Akademska 2013 14 PDF

UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA ROMANISTIKU
NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Akademska 2013/2014. godina
Sarajevo, 2013. godina
1
UNIVERZITET U SARAJEVU
Katedra za francuski jezik i knjievnost

Katedra za latinski jezik i rimsku knjievnost
Katedra za italijanski jezik i knjievnost
Katedra za panski jezik i knjievnost
2013/2014. godina
I CIKLUS STUDIJA
Jednopredmetni studij
Studijska grupa: Francuski jezik i knjievnost
Studijska grupa: Italijanski jezik i knjievnost
Dvopredmetni studij
Studijska grupa: Francuski jezik i knjievnost i Druga studijska grupa
Studijska grupa: Francuski jezik i knjievnost i Italijanski jezik i knjievnost
Studijska grupa: Italijanski jezik i knjievnost i Druga studijska grupa
Studijska grupa: panski jezik i knjievnost i Druga studijska grupa
II CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: Francuski jezik i knjievnost
Studijska grupa: Italijanski jezik i knjievnost
Dvopredmetni studij
Studijska grupa: Francuski jezik i knjievnost i Druga studijska grupa
Studijska grupa: Francuski jezik i knjievnost i Italijanski jezik i knjievnost
Studijska grupa: Italijanski jezik i knjievnost i Druga studijska grupa
Sarajevo, 2013. godine
8
I CIKLUS STUDIJA
STUDIJSKA GRUPA: FRANCUSKI JEZIK I KNJIEVNOST
1.SEMESTAR
Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

ifra
br. KNJIEVNOST/FILOLOGIJA/ Naziv predmeta P S V ECTS predmet
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 1
1. Francuski jezik Pregled francuske gramatike I 2 0 6 8
111
Osnovi francuskog pravopisa i FIL ROM
2. Francuski jezik 1 0 0 3
izgovora I 112
FIL SPA
3. panski jezik panski jezik I 2 0 1 5
161
FIL LAT
4. Klasina filologija: Latinski jezik Osnovi latinskog jezika I 1 0 1 3
100
Francuska knjievnost FIL ROM DA 2
5. Francuska knjievnost 2 1 1 7
humanizma i renesanse 121
HUMANISTIKE NAUKE: NAUKA O
6. JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): Bosanski,Hrvatski, Srpski jezik 1 FIL BHS 1 0 1 2
BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA (opi predmet) 101
HUMANISTIKE NAUKE/ FILOZOFIJA; FIL FIL
7. Opa filozofija
Filozofija (opi predmet) 1 0 1 2
100
Ukupno: 22 30
2.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 3
1. Francuski jezik Pregled francuske gramatike II 2 0 6 8
113
izgovora II 114
FIL SPA
3. panski jezik panski jezik II 1 0 2 5
162
FIL LAT
4. Klasina filologija: Latinski jezik Osnovi latinskog jezika II 1 0 1 3
101
Francuska knjievnost baroka i FIL ROM DA 4
klasicizma 122
6. JEZIKUI KNJIEVNOSTI (FILOLOGIJA): Bosanski,Hrvatski, Srpski jezik 2 FIL BHS 1 0 1 2
BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA (opi predmet) 102
FIL SOC
7. DRUTVENE NAUKE; Sociologija Sociologija (opi predmet) 1 0 1 2
100
Ukupno: 22 30
1
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Pregled francuske gramatike II FIL ROM 113
2
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Francuska knjievnost baroka i klasicizma FIL ROM 122
3
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Morfosintaksa francuskog jezika I FIL ROM 211
4
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Knjievnost francuskog prosvjetiteljstva FIL ROM 221
9
3.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Morfosintaksa francuskog FIL ROM DA 5
jezika I 211
FIL ROM
2. Francuski jezik Fonetika 1 0 1 2
212
FIL SPA
3. panski jezik panski jezik III 2 0 2 5
261
Knjievnost francuskog FIL ROM DA 6
prosvjetiteljstva 221
FIL ROM
5. Kulturologija Francuska civilizacija I 1 0 1 3
231
IP: Sa onu stranu prosvjetiteljstva:
autobiografska, fantastina i
FIL ROM
6. Francuska knjievnost libertenska knjievnost XVIII 1 0 1 2
271
vijeka, ili drugi izborni predmet
sa vanjske (fakultetske)liste
DRUTVENE NAUKE/ ODGOJNE Pedagogija 1 FIL PED
7. NAUKE; Opa pedagogija
2 0 2 4
(Zajedniki predmet) 203
Ukupno: 24 30
4.SEMESTAR

ifra
br. KNJIEVNOST/ FILOLOGIJA/ Naziv predmeta P S V ECTS predmet
predmeta
ROMANISTIKA
jezika II 213
FIL ROM
2. Francuski jezik Fonologija francuskog jezika 1 0 1 3
214
FIL SPA
3. panski jezik panski jezik IV 2 0 2 5
262
romantizma 222
FIL ROM
5. Kulturologija Francuska civilizacija II 1 0 1 3
232
IP: Francuska knjievnost druge
polovine XIX vijeka FIL ROM
ili drugi izborni predmet sa 272
vanjske(fakultetske)liste
DRUTVENE NAUKE/ ODGOJNE Pedagogija 2 FIL PED
7. NAUKE; Opa pedagogija
2 0 2 4
Ukupno: 24 30
5
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Morfosintaksa francuskog jezika II FIL ROM 213
6
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Knjievnost francuskog romantizma FIL ROM 222
7
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Sintaksa francuskog jezika I FIL ROM 311
8
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Francuska knjievnost 20. stoljea I FIL ROM 321
10
5. SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 9
1. Francuski jezik Sintaksa francuskog jezika I 2 0 7 9
311
FIL ROM
2. Francuski jezik Prozodija francuskog jezika 1 0 1 2
312
Historijafrancuskogjezikasasred FIL ROM
3. Historija romanskih jezika 2 0 1 6
njovjekovnomknjievnou 313
20. stoljea I 321
Metodika nastave stranog jezika FIL ROM
5. Metodika 2 0 0 3
I i hospitacije 341
IP: Leksika i njena upotreba u
FIL ROM
6. Francuski jezik diskursu ili drugi izborni predmet 1 0 1 2
372
sa vanjske (fakultetske) liste
Ukupno: 22 30
6.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
1. Francuski jezik Sintaksa francuskog jezika II 2 0 7 9
314
Francuska knjievnost FIL ROM
20. stoljea II 322
3. Metodika 2 0 0 3
II i hospitacije 342
IP :Francuski Novi roman
FIL ROM
4. Francuska knjievnost ili drugi izborni predmet sa 1 0 1 2
371
vanjske (fakultetske) liste
FIL ROM
5. Zavrni diplomski rad 0 5 0 8
399
Ukupno: 22 30
9
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Sintaksa francuskog jezika II FIL ROM 314
10
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Francuska knjievnost 20. stoljea II FIL ROM 322
11
I CIKLUS STUDIJA
Dvopredmetni studij
Studijska grupa: FRANCUSKI JEZIK I KNJIEVNOST I DRUGA STUDIJSKA GRUPA
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 11
1. Francuski jezik Pregled francuske gramatike I 2 0 4 6
111
izgovora I 112
FIL LAT
3. Klasina filologija: Latinski jezik Osnovi latinskog jezika I 1 0 1 2
100
Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik 1 FIL BHS
5. JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): 1 0 1 1 (2)
(opi predmet) 101
BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA
FIL FIL
6. HUMANISTIKE NAUKE/ FILOZOFIJA Filozofija (opi predmet) 1 0 1 1(2)
100
Ukupno: 15 15
2.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 13
1. Francuski jezik Pregled francuske gramatike II 2 0 4 6
113
izgovora II 114
FIL LAT
3. Klasina filologija: Latinski jezik Osnovi latinskog jezika II 1 0 1 2
101
Francuska knjievnost baroka i FIL ROM DA 14
klasicizma 122
5. JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): 1 0 1 1 (2)
(opi predmet) 102
FIL SOC
6. DRUTVENE NAUKE/ SOCIOLOGIJA Sociologija ( opi predmet) 1 0 1 1(2)
100
Ukupno: 15 15
11
12
13
14
12
3.SEMESTAR
Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI Uslovni

ifra
br. I KNJIEVNOST/ FILOLOGIJA/ Naziv predmeta P S V ECTS predmet
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 15
1. Francuski jezik Morfosintaksa francuskog jezika I 2 0 3 5
211
FIL ROM
2. Francuski jezik Fonetika francuskog jezika 1 0 0 1
212
FIL ROM
231
IP:Sa onu stranu prosvjetiteljstva:
FIL ROM
5. Francuska knjievnost autobiografska, fantastina i 1 0 1 2
271
libertenska knjievnost XVIII vijeka
DRUTVENE NAUKE /ODGOJNE Pedagogija 1 FIL PED
6. 2 0 (2) 2(2)
NAUKE ; Opa pedagogija (Zajedniki predmet) 203
Ukupno: 15 15
4.SEMESTAR
Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI Uslovni

ifra
br. I KNJIEVNOST/ FILOLOGIJA/ Naziv predmeta P S V ECTS predmet
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 17
1. Francuski jezik Morfosintaksa francuskog jezika II 2 0 3 5
213
FIL ROM
214
romantizma 222
FIL ROM
4. Kulturologija Francuska civilizacija II 1 0 1 2
232
IP: Francuska knjievnost druge FIL ROM
polovine XIX vijeka 272
DRUTVENE NAUKE /ODGOJNE Pedagogija 2 FIL PED
6. 2 0 (2) 2(2)
NAUKE; Opa pedagogija (Zajedniki predmet) 204
Ukupno: 15 15
15
16
17
18
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Francuska knjievnost 20. stoljea I FIL ROM 321
13
5.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 19
311
FIL ROM
312
Historija francuskog jezika sa FIL ROM
srednjovjekovnom knjievnou 313
20. stoljea I 321
Metodika nastave stranog jezika I FIL ROM
5. Metodika 2 0 0 2
i hospitacije 341
IP: Leksika i njena upotreba u FIL ROM
diskursu 372
Ukupno: 15 15
6.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
314
20. stoljea II 322
FIL ROM
3. Francuska knjievnost IP: Francuski Novi Roman 1 0 1 2
371
4. Metodika 2 0 0 2
FIL ROM
399
15 15
Ukupno:
19
20
14
I CIKLUS STUDIJA
Dvopredmetni studij
Studijska grupa: FRANCUSKI JEZIK I KNJIEVNOST I ITALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
1.SEMESTAR
Red br.HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I KNJIEVNOST/ ifra Uslovni
Naziv predmeta P S V ECTS
FILOLOGIJA/ROMANISTIKA predmeta predmet
Pregled francuske gramatike FIL ROM DA 21
I 111
Osnovi francuskog FIL ROM
pravopisa i izgovora I 112
FIL ITA DA 22
3. Italijanski jezik Italijanski jezik I 2 0 5 6
151
Klasina filologija: FIL LAT
4. Osnovi latinskog jezika I 1 0 1 3
Latinski jezik 100
FIL ITA DA 24
6. Italijanska knjievnost Italijanska knjievnost I 2 0 1 5
156
7. JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): 1 0 1 2
(opi predmet) 101
HUMANISTIKE NAUKE/ FILOZOFIJA, FIL FIL
8. Opa filozofija
Filozofija ( opi predmet) 1 0 1 2
100
27 30
Ukupno:
2.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Pregled francuske FIL ROM DA 25
gramatike II 113
Osnovi francuskog FIL ROM
pravopisa i izgovora II 114
FIL ITA DA 26
3. Italijanski jezik Italijanski jezik II 2 0 5 6
152
4. Osnovi latinskog jezika II 1 0 1 3
Latinski jezik 101
baroka i klasicizma 122
FIL ITA DA 28
6. Italijanska knjievnost Italijanska knjievnost II 2 0 1 5
157
Bosanski, hrvatski i srpski jezik FIL BHS
2 (opi predmet) 102
FIL SOC
8. DRUTVENE NAUKE/ SOCIOLOGIJA Sociologija (opi predmet) 1 0 1 2
100
27 30
Ukupno:
21
22
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanski jezik II FIL ITA 152
23
24
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanska knjievnost II FIL ITA 157
25
26
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanski jezik III FIL ITA 251
27
28
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanska knjievnost III FIL ITA 256
15
3.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
jezika I 211
FIL ROM
2. Francuski jezik Fonetika francuskog jezika 1 0 0 1
212
FIL ITA DA 30
3. Italijanski jezik Italijanski jezik III 2 0 5 6
251
FIL ITA DA 32
5. Italijanska knjievnost Italijanska knjievnost III 2 0 2 6
256
FIL ROM
231
IP: Sa onu stranu
prosvjetiteljstva, ili drugi izborni FIL ROM
7. Francuska knjievnost 1 1 2
predmet sa vanjske fakultetske 271 0
liste
DRUTVENE NAUKE / ODGOJNE Pedagogija 1 FIL PED
8. 2 0 2 4
NAUKE; Pedagogija, Opa pedagogija (Zajedniki predmet) 203
29 30
Ukupno:
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
jezika II 213
FIL ROM
214
FIL ITA DA 34
3. Italijanski jezik Italijanski jezik IV 2 0 6 8
252
romantizma 222
FIL ITA DA 36
5. Italijanska knjievnost Italijanska knjievnost IV 2 0 2 5
257
IP: Francuska knjievnost druge
polovine XIX vijeka ili drugi FIL ROM
izborni predmet sa vanjske 272
fakultetske liste
DRUTVENE NAUKE / ODGOJNE
Pedagogija 2 FIL PED
7. NAUKE; Pedagogija, Opa 2 0 2 4
pedagogija
Ukupno: 28 30
29
30
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanski jezik IV FIL ITA 252
31
32
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanska knjievnost IV FIL ITA 257
33
34
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Sintaksa italijanskog jezika I FIL ITA 351
35
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmetaFrancuska knjievnost 20. stoljea I FIL ROM 321
36
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanska knjievnost V FIL ITA 356
16
5.SEMESTAR
Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM DA 37
311
FIL ROM
312
FIL ITA DA 38
3. Italijanski jezik Sintaksa italijanskog jezika I 2 0 5 6
351
Historijafrancuskogjezikasasredn FIL ROM
jovjekovnomknjievnou 313
20. stoljea I 321
FIL ITA DA 40
6. Italijanska knjievnost Italijanska knjievnost V 1 1 2 5
356
FIL ITA
7. Historija romanskih jezika Historija Italijanskog jezika I 1 1 0 2
353
FIL SPA
8. panski jezik IP: Osnove panskog jezika I 1 0 1 2
372
9. Metodika 2 0 0 2
i hospitacije 341
Ukupno: 30 30
6.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
314
FIL ITA
2. Italijanski jezik Sintaksa italijanskog jezika II 2 0 4 5
352
FIL ITA
3. Historija romanskih jezika Historija italijanskog jezika II 1 0 1 2
354
20. stoljea II 322
FIL ITA
5. Italijanska knjievnost Italijanska knjievnost VI 1 1 1 4
357
IP:Francuski Novi Roman
371
6. ili 1 0 1 2
FIL SPA
panski jezik Osnove panskog jezika II
373
7. Metodika 2 0 0 2
FIL ROM
Zavrni diplomski rad 0 2 0 4
399
8.
FIL ITA
Zavrni diplomski rad 0 2 0 4
399
Ukupno: 28 30
37
38
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Sintaksa italijanskog jezika II FIL ITA 352
39
40
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanska knjievnost VI FIL ITA 357
17
I CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: ITALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 41
151
FIL ITA DA 42
156
Latinski jezik 100
FIL SPA
161
Bosanski, hrvatski i srpski FIL BHS
BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA jezik 1 (opi predmet) 101
HUMANISTIKE NAUKE/ FIL FIL
6. FILOZOFIJA, Opa filozofija
Filozofija (opi predmet) 1 0 1 2
100
Ukupno: 20 30
2.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 43
152
FIL ITA DA 44
157
Latinski jezik 101
FIL SPA
162
Bosanski, hrvatski i srpski FIL BHS
BOSNISTIKA, KROATISTIKA, SRBISTIKA jezik 2 (opi predmet) 102
FIL SOC
6. DRUTVENE NAUKE/ Sociologija Sociologija (opi predmet) 1 0 1 2
100
Ukupno: 20 30
41
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanski jezik II FIL ITA 152
42
Uslov: Poloen ispit za sluanje predmeta Italijanski knjievnost II FIL ITA 157
43
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski jezik III FIL ITA 251
44
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski knjievnost III FIL ITA 256
18
3.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 45
251
FIL ITA DA 46
256
FIL SPA
261
Izborni predmet sa fakultetske
4. 1 0 1 2
(vanjske) liste
DRUTVENE NAUKE / Pedagogija 1 FIL PED
5. 2 0 2 4
ODGOJNE NAUKE; Pedagogija (zajedniki predmet) 203
Ukupno: 22 30
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 47
252
FIL ITA DA 48
257
FIL SPA
262
4. 1 0 1 2
(vanjske) liste
DRUTVENE NAUKE / Pedagogija 2 FIL PED
5. 2 0 2 4
ODGOJNE NAUKE; Pedagogija ( zajedniki predmet) 204
22 30
Ukupno:
45
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski jezik IV FIL ITA 252
46
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski knjievnost IV FIL ITA 257
47
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa italijanskog jezika I FIL ITA 351
48
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski knjievnost V FIL ITA 356
19
5.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 49
351
FIL ITA DA 50
356
FIL ITA
3. Historija romanskih jezika Historija italijanskog jezika I 1 1 0 2
353
4. 1 0 1 2
(vanjske) liste
5. Metodika 2 0 0 2
i hospitacije 341
20 30
Ukupno:
6.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA
352
FIL ITA
357
FIL ITA
354
4. Metodika 2 0 0 2
IIi hospitacije 342
5. 1 0 1 2
(vanjske) liste
FIL ITA
399
Ukupno: 20 30
49
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa italijanskog jezika II FIL ITA 352
50
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost VI FIL ITA 357
20
I CIKLUS STUDIJA
Dvopredmetni studij
Studijska grupa: ITALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST I DRUGA STUDIJSKA GRUPA
1.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 51
151
Latinski jezik 100
FIL ITA DA 52
156
4. JEZIKU I KNJIEVNOSTI(FILOLOGIJA): 1 0 1 1(2)
1 (opi predmet) 101
HUMANISTIKE NAUKE/ FILOZOFIJA, Filozofija FIL FIL
5. Opa filozofija
1 0 1 1(2)
(opi predmet) 100
14 15
Ukupno:
2.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 53
152
Latinski jezik 101
FIL ITA DA 54
157
2 (opi predmet) 102
Sociologija FIL SOC
5. DRUTVENE NAUKE/ Sociologija 1 0 1 1(2)
(opi predmet) 100
14 15
Ukupno:
51
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa italijanskog jezika II FIL ITA 152
52
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost II FIL ITA 157
53
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski jezik III FIL ITA 251
54
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost III FIL ITA 256
21
3.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 55
251
FIL ITA DA 56
256
Izborni predmet sa
3. 1 0 1 2
fakultetske (vanjske) liste
4. NAUKE; Pedagogija, Opa pedagogija
2 0 2 2(2)
(zajedniki predmet) 203
15 15
Ukupno:
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 57
252
FIL ITA DA 58
257
Izborni predmet sa
3. 1 0 1 2
4. NAUKE; Pedagogija, Opa pedagogija
2 0 2 2(2)
Ukupno: 15 15
55
Uslov za sluanje predmeta: Italijanski jezik IV FIL ITA 252
56
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost IV FIL ITA 257
57
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa italijankog jezika I FIL ITA 351
58
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost V FIL ITA 356
22
5.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 59
351
FIL ITA DA 60
356
FIL ITA
3. Historija romanskih jezika Historija italijanskog jezika I 1 0 0 1
353
4. Metodika 2 0 0 2
i hospitacije 341
FIL SPA
5. panski jezik IP: Osnove panskog jezika I 1 0 1 2
372
Ukupno: 15 15
6.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA
352
FIL ITA
357
FIL ITA
354
4. Metodika 2 0 0 2
FIL SPA
5. panski jezik IP: Osnove panskog jezika II 1 0 1 2
373
FIL ITA
399
Ukupno: 15 15
59
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa italijankog jezika II FIL ITA 352
60
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost VI FIL ITA 357
23
I CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: PANSKI JEZIK I KNJIEVNOST I DRUGA STUDIJSKA GRUPA
Dvopredmetni studij
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL SPA DA 61
151
Latinski jezik 100
FIL SPA DA 62
3. panska knjievnost panska knjievnost I 2 0 1 3
156
1 (opi predmet) 101
HUMANISTIKE NAUKE/ Filozofija, Filozofija FIL FIL
5. Opa filozofija
1 0 1 1(2)
(opi predmet) 100
14 15
Ukupno:
2.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL SPA DA 63
152
Latinski jezik 101
FIL SPA DA 64
3. panska knjievnost panska knjievnost II 2 0 1 3
157
Bosanski/hrvatski/srpski jezik FIL BHS
2 (opi predmet) 102
Sociologija FIL SOC
5. DRUTVENE NAUKE/ Sociologija 1 0 1 1(2)
(opi predmet) 100
14 15
Ukupno:
61
Uslov za sluanje predmeta: panski jezik II FIL SPA 152
62
Uslov za sluanje predmeta: panska knjievnost II FIL SPA 157
63
Uslov za sluanje predmeta: panski jezik II FIL SPA 251
64
Uslov za sluanje predmeta: panska knjievnost III FIL SPA 251
24
3.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL SPA DA 65
251
FIL SPA DA 66
2. panska knjievnost panska knjievnost III 2 0 2 4
256
Kultura i civilizacija
FIL SPA
3. Kulturologija hispanskog svijeta (panija) 1 0 1 2
213
I
DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE NAUKE; Pedagogija 1 FIL PED
4. Pedagogija,Opa pedagogija
2 0 2 2(2)
15 15
Ukupno:
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL SPA DA 67
252
FIL SPA DA 68
2. panska knjievnost panska knjievnost IV 2 0 2 4
257
Kultura i civilizacija
FILSPA
3. Kulturologija hispanskog svijeta (Juna 1 0 1 2
214
Amerika) II
DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE NAUKE; Pedagogija 2 FIL PED
4. Pedagogija,Opa pedagogija
2 0 2 2(2)
15 15
Ukupno:
65
Uslov za sluanje predmeta: panski jezik IV FIL SPA 252
66
Uslov za sluanje predmeta: panska knjievnost IV FIL SPA 257
67
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa panskog jezika I FIL SPA 351
68
Uslov za sluanje predmeta: Hispanoamerika knjievnost I FIL SPA 356
25
5.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL SPA DA 69
1. panski jezik Sintaksa panskog jezika I 2 0 5 7
351
FIL SPA DA 70
2. panska knjievnost Hispanoamerika knjievnost I 2 0 1 4
356
3. Metodika 2 0 0 2
i hospitacije 341
FIL SPA
4. Historija romanskih jezika Istorija panskog jezika 1 0 1 2
353
14 15
Ukupno:
6.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL SPA
1. panski jezik Sintaksa panskog jezika II 2 0 4 3
352
FIL SPA
2. panska knjievnost Hispanoamerika knjievnost II 1 0 1 3
357
3. Metodika 2 0 0 2
4. 1 0 1 2
(vanjske) liste
FIL SPA
399
14 15
Ukupno:
69
Uslov za sluanje predmeta: Sintaksa panskog jezika II FIL SPA 352
70
Uslov za sluanje predmeta: Hispanoamerika knjievnost II FIL SPA 357
26
II CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: FRANCUSKI JEZIK I KNJIEVNOST
1. SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Kontrastivna analiza I / DA 71
FIL ROM
1. Francuski jezik francuski - bosanski/ 2 0 4 9
411
hrvatski/srpski jezik
2. FIL ROM
Historija romanskih jezika Romanska medijevistika I 1 0 1 2
431
3. FIL ROM
Francuski jezik Opa lingvistika 2 0 0 3
412
4. Savremena francuska FIL ROM DA 72
Francuska knjievnost 2 0 2 8
knjievnost I 421
5. Metodika nastave stranog FIL ROM
Metodika 2 0 0 2
jezika III i hospitacije 441
6. Izborni predmet sa
1 1 2
DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE Temeljna nastavna umijea FIL PED
NAUKE; Pedagogija, Didaktika
2 0 2 4
7. (zajedniki predmet) 403
Ukupno: 22 30
2.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
1. Kontrastivna analiza II/ DA 73
FIL ROM
Francuski jezik francuski - 2 0 3 7
413
bosanski/hrvatski/srpski jezik
2. FIL ROM
Francuski jezik Francuska lingvistika 2 0 0 2
414
3. FIL ROM
Historija romanskih jezika Romanska medijevistika II 1 0 1 2
432
4. FIL ROM
Prevoenje Teorija i praksa prevoenja I 1 0 1 3
415
5. Savremena francuska FIL ROM DA 74
Francuska knjievnost 2 0 2 5
knjievnost II 422
6. Metodika nastave stranog jezika FIL ROM
Metodika 2 0 0 2
IV i hospitacije 442
IP: Osnove panskog jezika I FIL SPA
panski jezik
7. 472
1 0 1 2
(vanjske) liste
Osnovi psihologije FIL PSI
8. DRUTVENE NAUKE; Psihologija 2 0 0 3
DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE Komunikacije u nastavi FIL PED
9. NAUKE; Pedagogija, Didaktika
2 0 2 4
Ukupno: 25 30
71
Uslov za sluanje predmeta: Kontrastivna analiza I / francuski - bosanski/ hrvatski/srpski jezik FIL ROM 413
72
Uslov za sluanje predmeta: Savremena francuska knjievnost II FIL ROM 422
73
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni francuski jezik I FIL ROM 511
74
Uslov za sluanje predmeta: Savremena francuska knjievnost III FIL ROM 523
27
3. SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
1. Francuski jezik Savremeni francuski jezik I 2 0 4 7
511
Od latinskog do savremenih FIL ROM
romanskih jezika 513
Francusko FIL ROM
avangardno pozorite 521
Savremena francuska knjievnost FIL ROM
III 523
FIL ROM
5. Prevoenje Teorija i praksa prevoenja II 1 0 1 3
512
6. Metodologija Metodologija naunog rada 1 0 1 2
FIL SPA
7. panski jezik IP: Osnove panskog jezika II 1 0 1 2
572
Odabrane teme iz primijenjene FIL PSI
psihologije (zajedniki predmet) 509
24 30
Ukupno:
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Metodologija i tehnika naunog
1. Metodologija 1 0 1 2
rada (Akademsko pismo)
FIL ROM
2. Zavrni magistarski rad 0 18 0 28
599
20 30
Ukupno:
28
II CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: FRANCUSKI JEZIK I KNJIEVNOST I DRUGA STUDIJSKA GRUPA
Dvopredmetni studij
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Kontrastivna analiza I / DA 75
FIL ROM
1. Francuski jezik francuski bosanski/ 2 0 2 4
411
FIL ROM
2. Francuski jezik Opa lingvistika 2 0 0 2
412
Savremena francuska FIL ROM DA 76
knjievnost I 421
4. Metodika 2 0 0 2
III i hospitacije 441
5. 1 0 1 2
(vanjske) liste
2 0 2 2(2)
Ukupno: 15 15
2.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Kontrastivna analiza II / DA 77
FIL ROM
1. Francuski jezik francuski bosanski/ 2 0 2 4
413
FIL ROM
2. Prevoenje Teorija i praksa prevoenja I 1 0 1 2
415
FIL ROM
3. Francuski jezik Francuska lingvistika 2 0 0 2
414
knjievnost II 422
5. Metodika 2 0 0 1
DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE Komunikacije u nastavi FIL PED
2 0 2 2(2)
7. DRUTVENE NAUKE; Psihologija 1 0 0 2(1)
Ukupno: 15 15
75
Uslov za sluanje predmeta: Kontrastivna analiza I / francuski bosanski/ hrvatski/srpski jezik FIL ROM 413
76
77
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni francuski jezik I FIL ROM 511
78
29
3.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
511
FIL ROM
512
FIL ROM
3. Francuska knjievnost Francusko avangardno pozorite 1 0 1 2
521
III 523
5. Metodologija 1 0 1 1(2)
rada
psihologije 509
Ukupno: 15 15
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
599
Ukupno: 14 30
30
II CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: FRANCUSKI JEZIK I KNJIEVNOST I ITALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Dvopredmetni studij
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Kontrastivna analiza I / francuski FIL ROM DA 79
bosanski/ hrvatski/srpski jezik 411
FIL ITA DA 80
2. Italijanski jezik Savremeni italijanski jezik I 2 1 2 6
451
FIL ROM
3. Francuski jezik Opa lingvistika 2 0 0 2
412
knjievnost I 421
Italijanska knjievnost VII: FIL ITA DA 82
5. Italijanska knjievnost 2 1 0 3
Dekadentizam 458
FIL ITA
6. Kulturologija Italijanska civilizacija I 1 0 1 2
413
7. Metodika 2 0 0 2
III i hospitacije 441
FIL ROM
8. Historija romanskih jezika IP: Romanska medijevistika I 1 0 1 2
431
2 0 2 4
Ukupno: 28 30
79
Uslov za sluanje predmeta: Kontrastivna analiza I / francuski bosanski/ hrvatski/srpski jezik FIL ROM 414
80
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni italijanski jezik I FIL ITA 452
81
82
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost VIII: Neorealizam FIL ITA 459
31
2.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
Kontrastivna analiza II / francuski FIL ROM DA 83
bosanski/ hrvatski/srpski jezik 414
FIL ITA DA 84
2. Italijanski jezik Savremeni italijanski jezik II 2 0 2 5
452
FIL ROM
3. Francuski jezik Francuska lingvistika 2 0 0 2
415
knjievnost II 422
Italijanska knjievnost VIII: FIL ITA DA 86
Neorealizam 459
FIL ITA
6. Kulturologija Italijanska civilizacija II 1 0 1 2
416
7. Metodika 2 0 0 2
FIL ROM
8. Historija romanskih jezika IP: Romanska medijevistika II 1 0 1 2
432
DRUTVENE NAUKE/ODGOJNE Komunikacija u nastavi FIL PED
10. NAUKE; Pedagogija, Didaktika 2 0 2 4
Ukupno: 28 30
83
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni francuski I FIL ROM 511
84
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni italijanski jezik III FIL ITA 551
85
86
Italijanska knjievnost IX: Od Calvina do naih dana FIL ITA 556
32
3. SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ROM
511
FIL ITA
2. Italijanski jezik Savremeni italijanski jezik III 2 0 2 4
551
FIL ROM
4. Francuska knjievnost Francusko avangardno pozorite 1 0 1 2
521
III 523
Italijanska knjievnost IX: Od FIL ITA
Calvina do naih dana 556
FIL ROM
512
FIL ITA
8. Kulturologija Italijanska civilizacija III 1 0 1 2
516
Metodologija i tehnika
naunog rada
10. 1 0 1 2
(vanjske) liste
Ukupno: 30 30
4.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
rada
FIL ROM
599
FIL ITA
599
Ukupno: 30 30
33
II CIKLUS STUDIJA
STUDIJSKA GRUPA: ITALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 87
451
Dekadentizam 458
FIL ITA
3. Kulturologija Italijanska civilizacija I 1 0 1 4
413
FIL ITA
4. Italijanski jezik Opa lingvistika I 2 0 0 2
421
Metodika nastave stranog FIL ROM
5. Metodika 2 0 0 2
FIL ROM
6. Historija romanskih jezika IP: Romanska medijevistika I 1 0 1 2
431
DRUTVENE NAUKE/ ODGOJNE Temeljna nastavna umijea FIL PED
2 0 2 4
Ukupno: 22 30
2.SEMESTAR
ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 89
452
Neorealizam 459
FIL ITA
3. Kulturologija Italijanska civilizacija II 1 0 1 2
416
FIL ITA
4. Italijanski jezik Opa lingvistika II 2 0 0 2
422
5. Metodika 2 0 0 2
jezika IV i hospitacije 442
FIL ROM
6. Historija romanskih jezika IP: Romanska medijevistika II 1 0 1 2
432
2 0 2 4
Ukupno: 24 30
87
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni italijanski jezik II FIL ITA 452
88
89
90
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost IX: Od Calvina do naih dana FIL ITA 556
34
3.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA
551
Italijanska knjievnost IX: Od FIL ITA
Calvina do naih dana 556
FIL ITA
3. Kulturologija Italijanska civilizacija III 1 0 1 3
516
FIL ITA
5. Prevoenje Teorija ipraksa prevoenja 1 0 2 3
522
Metodologija i tehnika
naunog rada
7. 1 0 1 2
(vanjske) liste
Ukupno: 24 30
4. SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA
599
Ukupno: 20 30
35
II CIKLUS STUDIJA
Studijska grupa: ITALIJANSKI JEZIK I KNJIEVNOST I DRUGA STUDIJSKA GRUPA
Dvopredmetni studij
1.SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 91
451
Dekadentizam 458
FIL ITA
3. Italijanski jezik Opa lingvistika I 1 0 0 1
421
4. Metodika 2 0 0 2
FIL ITA
5. Kulturologija IP: Italijanska civilizacija I 1 0 1 2
413
2 0 2 2(2)
Ukupno: 15 15
2. SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA DA 93
452
Neorealizam 459
FIL ITA
3. Italijanski jezik Opa lingvistika II 1 0 0 1
422
4. Metodika 2 0 0 2
jezika IV i hospitacije 442
FIL ITA
5. Kulturologija IP: Italijanska civilizacija II 1 0 1 1
416
2 0 2 2(2)
Ukupno: 15 15
91
Uslov za sluanje predmeta: Savremeni italijanski jezik II FIL ITA 452
92
93
94
Uslov za sluanje predmeta: Italijanska knjievnost IX: Od Calvina do naih dana FIL ITA 556
36
3. SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA
551
Italijanska knjievnost IX : FIL ITA
Od Calvina do naih dana 556
rada
FIL ITA
5. Kulturologija IP: Italijanska civilizacija III 1 0 1 1
516
Odabrane teme iz primijenjene
FIL PSI
6. DRUTVENE NAUKE; Psihologija psihologije 2 0 2 2(2)
509
(zajedniki predmet)
Ukupno: 15 15
4. SEMESTAR

ifra
predmeta
ROMANISTIKA
FIL ITA
599
Ukupno: 14 15
37
Naziv predmeta i ifra:Pregled francuske gramatike I FIL ROM 111

Semestar, broj satii broj bodova:I. semestar
Jednopredmetni studij francuski jezik i knjievnost 2 sata predavanja + 6 sati vjebi; 8
ECTS. Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost 2
sata predavanja + 5 sati vjebi, 6 ECTS. Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost
+ druga studijska grupa 2 sata predavanja + 4 sati vjebi, 6 ECTS.
Trajanje: 1 semestar
Tip kolegija: predavanja i vjebe
Status predmeta: obavezni
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa osnovama francuske gramatike sa teitem na vrstama rijei i njihovoj
morfologiji uz istovremeno postepeno uvoenje u studij jezika.
Sadraj predmeta:
Kratak uvod u studij jezika. Osnovna podruja gramatike. Morfologija. Vrste rijei i
njihova podjela. Imenice. Pridjevi. lan. Pokazni determinatori i pokazne zamjenice.
Prisvojni determinatori i prisvojne zamjenice. Upitni determinatori i upitne zamjenice.
Line zamjenice. Odnosne zamjenice. Glagoli (paradigma svih konjugacija i najeih
nepravilnih glagola). Prilozi. Brojevi.
Preduvjeti za upis predmeta: nema
Nain provjere znanja:
Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U
Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere
znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.
Obavezna literatura:
1.La Grammaire pour tous, Bescherelle 3, Paris: Hatier, 2004.
2.Poisson-Quinton S., Mimran R. et Maho-Le Coadic, Grammaire explique du
franais, CLE International, 2004.
3.DRAKOVI, Vlado, Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu,Beograd :
Zavodzaudbenikeinastavnasredstva, 1979.
Dodatna i preporuena literatura:
Rjenici :
1.PUTANEC, V., Francusko-hrvatski ili srpski rjenik, Zagreb : kolska knjiga
2.DAYRE DEANOVI MAIXNER, Hrvatsko-francuski rjenik, Zagreb : kolska
knjiga
3.GOUGENHEIM, G., Dictionnaire fondamental de la langue franaise, Paris : Didier
4.Le Robert Micro: Dictionnaire dàpprentissage de la langue franaise, Paris :
Dictionnaire le Robert
5.Le Petit Larousse illustr, Paris : Larousse
Obavezna lektira: CAMUS, A., L'Etranger (prvi dio romana)
1
Naziv predmeta i ifra: Osnovi francuskog pravopisa i izgovora I FIL ROM 112
Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar,
jednopredmetni studijfrancuski jezik i francuska knjievnost: 1 sat predavanja, 3 ECTS;
dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost: 1 sat
predavanja, 2 ECTS;
dvopredmetni studij francuski jezik i francuska knjievnost + druga studijska grupa: 1 sat
predavanja, 1 ECTS;
Trajanje: I semestar
Tip kolegija: predavanja
Cilj predmeta:
Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenaata sa osnovama francuskog pravopisa i
izgovora. Posebno se eli ukazati na razliitost izmeu pravopisnog i izgovornog sistema
u francuskom jeziku. U okviru pravopisnog sistema panja se posveuje upotrebi
dijakritikih znakova, te fonogramskoj, morfogramskoj i logogramskoj funkciji grafema i
dijakrtitikih znakova. Studenti se upoznaju sa jedinicama francuskog fonematskog
sistema i znakovima meunarodne fonetske abecede koji ih predstavljaju. Upoznavanje
osnovnih pravila silabacije i prirode sloga olaksava, izmeu ostalog , i prepoznavanje
francuskih samoglasnika dvostruke boje. Istovremeno se ukazuje i na pojavu tzv.
enchanement koje dovodi do povezivanja rijei u govoru.
Sadraj predmeta:
Ortografije i ortoepija.
Francuski i grafiki sistem. Grafem i fonem. Dijakritiki znakovi.
Fonogram, morfogram, logogram.
Francuski fonematski sistem. Simboli meunarodne fonetske abecede.
Osnovna pravila silabacije. Otvoreni i zatvoreni slog.
Priroda sloga i bola samoglasnika.
Spajanje rijei u govoru.
1. Abry D. Et Chalaron, M.-L. (1994). Phontique. 350 exercices avec six cassettes. Coll.
Exerons-nous. Paris: Hachette.
Studenti e biti naknadno obavijeteni o dodatnoj i preporuenoj literaturi.
2
Naziv predmeta i ifra:panski jezik I FIL SPA 161

2 sata predavanja + 5 sati vjebi; 7ECTS (dvopredmetni studij panski jezik i knjievnosti
+ neka druga studijska grupa).
2 predavanja + 1 sat vjebi 5 ECTS (studijska grupa francuski jezik i knjievnost)
2 predavanja + 1 sat vjebi 5 ECTS (studijska grupa italijanski jezik i knjievnost)
Cilj predmeta: Sticanje osnovnih znanja iz panske fonetike. Savladavanje morfologije
savremenog panjolskog jezika te razvijanje jezine i komunikacijske kompetencije na
razini A1 prema uputama Zajednikog evropskog referentnog okvira za jezike.
Lektorske vjebe sastoje se od funkcionalnih, gramatikih, leksikih i kulturalnih
sadraja.
Sadraj predmeta: Osnove panske fonetike, pravila ortografije, teoretski opis panskoh
fonetskog sustava i artikulacijeske baze anskog jezika. Rod i broj imenica, imenice koje
promjenom roda ili broja mijenjaju znaenje; Odredjivanje roda prema semantikim skupinama,
imenice koje imaju dva roda; Pridjevi: rod i broj pridjeva, mjesto pridjeva, apokope,
komparacija pridjeva, pokazni, prisvojni i neodredjeni pridjevi; lan: odredjeni i
neodredjeni; Zamjenice: line, prisvojne, pokazne, relativne, upitne, neodredjene,
proklitiki i enklitiki oblici, povratna i reciprona; Glagoli; pomocni glagoli SER /
ESTAR; Indikativ prezenta tri pravilne konjugacije; Brojevi: glavni i redni brojevi
Preduvjeti za upis predmeta:Nema
Nainprovjereznanja:
Literatura:
1.Vojmir Vinja: Gramatika panjolskog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1999
2.Vojmir Vinja: Diccionario espaol croata, kolska knjiga, Zagreb, 1999
1.Rafael Seco: Manual de gramtica espaola, Aguilar, Madrid, 1993
2.John Butt Carmen Benjamin: A New Reference Grammer of Modern Spanish,Edward
Arnold, London, 1988
3.Gmez Torrego, L.: Gramtica didctica del espaol, Ediciones SM., Madrid, 2000
Real Academia Espaola: Nueva gramtica de la lengua espaola, Espasa Libros, S.L,
Madrid, 2010
4.S. Garca, A. Miln, H. Martnez: Construir bien en espaol La forma de las palabras,
Ediciones Nobel, S.A., Oviedo, 2004
5.Diccionario de la Real Academia Espaola (www.rae.es)
6.Diccionario de sinnimos y antnimos ESPASA
3
O DS J EK Z A R O MA N IS T IK U
Naziv predmeta i ifra: Osnovi latinskog jezika I FIL LAT 100

Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar;
Studijska grupa Francuski jezik i knjievnost 3 ECTS;
Dvopredmetni studij Francuski jezik i knjevnost + druga studijska grupa 2 ECTS;
Dvopredmetni studij Francuski jezik i knjievnost i Italijanski jezik i knjievnost 3 ECTS;
Studijska grupa Italijanski jezik i knjievnost 3 ECTS;
Dvopredmetni studij Italijanski jezik i knjievnost + druga studijska grupa 3 ECTS;
Dvopredmetni studij panski jezik i knjievnost +druga studijska grupa 3 ECTS;
Tip kolegija: predavanja + vjebe
Status predmeta: zajedniki
Cilj predmeta: Cilj svakog jezika, pa tako i latinskog, jest upoznavanje, razumijevanje i
prepoznavanje jezine strukture, kao i razumijevanje izvanjezinog, tj. civilizacijskog
konteksta u kojem se kroz taj jezik prenose neke informacije. Konani je cilj uenja stei
osnove latinskog jezika, tj. najnunije znanje kojim bi studenti s uspjehom mogli pristupiti
itanju lakih latinskih tekstova i prevesti ih na materinski jezik.
Uenjem latinskog jezika ire se pogledi na antiki svijet rimske kulture, duhovnog nasljea
i upoznaju se vrijednosti koje se temelje na univerzalnim naelima. Izvlaei pouke iz
mudrih razmiljanja starih Rimljana, student iri svoje vidike i povezuje sve te vrijednosti sa
suvremenim svijetom.
Sadraj predmeta: Usvajanje vokabulara, gramatikih sadraja (imenica i pridjeva, priloga,
zamjenica i brojeva), analize, razumijevanje i prevoenje teksta te upoznavanje s
izvanjezinim sadrajima. Kroz jednostavne i kratke reenice, analizom teksta studenti
uoavaju gramatike oblike i njihovu funkciju u reenici - tekstu.
Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima
za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak
provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.
Literatura:
1. Veljko Gortan, Oton Gorski, Pavao Pau, Elementa latina = osnove latinskog jezika,
kolska knjiga, Zagreb, 2004.
1. Gortan - Gorski - Pau, Latinska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1954.
2. Rjenici - raznih autora i izdavaa.
4
Naziv predmeta i ifra: Francuska knjievnosthumanizma i renesanse FIL ROM 121

Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar
Jednopredmetnistudijfrancuskogjezikaiknjievnosti:
2 satapredavanja + 1 satseminara + 1 satvjebi - 7ECTS;
Dvopredmetnistudijfrancuskogjezikaiknjievnostiiitalijanskogjezikaiknjievnosti:
2 satapredavanja + 1 sat vjebi - 4 ECTS
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnostidrugistudijska grupa
2 satapredavanja + 1 sat seminara + 1 sat vjebi - 4 ECTS
Tip kolegija: predavanja, seminar i vjebe
Cilj predmeta:
Kao uvodni dio kolegija, predvien je manji osvrt na glavne knjievne epohe evropskog
kulturnog kruga i njihovo situiranje, na mogue modele prouavanja i klasifikacije
knjievnosti, na pojam knjievnog roda i vrste.
Unutar stvorenog knjievno-teorijskog okvira, studenti treba da se upoznaju s epohom
francuskog humanizma i renesanse u kontekstu promjena koje su revolucionirale cjelokupnu
evropsku civilizaciju, oblikovale novu sliku svijeta i mjesto ovjeka u njemu, te joj otvorile put
u moderna vremena.
Sadraj predmeta:
Uvod u prouavanje knjievnosti, pojam knjievne epohe i evropskog kulturnog
kruga;smjena epoha i ulazak u "moderna vremena" historijska, drutvena i knjievna
pozornica od kraja 15. pa kroz 16. stoljee u Francuskoj, u kontekstu analognih promjena u
Evropi, pojam humanizma i renesanse, proces postupnog raskidanja sa srednjovjekovnom
tradicijom i okretanja ka novim uzorima grko-rimske tradicije s jedne strane, i suvremene
Italije, s druge ;poezija od "velikih retoriara", preko Lionske pjesnike kole, pjesnika
Plejade te poezija pozne renesanse; utjecaj platonizma i petrarkizma ; glavni predstavnici
Plejade P. De Ronsard i J. Du Bellay i njihova reforma poezije i jezika; proza 16. Stoljea -
F. Rabelais i M. de Montaigne ; obnova antikih dramskih vrsta, komedije i tragedije, u
francuskom renesansnom pozoritu.
Literatura:
1. BANAEVI, Nikola [i dr.], Francuska knjievnost (od srednjeg vijeka do 1683), Knj.I,
Sarajevo Beograd, Svjetlost Nolit, 1976.
2. VINJA, Vojmir [ i dr.], Povijest svjetske knjievnosti. Knjiga 3, Zagreb, Mladost, 1982;
3. VITANOVI, Slobodan, Epohe i pravci u francuskoj knjievnosti. Istorija kritikih
pojmova, I, Beograd, igoja tampa, 2006;
4. SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, Zagreb, kolska knjiga, 2001.
1. BRUNEL, Pierre [i dr.], Histoire de la littrature franaise, Tome I (Du Moyen ge au
XVIIIe s.), Paris, Bordas, 1977;
2. LAGARDE, Andr; MICHARD, Laurent, Le XVIe sicle. Les grands auteurs franais du
programme, II, Paris, Bordas, 1986.
3. DEMONET-LAUNAY, M.-L., XVIe sicle., Paris, Bordas, 1994.
5
ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK
Naziv predmeta i ifra:Bosanski, hrvatski, srpski jezik IFIL BHS 101
Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar: 2 sata (1 /pred./ + 1 /vj./ ) 2 ECTS
Tip kolegija: predavanje, vjebe
Status predmeta: opi
Cilj predmeta:
Osnovni cilj ovoga kolegija jest da se pismenost studenata podigne na to veu razinu (kako u
pisanom tako i u usmenom izraavanju). Naime, ovo su studenti stranih jezika, za koje je vrlo
vana praktina pismenost na oba plana.
Sadraj predmeta:
Na predavanjima se prvenstveno nastoji skrenuti panja na aspekte korektnog pisanog

izraavanja. Vjebe prvenstveno slue da se na njima utvrdi materija koju su studenti uli na
predavanjima i to stalnim provjerama u vidu testova.
Preduvjeti za upis predmeta: Nema.
Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom
NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere
znanja i ocjenjivanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.
Literatura:
1. Halilovi, S.: Pravopis bosanskoga jezika: Prirunik za kole. Zenica: Dom tampe. 1999.
2. Babi, Finka, Mogu: Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga. 2001.
3. Peikan, Piurica, Jerkovi: Pravopis srpskog jezika. Novi Sad: Matica srpska. 1993.
Studenti e naknadno biti obavijeteni o dodatnoj literaturi.
6
ODSJEK ZA FILOZOFIJU
Naziv predmeta i ifra: Filozofija FIL FIL 100

Semestar, broj satii broj bodova:I. semestar, 1 sat predavanja; 1 sat vjebi, ECTS: 2
Tip kolegija: predavanje i vjebe
Cilj predmeta:. Studenti/ce se upoznavaju sa (1) mjestom i ulogom filozofije u korpusu
ljudskog znanja i (2) njenim odnosom prema znanostima, kako prirodnim tako drutvenim i
tehnikim. Ovladavanje sadrajima predmeta prua studentima/cama osnovna znanja o
filozofiji i sposobnost kritikog miljenja.
Sadraj predmeta: studenti se upoznaju sa filozofijskim disciplinama (ontologija,
gnoseologija, etika, estetika, logika, aksiologija). Analizira se posebnost tematike i pristupa
problemu unutar svake pojedinane discipline. Studenti se dalje upoznaju sa epohama u
povijesti filozofije, kao i sa kljunim filozofijskim pravcima i kolama. Analiziraju se
determinirajui kriteriji koji su uticali na ove podjele i klasifikacije. U komparativnom
pristupu ukazuje se na filozofska pitanja i odgovore koji su nastali u istono-azisjkom
svijetu, u arapskom svijetu, u Indiji i Kini, i na pitanja i odgovore koji su nastali u filozofskoj
tradiciji zapadno-evropskog svijeta. Filozofija se ovdje posmatra kao dostignuta ravan
racionalnog i metodskog rjeavanja problema i donoenja odluka u svjetskim razmjerima kao
opte ovjeansko dobro, a ne kao tzv.helensko udo nastalo kod jednog evropskog naroda u
jednom periodu razvoja ovjeanstva uopte. Studenti se dalje uvode u filozofsku refleksiju o
prirodi, o ovjeku, o religiji, o znanosti, o umjetnostiitd. Dalje se kroz predavanja i vjebe
ukazuje na odnos izmeu filozofije i drugih znanosti i znanstvenih disciplina. Objanjava se
posebnost disciplina kao to su filozofija jezika, filozofija uma, filozofija prirode, filozofija
znanosti, filozofija biologije, filozofija matematike, filozofija filma, itd. Na kraju semestra
analizira se i diskutira status i dometi filozofije u modernom drutvu. Otvara se pitanje o
budunosti filozofije.
Preduvjeti za upis predmeta: nema.
Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za
svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere
znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.
Obavezna literatura:.
1. Erl, Vilijem Dejms (2005). Uvod u filozofiju. Beograd, Dereta.
2. Blackburn, Simon (2002). Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju. Zagreb,

AGM.

1. Filipovi, Vladimir (1965). Filozofski rjenik. Zagreb, Matica hrvatska.
2. Nagel, Thomas (2002). to sve to znai? Vrlo kratak uvod u filozofiju. Zagreb,
Kruzak.
7
Naziv predmeta i ifra: Italijanski jezik I FIL ITA 151

Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar;
jednopredmetni studij: Italijanski jezik i knjievnost: 2 sata predavanja + 5 sati vjebi, 10
ECTS
dvopredmetni studij: Francuski jezik i knjievnost i Italijanski jezik i knjievnost: 2 sata
predavanja + 5 sati vjebi, 6 ETCS
dvopredmetni studij: Italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata predavanja
+ 5 sati vjebi, 7 ECTS
Tip kolegija: predavanja, vjebe
Cilj predmeta: Usvojiti temeljna inicijalna znanja iz italijanskog jezika (livello intermedio)
B1
Sadraj predmeta: Upoznavanje se italijanskim glasovnim sistemom, naglaskom i
biljeenjem akcenta. Usvajanje osnova italijanske gramatike. Oblici i funkcije lana
(odreeni, neodreeni, partitivni). Vrste rijei. Imenika deklinacija i uloga prijedloga. Vrste,
broj, rod i graenje pridjeva i priloga i njihova upotreba. Glavni i redni brojevi. Vrste, oblici
i upotreba zamjenica. Indikativ prezenta glagola.
Literatura:
1. Jernej Josip, Konverzacijska talijanska gramatika. Zagreb. kolska knjiga, 1985.
2. Chiuchi A., Minciarelli F., Silvestrini M., Grammatica Italiana per Stranieri
InItaliano, Perugia. Edizioni Guerra, 1995.
1. Gruppo META, Uno Corso comunicativo di italiano per stranieri, Roma. Bonacci
editore, 1992.
2. Deanovi M Jernej J., Talijansko-hrvatski rjenik. Zagreb. kolska knjiga.
3. Deanovi M Jernej J., Hrvatsko-talijanski rjenik. Zagreb. kolska knjiga.
4. Zingarelli, Vocabolario della lingua italiana, a cura di M. Dogliotti e L. Rosiello,
Bologna, Zanichelli.
8
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost I FIL ITA 156

jednopredmetni studijitalijanski jezik i italijanska knjievnost: 2 sata predavanja + 1
seminar + 1 vjebi, 8 ECTS;
Dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost i francuskijezik i francuska
knjievnost: 2 sata predavanja + 1 vjebi, 5 ECTS;
Dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata
predavanja + 1 sat vjebi, 3 ECTS
Cilj predmeta: Studenti stjeu osnovna znanja iz podruja italijanskog knjievnog
stvaralatva to e im omoguiti kronoloku sistematizaciju odreenih knjievnih perioda
i autora.
Sadraj predmeta:
Kratki pregled historije Italije (geografski, historijski, ekonomski, kulturoloki aspekti).
Uvod u italijansku knjievnost (ope naznake i karakteristike, mjesto i uloga u okviru
evropske i svjetske knjievnosti, civilizacijska i literarna povezanost sa knjievnostima s
druge strane Jadranskog mora). Nastanak i razvoj italijanskog jezika. Poeci knjievnog
stvaranja na prostoru dananje Italije. Dijakronijski pregled italijanske knjievnosti od
poetaka do Romantizma.
1.G. Ferroni, Istorija italijanske knjievnosti, CID, Podgorica, 2005.
1.F. ale M. Zori, Talijanska knjievnost u Povijest svjetske knjievnosti. Knjiga IV,
Liber-Mladost, Zagreb, 1977.
2.Cultura italiana del Novecento, Letteratura (a cura di Cesare Segre), pp. 37-422.
Milano, 1996. Studenti e biti naknadno obavijeteni o mogunostima Internet izvora.
9
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: panska knjizevnost IFILSPA 156

Semestar, broj sati i broj bodova: I.semestar, 2 sata predavanja 1 sat vjezbi,3 ECTS
Cilj predmeta: tokom kursa student ita najznaajnija dela i odlomke najzanaajnijih
dela hispanskih knjievnosti u prevodu, i kroz njih i njihove autore upoznaje sutinske
odlike razliitih knjievnih pokreta i pravaca, kao i istorijski i drutveni kontekst u kom
nastaju.
Sadraj predmeta:
Srednji vijek poeci renesanse. Knjievnopovijesna periodizacija. Knjievni rodovi i
vrste: epika, lirika. Trubadursko i epsko pjesnitvo srednjeg vijeka: Pjesma o Cidu.
Arapsko-andaluzijske pesnike forme. Znaaj otkria hari. Galisijsko-portugalska
irika.Proza, viteski roman Amads de Gaula. Plemiko-viteki pogled na svijet. Prozno
stvaralatvo srednjeg vijeka. Znanstvena proza Alfonsa X. Mudrog. Romansa: Najstarije
spanske romanse i definicija spanske romanse. Klasifikacija romansi. - El
Romancero.Libro del buen amor, Juan Ruiz.Pozoriste: Fernando de Rojas: Celestina ili
Tragikomedija o Kalistu i Melibeji. Coplas a la muerte de su padre, Jorge Manrique
(literatura de los Siglos de Oro (I): la narrativa picaresca. Razvoj pikarskog romana:
Lazarillo de Torme;El Buscn de Francisco de Quevedo.
1.Solar, M. 2005. Teorija knjievnosti, Zagreb: kolska knjiga
2.Pavlovi-Samurovi, Ljiljana; Dalibor Soldati, panska knjievnost, Knjiga I (Srednji
vek i renesansa), Beograd, Beograd: Nolit, Sarajevo: Svjetlost, 1985.
1.Eagleton, T. 1987. Knjievna teorija, Zagreb: SNL
2.ale, F. et al. 1977. Povijest svjetske knjievnosti u osam knjiga, Knj. IV. Talijanska,
panjolska, portugalska, brazilska, katalonska, baskijska knjievnost i knjievnost na
ladino jeziku; hispanoamerike i retoromanske knjievnosti, Zagreb: Mladost
3.Centro virtual Cervantes (Enlace: http://cvc.cervantes.es/literatura/default.htm)
10
Naziv predmeta i ifra:Pregled francuske gramatike II FIL ROM 113

Semestar, broj satii broj bodova:II. semestar;
Jednopredmetni studij francuski jezik i knjievnost 2 sata predavanja + 6 sati vjebi, 8
ECTS. Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost + italijanski jezik i knjievnost 2
sata predavanja + 5 sati vjebi, 6 ECTS. Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost
+ druga studijska grupa 2 sata predavanja + 4 sati vjebi, 6 ECTS.
Tip kolegija: predavanja, vjebe i lektorske vjebe
Cilj predmeta: Usvajanje osnova francuske gramatike sa teitem na sintaksi proste
reenice.
Sadrajpredmeta:
Tipovi reenica. Prosta izjavna reenica i njena sastavnika struktura. Subjekt i predikat.
Imenska grupa. Modifikatori imenske grupe: pridjev u funkciji epiteta i imenska
dopuna. Relativna reenica. Apozicija. Glagolska grupa. Objekt (neprelazna, prelazna
direktna i indirektna konstrukcija). Pasivna konstrukcija. Atributska konstrukcija.
Priloke odredbe. Grafiko strukturalno i funkcionalno prikazivanje reenine strukture.
Sloena reenica (koordinativno i subordinativno povezivanje). Slaganje vremena.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Pregleda francuske gramatike I (FIL
ROM 111)
1.La Grammaire pour tous, Bescherelle 3, Paris, Hatier, 2004.
2.Poisson-Quinton S., Mimran R. et Maho-Le Coadic, Grammaire explique du
franais, CLE Internationale, 2004.
3.Drakovi, Vlado, Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu,Beograd :
Zavodzaudbenikeinastavnasredstva, 1979.
1.Dubois J.et Lagane R., La nouvelle grammaire du franais, Paris : Larousse, 2008.
2.Dellatour-Jennepin-Lon-Dufour-Teyssier, Nouvelle grammaire du franais. Cours de
civilisation franaise de la Sorbonne, Paris : Hachette, 2004.
3.GOUGENHEIM, Dictionnaire fondamental de la langue franaise, Paris : Didier
4.Le Robert Micro: Dictionnaire dàpprentissage de la langue franaise, Paris :
Dictionnaire le Robert, 2002
5.Le Petit Larousse illustr, Le Petit Robert
6.PUTANEC, Valentin, Francusko-hrvatski ili srpski rjenik, Zagreb : kolska knjiga
Obavezna lektira:
1.CAMUS, A., L'Etranger (drugi dio romana)
11
Naziv predmeta i ifra: Osnovi francuskog pravopisa i izgovora IIFIL ROM 114
Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar,
jednopredmetni studijfrancuski jezik i francuska knjievnost: 1 sat predavanja, 3 ECTS;
predavanja, 2 ECTS;
dvopredmetni studij francuski jezik i francuska knjievnost i druga studijska grupa: 1 sat
predavanja, 1 ECTS;
Cilj predmeta:
Dalje upoznavanje sa osnovama francuskog fonematskog sistema s teistem na
samoglasnicima koji predstavljaju posebnu poteskou u izgovoru u poreenju sa
maternjim jezikom, ali istovremeno i sa nekim pravopisnim specifinostima koje se na
njih odnose.
Sadraj predmeta:
Zaobljeni samoglasnici i njihovi fonogrami. Nestabilno e, izgovor i osnovna ortoepska
pravila.
Nazalni samoglasnici i njihovi fonogrami. Nazalni samoglasnici i vezivanje.
Otvoreno i zatvoreno e. Osnovna ortoepska pravila izgovora i karakteristine grafije.
Izgovorne i pravopisne specifinosti nekih glagola prve vrste (alternacije nestabilnog e i
otvorenog e, zatvorenog i otvorenog e).
Otvoreno i zatvoreno o. Osnovna ortoepska pravila izgovora i karakteristine grafije.
Transkripcija teksta.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Osnova francuskog pravopisa i izgovora I
(FIL ROM 113)
Literatura:
1. Abry, D. et Chalaron, M.-L. (1994). Phontique. 35O exercices avec 6 cassettes. Coll.
Exerons-nous. Paris : Hachette.
1.Lon Pierre (1983). Prononciation du franais standard. Paris : Didier.
Studenti e biti naknadno obavijeteni o mogunostima Internet izvora.
12
Naziv predmeta i ifra:panski jezik II FIL SPA 162

2 sata predavanja + 5 sata vjebi 7 ECTS(dvopredmetni studij panski jezik i knjievnosti
i neka druga studijska grupa)
2 predavanja + 1 satavjebi 5 ECTS (studijskagrupafrancuskijezikiknjievnost)
2 predavanja + 1 satavjebi 5 ECTS (studijskagrupaitalijanskijezikiknjievnost)
Cilj predmeta: Cilj je ovladavanje osnovama morfosintakse panjolskog jezika, s
osobitim naglaskom na uporabu prolih glagolskih vremena indikativa, te razvijanje
jezine i komunikacijske kompetencije na razini A2 prema uputama Zajednikog
europskog referentnog okvira za jezike.Lektorske vjebe sastoje se od funkcionalnih,
gramatikih, leksikih i kulturalnih sadraja.
Sadraj predmeta: Glagoli: glagolski naini; pomoni glagoli; ser i estar, mijenjanje
vrijednosti pridjeva uz glagole ser i estar; polunepravilni glagoli (promjene u korijenu
glagola), nepravilni glagoli, indikativ perfekta, aorista, imperfekta i pluskvamperfekta;
pasiv; povratni glagoli; gerund; particip;
Nepromjenljive vrste rijei: prilozi: vremena, mjesta, naina, koliine, afirmacije,
negacije; prijedlozi: prosti i sloeni; veznici: prosti i sloeni; uzvici.
Preduvjet za upis predmeta: poloen panski jezik I (FIL SPA 161)
Literatura:
1.Vojmir Vinja: Gramatika panjolskog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
2.Vojmir Vinja: Diccionario espaol croata, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
1.Rafael Seco: Manual de gramtica espaola, Aguilar, Madrid, 1993.
2.John Butt Carmen Benjamin: A New Reference Grammer of Modern Spanish,Edward
Arnold, London, 1988.
3.Gmez Torrego, L.: Gramtica didctica del espaol, Ediciones SM., Madrid, 2000.
4.Real Academia Espaola: Nueva gramtica de la lengua espaola, Espasa Libros, S.L,
Madrid, 2010.
Ediciones Nobel, S.A., Oviedo, 2004.
13
Naziv predmeta i ifra: Osnovi latinskog jezika II FIL LAT 101

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar;
Studijska grupa Francuski jezik i knjievnost 3 ECTS;
Dvopredmetni studij Francuski jezik i knjevnost i druga studijska grupa 2 ECTS;
Dvopredmetni studij Francuski jezik i knjievnost i Italijanski jezik i knjievnost 3 ECTS;
Studijska grupa Italijanski jezik i knjievnost 3 ECTS;
Dvopredmetni studij Italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa 3 ECTS;
Dvopredmetni studij panski jezik i knjievnost i druga studijska grupa 3 ECTS;
Tip kolegija: predavanja + vjebe
Status predmeta: zajedniki
Cilj predmeta: Cilj predmeta je da student upozna, razumije i prepozna jezinu strukturu, da
razumije izvan jezini kontekst u kojem se kroz taj jezik prenose neke obavijesti te da na
kraju razumije tekstove na tom jeziku i moe ih prevesti na materinski. Osnovni je odgojni
cilj uenja latinskog jezika u dananje vrijeme irenje vidika, potivanje tuih dostignua,
spoznaja multikulturalnosti mediteranskog prostora, ali i povezivanje svih tih vrijednosti sa
suvremenim svijetom, te izvlaenje pouka iz mudrih razmiljanja starih Rimljana.
Sadraj predmeta: Latinska morfologija, Osnove i nastavci glagola, Vid, Nain, Vrijeme,
Konjugacija, Infinitivi, participi, Infinitivne konstrukcije, Ablativ apsolutni.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Osnova Latinskog jezika I (FIL LAT 100)
1.Gortan-Gorski-Pau, Elementa Latina, kolska knjiga, Zagreb, 2004.
1.Gortan-Gorski-Pau, Latinska gramatika, kolska knjiga, Zagreb 1987.
2.200 latinskih glagola i njihove sloenice u svim oblicima konjugacije, Priredila Margareta
Gaparovi, K, Zagreb, 2001.
14
Naziv predmeta i ifra: Francuska knjievnost baroka i klasicizma FIL ROM 122
Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar
Jednopredmetni francuskog jezika i knjievnosti:
2 sata predavanja + 1 sat seminara + 1 sat vjebi - 7 ECTS;
Dvopredmetni studij francuskog jezika i knjievnosti i italijanskog jezika i knjievnosti:
2 sata predavanja + 1 sat vjebi - 4 ECTS;
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnostidruga studijska grupa:
2 sata predavanja + 1 sat seminara + 1 sat vjebi - 4 ECTS;
Tip kolegija: predavanja, seminar i vjebe
Cilj predmeta: Upoznavanje studenata s epohom baroka i klasicizma u francuskoj
knjievnosti 17. stoljea, s posebnim osvrtom na sueljavanje ovih dviju estetika u domenu
dramskog stvaranja, te na definiranje osnovnih principa klasine dramaturgije.
Sadraj predmeta:
Osnovne znaajke baroknog duha i estetike na prijelazu iz 16. u 17. stoljee; barokna poezija
i pozorite; Aristotelovci vs. Moderni; velika debata tridesetih godina 17.st. oko tumaenja i
primjene pravila klasine dramaturgije; formiranje doktrine klasicizma i njeni osnovni
postulati; knjievni anrovi u 17. stoljeu; pozorite od barokne tragikomedije do
klasicistike tragedije i komedije; veliki dramski pisci Corneille (Le Cid), Racine (Phdre),
Molire (Le Tartuffe).
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Francuske knjievnosti humanizma i

renesanse (FIL ROM 121)
Nainprovjereznanja:
Literatura:
1. BANAEVI, Nikola [i dr.], Francuska knjievnost (od srednjeg vijeka do 1683),
Knj.I, Sarajevo Beograd, Svjetlost Nolit, 1976.
2. VINJA, Vojmir [ i dr.], Povijest svjetske knjievnosti. Knjiga 3, Zagreb, Mladost,
1982.;
3. VITANOVI, Slobodan, Epohe i pravci u francuskoj knjievnosti. Istorija kritikih
pojmova, I, Beograd, igoja tampa, 2006.
1.BIYIDI, Odile, XVIIe sicle, Paris, Bordas, 1991.
2.BRUNEL, Pierre [ i dr.], Histoire de la littrature franaise, Tome I ( Du Moyen ge au
XVIIe s.), Paris, Bordas, 1977.
3.VITANOVI, Slobodan, Poetika Nikole Boaloa i francuski klasicizam, Beograd, Knjievna
misao, 1971.
4.ADAM, Antoine, L'ge classique, Tome I (1624-1660), Paris, Arthaud, 1968.
5.CLARAC, Pierre, L'ge classique, Tome II ( 1660-1680), Paris, Arthaud, 1968;
6.LEVILLAIN, Henriette, Qu'est-ce que le baroque?Klincksieck, 2003.
15
ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK
Naziv predmeta i ifra: Bosanski, hrvatski, srpski jezik II FIL BHS 102
Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar. 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS
Tip kolegija: predavanje, vjebe
Cilj predmeta:
Osnovni cilj ovoga kolegija jest da se studenti jezikih odsjeka upoznaju sa osnovnim
gramatikim zakonitostima u maternjem jeziku. Na taj nain, ovi e studenti lake
ovladati i gramatikom stranog jezika koji studiraju.
Sadraj predmeta:
Na predavanjima se prvenstveno nastoji skrenuti panja na osnovne gramatike

pojavnosti. Vjebe, s druge strane, slue da se na njima utvrdi materija koju su studenti
uli na predavanjima i to stalnim provjerama u vidu testova.
Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i

Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani
svi oblici provjere znanja i ocjenjivanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i
skala ocjenjivanja.
1. Bari, E., Lonari, M. i dr. Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika. Zagreb:
kolska knjiga. 1979.
1. Jahi, D., Halilovi, S., Pali, I.: Gramatika bosanskoga jezika. Dom tampe: Zenica.
2000.
2. Sili, J., Pranjkovi, I. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga. 2005.
16
Naziv predmeta i ifra: Italijanski jezik II FIL ITA 152
Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar;
ECTS
Cilj predmeta: Usvojiti temeljna morfo-sintaksika znanja iz talijanskog jezika (livello
avanzato) B2
Sadraj predmeta: Sintaksa proste reenice. Oblici pravilnih i najvanijih nepravilnih
glagola. Upotreba vremena u indikativu (presente, passato prossimo, imperfetto, futuro
semplice, futuro anteriore). Pravila o slaganju vremena. Upotreba imperativa. Indirektni
govor.
itanje, tumaenje, analiza rijei i gramatikih konstrukcija, prepriavanje nastavnih jedinica
iz propisanih udbenika. Prevoenje sa italijanskog i na italijanski jezik. Konverzacijske
vjebe. Na vjebama se koriste i audio-vizuelni materijali i metode primjerene propisanom
gradivu prve godine.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Italijanski jezik I (FIL ITA 151)
1. Gruppo META, Uno Corso comunicativo di italiano per stranieri, Roma. Bonacci
editore, 1992.
2. RJENICI
17
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost II FIL ITA 157

jednopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost: 2 sata predavanja + 1
seminar + 1 vjebi, 8 ECTS;
dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost i francuski jezik i francuska
dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata
predavanja + 1 sat vjebi, 3 ECTS
Tip kolegija: predavanja, seminar, vjebe
Cilj predmeta: Upoznavanje sa knjievnim periodima i autorima poev od perioda
Verizma pa do druge polovine 20. stoljea.
Sadraj predmeta:
Kratki pregled knjievnih perioda i autora poev od Verizma do druge polovine 20.
stoljea. Recepcija italijanske knjievnosti openito i njeno mjesto i uloga u okviru
svjetskog knjievnog stvaralatva.
- Verizam: Giovanni Verga.
- Doba dekadentizma: Pascoli, D'Annunzio, Svevo, Pirandello.
- Krepuskolarizam i futurizam. Hermetizam (karakteristike knjievnih pravaca i
najznaajniji autori).
- Neorealizam i neoeksperimentalizam. Moravia, Vittorini, Pavese i P.P. Pasolini.
Ostale relevantne knjievne pojave studenti rade individualno.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti I (FIL ITA 156)
1.F. ale M. Zori, Talijanska knjievnost u Povijest svjetske
knjievnosti. Knjiga IV, Liber-Mladost, Zagreb, 1977.
2.Cultura italiana del Novecento, Letteratura (a cura di Cesare Segre), pp. 37-422.
18
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: panska knjizevnost IIFILSPA 157

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar, 2 sata predavanja i 1 sat vjebi, ECTS 3
Cilj predmeta:-uvoenje u analitiko i kritiko itanje uz koritenje spoznaja iz teorije i
povijesti knjievnosti u svrhu osposobljavanja studenata za samostalnu interpretaciju i
analizu knjievnih djela
Sadraj predmeta:-panska poezija Zlatnog vijeka: la poesa renacentista y la poesa
barroca; - La poesa mstica en su vertiente renacentista, Fray Luis de Len, y barroca San
Juan de la Cruz
- Barok. Pjesnitvo: kulteranizam (gongorizam) i konceptizam (Francisco de Quevedo) :
- Formiranje panskog nacionalnog pozorita.
- Lope de Vega: la comedia de capa y espada y la tragicomedia. Fuenteovejuna,
- Tirso de Molina en el Burlador de Sevilla. Zavodnik iz Seville
- Pedro Caldern de la Barca: ivot je san
-Poeci savremenog romana
-Miguel de Cervantes Saavedra: Bistri vitez Don Quijote od Manche I, II. Novela,
pripovijetka, kratka pria: Miguel de Cervantes Saavedra: Uzorite novele
Preduvjeti za upis predmeta: polozen ispit iz panske knjievnosti I (FIL SPA 156)
1.ale, F. et al. 1977. Povijest svjetske knjievnosti u osam knjiga, Knj. IV. Talijanska,
panjolska, portugalska, brazilska, katalonska,
baskijskaknjievnostiknjievnostnaladinojeziku; hispanoamerike i
retoromanske knjievnosti, Zagreb: Mladost.
2.Gerald Brenan, 1970. Spanska knjizevnost, Beograd: Nolit
3.Rico, Francisco (coordinador): Historia y crtica de la literatura espaola. Siglos de
Oro. Barroco, t. III, III/1. Barcelona: Crtica, 1983, 1992
1.Garcilaso de la Vega, glogas
2.Miguel de Cervantes Saavedra: Bistri vitez Don Quijote od Manche I, II
3.Miguel de Cervantes Saavedra: Uzorite novele
4.Francisco de Quevedo, Historia de la vida de buscn
5.Lope de Vega: Fuenteovejuna
6.Tirso de Molina: Seviljski zavodnik
7.Pedro Caldern de la Barca: ivot je san
19
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU
Naziv predmeta i ifra: SOCIOLOGIJA FIL SOC 100

Semestar, broj satii broj bodova:II. semestar, 1 sat predavanja 1 sat vjebi, ECTS: 2
Tip kolegija: predavanje i vjebe
Status predmeta: obavezan
Cilj predmeta: Upoznati studente sa smislom i znaajem sociologije unutar savremenih
drutvenih procesa i odnosa; razumijevanje savremenih sociolokih pravaca i njihovih
predstavnicima, te mjesta i uloge sociologije u okviru drutvenih znanosti, te odnos
sociologije prema humanistikim, prirodnim i tehnikim znanostima unutar savremenog
znanstvenog istraivanja i savremenog socijalnog svijeta.
Sadraj predmeta: Studenti se upoznaju sa pojmovnim, sadrajnim i metodolokim
statusom predmeta; znaajnost veze izmeu teorije-metodologije-istraivanja i imaginacije u
sociologiji; klasino i savremeno poimanje sociologije, odnos ope i posebnih sociolokih
disciplina; filozofske pretpostavke konstituiranja sociologije kao zasebne disciplinarne
znanosti, Durkheimov praenotiones te odnos sociologije i moderniteta; upoznavanje sa
najznaajnijim klasinim i savremenim sociolokim teorijama, pravcima i predstavnicima,
odnos teorijskih saznanja i empirijskih sociolokih istraivanja kroz kvalitativnu i
kvantitativnu socioloku metodologiju; pojam drutva, drutvene strukture, drutvenih
procesa, fenomena, relacija, odnosa individualnog i kolektivnog identiteta, institucionalni i
neinstitucionalni elementi drutvene strukture; pojam drave, nacije-drave i pitanje
mogunosti prevladavanja dravo-centrikih sociolokih kategorizacija; pojam moi i vlasti u
sociolokoj analizi; pojmovi drutvenog konsenzusa i drutvenog konflikta; drutvena
stratifikacija, drutvene grupe; pojam drutvene nejednakosti; analiza savremenih drutvenih
pokreta i drutvenih konflikata; teritorijalna organizacija drutva, pojam i metodologija
sociologije porodice, individua-individualna i drutvena svijest; pojam tranzicije i tranzicija
bosanskohercegovakog drutva; osnove sociologije obrazovanja, spolnosti i roda;
perspektive sociologije kao multimetodske drutvene znanosti.
Nain provjere znanja: Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom
NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici
provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.
1. Foo, S. (2011): Sociologija. Sarajevo: Svjetlost.
2. Abercrombie, N., Hill, S., Turner, B. (2008): Rjenik sociologije. Zagreb: Jesenski i
Turk. alternativno: Mimica, A., Bogdanovi, M. (2007): Socioloki renik. Beograd:
Zavod za udbenike.
1. Giddens, A. (2007): Sociologija. (izdanje Ekonomskog fakulteta u Beogradu ili
Nakladni zavod Globus, Zagreb).
2. Haralambos, M. (1989): Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.
3. Kuvai, I. (2004): Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing.
4. Mills, C. W. (1964): Socioloka imaginacija. Beograd: Savremena kola.
20
Naziv predmeta i ifra: Morfosintaksa francuskog jezika I FIL ROM 211

Semestar, broj sati i broj bodova: III. semestar
Jednopredmetni studij: 2 sata predavanja + 5 sati vjebi; 8 ECTS
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata
predavanja + 3 sata vjebi; 5 ECTS
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost iitalijanski jezik i knjievnost: 2 sata
predavanja + 4 sata vjebi; 6 ECTS.
Cilj predmeta: Produbljivanje i proirivanje znanja koje su studenti stekli i to potvrdili
uspjeno poloenim ispitom iz predmeta Pregled francuske gramatike I i II.
Sadraj predmeta:
Imenice: vrste, rod, tvorba, dvostruki rod, kolebljivi rod, mnoina, dva pluralna oblika,
vlastita imena, sloenice.
lan: odreeni, neodreeni, partitivni, upotreba i izostavljanje, stilska vrijednost, lan i
dijelovi tijela.
Pridjevi: enski rod u govoru i pisanju, stepenovanje, mjesto pridjeva, priloka upotreba
pridjeva. Posvojni zamjeniki pridjevi: poreenje sa nazivima u b/h/s jeziku, stilska
vrijednost. Pokazni zamjeniki pridjevi: dva osnovna znaenja- vremensko i prostorno,
stilske vrijednosti. Neodreeni zamjeniki pridjevi.
Brojevi: osnovni, redni. Ostali: enumerativni, aproksimativni, razlomaki, multiplikativni.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz predmeta Pregled francuske gramatike II.
(FIL ROM 113)
1.Grevisse Maurice, Prcis de grammaire franaise, Gembloux, J.Duculot, Paris, 1960.
2.Grevisse, Maurice, Le Bon usage, Gembloux, J. Duculot, Paris, 1953.
3.Mauger Gaston, Grammaire pratique du franais d'aujourd'hui, Paris, Hachette, Paris,
1968.
Papi Marko, Gramatika francuskog jezika (Strukturalna morfosintaksa), Beograd, 1988.
21
Naziv predmeta i ifra: Fonetika francuskog jezika FIL ROM 212

Semestar, broj sati i broj bodova: III. semestar,
jednopredmetni studijfrancuski jezik i francuska knjievnost: 1 sat predavanja i 1 sat
vjebi, 2 ECTS;
predavanja, 1 ECTS;
predavanja, 1 ECTS;
Cilj predmeta:
Cilj ovog predmeta je upoznavanje sa osnovama opeg fonetskog pristupa u opisivanju
glasova govora kako bi steeno znanje bilo u funkciji lakseg opisivanja, prepoznavanja i
usvajanja glasovnog sistema francuskog jezika. Studenti se upuuju u osnovne pojmove
artikulacijske/fizioloske fonetike i u osnovama im se predoava opis govornih organa u
cilju lakseg razumijevanja artikulacijskog opisa glasova, naina i oblika njihovog
izgovora. Upoznavanje sa elementarnim pojmovima akustike fonetike trebalo bi
posluiti laksem razumijevanju opisa nekih osnovnih akustikih karakteristika jezikih
zvukova kao i razumijevanju osnovnih termina koji se za tu svrhu koriste u prirunicima.
Osnovni pojmovi vezani za percepciju glasova govora trebalo bi da doprinesu laksem
razumijevanju sloenosti problema usvajanja glasovnog sistema stranog jezika i openito
govora na stranom jeziku.
Sadraj predmeta: Predmet fonetike.Osnovni pojmovi fizioloske fonetike. Komandni
organ i izvrsni govorni organi: psihoneuroloska, disajna, fonacijska i izgovorna razina.
Oblici i naini izgovora glasova.Osnovni pojmovi akustike fonetike. Fizike
karakteristike jezikih zvukova.Osnovni problemi percepcije glasova.Opis i klasifikacije
francuskih suglasnika i samoglasnika.
1. Malmberg, B. (1995) Fonetika. I, II, III, IV i V poglavlje. Zagreb: IVOR, str. 5-
52.
2. Lon, P.R. (1996) Phontisme et prononciation du franais. (avec les travaux
pratiques d'application et leurs corrigs): Chapitre 3: La nature physique des sons
de la parole.
Chapitre 4: La perception des sons de la parole. Chapitre 5: La production de
la parole. Paris: Nathan Universit, pp. 29-63
22
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: panski jezik IIIFIL SPA 261

2 sata predavanja + 5 sata vjebi, 7 ECTS(dvopredmetni studij panski jezik i
knjievnosti i druga studijska grupa)
2 predavanja + 2 satavjebi,5 ECTS(studijskagrupafrancuskijezikiknjievnost)
2 predavanja + 2 satavjebi,5 ECTS(studijskagrupaitalijanskijezikiknjievnost)
Cilj predmeta: Cilj je svladavanje morfosintakse savremenog panskog jezika te
razvijanje jezine i komunikacijske kompetencije na nivou B1 prema uputama
Zajednikog evropskog referentnog okvira za jezike. Sredinje teme su morfosintaktike
specifinosti panskog jezika, apsolutne konstrukcije, sintaksa konjunktiva, kao i
kontrastivne razlike bhs i panske sintakse.
Sadraj predmeta: Problemi slaganja glagola sa subjektom; Sintaksa vremena (prezent,
perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur (simple, perfecto), kondicional,
kondicional II); Uporedna upotreba proslih vremena; Konjuktiv, upotreba konjuktivnih
vremena u jednostavnim i sloenim reenicama; Imperativ; Slaganje vremena; Upotreba i
apsolutna konstrukcija infinitivnih glagolskih oblika (infinitiv, gerundiv, particip);
Perifrasis verbales
Preduvjeti za upis predmeta: poloen panski jezikII (FIL SPA 161)
1.Vojmir Vinja: Gramatika panjolskog jezika, kolska knjiga, Zagreb.
2.John Butt Carmen Benjamin: A New Reference Grammer of Modern Spanish, Edward
3.Real Academia Espaola: Nueva gramtica de la lengua espaola, Espasa Libros,S.L,
Madrid, 2010.
5.Samuel Gili Gaya: Curso superior de sintaxis espaola, Biblograf, Barcelona, 1994.
6.H. Martinez: Construir bien en espanol La correcion sintactica, Ediciones Nobel, S.A.,
Oviedo, 2005.
23
O DS J EK Z A RO M A NIS T IK U
Naziv predmeta i ifra: Knjievnost francuskog prosvjetiteljstvaFIL ROM 221

Semestar, broj sati i broj bodova: III. semestar;
Jednopredmetni studij francuskog jezika i knjievnosti:
1 sat predavanja + 2 sata vjebi, 6 ECTS
1 sat predavanja + 2 sata vjebi, 3 ECTS
1 sat predavanja + 2 sata vjebi,3 ECTS
Cilj predmeta: Cilj kolegija je da studenti steknu predstavu o nastanku i razvoju kritikog
miljenja Prosvjetiteljstva, kao i da se upoznaju sa idejama tolerancije, prava ovjeka,
solidarnosti koje provijavaju u djelima pisaca XVIII vijeka.
Sadraj predmeta: Knjievne, socijalne i filozofske ideje Prosvjetiteljstva. Razum kao
sredstvo spoznaje i kao instrument drutvene kritike. Kritiki duh prosvjetiteljstva.
Boansko i prirodno pravo. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina. Enciklopedija.
Rusoov Drutveni ugovor. Monteskjeova razmatranja o duhu zakona. Didroovo
shvatanje umjetnosti. Volterova ideja istorije, tolerancije, otpora zlu. Nastanak i razvoj
romana u XVIII vijeku. Karakteristike dramske knjievnosti u XVIII vijeku, libertins,
libertinage.
1. Dakula Branko, Francuska knjievnost, knj. II, Sarajevo, 1978.
1. Hazard (Paul), La crise de la conscience europenne, Paris, 1935.
2. Mauzi (Robert), Lide du bonheur en France au XVIIIe sicle, Paris, 1860.
3. Ehrard (Jean), Lide de la nature en France dans la premire moiti du XVIIIe sicle,
Paris, 1970.
4. Didier (Batrice), Le XVIIIe sicle, III, Paris, 1976.
24
Naziv predmeta i ifra: Francuska civilizacija I FIL ROM 231

1 satpredavanja + 1 satvjebi; 3 ECTS
Dvopredmetni studij francuskog jezika i knjievnosti i italijanskog jezika i knjievnosti,
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnost + druga studijska grupa:
1 sat predavanja + 1 sat vjebi; 2 ECTS
Cilj predmeta: Cilj kursa francuske civilizacije je da studenti ovladaju osnovnim
pojmovima civilizacije i da, povezujui istorijske, kulturne i umjetnike pojave, stvore
predstavu o jedinstvenom civilizacijskom prostoru savremene Francuske, o njenim
razvojnim fazama i njenim duhgovnim vezama sa antikim naslijeem i civilizacijama
drugih evropskih naroda.
Sadraj predmeta: Pojam civilizacije; civilizacija i kultura; osnovne karakteristike
civilizacije; naslijee grko-rimske civilizacije; civilizacija Galije (romanizacija, hrianstvo,
prodor Varvara); Karolinzi i Merovinzi; viteki, epski i kurtoazni duh; Humanizam i
Renesansa; Racionalizam; Prosvjetiteljstvo: razvoj filozofije i nauke; kritiki duh ideoloka
priprema za francusku revoluciju; Restauracija, Julska monarhija, Drugo carstvo, Pariska
komuna, Trea Republika; likovne umjetnosti 19.vijeka; Prvi i drugi svjetski rat; razvoj ideja
umjetnosti i tehnike; novi izraajni mediji.
S. i G. Vitanovi, Francuska civilizacija, Beograd, 1999.
1. G. Duby- R. Mandrou, Histoire de la civilisation franaise, 2 toma, Paris, 1968.
2. G. Cotentin-Rey, Les Grandes tapes de la civilisation franaise, Bordas, Paris, 1991.
25
Naziv predmeta i ifra: Sa onu stranu prosvjetiteljstva: autobiografska, fantastina i

libertenska knjievnost XVIII vijeka FIL ROM 271
Jednopredmetnistudijfrancuskogjezikaiknjievnosti
1 satpredavanja + 1 satavjebi; 2 ECTS
Status predmeta: izborni
Cilj predmeta: Cilj kolegija je da studenti II godine, pored knjievnosti francuskog
prosvjetiteljstva, koju imaju kao zaseban obavezni predmet u istom semestru, prouavaju
ona djela iz francuske knjievnosti XVIII stoljea koja su nesvodiva na pojam
prosvjetiteljstvo, uzimajui u obzir snaan razvoj romana, pozorita, i drugih anrova u
idejnim smjernicama razliitim od filozofije i duha prosvjetiteljstva, te libertenske
knjievnosti u raznim anrovima i oblicima, koje studenti treba da prouavaju kroz
proitana djela. Predmet je namijenjen studentima koji se naroito interesuju za ovu epohu i
francusku knjievnost uope.
Sadraj predmeta: Razvoj sentimentalnog i libertenskog romana (Manon Lescaut, Les
Egarements du coeur et de l'esprit,La Nouvelle Hlose, Les Liaisons dangereuses, Justine
ou les Malheurs de la vertu, Les Nuits de Paris), autobiografije (Confessions, Mmoires /de
Casanova/, Monsieur Nicolas), razvoj libertenskih i fantastinih pripovijetki (Le Sopha, Les
Bijoux indiscrets, Le Diable amoureux), te razvoj drugih heterogenih formi (La philosophie
au boudoir, Le Sylphe) u XVIII vijeku, pratie se kroz predavanja te kroz itanje, prevod,
interpretaciju i komentar teksta na vjebama.
1.Grupa autora, Francuska knjievnost II, Svjetlost-Nolit, 1978.
1.Patrick Wald-Lasowski, Le grand drglement, L'infini, Gallimard/NRF, Paris, 2008.
2.Annie Le Brun, Les chteaux de la subversion, tel, Gallimard, Paris, 1983/86.
3.Romanciers libertins du XVIIIe sicle, d. P. Wald-lasowski, Pliade Gallimard/NRF,
2000.
4.Kazot, ak, Zaljubljeni avo, prevod Milo Konstantinovi, Mono i Manjana, Beograd,
2011.
5.Casanova, Giacomo, Histoire de ma vie, Gallimard, Paris, 1986.
6.Rousseau, Jean-Jacques, La Nouvelle Hlose, Les Confessions.
7.Sade, Donatien-Alphonse de, La Philosophie dans le boudoir.
26
Nazivpredmetai ifra: ItalijanskijezikIIIFILITA 251

Semestar, broj satiibrojbodova: III.semestar;
jednopredmetni studij Italijanski jezik i knjievnost: 2 sata predavanja + 6 sati vjebi, 10
ECTS
Cilj predmeta: Proiriti znanja (teorijski i praktiki) iz morfoloko-sintaksikih struktura
savremenog italijanskog jezika.
Sadraj predmeta: Osobenosti imenica nepravilnosti u oblicima za rod, broj. Principi
graenja rijei. Imenice i pridjevi sa izmijenjenim znaenjem (augmentativni, deminutivni,
pejorativni i hipokoristini oblici). Nepravilni glagoli. Analiza reenice reenini dijelovi i
vrste reenica. Slaganje vremena u indikativu. Upotreba konjunktiva u zavisnim i glavnim
reenicama. Slaganje vremena u konjunktivu.
Leksike vjebe kao i vjebe pravilne upotrebe glagolskih oblika. Osnovne forme analize
reenice. Pisanje po diktatu. Prevoenje (sa italijanskog i na italijanski jezik). Leksika i
gramatika obrada nekog kraeg djela italijanskih autora. Vjebe prevoenja i konverzacije.
Vjebe samostalnog izraavanja na italijanskom jeziku. Na vjebama se koriste i audio-
vizuelni materijali i metode primjerene propisanom gradivu druge godine.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Italijanski jezik II(FIL ITA 152)
2. Chiuchi A., Minciarelli F., Silvestrini M., Grammatica Italiana per Stranieri InItaliano,
Perugia. Edizioni Guerra, 1995.
3. Gruppo META, Uno Corso comunicativo di italiano per stranieri, Roma. Bonacci editore,
1992.
Konani spisak potrebnih udbenika i literature se utvruje prije poetka akademske godine.
27
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost IIIFIL ITA 256

vjebi, 9 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost i francuski
jezik i francuska knjievnost: 2 sata predavanja + 2 vjebi, 6 ECTS; dvopredmetni studij
italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata predavanja + 2 sat vjebi, 4
ECTS
Cilj predmeta: Predstaviti studentima italijansko knjievno stvaralatvo na narodnom i
latinskom jeziku, pjesnike kole tog doba, a posebno tri glavna predstavnika: Dante,
Petrarca i Boccaccio.
Sadraj predmeta: Knjievnost u drugoj polovici XIII i u XIV stoljeu. Osvrt na
stvaralatvo na narodnom i latinskom jeziku.
Glavni predstavnici tog perioda: teorijske napomene, supstrati; pjesnike kole:
sicilijanska i toskanska pjesnika kola, Dolce stil nuovo; Dante Alighieri i Divina
Commedia: struktura djela, metriki oblici, odnos prema jeziku, politici, kulturi; spoznajni
i ekspresivni nain karakteristian za Dantea; F. Petrarca: Canzoniere (recepcija, djela na
latinskom, djela na narodnom jeziku Trionfi, Canzoniere; Petrarca i kodeksi ljubavne
poezije); G. Boccaccio: Decameron i utjecaj Boccacciova opusa na metriku i anrove u
talijanskoj knjievnosti, knjievni izvori i odnos prema crkvenom drutvu i ideologiji.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti II (FIL ITA 157)
1.Dante Alighieri: Divina Commedia
2.F. Petrarca: Canzoniere
3.G. Boccaccio: Decameron
1.Erih Auerbah, Mimesis, Esej Farinata i Kavalkanti.
2.Tvrtko Kulenovi, Lektira II (dio o Danteu), Sarajevo, 1988.
3.Natalino Sapegno, Disegno storico della letteratura italiana, Firenze, 1970.
28
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: panska knjizevnost IIIFIL SPA 256

Semestar, broj sati i broj bodova: III.semestar,
2 sata predavanja + 2 sata vjezbi, 4 ETCS
Cilj predmeta: objasniti osnovne znaajke razliitih knjievnih razdoblja i generacija u
panskoj knjievnosti. objasniti povijesno-kulturne prilike panije tijekom njene povijesti.
navesti najistaknutije predstavnike panske knjievnosti. interpretativno itati i analizirati
knjievna djela objavljena na panskom jeziku.samostalno analizirati jezina i stilska
obiljeja djela panske knjievnosti. samostalno istraivati djela pankih knjievnika.
primijeniti metodologiju znanstvenog rada.
Sadraj predmeta:
Knjievni anrovi u paniji XVIII vijek: la Ilustracin. Neoklasicizam. Socio-politike i
kulturoloke prilike. Fray Benito Jernimo Feijoo, Teatro Crtico, Cartas eruditas y
curiosas. JOS CADALSO Y VZQUEZ: Cartas marruecas. XIX vijek (I): Esttica del
Romanticismo espaol. Poezija: Romantizam. Pjesnitvo u romantizmu (Gustavo Adolfo
Bcquer, Rimas, Jos de Espronceda, Rosala de Castro). Proza: lanci Mariana Jos de
Larre. Kazalite u romantizmu -: Jos Zorrilla, Don Juan tenorio.
XIX vijek (II): la novela realista y naturalista en Espaa. Realizam (Benito Prez Galds
Fortunata y Jacinta, Leopoldo Alas, Clarn La Regenta). Naturalizam (Emilia Pardo
Bazn, La cuestin palpitante, ). Literatura espaola del siglo XX anterior a la Guerra
Civil (I): del modernismo a las vanguardias. Modernizam. RUBN DARO, odabrane
pjesme. ANTONIO MACHADO: Campos de Castilla , Juan Ramn Jimnez. La generacin
del 98: Proza: -Knjievnost generacije 98. PO BAROJA: El rbol de la ciencia. Pjesnitvo
generacije 98. MIGUEL DE UNAMUNO, Niebla (odlomak). Valle-Incln: del teatro
simbolista al esperpento, Sonata de primavera, Martes de carnaval.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz panske knjievnosti II (FIL SPA 157)
1.ALVAR, C., MAINER, J.C., NAVARRO, R., Breve historia de la literatura espaola,
Madrid, Alianza, 2007.
2.MARCHESE, A., FORRADELLAS, J., Diccionario de retrica, crtica y terminologa
literaria, Barcelona, Ariel, 2006.
3.RICO, Francisco: Historia y crtica de la literatura espaola, 9 tomos, Madrid, Crtica.
Dodatna i preporuena literatura: Navedena u sadraju predmeta.
29
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra:Kultura i civilizacija hispanskog svijeta (panija)IFILSPA 213

1 sata predavanja + 1 sata vjebi; 4 ECTS
Status predmeta:izborni
Cilj predmeta:
Upoznavanje s temeljnim odrednicama panske kulture kroz istoriju; upoznavanje sa
terminolokim i teoretskim specifinostima panske kulture. Prepoznavanje panske
razliitosti u kontekstu heterogenosti kulture i razvoja partikularnih civilizacijskih
obrazaca.
Sadraj predmeta:
Uvod prouavanje kulture i njeni kodovi, specifinosti panske kulture - Pirinejski
poluotok do arapske prevlasti- kultura i umjetnost - Arapi na pirinejskom poluotoku -
Rekonkvista i njene posljedice Crkva i drava- umjetnost i kultura od 9-16. st. -
Stvaranje velesile 15-17. st. - Zlatni vijek panske kulture i umjetnosti - Propadanje
kolonijalne moi panska kao drugorazredna sila - panska umjetnost od zlatnog
vijeka do 20. st. - Turbulencije 19. st. u paniji kulturne i civilizacijske mijene -
Nacionalizacija masa 1898-1936. - panski graanski rat i njegove posljedice -
Francova diktatura i otvaranje ka zapadu. - panska kultura i umjetnost u 20. st. (15.
panska nakon Franca- mijene kulturnih i politikih identiteta)
Preduvjeti za upis predmeta:nema.
Literatura:
Brandt, M. 1995. Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: K
1.Rodgers, E. (ur.) 1999. Encyclopedia of Contemporary Spanish Culture, London, New
York: Routledge.
2.Nikola Samardi 2005. Istorija panije, Beograd, PLATO.
30
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
Naziv predmeta i ifra:Pedagogija I FIL PED 203

Semestar, broj sati i broj bodova:III. semestar,
2 sata predavanja + 2 sata vjebi, 4 ECTS
Trajanje:1 semestar
Tip kolegija:predavanja i vjebe
Status predmeta:opi
Cilj predmeta: Stei ope znanje iz Pedagogije (terminologija, specifine injenice koje
se odnose na odgojno-obrazovnu djelatnost, pedagoke konvencije, znanje principa i
generalizacija u odgojnom radu, poznavanje teorija kole i kurikuluma, te osnovni
razvojno-psiholoki podaci, neophodni za razumijevanje odgoja i obrazovanja).
Razumijeti teorijske i praktine probleme odgojne djelatnosti u razliitim socijalnim
kontekstima (obitelj, kola, drutvena zajednica...). Razumjeti suvremene tokove
refleksivne pedagogije. Analizirati znaaj pedagokih teorijskih spoznaja na osobnoj i
socijalnoj razini. Ojaati funkcije panje u prepoznavanju pedagokih problema.
Osvijestiti vrijednosti i stavove u oblasti evaluacije odgojno-obrazovnog rada.
Sadraj predmeta: Osnove pedagogije: zato pedagogija? Suvremene drutvene prilike i
prostor odgojno-obrazovnog rada. Kratki osvrt na historiju kolstva i pedagogije.
Pedagogija i druge znanosti. Osnovni pedagoki pojmovi. Suvremeni kontekst
razumijevanja djetinjstva i mladosti. Tri aspekta odgojne djelatnosti. Meuljudski odnos
kao temelj odgojnog procesa. Obiteljski i kolski odgojni rad. Nastavnik i refleksivna
pedagogija. Posebna poglavlja iz inkluzije u odgojno-obrazovnom radu.
Preduvjeti za upis predmeta:nema
Nain provjere znanja:Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i
Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani
svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala
ocjenjivanja.
1. Bratani, M. (1993); Mikropedagogija, Zagreb: kolska knjiga
2. Vukasovi, A. (1993); Pedagogija, Zagreb: kolska knjiga
1. Glasser, W. (1993); Kvalitetna kola, Zagreb: Educa
3. Gudjons, H. (1994); Pedagogija -temeljna znanja, Zagreb: Educa
2. Paali - Kreso, A. (2004); Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo: Je
31
Naziv predmeta i ifra: Morfosintaksa francuskog jezika II FIL ROM 213

Semestar, broj satii broj bodova:IV. semestar
Jednopredmetni studijfrancuski jezik i knjievnost 2 sata predavanja + 5 sati vjebi; 7 ECTS;
Dvopredmetni (francuski jezik i knjievnost i druga studijska grupa): 2 sata predavanja + 3
sata vjebi; 5 ECTS;
Dvopredmetni (francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost): 2 sata
predavanja + 4 sata vjebi; 6 ECTS.
Tip kolegija:predavanja, vjebe
Cilj predmeta:
Cilj nastave iz predmeta Morfosintaksa francuskog jezika II sastoji se u produbljivanju i
proirivanju znanja iz morfosintaksikih struktura francuskog jezika u cjelini.
Sadraj predmeta:
Zamjenice: line, povratne, naglaene i nenaglaene priloke zamjenice (en, y, dessus,
dessous, dedans), neodreene, posvojne, pokazne zamjenice, jednostavne i sloene odnosne
zamjenice, upitne zamjenice.
Prilozi: ope osobine, porijeklo, vrste, stepenovanje, tvorba priloga na -ment.
Glagoli: osnovne morfosintaksike osobine francuskih glagola.
Prijedlozi: znaenja i upotreba,specifinosti u odnosu na b/h/s jezik.
Veznici i vezniki izrazi.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz predmeta Morfosintaksa francuskog jezika I.
(FIL ROM 211)
svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak
Grevisse Maurice, Prcis de grammaire franaise, Gembloux, J.Duculot, Paris, 1960.
Grevisse, Maurice, Le Bon usage, Gembloux, J. Duculot, Paris, 1953.
Mauger Gaston, Grammaire pratique du franais d'aujourd'hui, Paris, Hachette, Paris, 1968.
Papi Marko, Gramatika francuskog jezika (Strukturalna morfosintaksa), Beograd, 1988.
32
Naziv predmeta i ifra: Fonologija francuskog jezikaFIL ROM 214

Semestar, broj sati i broj bodova: IV. semestar,
vjezbi, 3 ECTS;
predavanja, 1 ECTS;
predavanja, 1 ECTS;
Cilj predmeta: Upoznavanje sa fonoloskim pristupom u opisivanju fonematskog sistema
francuskog jezika
Sadraj predmeta:
Osobenosti jezikoga znaka. Morfem i fonem. Fonem i fon.
Razlikovna obiljeja.
Paradigmatsko i sintagmatsko odreenje fonema. Poloajne i slobodne varijante.
Suglasniki fonemi i njihov fonoloski status.
Polusuglasnici.
Samoglasniki fonemi stabilnog i nestabilnog fonoloskog statusa.
Fonoloski status zaobljenog nazalnog samoglasnika, stranjeg a i nestabilnog e u
standardnom francuskom jeziku.
Fonoloski pristup i ortoepska norma.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Fonetike francuskog jezika (FIL ROM
212)
Lon, P. (1996). Phontisme et prononciations dufranais (avec des travaux pratiques
dapplication et leurs corrigs) : Chapitre 1 : Gnralits sur les composantes du
langage . Chapitre 6 : Classement et fonctionnement des consonnes . Chapitre 7 :
Classement et fonctionnement des voyelles . Paris : Nathan Universit, pp. 5-15 i 65-
93.

Lon, P. (1983). Prononciation du franais standard. Paris : Didier.
33
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: panski jezik IVFIL SPA 262

2 sata predavanja + 5 sata vjebi, 7 ECTS(Dvopredmetni studij panski jezik i
knjievnosti i neka druga studijska grupa)
2 predavanja + 2 satavjebi,5 ECTS(Jednopredmetni studij francuskijezikiknjievnost)
2 predavanja + 2 satavjebi,5 ECTS(Jednopredmetni studij italijanskijezikiknjievnost)
Cilj predmeta: Cilj je daljnje upoznavanje studenat s osnovama sintakse konjunktiva u
panjolskom jeziku, upoznavanje sa specifinom upotrebom glagola SER i ESTAR.
Upotreba konjunktiva u zavisnim reenicama. Perifrasis verbales. Prosta i sloena
reenica.
Sadraj predmeta: Konjuktiv, upotreba konjuktiva; Perifrasis verbales; Specifinost
upotrebe glagola SER i Estar; Dijelovi reenice; prosta i sloena reenica, jukstapozicija,
koordinacija, subordinacija; nezavisno - sloena reenica: kopulativne, distributivne,
disjunktivne, adverzativne; imenike reenice: subjekatske, objekatske (direktne i
indirektne) i reenice dopune okolnosti; relativne reenice; priloke reenice: mjesne,
vremenske, nainske, poredbene, uzrone, posljedine, pogodbene, dopusne.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen panski jezik III (FIL SPA 261)
3.Gmez Torrego, L.: Gramtica didctica del espaol, Ediciones SM., Madrid, 2000.
Madrid, 2010.
Oviedo, 2005.
34
Naziv predmeta i ifra: Knjievnost francuskog romantizma FIL ROM 222

Semestar, broj sati i broj bodova: IV. semestar
1 sat predavanja + 2 sata vjebi; 6 ECTS
Dvopredmetni studijfrancuskijezikiknjievnostidruga studijska grupa:
Cilj predmeta: Cilj kolegija je da studenti proire krug knjievnih ideja i da romantizam,
kao novu osjeajnost shvate kao autonoman pjesniki program afirmisanja subjektivnosti,
individualnih svojstava knjievnih likova kao i isticanje sloenog ustrojstva drutvenih
odnosa i ljudske komedije.
Sadraj predmeta: Predromantizam (atobrijan, G-a de Stal, . Sand, Senankur, B.
Konstan). Elementi poetike romantizma. Evropski romantizam Najvaniji predstavnici
francuskog romantizma (Lamartin, Igo, Vinji, Mise, Nerval). Karakteristike poezije
romantizma (motivi, teme; deskripcija, ispovijest; pjesniki gigantizam, vizionarska poezija).
Bodlerova poetika. Istorijski i psiholoki roman (Igo, Stendal). Balzakova Ljudska
komedija. Flober. Elementi romantiarske drame.
1. Grupaautora, FrancuskaknjievnostII, Svjetlost-Nolit, Sarajevo/Beograd,1978.
1. Giraud, Jean, Lcole romantique franaise, Paris,1953.
2. Moreau, Pierre, Le romantisme, Paris, 1957.
3. Richard, Jean-Pierre, Etudes sur le romantisme, Paris, 1970.
35
Naziv predmeta i ifra: Francuska civilizacija II FIL ROM 232

Semestar, broj sati i broj bodova: IV.semestar,
Dvopredmetni studijfrancuskogjezikaiknjievnosti idrugastudijska grupa:
1 sat predavanja + 1 sat vjebi; 2 ECTS
Cilj predmeta: Cilj kursa francuske civilizacije je da studenti ovladaju osnovnim
pojmovima civilizacije i da, povezujui istorijske, kulturne i umjetnike pojave, stvore
predstavu o jedinstvenom civilizacijskom prostoru savremene Francuske, o njenim
razvojnim fazama i njenim duhovnim vezama sa antikim naslijeem i civilizacijama drugih
evropskih naroda.
Sadraj predmeta: Pojam civilizacije; civilizacija i kultura; osnovne karakteristike
civilizacije; naslijee grko-rimske civilizacije; civilizacija Galije (romanizacija, hrianstvo,
prodor Varvara); Karolinzi i Merovinzi; viteki, epski i kurtoazni duh; Humanizam i
Renesansa; Racionalizam; Prosvjetiteljstvo: razvoj filozofije i nauke; kritiki duh ideoloka
priprema za francusku revoluciju; Restauracija, Julska monarhija, Drugo carstvo, Pariska
komuna, Trea Republika; likovne umjetnosti 19.vijeka; Prvi i drugi svjetski rat; razvoj ideja
umjetnosti i tehnike; novi izraajni mediji.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Francuske civilizacije I (FIL ROM 231)
S. i G. Vitanovi, Francuska civilizacija, Beograd, 1999.
1. G. Duby- R. Mandrou, Histoire de la civilisation franaise, 2 toma, Paris, 1968.
2. G. Cotentin-Rey, Les Grandes tapes de la civilisation franaise, Bordas, Paris, 1991.
36
Naziv predmeta i ifra:Francuska knjievnost druge polovine XIX vijekaFIL ROM 272
Semestar, broj sati i broj bodova: IV.semestar.
Jednopredmetnistudijfrancuskogjezikaiknjievnosti,
Dvopredmetni studij francuskog jezika i knjievnosti i italijanskog jezika i knjievnosti,
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnostidrugastudijska grupa:
Status predmeta:izborni
Cilj predmeta: Cilj kolegija je da studenti ii godine, pored knjievnosti francuskog
romantizma, koju imaju kao zaseban obavezni predmet u istom semestru, a koja se svodi na
prvu polovinu XIX vijeka, prouavaju djela iz francuske knjievnosti druge polovine XIX
stoljea, naroito s obzirom na bogat i raznolik razvoj francuske knjievnosti u ovom
periodu, koji se artikulie kroz razne pravce, kole, knjievne koterije, asopise i manifeste,
te kroz razne knjievne anrove i vizije svijeta. U sklopu ovog predmeta govorie se o
dolasku modernih vremena, te e se prouavati odgovori i reakcije koje su na njih artikulisali
knjievnost i umjetnost uope, a naroito e akcenat biti na prethodnicima moderne i njenim
prvim formulacijama u poeziji (Baudelaire, Rimbaud, Mallarm), kao i na ostvarenjima
francuske proze iz tog vremena. Predmet je namijenjen studentima koji se naroito interesuju
za ovu epohu i francusku knjievnost uope.
Sadraj predmeta: Realizam i naturalizam (Flaubert, Zola, Maupassant): roman i
pripovijetka. Baudelaire - prvi moderni pjesnik? Isidore Ducasse, Comte de Lautramont.
Parnasse (Gautier, Banville, Hrdia, Leconte de L'Isle) i simbolizam (Maeterlinck,
Corbire, Laforgue, Verhaeren, Moras, Kahn). Verlaine, Rimbaud, Mallarm i Valry kao
pjesniki singulariteti, i prethodnici avangardi 20. stoljea. Nastava e se odvijati u vidu
predavanja te kroz itanje, prevod, interpretaciju i komentar tekstova na vjebama.
Obavezna literatura :
1.Grupa autora, Francuska knjievnost II i III, Svjetlost-Nolit, 1978.
2.Lemaitre, Posie depuis Baudelaire, Armand Colin, Paris, 1965.
Dodatna i preporuena literatura :
1.Flaubert, Mme Bovary.
2.Zola, Grminal.
3.Pompidou, Anthologie de la posie franaise.
4.Baudelaire, Les Fleurs du Mal
5.Rimbaud, Oeuvres potiques, Garnier-Flammarion, Paris.
6.Mallarm, Posies et autres textes, LGF, Paris 2005.
7.Friedrich, Structures de la posie moderne.
8.Raymond, De Baudelaire Nos Jours.
9.Dictionnaire de posie de Baudelaire nos jours, dir. M. Jarrety, PUF, Paris, 2001.
Ostatak literature bie priopen na poetku kursa.
37
Nazivpredmetai ifra: ItalijanskijezikIVFILITA 252

Semestar, broj satiibrojbodova: IV.semestar,
ECTS
Cilj predmeta: Utvrditi postojea i usvojiti naprednija znanja iz materije predmeta
Sadraj predmeta: Kondicional i njegova upotreba. Perifrastine glagolske konstrukcije.
Sintaksa prijedloga i lana. Implicitne reenice. Analiza reenice (vrste reenica i njihovi
dijelovi).
Leksika i gramatika obrada nekog kraeg djela italijanskih autora. Vjebe prevoenja i
konverzacije. Vjebe samostalnog izraavanja na italijanskom jeziku. Na vjebama se
koriste i audio-vizuelni materijali i metode primjerene propisanom gradivu druge godine.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Italijanski jezik III(FIL ITA 251)
1. Jernej Josip, Konverzacijska talijanska gramatika. Zagreb, kolska knjiga, 1985.
3. Gruppo META, Uno Corso comunicativo di italiano per stranieri, Roma, Bonacci
editore, 1992.
38
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost IVFIL ITA 257

vjebi, 9 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost i francuski
jezik i francuska knjievnost: 2 sata predavanja + 2 vjebi, 5 ECTS; dvopredmetni studij
italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata predavanja + 2 sat vjebi, 4
ECTS.
Cilj predmeta:
Period Humanizma i Renesanse u italijanskoj knjievnosti. Italijanska knjievnost XVII i
XVIII stoljea.
Sadraj predmeta:
Humanizam i Renesansa Glavne znaajke i stilistike tendencije; Machiavelli
Principe, Ariosto Orlando Furioso, Tasso Gerusalemme liberata, Bruno, Marino.
Italijanska knjievnost XVII i XVIII stoljea. Smjena razliitih knjievnih ideja i pravaca
(od baroka do neoklasicizma); najvaniji autori: Goldoni, Parini, Alfieri; osobenosti
knjievnog diskursa pojedinih perioda.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti III. (FIL ITA 256)
1.Machiavelli Principe
2.Ariosto Orlando Furioso
3.Goldoni Locandiera
Sva djela s popisa obavezne lektire studenti itaju u komentiranim izdanjima.
1.Erih Auerbah, Mimesis, Esej Farinata i Cavalcanti.
2.Tvrtko Kulenovi, Lektira II (dio o Danteu)
3.Cesare Segre, Clelia Martignoni, Guida alla letteratura italiana, Edizioni scolastiche
Bruno Mondadori, Milano, 1992.
5.Letteratura italiana I Maggiori, Marzorati, Milano, 1969
39
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: panska knjizevnost IVFILSPA 257

Semestar, broj sati i broj bodova: IV.semestar,
2 sata predavanja,1 sat vjebi, 1 sat seminara, 4 ECTS
Cilj predmeta: - objasniti osnovne znaajke razliitih knjievnih razdoblja i generacija u
panskoj knjievnosti
- objasniti povijesno-kulturne prilike panije tijekom njene povijesti
- navesti najistaknutije predstavnike panske knjievnosti odreenog perioda
- interpretativno itati i analizirati knjievna djela objavljena na panskom jeziku.
- primijeniti metodologiju znanstvenog rada
Sadraj predmeta:
-Knjievnost generacije 14. Esej. Jos ORTEGA Y GASSET,RAMN GMEZ DE LA SERNA;
-JUAN RAMN JIMNEZ: -Generacija 27. FEDERICO GARCA LORCA; PEDRO SALINAS:
RAFAEL ALBERTI; -Graanski rat (MIGUEL HERNNDEZ). RAMN J. SENDER: DMASO
ALONSO: -Poslijeratni roman. CAMILO JOS CELA, La colmena.
Preduvjeti za upis predmeta: Poleen ispit iz panske knjievnosti III
1.ALVAR, C., MAINER, J.C., NAVARRO, R., Breve historia de la literatura espaola,
Madrid, Alianza, 2007.
2.MARCHESE, A., FORRADELLAS, J., Diccionario de retrica, crtica y terminologa
literaria, Barcelona, Ariel, 2006.
3.RICO, Francisco: Historia y crtica de la literatura espaola, 9 tomos, Madrid, Crtica.
1.Jos ORTEGA Y GASSET: Meditaciones del Quijote; La deshumanizacin del arte.
2.RAMN GMEZ DE LA SERNA: Gregueras.
3.FEDERICO GARCA LORCA: Poema del Cante Jondo, Romancero gitano, Poeta en Nueva
York (odabrane pjesme).
4.PEDRO SALINAS: La voz a ti debida, (odabrane pjesme),
5.RAFAEL ALBERTI: Marinero en tierra i Retornos de lo vivo lejano (odabrane pjesme).
6.CAMILO JOS CELA, La colmena.
7.MIGUEL Delibes, Cinco horas con Mario.
8.DMASO ALONSO (exilio interior) Hijos de la ira (odabrane pjesme).
40
Naziv predmeta i ifra:Kultura i civilizacija hispanskog svijeta II (Juna Amerika)

FILSPA 214
Dvopredmetni studij panskog jezika i knjievnosti i druga studijska grupa: 1 predavanja
1 vjezbi, 2 ETCS
Cilj predmeta:
- Upoznavanje sa temeljnim odrednicama, promjenama i razvojem hispanoamerikih
kultura kroz istoriju
-Upoznavanje sa terminolokim i teoretskih specifinostima hispanoamerikih kultura
Sadraj predmeta:
kultura/e i identiteti June Amerike Pretkolumbovske civilizacije Hispanske
Amerike - Umjetnost pretkolumbovskih civilizacija - Raspad drevnog i stvaranje
kolonijalnog drutva/panska Amerika Katolika crkva u kolonijalnom drutvu, odlike
kolonijalnog poretka - Juna Amerika do kraja 18. st. Ratovi za nezavisnost,
oblikovanje identiteta Drutvo i politiki sustavi Hispanske Amerike Meksiko i
Kuba u 19. i 20. st. Argentina i ile u 19. i 20. st. Kolumbija, Venezuela, Paragvaj i
Urugvaj u 19. i 20. st. - Srednja i Karipska Amerika, geopolitika i tranzicija Umjetnost
i kultura Hispanske Amerike u 20. st. Postkolonijalni studiji, drutvo i politika, odlike
suvremenih hispanoamerikih identiteta.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit Kultura i civilizacija hispanskog svijeta
(panija) I (FIL SPA 213)
Kos-Stanii, L., 2009. Latinska Amerika, drutvo i politika. Zagreb: Golden Marketing.
Poli Bobi, M., 2007. Raanje hispanoamerikog svijeta. Zagreb: Naklada Ljevak (str.
19-130, 199-292)
41
Naziv predmeta i ifra:Pedagogija IIFIL PED 204

Semestar, broj sati i broj bodova:IV. semestar,
Trajanje:1 semestar
Tip kolegija:predavanja, vjebe
Status predmeta:opi
Cilj predmeta: Razumjeti teorijske i praktine probleme odgojno-obrazovnog rada.
Razumjeti suvremene tokove refleksivne pedagogije. Ojaati komunikacijske vjetine u
svakodnevnom ivotu i odgojno-obrazovnom radu.
Sadraj predmeta: Interakcijska povezanost u komunikaciji. Empatijsko komuniciranje.
Verbalna i neverbalna komunikacija. Samoprocjena komunikacijskih
vjetina. Aktivno sluanje kao oblik komunikacije. Ti i Ja poruke. Nasilna i
nenasilna komunikacija. Nenasilno rjeavanju sukoba. Asertivno ponaanje. Biti
roditelji. Igranje uloga kao metoda uenja i poduavanja. Posebni primjeri inkluzivnog
obrazovanja.
Preduvjeti za upis predmeta:Poloen ispit iz Pedagogije I (FIL PED 203)
1.Bratani, M. (1993); Mikropedagogija, Zagreb: kolska knjiga
1.Glasser, W. (1993); Nastavnik u kvalitetnoj koli, Zagreb: Educa
2.Gordon, T. (2001); Umee roditeljstva, Beograd: Kreativni centar
3.Gudjons, H. (1994); Pedagogija -temeljna znanja, Zagreb: Educa
4.Krizmani, M. (2010); ivot s razliitima; Zagreb: Profil
5.Paali - Kreso, A. (2004); Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo: Je
42
Naziv predmeta i ifra: Sintaksa francuskog jezika I FIL ROM 311

Semestar, broj sati i broj bodova: V. semestar;
jednopredmetni studij: 2 sata predavanja + 7 sati vjebi, 9 ECTS;
dvopredmetni studij (F R A N C U S K I J EZ IK I K N J I EV N O S T I D R U G A S TU D IJ S K A
G R U P A ): 2 sata predavanja + 3 sata vjebi, 5 ECTS;
dvopredmetni studij ( FR A N C U S K I J E Z IK I K N J I E V N O S T I ITA LIJ A N S K I J E Z IK I
K N J I E V N O S T ): 2 sata predavanja + 4 S A TA V J E B I , 6 ECTS.
Cilj predmeta:
Usvajanje sintakse jednostavne reenice (phrase simple).
Sadraj predmeta:
Konstitucija reenice oko centralnog jezgra. Nivoi reenine analize. Kanonski modeli
reenice. Ekspanzije. Horizontalni odnosi meu elementima jednostavne reenice.
Linearni slijed elemenata. Modaliteti i forme reenice.
Preduvjeti za upis predmeta:
poloen ispit iz predmeta Morfosintaksa francuskog jezika II (FIL ROM 213)
Riegel, M., Pellat, J.-C., Rioul, R., Grammaire mthodique du franais, PUF, Paris, 1999.
Wartburg, von W., P. Zumthor, Prcis de syntaxe du franais contemporain, d. A.
Francke S. A., Berne, 1947.
Herv- D. Bchade, Syntaxe du franais moderne et contemporain, Paris, PUF, 1986.
Grevisse Maurice, Le Bon usage, Gembloux, J. Duculot, Paris, 1953.
Philippe Monneret, Ren Rioul, Questions de syntaxe franaise, Paris, PUF, 1999.
43
Naziv predmeta i ifra: Prozodija francuskog jezika FIL ROM 312

Semestar, broj sati i broj bodova: V. semestar,
vjebi, 2 ECTS;
predavanja, 1 ECTS;
predavanja, 1 ECTS;
Cilj predmeta:
Cilj ovog predmeta je upoznavane studenata sa osnovama francuske prozodije sto bi
trebalo doprinijeti postizanju ne samo njihovog sto autentinijeg govorenja na tom jeziku
nego i lakseg razumijevanja francuskog govora. Posebno se nastoji ukazati na razliku
izmeu izolirane upotrebe rijei relativno stabilnog zvunog oblika i rijei u stvarnom
govornom kontekstu kada dolaze do izraaja posebne kategorije prozodijskih obiljeja
koje u znatnoj mjeri mijenjaju zvuni oblik izolirano izgovorene rijei.
Sadraj predmeta:
Predmet prozodije. Slog i njegova struktura. Osnovna fonotaktika pravila. Silabacija i
morfemske alternacije.Akcentuacija. Jezika i govorna rije. Osnovna naela
preslogovljavanja. Mjesto, priroda i funkcija naglaska. Ritam. Obiljeja naglasenog sloga
(trajanje, boja samoglasnika, ton)pojave koje osiguravaju homogenost govorne rijei: -
Ulanavanje. Vezivanje (stalna i varijabilna vezivanja). Vezivanje bez ulanivanja.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit Fonologija francuskog jezika (FIL ROM
214)
1. Wioland, F. (1991) Prononcer les motss du franais. Des sons et des rythmes.
Paris:Hachette F.L.E.
2. Lon, P.R. (1996) Phontisme et prononciations du franais. Avec des travaux
pratiques d'application et leurs corrigs: Chapitre 8: L'infra-structure rythmique,
syllabes, groupes, pauses, dbit, tempo. Chapitre 9: L'accentuation et le
rythme. Chapitre 10: La mlodie et l'intonation. Chapitre 11: Le jeu du E
caduc. Chapitre 12: Les phnomnes syntactiques: liaisons et enchanement.
Paris: Nathan, pp. 95-160.
1. Defterdarevi-Muradbegovi, A. (2008). Fonetska rije osnova za razumijevanje i
uenje francuskog govora. Govor, XXV, 1, pp. 3-30.
44
Naziv predmeta i ifra: Historija francuskog jezika sa srednjovjekovnom knjievnou

FIL ROM 313
Jednopredmetni studij francuski jezik:2 sata predavanja + 1 sati vjebi, 6 ECTS.
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost:2 sata
predavanja, 2 ECTS. Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i druga studijska
grupa:2 sata predavanja, 2 ECTS.
Cilj predmeta: Usvajanje temeljnih znanja o porijeklu i raanju francuskog jezika od
kasnoantikog perioda do kraja srednjeg vijeka. Sposobnost uoavanja povezanosti jezikih
pojava i politikih, drutvenih i kulturnih varijabli. Percipiranjeodnosadijalekt-
standardnijezikugranicamamedijevalneepohei odabir jezike norme.
Sadraj predmeta: Okosnica predavanja je dvojakog karaktera: prouavanje interne
evolucije jezika i eksternih faktora koji su direktno utjecali na njegovo oblikovanje.
Objanjenje osnovne filoloke terminologije i kratak presjek historijata francuske filoloke
kole. Metode u kritikom izdavatvu srednjovjekovnih rukopisa. Odnos jezik dijalekt i
stvaranje jezikog standarda. Dijahronijsko izuavanje jezika kroz presjek glavnih jezikih
promjena koje su prouzrokovale diferencijaciju narodnog latinskog jezika i njegovu potonju
dijalektalnu fragmentaciju na galoromanskom teritoriju.
1.Baumgartner, Emmanule, Histoire de la littrature franaise, Bordas, 1999.
2.Berthelot, Anne, Histoire de la littrature franaise du Moyen Age, Presses Universitaires
de Rennes, 2006.
3.Cerquiglini-Toulet, Jacqueline, Lestringant, Frank, La littrature franaise : dynamique et
histoire, t. I, Gallimard, 2007, coll. Folio Essais.
4.Huchon, Mireille, Histoire de la langue franaise,Paris :Librairie Gnrale franaise, Le
livre de poche, 2002,coll. Rfrences.
1.Buridant, Claude, Grammaire nouvelle de lancien franais, Sedes, 2007
2.Dragonetti, Roger, La vie de la lettre au Moyen Age, Seuil, 1980
3.Dragonetti, Roger, Le mirage des sources. Lart du faux dans le roman mdival, Seuil,
1987
4.Hagge, Claude, Le franais, histoire dun combat, Paris : Michel Hagge, 1996
5.Payen, Jean-Charles, Histoire de la littrature franaise. Le Moyen Age, Flammarion, 1997
6.Picoche, Jacqueline - Marchello-Nizia, Christiane, Histoire de la langue franaise, Paris :
Nathan, 1996.
7.Walter, Henriette, Làventure des langues en Occident, Paris : Robert Laffont, 1994.
45
Naziv predmeta i ifra:Francuska knjievnost 20. stoljea I FIL ROM 321

Semestar, broj sati i broj bodova: V. semestar
2 satapredavanja + 2 satavjebi - 8 ECTS;
2 satapredavanja + 2 sata vjebi, 4 ECTS
Cilj predmeta: Upoznavanje sa savremenom francuskomknjievnou prvih decenija 20.
stoljea
Sadraj predmeta:
- Apollinaire i nova poezija
- Raanje nove proze: Marcel Proust, A la recherche du temps perdu: Combray;
- Andr Gide: Les Faux- Monnayeurs
Preduvjetizaupispredmeta: nema
1. Grupa autora, Francuska knjievnost 3/1 i 3/2, Svjetlost-Nolit, Sarajevo/Beograd, 1981.
i 1982.
2. VINJA, Vojmir /i dr./, Povijest svjetske knjievnosti, Knj. 3, Zagreb, Mladost, 1982.
1.BERSANI, Jacques, Les critiques de notre temps et Proust, Editions Garnier frres,1971.
2.BRE, Germaine, Andr Gide, Linsaisissable Prote, 1953.
3.WALZER, Pierre-Olivier, Littrature franaise, XXe sicle I, Arthaud, 1975.
4.BRE, Germaine, Littrature franaise, XXe sicle II, Arthaud, 1975.
5.MAGNY, Clude-Edmonde, Histoire du roman franais depuis 1918, Seuil, 1950.
6.BRUNEL, Pierre, Histoire de la littrature franaise du XIX au XXe sicle, Paris, 1986.
46
Naziv predmeta i ifra: Metodika nastave stranog jezika i hospitacije IFIL ROM 341
Semestar, broj sati i broj bodova: V. semestar, 2 sata predavanja
Jednopredmetni studij (francuski jezik i knjievnost): 3 ECTS;
Dvopredmetni studij (francuski jezik i knjievnost i druga studijska grupa / francuski
jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost): 2 ECTS;
Jednopredmetni studij (italijanski jezik i knjievnost): 2 ECTS;
Dvopredmetni studij (italijanski jezik i knjievnost / panski jezik i knjievnost i druga
studijska grupa): 2 ECTS.
Cilj predmeta: Upoznavanje studenata sa teorijama uenja, optepedagokim i
psiholokim faktorima koji nalaze svoju primjenu u nastavi stranog jezika. Ciljpredmeta
je da se studenti praktino osposobe rukovoditi nastavnim procesom.
Sadraj predmeta: Primijenjena lingvistika i metodika nastave. Sinkronija i dijakronija.
Opozicija izmeu govornog i pisanog jezika. Metodi nastave stranih jezika. Metodoloki
razvoj na morfosintaksnom planu u nastavi stranih jezika. Znaaj i osobine kvalitetnog
udbenika za strani jezik. Artikulacija nastavnog sata. Nastava strane rijei. Nastava
strane gramatike. Nastava strane civilizacije. Nastava strane knjievnosti. Bazini rjenik
stranog jezika. Kontrastivna lingvistika i metodika nastave.
1.H. Besse R.Porquier, Grammaire et didactique des langues, Paris, Hachette, 1991.
2.Pera Polovina, Metodika nastave francuskog jezika, Beograd, 1989.
3.Philippe Blanchet, Introduction la complexit de l'enseignement du franais
languetrangre, Louvain la Neuve, 1998. Le Franais dans le monde (asopis) .
1.Daniel Gaonach, Acquisition et utilisation d'une langue trangre, Paris, Hachette,
1990.
2.Henri Besse, Mthodes et pratiques des manuels de langue, Paris, Didier,1992.
47
Naziv predmeta i ifra: Leksika i njena upotreba u diskursu FIL ROM 372
Semestar, broj satii broj bodova: V. semestar,
jednopredmetni studij (francuski jezik i knjievnost): 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2
ECTS;
D V O P R ED M E TN I S TU D IJ ( FR A N C U S K I J E Z IK I K N J I EV N O S T I D R U G A S TU D IJ S K A
G R U P A ): 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS.
Status predmeta : izborni
Cilj predmeta:
Cilj kolegija je da se studenti upoznaju sa osnovama leksiko-semantikog nivoa jezike
analize.
Sadraj predmeta:
Osnovni pojmovi: znaenje i komunikacija; semantika, semiologija (semiotika), distinkcija:
langage/langue; o znaku (signifiant, signifi, rfrent). Anafora, katafora, deiksa.
Monosemija. Polisemija. Homonimija. Sinonimija. Antonimija. Hiponimija i hiperonimija.
Argo.

1. Baylon, Ch., Mignot, X., Smantique du langage, Initiation, Nathan, Paris, 1995.
2. Calvet, Louis-Jean, L'argot,PUF, Paris, 1999.
3. Riegel, M., Pellat, J.-C., Rioul, R., Grammaire mthodique du franais, PUF, Paris, 1999.
(chapitre XVIII)
1. Rianovi, Midhat, Jezik i njegova struktura, Svjetlost, Sarajevo, 1985.
2. Beruto, Gaetano, Semantika, Zagreb, 1994.
3. Richard, Pierre-Maurice, Le franais familier et argotique, National Textbook Company,
Illinois USA, 1997.
48
Naziv predmeta i ifra: Sintaksa italijanskog jezika I FIL ITA 351

jednopredmetni studij: Italijanski jezik i knjievnost: 2 sata predavanja + 1 sat seminara + 6
sati vjebi, 14 ECTS
Tip kolegija: predavanja, vjebe, seminar
Cilj predmeta: Stjecanje jezikih kompetencija na sintaksikom, leksikom i pragmatikom
nivou i usvajanje saznanja o sociolingvistikoj i sociokulturnoj stvarnosti savremenog
italijanskog jezika.
Sadraj predmeta: Sintaksa reenice. Leksikologija i semantika promjena znaenja u
zavisnosti od promjene oblika, funkcije, znaaj konteksta. Analiza razliitih gramatikih
nivoa u komparaciji sa naim jezikom. Tvorba rijei: osnove gramatike tvorbe rijei, tvorba
rijei u raznim modernim pojavnim vidovima jezika knjievnom, novinarskom,
svakodnevnom. Polirematiki izrazi. Leksike vjebe kao i vjebe pravilne upotrebe
glagolskih oblika. Posebne upotrebe glagolskih vremena i naina u razliitim tipovima
reenica. Fraze.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Italijanski jezik IV(FIL ITA 252)
Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV-a. U Silabusima za svaku
akademsku godinu precizno e biti prikazani svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i
ocjenjivanja, kao i skala ocjenjivanja.
3. Gruppo META, Uno Corso comunicativo di italiano per stranieri, Roma, Bonacci
editore, 1992.
4. Konani spisak potrebnih udbenika i literature se utvruje prije poetka akademske
godine.
Obavezna lektira: Pirandello, Luigi, Il fu Mattia Pascal, Mondadori, Milano, 1996.
49
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost V FIL ITA 356

seminar + 2 vjebi, 10 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska
knjievnost i francuski jezik i francuska knjievnost: 1 sata predavanja + 1 seminar + 2
vjebi, 5 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa:
2 sata predavanja + 1 sat vjebi, 4 ECTS.
Cilj predmeta:
Prezentiranje glavnih knjievnih pravaca u XIX stoljeu i njihovih najznaajnijih
predstavnika.
Sadraj predmeta: Knjievnost XIX stoljea. Romantizam (nove ideje, stvaranje drave,
najznaajniji pisci i djela, knjievna kritika). Kriza romantizma polemike izmeu
romantiara i klasicista. Novi pravci: pozitivizam, naturalizam, verizam.
- Carducci, Verga, Capuana, Delleda
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti IV. (FIL ITA 257)
1.Leopardi Canti
2.Foscolo - Poesie
3.Manzoni - I Promessi sposi
4.Verga I Malavoglia
1. Cesare Segre, Clelia Martignoni, Guida alla letteratura italiana, Edizioni scolastiche
2. Natalino Sapegno, Disegno storico della letteratura italiana, Firenze, 1970.
3. Letteratura italiana I Maggiori, Marzorati, Milano, 1969.
5. Giuliano Manacorda, Storia della letteratura italiana contemporanea (1940 1965),
Editori Riuniti, Rim, 1967.
6. G. Ferroni, Istorija italijanske knjievnosti, CID, Podgorica, 2005.
50
Naziv predmeta i ifra: Historija italijanskog jezika I FIL ITA 353

Semestar, broj sati i broj bodova: V. semestar;
Jednopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost 1 sat predavanja + 1 sat seminar, 2
ECTS; Dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa 1 sat
predavanja, 1 ECTS; Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i
knjievnost 1 sat predavanja + 1 sat seminar, 2 ECTS;
Tip kolegija: predavanja, seminari
Cilj predmeta: Usvajanje specifine jezike terminologije. Ovladavanje temeljnim znanjima
o porijeklu, nastanku i osobenostima prvih jezikih dokumenata na starotalijanskom jeziku u
irem civilizacijskom kontekstu od antikog perioda do renesanse.
Sadraj predmeta:Uvod u izuavanje talijanskog jezika.Lingvistika i filoloka
terminologija.Odnos jezik-dijalekt.Bilingvizam i diglosija. Standard, substandard i
neostandard.Dijatopijska, dijastratijska, dijafazijska i dijamezijska varijacija. Porijeklo
talijanskog jezika:narodni latinski jezik (latino volgare). Jeziki registri. Sintetike forme
klasinog latinskog i njihovi analitiki ekvivalenti u saobraajnom latinskom jeziku
kasnoantikog perioda. Reorganizacija latinskog jezikog sistema. Caballus vs. equus ili o
raanju novih leksema. Kranski latinski sermo piscatorius. Markirane i nemarkirane
jezike jedinice. Wartburgova teorija stratova i retrospektivna sociolingvistika: objanjenje
jezikih promjena: regionalizacija latinskog jezika, protoromanski i raanje novog idioma
na italo-romanskom teritoriju. Percipiranje odnosa i uvjetovanosti jezikih pojava i
vanjezikih fenomena historijskog, politikog i socio-kulturolokog karaktera.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Historije talijanskog jezika I (FIL ITA 353)
Obavezna iteratura:
1.D'Achille, P., Breve grammatica storica dell'italiano, Roma, 2001.
2.Coveri, L. et alii, Le variet dell'italiano, Roma, 1998.
1.Devoto, G Giacomelli, G , I Dialetti delle regione d'Italia, Firenze, 1971.
2.Devoto, G, Il linguaggio d'Italia : storia e strutture linguistiche italiane dalla preistoria ai
nostri giorni, Firenze, 1960.
3.Devoto, Giacomo, Profilo di storia linguistica italiana, Firenze, La Nuova Italia, 1971.
4.De Mauro, Tullio, Lingua e dialetti, Roma, Riuniti, 1979.
5.Renzi, Lorenzo, Nuova introduzione alla filologia romanza, Bologna, 1994.
6.Serianni, L., Appunti di grammatica storica italiana, Roma, 1995.
7.Tagliavini, Carlo, Le origini delle lingue neolatine, Bologna, 1968.
8.Tekavi, P., Grammatica storica dell'italiano, I-III, Bologna, 1980.
51
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: Osnove panskog jezika IFILSPA 372/ FILSPA 472
1 sat predavanja + 1 sata vjebi; ECTS 2
Cilj predmeta:
U toku dva semestra studija panskog jezika ue se osnove panskog jezika kroz
komunikativni metod koji podrazumjeva osnove panske gramatike i postizanje
komunikativnih sposobnosti.
Sadraj predmeta:
Prezent glagola SER / ESTAR (upotreba); rod i broje imenice; lina, upitna , pokazna
zamjenica, Prezent pravilnih i nepravilnih glagola; Pridjev (rod i broj, mesto pridjeva);
Odredjeni i neodredjeni lan; Priloske odredbe i prilozi za mjesto; Nenaglaeni oblik
zamjenica za direktni objekat; Brojevi.
1.Aurora Centellas, Mtodo de espaol para extranjeros. EDITORIAL Edinumen, 2000.
1.ngeles lvarez Martnez, Suea. GRUPO ANAYA, 2000.
2.Vojmir Vinja, panjolsko - hrvatski rjenik. K kolska Knjiga, ZAGREB, 2000.
52
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: Sintaksa panskog jezika IFIL SPA 351

Cilj predmeta: Gramatika savremenog panskog jezika sa osvrtom na specifinosti
panske sintakse. Reenica kao temeljna sintaksika jedinica. Sintaksike funkcije i
karakteristike pojedinih vrsta rijei. Izuavanje odreenih problema panske sintakse
(kooordinacija, direktni objekat uz prijedlog a, upotreba kopulativnih glagola ser i estar,
glagolske fraze, upotreba konjuktiva itd.)
Sadraj predmeta:Klasifikacija prostih reenica. (exclamativa, oraciones de posibilidad
y dubitativas, interrogativas, afirmativas, negativas); Koordinacija; Kopulativni glagoli
ser i estar; Reenica prema prirodi predikata (atributiva i predicativa); Dijelovi reenice;
Glagolske fraze; Pasivna reenica; Glagolski naini
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz panskog jezika IV (FIL SPA 262)
Nainprovjereznanja:
2.Francisco Matte Bon Gramtica comunicativa del espaol, Edelsa, Madrid, 2004.
Madrid, 2010.
Oviedo, 2005.
53
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: Hispanoamerika knjievost I FILSPA 356

2 sata predavanja + 1sat vjebi, 4 ECTS
Cilj predmeta:
- Pregled hispanoamerikih knjievnosti do XX. vijeka.
- poseban osvrt na modernizam i realizam. Tranzicija modernizam avangarda.
- seminarska analiza odabranih djela uz primjenu knjievnoteorijskih i knjievnokritikih
alata
Sadraj predmeta:
Latinoamrica y sus respectivas literaturas.
2. Revisin breve de la literatura hispanoamericana anterior al siglo XX: literatura
colonial, barroco, siglo XIX. Poesa gauchesca. Jos Hernndez, Martn Fierro.
3. Independencia e identidad. Discursos americanistas. Jos Enrique Rod: Ariel, Jos
Mart: Nuestra Amrica.
4. Modernismo como la primera expresin de la autonoma literaria hispanoamericana.
Primera generacin: Jos Mart, Manuel Gutirrez Njera.
5. Rubn Daro como la mxima expresin del modernismo. Segunda generacin: Jos
Santos Chocano, Enrique Gonzlez Martnez.
6. Realismo como una convencin. Novela regionalista. Ricardo Giraldes: Don Segundo
Sombra, Rmulo Gallegos: Doa Brbara. Dicotoma Europa-Amrica.
7. Novela de la Revolucin Mexicana. Mariano Azuela: Los de abajo. Naturalismo y
novela del infierno verde. Jos Eustasio Rivera: La vorgine.
8. Novela (neo)indigenista. Puede hablar el subalterno? Jos Mara Arguedas: Los ros
profundos.
9. Transicin entre el modernismo y la vanguardia: Delmira Agustini, Alfonsina Storni,
Gabriela Mistral (seleccin de poemas).
10. Poesa vanguardista: creacionismo. Vicente Huidobro: Altazor o el viaje en
paracadas.
Preduvjet za upis predmeta: Poloen ispit iz Hispanoamerike knjievnosti I (FIL SPA
356)
1.Teodosio Fernndez/Selena Millares, Historia de la literatura hispanoamericana.
Studenti e naknadno biti obavijeteni o dodatnoj i preporuenoj literaturi.
54
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: Istorija panskog jezikaFILSPA 353

Semestar, broj sati i broj bodova: V. semestar
1 sat predavanja i 1 sat vjebi, 2 ECTS
Status predmeta: izborni (obavezan za student hispanistike)
Cilj predmeta:
Ukazati na poseban poloaj panskog jezika unutar skupine iberoromanskih jezika.
Temeljni pojmovi razvoja panskog jezika.
Sadraj predmeta:
Jezina slika Pirinejskog poluotoka prije romanizacije. Supstrati. Romanizacija
Pirinejskog otoka. Vulgarni latinski. Germanski jezini utjecaj.
Ranoromansko razdoblje. Arapski jezini utjecaj. Mozarabiki u al-Andalusu i
ranoromanski u kranskoj Hispaniji. Reconquista. Srednjovjekovni kastiljski: fonetika.
Srednjovjekovni kastiljski: morfosintaksa. Srednjovjekovni kastiljski: leksik. panski u
Zlatnom vijeku: osnovne razvojne tendencije.
Moderni poluotoni panski, dijalekti i ragionalne varijante..
Preduvjet za upis predmeta: nema
Penny, R. (20022):. A History of Spanish Language. Cambridge: Cambridge University
Press.
Lapesa, R. (19819): Historia de la lengua espaola. Madrid: Gredos.
55
Naziv predmeta i ifra: Sintaksa francuskog jezika IIFIL ROM 314

Semestar, broj sati i broj bodova: VI. semestar
jednopredmetni studij : 2 sata predavanja + 7 sati vjebi, 9 ECTS;
dvopredmetni studij (FR AN CU SK I JE ZI K I K N JI E V N O ST I DR UG A S T U DI JS K A G R U P A ):
2 sata predavanja + 3 sata vjebi, 4 ECTS;
dvopredmetni studij (FR A N C U S K I J E Z IK I K N J I EV N O S T I ITA L IJ A N S K I J E Z IK I
K N J I E V N O S T ): 2 sata predavanja + 4 sata vjebi, 5 ECTS
Cilj predmeta:
Usvajanje sintakse sloene reenice (phrase complexe).
Sadraj predmeta:
Sagledavanje i analiza osnovnih konstitutivnih inilaca sloene reenice (subordinatori,
veznika sredstva, glagolsko vrijeme, glagolski aspekt). Sintaksa sloene reenice (phrase
complexe). Sintaksiki odnosi : jukstapozicija, koordinacija, subordinacija, insercija.
Vrste zavisnosloenih reenica u francuskom jeziku : zavisne reenice koje direktno ovise
o glavnom glagolu (zavisne reenice primarnih funkcija i cirkumstancijalne reenice).
Zavisne reenice koje indirektno ovise o glavnom glagolu.
Preduvjeti za upis predmeta:
poloen ispit iz predmeta Sintaksa francuskog jezika I (FIL ROM 311)
1.Riegel, M., Pellat, J.-C., Rioul, R., Grammaire mthodique du franais, PUF, Paris,
1999.
2.Wartburg, von W., P. Zumthor, Prcis de syntaxe du franais contemporain, d. A.
Francke S. A., Berne, 1947.
3.Herv- D. Bchade, Syntaxe du franais moderne et contemporain, Paris, PUF, 1986.
4.Grevisse Maurice, Le Bon usage, Gembloux, J. Duculot, Paris, 1953.
1.Philippe Monneret, Ren Rioul, Questions de syntaxe franaise, Paris, PUF, 1999.
56
Naziv predmeta i ifra: Francuska knjievnost 20. stoljea II FIL ROM 322
2 satapredavanja + 1 satvjebi, 2 ECTS
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnost idruga studijska grupa:
Cilj predmeta: Praenje knjievnih zbivanja:od romana tridesetih godina preko knjievnosti
egzistencijalizma do filozofije apsurda
Sadraj predmeta:
Knjievnostljudskesudbine; romanakcije, energijeibratstva: A. Malraux; romanljudskeveliine,
herojstvaiportvovanosti: A. deSaint-Exupry; egzistencijalizam; angaovanaknjievnost;
pozoriteideja; pozoritesituacije; filozofijairomanapsurda.
U toku semestra student je obavezan proitati:
-A. Malraux, La Condition humaine;
- A. de Saint-Exupry, Vol de nuit ;
- J.-P. Sartre, Huisclos;
- A. Camus, L'tranger;
Preduvjetizaupispredmeta: Poloen ispit iz Francuske knjievnosti 20. stoljea I (FIL
ROM 321)
1.Grupa autora, Francuska knjievnost 3/1 i 3/2, Svjetlost-Nolit, Sarajevo/Beograd, 1981. i
1982.
2.VINJA, Vojmir /i dr./, Povijest svjetske knjievnosti, Knj. 3, Zagreb, Mladost, 1982.
1.BRE, Germaine, Littrature franaise, XXe sicle II, Arthaud, 1975.
2.MAGNY, Clude-Edmonde, Histoire du roman franais depuis 1918, Seuil, 1950.
3.BRUNEL, Pierre, Histoire de la littrature franaise du XIX au XXe sicle, Paris, 1986.
4.CASTEX, P,G., A Camus et L'Etranger, 1965.
5.KOVA, Nikola, Sukob bia i ideala, 1975.
6.LACOUTURE, Jean , Malraux, une vie dans le sicle, 1973.
57
Naziv predmeta i ifra:Metodika nastave stranog jezika i hospitacije II FIL ROM 342
Semestar, broj sati i broj bodova: VI. semestar; 2 sata predavanja;
Dvopredmetni studij (italijanski jezik i knjievnost / panski jezik i knjievnost i druga
studijska grupa): 2 ECTS.
Sadraj predmeta:
Primijenjena lingvistika i metodika nastave. Jezik kao sustav. Sinkronija i dijakronija.
Opozicija izmeu govornog i pisanog jezika. Dvostruka artikulacija. Metodi nastave
stranih jezika. Metodoloki razvoj na morfosintaksnom planu u nastavi stranih jezika.
Znaaj i osobine kvalitetnog udbenika za strani jezik. Artikulacija nastavnog sata.
Nastava strane rijei. Nastava strane gramatike. Nastava strane civilizacije. Nastava
strane knjievnosti. Bazini rjenik stranog jezika. Interferencija. Semantika u
primijenjenoj lingvistici. Kontrastivna lingvistika i metodika nastave. Planiranje u nastavi
stranog jezika. Savremena kola i nastavna tehnologija.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Metodike nastave stranog jezika i
hospitacije I(FIL ROM 341)
Literatura:
1.H. Besse R.Porquier, Grammaire et didactique des langues, Paris, Hachette, 1991.
2.Pera Polovina, Metodika nastave francuskog jezika, Beograd.
3.Philippe Blanchet, Introduction la complexit de l'enseignement du franais
languetrangre, Louvain la Neuve, 1998. Le Franais dans le monde (asopis)
1.Daniel Gaonach, Acquisition et utilisation d'une langue trangre, Paris, Hachette,
1990.
2.Henri Besse, Mthodes et pratiques des manuels de langue, Paris, Didier,1992.
58
Naziv predmeta i ifra:Francuski Novi Roman FIL ROM 371

1 sat predavanja + 1 sat vjebi 2 ECTS
Dvopredmetni studij francuskogjezikaiknjievnostiidruga studijska grupa :
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata s pojavom Novog Romana 50-ih godina XX stoljea, te s promjenama
koje su se desile na planu romanesknih tehnika i prosedea.
Sadraj predmeta:
RaanjeNovog Romana (50-egodineXXstoljea), kao
inpreispitivanjaromanesknihpostulatakojejetradicionalniromanuzdigaonanivo
anrovskeiestetskenorme: koncepcijaradnje, vremena, prostora, odnospremastvarnosti,
narativnetehnike, statusromanesknoglika, uspostavljanjeodnosaautor-itatelj, itd.,
dovodeitimeupitanjeitradicionalnopoimanjefunkcijeknjievnostiuope. Analizapomenutihijo
nekihkomponenatatradicionalnogromana, uopozicijipremanjihovojfunkcijiistatusuu
novomromanu, ukazujenasubverzivnostinovinuovogstvaralakogpothvata.
Obavezna lektira:
Alain Robbe-Grillet, La Jalousie (integralno)
Michel Butor, La Modification (fragmenti)
Nathalie Sarraute, Les Fruits dor (fragmenti)
Claude Simon, Histoire (fragmenti)
Nainprovjereznanja:
1.Grupa autora, Francuska knjievnost 3/1 i 3/2, Svjetlost-Nolit, Sarajevo/Beograd, 1981. i
1982.
2.VINJA, Vojmir (i dr.), Povijest svjetske knjievnosti, Knj. 3, Zagreb, Mladost, 1982.
1.JANVIER, Ludovic, Une parole exigeante. Le Nouveau Roman, Minuit, 1964.
2.RICARDOU, Jean, Pour une thorie du nouveau roman, Seuil, Paris, 1971.
3.BAQU, Franoise, Le nouveau roman, Bordas, Paris, 1972.
4.RICARDOU, Jean, Le Nouveau Roman, Seuil, Paris, 1973.
5.ROBBE-GRILLET, Alain, Pour un nouveau roman, Minuit, 1963.
6.SARRAUTE, Nathalie, LEre du soupon, Gallimard, Folio Essais, 1956
59
Nazivpredmetai ifra: SintaksaitalijanskogjezikaIIFILITA 352

Semestar, broj satiibrojbodova: VI.semestar,
ECTS
predavanja + 4 sata vjebi, 5 ETCS
+ 4 sata vjebi, 3 ECTS
Cilj predmeta: Stjecanje jezikih kompetencija na sintaksikom, leksikom i pragmatikom
nivou i usvajanje saznanja o sociolingvistikoj i sociokulturnoj stvarnosti savremenog
italijanskog jezika. Ukazati na osobitosti savremenog italijanskog jezika i njegovih jezikih
varijanti. Proirenje vokabulara i produbljivanje jezine kompetencije na italijanskom jeziku.
Sadraj predmeta: Razliiti aspekti knjievnog jezika (govorni, pisani, proza i poezija,
novinarski, poslovni). Jezik administracije; poslovni jezik, jezik web stranica, jezik medija.
Jezini registri i potkodovi. Infiltracija govornih elemenata u pisanom jeziku. Prevoenje.
Jezik medija. Struni jezici. Sintaksika vjebanja. Osnove poslovnog dopisivanja.
Prevoenje, konverzacija i kontrastivna analiza odabranih tekstova.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Sintaksa italijanskog jezika I (FIL
ITA 351)
2. Chiuchi A., Minciarelli F., Silvestrini M., Grammatica Italiana per Stranieri InItaliano,
Perugia. Edizioni Guerra, 1995.
3. Gruppo META, Uno Corso comunicativo di italiano per stranieri, Roma. Bonacci editore,
1992.
4. Konani spisak potrebnih udbenika i literature se utvruje prije poetka akademske godine.
Obavezna lektira: Moravia, Alberto, Racconti romani, Bompiani, Milano, 2003. (izabrane
prie)
4. De Mauro Tullio, Grande dizionario italiano dell'uso, UTET, Torino, 2000.
60
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost VIFIL ITA 357

seminar + 1 vjebi, 8 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost
i francuski jezik i francuska knjievnost: 1 sata predavanja + 1 seminar + 1 vjebi, 4
ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 1 sat
predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS.
Cilj predmeta:
Prezentiranje glavnih knjievnih pravaca u XX stoljeu i njihovih najznaajnijih
predstavnika.
Sadraj predmeta:
Knjievnost XX stoljea: poetski pravci, prozno stvaralatvo, ekspresionizam,
dekadentizam, futurizam, simbolizam, neorealizam, postrealizam;
Autori: Pascoli, D'Annunzio, Pirandello, Montale, Saba, Moravia, Svevo, Vittorini,
Pavese, Pasolini, Lampedusa, Sciascia, Calvino, Gadda, Morante, Eco.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti V (FIL ITA 356)
1.Italo Svevo La coscienza di Zeno
2.Cesare Pavese La luna e i fal
3.Natalia Ginzburg Lessico famigliare
1.Salvatore Guglielmino, Guida al Novecento, Principato, Milano, 1986.
3.Letteratura italiana I Maggiori, Marzorati, Milano, 1969.
4.Giuliano Manacorda, Storia della letteratura italiana contemporanea (1940 1965),
Editori Riuniti, Rim, 1967.
6.Giuliano Manacorda, Storia della letteratura italiana tra le due guerre 1919 1943,
isto, 1980.
61
Naziv predmeta i ifra: Historija italijanskog jezika II FIL ITA 354

Semestar, broj sati i broj bodova: VI. semestar;
Jednopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost:1 sat predavanja + 1 sat seminar, 2
ECTS;
Dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa:1 sat predavanja, 1
ECTS; Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost:1 sat
predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS;
Tip kolegija: predavanja, vjebe i seminari
Cilj predmeta: Upoznavanje studenata s prvim tekstovima na talijanskom narodnom jeziku
u kontekstu globalnih lingvistikih promjena na italoromanskom teritoriju od kasne Antike
do Renesanse.
Sadraj predmeta: Izuavanje porijekla, nastanka i osobenosti prvih jezikih, a potom i
literarnih dokumenata na starotalijanskom jeziku u irem civilizacijskom i jezikom
kontekstu. Prva svjedoanstva italoromanskog idioma. Indovinello Veronese. Upoznavanje s
prvim knjievnim tekstovima na narodnom jeziku, osobito na toskanskom dijalektu.
Knjievni trojac: Dante, Bocaccio, Petrarca. XIII st.: jezika i knjievna policentrinost.
Komentari odabranih tekstova bazirat e se na fragmentima rukopisnih varijanti nekoliko
talijanskih knjievnih prvijenaca.
1.Devoto, G Giacomelli, G , I Dialetti delle regione d'Italia, Firenze, 1971.
2.Devoto, G, Il linguaggio d'Italia : storia e strutture linguistiche italiane dalla preistoria ai
nostri giorni, Firenze, 1960.
3.Devoto, Giacomo, Profilo di storia linguistica italiana, Firenze, La Nuova Italia, 1971.
1.De Mauro, Tullio, Lingua e dialetti, Roma, Riuniti, 1979.
2.GIROLAMO, Costanzo (ur.), La letteratura romanza medievale. Una storia per generi,
Bologna, Il Mulino, 1994.
3.Renzi, Lorenzo, Nuova introduzione alla filologia romanza, Bologna, 1994.
4.Sapegno, Natalino, Compendio di storia della letteratura italiana. volume I, Dalle origini
alla fine del quattrocento, Firenze, La nuova Italia, 1980.
5.Savi, M Musi, S lenc, S, Staroitalijanski tekstovi, Beograd, 1965.
6.Sapegno, Natalino, Compendio di storia della letteratura italiana. volume I, Dalle origini
alla fine del quattrocento, Firenze, La Nuova Italia, 1980.
7.Tekavi, P., Grammatica storica dell'italiano, I-III, Bologna, 1980.
62
Naziv predmeta i ifra: Osnove panskog jezika II FIL SPA373/ FIL SPA 572
Semestar, broj sati i broj bodova: VI. semestar,
1 sat predavanja + 1 sat vjebi; ECTS 2
Cilj predmeta:
U toku dva semestra studija panskog jezika ue se osnove panskog jezika kroz
komunikativni metod koji podrazumjeva osnove panske gramatike i pistizanje
komunikativnih sposobnosti.
Sadraj predmeta:
Prezent glagola (pravilnih, polunepravilnih, nepravilnih), gerundiv ESTAR + gerundiv,
imperativ, prepozicije, bezlini glagoli, perfekat, particip, aorist, imperfekt, uporedna
upotreba prolih vremena
Preduvjeti za upis predmeta: ne postoji
Aurora Centellas, Mtodo de espaol para extranjeros, EDITORIAL Edinumen 2000.
1.ngeles lvarez Martnez, Suea, GRUPO ANAYA, 2000.
2. Vojmir Vinja:panjolsko - hrvatski rjenik, K kolska Knjiga, ZAGREB, 2000.
63
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra:Sintaksa panskog jezika IIFIL SPA 352

Semestar, broj sati i broj bodova: VI. semestar,
2 sata predavanja i 4 sata vjebi, 3 ECTS
Cilj predmeta: Ovladavanje osnovama sintakse panskog jezika, te postupaka
sintaksike analize, s posebnim naglaskom na kontrastivne razlike izmeu panske i bhs
sintakse, te razvijanje jezine i komunikacijske kompetencije na razini C1 prema uputama
Zajednikog evropskog referentnog okvira za jezike.
Sadraj predmeta: Sloena reenica (jukstapozicija, koordinacija, subordinacija);
Klasifikacija zavisnio sloenih reenica (oracin sustantiva, oracin adjetiva);
adeverbiales (temporales, de lugar, de modo, causales, finales, concesivas, condicionales,
consecutivas y comparativas); subordinacijski veznici i njihova vrijednost; mjesto u
linearnom poretku u odnosu prema glavnoj reenici.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Sintakse panskog jezika I (FIL SPA 351)
1.Vojmir Vinja: Gramatika panjolskog jezika, kolska knjiga, Zagreb.
Madrid, 2010.
Oviedo, 2005.
64
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: Hispanoamerika knjievost II FILSPA 357

2 sata predavanja + 1 sat vjebi, 4 ECTS
Cilj predmeta:
- upoznavanje sa sredinjim autorima, djelima i pravcima hispanoamerike knjievnosti
XX. stoljea
- poseban osvrt na avangardne pravce, razvoj novog romana, boom ezdesetih godina i
postavangardno razdoblje
- seminarska analiza odabranih djela uz primjenu knjievnoteorijskih i knjievnokritikih
alata
Sadraj predmeta:
Latinoamrica y sus respectivas literaturas.
- Poesa vanguardista: ultrasmo. Jorge Luis Borges: seleccin de poemas.
- Narrativa vanguardista. Juan Emar: Ayer, Pablo Palacio: Vida del ahorcado.
- Nueva narrativa hispanoamericana. Juan Carlos Onetti: El pozo. 14. Novela del dictador.
Miguel ngel Asturias: El Seor Presidente.
- Prosa ensayista de mediados del siglo. El mito de Mxico. Octavio Paz: El laberinto de
la soledad.
- Jorge Luis Borges canonizacin dentro de un gnero no cannico. Narraciones.
Seleccin de cuentos:
- Precursores del boom. Juan Rulfo: Pedro Pramo.
- Pablo Neruda: la voz cotidiana y la crisis de 1956. Antologa de textos de Odas
elementales y Estravagario.
- El boom hispanoamericano.Mario Vargas Llosa: La ciudad y los perros.
- El boom hispanoamericano. Gabriel Garca Mrquez: Cien aos de soledad.
- Cuento como gnero literario y la mejor expresin narrativa del siglo XX.
- Julio Cortzar: Bestiario, Historias de cronopios y de famas.
Preduvjet za upis predmeta: Poloen ispit izHispanoamerike knjievosti I (FIL SPA
256)
Teodosio Fernndez/Selena Millares, Historia de la literatura hispanoamericana.
65
Naziv predmeta i ifra: Kontrastivna analiza I/ francuski b/h/s FIL ROM 411
Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar drugog ciklusa studija
jednopredmetni studijfrancuskog jezika i francuske knjievnosti: 2 sata predavanja, 4 sata
vjebi, 9 ECTS;
dvopredmetni studij francuski jezik i francuska knjievnost i italijanskijezik i italijanska
knjievnost: 2 sat predavanja , 3 sata vjebi, 6 ECTS;
dvopredmetni studij francuski jezik i francuska knjievnost i druga studijska grupa: 2 sata
predavanja, 2 sata vjebi, 4 ECTS
Cilj predmeta:
Ciljovogkursajeporeenjedvajezikasistemaradiuvianjarazlikaislinostiuizraavanjuzna
enjskihjedinica uz produbljivanje materije i uslonjavanje obraenih jezikih struktura.
Svrha kursa je da student progresivno uvidi sloenost jezike organizacije i da tako bude
osposobljen da adekvatno prilazi jezikoj problematici uzimajui u obzir razlike koje
proizilaze iz struktura dva jezika.
Sadraj predmeta:
Sadraj kursa e se mijenjati od semestra do semestra i on e recimo imati za cilj da na
osnovu analize najsavremenijih gramatika francuskog i b/h/s jezika napravi poreenja
izmeu francuskog fonolokog sistema i naeg fonolokog sistema, izmedju naeg
morfoloskog sistma i francuskog morfolokog sistema.
1. Grevisse, Maurice, Le bon usage, Paris, Duculot, 1986.
2. Mareti, Tomo, Gramatika hrvatskog ili srpskog knjievnog jezika, Zagreb, Matica
hrvatska, 1963.
3. Halilovi, Jahi, Pali, Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, Dom tampe, 2000.

1.Maalouf, Amin, Les identits meurtrires, Paris, Editions Grasset et Fasquelle, 1998.
Konani spisak literature utvruje se prije poetka akademske godine.
66
FILOZOFSKIFAKULTET U SARAJEVU
Naziv predmeta i ifra: Romanska medijevistika I FIL ROM 431

Semestar, broj sati i broj bodova: I.semestar drugog ciklusa
Jednopredmetni studij francuski jezik i knjievnost 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS;
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost (IP) 1 sat
Jednopredmetni studij talijanski jezik i knjievnost (IP) 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2
ECTS
Status predmeta: obavezni i izborni
Cilj i sadraj predmeta: Uvod u paleografiju. Srednjovjekovni manuskript. Le codex.
Pojam varijante u rukopisnoj tradiciji. Mouvance des textes. Srednjovjekovna poetika
intertekstualnosti. Kritiko izdavatvo: mthode lachmanienne vs. mthode bdieriste.
Kodikoloka i filoloka analiza. Kritiki aparat. Nouvelle philologie. Digitalno izdavatvo
srednjovjekovnih tekstova. Digitalne baze podataka srednjovjekovnih tekstova.
Nainprovjereznanja:
1.Lire le manuscrit mdival : observer et dcrire, sous la direction de Paul Ghin, Paris,
Armand Colin, 2007.
2.Cerquiglini, Bernard, Eloge de la variante. Histoire critique de la philologie, Paris, Seuil,
1989, coll. Des Travaux .
1.Stipevi, Aleksandar, Povijest knjige, Zagreb, Matica hrvatska, 2006.
2.Histoire de la France littraire, sous la direction de Michel Prigent, Tome I, Naissances,
Renaissances : moyen ge - XVIe sicle dirig par Frank Lestringant et Michel Zink, Paris,
PUF, 2006.
3.Buridant, Claude, Grammaire nouvelle de lancien franais, Paris, Sedes, 2007.
4.Album de manuscrits franais du XIIIe sicle. Mise en page et mise en texte, Roma, Viella,
2001.
Konani spisak literature i referentnih internet izvora utvrdit e se na poetku akademske
godine.
67
Naziv predmeta i ifra: Opa lingvistika FIL ROM 412

jednopredmetni studijfrancuskog jezika i francuske knjievnosti: 2 sata predavanja, 3
ECTS;
knjievnost: 2 sata predavanja, 2 ECTS;
predavanja, 2 ECTS;
Cilj predmeta:
Ciljovogkursajeupoznavanjesaosnovnimlingvistikimpojmovimakojistudentumogubitikor
isniuperspektividranjanastaveiprevoenja ili daljeg usavravanja na doktoralnom
studiju.
Sadraj predmeta:
Predmetprouavanjalingvistike, lingvistikediscipline, primjena, razvojlingvistike,
strukturalizam, definicijejezika, jezikogznaka, vrsteznaenja, sinhronijaidijahronija osa
selekcije i osa kombinacije (Ferdinand de Saussure), jezikefunkcije, binarizam
(Jakobson), funkcionalizam, dvostrukaartikulacija, zakoniekonomijeiredundancijeujeziku,
monematska analiza iskaza (Martinet), pojam markiranog.
Literatura:
1.Zemmour, David: Initiations la linguistique, Ellipses, Paris, 2004.
2.kiljan, Dubravko: Pogled u lingvistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
3.kiljan, Dubravko, Lingvistika svakodnevnice, Knjievna zajednica Novog Sada, Novi
Sad, 1989.
4.Ivi, Milka: Pravci u lingvistici, Biblioteka XX vek, Beograd, 1990.
1. de Saussure, Ferdinand: Cours de linguistique gnrale, d. T. De Mauro, Payot-
Rivages, Paris, 1995.
2. Jakobson, Roman: Essais de linguistique gnrale, Minuit, Paris, 1973.
3. Martinet, Andr: Elments de linguistique gnrale, A. Colin, Paris, 1991.
68
Naziv predmeta i ifra:Savremena francuska knjievnost I FIL ROM 421

Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar drugog ciklusa
2 satapredavanja + 2 satavjebi - 8 ECTS ;
2 satapredavanja + 1 satvjebi 3 ECTS
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnosti druga studijska grupa:
2 satapredavanja + 1 satvjebi - 3 ECTS
Cilj predmeta: Produbljeno predstavljanje poetike nadrealizma i njegova knjievna
ilustracija, uz uvid u prisutnost i uticaj u drugim umjetnostima, naroito u slikarstvu.
Sadraj predmeta:- Dadaizam i prednadrealizam. Nadrealistiki pokret izmeu dva
svjetska rata i njegovo trajanje do smrti Andr Bretona. Nadrealizam u drugoj polovini 20.
vijeka, prisutnost nekih vidova poetike u djelima postnadrealista i u poeziji u irem smislu.
Uticaj na estetiku slikarstva. Ugraivanje nekih postulata nadrealizma u kulturu uopte i u
svakodnevni ivot. - Poetika nadrealizma: Breton: Manifeste du surralisme, 1924. Second
manifeste du surralisme, 1929. Poetiki stavovi Louisa Aragona: Une vague de rves, 1924.
Trait du style, 1928. - Nadrealizam, psihoanaliza i marksizam. Nadrealizam i politika. -
Glavni predstavnici nadrealistikog pokreta. - Nadrealizam u drugim zemljama.
Literatura:
1. Grupa autora, Francuska knjievnost 3/1, Svjetlost-Nolit, Sarajevo/Beograd, 1980.
1.NADEAU, Maurice: Histoire du surralisme, drugo proireno izdanje, sa Documents du
surralisme, 1964.
2.KAPIDI-OSMANAGI, Hanifa: Le surralisme serbe et ses rapports avec le
surralisme franais, 1968.
3.KAPIDI-OSMANAGI, Hanifa: Suoenja II, Portreti i prigode (Andr Breton..., Paul
Eluard..., Louis Aragon),1981.
Savremena francuska knjievnost I odgovara predmetu Poetika nadrealizma po starom NPP-u.
69
Naziv predmeta i ifra:Metodika nastave stranog jezika i hospitacije III FIL ROM 441
Semestar, broj sati i broj bodova:I. semestar drugog ciklusa studija
2 sata predavanja;
Dvopredmetni studij (italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa): 2 ECTS.
Sadraj predmeta: Teorija nastave jezika (lingvistika disciplina). Razlika izmeu
prvog i drugog stranog jezika. Uenje stranog jezika. Ciljevi i zadaci nastave stranih
jezika. Razumijevanje sluanjem. itanje i razumijevanje pisanog teksta. Osposobljavanje
uenika za komunikaciju na stranom jeziku. Razvijanje vjetine pisanja. Mjesto
vokabulara u nastavi stranih jezika. Nastava gramatike. Greke i mogunosti njihovog
ispravljanja. Provjeravanje i vrednovanje znanja stranog jezika. Osnovni principi
primjene nastavnih sredstava. Maternji jezik u nastavi stranog jezika. Upoznavanje sa
stranom kulturom i civilizacijom.
hospitacije II.
1.Boyer, Henri;Butzbach, Michle; Pendanx, Michle, Nouvelle introduction la
didactique du franais langue trangre, Cl international, Paris, 1990.
2. Galisson, Robert, De la langue la culture par les mots, Cl international, Paris, 1991.
3. Heribert Rck, Linguistique textuelle et enseignement du franais, Crdif-Hatier, Paris,
1980.
1. Richterich, R.; Widdowson, H.G. (ds), Description, prsentation et enseignement
deslangues, Crdif-Hatier,Actes du Colloque de Berne 1980, Paris, 1981.
2.Vigner, G., crire, lments pour une pdagogie de la production crite, Cl
international, Paris, 1982.
70
Nazivpredmetai ifra: SavremeniitalijanskijezikIFILITA 451

Semestar, broj sati i broj bodova: I.semestar drugog ciklusa studija,
sata vjebi, 10 ECTS
predavanja + 1 sat seminara + 2 sata vjebi, 6 ETCS
Cilj predmeta: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima u vezi tvorbe rijei u dijakronijsko-
sinkronijskom kontinuumu italijanskog jezika i usvajanje tvorbenih postupaka i mehanizama
u savremenom italijanskom jeziku.
Sadraj predmeta: Tvorba rijei: izmeu leksike i morfologije. Detaljan prikaz postupaka
tvorbe rijei u italijanskom jeziku. Vrste izvedenica. Transkategorizacija i konverzija.
Sufiksoidi i prefiksoidi. Polirematiki izrazi. Vrste sloenica. Produktivnost tvorbenih naina
u pojedinim pisanim formama. Alteracija. Daljnje tendencije. Tvorba rijei u funkciji
narativne ekspresije.
1. Dindo Jasmin, O tvorbi rijei u savremenom italijanskom jeziku, Zenica, Dom tampe,
2005.
2. Dardano, M., La formazione delle parole nell'italiano di oggi, Roma, Bulzoni, 1978.
3. Dardano M. I Trifone P., La lingua italiana. Bologna, Zanichelli, 1999.
6. Konani spisak potrebnih udbenika i literature se utvruje prije poetka akademske
godine.
Obavezna lektira: Bassani, Giorgio, Il giardino dei Finzi-Contini, Mondadori, Milano,
1998.
71
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost VII : Dekadentizam FIL ITA 456
seminar, 6 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost i francuski
jezik i francuska knjievnost: 2 sata predavanja + 1 seminar, 3 ECTS; dvopredmetni studij
italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sat predavanja + 1 seminar, 3
ECTS.
Tip kolegija: predavanja, seminar
Cilj predmeta:
Iscrpno prezentiranje dekadentizma u italijanskoj knjievnosti. Teorijske postavke i
glavni predstavnici.
Sadraj predmeta:
Knjievna i drutvena klima u Italiji krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea.
Uzroci pojave ovog pravca, njegove teorijske osnove. Najvaniji predstavnici: Svevo,
Pirandello, D'Annunzio, Pascoli, Tozzi. Tematiziranje i diskurs o njihovim djelima i
pojedinanim doprinosima razvoju italijanske knjievnosti u ozraju dekadentizma.
1.D'Annunzio, G., Il piacere
2.Svevo, I., La senilit
3.Pascoli, G., Myricae
4.Pirandello, L., Il fu Mattia Pascal
5.Tozzi, F., Con gli ochi chiusi
1.Baldi, Guido, Dal testo alla storia, dalla storia al testo, volume 7, Paravia Bruno
Mondadori Editori, Torino, 2000.
72
Naziv predmeta i ifra: Italijanska civilizacija I FIL ITA 413

jednopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost: 1 sata predavanja + 1 vjebi,
4 ECTS;
dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 1 sata predavanja
+ 1 sat vjebi, 2 ECTS
Status predmeta: obavezni, a na grupi italijanski jezik i knjievnost i druga studijska,
izborni.
Cilj predmeta:
Predmet ima za cilj da se student upozna sa najznaajnijim drutvenim, politikim i
kulturnim prilikama, pokretima i dogaajima italijanske historije od predrimskog razdoblja
sve do XVI stoljea.
Sadraj predmeta:
Teritorija Italije u vrijeme raspada Rimskog carstva. Razvoj i irenje kranstva. Razvoj
feudalne civilizacije. Demografske promjene u X stoljeu. Sinjorije u XIV i XV stoljeu.
Italija u XVI stoljeu.
1.. uri, Uvod u italijansku kulturu, Obod, Cetinje, 1991.
2.Paolo E. Balboni,M. Santipolo, Profilo di storia italiana per stranieri, Guerra Edizioni,
Perugia, 2004.
Opa historijska literatura, enciklopedijski prirunici
Internet izvori:
www.iluss.it/ita/cultura-it.html
www.quirinale.it
www.governo.it
www.mediasoft.it/italy
73
Naziv predmeta i ifra: Opa lingvistika IFIL ITA 421

jednopredmetni studijitalijanski jezik i italijanska knjievnost:2 sata predavanja, ECTS 2;
Cilj predmeta:
Cilj kolegija jeste dati uvid u elemente jezike strukture i osvijetliti jezike pojave i
fenomene koji su vezani za njih te predstaviti jezik kao sistem struktura ije je postojanje u
lingvistikom sistemu funkcionalno u onom smislu u kojem omoguava kreiranje i
interpretaciju neogranienog broja jezikih izriaja.
Sadraj predmeta:
Pojam strukture u lingvistici (pojam strukture, definiranje nivoa lingvistike analize);
Fonetski nivo analize (opa definicija fonetike, govorni aparat i mehanizmi proizvodnje
glasa, klase glasova); Fonoloki nivo analize (opa definicija fonologije, pojam foneme,
minimalnog para, pojam fonolokog distinktivnog obiljeja); Morfoloki nivo analize
(opa definicija morfologije, pojam morfeme i njena klasifikacija, pojam rijei i
predstavljanje njene strukture, osvjetljavanje morfolokih fenomena); Sintaksiki nivo
analize (opa definicija sintakse, definiranje pojma sintakseme, sintagme, reenice, pojam
i predstavljanje frazne strukture); Semantiki nivo analize (opa definicija semantike,
pojam semanteme, pojam i priroda znaenja, semantike komponente, semantiki odnosi
na leksikom nivou, semantiki odnosi na sintaksikom niou); Pojam diskursa; Grafijsko
predstavljanje jezika; Klasifikacija jezika.
Preduvjeti za upis predmeta: Nema
1. Pavao Tekavi, Uvod u lingvistiku (str.1-216), Zagrab, 1979
2. Midhat Rianovi, Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1985.
3. Dubravko kiljan, Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980.
4. Roman Jakobson i Morris Halle, Temelji jezika, Zagreb, 1988.
1. Andr Martinet, Osnovi ope lingvistike, Zagreb, 1982.
2. Noam Chomsky, Sintaksike strukture, Novi Sad, 1984.
3. Emile Benveniste, Problemi opte lingvistike, Beograd, 1975.
4. Bertil Malmberg, Moderna lingvsitika, Beograd, 1979.
5. Gustave Guillaume, Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1998.
Studenti e biti naknadno obavijeteni o koritenju moguih internet izvora.
74
Naziv predmeta i ifra:Temeljna nastavna umijea FIL PED 403

Semestar, broj sati i broj bodova: I. semestar drugog ciklusa studija,
2 sara predavanja + 2 sata vjebi, 4 ECTS
Tip kolegija: predavanje
Status predmeta:zajedniki
Cilj predmeta: Povezati pedagoku i didaktiku teoriju, uvesti polaznike u praktina
pitanja nastavne djelatnosti, proiriti shavatanje kurikuluma, usvojiti novu sliku
suvremenih nastavnikih kompetencija, poveati razinu razumijevanja posebnih
pedagokih i disciplinskih problema u/izvan razreda, osvijestiti mogunosti, ogranienja i
vrijednost umijea prosudbe vlasitog i uenikog rada .
Sadraj predmeta: umijee izvedbe nastavnog sata, priroda i obiljeje nastavih umijea,
neposluh, autoritet, nagrade i kazne, ocjenjivako umijee nastavnika u praksi, razredni
ugoaj: svrhovitost, zabava, sloboda i pripadanje, izgled i sastav razreda: namjetaj i
odjea (ne) ine nastavni rad, vrijeme kao pedagoki pojam, motivacija u razredu:
razvoj samopouzdanja u procesu uenje-poduka.
Preduvjeti za upis predmeta:nema
Kyriakou, C. (1997); Temeljna nastavna umijea, Zagreb: Educa.
1.Bratani, M. (1993); Mikropedagogija, Zagreb: kolska knjiga.
2.Gudjons, H. (1994); Pedagogija -temeljna znanja, Zagreb: Educa.
3.Slatina, M. (1998); Nastavni metod, Sarajevo: Filozofski fakultet.
75
Naziv predmeta i ifra: Kontrastivna analiza II / francuski b/h/s FIL ROM 413
Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar drugog ciklusa studija
jednopredmetni studijfrancuskog jezika i francuske knjievnosti: 2 sata predavanja, 3 sata
vjebi, 7 ECTS;
knjievnost: 2 sat predavanja , 2 sata vjebi, 4 ECTS;
predavanja, 2 sata vjebi, 4 ECTS;
Cilj predmeta:
Ciljovogkursajeporeenjedvajezikasistemaradiuvianjarazlikaislinostiuizraavanjuzna
enjskihjedinica uz produbljivanje materije i uslonjavanje obraenih jezikih struktura.
Svrha kursa je da student progresivno uvidi sloenost jezike organizacije i da tako bude
osposobljen da adekvatno prilazi jezikoj problematici uzimajui u obzir razlike koje
proizilaze iz struktura dva jezika.
Sadraj predmeta:
Sadraj kursa e se mijenjati od semestra do semestra i on e recimo imati za cilj da na
osnovu analize najsavremenijih gramatika francuskog i b/h/s jezika napravi poreenja
izmeu francuskog sintaksickog sistema i naeg sintaksikog sistema na svim nivoima,
francuske idiomatike i nae idiomatike, francuskog proverbijalnog iskaza i naeg
proverbilajnog iskaza.
Preduvjeti za upis predmeta: poloen ispit iz Kontrastivne analize I / francuski b/h/s
(FIL ROM 411)
1. Grevisse, Maurice, Le bon usage, Paris, Duculot, 1986.
2. Mareti, Tomo, Gramatika hrvatskog ili srpskog knjievnog jezika, Zagreb, Matica
hrvatska, 1963.
3. Halilovi, Jahi, Pali, Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, Dom tampe, 2000.

1.Maalouf, Amin, Les identits meurtrires, Paris, Editions Grasset et Fasquelle, 1998.
76
Naziv predmeta i ifra: Francuska lingvistika FIL ROM 414

jednopredmetni studijfrancuskog jezika i francuske knjievnosti: 2 sata predavanja, 2
ECTS;
knjievnost: 2 sat predavanja , 2 ECTS;
predavanja, 2 ECTS;
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa pragmatskim pristupom jeziku u savremenoj francuskoj lingvistici.
Sadraj predmeta:
Nastavne cjeline: Jezini izraz u kontekstu. Referencija. Osnovne postavke lingvistike
iskazivanja. Govorni inovi. Jezine funkcije u interaktivnom pristupu jeziku. Tekst i
njegova organizacija. Pravila koherencije. Anafora. Konektori. Diskurs. Diskursni tipovi.
Preduvjeti za upis predmeta: PoloenispitizOpelingvistike (FIL ROM 412)

1. Riegel M., Pellat J.-Ch., Rioul R. (1997), Grammaire mthodique du franais.
a. Cinquime partie: Grammaire et communication. Chapitre XIX: La rfrence.
b. Chapitre XX: Lnonciation. Chapitre XXI: La structuration du texte.
2. Coll. Linguistique nouvelle. Paris: PUF.
1.Maingueneau, D. (1994), Lnonciation en linguistique franaise. Coll. Les
Fondamentaux. Paris:Hachette Suprieur.
2.Kerbrat-Orecchioni C.(2001), Les actes de langage dans le discours.Thorie et
fonctionnement. Paris: Nathan/VUEF.
3.Maingueneau, D.(1996), Les termes cls de lanalyse du discours. Coll.MEMO. Paris-
Seuil.
77
FILOZOFSKIFAKULTETUSARAJEVU
ODSJEKZAROMANISTIKU
Naziv predmeta i ifra: Romanska medijevistika II FIL ROM 432

Jednopredmetni studij francuski jezik i knjievnost 1 sat predavanja + 1 sat vjebi; 2 ECTS;
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost (IP) 1 sat
Jednopredmetni studij talijanski jezik i knjievnost (IP) 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2
ECTS;
Status predmeta: obavezni i izborni
Cilj i sadraj predmeta: Upoznavanje studenata sa semantikom analizom romanske
leksike u dijahronijskoj ravni. Objanjavanje jezikih fenomena gramatikalizacije,
leksikalizacije i degramatikalizacije u romanskim jezicima. Klizanje smisla jezikih jedinica
od srednjeg vijeka do danas Leksem, posuenica, kalk, neologizam, kolokacija. Semantika
analiza vokabulara srednjovjekovnog feudalnog drutva.
Nainprovjereznanja:
1.Mator, Georges, Le Vocabulaire et la socit mdivale, Paris : Presses Universitaires de
Paris, 1985.
2.Marchello-Nizia, Christiane, Grammaticalisation et changement linguistique, De Boeck
Suprieur, 2009.
Dodatna I preporuena literatura:
1.Fdou, Ren [et al.], Lexique historique du Moyen ge, Paris : Armand Colin, 2003.
2.Picoche, Jacqueline, Structures smantiques du lexique franais, Paris : Nathan, 1986.
3.Quefflec, Ambroise, Bellon, Roger, Linguistique mdivale : l'preuve d'ancien franais
aux concours, Paris : Armand Colin, 2003.
4.Hlix, Laurence, L'preuve de vocabulaire d'ancien franais : Parcours - Fiches de
smantique, Du temps, 2000.
Spisak referentnih internet izvora utvrdit e se na poetku akademske godine.
78
Naziv predmeta i ifra: Teorija i praksa prevoenja I FIL ROM 415

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar drugog ciklusa studija,
vjezbi, 3 ECTS;
predavanja, 2 ECTS;
Cilj predmeta:
Upoznavanje s osnovnim temama vezanim za prevoenje
Sadraj predmeta:
Razliite definicije prevoenja
Povijest prevodilastva
Vrste i oblici prevoenja
Pomagala i resursi u prevoenju
Pitanja teorije prevoenja
Prevoenje elemenata kulture i civilizacije
Prijevodna ekvivalencija
1. Ivir, Vladimir: Teorija i tehnika prevoenja, Zavod za izdavanje udbenika u Novom
Sadu, Novi Sad, 1984.
2. Seleskovitch, Danica: Langage, langue et mmoire, Lettres Modernes Minard, Paris,
1975.
3. Seleskovitch, Danica: Linterprte dans les confrences internationales, Lettres
Modernes Minard, Paris, 1968.
Rjenici :
1.Putanec Vladimir, Francusko hrvatski rjenik, Zagreb, Skolska knjiga.
2.Le Petit Larousse, Paris, Larousse
79
Naziv predmeta i ifra:Savremena francuska knjievnost II FIL ROM 422

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar drugog ciklusa
Dvopredmetni studij francuskijezikiknjievnostidrugastudijska grupa:
2 satapredavanja - 2 ECTS
Cilj predmeta: Predstavljanje filozofije i knjievnosti francuskog egzistencijalizma kroz
djela Sartrea i ostalih egzistencijalista. Dvadeseti vijek nazvan je Sartreovim vijekom:
Sartre je formulisao njegove najradikalnije probleme i mislio ga kroz njegova i svoja
ostvarenja i zablude.
Sadraj predmeta:
- Sartre filozof: LEtreetleNant, 1943,
posebnoudijelovimabitnimzanovuantropologijuiknjievnostvaralatvo.
- Sartre i angaovana knjievnost. Quest-ce que la littrature ?, 1947.
- Sartre romansijer i prozni pisac. La Nause, 1938. Le Mur, 1939. Les Chemins de la libert
II: Le Sursis, 1945.
- Sartre dramski pisac: Huis clos, 1944. Le Diable et le bon Dieu, 1951. Les Squestrs
dAltona, 1960. Pour un thtre de situations, 1973.
- Sartre i egzistencijalistiki esej: Baudelaire, 1947. Saint Genet, comdien et martyre, 1952.
Les Mots, 1964. LIdiot de la famille, I i II,1970.
Simone de Beauvoir: Le Deuxime sexe, 1949. i novi feminizam.
Preduvjetizaupispredmeta: poloen ispit iz Savremene francuske knjievnosti I (FIL ROM
421)
1.Grupa autora, Francuska knjievnost 3/2, Svjetlost-Nolit, 1982.
2.Michel Contat et Michel Rybalka: Les crits de Sartre, 1970.
1.Michel Contat et Michel Rybalka: Un thtredesituations, 1973.
2.Bernard-Henri Lvy : Le Sicle de Sartre, 2000.
Savremena francuska knjievnost II odgovara predmetu Sartre i njegovo doba po starom NPP-u.
80
Naziv predmeta i ifra:Metodika nastave stranog jezika i hospitacije IV

FIL ROM 442
Semestar, broj sati i broj bodova:II.semestar drugog ciklusa studija; 2 sata predavanja;
Dvopredmetni studij (francuski jezik i knjievnost i druga studijska grupa): 1 ECTS;
(francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost): 2 ECTS;
Dvopredmetni studij (italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa): 2 ECTS.
Sadraj predmeta: Od pedagogije i psihologije ka metodici nastave stranog jezika.
Odnos lingvistike i metodike nastave stranog jeika. Metodika i psihologija u nastavi
stranog jezika. Nunost historijskih saznanja u metodici nastave stranog jezika. Kako se
elaboriraju bazini rjenici stranih jezika (teoretske postavke i praktine primjene).
Metodoloki razvoj na morfosintaksikom planu stranih jezika. Tradicionalne gramatike
stranih jezika zamjenjuju se savremenijim pristupima (nastanak raznih strukturalnih
sintaksa). Psiholingvistika i metodika nastave stranog jezika. Semantika u primjenjenoj
lingvistici. Jezik i civilizacija: dva nerazdruiva momenta. Generativni pristup jeziku.
Transformaciono-generativna gramatika i uenje stranog jezika. Metodoloki razvoj
stranih jezika na fonetskom planu.
hospitacije III (FIL ROM 441)
1.Boyer, Henri;Butzbach, Michle; Pendanx, Michle, Nouvelle introduction la
didactique du franais langue trangre, Cl international, Paris, 1990.
2. Galisson, Robert, De la langue la culture par les mots, Cl international, Paris, 1991.
3. Heribert Rck, Linguistique textuelle et enseignement du franais, Crdif-Hatier, Paris,
1980.
4. Petrovi, Elvira, Teorija nastave stranih jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1988.
1. Richterich, R.; Widdowson, H.G. (ds), Description, prsentation et enseignement
deslangues, Crdif-Hatier,Actes du Colloque de Berne 1980, Paris, 1981.
2. Vigner, G., crire, lments pour une pdagogie de la production crite, Cl
international, Paris, 1982.
81
Nazivpredmetai ifra: SavremeniitalijanskijezikIIFILITA 452

sata vjebi, 9 ECTS
Cilj predmeta: Spoznaja varijeteta italijanskog jezika na dijakronijskoj osi. Prezentirati
studentima semantiko-sintaksike potekoe prilikom obrade i/ili prijevoda raznih
tipologija pisanog teksta.
Sadraj predmeta: Lingua standard. Lingua parlata. Upotreba glagolskih vremena u
narativne svrhe. Lingvistika analiza pojedinih tipova diskursa. Jeziki registri aplicirani u
vie nivoa teksta. Problemi sa kojima se susree moderni italijanski jezik (prestiti esterni e
interni).
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Savremeni italijanski jezik I (FIL
ITA 451)
1. Dardano M. e Trifone P., La lingua italiana. Bologna, Zanichelli, 1999.
Obavezna lektira: Lampedusa G.T., Il Gattopardo, Mondadori, Milano, 1997.
82
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost VIII: NeorealizamFIL ITA 459

Semestar broj sati i broj bodova: II. semestar drugog ciklusa studija
seminar, 6 ECTS;
knjievnost: 2 sata predavanja + 1 seminar, 3 ECTS;
dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sat
predavanja + 1 seminar, 3 ECTS.
Cilj predmeta:
Iscrpno prezentiranje neorealizma u italijanskoj knjievnosti. Teorijske postavke i glavni
predstavnici.
Sadraj predmeta:
Knjievna i drutvena klima u Italiji prije, tokom i nakon rata. Uzroci pojave ovog pravca,
njegove teorijske osnove. Najvaniji predstavnici: Moravia, Vittorini, Pavese, Pratolini.
Tematiziranje i diskurs o njihovim djelima i pojedinanim doprinosima razvoju italijanske
knjievnosti u ozraju neorealizma. Neorealisti minori.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti VII: Dekadentizam
(FIL ITA 458)
1.Moravia - La Ciociara
2.Vittorini - Conversazione in Sicilia
3.Pavese - La casa in collina
4.Pratolini E - Cronache dei poveri amanti
1.Rabac-ondri Glorija, Neorealizam u italijanskoj prozi,Veselin Maslea, Sarajevo,
1965.
2.Salvatore Guglielmino, Guida al Novecento, Principato, Milano, 1986.
83
Naziv predmeta i ifra: Italijanska civilizacija II FIL ITA 416

Semestar, broj sati i broj bodova: II.semestar drugog ciklusa studija
jednopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost: 1 sat predavanja + 1 vjebi,
2 ECTS;
Status predmeta: obavezni, a na grupi italijanski jezik i knjievnost i druga studijska,
izborni.
Cilj predmeta:
kulturnim prilikama, pokretima i dogaajima italijanske historije od XVII stoljea do
polovine XX stoljea.
Sadraj predmeta:
Barok. Francuska revolucija i njene posljedice u Italiji. Risorgimento, nastanak i razvoj
italijanske Monarhije. Nastanak i razvoj faistike Italije. Republika Italija poslije II
svjetskog rata. Referendum i novi ustav.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske civilizacije I (FIL ITA 413)
1.. uri, Uvod u italijansku kulturu, Obod, Cetinje, 1991.
Perugia, 2004.
Internet izvori:
www.quirinale.it
www.governo.it
84
Naziv predmeta i ifra: Opa lingvistika II FIL ITA 422

jednopredmetni studijitalijanski jezik i italijanska knjievnost:2 sata predavanja, ECTS 2.
Cilj predmeta:
Osnovni cilj ovog kolegija je da se studenti upoznaju sa nastankom i razvojem nauke o
jeziku. Cilj je prikazati one pravce i kole koji su prethodili pojavi strukturalizma i koji su
kao takvi bitno odredili neke od njegovih temeljnih postavki, prikazati lingvistiki nauk
Ferdinanda de Saussurea i njegovih izravnih sljedbenika te prikazati ameriku lingvistiku
sa posebnim osvrtom na rad Leonarda Bloomfielda i njegovih sljedbenika i generativnu
gramatiku Noama Chomskog. Kolegij ima za cilj i dati pregled savremenih lingvistikih
pravaca nastalih djelovanjem lingvistike u IT tehnologijama.
Sadraj predmeta:
Pojam jezikoslovlja (poetak razmiljanja o jeziku, teorije o samom nastanku jezika,
ovjekova antropoloka specijalizacija za govor); Nauka o jeziku u doba antike; Nauka o
jeziku u drevnoj Indiji; Nauka o jeziku u doba srednjeg vijeka; Nauka o jeziku u doba
humanizma i renesanse; Nauka o jeziku u doba prosvjetiteljstva; Nauka o jeziku kao
samostalna nauna disciplina; Mladogramatiari; Strukturalizam; Saussureovi uenici;
Praka kola; Glosematika; Amerika lingvistika; Generativna gramatika; Lingvistika u
IT tehnologijama.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Ope lingvistike I (FIL ITA 421)
1.Pavao Tekavi, Uvod u lingvistiku (str.1-216), Zagrab, 1979
2.Milka Ivi, Pravci u lingvistici, Ljubljana 1975.
3.Midhat Rianovi, Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1985.
4.Dubravko kiljan, Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980.
1.Ferdinad de Saussure, Opta lingvistika, Beograd, 1969.
2.Andr Martinet, Osnovi ope lingvistike, Zagreb, 1982.
3.Noam Chomsky, Sintaksike strukture, Novi Sad, 1984.
4.Roman Jakobson i Morris Halle, Temelji jezika, Zagreb, 1988.
5.Emile Benveniste, Problemi opte lingvistike, Beograd, 1975.
6.Bertil Malmberg, Moderna lingvsitika, Beograd, 1979.
7.Gustave Guillaume, Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1998
Studenti e biti naknadno obavijeteni o koritenju moguih internet izvora.
85
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
Naziv predmeta i ifra: Osnovi psihologije FIL PSI 409

Semestar, broj sati i broj bodova: II. semestar II ciklus studija
2 sata predavanja, 3 ECTS
Cilj predmeta:
Kolegij ima za cilj upoznati studente s temeljnim obiljejima psihologije kao prirodne i
drutvene naune discipline, pri emu je naglasak na pregledu i informaciji, a ne na
prikazivanju podruja u dubinu.
Sadraj predmeta:
U okviru predavanja obraivat e se sljedee teme: ta je psihologija, metode istraivanja
u psihologiji, bioloka psihologija, osjeti i percepcija, svijest, uenje i pamenje, miljenje
i govor, polusemestralni ispit, inteligencija, motivacija i uvstva, razvoj, linost,
psiholoki poremeaji i terapija, zdravlje i socijalna psihologija.
Nain provjere znanja:Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i
Odlukom NNV a. U Silabusima za svaku akademsku godinu precizno e biti prikazani
svi oblici provjere znanja, postupak provjere znanja i ocjenjivanja, kao i skala
ocjenjivanja.
Rathus, A. S. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
86
Naziv predmeta i ifra: Savremeni francuski jezik FIL ROM 511

Semestar, broj sati i broj bodova: III. semestar drugog ciklusa studija
jednopredmetni studijfrancuskog jezika i francuske knjievnost: 2 sata predavanja, 4 sata
vjebi, 7 ECTS;
knjievnost: 2 sata predavanja, 2 sata vjebi, 4 ECTS;
predavanja, 3 sata vjebi, 4 ECTS;
Cilj predmeta:
Cilj ovog kursa je savladavanje osnovnih pojmova iz domena sociolingvistike i semantike
nakon ega e studenti moi uvidjeti primjenu ovih teoretskih razmatranja na planu
leksikologije i leksikografije.
Sadraj predmeta:
Odlike argonske leksike i prosedei kreacije u jeziku i argonu, fomalni i semantiki
prosedei kreacije novih leksema, registri, metafore, elipse, sinonimija, polisemija,
medjujezike univerzalije i medjujeziki specifikumi, strukturalne specifinosti jezikog
standarda i jezikog substandarda, medjuregistarsko prevodjenje.
Preduvjeti za upis predmeta:poloen ispit iz Kontrastivna analiza II/ francuski b/h/s (FIL
ROM 411)
1. Guiraud, Pierre: Largot, PUF, Paris, 1973.
2. Ledent, Roger: Comprendre la smantique, Marabout Universit, Veriers, 1974.

1.Hagge, Claude : Combat pour le franais, Paris, Odile Jacob, 2006.
87
Naziv predmeta i ifra: Od latinskog do savremenih romanskih jezika FIL ROM 513
Jednopredmetni studij francuski jezik i knjievnost 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 4 ECTS.
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i italijanski jezik i knjievnost 1 sat
predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS.
Jednopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost 1 sat predavanja + 1 sat vjebi, 2 ECTS.
Dvopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa 1 sat predavanja + 1
sat vjebi, 1 ECTS.
Cilj predmeta: Uvoenje studenata u izuavanje internih i eksternih faktora koji su doveli do
diversifikacije i stvaranja zasebnih romanskih jezika iz nekada relativno jedinstvenog
narodnog latinskog jezika. Uvoenje studenata u terminologiju lingvistike analize i njena
praktina primjena u deskripciji romanskih idioma na nekoliko nivoa (fonetskom,
morfolokom, sintaktikom, leksikom, semantikom).
Sadrajpredmeta:
Osimteorijaikriterijaklasifikacijeromanskihjezikausinhronijiiproblemaodnosajezik dijalekat,
studenti eseuvestiudijahronijskoizuavanjejezikakrozpresjekglavnihlingvistikihpromjenau
iremhistorijskomkontekstukojesuprouzrokovalediferencijacijunarodnoglatinskogjezikaidijale
ktalnorasparavanjeRomanije.
1.Banniard, Michel, Du latin aux langues romanes, Paris, Nathan, 2000.
2.Klinkenberg, Jean-Marie, Des langues romanes, De Boeck Duculot, 1999, coll. Champs
linguistiques
3.Mancarella, Giovan Battista, Linguistica romanza, Zanichelli, 1978.
4.Skubic, Mitja, Uvod u romansku lingvistiku: udbenik za predmet Istorija francuskog,
panskog, italijanskog i rumunskog jezika, Novi Sad, Institut za strane jezike i knjievnosti
Filozofskog fakulteta, 1990.
5.The Romance Languages, ed. by Martin Harris and Nigel Vincent, Rodutledge, London
New York, 2001.
1.Allieres, Jacques, Manuel de linguistique romane, Paris, Honor Champion, 2001.
2.Auerbach, Erich, Introduzione alla filologia romanza, Torino, Piccola Biblioteca Einaudi,
1969.
3.Bal, Willy, Introduction aux tudes de linguistique romane, Paris, Didier, 1966.
4.Bec, Pierre, Manuel pratique de philologie romane, tome I et II, Paris, A&J Picard, 1971.
5.Skok, Petar, Osnovi romanske lingvistike, Zagreb, 1940.
6.Tagliavini, Carlo, Le origini delle lingue neolatine Introduzione alla filologia romanza,
Bologna, Patron, 1969.
88
Naziv predmeta i ifra:Francusko avangardno pozorite FIL ROM 521

Semestar, broj satii broj bodova: III. semestar drugog ciklusa studija
Jednopredmetni studij francuskog jezika i knjievnosti:
1 sat predavanja + 2 sata vjebi - 4 ECTS;
1 sat predavanja + 1 sat vjebi - 2 ECTS;
Dvopredmetni studij francuski jezik i knjievnost i druga studijska grupa
1 sat predavanja + 1 sat vjebi - 2 ECTS
Cilj predmeta: Upoznavanje studenata s avangardnim pozoritem 50-tih godina XX stoljea u
Francuskoj, s promjenama koje je ono donijelo na dramaturkom, scenskom i tematskom planu,
kao i s njegovim glavnim teoretiarima i predstavnicima - dramskim piscima.
Sadraj predmeta: Najprije e biti rijei o francuskom pozoritu nakon II svjetskog rata, o
velikoj pozorinoj obnovi 50-tih godina XX stoljea (TNP i Jean Vilar), te o gotovo
istovremenom stupanju na scenu velikih, svjetski poznatih dramatiara: E. Ionesco, S.
Beckett, A. Adamov i G. Genet. Rije je, dakle, o raanju nove dramaturgije, ruenju
tradicionalnih normi, postulata i ukusa, anticipiranih teorijskim djelom Pozorite i njegov
dvojnik A. Artauda, iz 1938. godine. Polisemantinost novog pozorita i drame, koji svoj
procvat doivljavaju u deceniji 1950-1960, odraava se i u njihovim razliitim
denominacijama: avangardna drama, drama apsurda, novo pozorite, metateatar, surovo
pozorite, pozorite poruge, protesta, itd. Promoviranje novog shvatanja uloge pozorita
ono nije tu da tjei, poduava, njegovo je da svjedoi o katastrofalnom stanju svijeta, o
izgubljenosti i usamljenosti ovjeka u njemu.
Obavezna lektira:
S. Beckett, En attendant Godot
E. Ionesco, Les Chaises
A. Adamov, La Parodie
G. Genet, Les Bonnes
1. DAKULA, Branko /i dr./, Francuska knjievnost (1933-1970), Knj. III/2, Sarajevo-
Bgd, Svjetlost-Nolit, 1982
2. VINJA, Vojmir /i dr./, Povijest svjetske knjievnosti, Knjiga 3, Zagreb, Mladost, 1982.
1.ARTAUD, Antonin, Le Thtre et son double, Gallimard, 1938.
2. SIMON, Alfred, Dictionnaire du thtre franais contemporain, Paris, Larousse, 1970.
3. ESSLIN, Martin, Thtre de l'absurde (trad. de l'anglais), Paris, Buchet/Chastel, 1971.
4. JACQUART, Emmanuel, Le Thtre de drision.Beckett, Ionesco, Adamov. Paris,
Gallimard, 1974.
89
Naziv predmeta i ifra:Savremena francuska knjievnost III FIL ROM 523

Semestar, broj sati i broj bodova: III. semestar drugog ciklusa
2 satapredavanja + 1 satvjebi - 4 ECTS;
Dvopredmetni studijfrancuskijezikiknjievnosti druga studijska grupa:
Cilj predmeta: Izuavanje savremene knjievnosti u svjetlu strukturalistike i
poststrukturalistike paradigme.
Postmoderno doba protiv modernizma 20. vijeka.
Fluiditet knjievnih strujanja poetkom novog vijeka i milenija
Sadraj predmeta:
Strukturalizam: Knjievnoteorijskomiljenjeunovomkljuu. Smrt dijalektike i smrt
autora.
- Cl. Lvi-Strauss i strukturalna antropologija.
- R. Barthes strukturalist.
- M. Foucault: srtukturalizam bez struktura.
- J. Lacan i strukturalistika psihoanaliza.
- Poststrukturalizam.
- R. Barthes poststrukturalist.
- M. Foucault poststrukturalist.
- J. Derrida i dekonstrukcija.
- Julija Kristeva: semanalitiki poststrukturalizam.
Zdenko Lei, Hanifa Kapidi-Osmanagi, Marina Katni-Bakari, Tvrtko Kulenovi,
Savremena tumaenja knjievnosti, Sarajevo Publishing, 2006.
Studenti e naknadno biti obavijeteni o potrebnoj dodatnoj i preporuenoj literaturi.
Savremena francuska knjievnost III odgovara predmetu Strukturalizam i poststrukturalizam po starom NPP-u.
90
Naziv predmeta i ifra: Teorija i praksa prevodjenja II FIL ROM 512

vjezbi, 3 ECTS;
predavanja i 1 sat vjebi, 2 ECTS;
dvopredmetni studij francuski jezik i francuska knjievnost i italijanski jezik i italijanska
knjievnost: 1 sat predavanja i 1 sat vjebi, 2 ECTS;
Cilj predmeta:
Ciljovogpredmetajeprodubljavanje usvojenih
pojmovaizteorijeprevoenjakaoiusvajanjenekih novih teorijaoovojdjelatnosti. Posebno
eseobratitipanjanaprimjenuteorijskihznanjasteenihizmorfo-sintakse, lingvistike,
semantike i kontrastivneanalize. Pored teorijskih pojmova studenti e praktino
uvjebavati sve vrste prevoenja i postupno savladavati tehnike prevoenja od
jednostavnije ka sloenijoj vrsti prevoenja.
Sadraj predmeta:
Nakon sto su se studenti upoznali sa vrstama prevoenja i njihovim odlikama, pristupie
se praktinom uvjebavanju svake od tih vrsta prevoenja. Tako e se, na primjer,
studenti iskuati u oblasti knjievnog prevoenja, u prevoenju poezije i proze. U oblasti
usmenog prevoenja posebna panja e biti posveena konsekutivnom prevoenju i
vjebanju memorije kao i vjebama sa sinonimima i parafrazama. U oblasti strunog
prevoenja studenti e imati prilike prevoditi tekstove iz razliitih disciplina. Studenti e
se upoznati i sa razliitim novijim teorijskim pristupima prevoenju i razliitim nainima
da se definie ova djelatnost.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit i Teorije i prakse prevoenja I (FIL ROM
512)
1. Ivir, Vladimir: Teorija i tehnika prevoenja, Zavod za izdavanje udbenika u Novom
Sadu, Novi Sad, 1984.
2. Seleskovitch, Danica: Langage, langue et mmoire, Lettres Modernes Minard, Paris,
1975.
3. Seleskovitch, Danica: Linterprte dans les confrences internationales, Lettres
Modernes Minard, Paris, 1968.
1. Levi, Jirzi: Umjetnost prevoenja, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
2. Guiraud, Pierre: Les jeux de mots, PUF, Paris, 1979.
91
Nazivpredmetai ifra: SavremeniitalijanskijezikIIIFILITA 551

Semestar, broj satiibrojbodova: III.semestar drugog ciklusa studija
jednopredmetni studij: Italijanski jezik i knjievnost: 2 sata predavanja + 2 sata seminara + 2
sata vjebi, 8 ECTS
+ 1 sat seminara + 2 sata vjebi, 6 ECTS
Cilj predmeta: Upoznavanje sa opim teorijskim problemima u vezi prevoenja, kao i sa
potekoama na koje nailazimo prilikom prelaska iz naeg jezikog sistema u italijanski i
obratno.
Sadraj predmeta: Analizadvaju prijevodana italijanski jezik romana Ive Andria Na
Drini uprija u razliitim vremenskim distancama (40 godina). Morfoloka, sintaksika,
semantika diferenca. Opis procesa prevoenja. Osvjetljavanje pojedinih morfosintaksikih,
leksikih i frazeolokih osobitosti italijanskog i naeg jezika koje predstavljaju tekou u
prevoenju. Granice prevodljivosti.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz predmeta Savremeni italijanski jezik II (FIL
ITA 452)
1. Andri Ivo, Na Drini uprija, Sarajevo, Veselin Maslea, 1982.
2. Andri Ivo, Romanzi e racconti, trad. di D. Badnjevi, Milano, Mondadori, 2001.
3. Andri Ivo, Il Ponte sulla Drina, trad. di B. Meriggi, Milano, Mondadori, 1960.
4. Dardano M. e Trifone P., La lingua italiana. Bologna, Zanichelli, 1999.
5. Serianni Luca, Italiano: Grammatica - sintassi - dubbi, Milano, Garzanti, 1997.
Obavezna lektira: Calvino, Italo, Se una notte d'inverno un viaggiatore, Mondadori,
Milano, 1999.
Dodatnai preporuena literatura:
Rjenici:
92
Naziv predmeta i ifra: Italijanska knjievnost IX: Od Calvina do naih dana

FIL ITA 556
seminar, 6 ECTS; dvopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost i francuski
jezik i francuska knjievnost: 2 sata predavanja + 1 seminar, 3 ECTS; dvopredmetni studij
italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa: 2 sat predavanja + 1 seminar, 4
ECTS.
Cilj predmeta:
Upoznati studente sa italijanskom knjievnou modernog doba, od opozicije
neorealizmu Itala Calvina pa do lavirinta postmodernizma Umberta Ecca.
Sadraj predmeta:
Calvinov svijet izmeu fantazije i realnosti. Pasolinijev radikalni realizam.
Neoeksperimentalizam uzroci i utjecaji - i glavni predstavnici. Carlo Emilio Gadda i
njegovo djelo, te njegov utjecaj na savremenu pripovjedaku prozu. Natalia Ginzburg kao
predstavnica enske knjievnosti. Modernistika i postmodernistika knjievnost.
Umberto Eco i njegovo djelo.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske knjievnosti VIII: Neorealizam
(FIL ITA 459)
1.Calvino - Se una notte d'inverno un viaggiatore
2.Gadda - Quer pasticciaccio brutto de via Merulana
3.Gadda - La cognizione del dolore
4.Eco - Il nome della rosa
2.Remo Ceserani, Lidia De Federicis, Manuale di letteratura Ottocento e Novecento Il
materiale e l'immaginario, Loescher editore, 1997.
93
FILOZOFSKIFAKULTETUSARAJEVU
ODSJEKZAROMANISTIKU
Naziv predmeta i ifra: Italijanska civilizacija III FIL ITA 516

jednopredmetni studij italijanski jezik i italijanska knjievnost: 1 sata predavanja + 1 vjebi,
3 ECTS;
Status predmeta: obavezni, a na grupi italijanski jezik i knjievnost i druga studijska grupa,
izborni.
Cilj predmeta:
kulturnim prilikama, pokretima i dogaajima moderne italijanske historije od sredine XX
stoljea sve do danas.
Sadraj predmeta:
Studentski protesti. Italijanski film. Godina 1968. Nove koalicije u Italiji i kraj Prve
Repulike. Fenomen imigracije. Jug i mafija.
Preduvjeti za upis predmeta: Poloen ispit iz Italijanske civilizacije II (FIL ITA 416)
1.Daniela Bartalesi-Graf, L'Italia dal fascismo ad oggi: percorsi paralleli nella storia, nella
letteratura e nel cinema, Guerra Edizioni, Perugia, 2006.
Perugia, 2004.
Dodatna i preporuenaliteratura:
Internet izvori:
www.quirinale.it
www.governo.it
94
FILOZOFSKI FAKULTET
Naziv predmeta i ifra: Teorija i praksa prevoenja FILITA522

Semestar, broj sati i broj bodova: III.semestar drugog ciklusa studija
Jednopredmetni studij italijanski jezik i knjievnost: 1 sat predavanja i 2 sata vjebi
3 ECTS
Tip kolegija: predavanja,
Cilj predmeta:
Studenti se upoznaju sa glavnim teorijama prevoenja: lingvistikom, filolokom,
funkcionalistikom i komunikativnom. Osnovni cilj je da student na vjebama prevoenja
razliitih tekstova (knjievni tekstovi i tekstovi koji pripadaju drugim stilovima) shvati
proces prevoenja iji je krajnji cilj postizanje ekvivaletnosti izemu izvornog teksta i
teksta na jeziku meti.
Sadraj predmeta: Povijesni pregled razvoja prevodilatva. Konstituiranje toerije
prevoenja kao samostalne lingvistike discipline. Priroda i funkcija prevoenja. Razliite
vrste i oblici prevoenja. Razliiti modeli prevoenja. Jedinica prevoda (tramslema)
Problem ekvivlaencije u prevoenju. Prevoenje implicitnih elemenata kulture i
civilizacije.
1.Vladimir Ivir, Teorija i tehnika prevoenja. Novi Sad, 1984.
2. Jiri Levi, Umjetnost prevoenja. Svjetlost, Sarajevo, 1982.
3. P. Newmark, A Text book of Translation,
http://carynannerisly.wikispaces.com/file/view/A+Textbook+of+Translation+by+Peter+N
ewmark.pdf
Umberto Eco, Decir casi lo mismo. Debolsillo, 2012.
95
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
Naziv predmeta i ifra: Odabrane teme iz primijenjene psihologije FIL PSI 509
Semestar, broj satii broj bodova:III.semestardrugog ciklusa studija,
Status predmeta:zajedniki
Cilj predmeta:
Glavni cilj predmeta je osposobiti studente nastavnikih smjerova za kompetentno prakticiranje
osnovnih psiholokih principa uenja u poduavanja za razliite starosne grupe uenika i
studenata, te pripremanje, provoenje i evaluiranje procesa provjeravanja znanja i ocjenjivanja u
obrazovnom procesu.
Sadraj predmeta:
Nastavnike kompetencije za 21.stoljee - to je opis posla nastavnika i koji su zahtjevi
radnog mjesta nastavnika u modernim sistemima obrazovanja. Osnovni ciljevi obrazovanja u
21.stoljeu - kompetencije, zapoljivost, mobilnost i socijalna ukljuenost kao ciljevi
obrazovanja. Razlike u kognitivnim sposobnostima, socijalnim i emocionalnim
karakteristikama djece i mladih.
Provjeravanje znanja - osnovni pojmovi i izazovi u provjeravanju znanja. Povezanost
provjera znanja sa ostalim elementima poduavanja. Kosntrukcija testova objektivnog tipa sa
pitanjima sa ponuenim odgovorima i bez ponuenih odgovora - pitanja vietrukih izbora i
viestrukih odgovora, pitanja uparivanja i pitanja sa dvije alternative; pitanja sa krakim
odgovorima. Esejska pitanja - kosntrukcija, izrada kataloga odgovora i sistema bodovanja,
ocjenjivanje esejskih pitanja. Vanost distraktora u pitanjima objektivnog tipa. Pocjenjivanje
metrijskih karakteristika pitanja objektivnog tipa - indeks teine i indeks diskriminativnosti.
Sistemi ocjenjivanja i formiranja zavrnih ocjena.
Provjera znanja vrit e se u skladu sa vaeim zakonom i Odlukom NNV a. U Silabusima
1. Hwang, P. I Nilsson,B. (1995). Razvojna psihologija. Od fetusa do odraslog. Filozofski
fakultet u Sarajevu. (poglavlja o kolskoj djeci i adolescentima)
2. Mandi,P. I Gajanovi, N. (1991). Psihologija u slubi uenja i nastave. Grafokomers
Tunji.
3. Andrilovi,V. I udina, M. (1985) Psihologija uenja i nastave. kolska knjiga Zagreb.
Dodatna i preporuena literatura e biti obezbijeena od strane nastavnika.
96

Akademska 2013 14 PDF

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Akademska 2013 14 PDF

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Sarajevo, 2013. godina

Katedra za francuski jezik i knjievnost

Sarajevo, 2013. godine

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTICKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Red HUMANISTIKE NAUKE/ JEZICI I Uslovni

Naziv predmeta i ifra:Pregled francuske gramatike I FIL ROM 111

Naziv predmeta i ifra:panski jezik I FIL SPA 161

Naziv predmeta i ifra: Osnovi latinskog jezika I FIL LAT 100

Naziv predmeta i ifra: Francuska knjievnosthumanizma i renesanse FIL ROM 121

Naziv predmeta i ifra:Bosanski, hrvatski, srpski jezik IFIL BHS 101

Tip kolegija: predavanje, vjebe

Status predmeta: opi

Na predavanjima se prvenstveno nastoji skrenuti panja na aspekte korektnog pisanog

Preduvjeti za upis predmeta: Nema.

2. Babi, Finka, Mogu: Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga. 2001.

Dodatna i preporuena literatura: