
te porasta strane pasive bankarskog sektora u iznosu od million, as well as of an increase of the liability side of the
51,7 miliona KM. banking sector by KM 51.7 million.

- 44 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Tablica: Monetarni agregati struktura i godinje stope :



rasta

o`ujak/mart mart/mart
2007. Godi{nje stope rasta / Godi{we stope rasta 2008.
Udjel u M2 2007. 2008. Udjel u M2
(%) / Udio o`ujak/ lipanj/ rujan/ prosinac/ o`ujak/ (%) / Udio
u M2 (%) mart juni sept. dec. mart u M2 (%)

M1 50,5 29,6 28,8 24,5 21,5 13,3 48,4


Gotovina izvan banaka
Gotovina izvan banaka 18,2 15,4 14,7 11,8 10,5 7,9 16,6
Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti
Depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti 32,3 39,2 38,0 32,7 28,5 16,4 31,8

QM 49,5 23,3 25,7 21,1 21,7 23,0 51,6


Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti
Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti 11,2 37,2 43,4 38,4 37,8 36,6 12,9
Depoziti po vi|enju u stranoj valuti
12,6 10,0 9,0 5,5 7,4 18,9 12,7
Depoziti po vi|ewu u stranoj valuti
Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti
25,8 25,1 27,9 22,7 22,4 19,1 26,0
Oro~eni i {tedni depoziti u stranoj valuti
M2 100 26,4 27,2 22,8 21,6 18,1 100


U prvom tromjeseju dolo je do poveanja brzine procesa
,
monetarne multiplikacije, osobito monetarnog agregata M2.
2. ,
Naime, vrijednost multiplikatora za M2 porasla je sa 1,97
2 1,97 2,07,
na 2,07, dok je vrijednost multiplikatora za M1 ostala gotova 1 .
ista. Veliki porast vrijednosti multiplikatora za M2 ostvaren 2
je zahvaljujui brem porastu depozita po vienju u odnosu
na rast depozita komercijalnih banaka kod Centralne banke.
Promatrano na godinjoj razini, na kraju prvog tromjeseja . ,
brzina multiplikacije monetarnog agregata M1 neznatno
je opala (na kraju istog tromjeseja prethodne godine bila 1 (
je 1,03), dok je multiplikator za M2 zabiljeio neto blai 1,03),
porast (na kraju prvog tromjeseja prole godine bio je 2 (
2,04).
2,04). Osnovni izvori porasta novane mase u promatranom
152,4
razdoblju od 152,4 milijuna KM jesu porast neto domae

aktive u iznosu od 671,4 milijuna KM i pad neto strane aktive
671,4
u iznosu od 519 milijuna KM. Porast neto domae aktive 519 .
ostvaren je zahvaljujui velikom rastu kredita domaeg
bankarskog sektora od 921,9 milijuna KM, umanjenog za 921,9 ,
vrijednost stavke ostalo od 250,5 milijuna KM, na strani 250,5 ,
pasive monetarnog pregleda. .

Smanjenje vrijednosti neto strane aktive rezultat je pada


strane aktive sektora komercijalnih banaka u iznosu od
372,3 milijuna KM i strane aktive CBBiH od 95,1 milijun KM, 372,3
te porasta strane pasive bankarskog sektora u iznosu od 95,1 ,
51,7 milijuna KM. 51,7 .

- 45 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 13: Struktura novane mase M2 Graph 13: Composition of the M2 money supply
(u milijardama KM) (in KM billion)

14
Neto domaa aktiva Net Domestic Assets
13
12
Neto strana aktiva Net Foreign Assets
11
M2=NDA+NSA 10 M2=NDA+NFA
9
8
7
6
5
4
4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 9 Source: Table 9

Godinji porast novane mase u iznosu od 1,91 milijardu The annual increase of the money supply of KM 1.91 billion
KM ostvaren je kroz porast neto domae aktive u iznosu was achieved through an increase of net domestic assets of
od 1,07 milijardi KM i porast neto strane aktive od 834,1 KM 1.07 billion and an increase of net foreign assets of KM
milion KM. U strukturi neto domae aktive, potraivanja 834.1 million. In the composition of the net domestic assets,
po osnovu domaih kredita porasla su za 1,76 milijardi claims arising from domestic loans rose by KM 1.76 billion,
KM, dok se stavka ostalo na strani pasive, kao odbitna while the item other on the liability side, as a deductible
stavka, poveala za 696,5 miliona KM. Neto strana aktiva se item, increased by KM 696.5 million. The net foreign assets
poveala zahvaljujui porastu strane aktive CBBiH u iznosu increased owing to the growth of the foreign assets of the
od 1,02 milijarde KM, te strane aktive bankarskog sektora CBBH of KM 1.02 billion, and of the banking sectors foreign
od 789,2 miliona KM, nasuprot porastu strane pasive assets of KM 789.2 million, against the growth of the foreign
bankarskog sektora od 973,2 miliona KM. assets of the banking sector by KM 973.2 million.

3.3. Obavezna rezerva 3.3. Required reserve

U toku prvog kvartala 2008. sve banke su odravale During the rst quarter of 2008, all banks maintained the
propisane rezerve. Osnovica za obraun obavezne rezerve prescribed level of required reserves. The base for the
je u prvom kvartalu 2008. (od 1. do 9. obraunskog perioda) calculation of the required reserves in the rst quarter of 2008
zabiljeila porast u iznosu od 249,1 milion KM, ili 1,5%. U (from the rst to the ninth maintenance period) recorded an
poreenju sa kretanjem u prethodnih nekoliko kvartala, increase of KM 249.1 million, or 1.5%. In comparison with
tempo rasta osnovice znaajno je usporen. Osnovica je the trends in several preceding quarters, the growth rate of
na kraju posmatranog kvartala dostigla iznos od 16.729,2 the calculation basis slowed signicantly. At the end of the
miliona KM. U skladu sa odlukom Upravnog vijea CBBiH quarter, the basis reached the level of KM 16,729.2 million. In
iz novembra 2007, stopa obavezne rezerve je od 1. januara accordance with the decision of the CBBH Governing Board
2008. poveana sa 15% na 18%. Poveanje stope obavezne of November 2007, the required reserve rate was increased
rezerve predstavlja mjeru Centralne banke kojom se nastoji from 15% to 18% from January 1, 2008. This increase of the
suzbiti visok kreditni rast koji se djelimino nansirao required reserve rate represented a measure by the Central
iz slobodnog kreditnog potencijala po osnovu likvidnih Bank which sought to restrict the strong credit growth which
sredstava na raunima rezervi banaka. Ova promjena was partly nanced from free credit potential arising from liquid
znaajno je uticala na kretanja u strukturi prosjenog iznosa funds in the reserve accounts of the banks. This increase
novanih sredstava na rezervnim raunima komercijalnih signicantly affected the movements within the composition of
banaka kod centralne banke u posmatranom kvartalu. Tako the average amounts of funds in commercial banks reserve
je porast obavezne rezerve iznosio 539,2 miliona KM, ili accounts with the Central Bank in the quarter. Thus the
21,8%, dok se viak rezervi poveao za 13,3 miliona KM, increase of required reserves was KM 539.2 million, or 21.8%,
ili 0,4%. while the excess reserves grew by KM 13.3 million, or 0.4%.

- 46 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 13: Struktura novane mase M2 Grafikon 13: 2


(u milijardama KM) ( )

14
Neto domaa aktiva Neto doma}a aktiva
13
12
Neto strana aktiva Neto strana aktiva
11
M2=NDA+NSA 10 M2=NDA+NSA
9
8
7
6
5
4
4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 9 Izvor: tabela 9

Godinji porast novane mase u iznosu od 1,91 milijardu KM 1,91


ostvaren je kroz porast neto domae aktive u iznosu od 1,07
milijardi KM i porast neto strane aktive od 834,1 milijun KM. U 1,07
strukturi neto domae aktive, potraivanja po osnovi domaih 834,1 . ,

kredita porasla su za 1,76 milijardi KM, dok se stavka ostalo
1,76 ,
na strani pasive, kao odbitna stavka, poveala za 696,5 , , 696,5
milijuna KM. Neto strana aktiva se poveala zahvaljujui .
porastu strane aktive CBBiH u iznosu od 1,02 milijarde 1,02 ,
KM, te strane aktive bankarskog sektora od 789,2 milijuna 789,2 ,
KM, nasuprot porastu strane pasive bankarskog sektora od
973,2 milijuna KM. 973,2 .

3.3. Obvezna rezerva 3.3.

Tijekom prvog tromjeseja 2008. sve banke su odravale 2008.


.
propisane rezerve. Osnovica za obraun obvezne rezerve je u
2008. ( 1. 9.
prvom tromjeseju 2008. (od 1. do 9. obraunskog razdoblja)
) 249,1
zabiljeila porast u iznosu od 249,1 milijun KM, ili 1,5%. U , 1,5%.
usporedbi sa kretanjem u prethodnih nekoliko tromjeseja, ,
tempo rasta osnovice znaajno je usporen. Osnovica je na kraju .
promatranog tromjeseja dostigla iznos od 16.729,2 milijuna 16.729,2 .
KM. U skladu sa odlukom Upravnog vijea CBBiH iz studenoga 2007,
1. 2008. 15%
2007, stopa obvezne rezerve je od 1. sijenja 2008. poveana
18%.
sa 15% na 18%. Poveanje stope obvezne rezerve predstavlja

mjeru Centralne banke kojom se nastoji suzbiti visok kreditni rast
koji se djelomino nancirao iz slobodnog kreditnog potencijala
po osnovi likvidnih sredstava na raunima rezervi banaka. Ova .
promjena znaajno je utjecala na kretanja u strukturi prosjenog
iznosa novanih sredstava na rezervnim raunima komercijalnih

banaka kod centralne banke u promatranom tromjeseju. Tako
.
je porast obvezne rezerve iznosio 539,2 milijuna KM, ili 21,8%, 539,2 , 21,8%,
dok se viak rezervi poveao za 13,3 milijuna KM, ili 0,4%. 13,3 , 0,4%.

- 47 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 14: Likvidnost komercijalnih banaka Graph 14: Liquidity of commercial banks
(u milionima KM) (in KM million)

4,000 30%
3,800 28%
Obavezne rezerve 3,600 26% Required Reserves
3,400 24%
3,200 22%
Viak rezervi 3,000 20% Excess Reserves
2,800 18%
2,600 16%
Implicitna stopa OR (d. skala) 2,400 14% Implicit RR rate (r.h. scale)
2,200 12%
Stopa OR (d. skala) 2,000 10% RR Rate (r.h. scale)
1,800 8%
1,600 6%
1,400 4%
1,200 2%
1,000 0%
12
15
18
21
24
27
30
33
36
03
06
09
12
15
18
21
24
27
30
33
36
03
06
09
Izvor: tabela 23 2006. 2007. 2008. Source: Table 23

Ukoliko posmatramo valutnu strukturu osnovice za obraun If we consider the currency composition of the base for
obavezne rezerve, porast osnovice u stranoj valuti, i po calculation of the required reserves, the increase of the base
in foreign currency, both in absolute and in relative terms, (by
apsolutnim i po relativnim pokazateljima (u iznosu od priblino
about KM 170 million, or at the rate of 1.6%) exceeded the
170 miliona KM, odnosno po stopi od 1,6%), nadmaio je
increase of the base in the local currency (KM 79.1 million or
porast osnovice u domaoj valuti (79,1 milion KM, ili 1,3%). 1.3%).

Implicitna stopa obavezne rezerve na kraju prvog kvartala u The implicit required reserves rate at the end of the rst
2008. iznosila je 22,01%, to u sutini predstavlja nastavak quarter of 2008 was 22.01%, which effectively represented
stagnacije implicitne stope obavezne rezerve iz prethodnih a continuation of stagnation of the implicit required reserves
nekoliko kvartala. injenica da implicitna stopa obavezne rate from several preceding quarters. The fact that the implicit
rezerve nije porasla i pored poveanja stope obavezne required reserve rate did not rise despite the increase of the
rezerve sa 15% na 18% govori da su banke iskoristile required reserves rate from 15% to 18% indicates that the
postojee vikove rezervi da zadovolje novu veu stopu banks used the existing excess reserves to meet the new
obavezne rezerve. higher required reserves rate.

Ukupna naknada koju je CBBiH isplatila komercijalnim The total remuneration paid by the CBBH to the commercial
bankama u prvom kvartalu 2008. iznosila je 15,3 miliona banks in the rst quarter of 2008 was KM 15.3 million. The
KM. Naknada na obaveznu rezervu iznosila je 7,6 miliona remuneration for the required reserves was KM 7.6 million,
KM, a naknada na viak rezervi 7,7 miliona KM. U poreenju and the remuneration for excess reserves KM 7.7 million.
sa prethodnim kvartalom, iznos ukupne naknade smanjen Relative to the preceding quarter, the total remuneration
je za priblino tri miliona KM, odnosno za 16,2%, to je was reduced by about KM three million, or 16.2%, which
prvenstveno rezultat poveanja stope obavezne rezerve was mainly a result of an increased required reserve rate at
poetkom posmatranog kvartala. Prosjena ukupna naknada the start of the quarter. The average total remuneration per
po jednom obraunskom periodu u prvom kvartalu iznosila je maintenance period in the rst quarter was KM 1.7 million,
1,7 miliona KM, to u odnosu na prethodni kvartal manje za which was KM 342 thousand less relative to the previous
342 hiljade KM. Najvei iznos ukupne naknade na novana quarter. The highest level of total remuneration of funds
sredstva na rezervnim raunima u visini od 1,95 miliona in reserve accounts of KM 1.95 million (KM 0.92 million of
KM (0,92 miliona KM naknade na obaveznu rezervu i 1,03 remuneration for the required reserves and KM 1.03 million
miliona KM naknade na viak rezervi) bankama je isplaen u of remuneration for excess reserves) was paid to the banks
3. obraunskom periodu. in the third maintenance period.

- 48 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 14: Likvidnost komercijalnih banaka Grafikon 14:


(u milijunima KM) ( )

4,000 30%
3,800 28%
Obavezne rezerve 3,600 26% Obavezne rezerve
3,400 24%
3,200 22%
Viak priuva 3,000 20% Vi{ak rezervi
2,800 18%
2,600 16%
Implicitna stopa OP (d. skala) 2,400 14% Implicitna stopa OR (d. skala)
2,200 12%
Stopa OP (d. skala) 2,000 10% Stopa OR (d. skala)
1,800 8%
1,600 6%
1,400 4%
1,200 2%
1,000 0%
12
15
18
21
24
27
30
33
36
03
06
09
12
15
18
21
24
27
30
33
36
03
06
09
Izvor: tablica 23 2006. 2007. 2008. Izvor: tabela 23

Ukoliko promatramo valutnu strukturu osnovice za obraun


obvezne rezerve, porast osnovice u stranoj valuti, i po ,
apsolutnim i po relativnim pokazateljima (u iznosu od ,
priblino 170 milijuna KM, odnosno po stopi od 1,6%), ( 170 ,
nadmaio je porast osnovice u domaoj valuti (79,1 milijun 1,6%),
KM, ili 1,3%). (79,1 , 1,3%).

Implicitna stopa obvezne rezerve na kraju prvog tromjeseja


2008. 22,01%,
u 2008. iznosila je 22,01%, to u sutini predstavlja nastavak

stagnacije implicitne stope obvezne rezerve iz prethodnih
.
nekoliko tromjeseja. injenica da implicitna stopa obvezne
rezerve nije porasla i pored poveanja stope obvezne
rezerve sa 15% na 18% govori da su banke iskoristile 15% 18%
postojee vikove rezervi da zadovolje novu veu stopu
obvezne rezerve. .

Ukupna naknada koju je CBBiH isplatila komercijalnim


bankama u prvom tromjeseju 2008. iznosila je 15,3 2008. 15,3
.
milijuna KM. Naknada na obveznu rezervu iznosila je 7,6
7,6 , 7,7
milijuna KM, a naknada na viak rezervi 7,7 milijuna KM.
. ,
U usporedbi sa prethodnim tromjesejem, iznos ukupne

naknade smanjen je za priblino tri milijuna KM, odnosno za
, 16,2%,
16,2%, to je prvenstveno rezultat poveanja stope obvezne

rezerve poetkom promatranog tromjeseja. Prosjena
.
ukupna naknada po jednom obraunskom razdoblju u prvom

tromjeseju iznosila je 1,7 milijuna KM, to u odnosu na
1,7 ,
prethodno tromjeseje manje za 342 tisue KM. Najvei iznos
342 .
ukupne naknade na novana sredstva na rezervnim raunima

u visini od 1,95 milijuna KM (0,92 milijuna KM naknade na 1,95 (0,92
obveznu rezervu i 1,03 milijuna KM naknade na viak rezervi) 1,03 )
bankama je isplaen u 3. obraunskom razdoblju. 3. .

- 49 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka 3.4 Activities of commercial banks

U prvom kvartalu 2008. u BiH poslovala je trideset i jedna In the rst quarter of 2008, thirty one banks operated in BiH:
banka: dvadeset i jedna sa sjeditem u FBiH i deset sa twenty one based in FBiH and ten based in RS. Relative to
sjeditem u RS. U odnosu na proli kvartal, dolo je do the previous quarter, the number of the banks was reduced
smanjenja broja banaka jer je u FBiH broj banaka smanjen because in FBiH the number of the banks was reduced
za jednu usljed spajanja dvije banke (UniCredit Zagrebaka by one owing to the merger of two banks (the UniCredit
banka dd Mostar i HVB Central Prot banka dd) koje je Zagrebacka banka dd Mostar and HVB Central Prot banka
izvreno 29. februara 2008, a koja sada posluje pod imenom dd) which occurred on February 29, 2008, and which now
UniCredit Bank d.d. Mostar. U RS se nije promjenio broj operates under the name of the UniCredit Bank d.d. Mostar.
banaka. The number of banks in RS did not change.

Posmatrajui strukturu vlasnitva banaka u BiH u prvom Considering the ownership structure of BiH banks the rst
kvartalu 2008. nije bilo promjena u odnosu na prethodni quarter of 2008, there were no changes relative to the
kvartal. Broj banaka u stranom vlasnitvu je 20, domaih preceding quarter. The number of foreign owned banks is
privatnih banaka osam, dok su tri banke u dravnom twenty, there are eight domestic private banks, while three
vlasnitvu. banks are state-owned.

Prema podacima Agencije za osiguranje depozita, u prvom In accordance with the data of the Deposit Insurance
kvartalu 2008. dvadeset i tri komercijalne banke lanice su Agency, in the rst quarter of 2008 twenty-three banks were
programa osiguranja jedna banka manje usljed spajanja members of the insurance program one bank less owing to
navedene dvije banke. Sadanji limit osiguranja u programu the merger of the two banks mentioned above. The current
osiguranja depozita iznosi 7.500 KM. insurance limit in the insurance program is KM 7,500.
U prvom kvartalu 2008, u FBiH i RS nije registrovana nijedna In the rst quarter of 2008, no new custody banks were
nova skrbnika banka tako da je broj banaka koje se bave registered either in FBiH or in RS, therefore the number of
poslovima skrbnitva ostao isti (8). banks which offer custody services remained the same (8).

Mikrokreditni sektor Bosne i Hercegovine je imao znaajnu The microcredit sector of Bosnia and Herzegovina had a
ulogu. Mikrokreditne organizacije u BiH posluju prema signicant role. The microcredit organizations in BiH operate
novim entitetskim zakonima koji su stupili na snagu u under the new entity laws which entered into force in 2007.
2007. Ovim zakonima je predvieno da superviziju vre These laws envisaged that the entity banking agencies would
entitetske agencije za bankarstvo. U toku ove godine, u
perform supervision. During this year, in RS, of 21 existing
RS se od 21 postojee mikrokreditne organizacije prijavilo
microcredit organization, only seven applied, of which six
samo sedam od kojih je est dobilo dozvolu za obavljanje
svoje djelatnosti. U isto vrijeme u FBiH od postojeih 36 received permit to continue to operate. At the same time,
mikrokreditnih organizacija prijavilo se 19 od kojih je 17 in FBiH, of 36 existing microcredit organizations, 19 applied
dobilo dozvolu za registraciju, a preostale dvije su u procesu and 17 received registration permits, while the remaining two
dobijanja potrebnih dozvola. are in the proces of obtaining necessary permits.

Potraivanja komercijalnih banaka Claims of commercial banks

Ukupna potraivanja komercijalnih banaka na kraju marta The total claims of the commercial banks at the end of March
2008. iznosila su 12,75 milijardi KM, to predstavlja poveanje of 2008 were KM 12.75 billion, representing an increase of
od 785,7 miliona KM ili 6,6% u odnosu na etvrti kvartal 2007, KM 785.7 million or 6.6% relative to the fourth quarter of
odnosno poveanje od 2,87 milijardi KM ili 29,0% u odnosu 2007, i. e. an increase of KM 2.87 billion or 29.0% relative to
na isti kvartal 2007. U odnosu na kraj prethodnog kvartala, the rst quarter of 2007. In comparison with the end of the
kratkorona potraivanja porasla su za 294,5 miliona KM previous quarter, short-term claims grew by KM 294.5 million
(10,7%), a dugorona za 491,2 miliona KM (5,2%). Dugorona (10.7%), and long-term ones by KM 491.2 million (5.2%). In
potraivanja su u martu uestvovala sa 76,1% u ukupnim March, long-term claims comprised 76.1% of the total claims
potraivanja komercijalnih banaka u BiH. of commercial banks in BiH.

Struktura kredita po sektorima pokazuje da je i dalje primjetna The composition of loans by sector demonstrates continuing
dominacija nevladinog sektora8 na koji se krajem marta domination of the non-governmental sector8 which accounted
2008. odnosi 99% ukupnih potraivanja. for 99% of the total claims at the end of March of 2008.

8 8
U potraivanja od nevladinog sektora ulaze potraivanja od nebankarskih The claims on the non-governmental sector comprise claims on non-
nansijskih institucija, nenansijskih privatnih i javnih preduzea, neprotnih banking nancial institutions, non-nancial private and state enterprises,
organizacija, domainstava i ostala potraivanja. non-prot organizations, households and other claims.

- 50 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

3.4 Aktivnosti komercijalnih banaka 3.4

U prvom tromjeseju 2008. u BiH poslovala je trideset i 2008.


jedna banka: dvadeset i jedna sa sjeditem u FBiH i deset :
sa sjeditem u RS. U odnosu na prolo tromjeseje, dolo . ,
je do smanjenja broja banaka jer je u FBiH broj banaka
smanjen za jednu usljed spajanja dvije banke (UniCredit
Zagrebaka banka dd Mostar i HVB Central Prot banka dd) (UniCredit Zagrebaka banka dd HVB Central Prot
koje je izvreno 29. veljae 2008, a koja sada posluje pod banka dd) 29. 2008,
imenom UniCredit Bank d.d. Mostar. U RS se nije promjenio UniCredit Bank d.d. .
broj banaka. .

Promatrajui strukturu vlasnitva banaka u BiH u prvom


tromjeseju 2008. nije bilo promjena u odnosu na 2008.
prethodno tromjeseje. Broj banaka u stranom vlasnitvu .
je 20, domaih privatnih banaka osam, dok su tri banke u 20, ,
dravnom vlasnitvu. .

Prema podacima Agencije za osiguranje depozita, u prvom ,


2008.
tromjeseju 2008. dvadeset i tri komercijalne banke lanice

su programa osiguranja jedna banka manje usljed spajanja
.
navedene dvije banke. Sadanji limit osiguranja u programu
osiguranja depozita iznosi 7.500 KM. 7.500 .
U prvom tromjeseju 2008, u FBiH i RS nije registrirana 2008,
nijedna nova skrbnika banka tako da je broj banaka koje se custodian
bave poslovima skrbnitva ostao isti (8). custodian (8).


Mikrokreditni sektor Bosne i Hercegovine je imao znaajnu
.
ulogu. Mikrokreditne organizacije u BiH posluju prema
novim entitetskim zakonima koji su stupili na snagu u 2007.
2007. Ovim zakonima je predvieno da superviziju vre .
entitetske agencije za bankarstvo. Tijekom ove godine, u , 21
RS se od 21 postojee mikrokreditne organizacije prijavilo
samo sedam od kojih je est dobilo dozvolu za obavljanje .
36
svoje djelatnosti. U isto vrijeme u FBiH od postojeih 36
19 17
mikrokreditnih organizacija prijavilo se 19 od kojih je 17
,
dobilo dozvolu za registraciju, a preostale dvije su u procesu .
dobijanja potrebnih dozvola.

Potraivanja komercijalnih banaka

Ukupna potraivanja komercijalnih banaka na kraju oujka


2008. iznosila su 12,75 milijardi KM, to predstavlja poveanje 2008. 12,75 ,
od 785,7 milijuna KM ili 6,6% u odnosu na etvrto tromjeseje 785,7 6,6%
2007, odnosno poveanje od 2,87 milijardi KM ili 29,0% u 2007, 2,87
odnosu na isto tromjeseje 2007. U odnosu na kraj prethodnog 29,0% 2007.
tromjeseja, kratkorona potraivanja porasla su za 294,5 ,
milijuna KM (10,7%), a dugorona za 491,2 milijuna KM 294,5 (10,7%), 491,2
(5,2%). Dugorona potraivanja su u oujku sudjelovala sa (5,2%).
76,1% u ukupnim potraivanja komercijalnih banaka u BiH. 76,1% .

Struktura kredita po sektorima pokazuje da je i dalje primjetna


dominacija nevladinog sektora8 na koji se krajem oujka 8
2008. odnosi 99% ukupnih potraivanja. 2008. 99% .

8
8
U potraivanja od nevladinog sektora ulaze potraivanja od nebankarskih
,
nancijskih institucija, nenancijskih privatnih i javnih poduzea, neprotnih
, ,
organizacija, kuanstava i ostala potraivanja.
.

- 51 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Naredni grakon prikazuje kretanje ukupnih potraivanja The following graph shows the movement of the total claims
od nevladinog sektora i odgovarajue godinje stopa rasta on the non-governmental sector and corresponding annual
potraivanja od ovog sektora9 . rates of growth of the claims on this sector9.

Grakon 15.: Potraivanja od nevladinog sektora po Graph 15: Claims on the non-governmental sector by term
ronosti i godinje stope rasta (u milijardama KM) structure and annual growth rates (in KM billion)

14 31 %
Dugorona potraivanja od 13 30 % Long-term claims from non-
nevladinog sektora (l.sk) 12 29 % government sector (l.sc)
11
Kratkorona potraivanja od 10
28 % Short-term claims from non-
nevladinog sektora (l.sk) 9 27 % government sector (l.sc)
8 26 %
Godinja stopa rasta (d.sk) 7 25 % Annual growth rate (r.sc)
6 24 %
5
4 23 %
3 22 %
2 21 %
4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 18 i 19 Source: Table 18 and 19

Tokom prvog kvartala kreditna ekspanzija je bila umjerena During the rst quarter, credit expansion was moderate and
i prosjena mjesena stopa rasta je neto nia (oko 0,5 average monthly growth reate was somewhat lower (about 0.5
procentnih poena) u odnosu na prethodni kvartal. Naime, percentage points) relative to the previous quarter. Namely,
neto vea stopa rasta je bila u februaru da bi se martu the growth rate was somewhat higher in February, only to
vratila na nivo iz januara (28,9%). Pri tome je u martu u return to the January level (28.9%) in March. Furthermore,
poreenju sa decembrom 2007. dolo do smanjenja rasta in comparison with December of 2007, in March there was a
godinje stope za 42 bazna poena. reduction of the annual growth rate by 42 basis points.

Grakon 16: Godinje stope rasta potraivanja od Graph 16: Annual growth rates of claims on households and
domainstava i privatnih preduzea private corporations

Godinje stope rasta potraivanja 34% Annual growt rates of claims on


od domainstva household
32%
Godinje stope rasta potraivanja Annual growt rates of claims on
od privatnih preduzea non-financial private enterprise
30%

28%

26%

24%

22%
4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 18 i 19 Source: Table 18 and 19

9 9
Godinje stope rasta su izvedene iz sezonski prilagoene serije. The annual growth rates were derived from a seasonally-adjusted series.

- 52 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Naredni grakon prikazuje kretanje ukupnih potraivanja


od nevladinog sektora i odgovarajue godinje stopa rasta
potraivanja od ovog sektora9. 9.

Grakon 15.: Potraivanja od nevladinog sektora po Grafikon 15.:


ronosti i godinje stope rasta (u milijardama KM) ( )

14 31 %
Dugorona potraivanja od 13 30 % Dugoro~na potra`ivawa od
nevladinog sektora (l.sk) 12 29 % nevladinog sektora (l.sk)
11
Kratkorona potraivanja od 10
28 % Kratkoro~na potra`ivawa
nevladinog sektora (l.sk) 9 27 % od nevladinog sektora
8 26 % (l.sk)
Godinja stopa rasta (d.sk) 7 25 % Godi{nja stopa rasta (d.sk)
6 24 %
5
4 23 %
3 22 %
2 21 %
4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica18 i 19 Izvor: tabela 18 i 19

Tijekom prvog tromjeseja kreditna ekspanzija je bila


umjerena i prosjena mjesena stopa rasta je neto nia (oko
0,5 postotnih poena) u odnosu na prethodno tromjeseje. a ( 0,5 )
Naime, neto vea stopa rasta je bila u veljai da bi se . ,
oujku vratila na razinu iz sijenja (28,9%). Pri tome je u (28,9%).
oujku u usporedbi sa prosincem 2007. dolo do smanjenja 2007.
rasta godinje stope za 42 bazna poena. 42 .

Grakon 16: Godinje stope rasta potraivanja od Grafikon 16:


kuanstava i privatnih poduzea

Godinje stope rasta potraivanja 34% Godi{qe stope rasta potra`ivawa


od domainstva od doma}instva
32%
Godinje stope rasta potraivanja Godi{qe stope rasta potra`ivawa od
od privatnih poduzea privatnih preduze}a
30%

28%

26%

24%

22%
4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica18 i 19 Izvor: tabela 18 i 19

9 9
Godinje stope rasta su izvedene iz sezonski prilagoene serije. .

- 53 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Potraivanja od nenansijskih privatnih preduzea u martu Claims on non-nancial private corporations in March of
2008. iznosila su 5,75 milijardi KM, to u odnosu na decembar 2008 were KM 5.75 billion, which represented an increase
2007. predstavlja poveanje od 463,9 miliona KM (8,8%) of KM 463.9 million (8.8%) relative to December of 2007,
odnosno poveanje od 1,43 milijardi KM ili 33,0% u odnosu i. e. an increase of KM 1.43 billion or 33.0% relative to the
na isti kvartal prethodne godine. Udio nenansijskih privatnih same quarter of the previous year. The share of non-nancial
preduzea iznosio je 45,1% u ukupnim potraivanjima. private corporations in the total claims was 45.1%. The
Godinja stopa rasta izraunata iz desezonirane serije annual growth rate calculated from a seasonaly adjusted
ukupnih kredita nenansijskim privatnim preduzeima u series of total loans to non-nancial private corporations
martu 2008. u poreenju sa stopom rasta u decembru 2007. in March of 2008 was higher by 3.25 percentage points in
vea je za 3,25 procentnih poena. comparison with the growth rate in December of 2007.

U martu 2008. kratkorona i dugorona potraivanja od In March of 2008, short- and long-term claims on non-nancial
nenansijskih privatnih preduzea u odnosu na etvrti private corporations were higher by KM 248.4 million and
kvartal 2007. vea su za 248,4 i 215,5 miliona KM, KM 215.5 million, respectively, relative to the fourth quarter
respektivno. Godinja stopa rasta kratkoronih potraivanja of 2007. The annual growth rate of short-term claims was
u martu je iznosila 31,1%, i za 6,8 procentnih poena vea 31.1% in March, and it was 6.8 percentage points higher
je od stope rasta zabiljeene u decembru 2007. pokazujui than the growth rate recorded in December of 2007, which
da je dolo do znaajnog rasta kratkoronih potraivanja od shows that there was a considerable increase in short-term
nenansijskih privatnih preduzea. U isto vrijeme godinja claims from non-nancial private corporations. At the same
stopa rasta dugoronih potraivanja, od 33,9%, pokazuje da time, the annual growth rate of long-term claims, of 33.9%,
je i u ovom segmentu potraivanja od nenansijskih privatnih showed that a growth of 1.3 percentage points relative to
preduzea zabiljeen rast od 1,3 procentna poena u odnosu December of 2007 was recorded in this segment of claims
na decembar 2007. on non-nancial private corporations as well.
U martu 2008. privatnim nenansijskim preduzeima In March of 2008, private non-nancial corporations received
plasirano je 753,9 miliona KM kredita, i to 584,8 miliona KM 753.9 million of loans, of which KM 584.8 million of
KM kratkoronih i 169,1 milion KM dugoronih kredita, dok short-term and KM 169.1 million of long-term loans, while
je ukupno u prvom kvartalu 2008. privatnim nenansijskim in the total of the rst quarter of 2008 private non-nancial
preduzeima plasirano 2,11 milijardi KM kredita, i to 1,55 corporations received a total of KM 2.11 billion of loans, of
milijardi KM kratkoronih i 553,7 miliona KM dugoronih which KM 1.55 billion of short-term and KM 553.7 million of
kredita. long-term loans.

Potraivanja od domainstava na kraju marta 2008. iznosila Claims on households at the end of March increased by KM
su 5,99 milijardi KM i u ukupnim potraivanjima uestvovala 311.8 million or 5.5% relative to December of 2007, and by
sa 47,0%. U odnosu na decembar 2007. poveala su se
KM 1.36 billion or 29.2% relative to the rst quarter of the
za 311,8 miliona KM ili 5,5%, a u odnosu na prvi kvartal
prole godine za 1,36 milijardi KM ili 29,2%. Kratkorona preceding year. Short-term claims on households during the
potraivanja od domainstava u toku kvartala porasla su za quarter rose by KM 15.8 million, and short-term claims by
15,8 miliona KM, a dugorona za 296,0 miliona KM. KM 296.0 million.

Godinje stope rasta izvedene iz desezoniranih serija The annual growth rates derived from deseasonized series
pokazuju da su u prvom kvartalu 2008. kratkorona i show that the growth of short- and long-term claims slowed
dugorona potraivanja smanjila rast. Kratkorona i in the rst quarter of 2008. The short- and long-term claims
dugorona potraivanja od domainstava su u decembru
on households in December grew by annualized rates
rasla po godinjim stopama od 17,5% i 30,5% respektivno.
of 17.5% and 30.5%, respectively. Relative to the levels
U odnosu na vrijednosti iz prethodnog kvartala, rast
from the preceding quarter, the growth of short-term claims
kratkoronih potraivanja je smanjen za 3,4 procentna
poena, a dugoronih potraivanja za 0,63 procentna poena. slowed by 3.4 percentage points, and of long-term claims
U toku prvog kvartala 2008. domainstvima je plasirano by 0.63 percentage points. During the rst quarter of 2008,
115.4 miliona KM kratkoronih i 747,1 milion KM dugoronih households received KM 115.4 million of short-term and KM
kredita. 747.1 million of long-term loans.

- 54 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Potraivanja od nenancijskih privatnih poduzeea u


oujku 2008. iznosila su 5,75 milijardi KM, to u odnosu 2008. 5,75 ,
na prosinac 2007. predstavlja poveanje od 463,9 milijuna 2007. 463,9
KM (8,8%) odnosno poveanje od 1,43 milijardi KM ili (8,8%) 1,43
33,0% .
33,0% u odnosu na isto tromjeseje prethodne godine.

Udio nenancijskih privatnih poduzea iznosio je 45,1% u 45,1% .
ukupnim potraivanjima. Godinja stopa rasta izraunata iz
desezonirane serije ukupnih kredita nenancijskim privatnim 2008.
poduzeima u oujku 2008. u usporedbi sa stopom rasta u 2007.
prosincu 2007. vea je za 3,25 postotnih poena. 3,25 .

U oujku 2008. kratkorona i dugorona potraivanja od 2008.


nenancijskih privatnih poduzea u odnosu na etvrto
tromjeseje 2007. vea su za 248,4 i 215,5 milijuna KM, 2007. 248,4 215,5
respektivno. Godinja stopa rasta kratkoronih potraivanja , .
u oujku je iznosila 31,1%, i za 6,8 postotnih poena vea 31,1%, 6,8

je od stope rasta zabiljeene u prosincu 2007. pokazujui
2007.
da je dolo do znaajnog rasta kratkoronih potraivanja od

nenancijskih privatnih poduzea. U isto vrijeme godinja
.
stopa rasta dugoronih potraivanja, od 33,9%, pokazuje da
, 33,9%,
je i u ovom segmentu potraivanja od nenancijskih privatnih
poduzea zabiljeen rast od 1,3 postotna poena u odnosu 1,3
na prosinac 2007. 2007.
U oujku 2008. privatnim nenancijskim poduzeima 2008.
plasirano je 753,9 milijuna KM kredita, i to 584,8 milijuna KM 753,9 , 584,8
kratkoronih i 169,1 milijun KM dugoronih kredita, dok je 169,1
ukupno u prvom tromjeseju 2008. privatnim nenancijskim , 2008.
poduzeima plasirano 2,11 milijardi KM kredita, i to 1,55 2,11
milijardi KM kratkoronih i 553,7 milijuna KM dugoronih , 1,55
kredita. 553,7 .

Potraivanja od kuanstava na kraju oujka 2008. iznosila


su 5,99 milijardi KM i u ukupnim potraivanjima sudjelovala 2008. 5,99
sa 47,0%. U odnosu na prosinac 2007. poveala su se za 47,0%.
2007. 311,8
311,8 milijuna KM ili 5,5%, a u odnosu na prvo tromjeseje
5,5%, 1,36
prole godine za 1,36 milijardi KM ili 29,2%. Kratkorona 29,2%.
potraivanja od kuanstava tijekom tromjeseja porasla su 15,8
za 15,8 milijuna KM, a dugorona za 296,0 milijuna KM. , 296,0 .

Godinje stope rasta izvedene iz desezoniranih serija


pokazuju da su u prvom tromjeseju 2008. kratkorona 2008.
i dugorona potraivanja smanjila rast. Kratkorona i .
dugorona potraivanja od kuanstava su u prosincu rasla
po godinjim stopama od 17,5% i 30,5% respektivno. 17,5% 30,5%
U odnosu na vrijednosti iz prethodnog tromjeseja, rast .
kratkoronih potraivanja je smanjen za 3,4 postotna poena, ,
a dugoronih potraivanja za 0,63 postotna poena. Tijekom 3,4 ,
prvog tromjeseja 2008. kuanstvima je plasirano 115.4 0,63 . 2008.
milijuna KM kratkoronih i 747,1 milijun KM dugoronih 115,4
kredita. 747,1 .

- 55 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

3.4.2 Depoziti kod komercijalnih banaka 3.4.2 Deposits with commercial banks

U martu 2008. ukupni depoziti su iznosili 12,19 milijardi In March of 2008, total deposits were KM 12.19 billion,
KM, to predstavlja poveanje od 47,3 miliona KM ili 0,4% which meant an increase of KM 47.3 million, or 0.4%, in
u poreenju sa etvrtim kvartalom 2007, odnosno za 2,83 comparison with the rst quarter of 2007, i. e. by KM 2.83
milijarde KM ili 30,3% u poreenju sa istim kvartalom billion, or 30.3% in comparison with the same quarter of the
prethodne godine. preceding year.
Ukupni depoziti sektora Vlade na kraju marta 2008. iznose The total deposits of the government sector at the end of
March 2008 were KM 2.87 billion, which comprised 23.5%
2,87 milijardi KM to iznosi 23,5% ukupnih depozita svih
of total deposits of all sectors. Relative to the previous
sektora. U odnosu na prethodni kvartal, ovi depoziti smanjili
quarter, these deposits dropped by KM 203.3 million, or
su se za 203,3 miliona KM ili 6,6%, a na godinjem nivou
6.6%, and in annual terms these deposits grew by KM 1.27
poveali su se za 1,27 milijardi KM ili 79,5%. U isto vrijeme billion, or 79.5%. At the same time, the total deposits of non-
ukupni depoziti nevladinog sektora iznose 9,32 milijarde KM governmental sector were KM 9.32 billion and comprised
i ine 76,5% ukupnih depozita. U poreenju sa decembrom 76.5% of the total deposits. In comparison with December
2007. porasli su za 250,6 miliona KM ili 2,8%, a za 1,56 2007, these deposits increased by KM 250.6 million or 2.8%,
milijardi KM ili 20,2% u odnosu na isti period prethodne and by KM 1.56 billion or 20.2% relative to the same period
godine. of the preceding year.

Depoziti domainstava na kraju prvog kvartala 2008. iznosili Household deposits at the end of the rst quarter of 2008
su 5,34 milijard KM i ine 43,8% ukupnih depozita, pa se were KM 5.34 billion and made up 43.8% of the total deposits,
udio domainstava u ukupnim depozitima poveao za 1,3 so the share of households in the total deposits rose by 1.3
procentnih poena u odnosu na prethodni kvartal. Godinji percentage points relative to the preceding quarter. The
rast depozita stanovnitva iznosi 23,2%. annual growth of household deposits was 23.2%.

Tabela: Depoziti stanovnitva po ronosti Tabela: Term structure of household deposits


(u milionima KM) (in millons KM)

Transakcioni ra~uni i depoziti po vi|enju Oro~eni i {tedni depoziti


Transaction accounts and demand deposits Time and savings deposits
Period Transakcioni ra~uni Depoziti po vi|enju Kratkoro~ni Dugoro~ni
Period Transaction accounts Demand deposits Ukupno Short- term Long- term Ukupno
Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Total Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Total
KM KM KM KM
Other Total Other Total Other Total Other Total
2004 Q1 252 35 288 161 467 627 915 81 474 554 60 427 487 1.041

Q2 293 42 335 168 489 657 992 81 446 526 69 484 553 1.080

Q3 320 45 365 182 529 711 1.076 88 449 538 104 638 742 1.280

Q4 372 46 418 190 544 734 1.152 98 434 532 122 724 845 1.377

2005 Q1 386 50 436 197 554 751 1.188 95 422 517 140 823 962 1.479

Q2 385 51 436 209 578 787 1.223 86 397 483 157 887 1.044 1.528

Q3 456 65 521 223 620 843 1.364 95 483 578 175 982 1.157 1.735

Q4 489 69 559 228 635 863 1.421 100 489 589 189 1.072 1.260 1.849

2006 Q1 497 70 568 239 634 873 1.441 106 499 606 216 1.154 1.370 1.976

Q2 593 79 672 267 667 934 1.606 108 512 620 236 1.223 1.460 2.080

Q3 619 81 700 278 695 973 1.673 116 513 629 266 1.323 1.589 2.217

Q4 695 91 786 303 706 1.009 1.795 146 518 664 300 1.421 1.720 2.384

2007 Q1 754 93 847 331 708 1.040 1.886 159 519 678 335 1.522 1.857 2.535

Q2 843 109 952 361 745 1.106 2.058 152 512 664 369 1.596 1.965 2.629

Q3 860 111 970 374 762 1.135 2.106 193 521 715 411 1.722 2.133 2.847

Q4 947 120 1.067 395 801 1.196 2.264 181 607 789 444 1.766 2.210 2.998

2008 Q1 885 135 1.019 371 787 1.159 2.178 197 775 972 412 1.743 2.155 3.127

- 56 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

3.4.2 Depoziti kod komercijalnih banaka 3.4.2

U oujku 2008. ukupni depoziti su iznosili 12,19 milijardi KM, 2008. 12,19
to predstavlja poveanje od 47,3 milijuna KM ili 0,4% u , 47,3
usporedbi sa etvrtim tromjesejem 2007, odnosno za 2,83 0,4%
milijarde KM ili 30,3% u usporedbi sa istim tromjesejem 2007, 2,83 30,3%
prethodne godine. .
Ukupni depoziti sektora Vlade na kraju oujka 2008. iznose 2008.
2,87 milijardi KM to iznosi 23,5% ukupnih depozita svih 2,87 23,5%
sektora. U odnosu na prethodno tromjeseje, ovi depoziti . ,
smanjili su se za 203,3 milijuna KM ili 6,6%, a na godinjoj 203,3 6,6%,
razini poveali su se za 1,27 milijardi KM ili 79,5%. U isto 1,27
vrijeme ukupni depoziti nevladinog sektora iznose 9,32 79,5%.
milijarde KM i ine 76,5% ukupnih depozita. U usporedbi sa 9,32 76,5%
prosincem 2007. porasli su za 250,6 milijuna KM ili 2,8%, . 2007.
a za 1,56 milijardi KM ili 20,2% u odnosu na isto razdoblje 250,6 2,8%, 1,56
prethodne godine. 20,2% .

Depoziti kuanstava na kraju prvog tromjeseja 2008. 2008.


iznosili su 5,34 milijard KM i ine 43,8% ukupnih depozita, 5,34 43,8%
pa se udio kuanstava u ukupnim depozitima poveao za ,
1,3 postotnih poena u odnosu na prethodno tromjeseje. 1,3
.
Godinji rast depozita stanovnitva iznosi 23,2%.
23,2%.

Tablica: Depoziti stanovnitva po ronosti :


(u milijunima KM) (u milionima KM)

Transakcioni ra~uni i depoziti po vi|enju Oro~eni i {tedni depoziti


Transakcioni ra~uni i depoziti po vi|ewu Oro~eni i {tedni depoziti
Razdoblje Transakcioni ra~uni Depoziti po vi|enju Kratkoro~ni Dugoro~ni
Period Transakcioni ra~uni Depoziti po vi|ewu Ukupno Kratkoro~ni Dugoro~ni Ukupno
Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Ukupno Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Ukupno
KM KM KM KM
Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno Ostalo Ukupno
2004 Q1 252 35 288 161 467 627 915 81 474 554 60 427 487 1.041

Q2 293 42 335 168 489 657 992 81 446 526 69 484 553 1.080

Q3 320 45 365 182 529 711 1.076 88 449 538 104 638 742 1.280

Q4 372 46 418 190 544 734 1.152 98 434 532 122 724 845 1.377

2005 Q1 386 50 436 197 554 751 1.188 95 422 517 140 823 962 1.479

Q2 385 51 436 209 578 787 1.223 86 397 483 157 887 1.044 1.528

Q3 456 65 521 223 620 843 1.364 95 483 578 175 982 1.157 1.735

Q4 489 69 559 228 635 863 1.421 100 489 589 189 1.072 1.260 1.849

2006 Q1 497 70 568 239 634 873 1.441 106 499 606 216 1.154 1.370 1.976

Q2 593 79 672 267 667 934 1.606 108 512 620 236 1.223 1.460 2.080

Q3 619 81 700 278 695 973 1.673 116 513 629 266 1.323 1.589 2.217

Q4 695 91 786 303 706 1.009 1.795 146 518 664 300 1.421 1.720 2.384

2007 Q1 754 93 847 331 708 1.040 1.886 159 519 678 335 1.522 1.857 2.535

Q2 843 109 952 361 745 1.106 2.058 152 512 664 369 1.596 1.965 2.629

Q3 860 111 970 374 762 1.135 2.106 193 521 715 411 1.722 2.133 2.847

Q4 947 120 1.067 395 801 1.196 2.264 181 607 789 444 1.766 2.210 2.998

2008 Q1 885 135 1.019 371 787 1.159 2.178 197 775 972 412 1.743 2.155 3.127

- 57 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Uee oroenih i tednih depozita u ukupnim depozitima The share of term and savings deposits in the total deposits
sektora domainstava je 59%. Godinje stope rasta izvedene of the household sector was 59%. The annual growth rates
iz sezonski prilagoene serije pokazuju da su kratkoroni derived from a seasonally adjusted series show that the
depoziti usporili rast za 7,3 procentna poena u odnosu na growth of the short-term deposits slowed by 7.3 percentage
prethodni kvartal i u martu 2008. u odnosu na decembar points relative to the previous quarter and these deposits
were lower by 3.8% in March of 2008 relative to December
2007. manji su za 3,8%. Istovremeno, godinje stope rasta
of 2007. At the same time, the annual growth rates derived
izvedene iz sezonski prilagoene serije dugoronih depozita
from a seasonally adjusted series of long-term deposits
domainstava pokazuju da su ovi depoziti u prvom kvartalu, by households indicated that these deposits grew 0.7
u odnosu na prethodni kvartal, rasli bre za 0,7 procentnih percentage points faster in the rst quarter, relative to the
poena i u martu 2008. u odnosu na decembar 2007. vei su preceding quarter and that they were higher by 4.3% in
za 4,3%. March of 2008 relative to December of 2007.

Depoziti privatnih nenansijskih preduzea na godinjem Deposits of private non-nancial corporations increased
nivou poveani su za 15,3% i u martu 2008. su iznosili 1,79 by 15.3% on the annual basis and were KM 1.79 billion in
milijardi KM i inili 14,7% ukupnih depozita. March of 2008, comprising 14.7% of the total deposits.
U strukturi depozita privatnih nenansijskih preduzea The composition of deposits of private non-nancial
dominiraju depoziti po vienju sa ueem od 66,8%. corporations is dominated by demand deposits at 66.8%.
Godinje stope rasta izvedene iz sezonski prilagoene
The annual growth rates derived from a seasonally adjusted
serije pokazuju da su kratkoroni depoziti usporili rast
series indicate that the growth of the short-term deposits
za 4,3 procentna poena u odnosu na prethodni kvartal i
slowed by 4.3 percentage points relative to the preceding
u martu 2008, u odnosu na decembar 2007, manji su za
quarter and were lower by 9.1% in March of 2008 relative to
9,1%. Istovremeno, sezonski prilagoena serija dugoronih
depozita privatnih nenansijskih preduzea pokazuje da su December of 2007. At the same time, a seasonally adjusted
ovi depoziti u prvom kvartalu 2008. u odnosu na isti period series of the long-term deposits of private non-nancial
prethodne godine manji za 0,3%, odnosno da su depoziti corporations indicates that these deposits were 0.3% lower
u martu 2008. u odnosu na decembar 2007. manji za 3,4. in the rst quarter of 2008 relative to the same period of the
Pri tome su depoziti izvorne serije (stvarni) u martu 2008. u preceding year, i. e. that the deposits were 8.0% lower in
odnosu na decembar 2007. manji za 8,0%. March of 2008 relative to December 2007.

Grakon 17: Depoziti nevladinog sektora po ronosti Graph 17: Term structure of deposits of non-governmental sector
(u milijardama KM) (in billions of KM)

10
Depoziti po vienju Demand deposits
9
8
Oroeni i tedni depoziti 7 Time and savings deposits
6
5
4
3
2
1
0
4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 16 i 17 Source: Table 16 and 17

- 58 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Udio oroenih i tednih depozita u ukupnim depozitima


sektora kuanstava je 59%. Godinje stope rasta izvedene 59%.
iz sezonski prilagoene serije pokazuju da su kratkoroni
depoziti usporili rast za 7,3 postotna poena u odnosu
7,3
na prethodno tromjeseje i u oujku 2008. u odnosu na
2008. 2007. 3,8%.
prosinac 2007. manji su za 3,8%. Istodobno, godinje stope
,
rasta izvedene iz sezonski prilagoene serije dugoronih

depozita kuanstava pokazuju da su ovi depoziti u prvom
,
tromjeseju, u odnosu na prethodno tromjeseje, rasli bre , 0,7
za 0,7 postotnih poena i u oujku 2008. u odnosu na prosinac 2008. 2007.
2007. vei su za 4,3%. 4,3%.

Depoziti privatnih nenancijskih poduzea na godinjoj


razini poveani su za 15,3% i u oujku 2008. su iznosili 1,79 15,3% 2008.
milijardi KM i inili 14,7% ukupnih depozita. 1,79 14,7%
.
U strukturi depozita privatnih nenancijskih poduzea

dominiraju depoziti po vienju sa udjelom od 66,8%.
Godinje stope rasta izvedene iz sezonski prilagoene 66,8%.
serije pokazuju da su kratkoroni depoziti usporili rast za
4,3 postotna poena u odnosu na prethodno tromjeseje 4,3
i u oujku 2008, u odnosu na prosinac 2007, manji su za 2008,
9,1%. Istodobno, sezonski prilagoena serija dugoronih 2007, 9,1%. ,
depozita privatnih nenancijskih poduzea pokazuje da su

ovi depoziti u prvom tromjeseju 2008. u odnosu na isto
2008.
razdoblje prethodne godine manji za 0,3%, odnosno da su 0,3%,
depoziti u oujku 2008. u odnosu na prosinac 2007. manji 2008. 2007. 3,4.
za 3,4. Pri tome su depoziti izvorne serije (stvarni) u oujku () 2008.
2008. u odnosu na prosinac 2007. manji za 8,0%. 2007. 8,0%.

Grakon 17: Depoziti nevladinog sektora po ronosti Grafikon 17:


(u milijardama KM) (u milijardama KM)

10
Depoziti po vienju Depoziti po vi|ewu
9
8
Oroeni i tedni depoziti 7 Oro~eni i {tedni depoziti
6
5
4
3
2
1
0
4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica16 i 17 Izvor: tabela 16 i 17

- 59 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

3.4.3 Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih 3.4.3 Foreign assets and foreign liabilities of
banaka commercial banks

Neto strana aktiva komercijalnih banaka (NSA) u martu 2008.


Net foreign assets of commercial banks (NFA) in March of
iznosila je 2,0 milijarde KM sa negativnim predznakom zbog
vee strane pasive (5,16 milijardi KM) od strane aktive 2008 was negative KM 2.0 billion due to higher liability side
(3,16 milijardi KM). (KM -5.16 billion) than the asset side (KM 3.16 billion).
Uporeujui stanje na kraju prvog kvartala 2008. sa stanjem Comparing the balances at the end of the rst quarter of 2008
na kraju etvrtog kvartala 2007, negativno stanje NSA with the balances at the end of the fourth quarter of 2007,
poraslo je za 423,9 miliona KM, a posljedica je smanjenja the negative balance of the NFA was higher by KM 423.9
million, as a consequence of a KM 372.3 million decrease on
strane aktive za 372,3 miliona KM i rasta strane pasive za
the asset side and a KM 51.6 million increase on the liability
51,6 miliona KM. U poreenju sa istim kvartalom prethodne side. In comparison with the same quarter of the preceding
godine, negativno stanje neto strane aktive je vee za 183,9 year, the negative balance of net foreign assets was higher
miliona KM. by KM 183.9 million.
U prvom kvartalu 2008. strana pasiva je porasla na godinjem In the rst quarter of 2008, foreign liabilities grew 23.2% on
nivou za 23,2%, najveim dijelom uzrokovana poveanjem the annual basis, mostly due to an increase of long-term
liabilities. At the same time, foreign assets rose 33.3%.
dugorone pasive. U isto vrijeme, strana aktiva je porasla za
predominantly as a result of an increase of short-term assets,
33,3% i rezultat je rasta najveim dijelom kratkorone aktive, i. e. due to the inow of funds from the implementation of the
odnosno priliva sredstva od provedene privatizacije u RS. privatization in RS.

Grakon 18: Strana aktiva i strana pasiva Graph 18: Foreign assets and foreign liabilities
(u milionima KM) (in millions of KM)

6,000
Neto strana aktiva Net foreign assets
5,000
Strana aktiva Foreign assets
4,000
Strana pasiva 3,000 Foreign liabilities
2,000
1,000
0
-1,000
-2,000
-3,000
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 11 Source: Table 11

3.5 Kamatne stope 3.5 Interest rates

Na kraju prvog kvartala 2008. ponderisani prosjek svih At the end of the rst quarter of 2008, the weighted average
aktivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka u BiH iznosio of all active interest rates of commercial banks in BiH was
je 7,71%, to predstavlja smanjenje za 7 bp u odnosu na 7.71%, representing an easing of 7 bp relative to December
decembar 2007, a 31 bp smanjenje u odnosu na kraj prvog of 2007 and a decrease of 31 bp relative to the end of the
kvartala prole godine. rst quarter of the previous year.

Prosjena kamatna stopa na kratkorone kredite u KM The average interest rate on short-term loans in KM to private
privatnim preduzeima na kraju prvog kvartala 2008. dostigla corporations at the end of the rst quarter of 2008 reached
je najnii nivo od 6,79% do sada, to predstavlja smanjenje 6.79%, the lowest level to date, which was a decrease of
za 24 bazna poena u odnosu na decembar 2007. Takoe je 24 basis points relative to December of 2007. An average

- 60 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

3.4.3 Strana aktiva i strana pasiva komercijalnih 3.4.3


banaka

Neto strana aktiva komercijalnih banaka (NSA) u oujku ()


2008. iznosila je 2,0 milijarde KM sa negativnim predznakom 2008. 2,0
zbog vee strane pasive (5,16 milijardi KM) od strane aktive (5,16
( 3,16 milijardi KM). ) ( 3,16 ).
Usporeujui stanje na kraju prvog tromjeseja 2008. sa 2008.
stanjem na kraju etvrtog tromjeseja 2007, negativno 2007,
stanje NSA poraslo je za 423,9 milijuna KM, a posljedica 423,9 ,
je smanjenja strane aktive za 372,3 milijuna KM i rasta 372,3
strane pasive za 51,6 milijuna KM. U usporedbi sa istim 51,6 .
tromjesejem prethodne godine, negativno stanje neto ,
strane aktive je vee za 183,9 milijuna KM. 183,9 .
U prvom tromjeseju 2008. strana pasiva je porasla na 2008.
godinjoj razini za 23,2%, najveim dijelom uzrokovana 23,2%,
poveanjem dugorone pasive. U isto vrijeme, strana aktiva . ,
je porasla za 33,3% i rezultat je rasta najveim dijelom 33,3%
kratkorone aktive, odnosno priljeva sredstva od provedene ,
privatizacije u RS. .

Grakon 18: Strana aktiva i strana pasiva Grafikon 18:


(u milijunima KM) (u milionima KM)

6,000
Neto inozemna aktiva Neto strana aktiva
5,000
Inozemna aktiva Strana aktiva
4,000
Inozemna pasiva 3,000 Strana pasiva
2,000
1,000
0
-1,000
-2,000
-3,000
4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 12 1 2 3

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 11 Izvor: tabela 11

3.5 Kamatne stope 3.5

Na kraju prvog tromjeseja 2008. ponderirani prosjek svih 2008.


aktivnih kamatnih stopa komercijalnih banaka u BiH iznosio
je 7,71%, to predstavlja smanjenje za 7 bp u odnosu na 7,71%, 7
prosinac 2007, a 31 bp smanjenje u odnosu na kraj prvog 2007, 31
tromjeseja prole godine. .

Prosjena kamatna stopa na kratkorone kredite u KM


privatnim poduzeima na kraju prvog tromjeseja 2008.
dostigla je najniu razinu od 6,79% do sada, to predstavlja 2008. 6,79% ,
smanjenje za 24 bazna poena u odnosu na prosinac 24

- 61 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

smanjena i prosjena kamatna stopa na kratkorone kredite interest rate on short-term loans to households was also
u KM stanovnitvu i to za 67 baznih poena na 9,87% u martu decreased by 67 basis points relative to December level, to
2008. u odnosu na decembarski nivo, nakon velikog rasta u 9.87% in March of 2008, after large increases in the last two
zadnja dva mjeseca prole godine. months of the previous year.

U istom periodu, prosjene kamatne stope na dugorone In the same period, the average interest rates on long-term
kredite u KM sa valutnom klauzulom imale su trend porasta. loans in KM with a currency clause followed an upward
Tako je prosjena kamatna stopa na dugorone kredite u KM trend. Thus, the average interest rate on long-term loans in
sa valutnom klauzulom domainstvima porasla za 43 bazna KM with a currency clause for households rose by 43 basis
poena na 8,85%, a privatnim preduzeima za 38 baznih points to 8.85%, and to private enterprises by 38 basis points
poena na 8,2% u martu 2008. u odnosu na decembar 2007. to 8.2% in March of 2008 relative to December 2007.

Grakon 19: Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka Graph 19: Active interest rates of commercial banks

Ponderisani prosjek Weighted average of


aktivnih kamatnih stopa 10.00 5 lending interest rates
(lijeva skala) (l.h. scale)
4.8
Kamatne stope na Interest rates on private
dugorone kredite 9.00 4.6 enterpirises long-term
%

u KM sa valutnom loans in KM indexed


4.4
klauzulom privatnim to foreign currency
preduzeima ( lijeva 8.00 4.2 (l.h.scale)
skala)
Kamatne stope na
4 Interest rates on households
dugorone kredite u KM 7.00 3.8 long-term loans in KM
sa valutnom klauzulom indexed to foreign currency
stanovnitvu (lijeva skala) 3.6 ( l.h. scale)

EURIBOR 12 mj. 6.00 3.4 EURIBOR 12 m. (r.h. scale)


(desna skala) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3
2007. 2008.

Prosjene kamatne stope na dugorone kredite u KM su The average interest rates on long-term loans in KM also
exhibited an upward trend in the course of the rst quarter
takoe imale rastui trend tokom prvog kvartala 2008. i of 2008 and were 7.08% for corporations and 9.49% for
iznosile su 7,08% za preduzea i 9,49% za stanovnitvo. households.

Slina kretanja su imale i prosjene kamatne stope na kredite The average interest rates on credit-card loans to households
stanovnitvu po kreditnim karticama u KM i iznosile su 11,75 in KM exhibited similar movements and reached 11.75% for
% za kratkorone, a 13,22% za dugorone kredite u martu short-term loans and 13.22% for long-term loans in March
2008. of 2008.

Srednja kamatna stopa za kratkorone kredite u KM The median interest rate for short-term loans in KM to private
privatnim preduzeima iznosila je 7,84%, s tim da je 60% tih corporations was 7.84%, with the note that 60% of such
kredita plasirano po stopama ispod 7%, a 34,7% po stopama loans were extended at the rates under 7%, and 34.7% at
u rasponu od 7 do 9%. the rates ranging from 7% to 9%.

U martu, od ukupno plasiranih kredita 51% se odnosi na In March, 51% of the total loans placed were short-term loans
kratkorone kredite u KM privatnim preduzeima. in KM to private corporations.

Tokom prvog kvartala 2008. prosjena kamatna stopa na In the course of the rst quarter of 2008, the average
oroene i tedne depozite u KM privatnim preduzeima interest rate on time and savings deposits in KM to private
smanjena je za 36 baznih poena i iznosila je 3,29%, dok corporations decreased by 36 basis points to 3.29%, while
je stanovnitvu smanjena za 75 baznih poena i iznosila je for households it decreased by 75 basis points to 3.23% in
3,23% u martu 2008. March of 2008.

- 62 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

2007. Takoer je smanjena i prosjena kamatna stopa na 2007.


kratkorone kredite u KM stanovnitvu i to za 67 baznih
poena na 9,87% u oujku 2008. u odnosu na razinu iz 67 9,87% 2008.
prosinca, nakon velikog rasta u zadnja dva mjeseca prole ,
godine. .

U istom razdoblju, prosjene kamatne stope na dugorone ,


kredite u KM sa valutnom klauzulom imale su trend porasta.
.
Tako je prosjena kamatna stopa na dugorone kredite u KM

sa valutnom klauzulom kuanstvima porasla za 43 bazna 43 8,85%,
poena na 8,85%, a privatnim poduzeima za 38 baznih 38 8,2% 2008.
poena na 8,2% u oujku 2008. u odnosu na prosinac 2007. 2007.

Grakon 19: Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka Grafikon 19:


Ponderisani prosjek Ponderisani prosjek


aktivnih kamatnih stopa 10.00 5 aktivnih kamatnih stopa
(lijeva skala)
(lijeva skala)
4.8
Kamatne stope na Kamatne stope na
dugorone kredite 9.00 4.6 dugoro~ne kredite u KM
sa valutnom klauzulom
%

u KM sa valutnom privatnim preduze}ima


4.4 (lijeva skala)
klauzulom privatnim
preduzeima ( lijeva 8.00 4.2
skala)
Kamatne stope na
4 Kamatne stope na
dugoro~ne kredite u KM
dugorone kredite u KM 7.00 3.8 sa valutnom klauzulom
sa valutnom klauzulom stanovni{tvu (lijeva
skala)
stanovnitvu (lijeva skala) 3.6

EURIBOR 12 mj. 6.00 3.4 EURIBOR 12 mj.


(desna skala) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 (desna skala)

2007. 2008.

Prosjene kamatne stope na dugorone kredite u KM su



takoer imale rastui trend tijekom prvog tromjeseja 2008. i 2008. 7,08% 9,49%
iznosile su 7,08% za poduzea i 9,49% za stanovnitvo. .

Slina kretanja su imale i prosjene kamatne stope na kredite


stanovnitvu po kreditnim karticama u KM i iznosile su 11,75
% za kratkorone, a 13,22% za dugorone kredite u oujku 11,75 % ,
2008. 13,22% 2008.

Srednja kamatna stopa za kratkorone kredite u KM


privatnim poduzeima iznosila je 7,84%, s tim da je 60% tih 7,84%,
kredita plasirano po stopama ispod 7%, a 34,7% po stopama 60% 7%, 34,7%
u rasponu od 7 do 9%. 7 9%.

U oujku, od ukupno plasiranih kredita 51% se odnosi na , 51%


kratkorone kredite u KM privatnim poduzeima. .

Tijekom prvog tromjeseja 2008. prosjena kamatna stopa 2008.


na oroene i tedne depozite u KM privatnim poduzeima
smanjena je za 36 baznih poena i iznosila je 3,29%, dok 36 3,29%,
je stanovnitvu smanjena za 75 baznih poena i iznosila je 75
3,23% u oujku 2008. 3,23% 2008.

- 63 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Istovremeno, prosjena kamatna stopa na oroene i tedne At the same time, the average interest rate on time and savings
depozite u stranoj valuti stanovnitvu smanjena je za 27 deposits in foreign currency for households decreased by
baznih poena i iznosi 3,56%, dok je za privatna preduzea 27 basis points to 3.56%, while for private corporations it
poveana za 33 baznih poena i iznosi 3,73% na kraju prvog increased by 33 basis points and reached 3.73% at the end
kvartala 2008. of the rst quarter of 2008.

U prvom kvartalu nema bitnijih promjena u kamatnim In the rst quarter there were no signicant changes of
stopama na depozite po vienju u KM, u KM sa valutnom interest rates on demand deposits in KM, in KM with a
klauzulom i u stranoj valuti. currency clause and in foreign currency.

Raspon izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa The spread between active and passive interest rates of
komercijalnih banaka je nastavio trend pada i u prvom commercial banks continued to follow a decreasing trend
kvartalu 2008. U martu je ovaj raspon iznosio 7,34 procentnih in the rst quarter of 2008. In March, the spread was 7.34
poena i zadrao je istu vrijednost iz decembra 2007 10, kada percentage points and it remained at the December 200710
je dolo do naglog pada aktivnih kamatnih stopa. level , when active interest rates suddenly dropped.
Istovremeno, raspon izmeu aktivnih kamatnih stopa At the same time, the spread between the active interest rates
komercijalnih banka u BiH i EURIBOR-a (dvanaestomjeseni) of commercial banks in BiH and the (12-month) EURIBOR
posljednjih mjeseci biljei neto vee uktuacije, uslijed recorded somewhat more uctuations, due to the EURIBOR
uktuacija EURIBOR-a. Ova razlika iznosila je 3,12 uctuations. This spread was 3.12 percentage points in
procentna poena u martu 2008, to je za 12 baznih poena March of 2008, which was 12 basis points higher relative to
vie u odnosu na kraj prethodnog kvartala. the end of the preceding quarter.

Grakon 20: Raspon izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih Graph 20: Spread between active and passive interest
stopa rates

Ukupni krediti- ukupni depoziti 9.00 Total loans - total deposits

8.00
Ukupni krediti- EURIBOR Total loans - EURIBOR
7.00
procentni poeni

6.00

5.00

4.00

3.00

2.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3
2006. 2007. 2008.

10
Aktivne kamatne stope su izraunate kao ponderisani prosjek kamatnih
10
stopa na kratkorone i dugorone kredite privatnim preduzeima i Active interest rates are calculated as the weighted average of interest
stanovnitvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom, u stranoj valuti i po rates on short-term and long-term loans to private corporations and
kreditnim karticama. households in KM, in KM with a currency clause, in foreign currency and
on credit cards.
Pasivne kamatne stope su izraunate kao ponderisani prosjek kamatnih
stopa na depozite po vienju i oroene i tedne depozite privatnim Passive interest rates are calculated as the weighted average of interest rates
preduzeima i stanovnitvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom i u stranoj on demand deposits, term and savings deposits of private corporations and
valuti. households in KM, in KM with a currency clause and in foreign currency

Raspon = aktivne kamatne stope pasivne kamatne stope Spread = active interest rates passive interest rates.

- 64 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Istodobno, prosjena kamatna stopa na oroene i tedne ,


depozite u stranoj valuti stanovnitvu smanjena je za 27
baznih poena i iznosi 3,56%, dok je za privatna poduzea 27 3,56%,
poveana za 33 baznih poena i iznosi 3,73% na kraju prvog 33 3,73%
tromjeseja 2008. 2008.

U prvom tromjeseju nema bitnijih promjena u kamatnim


stopama na depozite po vienju u KM, u KM sa valutnom ,
klauzulom i u stranoj valuti. .

Raspon izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa



komercijalnih banaka je nastavio trend pada i u prvom
2008.
tromjeseju 2008. U oujku je ovaj raspon iznosio 7,34 7,34
postotnih poena i zadrao je istu vrijednost iz prosinca 200710 2007 10,
, kada je dolo do naglog pada aktivnih kamatnih stopa. .
Istodobno, raspon izmeu aktivnih kamatnih stopa ,
komercijalnih banka u BiH i EURIBOR-a (dvanaestomjeseni) EURIBOR-
()
posljednjih mjeseci biljei neto vee uktuacije, uslijed
, EURIBOR-.
uktuacija EURIBOR-a. Ova razlika iznosila je 3,12 postotna 3,12
poena u oujku 2008, to je za 12 baznih poena vie u 2008, 12
odnosu na kraj prethodnog tromjeseja. .

Grakon 20: Raspon izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih Grafikon 20:


stopa

Ukupni krediti- ukupni depoziti 9.00 Ukupni krediti-ukupni


depoziti
8.00
Ukupni krediti- EURIBOR Ukupni krediti-EURIBOR
7.00
procentni poeni

6.00

5.00

4.00

3.00

2.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3
2006. 2007. 2008.

10
Aktivne kamatne stope su izraunate kao ponderirani prosjek kamatnih
10
stopa na kratkorone i dugorone kredite privatnim poduzeima i
stanovnitvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom, u stranoj valuti i po
,
kreditnim karticama. , .
Pasivne kamatne stope su izraunate kao ponderirani prosjek kamatnih stopa
na depozite po vienju i oroene i tedne depozite privatnim poduzeima i
stanovnitvu u KM, u KM sa valutnom klauzulom i u stranoj valuti. ,
.
Raspon = aktivne kamatne stope pasivne kamatne stope =

- 65 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Tabela: Kamatne stope komercijalnih banaka Table: Interest rates of commercial banks

Promjena u baznim poenima Q1


u % na godi{njem nivou 2008 prema
in % on annual basis Change base points of Q1 2008 to
2007 Q1 2007 Q2 2007 Q3 2007 Q4 2008 Q1 2007 Q1 2007 Q4
Kamatne stope banaka na depozite
Banks' interest rates on deposits
Stanovni{tvo
Households
Depoziti po vi|enju u KM 0,42 0,37 0,35 0,35 0,36 -6 1
Demand deposits in KM
Oro~eni i {tedni depoziti u KM 3,54 3,59 3,72 3,98 3,23 -31 -75
Time and savings deposits in KM
Privatna preduze}a
Private enterprises
Depoziti po vi|enju u KM 0,36 0,36 0,34 0,33 0,26 -10 -7
Demand deposits in KM
Oro~eni i {tedni depoziti u KM 3,81 3,33 3,48 3,65 3,29 -52 -36
Time and savings deposits in KM
Kamatne stope banaka na kredite
Banks' interest rates on loans
Stanovni{tvo
Households
Kratkoro~ni krediti u KM 9,40 9,51 9,41 10,54 9,87 47 -67
Short-term loans in KM
Dugoro~ni krediti u KM sa valutnom klauzulom 8,81 8,86 8,94 8,42 8,85 4 43
Long-terms loans in KM indexed to foreign currency
Privatna preduze}a
Private enterpises
Kratkoro~ni krediti u KM 7,42 7,06 7,05 7,03 6,79 -63 -24
Short-term loans in KM
Dugoro~ni krediti u KM sa valutnom klauzulom 7,81 7,98 8,19 7,83 8,2 39 37
Long-terms loans in KM indexed to foreign currency

Napomena: Kvartalni podaci se odnose na kraj kvartala


Note: Quarterly data refers to the end of quarter

3.6 Berze 3.6 Stock exchanges

U prvom kvartalu 2008. na obje berze u BiH nastavljen je In the rst quarter of 2008, the trend of decline of the value
trend pada vrijednosti indeksa i smanjenje broja transakcija i of indices and of the number of transactions and turnover
vrijednosti prometa. To je i dalje najveim dijelom uzrokovano value continued at both stock exchanges in BiH. This is still
daljnjom korekcijom cijena akcija i smanjenim povjerenjem predominantly caused by continued price corrections and
investitora. reduced investor condence.

Grakon 21: Berzanski indeksi Graph 21: Stock exchanges indices

14,000
BIFX (SASE) BIFX (SASE)
FIRS (BLSE) 12,000 FIRS (BLSE)
BIRS (BLSE) BIRS (BLSE)
SASX 10 (SASE) 10,000 SASX 10 (SASE)

8,000

6,000

4,000

2,000

0
3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2006. 2007. 2008.

- 66 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Tablica: Kamatne stope poslovnih banaka : Kamatne stope komercijalnih banaka


Promjena u baznim poenima Q1
u % na godi{njoj razini 2008 prema
Promjena u baznim
u % na godi{wem nivou poenima Q1 2008 prema
2007 Q1 2007 Q2 2007 Q3 2007 Q4 2008 Q1 2007 Q1 2007 Q4
Kamatne stope banaka na depozite
Kamatne stope banaka na depozite
Stanovni{tvo
Stanovni{tvo
Depoziti po vi|enju u KM 0,42 0,37 0,35 0,35 0,36 -6 1
Depoziti po vi|enju u KM
Oro~eni i {tedni depoziti u KM 3,54 3,59 3,72 3,98 3,23 -31 -75
Oro~eni i {tedni depoziti u KM
Privatna poduze}a
Privatna preduze}a
Depoziti po vi|enju u KM 0,36 0,36 0,34 0,33 0,26 -10 -7
Depoziti po vi|enju u KM
Oro~eni i {tedni depoziti u KM 3,81 3,33 3,48 3,65 3,29 -52 -36
Oro~eni i {tedni depoziti u KM
Kamatne stope banaka na kredite
Kamatne stope banaka na kredite
Stanovni{tvo
Stanovni{tvo
Kratkoro~ni krediti u KM
Kratkoro~ni krediti u KM 9,40 9,51 9,41 10,54 9,87 47 -67

Dugoro~ni krediti u KM sa valutnom klauzulom 8,81 8,86 8,94 8,42 8,85 4 43


Dugoro~ni krediti u KM sa valutnom klauzulom

Privatna poduze}a
Privatna preduze}a
Kratkoro~ni krediti u KM 7,42 7,06 7,05 7,03 6,79 -63 -24
Kratkoro~ni krediti u KM
Dugoro~ni krediti u KM sa valutnom klauzulom 7,81 7,98 8,19 7,83 8,2 39 37
Dugoro~ni krediti u KM sa valutnom klauzulom
Napomena: Tromjeseni podaci se odnose na kraj tromjeseja
Napomena: Kvartalni podaci se odnose na kraj kvartala

3.6 Burze 3.6

U prvom tromjeseju 2008. na obje burze u BiH nastavljen je 2008.


trend pada vrijednosti indeksa i smanjenje broja transakcija i
vrijednosti prometa. To je i dalje najveim dijelom uzrokovano .
daljnjom korekcijom cijena akcija i smanjenim povjerenjem
investitora. .

Grakon 21: Burzanski indeksi Grafikon 21:

14,000
BIFX (SASE) BIFX (SASE)
FIRS (BLSE) 12,000 FIRS (BLSE)
BIRS (BLSE) BIRS (BLSE)
SASX 10 (SASE) 10,000 SASX 10 (SASE)

8,000

6,000

4,000

2,000

0
3 4 5 6 7 8 9 10 1112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2006. 2007. 2008.

- 67 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Na SASE u prvom kvartalu 2008. trgovalo se 62 dana i In the rst quarter of 2008, there were 62 trading days on
obavljeno je ukupno 12,462 transakcije, sa prosjenom SASE and a total of 12,462 transactions were conducted,
vrijednou od 6.260 KM po transakciji. Vrijednost SASX-1011 with an average value of KM 6,260 per transaction. The value
na kraju prvog kvartala iznosila je 2.421 indeksnih poena, of SASX-1011 at the end of the rst quarter was 2,421 index
odnosno 1.264 indeksnih poena (34,3%) manje u odnosu points, i. e. 1,264 index points (34.3%) lower relative to the
na kraj prethodnog kvartala. Na kraju prvog kvartala 2008, end of the previous quarter. At the end of the rst quarter of
BIFX12 je iznosio 4.259 indeksnih poena, odnosno 1.208 2008, BIFX12 was 4,259 index points, or 1,208 index points
indeksnih poena (34,9%) manje nego na kraju prethodnog (34.9%) lower than at the end of the previous quarter.
kvartala. The total turnover on SASE in the rst quarter of 2008 was
Ukupan promet na SASE u prvom kvartalu 2008. iznosio KM 78.0 million and was lower by KM 84.9 million (52%)
je 78,0 miliona KM i manji je za 84,9 miliona KM (52%) u relative to the previous quarter. The value of turnover in block
odnosu na prethodni kvartal. Vrijednost prometa u blok transactions decreased in the course of the rst quarter and
poslovima tokom prvog kvartala se smanjila i iznosila je 5,9 it was KM 5.9 million, which was KM 3.1 million lower than in
miliona KM, to je za 3,1 milion KM nie nego u prethodnom the preceding quarter.
kvartalu.

Grakon 22: Promet na berzama (u milionima KM) Graph 22 Stock exchange turnover (in KM million)

500
SASE SASE
400

BLSE 300 BLSE

200

100

0
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 22 Source: Table 22

Na BLSE u prvom kvartalu 2008. trgovalo se 59 dana, pri In the rst quarter of 2008, there were 59 trading days on
emu je obavljeno ukupno 11.795 transakcija, sa prosjenom BLSE, with a total of 11,795 transactions and an average
vrijednou od 7.810 KM po transakciji. transaction value of KM 7,810 per transaction.
Ukupan promet je iznosio 92,1 milion KM, to predstavlja The total turnover was KM 92.1 million, which was a reduction
smanjenje od 30,3 miliona KM ili 32,8% u odnosu na prethodni of KM 30.3 million or 32.8% relative to the preceding quarter.
kvartal. Vrijednost prometa u blok poslovima iznosila je 54,2 The turnover value of block transactions was KM 54.2 million
miliona KM u toku prvog kvartala 2008. during the rst quarter of 2008.
Vrijednost BIRS13 na kraju prvog kvartala iznosila je 2.122 The value of BIRS13 at the end of the rst quarter was 2,122
indeksnih poena, odnosno 443 indeksnih poena (ili 17,3%) index points, or 443 index points (or 17.3%) lower than at the

11 11
Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispunjavati slijedee uslove: Issuers included in SASX-10 must meet the following conditions: to be
da spadaju u red 10 emitenata sa najveom trinom kapitalizacijom i da se among top ten issuers by market capitalization and that their shares were
njihovim dionicama trgovalo minimalno na 2/3 od moguih dana trgovanja u traded at a minimum on 2/3 of possible trading days in the period since the
periodu od zadnje redovne revizije indeksa index was last revised.
12 12
BIFX je indeks koji prati kretanje kurseva Privatizacijskih investicionih BIFX is the index which follows the movements of the share prices of
fondova kotiranih na SASE. privatization investment funds listed at SASE
13 13
BIRS je berzanski indeks Republike Srpske u iji sastav ulaze dionice BIRS is the stock exchange index or Republika Srpska which includes
13 emitenata. shares by 13 issuers.

- 68 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Na SASE u prvom tromjeseju 2008. trgovalo se 62 dana 2008. 62


i obavljeno je ukupno 12,462 transakcije, sa prosjenom 12,462 ,
vrijednou od 6.260 KM po transakciji. Vrijednost SASX- 6.260 .
1011 na kraju prvog tromjeseja iznosila je 2.421 indeksnih SASX-1011 2.421
poena, odnosno 1.264 indeksnih poena (34,3%) manje , 1.264 (34,3%)
u odnosu na kraj prethodnog tromjeseja. Na kraju prvog .
tromjeseja 2008, BIFX12 je iznosio 4.259 indeksnih poena, 2008, BIFX12 4.259
odnosno 1.208 indeksnih poena (34,9%) manje nego na , 1.208 (34,9%)
kraju prethodnog tromjeseja. .
Ukupan promet na SASE u prvom tromjeseju 2008. iznosio 2008.
je 78,0 milijuna KM i manji je za 84,9 milijuna KM (52%) u 78,0 84,9 (52%)
odnosu na prethodno tromjeseje. Vrijednost prometa u blok .
poslovima tijekom prvog tromjeseja se smanjila i iznosila
je 5,9 milijuna KM, to je za 3,1 milijun KM nie nego u 5,9 , 3,1
prethodnom tromjeseju. .

Grakon 22: Promet na burzama (u milijunima KM) Grafikon 22: ( )

500
SASE SASE
400

BLSE 300 BLSE

200

100

0
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 22 Izvor: tabela 22

Na BLSE u prvom tromjeseju 2008. trgovalo se 59 dana, pri 2008. 59 ,


emu je obavljeno ukupno 11.795 transakcija, sa prosjenom 11.795 ,
vrijednou od 7.810 KM po transakciji. 7.810 .
92,1 ,
Ukupan promet je iznosio 92,1 milijun KM, to predstavlja
30,3 32,8%
smanjenje od 30,3 milijuna KM ili 32,8% u odnosu na .
prethodno tromjeseje. Vrijednost prometa u blok poslovima 54,2
iznosila je 54,2 milijuna KM tijekom prvog tromjeseja 2008. 2008.
Vrijednost BIRS13 na kraju prvog tromjeseja iznosila je 13
2.122 indeksnih poena, odnosno 443 indeksnih poena (ili 2.122 , 443
17,3%) manje nego na kraju prethodnog tromjeseja, dok ( 17,3%) ,

11
Emitenti koji ulaze u sastav SASX-10 moraju ispunjavati slijedee uvjete: 11
SASX-10
da spadaju u red 10 emitenata sa najveom trinom kapitalizacijom i da se : 10
njihovim dionicama trgovalo minimalno na 2/3 od moguih dana trgovanja u
razdoblju od zadnje redovite revizije indeksa 2/3
12
BIFX je indeks koji prati kretanje teajeva Privatizacijskih investicijskih
12
BIFX
fondova kotiranih na SASE. .
13 13
BIRS je burzanski indeks Republike Srpske u iji sastav ulaze dionice
13 emitenata. 13 .

- 69 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

manje nego na kraju prethodnog kvartala, dok je vrijednost FIRS-a end of the previous quarter, while the value of FIRS14 at the
14
na kraju marta iznosila 4.259 poena, to je manje u odnosu na end of March was 4,259 points, which was lower by 1,208
prethodni kvartal za 1.208 indeksna poena (ili 34,9%). index points (or 34.9%) relative to the preceding quarter.

3.7 Platni promet 3.7 Payment systems

Preko RTGS i K sistema ukupno je izvreno 7,1 milion A total of 7.1 million transactions worth approximately
transakcija u vrijednosti od oko 15,3 milijardi KM u toku prvog KM 15.3 billion were carried out through RTGS and giro
kvartala 2008, to predstavlja smanjenje od 6,4% u broju i clearing systems in the course of the rst quarter of 2008,
representing a decrease of 6.4% in volume and 10.8% in
10,8% u vrijednosti transakcija u poreenju sa prethodnim
value of transactions in comparison with the preceding
kvartalom (tabela 25). U poreenju sa istim kvartalom
quarter (Table 27). In comparison with the same quarter
prethodne godine uoljivo je poveanje od 11,4% u broju i of the preceding year, an increase of 11.4% in volume and
21,4% u vrijednosti transakcija. 21.4% in value of total transactions is evident.

Broj RTGS transakcija predstavlja jo uvijek mali udio The volume of RTGS transactions still represents a minor
u ukupnom broju transakcija i iznosi svega 2,4%, a udio share of the total volume of transactions, at 2.4%, while the
vrijednosti RTGS transakcija u ukupnoj vrijednosti iznosi share of value of RTGS transactions in the total transactions
80,8% za ovaj kvartal. Broj RTGS transakcija je smanjen value was 80.8% for the quarter. The RTGS transactions
u prvom kvartalu 2008. za 12,7% u odnosu na prethodni volume in the rst quarter of 2008 was reduced by 12.7%
relative to the preceding quarter, and increased by 12%
kvartal, a povean za 12% u odnosu na isti kvartal prethodne
relative to the same quarter of the preceding year. The value
godine. Vrijednost RTGS transakcija u ovom kvartalu iznosi
of RTGS transactions in this quarter was KM 12.3 billion,
12,3 milijarde KM, to predstavlja smanjenje od 10,6%
which represents a 10.6% decrease relative to the preceding
u odnosu na prethodni kvartal, a poveanje od 23,8% u quarter and a 23.8% increase in comparison with the same
odnosu na isti kvartal prole godine. quarter of the previous year.
Kako je znaajnije smanjen broj RTGS transakcija od ukupne As the volume of RTGS transactions dropped more signicantly
vrijednosti transakcija u ovom kvartalu, tako je prosjena than the total transaction value in the quarter, therefore the
vrijednost po RTGS transakciji poveana za 2,4% u odnosu average value per RTGS transaction increased by 2.4%
na prethodni kvartal i iznosi 71.726 KM. relative to the previous quarter and it was KM 71,726.

Grakon 23: Transakcije u platnom prometu (u milionima KM) Graph 23: Transactions in the payment system (in millions of KM)

8 14,000
RTGS - br. transakcija (l.sk.) 13,000 RTGS - no. of transactions (l.sc)
7 12,000
11,000
6
10,000 Gyro Clearing - no. of transactions
iro kliring - br. transakcija (l.sk.) 9,000
5 (l.sc)transactions (l.sc)
8,000
4 7,000
RTGS - vrijednost, KM (d.sk.) 6,000 RTGS - value, KM (r.sc)
3 5,000
4,000
2
3,000
iro kliring - vrijednost, KM (d.sk.) 1 2,000 Gyro Clearing - value, KM (r.sc)
1,000
0 0
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2007. 2008.
Izvor: tabela 25 Source: Table 25

14 14
FIRS je skraena oznaka za indeks investicionih fondova Republike FIRS is the acronym for the Index of Investment Funds of Republika
Srpske u iji sastav ulaze dionica 13 fondova. Srpska which includes shares of 13 funds

- 70 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

je vrijednost FIRS-a14 na kraju oujka iznosila 4.259 poena, -14


to je manje u odnosu na prethodno tromjeseje za 1.208 4.259 ,
indeksna poena (ili 34,9%). 1.208 ( 34,9%).

3.7 Platni promet 3.7

Preko RTGS i K sustava ukupno je izvreno 7,1 milijun 7,1


transakcija u vrijednosti od oko 15,3 milijardi KM tijekom 15,3
prvog tromjeseja 2008, to predstavlja smanjenje od 6,4% 2008, 6,4%
u broju i 10,8% u vrijednosti transakcija u usporedbi sa 10,8%
prethodnim tromjesejem (tablica 25). U usporedbi sa istim ( 25).
tromjesejem prethodne godine uoljivo je poveanje od
11,4% u broju i 21,4% u vrijednosti transakcija. 11,4% 21,4% .

Broj RTGS transakcija predstavlja jo uvijek mali udio


u ukupnom broju transakcija i iznosi svega 2,4%, a udio 2,4%,
vrijednosti RTGS transakcija u ukupnoj vrijednosti iznosi
80,8% za ovo tromjeseje. Broj RTGS transakcija je 80,8% .
smanjen u prvom tromjeseju 2008. za 12,7% u odnosu na 2008. 12,7%
prethodno tromjeseje, a povean za 12% u odnosu na isto , 12%
tromjeseje prethodne godine. Vrijednost RTGS transakcija .
u ovom tromjeseju iznosi 12,3 milijarde KM, to predstavlja 12,3 ,
smanjenje od 10,6% u odnosu na prethodno tromjeseje, 10,6%
a poveanje od 23,8% u odnosu na isto tromjeseje prole , 23,8%
godine. .
Kako je znaajnije smanjen broj RTGS transakcija od ukupne
vrijednosti transakcija u ovom tromjeseju, tako je prosjena ,
vrijednost po RTGS transakciji poveana za 2,4% u odnosu
na prethodno tromjeseje i iznosi 71.726 KM. 2,4% 71.726 .

Grakon 23: Transakcije u platnom prometu (u milijunima KM) Grafikon 23: ( KM)

8 14,000
RTGS - br. transakcija (l.sk.) 13,000
RTGS - br. transakcija
7 12,000 (l.sk.)
11,000
6
10,000 @iro kliring - br.
iro kliring - br. transakcija (l.sk.) 9,000
5 transakcija (l.sk.)
8,000
4 7,000
RTGS - vrijednost, KM (d.sk.) 6,000 RTGS - vrijednost, KM
3 5,000 (d.sk.)
4,000
2
3,000
iro kliring - vrijednost, KM (d.sk.) 1 2,000 @iro kliring -
1,000 vrijednost, KM (d.sk.)
0 0
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2007. 2008.
Izvor: tablica 25 Izvor: tabela 25

14 14
FIRS je skraena oznaka za indeks investicijskih fondova Republike
Srpske u iji sastav ulaze dionica 13 fondova. 13 .

- 71 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

U isto vrijeme preko irokliring sistema izvreno je 97,5% At the same time, 97.5% of the total volume of transactions,
ukupnog broja transakcija, odnosno 19,2% ukupne vrijednosti or 19.2% of their total value, were conducted through the giro
svih izvrenih transakcija. Broj irokliring transakcija je clearing system. The volume of giro-clearing transactions
smanjen u prvom kvartalu 2008. za 6,2% u odnosu na decreased by 6.2% in the rst quarter of 2008, relative to the
prethodni kvartal, a povean za 11,4% u odnosu na isti preceding quarter, and it increased by 11.4% relative to the
kvartal prethodne godine. Vrijednost irokliring transakcija same quarter of the previous year. The value of giro clearing
u prvom kvartalu 2008. iznosila je 2,9 milijardi KM, to transactions in the rst quarter of 2008 was KM 2.9 billion,
predstavlja smanjenje od 11,8% u odnosu na prethodni represeenting a decrease by 11.8% relative to the preceding
kvartal, a poveanje od 12,5% u odnosu na isti kvartal prole quarter and a 12.5% increase in comparison with the same
godine. quarter of the previous year.
Prosjena vrijednost po irokliring transakciji smanjena je The average value per giro clearing transaction was 3.6%
za 3,6% u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 423 KM, jer lower relative to the previous quarter and it was KM 423,
je vrijednost irokliring transakcija znaajnije smanjena u since the value of giro clearing transactions dropped more
odnosu na smanjenje u broju transakcija. markedly relative to the decrease in the transaction volume.

- 72 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

U isto vrijeme preko irokliring sustava izvreno je 97,5%


ukupnog broja transakcija, odnosno 19,2% ukupne 97,5% , 19,2%
vrijednosti svih izvrenih transakcija. Broj irokliring .

transakcija je smanjen u prvom tromjeseju 2008. za 6,2%
2008. 6,2% ,
u odnosu na prethodno tromjeseje, a povean za 11,4% 11,4% .
u odnosu na isto tromjeseje prethodne godine. Vrijednost
irokliring transakcija u prvom tromjeseju 2008. iznosila 2008. 2,9 ,
je 2,9 milijardi KM, to predstavlja smanjenje od 11,8% u 11,8% ,
odnosu na prethodno tromjeseje, a poveanje od 12,5% u 12,5%
odnosu na isto tromjeseje prole godine. .
Prosjena vrijednost po irokliring transakciji smanjena je za
3,6%
3,6% u odnosu na prethodno tromjeseje i iznosi 423 KM,
423 ,
jer je vrijednost irokliring transakcija znaajnije smanjena u
odnosu na smanjenje u broju transakcija. .

- 73 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

4. VANJSKI SEKTOR 4. EXTERNAL SECTOR

Podaci o platnobilansnim tokovima prikupljaju se kvartalno, The data on balance of payments ows are collected on a
a podaci o vanjskoj trgovini mjeseno (tabele: 34, 35, 36). quarterly, and foreign trade data on a montly basis (tables:
U tekstu koji slijedi analizirani su platnobilansni tokovi iz 34, 35 and 36). The following text discusses the balance
etvrtog kvartala 2007. i tokovi vanjske trgovine u prvom of payments ows from the fourth quarter of 2007 and the
kvartalu 2008. foreign trade ows in the rst quarter of 2008.

4.1 Vanjska trgovina 4.1 Foreign trade

U prvom kvartalu 2008. (tabela 34) dolo je do poveanja In the rst quarter of 2008 (Table 36), exports increased by
izvoza za 2,6% i do smanjenja uvoza za 3,5%, u odnosu na 2.6% and imports dropped by 3.5% relative to the fourth
etvrti kvartal 2007. U poreenju sa prvim kvartalom 2007. quarter of 2007, however, in comparison with the rst quarter
dolo je do poveanja izvoza za 14,8% i poveanje uvoza za of 2007, exports rose by 14.8% and imports grew by 27.4%.
27,4%. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom kvartalu 2008. Coverage of imports by exports was 42.7% in the rst quarter
iznosi 42,7%. Saldo trgovinske razmjene u prvom kvartalu of 2008. The trade balance in the rst quarter was negative
je negativan i iznosi oko 2,10 milijardi KM. Posmatrano u at about KM 2.1 billion. When considered relative to the rst
odnosu na prvi kvartal 2007, ukupno produbljenje trgovinskog quarter of 2007, the total widening of the trade decit in the
decita u prvom kvartalu iznosi 587,5 miliona KM, ili 27,9%. rst quarter was KM 587.5 million or 27.9%.

Grakon 24: Uvoz i izvoz robe (u milionima KM) Graph 24: Imports and exports of goods (in KM million)

2,000

Saldo 1,000 Balance


Izvoz 0 Exports

Uvoz -1,000 Imports

-2,000

-3,000

-4,000

-5,000
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 34 Source: Table 34

Promjene u uvozu, izvozu i trgovinskom decitu mogu se The changes in imports, exports and trade decit are evident
vidjeti iz grakona koji slijede uz prilagoenja napravljena from the following graphs, with adjustment for seasonal
zbog sezonskih uticaja koja su inae najvea u prvim inuences, which are generally largest in early months of
mjesecima svake posmatrane godine. U martu 2008. uz each year. In March of 2008, due to the inuence of seasonal
uticaj sezonskih faktora uvoz iznosi oko 1,37 milijardi KM, a factors, the imports were about KM 1.37 billion and exports
izvoz 542,6 miliona KM. were KM 542.6 million.

- 74 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

4. VANJSKI SEKTOR 4.

Podaci o platnobilancnim tijekovima prikupljaju se


tromjeseno, a podaci o vanjskoj trgovini mjeseno (tablice: ,
34, 35, 36). U tekstu koji slijedi analizirani su platnobilancni (: 34, 35, 36).
tijekovi iz etvrtog tromjeseja 2007. i tijekovi vanjske 2007.
trgovine u prvom tromjeseju 2008. 2008.

4.1 Vanjska trgovina 4.1

U prvom tromjeseju 2008. (tablica 34) dolo je do poveanja 2008. ( 34)


izvoza za 2,6% i do smanjenja uvoza za 3,5%, u odnosu na 2,6% 3,5%,
etvrto tromjeseje 2007. U usporedbi sa prvim tromjesejem 2007.
2007. dolo je do poveanja izvoza za 14,8% i poveanje 2007. 14,8%
uvoza za 27,4%. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom 27,4%.
tromjeseju 2008. iznosi 42,7%. Saldo trgovinske razmjene 2008. 42,7%.
u prvom tromjeseju je negativan i iznosi oko 2,10 milijardi 2,10
KM. Promatrano u odnosu na prvo tromjeseje 2007, ukupno .
produbljenje trgovinskog decita u prvom tromjeseju iznosi 2007,
587,5 milijuna KM, ili 27,9%. 587,5 , 27,9%.

Grakon 24: Uvoz i izvoz robe (u milionima KM) Grafikon 24: Uvoz i izvoz robe (u milionima KM)

2,000

Saldo 1,000 Saldo

Izvoz 0 Izvoz

Uvoz -1,000 Uvoz

-2,000

-3,000

-4,000

-5,000
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1

2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 34 Izvor: tabela 34

Promjene u uvozu, izvozu i trgovinskom decitu mogu se ,


vidjeti na slikama koje slijede uz prilagodbe napravljene
zbog sezonskih utjecaja koja su inae najvea u prvim
mjesecima svake promatrane godine. U oujku 2008. uz .
utjecaj sezonskih faktora uvoz iznosi oko 1,37 milijardi KM, a 2008. 1,37
izvoz 542,6 milijuna KM. , 542,6 .

- 75 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 25: Sezonski prilagoena serija uvoza Graph 25: Seasonally adjusted imports data series
(u milionima KM) (in KM million)

2008 1,600 2008


1,550
2007 1,500 2007
1,450
2006
1,400 2006
1,350
1,300
2005 1,250 2005
1,200
1,150
1,100
1,050
1,000
950
900
850
800
750
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Izvor: tabela 34 Source: Table 34

Grakon 26: Sezonski prilagoena serija izvoza Graph 26: Seasonally adjusted exports data series
(u milionima KM) (in KM million)

2008 650 2008

2007 600 2007

2006
550 2006
500
2005 2005
450
400
350
300
250
200
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Izvor: tabela 34 Source: Table 34

Uticaj sezonskih faktora je takav da smanjuje vrijednosti The inuence of seasonal factors was such to have reduced
uvoza u martu za 1,4% i ima zanemarljiv uticaj na vrijednost the value of imports in March by 1.4% and was negligible with
izvoza. Dakle, desezonirani uvoz za mart iznosi oko 1,38 respect to the value of exports. Therefore, the deseasonalized
imports for March were around KM 1.38 billion, and
milijardi KM, a desezonirani izvoz oko 538,8 miliona KM. deseasonalized exports were KM 538.8 million.
U prvom kvartalu 2008, posmatrano u odnosu na isti kvartal In the rst quarter of 2008, in comparison with the same
prole godine najvei doprinos poveanju izvoza realizovan quarter of the preceding year, the largest contribution to
je kroz trgovinsku razmjenu sa: Srbijom i Crnom Gorom15 the increase of exports was registered through trade with
Serbia and Montenegro15 by 8.4%, Germany by 2.9% and
za 8,4%, Njemakom 2,9% i vicarskom 1,6%. Poveanju
Switzerland by 1.6%. Imports growth was driven by increases
uvoza doprinjelo je poveanje uvoza iz Hrvatske za 4,2%, of imorts from Croatia by 4.2%, Germany by 3.2% and Serbia
Njemake 3,2% i Srbije i Crne Gore 3,1%. U prvom kvartalu and Montenegro by 3.1%. In the rst quarter of 2008, the
2008. glavne trgovake partnere za Bosnu i Hercegovinu neighboring countries and the EU member countries continued
nastavljaju da predstavljaju susjedne zemlje i zemlje EU. as Bosnia and Herzegovinas major trading partners.

15 15
Za Srbiju i Crnu Goru se robni promet statistiki iskazuje odvojeno For Serbia and Montenegro, the goods exchange has been recorded
od 12.2.2007. ali zbog lake uporedne osnove ove godine CBBiH e ih separately since February 12, 2007, but in order to make an easier comparative
iskazivati zbirno za potrebe analiza. basis, this year CBBiH will record them together for analytical purposes.

- 76 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 25: Sezonski prilagoena serija uvoza Grafikon 25:


(u milionima KM) (u milionima KM)

2008 1,600 2008


1,550
2007 1,500 2007
1,450
2006
1,400 2006
1,350
1,300
2005 1,250 2005
1,200
1,150
1,100
1,050
1,000
950
900
850
800
750
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Izvor: tablica 34 Izvor: tabela 34

Grakon 26: Sezonski prilagoena serija izvoza Grafikon 26: Sezonski prilago|ena serija izvoza
(u milionima KM) (u milionima KM)

2008 650 2008

2007 600 2007

2006
550 2006
500
2005 2005
450
400
350
300
250
200
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Izvor: tablica 34 Izvor: tabela 34

Utjecaj sezonskih faktora je takav da smanjuje vrijednosti uvoza


u oujku za 1,4% i ima zanemarljiv utjecaj na vrijednost izvoza. 1,4%
. ,
Dakle, desezonirani uvoz za oujak iznosi oko 1,38 milijardi KM, a
1,38 ,
desezonirani izvoz oko 538,8 milijuna KM. 538,8 .
U prvom tromjeseju 2008, promatrano u odnosu na isto 2008,
tromjeseje prole godine najvei doprinos poveanju izvoza
realiziran je kroz trgovinsku razmjenu sa: Srbijom i Crnom Gorom15 :
15 8,4%, 2,9%
za 8,4%, Njemakom 2,9% i vicarskom 1,6%. Poveanju uvoza 1,6%.
doprinjelo je poveanje uvoza iz Hrvatske za 4,2%, Njemake 4,2%, 3,2%
3,2% i Srbije i Crne Gore 3,1%. U prvom tromjeseju 2008. 3,1%. 2008.
glavne trgovake partnere za Bosnu i Hercegovinu nastavljaju da
.
predstavljaju susjedne zemlje i zemlje EU.

15
Za Srbiju i Crnu Goru se robni promet statistiki iskazuje odvojeno od 15

12.2.2007. ali zbog lake usporedne osnove ove godine CBBiH e ih iskazivati 12.2.2007.
zbirno za potrebe analiza. .

- 77 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Dvadeset glavnih trgovakih partnera participiralo je u 92,8% The top twenty major trading partners accounted for 92.8%
ukupnog izvoza BiH, i 88,5% ukupnog uvoza BiH u prvom of the total exports of BiH, and for 88.5% of the total imports
kvartalu 2008. to BiH in the rst quarter of 2008.

Tabela: Struktura izvoza i izvoza po trgovinskim partnerima Table: Structure of imports and exports by trading partners
Izvoz/exports 2007 2007 Q1 2008 Q1 Uvoz/imports 2007 2007 Q1 2008 Q1
EU 27, od ~ega
57,3% 61,6% 57,2% 47,8% 49,3% 47,5%
EU 27, of which
Italija
13,1% 15,2% 13,4% 9,0% 9,1% 8,4%
Italy
Njema~ka
12,8% 13,7% 14,5% 12,5% 12,7% 12,5%
Germany
Slovenija
10,9% 11,8% 10,7% 6,4% 6,8% 5,7%
Slovenia
Jugoisto~na Evropa*, od ~ega
36,2% 32,0% 35,5% 34,9% 32,2% 33,0%
SEE*, of which
Hrvatska
18,4% 18,9% 16,7% 17,6% 16,5% 16,3%
Croatia
Srbija, Crna Gora
16,4% 11,8% 17,6% 10,4% 9,9% 10,2%
Serbia and Montenegro
Ostale zemlje
6,5% 6,4% 7,3% 17,3% 18,5% 19,5%
Other countries

* Albanija/Albanija, Hrvatska/Hrvatska, Makedonija/Makedonija


Moldavija/Moldova, Crna Gora/Crna Gora, Srbija/Srbija

Sa 169 zemalja BiH je u prvom kvartalu 2008. ostvarila In the rst quarter of 2008, BiH had foreign trade exchange
vanjskotrgovinsku razmjenu, pri emu je sucit ostvaren sa
with 169 countries, but supluses were achieved with only 27
samo 27 zemalja, sa samo 16,0% trgovinskih partnera. U
tabeli koja slijedi dat je prikaz zemalja glavnih trgovakih countries and with only 16.0% trading partners. The following
partnera BiH16. table presents the main trading partner countries of BiH16.

Tabela: Doprinos poveanju/smanjenju uvozno-izvoznog Table: Contribution to increase/decrease of import-export


jaza (u hiljadama KM) gap (in KM thousands)
Zemlja / Country jan / Jan. feb. / Feb. mart / March jaz / gap
Austrija / Austria -5.508,53 -8.375,15 3.528,29 -10.355,39
[vicarska / Switzerland 18.675,72 5.442,94 3.492,87 27.611,52
Kina / China -16.619,48 -33.584,35 -13.917,49 -64.121,31
^e{ka / Czech Republic 990,78 2.823,86 3.528,07 7.342,71
Njema~ka / Germany -17.252,09 -29.270,59 -5.609,50 -52.132,19
Francuska / France -6.337,17 -8.104,35 -10.755,78 -25.197,30
Velika Britanija / UK -1.033,44 -2.301,03 -3.576,42 -6.910,89
Hrvatska / Croatia -45.543,49 -49.028,12 -22.522,42 -117.094,03
Ma|arska / Hungary -26.268,13 -24.498,04 -14.195,62 -64.961,79
Italija / Italy -13.690,29 -19.211,67 -10.679,37 -43.581,34
Litva / Lithuania 23,10 -142,23 299,72 180,59
Makedonija / FYR Macedonia -1.591,86 -162,86 788,27 -966,45
Holandija / Holland -1.364,99 -3.562,39 -1.171,64 -6.099,03
Poljska / Poland -6.686,98 -3.623,75 -6.669,13 -16.979,86
Rumunija / Romania 1.440,55 -985,04 -6.934,34 -6.478,83
Ruska Federacija /Russian Fed. -19.790,37 6.035,60 -8.277,21 -22.031,97
Slovenija / Slovenia 7.715,27 -4.009,15 -10.596,45 -6.890,33
Turska / Turkey -13.653,34 -24.925,67 -32.218,76 -70.797,77
SAD / USA -3.667,20 -22.552,28 -37.332,20 -63.551,68
Srbija i CG / Serbia MN 19.655,40 7.308,28 -7.106,79 19.856,89
Ukupno produbljenje po mjesecu
-167.070,11 -243.989,76 -176.464,96 -587.524,83
Total widening per month
n n n n
16 Izvoz
t X i ; Uvozt Y i
16 Exports =
t X
i
i ; Importst = Y
i
i
i i
i januar , februar , mart ,...decembar  i = January, February, March, , December
Gap = Exportst - Importst
Jaz 'Izvoz t  'Uvoz t

- 78 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Dvadeset glavnih trgovakih partnera participiralo je u 92,8%


ukupnog izvoza BiH, i 88,5% ukupnog uvoza BiH u prvom 92,8% , 88,5%
tromjeseju 2008. 2008.

Tablica: Struktura uvoza i izvoza po trgovinskim partnerima Tabela: Struktura uvoza i izvoza po trgovinskim partnerima

Izvoz/izvoz 2007 2007 Q1 2008 Q1 Uvoz/uvoz 2007 2007 Q1 2008 Q1


EU 27, od ~ega
57,3% 61,6% 57,2% 47,8% 49,3% 47,5%
EU 27, od ~ega
Italija
13,1% 15,2% 13,4% 9,0% 9,1% 8,4%
Italija
Njema~ka
12,8% 13,7% 14,5% 12,5% 12,7% 12,5%
Wema~ka
Slovenija
10,9% 11,8% 10,7% 6,4% 6,8% 5,7%
Slovenija
Jugoisto~na Europa*, od ~ega
36,2% 32,0% 35,5% 34,9% 32,2% 33,0%
Jugoisto~na Evropa*, od ~ega
Hrvatska
18,4% 18,9% 16,7% 17,6% 16,5% 16,3%
Hrvatska
Srbija, Crna Gora
16,4% 11,8% 17,6% 10,4% 9,9% 10,2%
Srbija, Crna gora
Ostale zemlje
6,5% 6,4% 7,3% 17,3% 18,5% 19,5%
Ostale zemlje

* Albanija/Albanija, Hrvatska/Hrvatska, Makedonija/Makedonija


Moldavija/Moldova, Crna Gora/Crna Gora, Srbija/Srbija

Sa 169 zemalja BiH je u prvom tromjeseju 2008. ostvarila 169 2008.


vanjskotrgovinsku razmjenu, pri emu je sucit ostvaren sa ,
samo 27 zemalja, sa samo 16,0% trgovinskih partnera. U 27 , 16,0%
tablici koja slijedi dat je prikaz zemalja glavnih trgovakih .
partnera BiH16 . 16.

Tablica: Doprinos poveanju/smanjenju uvozno-izvoznog Tabela: Doprinos pove}awu/smawewu uvozno-


jaza (u hiljadama KM) izvoznog jaza (u hiqadama KM)
Zemlja/zemqa sje~./ jan. velj./feb. o`ujak/mart. jaz/jaz
Austrija/Austrija -5.508,53 -8.375,15 3.528,29 -10.355,39
[vicarska/[vajcarska 18.675,72 5.442,94 3.492,87 27.611,52
Kina/Kina -16.619,48 -33.584,35 -13.917,49 -64.121,31
^e{ka/^e{ka 990,78 2.823,86 3.528,07 7.342,71
Njema~ka/Wema~ka -17.252,09 -29.270,59 -5.609,50 -52.132,19
Francuska/Francuska -6.337,17 -8.104,35 -10.755,78 -25.197,30
Velika Britanija/Velika Britanija -1.033,44 -2.301,03 -3.576,42 -6.910,89
Hrvatska/Hrvatska -45.543,49 -49.028,12 -22.522,42 -117.094,03
Ma|arska/Ma|arska -26.268,13 -24.498,04 -14.195,62 -64.961,79
Italija/Italija -13.690,29 -19.211,67 -10.679,37 -43.581,34
Litva/Litvanija 23,10 -142,23 299,72 180,59
Makedonija/Makedonija -1.591,86 -162,86 788,27 -966,45
Nizozemska/Holandija -1.364,99 -3.562,39 -1.171,64 -6.099,03
Poljska/Poqska -6.686,98 -3.623,75 -6.669,13 -16.979,86
Rumunjska/Rumunija 1.440,55 -985,04 -6.934,34 -6.478,83
Ruska Federacija/Ruska Federacija -19.790,37 6.035,60 -8.277,21 -22.031,97
Slovenija/Slovenija 7.715,27 -4.009,15 -10.596,45 -6.890,33
Turska/Turska -13.653,34 -24.925,67 -32.218,76 -70.797,77
SAD/SAD -3.667,20 -22.552,28 -37.332,20 -63.551,68
Srbija i CG/Srbija i CG 19.655,40 7.308,28 -7.106,79 19.856,89
Ukupno produbljenje po mjesecu
-167.070,11 -243.989,76 -176.464,96 -587.524,83
Ukupno produbqewe po mjesecu
n n n n
16 Izvoz
t X
i
i ; Uvozt Y
i
i
16 Izvoz
Izvoz t X
i
i Uvozt
;Uvoz Y
i
i

 i sijeanj , veljaa, oujak ,..., prosinac  i Januar,


sijeanjFebruar,
, veljaa, oujak ,..., prosinac
mart,....,Decembar
Jaz 'Izvoz t  'Uvoz t Jaz 'Izvoz
Uaz Izvoz tt  'Uvoz
Uvoz t

- 79 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Tabela 4.2 ukljuuje dvadeset glavnih trgovinskih partnera. Table 4.2 covers twenty main trading partners. The table
Iz tabele se moe primijetiti da se u posmatranom periodu reveals that during the period (between Q1 2007 and Q1
(razlika izmeu Q1 2007. i Q1 2008) trgovinski debalans BiH 2008) the trade imbalance (gap) of BiH widened through
(jaz) produbio kroz vanjskotrgovinsku razmjenu sa esnaest
foreign trade with sixteen main trading partner countries, while
zemljama glavnih trgovinskih partnera, dok se kroz razmjenu
through the exchange with Switzerland, Czech Republic,
sa vicarskom, ekom, Litvanijom i Srbijom i Crnom
Gorom trgovinski debalans smanjio, jer je trgovina s ovim Lithuania and Serbia and Montenegro it decreased, as the
zemljama bila povoljnije balansirana nego u istom kvartalu balance of trade with these countries was more favorable
prole godine. than in the same quarter of the preceding year.

U strukturi uvoza i izvoza u prvom kvartalu 2008. nije bilo There were no major changes in the composition of imports and
veih izmjena i dalje su najvie zastupljene slijedee grupe exports in the rst quarter of 2008 and the following product
proizvoda: maine, aparati, mehaniki i elektrini ureaji; groups retained predominance: machinery, appliances,
mechanical and electrical equipment; products of mineral
proizvodi mineralnog porijekla te bazni metali i njihovi
origin and basic metals and their products. On the exports
proizvodi. Na strani izvoza najzastupljeniji su: bazni metali i
side, the most dominant product groups were: basic metals
proizvodi; maine; aparati i elektrini ureaji; drvo, namjetaj and products; machinery; applicances and electric equipment;
i svjetiljke te proizvodi mineralnog porijekla. wood, furniture and lamps, and products of mineral origin.

Grakon 27: Uee grupe robe u uvozu u prvom Graph 27: Share of goods in imports in the rst quarter
kvartalu (u milionima KM) (in KM million)

1,000
900
2008 Q1 800 2008 Q1
700
2007 Q1 600 2007 Q1
500
400
2006 Q1 2006 Q1
300
200
100
0 Maine, Proizvodi Bazni metali Proizvodi Prehrambene Transportna Proizvodi Ostali proizvodi
aparati i mineralnog i proizvodi hemijske preraevine sredstva i biljnog
elektrini porijekla Base Other products
industrije Food products dijelovi porijekla
ureaji Mineral metals and Chemical Transportation Vegitable
Machinery products articles products equipment products
and
mechanical
Izvor: tabela 37 i 38 appliences Source: Table 37 i 38

Grakon 28: Uee grupe robe u uvozu u prvom kvartalu Graph 28: Share of goods in exports in the rst quarter
(u milionima KM) (in KM million)

500
2008 Q1 450 2008 Q1
400
350
2007 Q1 2007 Q1
300
250
2006 Q1 200 2006 Q1
150
100
50
0
Bazni metali Maine, Drvo i Proizvodi Namjetaj i Obua, Proizvodi Ostali proizvodi
i proizvodi aparati i proizvodi mineralnog svjetiljke eiri i hemijske Other products
Base metals elektrini Wood porijekla Furniture kape industrije
and articles ureaji and wood Mineral and lamps Footwear Chemical
Machinery products products and products
and headwear
mechanical
Izvor: tabela 37 i 39 appliences Source: Table 37 i 39

- 80 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Tablica 4.2 ukljuuje dvadeset glavnih trgovinskih partnera. 4.2


Iz tablice se moe primijetiti da se u promatranom razdoblju .
(razlika izmeu Q1 2007. i Q1 2008) trgovinski debalans BiH ( Q1 2007. Q1
2008) ()
(jaz) produbio kroz vanjskotrgovinsku razmjenu sa esnaest

zemljama glavnih trgovinskih partnera, dok se kroz razmjenu ,
sa vicarskom, ekom, Litvom i Srbijom i Crnom Gorom , ,
trgovinski debalans smanjio, jer je trgovina s ovim zemljama ,
bila povoljnije balansirana nego u istom tromjeseju prole
godine. .

U strukturi uvoza i izvoza u prvom tromjeseju 2008. nije bilo 2008.


veih izmjena i dalje su najvie zastupljene slijedee skupine
: , ,
proizvoda: strojevi, aparati, mehaniki i elektrini ureaji;
;
proizvodi mineralnog podrijetla te bazni metali i njihovi
.
proizvodi. Na strani izvoza najzastupljeniji su: bazni metali i : ; ;
proizvodi; strojevi; aparati i elektrini ureaji; drvo, namjetaj ; ,
i svjetiljke te proizvodi mineralnog podrijetla. .

Grakon 27: Uee grupe robe u uvozu u prvom kvartalu Grafikon 27: U~e{}e grupe robe u uvozu u prvom
(u milionima KM) kvartalu (u milionima KM)

1,000
900
2008 Q1 800 2008 Q1
700
2007 Q1 600 2007 Q1
500
400
2006 Q1 2006 Q1
300
200
100
0 Maine, Proizvodi Bazni metali Proizvodi Prehrambene Transportna Proizvodi Ostali
aparati i mineralnog i proizvodi hemijske preraevine sredstva i biljnog proizvodi
elektrini podrijetla Bazni industrije Prehrambene dijelovi porijekla Ostali
ureaji Proizvodi metali i Proizvodi prera|evine Transportna Proizvodi proizvodi
Ma{ine, mineralnog proizvodi hemijske sredstva i biljnog
aparati i porijekla industrije dijelovi porijekla
elektri~ni
Izvor: tablica 37 i 38 ure}aji Izvor: tabela 37 i 38

Grakon 28: Uee grupe robe u uvozu u prvom kvartalu


Grafikon 28: U U~e{}e grupe robe u izvozu u prvom
(u milionima KM) kvartalu (u milionima KM)

500
2008 Q1 450 2008 Q1
400
350
2007 Q1 2007 Q1
300
250
2006 Q1 200 2006 Q1
150
100
50
0
Bazni metali Maine, Drvo i Proizvodi Namjetaj i Obua, Proizvodi Ostali proizvodi
i proizvodi aparati i proizvodi mineralnog svjetiljke eiri i hemijske Ostali
Bazni elektrini Drvo i podrijetla Namje{taj i kape industrije proizvodi
metali i ureaji proizvodi Proizvodi svjetiljke Obu}a, Proizvodi
proizvodi Ma{ine, mineralnog {e{iri i hemijske
aparati i porijekla kape industrije
elektri~ni
Izvor: tablica 37 i 39 ure}aji Izvor: tabela 37 i 39

- 81 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grupe proizvoda koje su najvie uticale na produbljenje The product groups that contributed most to the widening of
trgovinskog decita u prvom kvartalu 2008. jesu: mineralna the trade decit in the rst quarter of 2008 were: mineral fuels
goriva (uglavnom ostala naftna ulja), proizvodi biljnog (mainly other petroleum oils), plant products; machinery,
porijekla, maine aparati i mehaniki ureaji, bazni metali i appliances and mechanical equipment, base metals and
transportna sredstva (vozila osim inskih). transportation equipment (vehicles except rail vehicles).

4.2 Tekui raun 4.2 Current account

Decit tekueg rauna u 2007. iznosio je 2,74 milijarde KM The current account decit in 2007 was KM 2.74 billion. In 2007,
i u odnosu na 2006. poveao se za 1,14 milijardi KM, ili za relative to 2006, the current account decit increased by 71.6%,
71,6%. U BiH do ukupnog poveanja decita na tekuem or by KM 1.14 billion in absolute terms. The overall increase of
raunu dolazi, zbog veoma velikog poveanja trgovinskog the current account decit in BiH was caused by a very large
decita tokom 2007. i u sutini, trgovinski decit od 8,10 17 16
increase of trade decit in the course of 2007 and, in essence
milijardi KM lako se moe oznaiti kao glavni uzrok the trade decit of KM 8.10 17 billion can easily be designated as
16

disproporcije na tekuem raunu. the key cause of the current account imbalances.

Decit tekueg rauna nastavljen je u etvrtom kvartalu The current account decit in the fourth quarter of 2007 was
2007. kada je iznosio oko 947,8 miliona KM. U etvrtom KM 947.8 million. In the fourth quarter of 2007, relative to
kvartalu 2007, posmatrano u odnosu na isti kvartal prole the same quarter of the preceding year, the current account
godine, dolazi do poveanja decita tekueg rauna za decit widened by 33.0% or KM 235.0 million in absolute
235,0 miliona KM, ili za 33,0%. Ovo pogoranje se moe terms. This deterioration is also visible from the following
vidjeti i na grakonu koji slijedi. graph.

Grakon 29: Platni bilans: tekui raun Graph 29: Balance of payments: current account
(u milionima KM) (in millions of KM)

2,000
Usluge 1,500 Services
1,000
Dohodak 500 Income
0
-500
Tekui transferi Current transfers
-1,000
-1,500
Roba Goods
-2,000
Tekui raun -2,500 Current account
-3,000
Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

2005. 2006. 2007.

Izvor: tabela 27 Source: Table 27

Glavni uzrok decita tekueg rauna i dalje predstavlja The trade decit at KM 2.3 billion in the fourth quarter of 2007
vanjskotrgovinski decit, koji je u etvrtom kvartalu 2007. (Table 28), which is 16.7% higher compared to the same
iznosio oko 2,3 milijarde KM (tabela 28), to je za 16,7% quarter of the preceding year, and 8.0% higher relative to the
vie u poreenju sa istim kvartalom prole godine, a 8,0% third quarter of 2007, remains the key driver of the current
vie posmatrano u odnosu na trei kvartal 2007. Sve account decit. All other items of the current account recorded
ostale stavke tekueg rauna u etvrtom kvartalu biljee improvements in the fourth quarter, if compared to the same
poboljanje u odnosu na isti kvartal 2006, dok je u odnosu quarter of 2006, while if compared to the third quarter of
na trei kvartal 2007. na svim stavkama tekueg rauna 2007, all current account items recorded improvements,
17 17
16
Trgovinski bilans na platnobilansnoj osnovi ukljuuje neophodna 16
The trade balance on the balance-of-payments basis includes necessary
prilagoenja i zbog toga se razlikuje od statistike vanjske trgovine koju adjustments and therefore differs from the foreign trade statistics published
objavljuje Agencija za statistiku BiH by the BiH Statistics Agency.

- 82 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Skupine proizvoda koje su najvie utjecale na produbljenje


trgovinskog decita u prvom tromjeseju 2008. jesu: 2008. :
( ),
mineralna goriva (uglavnom ostala naftna ulja), proizvodi
,
biljnog podrijetla, strojevi aparati i mehaniki ureaji, bazni ,
metali i transportna sredstva (vozila osim tranih). ( ).

4.2 Tekui raun 4.2

Decit tekueg rauna u 2007. iznosio je 2,74 milijarde KM 2007. 2,74


2006. 1,14
i u odnosu na 2006. poveao se za 1,14 milijardi KM, ili za
, 71,6%.
71,6%. U BiH do ukupnog poveanja decita na tekuem ,
raunu dolazi, zbog veoma velikog poveanja trgovinskog 2007.
decita tijekom 2007. i u sutini, trgovinski decit od , 8,10 17
16

8,10 17 milijardi KM lako se moe oznaiti kao glavni uzrok


16


disproporcije na tekuem raunu. .

Decit tekueg rauna nastavljen je u etvrtom tromjeseju


2007. kada je iznosio oko 947,8 milijuna KM. U etvrtom 2007. 947,8 .
2007,
tromjeseju 2007, promatrano u odnosu na isto tromjeseje
,
prole godine, dolazi do poveanja decita tekueg rauna 235,0 , 33,0%.
za 235,0 milijuna KM, ili za 33,0%. Ovo pogoranje se moe
vidjeti i na slici koja slijedi. .

Grakon 29: Platna bilanca: tekui raun Grafikon 29: Platni bilans: teku}i ra~un
(u milionima KM)
(u milionima KM)

2,000
Usluge 1,500 Usluge
1,000
Dohodak 500 Dohodak
0
-500
Tekui transferi Teku}i transferi
-1,000
-1,500
Roba Roba
-2,000
Tekui raun -2,500 Teku}i ra~un
-3,000
Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

2005. 2006. 2007.

Izvor: tablica 27 Izvor: tabela 27

Glavni uzrok decita tekueg rauna i dalje predstavlja


vanjskotrgovinski decit, koji je u etvrtom tromjeseju 2007. ,
iznosio oko 2,3 milijarde KM (tablica 28), to je za 16,7% 2007. 2,3 ( 28),
vie u usporedbi sa istim tromjesejem prole godine, a 16,7%
8,0% vie promatrano u odnosu na tree tromjeseje 2007. , 8,0%
Sve ostale stavke tekueg rauna u etvrtom tromjeseju 2007.
biljee poboljanje u odnosu na isto tromjeseje 2006, dok
je u odnosu na tree tromjeseje 2007. na svim stavkama 2006, 2007.
17
16
Trgovinska bilanca na platnobilancnoj osnovi ukljuuje neophodna 16
17
T
prilagodbe i zbog toga se razlikuje od statistike vanjske trgovine koju
objavljuje Agencija za statistiku BiH

- 83 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

primjetno poboljanje, izuzev manjeg pogoranja na stavci except of a mild worsening in the income item. On the credit
dohodak. Na strani prihoda stavke dohotka ostvareno je side, the increase was lower than in the third quarter of 2007,
manje poveanje nego u treem kvartalu 2007. i to kroz
and this was reected in the employee compensation item,
stavku kompenzacija zaposlenim, dok je na strani rashoda,
dolo do veeg produbljenja, koje se najveim dijelom odnosi while on the debit side the widening was greater and mostly
na stavku investicijski dohodak. reected in the investment income item.

Tekui transferi su se poveali u etvrtom kvartalu 2007, The current transfers increased in the fourth quarter of 2007 as
te kada je u pitanju nansiranje trgovinskog decita BiH i well and, in terms of nancing of the BiH trade decit, the net
dalje neto priliv tekuih transfera predstavlja vaan izvor inow of current transfers continued to represent an important
nansiranja trgovinskog decita. Ova sredstva ukljuuju source for nancing of the trade decit. These funds include
i doznake iz inostranstva, a u etvrtom kvartalu 2007. remittances, and in the fourth quarter of 2007 they nanced
nansiraju oko 32% trgovinskog decita, dok ukupno stavka about 32% of the trade decit, while the current transfers item
tekuih transfera nansira oko 42% trgovinskog decita. nanced approximately 42% of the trade decit.

4.3. Kapitalni i nansijski raun 4.3. Capital and nancial account

Kapitalni i nansijski raun imaju pozitivan trend rasta tokom The capital account is the second largest item which nances
cijele godine. Kapitalni raun u etvrtom kvartalu 2007. the current account decit and in the fourth quarter of 2007
it was KM 127.8 million. The nancial account recorded a
iznosio je 127,8 miliona KM. Finansijski raun iznosio je 928,7
growth trend in the course of 2007, and in the fourth quarter
miliona KM, to u odnosu na prethodni kvartal predstavlja
it was KM 928.7 million, which, relative to the previous
poveanje za 109,4%. Rezultat ovako znaajnog poveanja quarter constituted a 109.4% increase. The result of such
realizovan je kroz stavku stranih direktnih investicija u BiH, a considerable increase was achieved through the item
koje u etvrtom kvartalu prema procjeni priliva iznose 732,9 foreign direct investments into BiH, which, by the estimate of
miliona KM. inows, reached KM 732.9 million in the fourth quarter.

U etvrtom kvartalu dolo je do porasta strane aktive In the fourth quarter, the foreign assets of resident commercial
rezidentnih komercijalnih banka (prema konvenciji banks grew (by convention, these are presented with a
predstavljen negativnim predznakom), to je dovelo do negative sign), which resulted in a lower balance of other
nieg salda tokova ostalih investicija u nansijskom raunu investment ows in the nancial account of the balance of
platnog bilansa BiH. payments of BiH.

Grakon 30: Platni bilans: nansijski raun Graph 30: Balance of payments: current account
(u milionima KM) (in KM million)

2,000
Druge investicije Other investment
1,500

1,000
Direktne investicije Direct investment
500

Devizne Rezerve 0 Reserve assets

-500
Finansijski raun Financial account
-1,000

-1,500
Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

2005. 2006. 2007.

Izvor: tabela 29 Source: Table 29

- 84 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

tekueg rauna primjetno poboljanje, izuzev manjeg ,


pogoranja na stavci dohodak. Na strani prihoda stavke .
dohotka ostvareno je manje poveanje nego u treem
2007.
tromjeseju 2007. i to kroz stavku kompenzacija zaposlenim,
, ,
dok je na strani rashoda, dolo do veeg produbljenja, koje ,
se najveim dijelom odnosi na stavku investicijski dohodak. .

Tekui transferi su se poveali u etvrtom tromjeseju 2007,


te kada je u pitanju nanciranje trgovinskog decita BiH i 2007,
dalje neto priljev tekuih transfera predstavlja vaan izvor
nanciranja trgovinskog decita. Ova sredstva ukljuuju
.
i doznake iz inozemstva, a u etvrtom tromjeseju 2007.
, 2007.
nanciraju oko 32% trgovinskog decita, dok ukupno stavka 32% ,
tekuih transfera nancira oko 42% trgovinskog decita. 42% .

4.3. Kapitalni i nancijski raun 4.3.

Kapitalni i nancijski raun imaju pozitivan trend rasta tijekom


cijele godine. Kapitalni raun u etvrtom tromjeseju 2007. .
2007. 127,8 .
iznosio je 127,8 milijuna KM. Financijski raun iznosio je
928,7 ,
928,7 milijuna KM, to u odnosu na prethodno tromjeseje

predstavlja poveanje za 109,4%. Rezultat ovako znaajnog
109,4%.
poveanja realiziran je kroz stavku stranih izravnih investicija ,
u BiH, koje u etvrtom tromjeseju prema procjeni priljeva
iznose 732,9 milijuna KM. 732,9 .

U etvrtom tromjeseju dolo je do porasta strane aktive


rezidentnih komercijalnih banka (prema konvenciji (
predstavljen negativnim predznakom), to je dovelo do nieg ),
salda tijekova ostalih investicija u nancijskom raunu platne
.
bilance BiH.

Grakon 30: Platna bilanca: nancijski raun Grafikon 30: Platni bilans: finansijski ra~un
(u milijunima KM) (u milionima KM)

2,000
Druge investicije Druge investicije
1,500

1,000
Izravne investicije Direktne investicije
500

Devizne rezerve 0 Devizne pri~uve

-500
Financijski raun Finansijski ra~un
-1,000

-1,500
Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

2005. 2006. 2007.

Izvor: tablica 29 Izvor: tabela 29

- 85 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Uprkos zabiljeenom decitu tekueg rauna, meunarodne In addition to investments, the international reserves were
rezerve su se u etvrtom kvartalu poveale za 223 miliona another important feature of the nancial account of the balance
KM. Struktura i rast meunarodnih rezervi detaljnije su of payments of BiH. In the fourth quarter of 2007, international
reserves increased by KM 223 million. International reserves are
obraeni u dijelu o nansijskom sektoru.
discussed in more detail in the section on the nancial sector.

4.4 Strane direktne investicije 4.4 Foreign direct investments

Tokom 2007. primjetan je znaajniji priliv direktnih stranih During 2007 a more signicant inow of foreign direct
ulaganja u BiH. Po procjenama CBBiH, strane direktne investments into BiH was recorded. By CBBiH estimates,
investicije tokom 2007. vjerovatno e za rezultat imati ukupne foreign direct investments in the course of 2007 would
prilive u iznosu od neto vie od 2,89 milijardi KM. Ukoliko probably amount to the total inows of somewhat over KM
direktna strana ulaganja posmatramo u odnosu prema 2.89 billion. If the foreign direct investments are viewed
BDP-u (13,8%), priliv je dakle relativno visok s obzirom na relative to the GDP (13.8%), the inows are relatively high
veliinu bh. ekonomije. relative to the size of the BiH economy.

Rezultat ovako znaajnog priliva direktnih stranih ulaganja Privatization was certainly the source of these signicant
je svakako privatizacija, i to kroz realizaciju velikih inows of foreign direct investments, through completion
privatizacijskih sporazumima tokom 2007. gdje je ubjedljivo of large privatization contracts in 2007, with the sale of the
najvei privatizacijski sporazum ostvaren kroz samu Telekom Srpske as by far the largest privatization contract
realizaciju prodaje Telekoma Srpske, ali i privatizacije concluded, but also the privatization of RS oil industry
preduzea naftne industrije u RS-u. enterprises.

Prema podacima dobijenim kroz redovno istraivanje koje je According to the regular surveys conducted by CBBH 18, 17

na kvartalnoj i godinjoj osnovi provela CBBiH 18 , prikupljeni


17

detailed information was collected about foreign direct


su detaljni podaci o direktnim stranim investicijama koje za investment which reached KM 2.01 billion for the rst nine
prvih devet mjeseci 2007. iznose 2,01 milijardu KM, gdje months of 2007, of which KM 1.66 billion in equity, and
vlasniki udjeli predstavljaju 1,66 milijardi KM, a ostali kapital
KM 353.2 million in other capital. In the rst nine months
iznosi 353,2 miliona KM. U prvih devet mjeseci 2007. priliv
of 2007, the inows of foreign direct investments were
direktnih stranih ulaganja vei za 239,2% u odnosu na prvih
devet mjeseci 2006. Tokom posmatranog perioda primjetan higher by 239.2% relative to the rst nine months of 2006.
je trend poveanja vlasnikog udjela u stranim direktnim During the period, a trend of equity increases in foreign
investicijama i trend smanjenja ostalog kapitala u stranim direct investments and a trend of reduction of other capital in
direktnim investicijama. foreign direct investments were registered.

Mada je tokom 2007. dolo do poveanja priliva direktnih Although the inows of foreign direct investments increased
stranih investicija, kod odreenih djelatnosti registrovana in 2007, in some sectors the reduced inows were recorded.
su i smanjenja priliva. Te djelatnosti su graevinarstvo, These sectors were: construction industry, wholesale and
trgovina na veliko i posredovanje u trgovini i proizvodnja commission trade, and manufacturing of other non-metal
ostalih proizvoda od nemetalnih minerala. Poveanje priliva mineral products. Increased inows were recorded in
zabiljeeno je kod proizvodnje prehrambenih proizvoda i manufacturing of food products and beverages; manufacturing
pia; proizvodnje celuloze; proizvodnje hemikalija i hemijskih of cellulose; manufacturing of chemicals and chemical
proizvoda; proizvodnje baznih metala; proizvodnje motornih products; manufacturing of base metals; manufacturing of
proizvoda; trgovina na malo osim trgovine motornim vozilima motor products; retail trade, except trade in motor vehicles
i motociklima; kod pota i telekomunikacije; nansijskog and motorcycles; in post and telecommunications; nancial
posredovanja, osim osiguranja i penzijskih fondova. Ipak intermediation, except insurance and pension funds.
statistiki najznaajniji uticaj na poveanje priliva direktnih However, the most signicant statistical effect on the increase
stranih ulaganja, posmatrano u odnosu na prvih devet of inows of foreign direct investment was an increase of the
mjeseci 2006, imao je rast udjela pota i telekomunikacije share of post and telecommunications, which contributed to
koji su doprinijeli ukupnom rastu priliva direktnih stranih the growth of the total foreign direct investment inows by
ulaganja za 214,2%. 214.2% relative to the rst nine months of 2006.

18 18
17
CBBiH vri obimno kvartalno istraivanje (oko 150 preduzea) kao i 17
CBBH conducts extensive quarterly (around 150 companies) and annual
godinje istraivanje (oko 700 preduzea) direktnim prikupljanjem podataka surveys (around 700 companies) by means of direct collection of data from
od preduzea i banaka sa stranim ulaganjima, a u skladu sa meunarodnom enterprises and banks with foreign investments, in line with the international
metodologijom. methodology.

- 86 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Usprkos zabiljeenom decitu tekueg rauna, meunarodne ,


rezerve su se u etvrtom tromjeseju poveale za 223
milijuna KM. Struktura i rast meunarodnih rezervi detaljnije 223 .

su obraeni u dijelu o nancijskom sektoru.
.

4.4 Strane izravne investicije 4.4

Tijekom 2007. primjetan je znaajniji priljev izravnih stranih 2007.


ulaganja u BiH. Po procjenama CBBiH, strane izravne . ,
investicije tijekom 2007. vjerojatno e za rezultat imati ukupne 2007.

priljeve u iznosu od neto vie od 2,89 milijardi KM. Ukoliko
2,89 .
izravna strana ulaganja promatramo u odnosu prema BDP-u - (13,8%),
(13,8%), priljev je dakle relativno visok s obzirom na veliinu .
bh. ekonomije. .

Rezultat ovako znaajnog priljeva izravnih stranih


ulaganja je svakako privatizacija, i to kroz realizaciju ,
velikih privatizacijskih sporazumima tijekom 2007. gdje je 2007.
ubjedljivo najvei privatizacijski sporazum ostvaren kroz
samu realizaciju prodaje Telekoma Srpske, ali i privatizacije ,
poduzea naftne industrije u RS-u. -.

Prema podacima dobijenim kroz redovito istraivanje koje


je na tromjesenoj i godinjoj osnovi provela CBBiH 18, 17

prikupljeni su detaljni podaci o izravnim stranim investicijama 18,
17

koje za prvih devet mjeseci 2007. iznose 2,01 milijardu KM,


2007. 2,01 ,
gdje vlasniki udjeli predstavljaju 1,66 milijardi KM, a ostali
1,66 ,
kapital iznosi 353,2 milijuna KM. U prvih devet mjeseci 2007. 353,2 . 2007.
priljev izravnih stranih ulaganja vei za 239,2% u odnosu na 239,2%
prvih devet mjeseci 2006. Tijekom promatranog razdoblja 2006.
primjetan je trend poveanja vlasnikog udjela u stranim
izravnim investicijama i trend smanjenja ostalog kapitala u
stranim izravnim investicijama. .

Mada je tijekom 2007. dolo do poveanja priljeva izravnih 2007.


stranih investicija, kod odreenih djelatnosti registrirana su i ,
smanjenja priljeva. Te djelatnosti su graevinarstvo, trgovina .
na veliko i posredovanje u trgovini i proizvodnja ostalih ,

proizvoda od nemetalnih minerala. Poveanje priljeva
.
zabiljeeno je kod proizvodnje prehrambenih proizvoda i
pia; proizvodnje celuloze; proizvodnje kemikalija i kemijskih ; ;
proizvoda; proizvodnje baznih metala; proizvodnje motornih ; ;
proizvoda; trgovina na malo osim trgovine motornim vozilima ;
i motociklima; kod pota i telekomunikacije; nancijskog ;
posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova. Ipak ; ,
statistiki najznaajniji utjecaj na poveanje priljeva izravnih .

stranih ulaganja, promatrano u odnosu na prvih devet
,
mjeseci 2006, imao je rast udjela pota i telekomunikacije 2006,
koji su doprinijeli ukupnom rastu priljeva izravnih stranih
ulaganja za 214,2%. 214,2%.

18
17
CBBiH vri obimno tromjeseno istraivanje (oko 150 poduzea) kao i 18
( 150 )
godinje istraivanje (oko 700 poduzea) izravnim prikupljanjem podataka
17

( 700 )
od poduzea i banaka sa stranim ulaganjima, a u skladu sa meunarodnom
metodologijom. , .

- 87 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

4.5 Vanjski dug 4.5 Foreign debt

Ukupno stanje javnog vanjskog duga (odnosi se samo The total foreign public debt balance (BiH general government
na sektor opte vlade BiH) na kraju prvog kvartala 2008. only) at the end of the rst quarter of 2008 was KM 3.90
iznosilo je 3,90 milijardi KM i nije se bitnije promijenilo billion and has not changed signicantly since the end of
od prethodnog kvartala (tabela 32). Ukupan iznos stanja the previous quarter (Table 32). The total foreign public debt
vanjskog duga je za 3,5% manji u odnosu na isti kvartal balance is 3.5% lower relative to the same quarter of the
prethodne godine. Na Svjetsku banku-IDA odnosi se 1,37 preceding year. The amount of KM 1.37 billion, or 35.2% of
milijardi KM ili 35,2% ukupnog iznosa vanjskog duga, a the total foreign debt balance is owed to the World Bank
na Pariski klub (dug nastao prije 1992) odnosi se 872,4 IDA, and KM 872.4 million or 22.3% to the Paris Club (the
miliona KM ili 22,3%. debt incurred before 1992).

U ukupan iznos vanjskog duga nisu uraunata sredstva u The total foreign debt balance excludes the amount of
iznosu od 1,44 milijardi KM, koja se odnose na ugovorena, KM 1.44 billion of contracted but undisbursed funds,
a jo neangaovana sredstva, od ega najvei dio ili 39% se of which the greatest share, or 39%, is contracted
odnosi na Evropsku investicijsku banku, a 29% na Evropsku with the European Investment Bank, and 29% with the
banku za obnovu i razvoj. Takoer, u ukupno stanje vanjskog European Bank for Reconstruction and Development.
duga nisu ukljuena ni sredstva koja se odnose na opcioni The total foreign debt balance also excludes the
dug prema Londonskom klubu u iznosu od oko 436,5 optional debt to the London Club of approximately KM
miliona KM. 436.5 million.

U 2008. planirano je da se otplati 249,4 miliona KM, pri emu In 2008, repayments of KM 249.4 million are planned, of
se od tog iznosa na otplatu glavnice odnosi 126,4 miliona which KM 126.4 million, or 50.7%, of the principal, and about
KM ili 50,7%, a na otplatu kamata oko 123,0 miliona KM KM 123.0, or 49.3%, of interest. In 2008, the planned amount
ili 49,3%. Planirani iznos na ime otplate ukupnog vanjskog of total foreign debt servicing is lower by 0.10% relative to
duga u 2008. manji je za 0,10% u odnosu na 2007. the total debt servicing in 2007.

Do kraja marta 2008. vanjski dug je servisiran u skladu As of the end of March of 2008, the foreign debt was serviced
in accordance with the repayment plan and a total of KM
sa planom otplate i otplaeno je ukupno 44,8 miliona KM
44.8 million (Table 31) was repaid, of which the repayment of
(tablela 31), pri emu je otplata glavnice oko 25,7 miliona principal about KM 25.7 million, or 57.5%, and repayment of
KM ili 57,5%, a otplata kamate 19,1 milion KM ili 42,5%. interest KM 19.1 million, or 42.5%.

U strukturi povjerilaca najvei dio sredstava za otplatu As regards the creditors, the greatest portion of foreign debt
vanjskog duga odnosi se na Svjetsku banku IBRD, 72,0 servicing relates to the debt to the World Bank IBRD, KM
miliona KM ili 28,9% ukupnih sredstava za servisiranje 72.0 million or 28.9% of the total foreign debt servicing in
vanjskog duga u 2008. Pored meunarodnih institucija, 2008. In addition to international institutions, other signicant
znaajniji iznosi sredstava za servisiranje vanjskog duga portions of foreign debt servicing concern the Government
odnose se i na Vladu i Vladine organizacije, i to oko 38,1 and Governmental Organizations, for about KM 38.1 million
milion KM ili 15,3% i privatne kreditore 24,3 miliona KM ili or 15.3% and private creditors for KM 24.3 million or 9.8% of
9,8% od ukupno planiranih sredstava za ovu godinu. total foreign debt servicing planned for this year.

4.6 Nominalni i realni efektivni kurs KM 4.6 Nominal and real effective exchange rate of KM

Prvi kvartal 2008. karakteriu manje varijacija u nominalnom The rst quarter of 2008 recorded minor variations in the
kursu KM posmatrano u odnosu na kretanja iz prethodnog nominal KM exchange rate relative to the trends in the
kvartala (tabela 39). previous quarter (Table 39).

- 88 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

4.5 Vanjski dug 4.5

Ukupno stanje javnog vanjskog duga (odnosi se samo na (


sektor ope vlade BiH) na kraju prvog tromjeseja 2008. )
iznosilo je 3,90 milijardi KM i nije se bitnije promijenilo od 2008. 3,90
prethodnog tromjeseja (tablica 32). Ukupan iznos stanja ( 32).
vanjskog duga je za 3,5% manji u odnosu na isto tromjeseje 3,5%
prethodne godine. Na Svjetsku banku-IDA odnosi se 1,37 . - IDA
milijardi KM ili 35,2% ukupnog iznosa vanjskog duga, a na 1,37 35,2%
Pariski klub (dug nastao prije 1992) odnosi se 872,4 milijuna , ( 1992)
KM ili 22,3%. 872,4 22,3%.

U ukupan iznos vanjskog duga nisu uraunata sredstva u


iznosu od 1,44 milijardi KM, koja se odnose na ugovorena, 1,44 ,
a jo neangairana sredstva, od ega najvei dio ili 39% se , ,
odnosi na Europsku investicijsku banku, a 29% na Europsku 39% ,
banku za obnovu i razvoj. Takoer, u ukupno stanje vanjskog 29% . ,
duga nisu ukljuena ni sredstva koja se odnose na opcioni
dug prema Londonskom klubu u iznosu od oko 436,5
milijuna KM. 436,5 .

U 2008. planirano je da se otplati 249,4 milijuna KM, pri emu 2008. 249,4 ,
se od tog iznosa na otplatu glavnice odnosi 126,4 milijuna
126,4 50,7%,
KM ili 50,7%, a na otplatu kamata oko 123,0 milijuna KM 123,0 49,3%.
ili 49,3%. Planirani iznos na ime otplate ukupnog vanjskog 2008. 0,10%
duga u 2008. manji je za 0,10% u odnosu na 2007. 2007.

2008.
Do kraja oujka 2008. vanjski dug je servisiran u skladu
44,8
sa planom otplate i otplaeno je ukupno 44,8 milijuna KM
( 31), 25,7
(tablica 31), pri emu je otplata glavnice oko 25,7 milijuna 57,5%, 19,1
KM ili 57,5%, a otplata kamate 19,1 milijun KM ili 42,5%. 42,5%.

U strukturi povjerilaca najvei dio sredstava za otplatu


vanjskog duga odnosi se na Svjetsku banku IBRD, 72,0 - IBRD, 72,0
28,9%
milijuna KM ili 28,9% ukupnih sredstava za servisiranje
2008. ,
vanjskog duga u 2008. Pored meunarodnih institucija,

znaajniji iznosi sredstava za servisiranje vanjskog duga ,
odnose se i na Vladu i Vladine organizacije, i to oko 38,1 38,1 15,3% 24,3
milijun KM ili 15,3% i privatne kreditore 24,3 milijuna KM ili 9,8%
9,8% od ukupno planiranih sredstava za ovu godinu. .

4.6 Nominalni i realni efektivni teaj KM 4.6

Prvo tromjeseje 2008. karakteriziraju manje varijacija u 2008.


nominalnom teaju KM promatrano u odnosu na kretanja iz
prethodnog tromjeseja (tablica 39). ( 39).

- 89 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 31: Nominalni kurs KM prema odabranim valutama Graph 31: Nominal KM exchange rate towards selected
currencies

110.0
Srbija Serbia

Hrvatska 105.0 Croatia

SAD SAD
100.0

2005 = 100
Maarska Hungary
95.0

90.0

85.0

80.0
3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

Izvor: tabela 39 2006. 2007. 2008. Source: Table 39

Ako se uporedi mart sa krajem prethodnog kvartala, primjetie When comparing March with the preceding month, an
se aprecijacija kursa KM prema svim valutama glavnih appreciation of the KM exchange rate towards currencies
trgovakih partnera izuzev hrvatske kune, vicarskog franka of all major trading partners is evident, except for Croatian
i maarske forinte. Ukoliko se posmatra kretanje nominalnog kuna, Swiss franc and Hungarian forint. When considering
kursa amerikog dolara, primjetne su manje varijacije tokom the movements of the nominal exchange rate of US dollar,
prvog kvartala 2008. uz ipak izraen trend deprecijaciju minor variations are evident during the rst quarter of 2008,
dolara prema KM koji je prisutan ve due vrijeme. Sve with a marked trend of depreciation of the dollar towards KM,
which has continued for some time. All changes exhibited by
promjene koje pokazuje kurs KM rezultat su promjene kursa
the KM exchange rate were results of the alterations of the
eura, dakle sidrene valute KM, u odnosu na valute naih
euro exchange rate, as the anchor exchange rate for KM,
glavnih trgovakih partnera.
relative to the currencies of our major trading partners.
U sljedeem grakonu dat je pregled kretanja indeksa
The graph below provides an overview of the movements
realnog (REER) 19 i nominalnog efektivnog kursa (NEER) KM
18

of the index of the real (REER) 19 and nominal effective


18

u odnosu na bazu 2005. koji ukljuuje dvadeset glavnih exchange rate (NEER) of KM relative to the base 2005,
trgovakih partnera BiH. which includes twenty major trading partners of BiH.

Grakon 32: Nominalni i realni efektivni kurs KM Graph 32: Nominal and real effective exchange rate of KM

104.00
NEER NEER

REER 102.00 REER


2005 = 100

100.00

98.00

96.00

94.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2005. 2006. 2007. 2008.


Izvor: tabela 39 Source: Table 39

19 19
18
Izmjene u raunanju REER-a i NEER-a date su u obrazloenju u okviru 18
Changes in calculations of REER and NEER are provided in the explanatin
teksta na kraju dijela take 4.6 within the box at the end of subchapter 4.6.

- 90 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 31: Nominalni teaj KM prema odabranim Grafikon 31: Nominalni kurs KM prema odabranim
valutama valutama

110.0
Srbija Srbija

Hrvatska 105.0 Hrvatska

SAD SAD
100.0

2005 = 100
Maarska Ma|arska
95.0

90.0

85.0

80.0
3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

Izvor: tablica 39 2006. 2007. 2008. Izvor: tabela 39

Ako se usporedi oujak sa krajem prethodnog tromjeseja, ,


primjetit e se aprecijacija teaja KM prema svim valutama
glavnih trgovakih partnera izuzev hrvatske kune, vicarskog
franka i maarske forinte. Ukoliko se promatra kretanje , .
nominalnog teaja amerikog dolara, primjetne su manje
varijacije tijekom prvog tromjeseja 2008. uz ipak izraen ,
trend deprecijaciju dolara prema KM koji je prisutan ve 2008.
.
due vrijeme. Sve promjene koje pokazuje teaj KM rezultat

su promjene teaja eura, dakle sidrene valute KM, u odnosu
, ,
na valute naih glavnih trgovakih partnera.
.
Na sljedeoj slici dat je pregled kretanja indeksa realnog
(REER) 19 i nominalnog efektivnog teaja (NEER) KM u
18

(REER) 19 (NEER)
18

odnosu na bazu 2005. koji ukljuuje dvadeset glavnih 2005.


trgovakih partnera BiH. .

Grakon 32: Nominalni i realni efektivni teaj KM Grafikon 32: Nominalni i realni efektivni kurs KM

104.00
NEER NEER

REER 102.00 REER


2005 = 100

100.00

98.00

96.00

94.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3 4 5 6 7 8 9 101112 1 2 3

2005. 2006. 2007. 2008.


Izvor: tablica 39 Izvor: tabela 39

19
18
Izmjene u raunanju REER-a i NEER-a date su u obrazloenju u okviru 18
19
REER-a NEER-a
teksta na kraju dijela toke 4.6 4.6

- 91 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Analiza podataka pokazuje da dolazi do smanjenja indeksa An analysis of the data shows that the index of the nominal
nominalnog efektivnog kursa u prvom kvartalu 2008. to effective exchange rate fell in the rst quarter of 2008, which
predstavlja indikator aprecijacije KM prema valutama grupe is an indicator of an appreciation of KM against the currencies
bh. glavnih trgovakih partnera za odgovarajui period. of the group of major trading partners of BiH for the period.
Nominalni efektivni kurs (mjeren kroz valute dvanaest The nominal effective exchange rate (measured through the
glavnih trgovakih partnera BiH), u martu 2008. bio je 49 currencies of twelve major trading partners of BiH) in March
baznih poena ispod nivoa u februaru, a 113 baznih poena was 49 basis points lower than its February level and 113
ispod prosjeka za 2007. basis points below the 2007 average.
Smanjenje indeksa realnog efektivnog kursa pokazuje da je The decline of the index of the real effective exchange rate
shows that an appreciation of the real effective exchange rate of
ostvarena i aprecijacija realnog efektivnog kursa KM u prvom
KM occurred in the rst quarter of 2008 20. The decline of index of
19

kvartalu, 2008 20, ime je nastavljen trend iz druge polovine


19

the real effective exchange rate is an indicator of the worsening


2007. Indeks smanjenja realnog efektivnog kursa je indikator competitiveness of the domestic economy at the markets of the
za pogoranje konkurentnosti domae ekonomije na tritu major trading partners. In March of 2008, the REER was 72
basis point below its February level, and 3.2 percentage points
glavnih trgovakih partnera. U martu 2008. REER je bio 72
below its 2007 average. Therefore, an appreciation of the REER
bazna poena ispod nivoa u februaru, a 3,2 procentna poena was evident in the rst quarter of 2008 and, in brief, the analysis
ispod prosjeka za 2007. Raspon izmeu REER-a i NEER-a of March values of the indices reveals that the gap between the
i dalje je primjetan i u martu je iznosio 1,7%. Uzrok ovakvog REER and NEER remains in evidence, although to a smaller
extent, reaching 1.7% in March. The ination and nominal
raspona predstavlja razlika u nivoima inacije trgovinskih
exchange rate differentials between BiH and its major trading
partnera. partners are the result of this gap.

Tekst okvir 1: Text box 1:


Izmjene u raunanju realnog i nominalnog efektivnog kursa Changes in the calculation of the real and nominal effective
(REER-a i NEER-a): exchange rate (REER and NEER):

Poev od 2008. REER i NEER se nastavlja raunati na osnovu Starting in 2008, the REER and NEER are calculated on
indeksa potroakih cijena (CPI) u BiH, i to retroaktivno the basis of the index of consumer prices (CPI) in BiH,
za period od januara 2005, od kada je vremenska serija retroactively for the period since January 2005, which is the
indeksa potroakih cijena (CPI) i dostupna (prethodno su date when the time series of the consumer price index (CPI)
REER i NEER raunati na osnovu entitetskih indeksa cijena became available (previously, the REER and NEER were
na malo). calculated on the basis of the entity retail prices indices).
CPI je izraunat od strane bh. Agencije za statistiku i to u The CPI is calculated by the BiH Statistics Agency in
skladu sa evropskim pristupom (kompletna metodologija accordance with the European approach (the complete
je dostupna na http://www.bhas.ba) i pokazuje promjenu methodology is available at http://www.bhas.ba) and it
shows a change in the prices between the current and
u cijeni izmeu tekueg i referentnog perioda (2005=100).
reference period (2005 = 100). The index dened a single
Indeksom je denisana jedinstvena korpa proizvoda za oba basket of products for both entities and the Brko District,
entiteta i Brko Distrikt, tako da je sada mogue iskazati i and consequently it is now possible to present ination at the
inaciju na razini entiteta, Brko Distrikta i drave u cjelini po level of the entities, Brko District and the state as a whole in
istoj metodologiji. the same methodology.
Dakle metodologija za raunanje REER-a i NEER-a Therefore, the methodology for the REER and NEER
ostaje ista kao to je i obraena pod specijalnom temom calculation remains the same as described under the Special
istraivanja STI/03/07 koja se nalazi pod linkom www.cbbh. Research Topic STI/03/07 found at the www.cbbh.ba/
ba/publikacije/ specijalne teme istraivanja, a razlika je samo publikacije/specijalne teme istraivanja, with the difference
u tome to CBBiH od sada koristiti kao deator CPI (indeks that the CBBiH will from now on use the CPI (consumer prices
potroakih cijena) umjesto indeksa cijena na malo i novu index) as a deator instead of the retail price index, as well as
baznu godinu (2005=100, umjesto aprila 2002=100). the new base year (2005 = 100, instead of April 2002 = 100).
U skladu sa dostupnim podacima raunanje nominalnog In accordance with available data, the calculation of the
(NEER) i realnog (REER) efektivnog kursa zasnovano je nominal (NEER) and real (REER) effective exchange rates
na mjesenim podacima serija koje podrazumijeva period was based on monthly data of the series which includes the
od januara 2005. zakljuno sa mjesecom za koji postoje period since January 2005 until the latest month for which
raspoloivi mjeseni podaci. Glavni trgovinski partneri u the montly data is available. The major trading partners in
20
19
CBBiH za potrebe raunanja REER-a koristi podatke o potroakom
20
indeksu cijena (CPI) koje objavljuje MMF u svojoj mjesenoj publikaciji 19
For the purposes of REER calculations, CBBiH uses data on the consumer
IFS. price index (CPI) published by the IMF in its monthly publication IFS.

- 92 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Analiza podataka pokazuje da dolazi do smanjenja indeksa


nominalnog efektivnog teaja u prvom tromjeseju 2008.
to predstavlja indikator aprecijacije KM prema valutama 2008.
skupine bh. glavnih trgovakih partnera za odgovarajue .
razdoblje. Nominalni efektivni teaj (mjeren kroz valute . (
dvanaest glavnih trgovakih partnera BiH), u oujku 2008. ),
bio je 49 baznih poena ispod razine u veljai, a 113 baznih 2008. 49
poena ispod prosjeka za 2007. , 113 2007.
Smanjenje indeksa realnog efektivnog teaja pokazuje da
je ostvarena i aprecijacija realnog efektivnog teaja KM u
prvom tromjeseju, 2008 20, ime je nastavljen trend iz druge
19
, 2008 20,
19

polovine 2007. Indeks smanjenja realnog efektivnog teaja 2007.

je indikator za pogoranje konkurentnosti domae ekonomije



na tritu glavnih trgovakih partnera. U oujku 2008. REER
. 2008. REER 72
je bio 72 bazna poena ispod razine u veljai, a 3,2 postotna
, 3,2
poena ispod prosjeka za 2007. Raspon izmeu REER-a i
2007. REER-a
NEER-a i dalje je primjetan i u oujku je iznosio 1,7%. Uzrok
NEER- 1,7%.
ovakvog raspona predstavlja razlika u razinama inacije
trgovinskih partnera. .

Tekst okvir 1: 1:
Izmjene u raunanju realnog i nominalnog efektivnog teaja
(REER-a i NEER-a): (REER-a NEER-):

Poev od 2008. REER i NEER se nastavlja raunati na osnovu 2008. REER NEER
indeksa potroakih cijena (CPI) u BiH, i to retroaktivno za (CPI) ,
razdoblje od sijenja 2005, od kada je vremenska serija 2005,
indeksa potroakih cijena (CPI) i dostupna (prethodno su (CPI)
REER i NEER raunati na osnovi entitetskih indeksa cijena ( REER NEER
na malo). ).
CPI je izraunat od strane bh. Agencije za statistiku i to u CPI .
skladu sa europskim pristupom (kompletna metodologija (
je dostupna na http://www.bhas.ba) i pokazuje promjenu u hp://www.bhas.ba)

cijeni izmeu tekueg i referencnog razdoblja (2005=100).
(2005=100).
Indeksom je denirana jedinstvena koara proizvoda za oba ,
entiteta i Brko Distrikt, tako da je sada mogue iskazati i
inaciju na razini entiteta, Brko Distrikta i drave u cjelini po ,
istoj metodologiji. .
Dakle metodologija za raunanje REER-a i NEER-a REER- NEER-

ostaje ista kao to je i obraena pod specijalnom temom
STI/03/07 www.
istraivanja STI/03/07 koja se nalazi pod linkom www.cbbh. cbbh.ba/publikacije/ ,
ba/publikacije/ specijalne teme istraivanja, a razlika je samo
u tome to CBBiH od sada koristiti kao deator CPI (indeks CPI ( )
potroakih cijena) umjesto indeksa cijena na malo i novu (2005=100,
baznu godinu (2005=100, umjesto travnja 2002=100). 2002=100).
U skladu sa dostupnim podacima raunanje nominalnog
(NEER) (REER)
(NEER) i realnog (REER) efektivnog teaja zasnovano je

na mjesenim podacima serija koje podrazumijeva razdoblje
2005.
od sijenja 2005. zakljuno sa mjesecom za koji postoje .
raspoloivi mjeseni podaci. Glavni trgovinski partneri u ,
20
19
CBBiH za potrebe raunanja REER-a koristi podatke o potroakom 19
20
REER-a
indeksu cijena (CPI) koje objavljuje MMF u svojoj mjesenoj publikaciji (CPI)
IFS. IFS.

- 93 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

trgovinskoj razmjeni sa BiH, koji su ukljueni u raunanje foreign trade with BiH, which are included in the calculation of the
indeksa, uestvuju u ukupnoj trgovinskoj razmjeni sa index, comprise over 85% of the total trade, calculated through
preko 85%, sistemom ukupnih trgovinskih pondera. Glavni the system of total trade weights. The major trading partners
trgovinski partneri BiH jesu: EU (i to slijedee zemlje: Austrija, of BiH are as follows: the EU (the following countries: Austria,
eka, Francuska, Njemaka, Maarska, Italija, Litvanija, Czech Republic, France, Germany, Hungary, Italy, Lithuania,
Holandija, Poljska i Slovenija), zatim Hrvatska, Kina, Velika the Netherlands, Poland and Slovenia), Croatia, China, the
Britanija, Makedonija, Rumunija, Ruska Federacija, SAD, United Kingdom, Macedonia, Romania, the Russian Feeration,
Srbija i Crna Gora, vicarska i Turska. the U.S., Serbia and Montenegro, Switzerland and Turkey.

5. VLADINE FINANSIJE 5. GOVERNMENT FINANCE


5.1 Vladine nansije u I kvartalu 2008. 5.1 Government nance in the rst quarter of 2008

Konsolidovani izvjetaj Vladinih nansija za 2007. bie The consolidated report on government nance for 2007 will
dostupan u sljedeem biltenu, kada e se sainiti detaljna be available in the next bulletin, when a detailed analysis
analiza Vladinih nansija za 2007. U ovom biltenu e se of the government nance in 2007 will be presented. This
analizirati podaci o Vladinim nansijama za prvi kvartal 2008, bulletin will analyze the government nance data for the rst
a podaci o prvom kvartalu nisu dati u statistikom dodatku, quarter of 2008, though the data on the rst quarter were
s obzirom da nisu na raspolaganju konani podaci za etvrti not provided in the statistical appendix considering that the
kvartal 2007. Generalna ocjena je da je u 2008. dolo do nal data for the fourth quarter of 2007 was not available. A
pogoranja skalne pozicije u odnosu na 2007, prvenstveno general assessment is that scal position worsened in 2008
zbog poveanja na strani trokova, ali su uprkos tim relative to 2007, primarily due to increasing expenditures,
pogoranjima bilansi jo uvijek pozitivni. but, despite the worsening, the balances remained positive.

Konsolidovani izvjetaj za BiH Consolidated report for BiH

U prvom kvartalu 2008. prema konsolidovanom kvartalnom In accordance with the consolidated report for BiH (all levels
izvjetaju za BiH (svi nivoi vlasti osim optina) ostvareni su of government except municipalities), revenues of KM 2,075.7
prihodi u iznosu od 2.075,7 miliona KM i vei su za 294,4 million were collected in the rst quarter of 2008 and this
miliona KM, ili 16,5% u poreenju sa istim periodom prethodne amount is higher by KM 294.4 million or 16.5% in comparison
godine. Istovremeno, rashodi su iznosili 1.913,2 miliona KM i with the same period of the previous year. At the same time,
the expenditures were KM 1.913.2 million and were higher by
vei su za 455,6 miliona KM, ili 31,3%. Prema tome, u prvom
KM 455.6 million or 31.3%. Consequently, in the rst quarter
kvartalu 2008. na nivou konsolidovanih podataka za BiH
of 2008, at the level of consolidated data for BiH, the realized
ostvaren je bruto sucit u iznosu od 162,5 miliona KM. Bruto gross surplus was KM 162.5 million. The gross surplus was
sucit je manji za 161,3 miliona KM, ili 49,8% u poreenju sa lower by KM 161.3 million or 49.8% in comparison with the
istim periodom prethodne godine. Kako su neto transakcije u same period of the previous year. As the net transactions
nenansijskim sredstvima iznosile 28,3 miliona KM, u ovom in non-nancial assets were KM 28.3 million, a realized net
periodu ostvaren je neto sucit u iznosu od 134,2 miliona surplus was KM 134.2 million in this period. The net surplus
KM. Neto sucit je manji za 178,3 miliona KM, ili 57,1% u was lower by KM 178.3 million or 57.1% in comparison with
poreenju sa istim periodom prethodne godine. the same period of the previous year.
Najvea stavka u okviru konsolidovanih prihoda u prvom The largest item in the consolidated revenues in the rst
kvartalu 2008. jesu porezi po osnovu kojih je ostvareno quarter of 2008 were taxes, which accounted for KM 1,153.6
1.153,6 miliona KM, ili 55,6% ukupnih konsolidiranih prihoda. million, or 55.6% of the total consolidated revenues. The
Prihodi ostvareni po osnovu poreza vei su za 120 miliona revenues from taxes were higher by KM 120 million, or
KM, ili 11,6% u poreenju sa istim periodom prethodne 11.6%, in comparison with the same period of the previous
godine. Sljedea po veliini stavka jesu prihodi po osnovu year. The revenues from contributions were the next largest
doprinosa i iznose 742,6 miliona KM ili 35,8% ukupnih item at KM 742.6 million or 35.8% of the total consolidated
konsolidovanih prihoda i oni su rasli po stopama (22,3%) revenues, and these grew at the rates (22.3%) signicantly
znaajno veim od poreza. higher than taxes.

- 94 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

trgovinskoj razmjeni sa BiH, koji su ukljueni u raunanje ,


indeksa, sudjeluju u ukupnoj trgovinskoj razmjeni sa preko 85%,
85%, sustavom ukupnih trgovinskih pondera. Glavni trgovinski . : (
partneri BiH jesu: EU (i to slijedee zemlje: Austrija, eka, : , , , ,
Francuska, Njemaka, Maarska, Italija, Litva, Nizozemska, , , , ,
Poljska i Slovenija), zatim Hrvatska, Kina, Velika Britanija, ), , , ,
Makedonija, Rumunjska, Ruska Federacija, SAD, Srbija i , , , ,
Crna Gora, vicarska i Turska. , aj .

5.
5. VLADINE FINANCIJE 5. 1 I 2008.
5.1 Vladine nancije u I tromjeseju 2008.

Konsolidirano izvjee Vladinih nancija za 2007. bit e


dostupno u sljedeem biltenu, kada e se sainiti detaljna 2007. ,
analiza Vladinih nancija za 2007. U ovom biltenu e se 2007.

analizirati podaci o Vladinim nancijama za prvo tromjeseje
2008,
2008, a podaci o prvom tromjeseju nisu dati u statistikom
,
dodatku, s obzirom da nisu na raspolaganju konani podaci
za etvrto tromjeseje 2007. Generalna ocjena je da je u 2007. 2008.
2008. dolo do pogoranja skalne pozicije u odnosu na 2007,
2007, prvenstveno zbog poveanja na strani trokova, ali su ,
uprkos tim pogoranjima bilance jo uvijek pozitivne. .

Konsolidirano izvjee za BiH

U prvom tromjeseju 2008. prema konsolidiranom 2008.


tromjesenom izvjeu za BiH (sve razine vlasti osim (
opina) ostvareni su prihodi u iznosu od 2.075,7 milijuna ) 2.075,7
KM i vei su za 294,4 milijuna KM, ili 16,5% u usporedbi 294,4 , 16,5%
sa istim razdobljem prethodne godine. Istodobno, rashodi .
, 1.913,2
su iznosili 1.913,2 milijuna KM i vei su za 455,6 milijuna
455,6 , 31,3%. ,
KM, ili 31,3%. Prema tome, u prvom tromjeseju 2008.
2008.
na razini konsolidiranih podataka za BiH ostvaren je bruto
162,5
sucit u iznosu od 162,5 milijuna KM. Bruto sucit je manji za . 161,3
161,3 milijuna KM, ili 49,8% u usporedbi sa istim razdobljem , 49,8%
prethodne godine. Kako su neto transakcije u nenancijskim .
sredstvima iznosile 28,3 milijuna KM, u ovom razdoblju 28,3 ,
ostvaren je neto sucit u iznosu od 134,2 milijuna KM. Neto 134,2 .
sucit je manji za 178,3 milijuna KM, ili 57,1% u usporedbi sa 178,3 , 57,1%
istim razdobljem prethodne godine. .
Najvea stavka u okviru konsolidiranih prihoda u prvom
tromjeseju 2008. jesu porezi po osnovi kojih je ostvareno 2008.
1.153,6 , 55,6%
1.153,6 milijuna KM, ili 55,6% ukupnih konsolidiranih prihoda.
.
Prihodi ostvareni po osnovi poreza vei su za 120 milijuna 120 , 11,6%
KM, ili 11,6% u usporedbi sa istim razdobljem prethodne .
godine. Sljedea po veliini stavka jesu prihodi po osnovi 742,6
doprinosa i iznose 742,6 milijuna KM ili 35,8% ukupnih 35,8%
konsolidiranih prihoda i oni su rasli po stopama (22,3%) (22,3%)
znaajno veim od poreza. .

- 95 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Grakon 33: Konsolidovani bilans opte vlade Graph 33: Consolidated balances of the general government

- u milionima KM -
Konsolidovani prihodi Consolidated Revenues
2,000

Konsolidovani rashodi Consolidated Expenditures


1,600

Bruto Suficit(+) / Deficit(-) 1,200 Gross Surplus(+) / Deficit(-)

800

400

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

U strukturi konsolidovanih rashoda u prvom kvartalu najvea In the rst quarter, the largest item in the consolidated
stavka se odnosi na socijalna davanja i iznosi 754,3 miliona expenditures were social transfers, at KM 754.3 million, or
KM, ili 39,4% rashoda, a to je za 202,8 miliona KM, ili 39.4%, which was higher by KM 202.8 million, or 36.8%,
36,8% vie u poreenju sa istim periodom prethodne godine. in comparison with the same period of the previous year,
Sljedea po veliini stavka u strukturi konsolidovanih rashoda The employee compensation, at KM 572.5 million, or 30.0%
odnosi se na kompenzaciju zaposlenih i iznosi 572,5 miliona of expenditures, were the next largest item among the
KM, ili 30,0% rashoda. Iznos sredstava izdvojen za plae consolidated expenditures. The allocation for wages in the
zaposlenih u vladinom sektoru vei je 103,3 miliona KM, government setor was KM 103.3 million, or 22.0%, higher
ili 22,0% u poreenju sa istim periodom prethodne godine. in comparison with the same period of the previous year.
Koritenje roba i usluga u konsolidovanim rashodima Goods and services participated with KM 424.3 million, or
uestvuje sa 424,3 miliona KM, ili 22,2%. Ova stavka je vea 22.2% in the consolidated expenditures. This item increased
za 87,2 miliona KM, ili 25,8% u poreenju sa istim periodom by KM 87.2 million, or 25.8%, in comparison with the same
prethodne godine. period of the previous year.

Institucije Bosne i Hercegovine Institutions of Bosnia and Herzegovina

U budetu Institucija BiH u prvom kvartalu 2008. ostvareni su The budget of the Institutions of Bosnia and Herzegovina
prihodi u iznosu od 211,3 miliona KM, to je u poreenju sa in the rst quarter of 2008 realized revenues of KM 211.3
istim periodom prethodne godine vie za 31,0 miliona KM, million, which was higher by KM 31.0 million, or 17.2%, in
ili 17,2%. comparison with the same period of the previous year.
Pri tome ostvareni rashodi iznosili su 167,7 miliona KM i vei In parallel, the realized expenditures were KM 167.7 million
su u poreenju sa istim periodom prethodne godine za 17,8 and were higher by KM 17.8 million or 11.8% in comparison
miliona KM, ili 11,8%. with the same period of the previous year.

Grakon 34: Bilans institucija BiH Graph 34: Balance of BiH institutions

250
- u milionima KM -

Konsolidovani prihodi Consolidated Revenues

Konsolidovani rashodi 200 Consolidated Expenditures

Bruto Suficit(+) / Deficit(-) 150 Gross Surplus(+) / Deficit(-)

100

50

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

- 96 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Grakon 33: Konsolidirana bilanca ope vlade Grafikon 33:

- u milionima KM -
Konsolidirani prihodi Konsolidovani prihodi
2,000

Konsolidirani rashodi Konsolidovani rashodi


1,600
Bruto Suficit(+) /
Bruto Suficit(+) / Deficit(-) 1,200 Deficit(-)

800

400

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

U strukturi konsolidiranih rashoda u prvom tromjeseju



najvea stavka se odnosi na socijalna davanja i iznosi 754,3
754,3 , 39,4% , 202,8
milijuna KM, ili 39,4% rashoda, a to je za 202,8 milijuna KM,
, 36,8%
ili 36,8% vie u usporedbi sa istim razdobljem prethodne
.
godine. Sljedea po veliini stavka u strukturi konsolidiranih
rashoda odnosi se na kompenzaciju zaposlenih i iznosi 572,5 ,
572,5 milijuna KM, ili 30,0% rashoda. Iznos sredstava 30,0% .
izdvojen za plae zaposlenih u vladinom sektoru vei je 103,3
103,3 milijuna KM, ili 22,0% u usporedbi sa istim razdobljem , 22,0%
prethodne godine. Koritenje roba i usluga u konsolidiranim .
rashodima sudjeluje sa 424,3 milijuna KM, ili 22,2%. Ova 424,3 , 22,2%.
stavka je vea za 87,2 milijuna KM, ili 25,8% u usporedbi sa 87,2 , 25,8%
istim razdobljem prethodne godine. .

Institucije Bosne i Hercegovine

U proraunu Institucija BiH u prvom tromjeseju 2008. 2008.


ostvareni su prihodi u iznosu od 211,3 milijuna KM, to je u 211,3 ,
usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine vie za 31,0
milijuna KM, ili 17,2%. 31,0 , 17,2%.
Pri tome ostvareni rashodi iznosili su 167,7 milijuna KM i 167,7
vei su u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine za
17,8 milijuna KM, ili 11,8%. 17,8 , 11,8%.

Grakon 34: Bilanca institucija BiH Grafikon 34:

250
- u milionima KM -

Konsolidirani prihodi Konsolidovani


prihodi
Konsolidirani rashodi 200 Konsolidovani
rashodi

Bruto Suficit(+) / Deficit(-) 150 Bruto Suficit(+) /


Deficit(-)

100

50

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

- 97 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Ostvaren bruto sucit iznosi 43,5 miliona KM i u poreenju sa The realized gros surplus was KM 43.5 million and was
istim periodom prethodne godine vei je za 13,3 miliona KM, higher by KM 13.3 million, or 43.9%, in comparison with the
ili 43,9%. Transakcije u nenansijskim sredstvima iznosile same period of the previous year. The non-nancial asset
su 153,2 hiljade KM, tako da je u ovom periodu ostvaren transactions were KM 153.2 thousands, so the realized net
neto sucit u iznosu od 43,4 miliona KM. Neto sucit je u surplus in the period was KM 43.4 million. The net sucit
poreenju sa istim periodom prethodne godine vei za 19,2 was KM 19.2 million, or 79.6% higher in comparison with the
miliona KM ili 79,6% (tabela 42.). same period of the previous year (Table 42).

Federacija BiH Federation of BiH

Prema konsolidovanom kvartalnom izvjetaju za FBiH In accordance with the consolidated quarterly report for FBiH
(budet FBiH, kantoni, socijalni fondovi) u prvom kvartalu (FBiH budget, cantons, social funds), the realized revenues
2008. ostvareni su prihodi u iznosu od 1.271,8 miliona KM i in the rst quarter of 2008 were KM 1,271.8 million and, in
u poreenju sa istim periodom prethodne godine vei su za comparison with the same period of the previous year, this
was higher by KM 167.8 million, or 15.2%. The budget of the
167,8 miliona KM, ili 15,2%. U budetu Vlade FBiH ostvareni
FBiH Government realized the revenues of KM 279.8 million,
su prihodi u iznosu od 279,8 miliona KM, a u budetima
and the cantonal budgets realized the revenues of KM 462.3
kantona 462,3 miliona KM, dok je u vanbudetskim fondovima million, while the extra-budgetary funds realized KM 565.1
ostvareno prihoda u iznosu od 565,1 milion KM. million of revenues.

U okviru konsolidovanih prihoda najvee stavke ine porezi, Within the consolidated revenues, the highest items were
po osnovu kojih je ostvareno 663,8 miliona KM ili 52,2% taxes, which accounted for KM 663.8 million, or 52.2% of
ostvarenih prihoda. Prihod ostvaren po osnovu poreza vei realized revenues. The tax revenues were higher by KM
je za 67,8 miliona KM ili 11,4%, u odnosu na isti period 2007. 67.8 million, or 11.4%, relative to the same period of 2007.
Istovremeno, na ime doprinosa za socijalno osiguranje At the same time, KM 526.5 million, or 19.6% of the total
ostvareno je 526,5 miliona KM ili 19,6% ukupno ostvarenog revenues in this quarter, were realized from social insurance
prihoda u ovom kvartalu (tabela 45). contributions (Table 45).

Grakon 35: Konsolidovani bilans FBiH Graph 35: Consolidated balances for FBiH

Konsolidovani prihodi Consolidated Revenues


1,400
- u milionima KM -

Konsolidovani rashodi 1,200 Consolidated Expenditures

1,000
Bruto Suficit(+) / Deficit(-) Gross Surplus(+) / Deficit(-)
800

600

400

200

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

Ostvareni rashodi u prvom kvartalu 2008. iznose 1.213,6 The realized expenditures in the rst quarter of 2008 were
miliona KM i u poreenju sa istim periodom prethodne KM 1,213.6 million and they were higher by KM 309.9
godine vei su za 309,9 miliona KM ili 34,3%. U budetu million, or 34.3%, in comparison with the same period of
the previous year. The budget of the FBiH Government
Vlade FBiH ostvareni su rashodi u iznosu od 197,4 miliona
realized expenditures of KM 197.4 million, the cantonal
KM, a u budetima kantona 399,0 miliona KM, dok je u budgets realized the expenditures of KM 399.0 million, while
vanbudetskim fondovima ostvareno 652,7 miliona KM the extra-budgetary funds had KM 652.7 million of realized
rashoda. expenditures.

- 98 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Ostvaren bruto sucit iznosi 43,5 milijuna KM i u usporedbi 43,5


sa istim razdobljem prethodne godine vei je za 13,3 milijuna
KM, ili 43,9%. Transakcije u nenancijskim sredstvima 13,3 , 43,9%.
153,2
iznosile su 153,2 tisue KM, tako da je u ovom razdoblju
,
ostvaren neto sucit u iznosu od 43,4 milijuna KM. Neto 43,4 .
sucit je u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine 19,2
vei za 19,2 milijuna KM ili 79,6% (tablica 42). 79,6% ( 42.).

Federacija BiH

Prema konsolidiranom tromjesenom izvjeu za FBiH


(proraun FBiH, kantoni, socijalni fondovi) u prvom ( , , )
tromjeseju 2008. ostvareni su prihodi u iznosu od 1.271,8 2008. 1.271,8
milijuna KM i u usporedbi sa istim razdobljem prethodne
godine vei su za 167,8 milijuna KM, ili 15,2%. U proraunu 167,8 , 15,2%.
Vlade FBiH ostvareni su prihodi u iznosu od 279,8 milijuna 279,8
KM, a u proraunima kantona 462,3 milijuna KM, dok je u , 462,3 ,
izvanproraunskim fondovima ostvareno prihoda u iznosu
od 565,1 milijun KM. 565,1 .

U okviru konsolidiranih prihoda najvee stavke ine porezi,


po osnovi kojih je ostvareno 663,8 milijuna KM ili 52,2% , 663,8
52,2% .
ostvarenih prihoda. Prihod ostvaren po osnovi poreza vei
67,8 11,4%,
je za 67,8 milijuna KM ili 11,4%, u odnosu na isto razdoblje 2007. ,
2007. Istodobno, na ime doprinosa za socijalno osiguranje 526,5
ostvareno je 526,5 milijuna KM ili 19,6% ukupno ostvarenog 19,6%
prihoda u ovom tromjeseju (tablica 45). ( 45).

Grakon 35: Konsolidirana bilanca FBiH


Grafikon 35:

Konsolidirani prihodi Konsolidovani


1,400
prihodi
- u milionima KM -

Konsolidirani rashodi 1,200 Konsolidovani


rashodi
1,000
Bruto Suficit(+) /
Bruto Suficit(+) / Deficit(-) Deficit(-)
800

600

400

200

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

Ostvareni rashodi u prvom tromjeseju 2008. iznose 1.213,6 2008. 1.213,6


milijuna KM i u usporedbi sa istim razdobljem prethodne
godine vei su za 309,9 milijuna KM ili 34,3%. U proraunu 309,9 34,3%.
Vlade FBiH ostvareni su rashodi u iznosu od 197,4 milijuna 197,4
KM, a u proraunima kantona 399,0 milijuna KM, dok je u , 399,0 ,
izvanproraunskim fondovima ostvareno 652,7 milijuna KM 652,7
rashoda. .

- 99 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Na strani konsolidovanih rashoda stavka koja se odnosi na On the side of consolidated expenditures, the item government
plae zaposlenih u sektoru vlade iznosi 291,6 miliona KM i sector wages was KM 291.6 million and was higher by KM
vea je u odnosu na isti period 2007. za 46,9 miliona KM, ili 46.9 million relative to the same period of 2007. The costs of
19,2%. Trokovi nabavke robe i usluga iznose 270,0 miliona procurement of goods and services were KM 270.0 million and
KM i vei su za 44,5 miliona KM, ili 19,7% u odnosu na isti were higher by KM 44.5 million, or 19.7%, relative to the same
period prethodne godine. Istovremeno, na ime rashoda po period of the previous year. At the same time, expenditures
osnovu socijalnih davanja utroeno je 524,7 miliona KM, to for social transfers accounted for KM 524.7 million, which was
je vie za 157,1 milion KM, ili 42,7% nego u istom periodu higher by KM 157.1 million, or 42.7%, than in the same period
prethodne godine. U prvom kvartalu 2008. ostvaren je neto of the previous year. In the rst quarter of 2008, the realized
sucit od 37,5 miliona KM i manji je za 159,9 miliona KM, net surplus was KM 37.5 million, which was lower by KM 159.9
ili 81,0% u poreenju sa ostvarenim neto sucitom u istom million, or 81.0% in comparison with the net surplus in the same
periodu 2007. Pri tome je u budetu Vlade FBiH i kantonima period of 2007. The budgets of the FBiH Government and the
ostvaren neto sucit, dok je u okviru fondova ostvaren neto cantons realized net surpluses, while the funds realized net
decit i to u fondu zapoljavanja 45,5 miliona KM i penzionom decit, specically the employment fund of KM 45.5 million
fondu 48,8 miliona KM. and the pension fund of KM 48.8 million.

Republika Srpska Republika Srpska

Prema konsolidovanom izvjetaju u RS u prvom kvartalu In accordance with the consolidated report, in the rst
2008. ostvareni su prihodi u iznosu od 560,5 miliona KM i quarter of 2008 in RS the realized revenues were KM 560.5
million and were higher by KM 94.2 million or 20.2% in
u poreenju sa istim periodom prethodne godine vei su za
comparison with the same period of the previous year. The
94,2 miliona KM ili 20,2%. U budetu Vlade RS ostvareni su RS Government budget realized the revenues of KM 347.3
prihodi u iznosu od 347,3 miliona KM, a u vanbudetskim million, and the extra-budgetary funds realized KM 263.8
fondovima 263,8 miliona KM (tabela 46). million of revenues (Table 46).
U okviru konsolidovanih prihoda najveu stavku ini porez Among the consolidated revenues, the largest item is the
po osnovu kog je ostvareno 288,0 miliona KM, ili 51,4% taxes, which accounted for KM 288.0 million, or 51.4% of
ostvarenih prihoda. Prihod ostvaren po osnovu poreza realized revenues. The revenues realized from taxes were
vei je za 19,9 miliona KM ili 7,4%, u odnosu na isti period higher by KM 19.9 million, or 7.4% in comparison with the
prethodne godine. Istovremeno, na ime doprinosa za same period of the previous year. At the same time, KM
socijalno osiguranje ostvareno je 211,5 miliona KM, ili 37,7% 211.5 million, or 37.7% of revenues were realized from social
ostvarenih prihoda. Prihod ostvaren po osnovu doprinosa insurance contributions. The revenues from contributions
vei je za 47,8 miliona KM ili 29,2%, u odnosu na isti period were higher by KM 47.8 million, or 29.2%, in comparison
prethodne godine (tabela 47). with the same period of the previous year (Table 47).

Grakon 36: Konsolidovani bilans RS Graph 36: Consolidated balances for RS

600
- u milionima KM -

Konsolidovani prihodi Consolidated Revenues

500
Konsolidovani rashodi Consolidated Expenditures

400
Bruto Suficit(+) / Deficit(-) Gross Surplus(+) / Deficit(-)
300

200

100

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

- 100 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Na strani konsolidiranih rashoda stavka koja se odnosi na


plae zaposlenih u sektoru vlade iznosi 291,6 milijuna KM
i vea je u odnosu na isto razdoblje 2007. za 46,9 milijuna 291,6
2007. 46,9 , 19,2%.
KM, ili 19,2%. Trokovi nabavke robe i usluga iznose
270,0
270,0 milijuna KM i vei su za 44,5 milijuna KM, ili 19,7% 44,5 , 19,7%
u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno, na . ,
ime rashoda po osnovi socijalnih davanja utroeno je 524,7 524,7
milijuna KM, to je vie za 157,1 milijun KM, ili 42,7% nego , 157,1 , 42,7%
u istom razdoblju prethodne godine. U prvom tromjeseju .
2008. ostvaren je neto sucit od 37,5 milijuna KM i manji je za 2008. 37,5
159,9 milijuna KM, ili 81,0% u usporedbi sa ostvarenim neto 159,9 , 81,0%
2007.
sucitom u istom razdoblju 2007. Pri tome je u proraunu

Vlade FBiH i kantonima ostvaren neto sucit, dok je u okviru ,
fondova ostvaren neto decit i to u fondu zapoljavanja 45,5 45,5
milijuna KM i mirovinskom fondu 48,8 milijuna KM. 48,8 .

Republika Srpska

Prema konsolidiranom izvjeu u RS u prvom tromjeseju


2008. ostvareni su prihodi u iznosu od 560,5 milijuna KM 2008. 560,5
i u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine vei
su za 94,2 milijuna KM ili 20,2%. U proraunu Vlade RS 94,2 20,2%.
ostvareni su prihodi u iznosu od 347,3 milijuna KM, a u 347,3 ,
izvanproraunskim fondovima 263,8 milijuna KM (tablica 263,8 (
46). 46).

U okviru konsolidiranih prihoda najveu stavku ini porez
288,0 ,
po osnovi kog je ostvareno 288,0 milijuna KM, ili 51,4% 51,4% .
ostvarenih prihoda. Prihod ostvaren po osnovi poreza vei 19,9 7,4%,
je za 19,9 milijuna KM ili 7,4%, u odnosu na isto razdoblje . ,
prethodne godine. Istodobno, na ime doprinosa za socijalno 211,5
osiguranje ostvareno je 211,5 milijuna KM, ili 37,7% , 37,7% .
ostvarenih prihoda. Prihod ostvaren po osnovi doprinosa vei 47,8
je za 47,8 milijuna KM ili 29,2%, u odnosu na isto razdoblje 29,2%,
prethodne godine (tablica 47). ( 47).

Grakon 36: Konsolidirana bilanca RS Grafikon 36:

600
- u milionima KM -

Konsolidirani prihodi Konsolidovani


prihodi
500
Konsolidirani rashodi Konsolidovani
rashodi
400
Bruto Suficit(+) /
Bruto Suficit(+) / Deficit(-) Deficit(-)
300

200

100

0
Q1 2005. Q1 2006. Q1 2007. Q1 2008.

- 101 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

Ostvareni konsolidovani rashodi u prvom kvartalu 2007. The realized consolidated revenues in the rst quarter of 2008
iznose 520,8 miliona KM i u poreenju sa istim periodom were KM 520.8 million and were higher by KM 126.3 KM, or
prethodne godine vei su za 126,3 miliona KM, ili 32,0%. 32.0% in comparison with the same period of the previous
U budetu Vlade RS ostvareni su rashodi u iznosu od year. The revenues of KM 273.6 million were realized in the
273,6 miliona KM, a u vanbudetskim fondovima 298,0 RS Government budget, and KM 298.0 million in the extra-
miliona KM. budgetary funds.
Na strani ukupnih konsolidovanih rashoda stavka koja se On the side of the total consolidated expenditures, the item
odnosi na plae zaposlenih u sektoru vlade iznosi 144,2 government sector wages was KM 144.2 million and it was
miliona KM i vea je u odnosu na isti period 2007. za 45,3 higher by KM 45.3 million, or 45.8%, in comparison with the
miliona KM ili 45,8%. Trokovi nabavke robe i usluga iznose same period of 2007. The costs of procurement of goods
125,3 miliona KM i vei su za 35,6 miliona KM, ili 39,6% and services were KM 125.3 million and were higher by
u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, KM 35.6 million, or 39.6% relative to the same period of the
na ime rashoda po osnovu socijalnih davanja utroeno je previous year. Expenditures for social transfers accounted
224,7 miliona KM to je vie za 45,2 miliona KM ili 25,2% for KM 224.7 million, which was KM 45.2 million, or 25.2%
nego u istom periodu prethodne godine. U prvom kvartalu higher than in the same period of the previous year. In the
2008. ostvaren je neto sucit od 37,8 miliona KM, to je 34,0 rst quarter of 2008, the net realized surplus was KM 37.8
miliona KM ili 66,0% manji neto sucit nego u istom periodu million, which was KM 34.0 million, or 66.0% lower surplus
prethodne godine (tabela 47). Pri tome je u budetu Vlade than in the same period of the previous year (Table 47). The
RS i fondu djeije zatite ostvaren sucit, dok je u okviru RS Government budget and the Child Welfare Fund realized
penzionog fonda, fonda zdravstva i fonda za zapoljavanje surpluses, while the pension fund, health care fund and
ostvaren decit od 22,6 miliona KM, 13,2 miliona KM i 890,6 employment fund realized decits of KM 22.6 million, 13.2
hiljada KM, respektivno. million and 890.6 thousands KM, respectively.

- 102 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

Ostvareni konsolidirani rashodi u prvom tromjeseju 2007.


iznose 520,8 milijuna KM i u usporedbi sa istim razdobljem 2007. 520,8
prethodne godine vei su za 126,3 milijuna KM, ili 32,0%. 126,3
U proraunu Vlade RS ostvareni su rashodi u iznosu od , 32,0%.
273,6 milijuna KM, a u izvanproraunskim fondovima 298,0 273,6 ,
milijuna KM. 298,0 .
Na strani ukupnih konsolidiranih rashoda stavka koja se
odnosi na plae zaposlenih u sektoru vlade iznosi 144,2
milijuna KM i vea je u odnosu na isto razdoblje 2007. za 144,2
2007. 45,3 45,8%.
45,3 milijuna KM ili 45,8%. Trokovi nabavke robe i usluga
125,3
iznose 125,3 milijuna KM i vei su za 35,6 milijuna KM, 35,6 , 39,6%
ili 39,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. . ,
Istodobno, na ime rashoda po osnovi socijalnih davanja 224,7
utroeno je 224,7 milijuna KM to je vie za 45,2 milijuna KM 45,2 25,2%
ili 25,2% nego u istom razdoblju prethodne godine. U prvom .
tromjeseju 2008. ostvaren je neto sucit od 37,8 milijuna 2008. 37,8 ,
34,0 66,0%
KM, to je 34,0 milijuna KM ili 66,0% manji neto sucit nego
( 47).
u istom razdoblju prethodne godine (tablica 47). Pri tome je

u proraunu Vlade RS i fondu djeije zatite ostvaren sucit, , ,
dok je u okviru mirovinskog fonda, fonda zdravstva i fonda
za zapoljavanje ostvaren decit od 22,6 milijuna KM, 13,2 22,6 , 13,2 890,6
milijuna KM i 890,6 tisua KM, respektivno. , .

- 103 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008

- 104 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008

- 105 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
SPISAK TABELA LIST OF TABLES

T01: Kvartalni ekonomski indikatori T01: Quartely Economic Indicators
T02: Bruto doma}i proizvod T02: Gross Domestic Product
T03: Indeks industrijske proizvodnje T03: Industrial Production Index
T04: Struktura indeksa industrijske proizvodnje T04: Structure of the Industrial Production Index
T05: Indeks potro{a~kih cijena T05: Consumer Price Index
T06: Struktura indeksa potro{a~kih cijena T06: Structure of the Consumer Price Index
T07: Prosje~ne bruto i neto pla}e, penzije i potro{a~ka korpa T07: Average Gross and Net Wages, Pensions and Consumer Basket
T08: Monetarni agregati T08: Monetary Aggregates
T09: Monetarni pregled T09: Monetary Survey
T10: Bilans stanja CBBiH T10: Balance Sheet of CBBH
T11: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u BiH T11: Analytical Accounts of Commercial Banks in BiH
T12: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u FBiH T12: Analytical Accounts of Commercial Banks in FBiH
T13: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u RS T13: Analytical Accounts of Commercial Banks in RS
T14a: Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka T14a: Active Commercial Banks Interest Rates
T14b: Pasivne kamatne stope komercijalnih banaka T14b: Passive Commercial Banks Interest Rates
T15: Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banaka T15: Total Deposits and Loans
T16: Sektorska struktura depozita po vi|enju T16: Structure of Demand Deposits by Sector
T17: Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozita T17: Structure of Time and Savings Deposits by Sector
T18: Sektorska struktura kratkoro~nih kredita T18: Structure of Short-term Loans by Sector
T19: Sektorska struktura dugoro~nih kredita T19: Structure of Long-term Loans by Sector
T20: Valutna struktura depozita i kredita T20: Structure of Deposits and Loans by Currency
T21: Kupovina i prodaja KM T21: Buying and Selling of KM
T22: Prosje~ne obavezne rezerve T22: Average Reserve Requirements
T23: Obavezne rezerve po obra~unskim periodima T23: Required Reserves by Maintenance Periods
T24: Promet na berzama T24: Turnover on Stock Exchanges
T25: Transakcije u platnom prometu T25: Payments System Transactions
T26: Platni bilans: Zbirna tabela T26: Balance of Payments: Summary Table
T27: Platni bilans: Teku}i ra~un T27: Balance of Payments: Current Account
T28: Platni bilans: Roba i usluge T28: Balance of Payments: Goods and Services
T29: Platni bilans: Kapitalni i finansijski ra~un T29: Balance of Payments: Capital and Financial Account
T30: Platni bilans: Ostale investicije i rezervna aktiva T30: Balance of Payments: Other Investment and Reserve Assets
T31: Servisiranje vanjskog duga T31: Foreign Debt Servicing
T32: Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorima T32: Foreign Debt of BiH General Government by Creditor
T33: Devizne rezerve CBBiH T33: Foreign Reserves of CBBH
T34: Vanjskotrgovinska razmjena BiH T34: Foreign trade
T35: Izvoz robe prema zemljama destinacije T35: Exports by Country of Destination
T36: Uvoz robe prema zemljama porijekla T36: Imports by Country of Origin
T37: Struktura izvoza prema robi T37: Structure of Exported Goods
T38: Struktura uvoza prema robi T38: Structure of Imported Goods
T39: Pregled prosje~nih srednjih kurseva T39: Average Exchange Rates
T40: Vladine finansije BiH - jedinice sektora vlade T40: Government finance BH - government sector units
T41: Vladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda T41: Government finance BH - structure of consolidated revenue and expense
T42: Vladine finansije FBiH - jedinice sektora vlade T42: Government finance FBH - government sector units
T43: Vladine finansije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda T43: Government finance FBH - structure of consolidated revenue and expense
T44: Vladine finansije RS - jedinice sektora vlade T44: Government finance RS - government sector units
T45: Vladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda T45: Government finance RS - structure of consolidated revenue and expense
T46: Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema zemlji stranog T46: Flows of foreign direct investment in BH classified by country of foreign
ulaga~a investor
T47: Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH klasifikovani prema djelatnostima T47: Flows of foreign direct investment in BH classified by industry
T48: Stanje stranih ulaganja u BiH T48: Stock of foreign investment in BH
T49: Realni i nominalni efektivni kurs BiH T49: Real and Nominal Effective Exchange Rate

Bilje{ka: Note:
Kratka metodolo{ka obja{njenja nalaze se ispod svake tabele, dok su op{irnija Breief notes on methodology can be found below each table, while more detailed
dostupna na www.cbbh.ba ones are available at www.cbbh.ba
Konvencija kori{tena u tabelama je sljede}a: Convention used in the tables is as follows:
q prosjek q average
* oznaka za napomenu * indicates a note bellow
- nema pojave - no entry
... ne raspola`e se podacima ... data not available

- 106 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
SPISAK TABLICA SPISAK TABELA

T01: Tromjese~ni ekonomski indikatori T01: Kvartalni ekonomski indikatori
T02: Bruto doma}i proizvod T02: Bruto doma}i proizvod
T03: Indeks industrijske proizvodnje T03: Indeks industrijske proizvodwe
T04: Struktura indeksa industrijske proizvodnje T04: Struktura indeksa industrijske proizvodwe
T05: Indeks potro{a~kih cijena T05: Indeks potro{a~kih cijena
T06: Struktura indeksa potro{a~kih cijena T06: Struktura indeksa potro{a~kih cijena
T07: Prosje~ne bruto i neto pla}e, mirovine i potro{a~ka ko{ara T07: Prosje~ne bruto i neto plate, penzije i potro{a~ka korpa
T08: Monetarni agregati T08: Monetarni agregati
T09: Monetarni pregled T09: Monetarni pregled
T10: Bilanca stanja CBBiH T10: Bilans stawa CBBiH
T11: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka u BiH T11: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u BiH
T12: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka u FBiH T12: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u FBiH
T13: Konsolidirana bilanca poslovnih banaka u RS T13: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u RS
T14a: Aktivne kamatne stope poslovnih banaka T14a: Aktivne kamatne stope komercijalnih banaka
T14b: Pasivne kamatne stope poslovnih banaka T14b: Pasivne kamatne stope komercijalnih banaka
T15: Ukupni depoziti i krediti poslovnih banaka T15: Ukupni depoziti i krediti komercijalnih banaka
T16: Sektorska struktura depozita po vi|enju T16: Sektorska struktura depozita po vi|ewu
T17: Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozita T17: Sektorska struktura oro~enih i {tednih depozita
T18: Sektorska struktura kratkoro~nih kredita T18: Sektorska struktura kratkoro~nih kredita
T19: Sektorska struktura dugoro~nih kredita T19: Sektorska struktura dugoro~nih kredita
T20: Valutna struktura depozita i kredita T20: Valutna struktura depozita i kredita
T21: Kupnja i prodaja KM T21: Kupovina i prodaja KM
T22: Prosje~ne obvezne rezerve T22: Prosje~ne obavezne rezerve
T23: Obvezne rezerve po obra~unskim razdobljima T23: Obavezne rezerve po obra~unskim periodima
T24: Promet na burzama T24: Promet na berzama
T25: Transakcije u platnom prometu T25: Transakcije u platnom prometu
T26: Platna bilanca: Zbrojna tablica T26: Platni bilans: Zbirna tabela
T27: Platna bilanca: Teku}i ra~un T27: Platni bilans: Teku}i ra~un
T28: Platna bilanca: Roba i usluge T28: Platni bilans: Roba i usluge
T29: Platna bilanca: Kapitalni i financijski ra~un T29: Platni bilans: Kapitalni i finansijski ra~un
T30: Platna bilanca: Ostala ulaganja i rezervna aktiva T30: Platni bilans: Ostale investicije i rezervna aktiva
T31: Servisiranje vanjskog duga T31: Servisirawe spoqnog duga
T32: Vanjski dug op}e vlade BiH po kreditorima T32: Spoqni dug op{te vlade BiH po kreditorima
T33: Devizne rezerve CBBiH T33: Devizne rezerve CBBiH
T34: Vanjskotrgovinska razmjena BiH T34: Spoqnotrgovinska razmjena BiH
T35: Izvoz robe prema zemljama destinacije T35: Izvoz robe prema zemqama destinacije
T36: Uvoz robe prema zemljama podrijetla T36: Uvoz robe prema zemqama porijekla
T37: Struktura izvoza prema robi T37: Struktura izvoza prema robi
T38: Struktura uvoza prema robi T38: Struktura uvoza prema robi
T39: Pregled prosje~nih srednjih te~ajeva T39: Pregled prosje~nih sredwih kurseva
T40: Vladine financije BiH - jedinice sektora vlade T40: Vladine finansije BiH - jedinice sektora vlade
T41: Vladine finansije BiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda T41: Vladine financije BiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashoda
T42: Vladine financije FBiH - jedinice sektora vlade T42: Vladine finansije FBiH - jedinice sektora vlade
T43: Vladine financije FBiH - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda T43: Vladine finansije FBiH - struktura konsolidovanih prihoda i rashoda
T44: Vladine financije RS - jedinice sektora vlade T44: Vladine finansije RS - jedinice sektora vlade
T45: Vladine financije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda T45: Vladine finansije RS - struktura konsolidiranih prihoda i rashoda
T46: Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani prema zemlji T46: Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani prema
inozemnog ulaga~a zemqi stranog ulaga~a
T47: Tijekovi izravnih inozemnih ulaganja u BiH klasificirani po T47: Tokovi direktnih stranih ulagawa u BiH klasifikovani prema
djelatnostima djelatnostima
T48: Stanje inozemnih ulaganja u BiH T48: Stawe stranih ulagawa u BiH
T49: Nominalni i realni efektivni te~aj BiH T49: Nominalni i realni efektivni kurs BiH

Bilje{ka: Biqe{ka:
Kratka metodolo{ka obja{njenja se nalaze ispod svake tablice, dok su op{irnija Kratka metodolo{ka obja{wewa se nalaze ispod svake tabele, dok su
dostupna na www.cbbh.ba op{irnija dostupna na www.cbbh.ba
Konvencija kori{tena u tablicama je sljede}a: Konvencija kori{}ena u tabelama je sqede}a:
q prosjek q prosjek
* oznaka za napomenu * oznaka za napomenu
- nema pojave - nema pojave
... ne raspola`e se podacima ... ne raspola`e se podacima

- 107 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T01: T01:
Kvartalni ekonomski indikatori Quartely Economic Indicators

2006. 2007. 2008



Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1
u procentima / in percent
Rast industrijske proizvodnje: FBiH 1) -7,2 2,6 6,9 7,1 -2,2 5,4 -2 -2,7 -8,3
Industrial Production Growth: FBiH 1)

Rast industrijske proizvodnje: RS 1)


-7,0 23,6 23,9 -9,8 -26,2 -1,0 8,4 -3,1 2,7
Industrial Production Growth: RS 1)

Rast cijena na malo 4,5 -0,2 -0,6 0,9 0,7 -1,0 1,0 4,4 2,8
Retail Prices Growth

Rast ukupnih kredita 2)


3,81 6,60 3,74 7,47 6,18 7,32 5,95 6,46 6,57
Total Credit Growth 2)

Rast ukupnih depozita 5,63 5,79 9,44 5,1 5,82 19,63 3,86 4,45 0,39
Total Deposits Growth

Kamatne stope na dugoro~ne kredite 3)


8,01 8,07 8,16 7,75 7,70 6,54 7,04 7,83 7,69
Long-term Lending Rate 3)

Kamatne stope na dugoro~ne depozite 3)


3,71 3,65 3,86 3,56 3,5 3,48 3,54 3,70 3,38
Long-term Deposit Rate 3)

Rast novca u u`em smislu (M1) -0,29 7,75 8,26 6,24 4,53 7,1 4,7 3,63 -2,50
Narrow Money Growth (M1)

Rast novca u {irem smislu (M2) 2,91 5,88 8,20 5,8 4,25 6,61 4,46 4,73 1,24
Broad Money Growth (M2)

u milionima KM / in millions of KM

Saldo robne razmjene 4)


-1.116 -1.703 -1.851 -1.992 -1.524 -2.103 -2.151 -2.323 -2.089
Trade Balance 4)

Izvoz 1.102 1.364 1.399 1.392 1.381 1.520 1.578 1.568 1.590
Exports

Uvoz -2.217 -3.067 -3.249 -3.383 -2.905 -3.623 -3.729 -3.891 -3.679
Imports

Bilans teku}eg ra~una -25 -486 -373 -713 -368 -755 -670 -948 -820
Current Account Balance

Devizne rezerve 244,8 209,4 621,5 151,5 133,8 313,7 575,9 223,4 -95,1
Foreign reserves

Servisiranje vanjskog duga 56 72 63,7 78,3 54,7 71,5 46,8 66,1 44,8
Foreign Debt Servicing

Kurs BAM/USD 1,6280 1,5589 1,5349 1,5173 1,4929 1,4516 1,4246 1,3507 1,3061
Exchange Rate BAM/USD

Bilje{ke: Notes:
Podaci prikazani u ovoj tabeli predstavljaju promjene u odnosu na predhodni kvartal. Data shown in this table represents change from the previous quarter.
1)
Kvartalne stope rasta industrijske proizvodnje izra~unate su na osnovu mjese~nih stopa 1)
Quarterly growth rates of industrial production were calculated on the basis of monthly
rasta u datom kvartalu. growth rates for the given quarter.
2)
Vidi bilje{ku uz tabelu T15. 2)
See notes from table T15.
3)
Kvartalne kamatne stope predstavljaju aritmeti~ku sredinu mjese~nih ponderisanih kamatnih 3)
Quarterly interest rates are aritmetic averages of monthly interest rates for the reporting
stopa iz izvje{tajnog kvartala na dugoro~ne kredite privatnim preduze}ima i udru`enjima quarter, on long-term credits extended to private enterprises and cooperatives and for time
i oro~ene i {tedne depozite stanovni{tva iskazane na godi{njem nivou. Revidirana serija and saving deposits in KM. Revised data January 2007 - March 2008.
podataka za period januar 2007 - mart 2008. 4)
Balance of export and import of goods on BoP basis include adjustments to coverage
4)
Saldo izvoza i uvoza robe na platnobilansnoj osnovi uklju~uje prilago|enja and valuation that were done for balance of payments dissemination purpose. Quarterly
obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavanja o platnom bilansu. Kvartalni data have been derived from monthly data on exports and imports on balance of
podaci su izvedeni iz mjese~nih podataka o izvozu i uvozu robe na platnobilansnoj payments base, that are published as a separate data series (Table 36), and may contain
osnovi, koji se objavljuju kao posebna serija podataka (tabela 36), i mogu da sadr`e the data (new and/or revised ones) that are not included in the tables of BoP of BiH
podatke (nove i/ili revidirane) koji trenutno nisu sadr`ani u tabelama platnog bilansa (Tables 28, 29 and 30).
BiH (tabele 28, 29 i 30).

- 108 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T01: T01:
Tromjese~ni ekonomski indikatori Kvartalni ekonomski indikatori

2006. 007. 2008
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1
u procentima / u procentima
Rast industrijske proizvodnje: FBiH 1) -7,2 2,6 6,9 7,1 -2,2 5,4 -2 -2,7 -8,3
Rast industrijske proizvodwe: FBiH 1)

Rast industrijske proizvodnje: RS 1)


-7,0 23,6 23,9 -9,8 -26,2 -1,0 8,4 -3,1 2,7
Rast industrijske proizvodwe: RS 1)

Rast cijena na malo 4,5 -0,2 -0,6 0,9 0,7 -1,0 1,0 4,4 2,8
Rast cijena na malo

Rast ukupnih kredita


Rast ukupnih kredita 2) 3,81 6,60 3,74 7,47 6,18 7,32 5,95 6,46 6,57

Rast ukupnih depozita 2)


5,63 5,79 9,44 5,1 5,82 19,63 3,86 4,45 0,39
Rast ukupnih depozita

Kamatne stope na dugoro~ne kredite 3)


8,01 8,07 8,16 7,75 7,70 6,54 7,04 7,83 7,69
Kamatne stope na dugoro~ne kredite 3)

Kamatne stope na dugoro~ne depozite 3)


3,71 3,65 3,86 3,56 3,5 3,48 3,54 3,70 3,38
Kamatne stope na dugoro~ne depozite 3)

Rast novca u u`em smislu (M1) -0,29 7,75 8,26 6,24 4,53 7,1 4,71 3,63 -2,50
Rast novca u u`em smislu (M1)

Rast novca u {irem smislu (M2) 2,91 5,88 8,20 5,8 4,25 6,61 4,46 4,73 1,24
Rast novca u {irem smislu (M2)

u milijunima KM / u milionima KM

Bilanca robne razmjene 4)


-1.116 -1.703 -1.851 -1.992 -1.524 -2.103 -2.151 -2.323 -2.089
Saldo robne razmjene 4)

Izvoz 1.102 1,364 1.399 1.392 1.381 1.520 1.578 1.568 1.590
Izvoz

Uvoz -2.217 -3.067 -3.249 -3.383 -2.905 -3.623 -3.729 -3.891 -3.679
Uvoz

Bilanca teku}eg ra~una -25 -486 -373 -713 -368 -755 -670 -948 -820
Bilans teku}eg ra~una

Devizne pri~uve 244,8 209,4 621,5 151,5 133,8 313,7 575,9 223,4 -95,1
Devizne rezerve

Servisiranje vanjskog duga 56 72 63,7 78,3 54,7 71,5 46,8 66,1 44,8
Servisirawe spoqnog duga

Te~aj BAM/USD 1,6280 1,5589 1,5349 1,5173 1,4929 1,4516 1,4246 1,3507 1,3061
Kurs BAM/USD
Bilje{ke: Biqe{ke:
Podaci prikazani u ovoj tablici predstavljaju promjene u odnosu na predhodno tromjese~je. Podaci prikazani u ovoj tabeli predstavqaju promjene u odnosu na predhodni
1)
Tromjese~ne stope rata industrijske proizvodnje izra~unate su na osnovi mjese~nih stopa kvartal.
rasta u danom tromjese~ju.
1)
Kvartalne stope rata industrijske proizvodwe su izra~unate na osnovu mjese~nih
stopa rasta u datom kvartalu.
2)
Vidi bilje{ku uz tablicu T15. 2)
Vidi biqe{ku uz tabelu T15.
3)
Tromjese~ne kamatne stope predstavljaju aritmeti~ku sredinu mjese~nih ponderiranih 3
) Kvartalne kamatne stope predstavqaju aritmeti~ku sredinu mjese~nih ponderisanih
kamatnih stopa iz izvje{tajnog tromjese~ja na dugoro~ne kredite privatnim poduze}ima kamatnih stopa iz izvje{tajnog kvartala na dugoro~ne kredite privatnim preduze}
i udru`enjima i oro~ene i {tedne depozite stanovni{tva iskazane na godi{njoj razini. ima i udru`ewima i oro~ene i {tedne depozite stanovni{tva iskazane na godi{wem
Revidirana serija podataka za period januar 2007 - mart 2008. nivou. Revidirana serija podataka za period januar 2007 - mart 2008.
4)
Bilanca izvoza i uvoza robe na platnobilan~noj osnovi uklju~uje prilagodbe obuhvata
4)
Saldo izvoza i uvoza robe na platnobilansnoj osnovi ukqu~uje prilago|ewa
obuhvata i vrijednosti koja se rade u svrhu izvje{tavawa o platnom bilansu.
i vrijednosti koje se rade u svrhu izvje{}ivanja o platnoj bilanci. Tromjese~ni podaci
Kvartalni podaci su izvedeni iz mjese~nih podataka o izvozu i uvozu robe na
su izvedeni iz mjese~nih podataka o izvozu i uvozu robe na platnobilancnoj osnovi platnobilansnoj osnovi koji se objavquju kao posebna serija podataka (tabela 36)
koji se objavljuju kao zasebna serija podataka (tablica 36) i mogu sadr`avati podatke i mogu da sadr`e podatke (nove i/ili revidirane) koji trenutno nisu sadr`ani u
(nove i/ili revidirane) koji trenuta~no nisu sadr`ani u tablicama platne bilance BiH tabelama platnog bilansa BiH (tabele 28, 29 i 30).
(tablice 28, 29 i 30).

- 109 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T02: T02:
Bruto doma}i proizvod Bosne i Hercegovine (teku}e cijene) Gross domestic product of Bosnia and Herzegovina (current prices)


2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Nominalni BDP (u milionima KM) 11.599 12.829 14.505 15.786 16.928 19.121 20.950
Nominal GDP (in millions KM)
Nominalni BDP (u milionima USD) 5.307 6.177 8.367 10.020 10.763 12.262 14.655
Nominal GDP (in millions USD)
BDP po stanovniku BiH (u KM) 3.054 3.351 3.785 4.108 4.404 4.960 5.435
GDP per capita (in KM)
BDP po stanovniku BiH (u USD) 1.397 1.614 2.184 2.607 2.800 3.181 3.802
GDP per capita (in USD)
Realni BDP (stopa rasta u %) 4,5 5,5 3,0 6,3 3,9 6,7 6,0
Real GDP (growth rate in %)
Broj stanovnika (u hiljadama) 3.798 3.828 3.832 3.843 3.844 3.855 3.855
Population (in thousands)
Prosje~ni godi{nji kurs KM/USD 2,1856 2,0768 1,7335 1,5755 1,5728 1,5594 1,4295
Annual average exchange rate KM/USD

Izvor: Source:
Centralna banka BiH i Agencija za statistiku BiH. Central Bank of BiH and BiH Agency for statistics

Bilje{ka: Note:
Broj stanovnika BiH kao i podaci o BDP za 2003, 2004, 2005. i 2006. godinu su revidirani Population in BiH as well as GDP data for 2003, 2004, 2005 and 2006 are
revised according to the Agency for statistics BiH thematic bulletin National
sukladno tematskom biltenu Agencije za statistiku BiH Nacionalni ra~uni iz prosinca
Accounts from December 2007.
2007.

- 110 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T02: T02:
Bruto doma}i proizvod Bosne i Hercegovine (teku}e cijene) Bruto doma}i proizvod Bosne i Hercegovine (teku}e cijene)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.


Nominalni BDP (u milijunima KM) 11.599 12.829 14.505 15.786 16.928 19.121 20.950
Nominalni BDP (u milionima KM)
Nominalni BDP (u milijunima USD)
Nominalni BDP (u milionima USD) 5.307 6.177 8.367 10.020 10.763 12.262 14.655

BDP po stanovniku BiH (u KM) 3.054 3.351 3.785 4.108 4.404 4.960 5.435
BDP po stanovniku BiH (u KM)
BDP po stanovniku BiH (u USD) 1.397 1.614 2.184 2.607 2.800 3.181 3.802
BDP po stanovniku BiH (u USD)
Realni BDP (stopa rasta u %) 4,5 5,5 3,0 6,3 3,9 6,7 6,0
Realni BDP (stopa rasta u %)
Broj stanovnika (u tisu}ama)
Broj stanovnika (u hiqadama) 3.798 3.828 3.832 3.843 3.844 3.855 3.855

Prosje~ni godi{nji te~aj KM/USD


Prosje~ni godi{wi kurs KM/USD 2,1856 2,0768 1,7335 1,5755 1,5728 1,5594 1,4295

Izvor: Izvor:
Centralna banka BiH i Agencija za statistiku BiH. Centralna banka BiH i Agencija za statistiku BiH.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Broj stanovnika BiH kao i podaci o BDP za 2003, 2004, 2005. i 2006. godinu Broj stanovnika BiH kao i podaci o BDP za 2003, 2004, 2005 i 2006. su revidirani
su revidirani sukladno tematskom biltenu Agencije za statistiku BiH Nacionalni u skladu sa tematskim biltenom Agencije za statistiku BiH Nacionalni ra~uni
ra~uni iz prosinca 2007. iz decembra 2007.

- 111 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T03: T03:
Indeks industrijske proizvodnje Index of industrial production

Mjesec / prethodni mjesec teku}e godi Mjesec / isti mjesec prethodne godine Period / isti period prethodne godine
Godina Mjesec
FBiH RS FBiH RS FBiH RS
Month / previous month of current year Month / the same month of previous year Period / the same period of previous year
Year Month
FBiH RS FBiH RS FBiH RS
1998. 12. 115,4 115,5 123,8 123,0

1999. 12. 109,1 92,7 110,6 101,6

2000. 12. 105,7 103,5 108,8 105,6

2001. 12. 107,4 74,6 112,2 87,1

2002. 12. 113,9 119,4 109,2 97,5

2003. 12. 107,8 100,9 104,8 105,7

2004. 12. 109,0 113,9 113,2 109,7

2005. 12. 105,1 112,9 106,1 119,8

2006. 12. 106,7 128,5 107,5 119,1

2007. 12. 98,4 102,0 108,6 101,4

2007. 01. 87,2 58,3 109,5 101,5 109,5 101,5

02. 97,2 112,0 113,8 106,7 111,6 104,1

03. 115,4 113,1 116,6 107,7 113,4 105,5

04. 99,7 87,3 107,5 95,2 111,7 102,7

05. 103,2 111,6 113,0 96,4 111,9 101,3

06. 102,4 101,6 118,2 99,0 113,0 100,9

07. 101,3 100,7 110,5 95,9 112,6 100,1

08. 98,7 105,1 107,3 102,6 111,9 100,4

09. 98,0 102,4 109,0 98,1 111,6 100,1

10. 100,3 104,3 108,3 103,0 111,2 100,5

11. 98,2 99,2 101,2 110,1 110,2 101,4

12. 98,8 93,7 98,4 102,0 109,1 101,4

2008. 01. 92,7 80,8 107,8 104,8 107,8 104,8

02. 102,8 114,9 113,7 106,3 111,.2 105,6



03. 96,2 110,6 94,3 106,0 105,0 105,8
Izvor: Source:
Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS. Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of Statistics.

Bilje{ka: Note:
Indeks industrijske proizvodnje za period / isti period prethodne godine u decembru ndustrial production index for a period / the same period of previous year for December
predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu. represents yearly index in comparison to previous year.

- 112 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T03: T03:
Indeks industrijske proizvodnje Indeks industrijske proizvodwe

Mjesec / prethodni mjesec teku}e godine Mjesec / isti mjesec prethodne godine Razdoblje / isto razdoblje prethodne godine
Godina Mjesec
FBiH RS FBiH RS FBiH RS
Mjesec / prethodni mjesec teku}e godine Mjesec / isti mjesec prethodne godine Period / isti period prethodne godine
Godina Mjesec
FBiH RS FBiH RS FBiH RS
1998. 12. 115,4 115,5 123,8 123,0

1999. 12. 109,1 92,7 110,6 101,6

2000. 12. 105,7 103,5 108,8 105,6



2001. 12. 107,4 74,6 112,2 87,1

2002. 12. 113,9
119,4 109,2 97,5

2003. 12. 107,8 100,9 104,8 105,7

2004. 12. 109,0 113,9 113,2 109,7

2005. 12. 105,1 112,9 106,1 119,8

2006. 12. 106,7 128,5 107,5 119,1

2007. 12. 98,4 102,0 108,6 101,4

2007. 01. 87,2 58,3 109,5 101,5 109,5 101,5

02. 97,2 112,0 113,8 106,7 111,6 104,1

03. 115,4 113,1 116,6 107,7 113,4 105,5

04. 99,7 87,3 107,5 95,2 111,7 102,7

05. 103,2 111,6 113,0 96,4 111,9 101,3

06. 102,4 101,6 118,2 99,0 113,0 100,9

07. 101,3 100,7 110,5 95,9 112,6 100,1

08. 98,7 105,1 107,3 102,6 111,9 100,4

09. 98,0 102,4 109,0 98,1 111,6 100,1

10. 100,3 104,3 108,3 103,0 111,2 100,5

11. 98,2 99,2 101,2 110,1 110,2 101,4

12. 98,8 93,7 98,4 102,0 109,1 101,4

2008. 01. 92,7 80,8 107,8 104,8 107,8 104,8

02. 102,8 114,9 113,7 106,3 111,.2 105,6

03. 96,2 110,6 94,3 106,0 105,0 105,8


Izvor: Izvor:
Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS. Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Indeks industrijske proizvodnje za razdoblje / isto razdoblje prethodne godine u prosincu Indeks industrijske proizvodwe za period / isti period prethodne godine u decembru
predstavlja godi{nji indeks u odnosu na prethodnu godinu. predstavqa godi{wi indeks u odnosu na prethodnu godinu.

- 113 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T04: T04:
Struktura indeksa industrijske proizvodnje Structure of the Industrial Production Index


Snabdijevanje el. energijom,
Ukupno Rudarstvo
Prera|iva~ka industrija
Godina Mjesec gasom i vodom
FBiH RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS
Electricity,
Total Mining Manufacturing
Year Month gas and water supply
FBiH RS FBiH RS FBiH RS
1998. 123,8 123,0 122,8 129,7 113,6

1999. 110,6 101,6 99,4 117,9 101,4

2000. 108,8 105,6 110,4 107,9 110,4

2001. 112,2 87,1 102,7 96,5 114,3 79,1 111,4 105,2

2002. 109,2 97,5 114,9 86,8 113,3 104,1 98,9 87,8

2003. 104,8 105,7 104,6 122,4 105,2 99,5 99,4 116,3

2004. 113,2 109,7 105,8 136,7 114,5 107,2 114,8 105,7

2005. 106,1 119,8 104,2 118,0 111,4 123,2 95,8 106,9

2006. 107,5 119,1 102,0 120,6 109,0 121,3 106,8 109,7

2007. 108,6 101,4 110,2 102,7 113,8 104,1 94,5 94,6

2007. 01. 109,5 101,5 98,8 81,9 132,4 110,0 73,8 90,9

02. 113,8 106,7 95,7 114,0 130,9 114,3 86,2 92,1

03. 116,6 107,7 118,6 136,5 131,9 109,5 88,0 100,1

04. 107,5 95,2 115,1 84,7 113,7 106,4 84,9 72,1

05. 113,0 96,4 116,1 111,8 119,1 102,5 90,5 75,6

06. 118,2 99,0 121,2 105,3 120,5 103,6 106,4 84,5

07. 110,5 95,9 116,9 91,2 111,9 103,1 101,6 77,5

08. 107,3 102,6 117,6 99,2 107,1 106,7 100,9 92,2

09. 109,0 98,1 109,0 96,0 108,8 95,2 109,7 107,8

10. 108,3 103,0 109,8 72,7 110,9 104,9 98,7 105,9

11. 101,2 110,1 105,8 147,6 101,4 106,0 97,3 116,0

12. 98,4 102,0 110,1 143,7 93,6 94,0 107,5 118,6

2008. 01. 107,8 104,8 114,2 90,6 106,2 100,6 108,6 114,1

02. 113,7 106,3 119,0 151,2 110,5 98,6 119,6 117,0

03. 94,3 106,0 100,8 125,0 92,0 105,0 97,8 104,4



Izvor: Source:
Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS. Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of Statistics.

Bilje{ka: Note:
Indeksi industrijske proizvodnje iskazani su za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za Industrial production indices are stated for a year in comparison to previous year and for
mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iskazani su prema glavnim podru~jima a month in comparison to the same month of previous year and are shown by the main
SKD-a. section of SCE.

- 114 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T04: T04:
Struktura indeksa industrijske proizvodnje Struktura indeksa industrijske proizvodwe


Opskrba el. energijom, plinom i
Godina Ukupno Rudarstvo Prera|iva~ka industrija
Mjesec vodom
FBiH RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS
Snabdijevawe el. energijom, gasom
Ukupno Rudarstvo Prera|iva~ka industrija
Godina Mjesec i vodom
FBiH RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS
1998. 123,8 123,0 122,8 129,7 113,6

1999. 110,6 101,6 99,4 117,9 101,4

2000. 108,8 105,6 110,4 107,9 110,4

2001. 112,2 87,1 102,7 96,5 114,3 79,1 111,4 105,2

2002. 109,2 97,5 114,9 86,8 113,3 104,1 98,9 87,8

2003.
104,8 105,7 104,6 122,4 105,2 99,5 99,4 116,3

2004. 113,2 109,7 105,8 136,7 114,5 107,2 114,8 105,7

2005. 106,1 119,8 104,2 118,0 111,4 123,2 95,8 106,9

2006. 107,5 119,1 102,0 120,6 109,0 121,3 106,8 109,7

2007. 108,6 101,4 110,2 102,7 113,8 104,1 94,5 94,6

2007. 01. 109,5 101,5 98,8 81,9 132,4 110,0 73,8 90,9

02. 113,8 106,7 95,7 114,0 130,9 114,3 86,2 92,1

03. 116,6 107,7 118,6 136,5 131,9 109,5 88,0 100,1

04. 107,5 95,2 115,1 84,7 113,7 106,4 84,9 72,1

05. 113,0 96,4 116,1 111,8 119,1 102,5 90,5 75,6

06. 118,2 99,0 121,2 105,3 120,5 103,6 106,4 84,5

07. 110,5 95,9 116,9 91,2 111,9 103,1 101,6 77,5

08. 107,3 102,6 117,6 99,2 107,1 106,7 100,9 92,2

09. 109,0 98,1 109,0 96,0 108,8 95,2 109,7 107,8

10. 108,3 103,0 109,8 72,7 110,9 104,9 98,7 105,9

11. 101,2 110,1 105,8 147,6 101,4 106,0 97,3 116,0

12. 98,4 102,0 110,1 143,7 93,6 94,0 107,5 118,6



2008. 01. 107,8 104,8 114,2 90,6 106,2 100,6 108,6 114,1

02. 113,7 106,3 119,0 151,2 110,5 98,6 119,6 117,0

03. 94,3 106,0 100,8 125,0 92,0 105,0 97,8 104,4


Izvor: Izvor:
Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS Federalni zavod za statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Indeksi industrijske proizvodnje su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu godinu Indeksi industrijske proizvodwe su iskazani za godinu u odnosu na prethodnu
a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iskazani su sukladno glavnim godinu a za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iskazani su prema
podru~jima SKD-a. glavnim podru~jima SKD-a.

- 115 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T05: T05:
Indeks potro{a~kih cijena za BiH (CPI) Consumer Price Index for BH (CPI)


Godina Mjesec Mjesec / prethodni mjesec teku}e godi Mjesec / isti mjesec prethodne godine Period/isti period prethodne godine
Year Month Month / previous month of current year Month / the same month of previous year Period/the same period of previous year
1998. 12. 121,2 113,3

1999. 12. 103,3 103,7

2000. 12. 107,5 104,8

2001. 12. 100,9 103,1

2002. 12. ... 100,2 100,4

2003. 12. ... 100,6 100,6

2004. 12. 100,5 100,4

2005. 12. 104,3 103,7

2006. 12. 104,6 106,1

2007. 12. 104,9 101,5

2007. 01. 100,3 100,9 100,9

02. 100,3 100,7 100,8

03. 100,1 100,7 100,8

04. 99,2 100,8 100,8

05. 100,2 100,2 100,6

06. 99,6 100,0 100,5

07. 99,7 100,3 100,5

08. 100,5 100,9 100,6

09. 100,8 101,6 100,7

10. 102,1 103,0 100,9

11. 101,1 104,1 101,2

12. 101,1 104,9 101,5

2008. 01. 101,4 106,2 106,2

02. 100,4 106,2 106,2

03. 101,0 107,1


106,5
Izvor: Source:
Agencija za statistiku BiH od 2006. godine, a do 2006. godine Federalni zavod za statistiku BH Agency for Statistics since 2006, but until 2006 Federal office of statistics of FBH and
FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS. RS Institute of Statistics

Bilje{ka: Note:
Do 2006. godine prikazan je indeks cijena na malo na nivou BiH i izra~unat je kao Retail price index is presented until 2006, which is calculated as a weighted average of
ponderisani prosjek mjese~nih indeksa cijena entiteta, gdje ponder predstavlja u~e{}e entities monthly prices indices wher the weights represents the share of entities in BH
entiteta u BDP-u. GDP.
Za 2006. godinu i dalje prikazan je indeks potro{a~kih cijena. For 2006 and following periods in the table is presented consumer price index (CPI).
Indeks cijena za period/isti period prethodne godine u decembru predstavlja godi{nji indeks Price index for a period/the same period of previous year for December represents yearly
u odnosu na prethodnu godinu. index in comparison to previous year.

- 116 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T05: T05:
Indeks potro{a~kih cijena za BiH (CPI) Indeks potro{a~kih cijena za BiH (CPI)


Godina Mjesec Mjesec / prethodni mjesec teku}e godi Mjesec / isti mjesec prethodne godine Razdoblje/isto razdoblje prethodne godine

Godina Mjesec Mjesec/prethodni mjesec teku}e godine Mjesec/isti mjesec prethodne godine Period/isti period prethodne godine

1998.
12. 121,2 113,3

1999. 12. 103,3 103,7

2000.
12. 107,5 104,8

2001. 12. 100,9 103,1

2002.
12. ... 100,2 100,4

2003. 12. ...
100,6 100,6

2004.
12. 100,5 100,4

2005. 12.

104,3 103,7


2006. 12. 104,6 106,1

2007. 12. 104,9 101,5


2007. 01. 100,3 100,9 100,9

02. 100,3 100,7 100,8

03. 100,1 100,7 100,8

04. 99,2 100,8 100,8

05. 100,2 100,2 100,6

06. 99,6 100,0 100,5

07. 99,7 100,3 100,5

08. 100,5 100,9 100,6

09. 100,8 101,6 100,7

10. 102,1 103,0 100,9

11. 101,1 104,1 101,2

12. 101,1 104,9 101,5

2008. 01. 101,4 106,2 106,2

02. 100,4 106,2 106,2

03. 101,0 107,1 106,5


Izvor: Izvor:
Agencija za statistiku BiH od 2006. godine, a do 2006. godine Federalni zavod za statistiku Agencija za statistiku BiH od 2006. godine, a do 2006. godine Federalni zavod za
FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS. statistiku FBiH i Republi~ki zavod za statistiku RS.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Do 2006. godine prikazan je indeks cijena na malo na nivou BiH i izra~unat je kao Do 2006. godine prikazan je indeks cijena na malo na nivou BiH i izra~unat je kao
ponderirani prosjek mjese~nih indeksa cijena entiteta, gdje ponder predstavlja u~e{}e ponderisani prosjek mjese~nih indeksa cijena entiteta, gdje ponder predstavqa
entiteta u BDP-u. u~e{}e entiteta u BDP-u.
Za 2006. godinu i dalje prikazan je indeks potro{a~kih cijena. Za 2006. godinu i daqe prikazan je indeks potro{a~kih cijena.
Indeks cijena za period/isti period prethodne godine u decembru predstavlja godi{nji indeks Indeks cijena za period/isti period prethodne godine u decembru predstavqa
u odnosu na prethodnu godinu. godi{wi indeks u odnosu na prethodnu godinu.

- 117 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T06: T06:
Struktura indeksa potro{a~kih cijena za BiH (CPI) Structure of the consumer price index for BH (CPI)

Stanovanje, voda, el. energija, plin i drugi

Housing, water, electricity, gas and other

Furnishings, household equipment and


Namje{taj, ku}anski ure|aji i redovno
Food and non-alcoholic beverages

Miscellaneous goods and services


routine maintenance of the house
Alcoholic beverages, tabacco
Hrana i bezalkoholna pi}a

Restaurants and hotels


Alkoholna pi}a i duhan

Clothing and foot wear

Recreation and culture

Ostala dobra i usluge


Rekreacija i kultura

Restorani i hoteli
odr`avanje ku}e
Odje}a i obu}a

Communication
Komunikacije

Obrazovanje
Education
Zdravstvo
energenti

Transpot
Ukupno

Prevoz
Health
Total

fuels
Godina Mjesec
Year Month
2006. 106,1 108,3 100,0 99,2 113,0 101,2 109,0 105,2 113,7 104,8 101,9 103,9 101,4

2007. 101,5 102,9 100,4 96,9 102,4 100,4 101,0 100,2 102,2 101,4 104,4 102,8 100,6

2007. 01. 100,9 100,9 100,4 96,8 103,8 99,9 100,4 99,2 102,8 101,9 103,9 103,9 100,5

02. 100,7 100,9 100,3 96,8 103,5 99,7 100,2 98,8 102,6 101,8 104,4 102,9 100,3

03. 100,7 100,8 100,3 96,8 103,5 99,9 100,3 99,3 102,4 101,8 104,2 101,9 100,5

04. 100,8 101,1 100,1 97,0 103,4 100,0 100,8 99,4 101,5 101,8 104,2 101,5 100,5

05. 100,2 99,7 100,1 96,9 103,4 100,3 101,2 98,4 100,7 101,7 104,3 101,5 100,5

06. 100,0 99,1 100,4 96,4 102,7 100,4 101,4 98,5 102,7 101,6 104,3 102,2 100,6

07. 100,3 100,3 100,4 96,5 102,3 100,4 101,4 97,9 102,7 101,7 104,3 102,0 100,6

08. 100,9 102,5 100,4 96,8 101,4 100,7 101,4 97,3 102,0 101,5 104,3 102,3 100,8

09. 101,6 104,5 100,3 96,8 100,8 100,6 101,6 98,4 102,1 100,9 105,2 102,0 100,7

10. 103,0 106,8 100,6 96,9 100,9 100,8 101,4 102,7 102,1 100,9 104,1 103,2 100,7

11. 104,1 108,4 100,7 97,3 101,0 101,0 101,4 105,8 102,5 100,9 104,9 104,9 100,8

12. 104,9 110,0 100,6 97,5 102,3 101,3 101,1 106,8 102,5 101,0 104,9 105,2 100,9

2008. 01. 106,2 111,2 100,4 97,5 104,6 101,4 101,0 109,5 104,4 101,6 104,4 105,5 101,4

02. 106,2 111,4 100,6 97,7 104,7 101,6 101,1 109,5 104,3 101,4 103,9 105,4 101,5

03. 107,1 112,9 100,6 97,9 105,4 101,6 100,9 111,2 101,4 102,4 103,7 106,3 101,9

Izvor: Source:
Agencija za statistiku BiH Agency for BH Statistics.

Bilje{ka: Note:
Indeksi potro{a~kih cijena iskazani su za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec Consumer price indexes are stated for a year in comparison to previous year and for a
u odnosu na isti mjesec prethodne godine. month in comparison to the same month of previous year.

- 118 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T06: T06:
Struktura indeksa potro{a~kih cijena za BiH (CPI) Struktura indeksa potro{a~kih cijena za BiH (CPI)

Stanovanje, voda, el. energija, plin i drugi

Namje{taj, ku}anski ure|aji i redovno


Stanovawe, voda, el. energija, plin i

Namje{taj, ku}anski ure|aji i redovno


Hrana i bezalkoholna pi}a
Hrana i bezalkoholna pi}a

Alkoholna pi}a i duvan

Ostala dobra i usluge


Alkoholna pi}a i duhan

Rekreacija i kultura

Ostala dobra i usluge


Restorani i hoteli
Rekreacija i kultura
odr`avawe ku}e
drugi energenti

Restorani i hoteli
odr`avanje ku}e
Odje}a i obu}a
Odje}a i obu}a

Komunikacije

Obrazovawe
Komunikacije

Obrazovanje
Zdravstvo
Zdravstvo
energenti

Prijevoz
Prevoz
Ukupno
Ukupno

Godina Mjesec
Godina Mjesec
2006. 106,1 108,3 100,0 99,2 113,0 101,2 109,0 105,2 113,7 104,8 101,9 103,9 101,4

2007. 101,5 102,9 100,4 96,9 102,4 100,4 101,0 100,2 102,2 101,4 104,4 102,8 100,6

2007. 01. 100,9 100,9 100,4 96,8 103,8 99,9 100,4 99,2 102,8 101,9 103,9 103,9 100,5

02. 100,7 100,9 100,3 96,8 103,5 99,7 100,2 98,8 102,6 101,8 104,4 102,9 100,3

03. 100,7 100,8 100,3 96,8 103,5 99,9 100,3 99,3 102,4 101,8 104,2 101,9 100,5

04. 100,8 101,1 100,1 97,0 103,4 100,0 100,8 99,4 101,5 101,8 104,2 101,5 100,5

05. 100,2 99,7 100,1 96,9 103,4 100,3 101,2 98,4 100,7 101,7 104,3 101,5 100,5

06. 100,0 99,1 100,4 96,4 102,7 100,4 101,4 98,5 102,7 101,6 104,3 102,2 100,6

07. 100,3 100,3 100,4 96,5 102,3 100,4 101,4 97,9 102,7 101,7 104,3 102,0 100,6

08. 100,9 102,5 100,4 96,8 101,4 100,7 101,4 97,3 102,0 101,5 104,3 102,3 100,8

09. 101,6 104,5 100,3 96,8 100,8 100,6


101,6 98,4 102,1 100,9 105,2 102,0 100,7

10. 103,0 106,8 100,6 96,9 100,9 100,8



101,4 102,7 102,1 100,9 104,1 103,2 100,7

11. 104,1 108,4 100,7 97,3 101,0 101,0 101,4 105,8 102,5 100,9 104,9 104,9 100,8

12. 104,9 110,0 100,6 97,5 102,3 101,3 101,1 106,8 102,5 101,0 104,9 105,2 100,9

2008. 01. 106,2 111,2 100,4 97,5 104,6 101,4 101,0 109,5 104,4 101,6 104,4 105,5 101,4

02. 106,2 111,4 100,6 97,7 104,7 101,6 101,1 109,5 104,3 101,4 103,9 105,4 101,5

03. 107,1 112,9 100,6 97,9 105,4 101,6 100,9 111,2 101,4 102,4 103,7 106,3 101,9
Izvor: Izvor:
Agencija za statistiku BiH Agencija za statistiku BiH

Bilje{ka: Biqe{ka:
Indeksi potro{a~kih cijena iskazani su za godinu u odnosu na prethodnu godinu a za mjesec Indeksi potro{a~kih cijena iskazani su za godinu u odnosu na prethodnu godinu a
u odnosu na isti mjesec prethodne godine. za mjesec u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

- 119 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T07: T07:
Prosje~ne bruto i neto pla}e, penzije i potro{a~ka korpa Average gross and net wages,pensions and consumer basket

- u KM - - in KM -

Bruto pla}e Neto pla}e Penzije Potro{a~ka korpa
Godina Mjesec
FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko FBiH RS Br~ko
Gross wage Net wage Pensions Consumer basket
Year Month
FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko FBiH RS Br~ko
1998. 507 256 454 329 170 296 153 452 448

1999. 551 314 503 374 216 343 174 87 440 361

2000. 607 381 539 413 275 372 176 115 434 401

2001. 653 444 792 598 444 309 504 408 170 105 438 432

2002. 710 527 1.031 660 483 347 676 446 189 120 138 460 439 417

2003. 771 576 1.057 717 524 379 695 484 192 133 148 458 461 415

2004. 785 643 1.076 748 533 423 707 505 203 166 169 450 458 394

2005. 821 707 1.050 798 558 465 676 538 221 190 188 455 449 395

2006. 887 793 1.048 869 603 521 674 586 238 215 208 492 483 425

2007. 974 875 1.088 935 662 585 684 630 284 230 243 509 500 438

2007. 01. 932 804 1.058 909 634 531 667 614 266 217 224 494 482 421

02. 930 838 1.060 913 632 560 672 617 266 217 224 496 478 421

03. 942 853 1.070 925 641 569 680 625 267 219 229 496 489 421

04. 957 863 1.080 939 651 577 678 635 280 222 235 501 497 429

05. 975 862 1.068 954 663 576 670 643 280 228 231 501 498 428

06. 966 872 1.077 947 657 584 676 641 285 233 244 496 489 418

07. 971 860 1.076 948 660 576 681 642 284 239 233 489 478 414

08. 983 887 1.103 964 668 593 687 651 292 244 253 500 485 439

09. 980 893 1.145 965 666 598 688 652 291 250 256 517 489 458

10. 999 899 1.085 978 679 601 686 661 299 254 261 529 516 461

11. 1.022 908 1.085 998 695 607 694 672 300 259 264 538 540 466

12. 1.025 940 1.147 1,007 697 628 734 681 300 265 266 546 557 478

2008. 01. 1.044 873 1.091 1,000 710 584 696 677 330 276 289

02. 1.049 1,083 1.104 1,060 713 724 706 716 331 276 289

03. 1.064 1,095 1.121 1,074 724 731 716 726 332 290 298
Izvor: Source:
Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH, Republi~ki zavod za BiH Agency for statistics, Federal office of statistics of FBiH and RS Institute of
statistiku RS Statistics.

Bilje{ka: Note:
Od 1.1.2006, bruto i neto pla}e za nivo BiH uklju~uju i Br~ko Distrikt Since 1.1.2006, gross and net salaries for BiH level includes Brcko District
* Od 2008. godine podaci o potro{a~koj korpi se usljed izmjene metodologije ne * Starting from 2008, data on consumers basket are no longer diseminated or published
izra~unavaju niti objavljuju od strane entitetskih zavoda za statistiku, te iste ni CBBiH u by entiteis statistic agencies due to change in methodology. Therefore, from now on, data
svojim publikacijama ne}e vi{e objavljivati. on consumer basket will not be available in CBBH publications.

- 120 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T07: T07:
Prosje~ne bruto i neto pla}e, mirovine i potro{a~ka ko{ara Prosje~ne bruto i neto plate, penzije i potro{a~ka korpa
- u KM - - u KM -
Bruto pla}e Neto pla}e Mirovine Potro{a~ka ko{ara
Godina Mjesec
FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko FBiH RS Br~ko
Bruto plate Neto plate Penzije Potro{a~ka korpa
Godina Mjesec
FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko BiH FBiH RS Br~ko FBiH RS Br~ko
1998. 507 256 454 329 170 296 153 452 448

1999. 551 314 503 374 216 343 174 87 440 361

2000. 607 381 539 413 275 372 176 115 434 401

2001. 653 444 792 598 444 309 504 408 170 105 438 432

2002. 710 527 1.031 660 483 347 676 446 189 120 138 460 439 417

2003. 771 576 1.057 717 524 379 695 484 192 133 148 458 461 415

2004. 785 643 1.076 748 533 423 707 505 203 166 169 450 458 394

2005. 821 707 1.050 798 558 465 676 538 221 190 188 455 449 395

2006. 887 793 1.048 869 603 521 674 586 238 215 208 492 483 425

2007. 974 875 1.088 935 662 585 684 630 284 230 243 509 500 438

2007. 01. 932 804 1.058 909 634 531 667 614 266 217 224 494 482 421

02. 930 838 1.060 913 632 560 672 617 266 217 224 496 478 421

03. 942 853 1.070 925 641 569 680 625 267 219 229 496 489 421

04. 957 863 1.080 939 651 577 678 635 280 222 235 501 497 429

05. 975 862 1.068 954 663 576 670 643 280 228 231 501 498 428

06. 966 872 1.077 947 657 584 676 641 285 233 244 496 489 418

07. 971 860 1.076 948 660 576 681 642 284 239 233 489 478 414

08. 983 887 1.103 964 668 593 687 651 292 244 253 500 485 439

09. 980 893 1.145 965 666 598 688 652 291 250 256 517 489 458

10. 999 899 1.085 978 679 601 686 661 299 254 261 529 516 461

11. 1.022 908 1.085 998 695 607 694 672 300 259 264 538 540 466

12. 1.025 940 1.147 1,007 697 628 734 681 300 265 266 546 557 478

2008. 01. 1.044 873 1.091 1,000 710 584 696 677 330 276 289

02. 1.049 1,083 1.104 1,060 713 724 706 716 331 276 289

03. 1.064 1,095 1.121 1,074 724 731 716 726 332 290 298
Izvor: Izvor:
Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH, Republi~ki zavod za Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH, Republi~ki
statistiku RS. zavod za statistiku RS.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Od 1.1.2006, bruto i neto pla}e za razini BiH uklju~uju i Br~ko Distrikt Od 1.1.2006, bruto i neto plate za nivo BiH ukqu~uju i Br~ko Distrikt
* Od 2008. godine podaci o potro{a~koj korpi se usljed izmjene metodologije ne izra~unavaju * Od 2008. godine podaci o potro{a~koj korpi se usqed izmjene metodologije ne
niti objavljuju od strane entitetskih zavoda za statistiku, te iste ni CBBiH u svojim publikaci- izra~unavaju niti objavquju od strane entitetskih zavoda za statistiku, te iste ni
jama ne}e vi{e objavljivati. CBBiH u svojim publikacijama ne}e vi{e objavqivati.

- 121 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T08: T08:
Monetarni agregati Monetary Aggregates

- na kraju perioda, u milionima KM - - end of period, in millions of KM -

u doma}oj valuti
Depoziti banaka

Oro~eni i {tedni
kod monetarnih

depoziti u stra-
po vi|enju kod
Gotovina izvan

Gotovina izvan

doma}oj valuti

{tedni depoziti
Ostali depoziti

stranoj valuti
Depoziti po

Depoziti po
monetarnih

monetarnih
Godina Mjesec

vi|enju u

Oro~eni i

vi|enju u

noj valuti
banaka
vlasti

vlasti

vlasti

QM
M0

M1

M2
mestic currency
Currency outside

deposits in for-
deposits in do-

Time and sav-

Time and sav-


outside banks

eign currency
Deposits with

ings deposits

ings deposits
deposits with

in domestic
authorities

authorities
Year Month

in foreign
monetary

monetary
authorities

Currency
monetary

currency

currency
Demand

Demand

Demand

QM
M0

M1

M2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+4+5 12=6+7 13=8+9+10 14=12+13

1997. 12. 114,6 213,0 0,0 112,5 139,2 9,6 553,7 363,3 327,6 251,7 926,5 1,178,2
1998. 12. 167,5 181,7 0,0 162,5 147,5 8,0 762,1 467,0 349,1 310,0 1.237,0 1.547,0
1999. 12. 538,4 289,2 0,0 515,3 584,6 22,4 465,5 577,3 827,6 1.099,9 1.065,1 2.165,0
2000. 12. 695,9 261,9 0,1 651,7 750,0 77,9 559,5 428,2 957,9 1.401,7 1.065,6 2.467,3
2001. 12. 1.806,0 734,7 2,2 1.673,9 1.018,4 140,9 928,5 907,7 2.542,9 2.692,3 1.977,0 4.669,3
2002. 12. 1.868,7 446,9 2,9 1.734,4 1.273,3 272,2 817,1 974,4 2.318,5 3.007,6 2.063,7 5.071,3
2003. 12. 1.721,9 885,4 1,9 1.601,3 1.512,1 461,9 818,3 1.102,5 2.609,1 3.113,4 2.382,7 5.496,1
2004. 12. 1.817,4 1.421,4 2,0 1.670,6 1.864,9 703,4 988,1 1.604,6 3.240,8 3.535,4 3.296,1 6.831,6
2005. 12. 1.907,2 2.062,1 3,1 1.729,1 2.373,6 818,1 1.154,8 1.999,4 3.972,4 4.102,8 3.972,3 8.075,1
2006. 12. 2.154,2 2.891,9 10,5 1.978,3 3.092,3 1.098,8 1.358,8 2.544,4 5.056,6 5.070,7 5.002,0 10.072,7
2007. 12. 2.439,7 3.777,1 12,2 2.185,3 3.974,6 1.517,4 1.459,3 3.113,2 6.229,0 6.159,8 6.089,9 12.249,7
2007. 01. 2.077,4 2.909,5 8,7 1.861,6 3.198,8 1.146,4 1.347,0 2.599,6 4.995,6 5.060,4 5.093,1 10.153,4
02. 2.096,5 2.943,8 12,3 1.897,7 3.264,4 1.155,0 1.377,4 2.681,4 5.052,6 5.162.2 5.213,8 10.376,0
03. 2.107,6 3.021,8 14,2 1.910,8 3.389,6 1.173,2 1.322,8 2.704,2 5.143,6 5.300,4 5.200,2 10.500,6
04. 2.161,3 3.115,8 10,8 1.951,7 3.487,5 1.238,7 1.338,9 2.723,0 5.287,9 5.439,1 5.300,5 10.739,6
05. 2.157,2 3.174,9 7,7 1.928,7 3.601,7 1.260,5 1.402,8 2.793,9 5.339,8 5.530,4 5.457,1 10.987,5
06. 2.207,6 3.269,1 8,5 2.002,6 3.674,0 1.308,5 1.385,3 2.824,0 5.485,2 5.676,6 5.517,8 11.194,4
07. 2.294,5 3.454,0 7,5 2.058,2 3.748,8 1.322,2 1.414,4 2.843,6 5.756,0 5.807,0 5.580,2 11.387,2
08. 2.292,7 3.570,2 6,3 2.066,0 3.795,2 1.338,0 1.446,6 2.922,8 5.869,1 5.861,2 5.707,4 11.568,6
09. 2.302,9 3.712,0 9,5 2.085,5 3.858,5 1.366,2 1.408,6 2.975,0 6.024,4 5.944,0 5.749,7 11.693,7
10. 2.307,0 3.739,7 6,0 2.066,2 3.948,0 1.415,3 1.436,8 3.003,1 6.052,7 6.014,2 5.855,1 11.869,3
11. 2.299,5 3.647,0 5,8 2.065,2 3.879,1 1.438,3 1.501,9 3.042,9 5.952,2 5.944,4 5.983,1 11.927,5
12. 2.439,7 3.777,1 12,2 2.185,3 3.974,6 1.517,4 1.459,3 3.113,2 6.229,0 6.159,8 6.089,9 12.249,7
2008. 01. 2.292,8 3.820,2 7,2 2.043,5 3.860,9 1.532,4 1.542,0 3.247,1 6.120,2 5.904,4 6.321,5 12.225,9
02. 2.297,9 3.715,5 5,5 2.074,8 3.865,3 1.523,1 1.505,1 3.313,0 6.018,9 5.940,1 6.341,3 12.281,4
03. 2.310,7 3.665,3 6,6 2.061,2 3.944,7 1.602,8 1.572,8 3.220,7 5.982,6 6.005,9 6.396,3 12.402,1
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Final data for 2007

Bilje{ka: Notes:
Gotovina izvan monetarnih vlasti preuzeta je iz Bilansa stanja CBBiH i predstavlja gotov The currency outside monetary authorities is taken from the CBBH Analytical Accounts and
novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih banaka i ostali it consists of currency in circulation outside the central bank (monetary authorities). Deposits
depoziti kod monetarnih vlasti predstavljaju sredstva komercijalnih banaka i ostalih doma} and demand deposits with monetary authorities are deposits of commercial banks and other
ih institucionalnih sektora (osim centralne vlade) na ra~unima kod CBBiH. Centralna vlada domestic institutional sectors (except for deposits of the central government) with the CBBH.
predstavlja Institucije BiH, vlade entiteta i Br~ko Distrikt. The central government consists of BH Institutions, entity governments and Br~ko Distrikt.
Gotovina izvan banaka predstavlja gotov novac u opticaju izvan centralne banke The currency outside banks consists of currency in circulation that is outside the central
(monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih banaka. Depoziti po vi|enju u bank as well as commercial banks. Demand deposits in the domestic currency are taken
doma}oj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 11) i predstavljaju depozite from the Monetary survey (table 11). They consist of deposits of noncentral government
necentralne vlade (kantona, op}ina i fondova), depozite preduze}a i privatnog sektora. (cantons, municipalities, social funds), deposits of non financial enterprises and private sector.
Oro~eni i {tedni depoziti u doma}oj valuti, depoziti po vi|enju u stranoj valuti i oro~eni Time and saving deposits in the domestic currency, demand deposits in foreign currency
and time and saving deposits in foreign currency are taken over from the Monetary survey
i {tedni depoziti u stranoj valuti preuzeti su iz Monetarnog pregleda (tabela 11) i
(table 11). They consist of deposits of noncentral government, deposits of non financial
predstavljaju depozite necentralne vlade, depozite preduze}a i privatnog sektora. Rezervni
enterprises and private sector. Reserve money M0 (primary money or monetary base) is
novac M0 (primarni novac ili monetarna baza) u cjelosti je preuzet iz Bilansa stanja taken from the CBBH Analytical Accounts (table 12). It consists of cash outside monetary
CBBiH (tabela 12), a ~ine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih authorities, deposits of commercial banks and deposits of other domestic sectors (except
banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. for deposits of the central government) with monetary authorities. Monetary aggregate M1
Monetarni agregat M1 ~ine gotovina izvan banaka i depoziti po vi|enju u doma}oj valuti comprises cash outside banks and demand deposits in domestic currency of all domestic
svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade). Monetarni agregat institutional sectors (except for deposits of the central government). Monetary aggregate QM
QM definisan je kao istoimena pozicija u Monetarnom pregledu (tabela 11) i obuhvata (quasi money) is defined in the same way as the corresponding item in the Monetary survey
oro~ene i {tedne depozite u doma}oj valuti, depozite po vi|enju u stranoj valuti i (table 11). It consists of time and savings deposits in domestic currency, demand deposits
oro~ene i {tedne depozite u stranoj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim in a foreign currency and time and savings deposits in a foreign currency of all domestic
depozita centralne vlade). institutional sectors (except for deposits of the general and entity governments).
Nov~anu masu M2 ~ine monetarni agregati, novac M1 i kvazi novac QM. Money supply M2 comprises monetary aggregates, M1 and QM.

- 122 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T08: T08:
Monetarni agregati Monetarni agregati

- na kraju razdoblja, u milijunima KM - - na kraju perioda, u milionima KM -

u doma}oj valuti
Depoziti banaka

inozemnoj valuti
kod monetarnih

{tedni depoziti
po vi|enju kod
Gotovina izvan

Gotovina izvan

Pri~uvni novac
doma}oj valuti

{tedni depoziti
Ostali depoziti

u inozemnoj
Depoziti po

Depoziti po
monetarnih

monetarnih
Godina Mjesec

vi|enju u

Oro~eni i

vi|enju u

Oro~eni i
banaka

valuti
vlasti

vlasti

vlasti

QM
M1

M2
{tedni depoz-

{tedni depoz-
iti u doma}oj
Gotovina van

Gotovina van

iti u stranoj
depoziti po
vi|ewu kod
monetarnih

monetarnih

monetarnih
banaka kod

po vi|ewu

Oro~eni i

po vi|ewu

Oro~eni i
u doma}oj

Rezervni
Depoziti

Depoziti

Depoziti
Year Month

valuticy
u stranoj
Ostali

banaka
vlasti

vlasti

vlasti

valuti

valuti

valuti

novac

QM
M1

M2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11=3+4+5 12=6+7 13=8+9+10 14=12+13

1997. 12. 114,6 213,0 0,0 112,5 139,2 9,6 553,7 363,3 327,6 251,7 926,5 1,178,2
1998. 12. 167,5 181,7 0,0 162,5 147,5 8,0 762,1 467,0 349,1 310,0 1.237,0 1.547,0
1999. 12. 538,4 289,2 0,0 515,3 584,6 22,4 465,5 577,3 827,6 1.099,9 1.065,1 2.165,0
2000. 12. 695,9 261,9 0,1 651,7 750,0 77,9 559,5 428,2 957,9 1.401,7 1.065,6 2.467,3
2001. 12. 1.806,0 734,7 2,2 1.673,9 1.018,4 140,9 928,5 907,7 2.542,9 2.692,3 1.977,0 4.669,3
2002. 12. 1.868,7 446,9 2,9 1.734,4 1.273,3 272,2 817,1 974,4 2.318,5 3.007,6 2.063,7 5.071,3
2003. 12. 1.721,9 885,4 1,9 1.601,3 1.512,1 461,9 818,3 1.102,5 2.609,1 3.113,4 2.382,7 5.496,1
2004. 12. 1.817,4 1.421,4 2,0 1.670,6 1.864,9 703,4 988,1 1.604,6 3.240,8 3.535,4 3.296,1 6.831,6
2005. 12. 1.907,2 2.062,1 3,1 1.729,1 2.373,6 818,1 1.154,8 1.999,4 3.972,4 4.102,8 3.972,3 8.075,1
2006. 12. 2.154,2 2.891,9 10,5 1.978,3 3.092,3 1.098,8 1.358,8 2.544,4 5.056,6 5.070,7 5.002,0 10.072,7
2007. 12. 2.439,7 3.777,1 12,2 2.185,3 3.974,6 1.517,4 1.459,3 3.113,2 6.229,0 6.159,8 6.089,9 12.249,7
2007. 01. 2.077,4 2.909,5 8,7 1.861,6 3.198,8 1.146,4 1.347,0 2.599,6 4.995,6 5.060,4 5.093,1 10.153,4
02. 2.096,5 2.943,8 12,3 1.897,7 3.264,4 1.155,0 1.377,4 2.681,4 5.052,6 5.162.2 5.213,8 10.376,0
03. 2.107,6 3.021,8 14,2 1.910,8 3.389,6 1.173,2 1.322,8 2.704,2 5.143,6 5.300,4 5.200,2 10.500,6
04. 2.161,3 3.115,8 10,8 1.951,7 3.487,5 1.238,7 1.338,9 2.723,0 5.287,9 5.439,1 5.300,5 10.739,6
05. 2.157,2 3.174,9 7,7 1.928,7 3.601,7 1.260,5 1.402,8 2.793,9 5.339,8 5.530,4 5.457,1 10.987,5
06. 2.207,6 3.269,1 8,5 2.002,6 3.674,0 1.308,5 1.385,3 2.824,0 5.485,2 5.676,6 5.517,8 11.194,4
07. 2.294,5 3.454,0 7,5 2.058,2 3.748,8 1.322,2 1.414,4 2.843,6 5.756,0 5.807,0 5.580,2 11.387,2
08. 2.292,7 3.570,2 6,3 2.066,0 3.795,2 1.338,0 1.446,6 2.922,8 5.869,1 5.861,2 5.707,4 11.568,6
09. 2.302,9 3.712,0 9,5 2.085,5 3.858,5 1.366,2 1.408,6 2.975,0 6.024,4 5.944,0 5.749,7 11.693,7
10. 2.307,0 3.739,7 6,0 2.066,2 3.948,0 1.415,3 1.436,8 3.003,1 6.052,7 6.014,2 5.855,1 11.869,3
11. 2.299,5 3.647,0 5,8 2.065,2 3.879,1 1.438,3 1.501,9 3.042,9 5.952,2 5.944,4 5.983,1 11.927,5
12. 2.439,7 3.777,1 12,2 2.185,3 3.974,6 1.517,4 1.459,3 3.113,2 6.229,0 6.159,8 6.089,9 12.249,7
2008. 01. 2.292,8 3.820,2 7,2 2.043,5 3.860,9 1.532,4 1.542,0 3.247,1 6.120,2 5.904,4 6.321,5 12.225,9
02. 2.297,9 3.715,5 5,5 2.074,8 3.865,3 1.523,1 1.505,1 3.313,0 6.018,9 5.940,1 6.341,3 12.281,4
03. 2.310,7 3.665,3 6,6 2.061,2 3.944,7 1.602,8 1.572,8 3.220,7 5.982,6 6.005,9 6.396,3 12.402,1
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Kona~ni podaci za 2007. godinu.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Gotovina izvan monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilance stanja CBBiH i predstavlja Gotovina van monetarnih vlasti je preuzeta iz Bilansa stawa CBBiH i predstavqa
gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti poslovnih banaka i gotov novac izvan centralne banke (monetarnih vlasti). Depoziti komercijalnih
ostali depoziti kod monetarnih vlasti predstavljaju sredstva poslovnih banaka i ostalih banaka i ostali depoziti kod monetarnih vlasti predstavqaju sredstva
doma}ih institucionalnih sektora (osim centralne vlade) na ra~unima kod CBBiH. komercijalnih banaka i ostalih doma}ih institucionalnih sektora (osim centralne
Centralna vlada predstavlja Institucije BiH, vlade entiteta i Br~ko Distrikt. Gotovina vlade) na ra~unima kod CBBiH. Centralna vlada predstavqa Institucije BiH, vlade
izvan banaka predstavlja gotov novac u optjecaju izvan centralne banke (monetarnih entiteta i Br~ko Distrikt. Gotovina van banaka predstavqa gotov novac u opticaju
vlasti) i gotov novac izvan poslovnih banaka. Depoziti po vi|enju u doma}oj valuti izvan centralne banke (monetarnih vlasti) i gotov novac izvan komercijalnih
banaka. Depoziti po vi|ewu u doma}oj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda
su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tablica 11) predstavljaju depozite necentralne
(tabela 11) i predstavqaju depozite necentralne vlade (kantona, op{tina i
vlade (kantona, op}ina i fondova), depozite poduze}a i privatnog sektora. Oro~eni i
fondova), depozite preduze}a i privatnog sektora. Oro~eni i {tedni depoziti u
{tedni depoziti u doma}oj valuti, depoziti po vi|enju u inozemnoj valuti i oro~eni i
doma}oj valuti, depoziti po vi|ewu u stranoj valuti i oro~eni i {tedni depoziti
{tedni depoziti u inozemnoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tablica 11), u stranoj valuti su preuzeti iz Monetarnog pregleda (tabela 11), i predstavqaju
i predstavljaju depozite necentralne vlade, depozite poduze}a i privatnog sektora. depozite necentralne vlade, depozite preduze}a i privatnog sektora. Rezervni
Pri~uvni novac M0 (primarni novac ili monetarna baza) je u cjelosti preuzet iz Bilanca novac M0 (primarni novac ili monetarna baza) je u potpunosti preuzet iz Bilansa
stanja CBBiH (tablica 12), a ~ine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti stawa CBBiH (tabela 12), a ~ine ga gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti
poslovnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod komercijalnih banaka i depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade)
monetarnih vlasti. Monetarni agregat M1 ~ine gotovina izvan banaka i depoziti po kod monetarnih vlasti. Monetarni agregat M1 ~ine gotovina izvan banaka i depoziti
vi|enju u doma}oj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne po vi|ewu u doma}oj valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita
vlade). Monetarni agregat QM je definiran kao istoimena pozicija u Monetarnom centralne vlade). Monetarni agregat QM je definisan kao istoimena pozicija u
pregledu (tablica 11) i obuhva}a oro~ene i {tedne depozite u doma}oj valuti, depozite Monetarnom pregledu (tabela 11) i obuhvata oro~ene i {tedne depozite u doma}oj
po vi|enju u inozemnoj valuti i oro~ene i {tedne depozite u inozemnoj valuti svih valuti, depozite po vi|ewu u stranoj valuti i oro~ene i {tedne depozite u stranoj
doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade). valuti svih doma}ih institucionalnih sektora (osim depozita centralne vlade).
Nov~anu masu M2 ~ine monetarni agregati, novac M1 i kvazi novac QM. Nov~anu masu M2 ~ine monetarni agregati, novac M1 i kvazi novac QM.

- 123 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T09: T09:
Monetarni pregled Monetary Survey
- na kraju perioda, u milionima KM - - end of period, in millions of KM -
AKTIVA
Neto strana aktiva Doma}i krediti
Godina Mjesec Potra`ivanja od Potr`ivanja Potra`ivanja od Potra`ivanja Ukupno
Strana aktiva Strana pasiva centralne vlade od kantona i nefinansijskih od privatnog
(neto) op}ina preduze}a sektora
ASSETS
Foreign Assets (Net)
Claims on Claims on
Year Month Claims on Claims on Non-financial Total
Private Sector
Foreign assets Foreign liabilities Central Govern- Non-central enterprises private
ment (net) Government nonfinancial sector
enterprises
1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9 10 = 6+7+8+9 11 = 5+10

1997. 12. 1.157,8 -1.658,3 -500,5 -187,9 4,8 2.315,5 134,8 2.267,2 1.766,7

1998. 12. 1.170,5 -1.605,8 -435,4 -180,9 8,6 2.546,8 260,9 2.635,4 2.200,0

1999. 12. 1.715,5 -1.519.4 196,1 -159,1 16,6 2.467,2 277,2 2.601,9 2.798,1

2000. 12. 1.988,3 -1.577,3 411,0 -129,0 9,3 2.584,4 398,7 2.863,4 3.274,4

2001. 12. 4.098,9 -1.556,5 2.542,5 -318,7 25,4 2.601,8 704,3 3.012,8 5.555,2

2002. 12. 3.980,5 -1.794,8 2.185,7 -385,1 28,7 2.714,7 1.505,8 3.864,1 6.049,8

2003. 12. 4.382,6 -2.438,0 1.944,6 -467,5 21,5 3.037,6 2.039,1 4.630,7 6.575,3

2004. 12. 5.412,8 -2.652,1 2.760,8 -443,0 24,7 3.181,9 2.701,0 5.464,6 8.225,4

2005. 12. 6.348,9 -3.560,3 2.788,6 -552,5 31,5 3.955,9 3.539,8 6.974,6 9.763,2

2006. 12. 7.808,1 -4.033,8 3.774,3 -873,9 61,2 4.760,0 4.481,5 8.428,8 12.203,1

2007. 12. 10.260,2 -5.115,4 5.144,8 -2.145,0 111,2 5.974,4 5.863,4 9.804,0 14.948,9

2007. 01. 7.807,1 -4.036,2 3.770,9 -822,4 57,2 4.795,1 4.536,4 8.566,3 12.337,2

02. 7.836,4 -4.013,1 3.823,3 -837,6 62,3 4.910,2 4.623,3 8.758,1 12.581,5

03. 7.985,7 -4.194,0 3.791,7 -916,7 77,4 5.024,3 4.777,0 8.962,0 12.753,7

04. 7.962,9 -4.160,7 3.802,2 -929,5 83,5 5.087,6 4.953,6 9.195,2 12.997,4

05. 8.010,9 -4.164,1 3.846,8 -901,9 85,7 5.192,9 5.085,4 9.462,0 13.308,8

06. 9.541,7 -4.498,6 5.043,1 -2.100,2 90,3 5.294,9 5.209,5 8.494,5 13.537,5

07. 9.607,1 -4.510,4 5.096,7 -2.108,0 93,6 5.405,0 5.339,7 8.730,3 13.827,0

08. 9.709,9 -4.544,8 5.165,1 -2.073,3 95,8 5.484,7 5.444,8 8.952,0 14.117,1

09. 9.860,2 -4.660,7 5.199,4 -2.106,5 98,1 5.567,9 5.557,5 9.117,1 14.316,5

10. 10.154,4 -4.758,7 5.395,7 -2.299,6 102,8 5.695,9 5.670,9 9.170,0 14.565,7

11. 10.028,0 -4.831,9 5.196,1 -2.248,8 105,1 5.826,8 5.768,6 9.451,6 14.647,7

12. 10.260,2 -5.115,4 5.144,8 -2.145,0 111,2 5.974,4 5.863,4 9.804,0 14.948,9

2008. 01. 10.144,0 -5.123,9 5.020,1 -2.047,3 110,7 6.043,5 5.912,2 10.019,1 15.039,2

02. 9.818,7 -5.041,9 4.776,8 -1.982,0 115,4 6.242,0 6.041,3 10.416,8 15.193,6

03. 9.792,9 -5.167,0 4.625,8 -2.006,1 115,9 6.431,6 6.184,5 10.725,9 15.351,7

*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Final data for 2007.

Bilje{ka: Notes:
Monetarni pregled prikazuje konsolidovane podatke iz Bilansa stanja CBBiH The monetary survey represents the consolidated data from the Balance sheet of
(tabela 12) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka BiH (tabela 13). Neto CBBiH (table 12) and the Analytical Accounts of BH Commercial Banks (table 13).
strana aktiva predstavlja razliku izme|u zbira stranih aktiva monetarnih vlasti i Foreign assets (net) represent the difference between total foreign assets and total
komercijalnih banaka i zbira stranih pasiva monetarnih vlasti i komercijalnih banaka. foreign liabilities of the monetary authorities and commercial banks. Domestic credit
Doma}i krediti predstavljaju potra`ivanja komercijalnih banaka od svih doma} represent commercial banks claims on all domestic institutional sectors, but it should
ih institucionalnih sektora uz napomenu da su potra`ivanja od centralne vlade be noted that claims on central government are presented in net amounts, i.e. they
iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod are reduced by the deposits of central government with the CBBH and with BiH
komercijalnih banaka BiH. commercial banks.

- 124 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T09: T09:
Monetarni pregled Monetarni pregled

- na kraju razdoblja, u milijunima KM - - na kraju perioda, u milionima KM -
AKTIVA
Neto inozemna aktiva Doma}i krediti
Godina Mjesec Potra`ivanja od Potra`ivanja Potra`ivanja od Potra`ivanja Ukupno
Inozemna aktiva Inozemna pasiva centralne vlade od kantona i nefinancijskih od privatnog
(neto) op}ina poduze}a sektora
ASSETS
Neto strana aktiva Potra`i-vawa od privatnog sektora
Potra`ivawa Potra`i-
Godina Mjesec Potra`ivawa Potr`ivawa Ukupno
od nefi- vawa od
Strana aktiva Strana pasiva od centralne od kantona i nansijskih privatnog
vlade (neto) op{tina preduze}a sektora
1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9 10 = 6+7+8+9 11 = 5+10

1997. 12. 1.157,8 -1.658,3 -500,5 -187,9 4,8 2.315,5 134,8 2.267,2 1.766,7

1998. 12. 1.170,5 -1.605,8 -435,4 -180,9 8,6 2.546,8 260,9 2.635,4 2.200,0

1999. 12. 1.715,5 -1.519.4 196,1 -159,1 16,6 2.467,2 277,2 2.601,9 2.798,1

2000. 12. 1.988,3 -1.577,3 411,0 -129,0 9,3 2.584,4 398,7 2.863,4 3.274,4

2001. 12. 4.098,9 -1.556,5 2.542,5 -318,7 25,4 2.601,8 704,3 3.012,8 5.555,2

2002. 12. 3.980,5 -1.794,8 2.185,7 -385,1 28,7 2.714,7 1.505,8 3.864,1 6.049,8

2003. 12. 4.382,6 -2.438,0 1.944,6 -467,5 21,5 3.037,6 2.039,1 4.630,7 6.575,3

2004. 12. 5.412,8 -2.652,1 2.760,8 -443,0 24,7 3.181,9 2.701,0 5.464,6 8.225,4

2005. 12. 6.348,9 -3.560,3 2.788,6 -552,5 31,5 3.955,9 3.539,8 6.974,6 9.763,2

2006. 12. 7.808,1 -4.033,8 3.774,3 -873,9 61,2 4.760,0 4.481,5 8.428,8 12.203,1

2007. 12. 10.260,2 -5.115,4 5.144,8 -2.145,0 111,2 5.974,4 5.863,4 9.804,0 14.948,9

2007. 01. 7.807,1 -4.036,2 3.770,9 -822,4 57,2 4.795,1 4.536,4 8.566,3 12.337,2

02. 7.836,4 -4.013,1 3.823,3 -837,6 62,3 4.910,2 4.623,3 8.758,1 12.581,5

03. 7.985,7 -4.194,0 3.791,7 -916,7 77,4 5.024,3 4.777,0 8.962,0 12.753,7

04. 7.962,9 -4.160,7 3.802,2 -929,5 83,5 5.087,6 4.953,6 9.195,2 12.997,4

05. 8.010,9 -4.164,1 3.846,8 -901,9 85,7 5.192,9 5.085,4 9.462,0 13.308,8

06. 9.541,7 -4.498,6 5.043,1 -2.100,2 90,3 5.294,9 5.209,5 8.494,5 13.537,5

07. 9.607,1 -4.510,4 5.096,7 -2.108,0 93,6 5.405,0 5.339,7 8.730,3 13.827,0

08. 9.709,9 -4.544,8 5.165,1 -2.073,3 95,8 5.484,7 5.444,8 8.952,0 14.117,1

09. 9.860,2 -4.660,7 5.199,4 -2.106,5 98,1 5.567,9 5.557,5 9.117,1 14.316,5

10. 10.154,4 -4.758,7 5.395,7 -2.299,6 102,8 5.695,9 5.670,9 9.170,0 14.565,7

11. 10.028,0 -4.831,9 5.196,1 -2.248,8 105,1 5.826,8 5.768,6 9.451,6 14.647,7

12. 10.260,2 -5.115,4 5.144,8 -2.145,0 111,2 5.974,4 5.863,4 9.804,0 14.948,9

2008. 01. 10.144,0 -5.123,9 5.020,1 -2.047,3 110,7 6.043,5 5.912,2 10.019,1 15.039,2

02. 9.818,7 -5.041,9 4.776,8 -1.982,0 115,4 6.242,0 6.041,3 10.416,8 15.193,6

03. 9.792,9 -5.167,0 4.625,8 -2.006,1 115,9 6.431,6 6.184,5 10.725,9 15.351,7
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Kona~ni podaci za 2007. godinu.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Monetarni pregled prikazuje konsolidovane podatke iz Bilansa stanja CBBiH Monetarni pregled prikazuje konsolidovane podatke iz Bilansa stawa CBBiH
(tabela 12) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka BiH (tabela 13). Neto (tabela 12) i Konsolidovanog bilansa komercijalnih banaka BiH (tabela 13). Neto
strana aktiva predstavlja razliku izme|u zbira stranih aktiva monetarnih vlasti i strana aktiva predstavqa razliku izme|u zbira stranih aktiva monetarnih vlasti
komercijalnih banaka i zbira stranih pasiva monetarnih vlasti i komercijalnih banaka. i komercijalnih banaka i zbira stranih pasiva monetarnih vlasti i komercijalnih
Doma}i krediti predstavljaju potra`ivanja komercijalnih banaka od svih doma} banaka. Doma}i krediti predstavqaju potra`ivawa komercijalnih banaka od svih
ih institucionalnih sektora uz napomenu da su potra`ivanja od centralne vlade doma}ih institucionalnih sektora uz napomenu da su potra`ivawa od centralne
iskazana u neto iznosu, tj. umanjena za depozite centralne vlade kod CBBiH i kod vlade iskazana u neto iznosu, tj. umawena za depozite centralne vlade kod CBBiH
komercijalnih banaka BiH. i kod komercijalnih banaka BiH.

- 125 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T09: T09:
Monetarni pregled (nastavak) Monetary Survey (continued)
- na kraju perioda, u milionima KM - - end of period, in millions of KM -
PASIVA
Nov~ana masa (M2)
Novac (M1) Kvazi novac (QM)
Godina Mjesec Depoziti po Depoziti po Oro~eni i Oro~eni i
Gotovina izvan vi|enju u doma} vi|enju u stranoj {tedni dep. u {tedni dep. u Ostalo Ukupno
banaka oj valuti valuti doma}oj valuti stranoj valuti
LIABILITIES
Broad Money (M2)
Money (M1) Quasi Money (QM)
Time Time
Year Month Demand Demand depos- Total
Currency outside and sav. and sav.
deposits in dom. its in foreign Other
banks deposits in deposits in
curr. curr. dom. curr. foreign curr.
1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9=6+7+8 10=5+9 11 12=10+11

1997. 12. 112,5 139,2 251,7 553,7 9,6 363,3 926,5 1.178,2 588,5 1.766,7

1998. 12. 162,5 147,5 310,0 762,1 8,0 467,0 1.237,0 1.547,0 653,1 2.200,0

1999. 12. 515,3 584,6 1.099,9 465,5 22,4 577,3 1.065,1 2.165,0 633,0 2.798,1

2000. 12. 651,7 750,0 1.401,7 559,5 77,9 428,2 1.065,6 2.467,3 807,1 3.274,4

2001. 12. 1.673,9 1.018,4 2.692,3 928,5 140,9 907,7 1.977,0 4.669,3 885,9 5.555,2

2002. 12. 1.734,4 1.273,3 3.007,6 817,1 272,2 974,4 2.063,7 5.071,3 978,6 6.049,8

2003. 12. 1.601,3 1.512,1 3.113.4 818,3 461,9 1.102,5 2.382,7 5,496,1 1.079,1 6.575,3

2004. 12. 1.670,6 1.864,9 3.535,4 988,1 703,4 1.604,6 3.296,1 6.831,6 1.393,9 8.225,4

2005. 12. 1.729,1 2.373,6 4.102,8 1.154,8 818,1 1.999,4 3.972,3 8.075,1 1.688,1 9.763,2

2006. 12. 1.978,3 3.092,3 5.070,7 1.358,8 1.098,8 2.544,4 5.002,0 10.072,7 2.130,4 12.203,1

2007. 12. 2.185,3 3.974,6 6.159,8 1.459,3 1.517,4 3.113,2 6.089,9 12.249,7 2.699,2 14.948,9

2007. 01. 1.861,6 3.198,8 5.060,4 1.347,0 1.146,4 2.599,6 5.093,1 10.153,4 2.183,7 12.337,2

02. 1.897,7 3.264,4 5.162,2 1.377,4 1.155,0 2.681,4 5.213,8 10.376,0 2.205,5 12.581,5

03. 1.910,8 3.389,6 5.300,4 1.322,8 1.173,2 2.704,2 5.200,2 10.500,6 2.253,1 12.753,7

04. 1.951,7 3.487,5 5.439,1 1.338,9 1.238,7 2.723,0 5.300,5 10.739,6 2.257,7 12.997,4

05. 1.928,7 3.601,7 5.530,4 1.402,8 1.260,5 2.793,9 5.457,1 10.987,5 2.321,3 13.308,8

06. 2.002,6 3.674,0 5.676,6 1.385,3 1.308,5 2.824,0 5.517,8 11.194,4 2.343,1 13.537,5

07. 2.058,2 3.748,8 5.807,0 1.414,4 1.322,2 2.843,6 5.580,2 11.387,2 2.439,8 13.827,0

08. 2.066,0 3.795,2 5.861,2 1.446,6 1.338,0 2.922,8 5.707,4 11.568,6 2.548,4 14.117,1

09. 2.085,5 3.858,5 5.944,0 1.408,6 1.366,2 2.975,0 5.749,7 11.693,7 2.622,8 14.316,5

10. 2.066,2 3.948,0 6.014,2 1.436,8 1.415,3 3.003,1 5.855,1 11.869,3 2.696,4 14.565,7

11. 2.065,2 3.879,1 5.944,4 1.501,9 1.438,3 3.042,9 5.983,1 11.927,5 2.720,2 14.647,7

12. 2.185,3 3.974,6 6.159,8 1.459,3 1.517,4 3.113,2 6.089,9 12.249,7 2.699,2 14.948,9

2008. 01. 2.043,5 3.860,9 5.904,4 1.542,0 1.532,4 3.247,1 6.321,5 12.225,9 2.813,2 15.039,2

02. 2.074,8 3.865,3 5.940,1 1.505,1 1.523,1 3.313,0 6.341,3 12.281,4 2.912,2 15.193,6

03. 2.061,2 3.944,7 6.005,9 1.572,8 1.602,8 3.220,7 6.396,3 12.402,1 2.949,6 15.351,7
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Final data for 2007.

Bilje{ka: Notes:
Nov~anu masu M2 - vidi napomenu uz tabelu T10. Money supply M2 - see notes from table T10.
Novac M1 - vidi napomenu uz tabelu T10. Money M1 - see notes from table T10.
Kvazi novac QM - vidi napomenu uz tabelu T10. Quasi money QM - see notes from table T10.
U stavku ostalo uklju~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, Item Other includes bonds, restricted deposits, counterpart funds, government
vladini fondovi za kreditiranje i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) su nelocirane funds for lending and other items (net), while Other items (net) are unallocated
(neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive. items of liabilities reduced by the unallocated items of assets.

- 126 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T09: T09:
Monetarni pregled (nastavak) Monetarni pregled (nastavak)
- na kraju razdoblja, u milijunima KM - - end of period, in millions of KM -
PASIVA
Nov~ana masa (M2)
Novac (M1) Kvazi novac (QM)
Depoziti po Depoziti po Oro~eni i Oro~eni i
Godina Mjesec Gotovina izvan {tedni dep.
banaka vi|enju u doma} vi|enju u {tedni dep. u u inozemnoj Ostalo Ukupno
oj valuti inozemnoj valuti doma}oj valuti valuti
PASIVA
Nov~ana masa (M2)
Novac (M1) Kvazi novac (QM)
Depoziti po Depoziti po Oro~eni i Oro~eni i
Godina Mjesec Gotovina izvan {tedni dep. {tedni Total
banaka vi|ewu u vi|ewu u stra- u doma}oj dep. u Ostalo
doma}oj valuti noj valuti valuti stranoj valuti
1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9=6+7+8 10=5+9 11 12=10+11

1997. 12. 112,5 139,2 251,7 553,7 9,6 363,3 926,5 1.178,2 588,5 1.766,7

1998. 12. 162,5 147,5 310,0 762,1 8,0 467,0 1.237,0 1.547,0 653,1 2.200,0

1999. 12. 515,3 584,6 1.099,9 465,5 22,4 577,3 1.065,1 2.165,0 633,0 2.798,1

2000. 12. 651,7 750,0 1.401,7 559,5 77,9 428,2 1.065,6 2.467,3 807,1 3.274,4

2001. 12. 1.673,9 1.018,4 2.692,3 928,5 140,9 907,7 1.977,0 4.669,3 885,9 5.555,2

2002. 12. 1.734,4 1.273,3 3.007,6 817,1 272,2 974,4 2.063,7 5.071,3 978,6 6.049,8

2003. 12. 1.601,3 1.512,1 3.113.4 818,3 461,9 1.102,5 2.382,7 5,496,1 1.079,1 6.575,3

2004. 12. 1.670,6 1.864,9 3.535,4 988,1 703,4 1.604,6 3.296,1 6.831,6 1.393,9 8.225,4

2005. 12. 1.729,1 2.373,6 4.102,8 1.154,8 818,1 1.999,4 3.972,3 8.075,1 1.688,1 9.763,2

2006. 12. 1.978,3 3.092,3 5.070,7 1.358,8 1.098,8 2.544,4 5.002,0 10.072,7 2.130,4 12.203,1

2007. 12. 2.185,3 3.974,6 6.159,8 1.459,3 1.517,4 3.113,2 6.089,9 12.249,7 2.699,2 14.948,9

2007. 01. 1.861,6 3.198,8 5.060,4 1.347,0 1.146,4 2.599,6 5.093,1 10.153,4 2.183,7 12.337,2

02. 1.897,7 3.264,4 5.162,2 1.377,4 1.155,0 2.681,4 5.213,8 10.376,0 2.205,5 12.581,5

03. 1.910,8 3.389,6 5.300,4 1.322,8 1.173,2 2.704,2 5.200,2 10.500,6 2.253,1 12.753,7

04. 1.951,7 3.487,5 5.439,1 1.338,9 1.238,7 2.723,0 5.300,5 10.739,6 2.257,7 12.997,4

05. 1.928,7 3.601,7 5.530,4 1.402,8 1.260,5 2.793,9 5.457,1 10.987,5 2.321,3 13.308,8

06. 2.002,6 3.674,0 5.676,6 1.385,3 1.308,5 2.824,0 5.517,8 11.194,4 2.343,1 13.537,5

07. 2.058,2 3.748,8 5.807,0 1.414,4 1.322,2 2.843,6 5.580,2 11.387,2 2.439,8 13.827,0

08. 2.066,0 3.795,2 5.861,2 1.446,6 1.338,0 2.922,8 5.707,4 11.568,6 2.548,4 14.117,1

09. 2.085,5 3.858,5 5.944,0 1.408,6 1.366,2 2.975,0 5.749,7 11.693,7 2.622,8 14.316,5

10. 2.066,2 3.948,0 6.014,2 1.436,8 1.415,3 3.003,1 5.855,1 11.869,3 2.696,4 14.565,7

11. 2.065,2 3.879,1 5.944,4 1.501,9 1.438,3 3.042,9 5.983,1 11.927,5 2.720,2 14.647,7

12. 2.185,3 3.974,6 6.159,8 1.459,3 1.517,4 3.113,2 6.089,9 12.249,7 2.699,2 14.948,9

2008. 01. 2.043,5 3.860,9 5.904,4 1.542,0 1.532,4 3.247,1 6.321,5 12.225,9 2.813,2 15.039,2

02. 2.074,8 3.865,3 5.940,1 1.505,1 1.523,1 3.313,0 6.341,3 12.281,4 2.912,2 15.193,6

03. 2.061,2 3.944,7 6.005,9 1.572,8 1.602,8 3.220,7 6.396,3 12.402,1 2.949,6 15.351,7
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Kona~ni podaci za 2007. godinu.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Novac M1 - vidi bilje{ku uz tablicu T10 Novac M1 -vidi biqe{ku uz tabelu T10.
Kvazi novac QM - vidi bilje{ku uz tablicu T10 Kvazi novac QM -vidi biqe{ku uz tabelu T10.
Nov~anu masu M2 - vidi bilje{ku uz tablicu T10 Nov~anu masu M2 -vidi biqe{ku uz tabelu T10.
U stavku ostalo uklju~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, U stavku ostalo ukqu~ene su obveznice, ograni~eni depoziti, protustavke fondova, vladini
vladini fondovi za kreditiranje i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) su nelocirane fondovi za kreditirawe i ostale stavke (neto). Ostale stavke (neto) su nelocirane
(neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive. (neraspore|ene) stavke pasive umawene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

- 127 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T10: T10:
Bilans stanja CBBiH Balance sheet of CBBH

- na kraju perioda, u milionima KM - - end of period, in millions of KM -
AKTIVA PASIVA
Rezervni novac
Godina Mjesec Potra`ivanja Ukupno Depoziti Kapitalni
Strana aktiva od privatnog Gotovina izvan Strana pasiva centralne Ostalo Ukupno
sektora monetarnih vlade ra~uni
vlasti
ASSETS LIABILITIES
Reserve Money
Deposits
Year Month Claims on Cash Outside Foreign Li- Capital
Foreign Assets Total of Central Other Total
Private Sector monetary abilities Accounts
Government
authorities
1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9 10 11 12=7+...+11

1997. 12. 144,1 0,0 144,1 114,6 160,1 0,0 0,1 0,4 -16,6 144,1
1998. 12. 283,3 0,0 283,3 167,5 246,5 0,0 7,3 29,5 -0,1 283,3
1999. 12. 867,1 0,0 867,1 538,.4 827,6 0,1 9,1 33,7 -3,3 867,1
2000. 12. 1.027,7 0,0 1.027,7 695,9 957,9 0,2 10,3 58,5 0,7 1.027,7
2001. 12. 2.735,0 0,2 2.735,1 1.806,0 2.542,9 30,0 48,7 121,5 -7,9 2.735,1
2002. 12. 2.511,9 0,2 2.512,0 1.868,7 2.318,5 1,2 26.7 180,7 -15,1 2.512,0
2003. 12. 2.820,7 1,0 2.821,7 1.721,9 2.609,1 1,0 18,6 214,7 -21,8 2.821,7
2004 12. 3.506,8 1,8 3.508,5 1.817,4 3.240,8 1,0 44,6 226,5 -4,3 3.508,5
2005. 12. 4.252,3 1,9 4.254,3 1.907,2 3.972,4 1,0 37,7 245,0 -1,8 4.254,3
2006. 12. 5.479,5 2,3 5.481,8 2.154,2 5.056,6 1,0 126,1 301,0 -2,9 5.481,8
2007. 12. 6.726,3 2,2 6.728,5 2.439,7 6.229,0 0,9 74,8 386,4 37,4 6.728,5
2007. 01. 5.448,1 2,2 5.450,3 2.077,4 4.995,6 1,0 146,0 310,6 -2,9 5.450,3
02. 5.488,8 2,3 5.491,1 2.096,5 5.052,6 1,0 121,7 320,1 -4,3 5.491,1
03. 5.613,3 2,2 5.615,5 2.107,6 5.143,6 1,0 145,7 329,2 -4,0 5.615,5
04. 5.726,5 2,2 5.728,7 2.161,3 5.287,9 1,0 126,0 337,3 -23,5 5.728,7
05. 5.778,9 2,2 5.781,1 2.157,2 5.339,8 1,0 118,1 346,8 -24,6 5.781,1
06. 5.927,0 2,2 5.929,2 2.207,6 5.485,2 1,0 108,3 358,1 -23,4 5.929,2
07. 6.231,2 2,3 6.233,5 2.294,5 5.756,0 1,0 128,0 372,8 -24,3 6.233,5
08. 6.326,0 2,2 6.328,2 2.292,7 5.869,1 1,0 93,6 388,9 -24,3 6.328,2
09. 6.502,9 2,2 6.505,1 2.302,9 6.024,4 0,9 100,4 402,3 -23,0 6.505,1
10. 6.546,6 2,2 6.548,8 2.307,0 6.052,7 0,9 101,0 417,7 -23,5 6.548,8
11. 6.440,7 2,2 6.442,9 2.299,5 5.952,2 0,9 79,1 434,2 -23,6 6.442,9
12. 6.726,3 2,2 6.728,5 2.439,7 6.229,0 0,9 74,8 386,4 37,4 6.728,5
2008. 01. 6.664,4 2,2 6.666,6 2.292,8 6.120,2 0,9 97,9 411,9 35,7 6.666,6
02. 6.600,4 2,1 6.602,5 2.297,9 6.018,9 0,9 117,3 430,1 35,3 6.602,5
03. 6.631,2 2,1 6.633,3 2.310,7 5.982,6 0,9 173,4 439,5 36,9 6.633,3
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Final data for 2007.

Bilje{ka: Notes:
Strana aktiva CBBiH obuhvata devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod The CBBH foreign assets comprise foreign currency in CBBH vault, foreign currency
inostranih banaka, raspolaganje SDR-om i dugoro~ne strane vrijednosne papire. deposits with foreign banks, SDR holdings and long-term foreign securities. Claims
Potra`ivanja od privatnog sektora predstavljaju potra`ivanja od radnika CBBiH on private sector consists of claims on employees of CBBH for the long-term credits
za date dugoro~ne kredite. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza) given to them. Reserve money (primary money or monetary base) is comprised of
~ine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i depoziti cash outside monetary authorities, deposits of commercial banks and deposits of other
ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina domestic sectors (except for Central Government with monetary authorities).
izvan monetarnih vlasti predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih The currency outside monetary authorities consists of currency in circulation outside
vlasti). Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoro~ne obaveze prema nerezidentima, the central bank (monetary authorities). The CBBH foreign liabilities are comprised of
depozite nerezidenata i ostale kratkoro~ne obaveze prema nerezidentima i short-term liabilities towards non-residents, deposits of non-residents and other short-
obaveze prema MMF-u (ra~uni 1 i 2). Kapitalni ra~uni sadr`e po~etni kapital term liabilities towards non-residents and liabilities towards the IMF (Account 1and
i rezerve, dionice i akumulirane dobiti banke od osnivanja. U stavku ostalo 2). Capital accounts are comprised of the initial capital and reserves, shares and the
uklju~eni su ostali depoziti po vi|enju u stranoj valuti i ostale stavke (neto) koje accumulated profits of the bank since its establishment.
predstavljaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane Item Other include other demand deposits in foreign currency and other items net
(neraspore|ene) stavke aktive. which are unallocated items of liabilities reduced by the unallocated items of assets.

- 128 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T10: T10:
Bilans stanja CBBiH Bilans stawa CBBiH

- na kraju razdoblja, u milijunima KM - - na kraju perioda, u milionima KM -
AKTIVA PASIVA
Pri~uvni novac
Godina Mjesec Inozemna Potra`ivanja Ukupno Inozemna Depoziti Kapitalni
od privatnog Gotovina izvan centralne Ostalo Ukupno
aktiva sektora monetarnih pasiva vlade ra~uni
vlasti
AKTIVA PASIVA
Rezervni novac
Potra`ivawa Strana Depoziti
Godina Mjesec Gotovina van Kapitalni
Strana aktiva od privatnog Ukupno pasiva centralne Ostalo Ukupno
monetarnih ra~uni
sektora liabilities vlade
vlasti
1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 8 9 10 11 12=7+...+11

1997. 12. 144,1 0,0 144,1 114,6 160,1 0,0 0,1 0,4 -16,6 144,1
1998. 12. 283,3 0,0 283,3 167,5 246,5 0,0 7,3 29,5 -0,1 283,3
1999. 12. 867,1 0,0 867,1 538,.4 827,6 0,1 9,1 33,7 -3,3 867,1
2000. 12. 1.027,7 0,0 1.027,7 695,9 957,9 0,2 10,3 58,5 0,7 1.027,7
2001. 12. 2.735,0 0,2 2.735,1 1.806,0 2.542,9 30,0 48,7 121,5 -7,9 2.735,1
2002. 12. 2.511,9 0,2 2.512,0 1.868,7 2.318,5 1,2 26.7 180,7 -15,1 2.512,0
2003. 12. 2.820,7 1,0 2.821,7 1.721,9 2.609,1 1,0 18,6 214,7 -21,8 2.821,7
2004 12. 3.506,8 1,8 3.508,5 1.817,4 3.240,8 1,0 44,6 226,5 -4,3 3.508,5
2005. 12. 4.252,3 1,9 4.254,3 1.907,2 3.972,4 1,0 37,7 245,0 -1,8 4.254,3
2006. 12. 5.479,5 2,3 5.481,8 2.154,2 5.056,6 1,0 126,1 301,0 -2,9 5.481,8
2007. 12. 6.726,3 2,2 6.728,5 2.439,7 6.229,0 0,9 74,8 386,4 37,4 6.728,5
2007. 01. 5.448,1 2,2 5.450,3 2.077,4 4.995,6 1,0 146,0 310,6 -2,9 5.450,3
02. 5.488,8 2,3 5.491,1 2.096,5 5.052,6 1,0 121,7 320,1 -4,3 5.491,1
03. 5.613,3 2,2 5.615,5 2.107,6 5.143,6 1,0 145,7 329,2 -4,0 5.615,5
04. 5.726,5 2,2 5.728,7 2.161,3 5.287,9 1,0 126,0 337,3 -23,5 5.728,7
05. 5.778,9 2,2 5.781,1 2.157,2 5.339,8 1,0 118,1 346,8 -24,6 5.781,1
06. 5.927,0 2,2 5.929,2 2.207,6 5.485,2 1,0 108,3 358,1 -23,4 5.929,2
07. 6.231,2 2,3 6.233,5 2.294,5 5.756,0 1,0 128,0 372,8 -24,3 6.233,5
08. 6.326,0 2,2 6.328,2 2.292,7 5.869,1 1,0 93,6 388,9 -24,3 6.328,2
09. 6.502,9 2,2 6.505,1 2.302,9 6.024,4 0,9 100,4 402,3 -23,0 6.505,1
10. 6.546,6 2,2 6.548,8 2.307,0 6.052,7 0,9 101,0 417,7 -23,5 6.548,8
11. 6.440,7 2,2 6.442,9 2.299,5 5.952,2 0,9 79,1 434,2 -23,6 6.442,9
12. 6.726,3 2,2 6.728,5 2.439,7 6.229,0 0,9 74,8 386,4 37,4 6.728,5
2008. 01. 6.664,4 2,2 6.666,6 2.292,8 6.120,2 0,9 97,9 411,9 35,7 6.666,6
02. 6.600,4 2,1 6.602,5 2.297,9 6.018,9 0,9 117,3 430,1 35,3 6.602,5
03. 6.631,2 2,1 6.633,3 2.310,7 5.982,6 0,9 173,4 439,5 36,9 6.633,3
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Kona~ni podaci za 2007. godinu.

Bilje{ka: Biqe{ka:
Inozemna aktiva CBBiH obuhva}a devize u blagajni CBBiH, devizne depozite kod Strana aktiva CBBiH obuhvata devize u trezoru CBBiH, devizne depozite kod
inozemnih banaka, raspolaganje SDR-om i dugoro~ne inozemne vrijednosne papire. inostranih banaka, raspolagawe SDR-om i dugoro~ne strane hartije od vrijednosti.
Potra`ivanja od privatnog sektora predstavljaju potra`ivanja od radnika CBBiH Potra`ivawa od privatnog sektora predstavqaju potra`ivawa od radnika CBBiH
za date dugoro~ne kredite. Pri~uvni novac (primarni novac ili monetarna baza) za date dugoro~ne kredite. Rezervni novac (primarni novac ili monetarna baza)
~ine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti poslovnih banaka i depoziti ~ine gotov novac izvan monetarnih vlasti, depoziti komercijalnih banaka i
ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti. Gotovina depoziti ostalih doma}ih sektora (osim centralne vlade) kod monetarnih vlasti.
izvan monetarnih vlasti predstavlja gotov novac izvan centralne banke (monetarnih Gotovina izvan monetarnih vlasti predstavqa gotov novac izvan centralne banke
vlasti). Inozemna pasiva CBBiH obuhva}a kratkoro~ne obveze prema nerezidentima, (monetarnih vlasti). Strana pasiva CBBiH obuhvata kratkoro~ne obaveze prema
depozite nerezidenata i ostale kratkoro~ne obveze prema nerezidentima i obveze nerezidentima, depozite nerezidenata i ostale kratkoro~ne obaveze prema
prema MMF-u (ra~uni 1 i 2). Kapitalni ra~uni sadr`e po~etni kapital i pri~uve, nerezidentima i obaveze prema MMF-u (ra~uni 1 i 2). Kapitalni ra~uni sadr`e
dionice i akumulirane dobiti banke od osnutka. U stavku ostalo uklju~eni su po~etni kapital i rezerve, akcije i akumulisane dobiti banke od osnivawa.
ostali depoziti po vi|enju u stranoj valuti i ostale stavke (neto) koje predstavljaju U stavku ostalo ukqu~eni su ostali depoziti po vi|ewu u stranoj valuti i
nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive umanjene za nelocirane (neraspore|ene) ostale stavke (neto) koje predstavqaju nelocirane (neraspore|ene) stavke pasive
stavke aktive. umawene za nelocirane (neraspore|ene) stavke aktive.

- 129 -
BILTEN 1 MART 2008 BULLETIN 1 MARCH 2008
T11: T11:
Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH Analytical Accounts of Commercial Banks in BiH

- na kraju perioda, u milionima KM -
- end of period, in millions of KM -

AKTIVA
Godina Mjesec Potra`ivanja od generalne Potra`ivanja od nefin. Potra`ivanja od
Rezerve Strana aktiva Ukupno
vlade preduze}a privatnog sektora

ASSETS
Year Month Claims on General Claims on Non-financial Claims on Private
Reserves Foreign Assets Total
Government enterprises Sector
1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 239,5 657,8 133,8 2.171,0 134,8 3.336,9


1998. 12. 207,6 604,6 113,0 2.546,8 260,9 3.733,0
1999. 12. 274,7 848,4 36,7 2.467,2 277,2 3.904,3
2000. 12. 287,4 960,7 33,8 2.584,4 398,7 4.265,0
2001. 12. 871,9 1.364,0 32,9 2.601,8 704,3 5.574,9
2002. 12. 595,2 1.468,7 60,7 2.714,7 1.505,8 6.345,0
2003. 12. 1.004,6 1.561,9 45,6 3.037,6 2.038,3 7.688,0
2004. 12. 1.566,6 1.906,1 45,6 3.181,9 2.699,6 9.399,8
2005. 12. 2.233,9 2.096,6 50,1 3.955,9 3.538,2 11.874,6
2006. 12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5
2007. 12. 4.022,3 3.533,9 127,6 5.976,0 5.860,0 19.519,8
2007. 01. 3.120,5 2.359,0 64,5 4.795,1 4.534,4 14.873,5
02. 3.138,7 2.347,6 69,3 4.910,2 4.621,3 15.087,1
03. 3.214,1 2.372,4 84,2 5.024,3 4.775,1 15.470,1
04. 3.320,7 2.236,4 97,8 5.087,6 4.951,7 15.694,1
05. 3.398,4 2.232,0 100,2 5.192,9 5.083,5 16.007,0
06. 3.469,0 3.614,7 104,6 5.294,9 5.207,6 17.690,9
07. 3.685,0 3.375,9 108,5 5.405,0 5.337,8 17.912,1
08. 3.791,2 3.383,9 110,9 5.484,7 5.442,9 18.213,8
09. 3.923,7 3.357,3 114,4 5.567,9 5.555,7 18.519,0
10. 3.970,9 3.607,9 118,5 5.695,9 5.669,1 19.062,2
11. 3.871,3 3.587,2 120,8 5.839,1 5.754,4 19.172,8
12. 4.022,3 3.533,9 127,6 5.976,0 5.860,0 19.519,8
2008. 01. 4.060,7 3.479,6 129,2 6.043,5 5.910,4 19.623,4
02. 3.922,2 3.218,3 134,4 6.242,0 6.039,5 19.556,5
03. 3.906,1 3.161,6 134,9 6.431,6 6.182,7 19.817,0
*Kona~ni podaci za 2007. godinu. *Final data for 2007.

Bilje{ka: Notes:
Konsolidovani bilans komercijalnih banaka obuhvata konsolidovane bilanse Analytical Accounts of commercial banks includes Analytical Accounts of commercial
komercijalnih banaka Glavne jedinice Sarajevo, Glavne jedinice Mostar, Glavne banke banks covered by Main Unit Sarajevo, Main Unit Mostar, Main Bank RS, Br~ko District
RS, Br~ko Distrikta (od jula 2001. do novembra 2002.) i NBBiH (do novembra 2002). (from July 2001 until November 2002) and the NBBH (until November 2002). Mutual
claims and liabilities among the commercial banks have been consolidated. Banks
Konsolidovana su me|usobna potra`ivanja i obaveze izme|u komercijalnih banaka.
reserves consist of cash in the banks vaults and banks deposits with the Central Bank.
Rezerve banaka sastoje se od gotovine u trezorima banaka i depozita banaka kod
Foreign assets of commercial banks include: foreign currency in the vaults, foreign
Centralne banke. Strana aktiva komercijalnih banaka obuhvata: devize u trezorima,
currency checks, claims on non-resident banks, claims on non-resident non-banking
devizne ~ekove, potra`ivanja od nerezidentnih banaka, potra`ivanja od nerezidentnih
institutions, foreign securities and other short-term and long-term claims on non-resident
nebankarskih institucija, strane vrijednosne papire i ostala kratkoro~na i dugoro~na
banks. Claims on general government include claims on all levels of government: BH
potra`ivanja od nerezidentnih banaka. Potra`ivanja od generalne vlade obuhvataju Institutions, entity governments, cantons governments, municipality governments and
potra`ivanja od svih nivoa vlada: Institucija BiH, vlada entiteta, vlada kantona, claims on social security funds. Claims on non-financial enterprises include claims on
op}inskih vlada i potra`ivanja od fondova socijalne sigurnosti. Potra`ivanja od non-financial public enterprises, private companies and cooperatives and non-for-profit
nefinansijskih preduze}a obuhvataju potra`ivanja od nefinansijskih javnih preduze}a, organizations. Claims on private sector include short-term and long-term claims on non-
privatnih preduze}a i udru`enja i neprofitnih organizacija. Potra`ivanja od privatnog banking financial institutions, households and others. Balance sheets of deposit money
sektora obuhvataju kratkoro~na i dugoro~na potra`ivanja od nebankarskih finansijskih banks of Federation of BH in addition to active sub-balance sheets include data from
institucija, doma}instava i ostalih. Bilansi stanja komercijalnih banaka Federacije BiH passive sub-balance sheets as well. Passive sub-balance sheets include liabilities arising
sadr`e pored aktivnog podbilansa i podatke pasivnog podbilansa. Pasivni podbilans from old foreign currency loans as well as liabilities arising from frozen foreign currency
sadr`i obaveze po inozemnim kreditima i staroj deviznoj {tednji gra|ana do 31. marta deposits which occurred until 31 March 1992. These liabilities will be taken over, in the
1992. Ove obaveze }e preuzeti Ministarstva finansija FBiH u procesu privatizacije u process of privatization, by Ministries of Finance of Federation of BH in accordance
skladu sa entitetskim Zakonoma o po~etnom bilansu preduze}a i banaka i Zakonom with the entity Laws on Opening Balance Sheets of Enterprises and Banks and entity
o privatizaciji. Laws on Privatization.

- 130 -
BILTEN 1 O@UJAK 2008 BILTEN 1 MART 2008
T11: T11:
Konsolidirana bilanca poslovnih banaka BiH Konsolidovani bilans komercijalnih banaka BiH

- na kraju razdoblja, u milijunima KM - - na kraju perioda, u milionima KM -

AKTIVA

Godina Mjesec Potra`ivanja od generalne Potra`ivanja od nefin. Potra`ivanja od
Pri~uve Inozemna aktiva Ukupno
vlade poduze}a privatnog sektora

AKTIVA
Godina Mjesec Potra`ivawa od gener- Potra`ivawa od Potra`ivawa od
Rezerve Strana aktiva Ukupno
alne vlade nefin. preduze}a privatnog sektora
1 2 3 4 5 6 7 8 = 3+...+7

1997. 12. 239,5 657,8 133,8 2.171,0 134,8 3.336,9


1998. 12. 207,6 604,6 113,0 2.546,8 260,9 3.733,0
1999. 12. 274,7 848,4 36,7 2.467,2 277,2 3.904,3
2000. 12. 287,4 960,7 33,8 2.584,4 398,7 4.265,0
2001. 12. 871,9 1.364,0 32,9 2.601,8 704,3 5.574,9
2002. 12. 595,2 1.468,7 60,7 2.714,7 1.505,8 6.345,0
2003. 12. 1.004,6 1.561,9 45,6 3.037,6 2.038,3 7.688,0
2004. 12. 1.566,6 1.906,1 45,6 3.181,9 2.699,6 9.399,8
2005. 12. 2.233,9 2.096,6 50,1 3.955,9 3.538,2 11.874,6
2006. 12. 3.061,9 2.328,6 68,4 4.760,0 4.479,5 14.698,5
2007. 12. 4.022,3 3.533,9 127,6 5.976,0 5.860,0 19.519,8
2007. 01. 3.120,5 2.359,0 64,5 4.795,1 4.534,4 14.873,5
02. 3.138,7 2.347,6 69,3 4.910,2 4.621,3 15.087,1
03. 3.214,1 2.372,4 84,2 5.024,3 4.775,1 15.470,1
04. 3.320,7 2.236,4 97,8 5.087,6 4.951,7 15.694,1