AUTOGENI TRENING - ANTISTRES TERAPIJA - DUBOKO OPUTANJE - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC.

- 170825

Stres
Ameriki zbor lijenika proglasio je stres osnovnim uzrokom vie od 60% svih bolesti kod ljudi.
Stres na poslu nastaje kad zahtjevi posla ne odgovaraju sposobnostima, resursima ili potrebama radnika.

Napetost
Napetost ili stres (iz engleskog stress = tlak, napetost, iz latinskog: stringere = napeti) oznaava (po odreenim
vanjskim utjecajima stresa) prouzrokovan psiholoki i fizioloki odgovor (kod ivotinja i ljudi) na specifine zahtjeve
da bi se omoguilo izdrati posebna fizika i mentalna optereenja.

Simptomi stresa
1936. godine lijenik Hans Selye skovao je termin kao posuenicu iz fizike da bi opisao "nespecifinu reakciju tijela
na bilo koji zahtjev". Fizioloki simptomi su primjerice: crvenilo, znojenje, glavobolja, gubitak apetita, prekomjeran
apetit, promjene raspoloenja, napetost, umor, razdraljivost, pla, strah, agresivnost, nesanica, ograniavanje
komuniciranja itd.

Stres je posljedica na ugodno ili neugodno optereenje organizma, a iskazuje se stresnim reakcijama.

Stresne reakcije jesu psihiki, tjelesni ili ponaajni odgovori (bijes, impulzivnost) koje pokazuju ljudi pod stresom.

Primjeri stresa
smrt bliskog lana obitelji
razvod
uhienje
laka bolest
vjenanje
gubitak radnog mjesta
umirovljenje
trudnoa
smanjenje prihoda
brani spor
obiteljske svae

Djelovanje stresa na organizam

Stresne reakcije na ljude djeluju vrlo negativno i pridonose razvoju mnogih bolesti, te tjelesnih, i psihikih
poremeaja.

Uz blage i prolazne poremeaje poput glavobolje, kratkotrajne nesanice, blage anksioznosti, poremeaji se mogu
pretvoriti u ozbiljne i trajne zbog kojih se razvije neka tjelesna bolest ili anksiozni poremeaj.

Dugotrajni stres poput brige za blisku bolesnu osobu, smanjuje razinu funkcioniranja imunosnog sustava, a ak i
kratkotrajna stresna razdoblja (poput izlazaka na ispite), takoer djeluju na pad aktivnosti stanica imunosnog
sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora. (Kiecolt-Glaser i Glaser, 1992.)

113
 AUTOGENI TRENING - ANTISTRES TERAPIJA - DUBOKO OPUTANJE - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC. - 170825

injenice o stresu:
Razumijevanje nastanka i posljedica stresa daje vam prednost da budete vie svjesni i da postanete osjetljivi na svoj
vlastiti nivo stresa te da znate kada i kako poduzeti odgovarajue mjere protiv stresa. Ova poveana svjesnost
takoer vam pomae da bolje brinete o svojoj obitelji, svojim prijateljima i suradnicima.
Slijedi nekoliko injenica o stresu kojih mnogi ljudi nisu svjesni:

1. Va organizam ne zanima radi li se o velikom stresu ili o malom stresu

Ljudsko tijelo ne moe razlikovati veliki stres od malog stresa. Bez obzira na uzroke i veliinu, stres pogaa
organizam na predvidive naine. Tipina stresna reakcija, koju veina od nas doivljava desetke puta svakoga dana,
poinje s kaskadom od 1400 biokemijskih reakcija u vaem tijelu. Ako se ove reakcije na stres ne sprjeavaju, mi
starimo prije vremena, oslabljuju nam kognitivne funkcije uma, energija nam se iscrpljuje, poremeuje nam se
jasnoa uma i smanjuje nam se uinkovitost.

2. Stres ini da pametni ljudi rade glupe greke

Stres uzrokuje ono to znanstvenici zovu "kortikalna inhibicija". Fenomen "kortikalne inhibicije" pomae nam da
moemo objasniti zato pametni ljudi rade glupe greke. Jednostavno reeno, stres inhibira (koi i blokira) malo
podruje vaeg mozga i vi ne moete funkcionirati na najbolji mogui nain. Kada na ivani sustav radi na
optimalan nain - kada nam je um bistar, emocionalno smo mirni, te osjeamo i razmiljamo jasno - mi djelujemo
maksimalnim uinkom i mentalno i emocionalno i tjelesno.

3. Ljudi mogu postati neosjetljivi na svoj stres

Mi moemo tjelesno osjeati stres, a ipak moemo biti mentalno neosjetljivi na njega, jer smo se navikli na njega.
Neki ljudi postanu toliko prilagoeni na dnevne pritiske, nadraaje i gnjavae ivota da im one poinju izgledati
normalne. Ipak se male koliine stresa brzo nagomilavaju i najee nismo svjesni koliko nam stres pogorava nae
mentalno, emocionalno i tjelesno zdravlje, koje na kraju rezultira donoenjem loih odluka, pretjeranim reakcijama
ili neeljenim dijagnozama bolesti.

4. Mi moemo kontrolirati kako reagiramo na stres

Ne moramo biti rtve svojih vlastitih emocija, misli i stavova. Mi moemo kontrolirati kako reagiramo na stres i mi
moemo postati svjesniji stresnih situacija i naina na koje one utjeu na nas prije nego to se one pokau u obliku
tjelesnih, mentalnih ili emocionalnih poremeaja. Postoje jednostavna, znanstveno dokazana rjeenja za stres koja
omoguuju ljudima da se oslobode posljedica stresa ili da ih barem ublae.

5. Najbolja strategija je da se nosite sa stresom iz trenutka u trenutak

Najbolji nain kako da se nosite sa stresom je da se bavite sa njim u istom trenutku kada osjetite da se on pojavi.
Milijuni ljudi neuspjeno koriste pristup prekomjerne aktivnosti nakon koje slijedi period pokuaja oslobaanja od
pretjerane napetosti kako bi se rijeili stresa. Oni su cijeli dan izvrgnuti stresu, vjerujui da e se oni moi kasnije
oporaviti kada budu otili na veernji teaj joge ili u teretanu ili da e se opustiti i odmoriti tijekom vikenda. Naalost,
kada mi zanemarimo tenju za naim unutarnjim skladom, na organizam je ve aktivirao reakcije na stres i zbog
toga se poremeti nae zdravlje.

114
 AUTOGENI TRENING - ANTISTRES TERAPIJA - DUBOKO OPUTANJE - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC. - 170825

Posljedice stresa:
A) Na tijelo:
a) Glava: glavobolje, vrtoglavica, poremeaji duevnog zdravlja, kao to su tjeskoba i napadi
panike, modani udar, migrena, krgutanje zubima, napete eljusti
b) Oi: gubitak perifernog vida (tunelski vid), gubitak nonog vida (nona sljepoa), gubitak
percepcije dubine, oslabljen vid na blizinu
c) Ui: iskljuenje zvukova
d) Koa: akne, ekcemi i ostali poremeaji koe, alergije, suene krvne ile u koi (koa hladna i
znojna)
e) Zglobovi, kosti i miii: bolovi, ukoen vrat, kriobolja, napetost miia, grevito trzanje
miia, reumatizam (lokalizirane upale zglobova), smanjena gustoa kostiju, fibromialgija,
sindrom kompleksne regionalne boli, kronian umor
f) ake: gubitak finih motornih vjetina, gubitak sloenih motornih vjetina
g) Srce: povean krvni tlak, poveana frekvencija srca, poveana uestalost sranog udara,
aritmije, poveana koncentracija kolesterola, druge bolesti srca
h) Krvne ile: ateroskleroza, ubrzano zgruavanje krvi, dugotrajno hladne ake i stopala
i) Plua: zaduha (osjeaj nedostatka zraka), astma, poveana frekvencija disanja
j) eludac: eluani grevi, gastroezofagealni refluks, garavica, munina, pojaano izluivanje
eluane kiseline, peptiki ir (vrijed, ulkus) eluca i dvanaesterca, probavne smetnje,
oscilacije tjelesne teine
k) Guteraa: eerna bolest (dijabetes melitus) tip 1 i 2
l) Crijeva: poremeaji probave kao npr. sindrom iritabilnog kolona, kolitis, proljev i zatvor,
bolovi u trbuhu
m) Slezena: otputa bijela krvna tjeleca i krvne ploice zbog mogue ozljede
n) Bubrezi: poremeaji bubrega
o) Nadbubrene lijezde: otputanje adrenalina, noradrenalina i kortizola
p) Reproduktivni sustav: smanjen spolni nagon i drugi spolni poremeaji, smanjena
proizvodnja sperme (kod mukaraca), pojaana bol tijekom menstruacije (kod ena)
q) Imunosni sustav: smanjena otpornost organizma i smanjena sposobnost oporavka nakon
bolesti, este infekcije (prehlade i gripa), rak (maligne bolesti), ostali poremeaji imunosnog
sustava
r) Metabolizam: poveana tjelesna teina i pretilost (gojaznost), nedostatak energije.

B) Na um:
1. brige
2. zbrkane misli
3. poremeeno prosuivanje
4. none more
5. oklijevanje i neodlunost
6. negativnost
7. prenagljeno donoenje odluka
8. perceptivno suavanje
9. gubitak kognitivnog procesuiranja
10. poveano vrijeme reakcije
11. pretjeran oprez
12. deficit panje sa hiperaktivnim ponaanjem kod djece (ADD/ADHD)
13. poremeaji raspoloenja
115
 AUTOGENI TRENING - ANTISTRES TERAPIJA - DUBOKO OPUTANJE - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC. - 170825
14. gubitak energije
15. poremeaji apetita
16. poremeaji koncentracije
17. poremeaji sna i spavanja (nesanica)
18. paranoja.

C) Na emocije:
1. gubitak samopouzdanja
2. pojaanje nemira (nervoze)
3. bijes
4. razdraljivost
5. tuga
6. depresija
7. apatija
8. otuenje
9. strahovanje
10. pesimizam
11. posttraumatski stresni poremeaj
12. ostali emocionalni poremeaji.

D) Na ponaanje:
1. sklonost nezgodama (nesreama)
2. gubitak apetita
3. prejedanje
4. gubitak spolnog nagona
5. povean unos alkohola i alkoholizam
6. nesanica
7. neodlunost
8. greke u radu
9. nemir (uznemirenost)
10. pojaano puenje
11. ovisnost o drogama
12. ostala tetna ponaanja.

116
 AUTOGENI TRENING - ANTISTRES TERAPIJA - DUBOKO OPUTANJE - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC. - 170825

STRES
Mnogi simptomi su vezani za stres. Najei razlozi zato ljudi ele nauiti autogeni trening su simptomi kao
to su poremeaji sna, glavobolje, koni poremeaji, umor, frustracije, tjeskoba. Sve to moe biti reakcija na
previe stresa. Rije 'stres' esto se koristi za opisivanje tegobe: 'Bolujem od stresa', 'Moj doktor kae da je to
stres', a opet 'stres' nije, sam po sebi, dijagnosticirana bolest. Stres postaje problem tek kad patimo od
preoptereenosti njime (distres).
Ne postoji nita loeg u 'stresu'. Stres vodi brigu o nama stvarajui 'stresne' hormone adrenalin, noradrenalin
i kortizol kada smo u opasnosti, zamiljenoj ili stvarnoj.
Ovaj osjeaj opasnosti bio je, i jo uvijek jest, bitan za na opstanak. Treba nam adrenalinski poticaj da nas
trenutno pripremi za bijeg ili za borbu dok smo pod prijetnjom. Ti isti hormoni su takoer prisutni kad smo
uzbueni oekujui neki ugodan dogaaj.

STRES ZA JEDNOG OVJEKA JE UGODA DRUGOM OVJEKU

Veselje s kojima ljudi idu na zastraujue vonje u zabavnim parkovima ocrtava tanku crtu izmeu opasnosti i
uzbuenja. Stres utjee na ljude na razliite naine. Neki ljudi aktivno trae stresne radnje kao to su skakanje
iz aviona, penjanje na planine, jedrenje bez suputnika, bungee jumping. Svi mi imamo individualne tjelesne i
duevne osobine tako da nikada ne moemo definitivno znati koja je koliinu pritiska koji osoba moe podnijeti
prije nego to ona pone trpjeti loe posljedice.
Ne moemo eliminirati stres iz naih ivota. Ne moemo nuno promijeniti ono to se dogaa oko nas.
Ali moemo promijeniti kako emo reagirati na ono to se dogaa u nama i oko nas.
Klju za noenje sa stresom je nain na koji osoba reagira na stres. Postanemo li svjesni da smo stalno u stanju
tjeskobe, velike napetosti i frustracije, moda emo morati uiniti neto u vezi toga. Dakle, na 'stres' ne treba
gledati kao na jedini uzrok nelagoda, simptoma, poremeaja i bolesti, ve kao na njihov katalizator.
Odgoj, ivotni dogaaji i osobnost igraju pri tome svoju ulogu, naravno. Kad imamo dobro zdravlje i
emocionalnu ravnoteu, mi moemo bolje reagirati na nove izazove, nove dogaaje i moemo se bolje nositi s
onim to nam ivot prua.

DOBAR STRES
U kratkim malim naletima, stres je dobar za nas. Moemo se nositi sa izazovima novog posla ili projekta. I
moemo osjetiti veliko zadovoljstvo kada taj projekt dovedemo do zavretka. Moda smo izgubili malo sna s
njim, ali znamo da emo ga izvriti.
Bez ikakvog stresa ili radnog pritiska, nema produktivnosti. Beskonaan, nepopustljiv i stalan stres bez prekida
dovodi do vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema.

Zdravi radni pritisak - ovjek odgovara na izazov radnog pritiska s entuzijazmom, velikom energijom i
zadovoljstvom, a pritom moe zadrati dobru ravnoteu u ivotu izvan posla. Tjelesno i duevno zdravlje mu je
dobro.
Umor - u ovom 'sivoj zoni', stres raste, zapoinje premorenost, dok ovjek sve tee gura naprijed. ovjek tada
zanemaruje svoj dom i slobodno vrijeme, moda pije previe alkohola, ili pati od nesanice i manjih tegoba i
poremeaja. ovjek tada ima frustraciju da sve tee postie svoju razinu uinka. To je vrijeme kada treba
poduzeti pozitivne korake kako bi se sprijeili ozbiljni zdravstveni problemi.
Preoptereenje - neprekidan i stalan stres moe dovesti do osjeaja preoptereenosti i izoliranosti, te do
gubitka samopotovanja i samopouzdanja. Tjelesni simptomi se pogoravaju, a ako se to preoptereenje ne
lijei, ti osjeaji mogu dovesti do emocionalnog sloma (u najgorem sluaju, do samoubojstva) ili tjelesne bolesti
(na primjer, do sranog udara).

Ako nauimo koristiti autogenu terapiju i kada doslovno ponovo obrazujemo svoj um i tijelo da drugaije
reagiraju na stres, mi stavljamo sebe u najbolji mogui okvir za postupanje i reagiranje sa stresom. Tada
takoer uimo o sebi. Dok si podiemo svijest o svojoj osobnosti i o svojim ogranienjima, i poveavamo svoj
osjeaj vlastite vrijednosti i samopouzdanja, mi moemo bolje kontrolirati svoj svakodnevni ivot.

117
 AUTOGENI TRENING - ANTISTRES TERAPIJA - DUBOKO OPUTANJE - BORIS RADOLOVI, DR. MED. SPEC. - 170825

DEFINIRANJE STRESA
Jedna od definicija stresa glasi ovako:
Izraz 'stres' se odnosi na negativne promjene u osobnom ponaanju koje proizlaze iz neravnotee izmeu
radnog i ivotnog pritiska i trenutne sposobnosti osobe da se nosi s tim.
U fizici 'stres' je opisan kao vanjska sila primijenjena na krut objekt. Ako se ta sila primjenjuje u vie navrata,
objekt e zadrati svoju krutost koliko god je to mogue, i pruat e otpor pritisku/tlaku. Na kraju e se saviti i
iskrivit e svoj oblik, sve dok se ne slomi.
Zamislite istu silu primijenjenu na elastinu gumicu: ona se mnogo vie prilagoava, i odskae natrag uvijek
iznova. Ljudsko bie takoer odskae natrag, i prilagoava se na pritisak - to je jedan od velikih darova koje
imamo. Mi imamo tendenciju da ne poputamo pod pritiscima ivota - mi idemo dalje, ponekad protiv svih
oekivanja.
Ali svi znamo da e se na kraju neto dogoditi. Pojavit e se tegobe i simptomi, i osoba e imati neku vrstu
tjelesnog ili duevnog poremeaja ili bolesti ili e se pojaviti poremeaj socijalnog ponaanja. Bilo to od ovoga
ukazuje da su um i tijelo preoptereeni i da e na kraju slijediti tjelesne, emocionalne ili socijalne posljedice.
Pozitivan aspekt takvih dogaaja je da se moramo zaustaviti, uzeti si vremena i oporaviti se. Moemo se
osjeati uasno, ali u isto vrijeme, zato jer smo samo ljudi, a ne strojevi, moemo reagirati na vrijeme da bismo
se mogli oporaviti.

STRES - STANJE U KOJEM PERCIPIRANA POTRANJA PREMAUJE RASPOLOIVA SREDSTVA

Vi moete osjeati kao da nemate kontrolu nad stresnim poslom, ili da ste zarobljeni u situacijama u kojima
nemate mo da neto promijenite. Osjeate da radni pritisci postaju preveliki - ima jednostavno previe toga
to morate uiniti, a nemate dovoljno vremena za to. Vi reagirate sa simptomima kao to su nesanica, tjeskoba
i nekim 'simptomima povezanima sa stresom', kao to su sindrom iritabilnog crijeva, koni problemi ili
glavobolje. Ova vrsta stresa tie se sadanjosti.
Dananji nain ivota moe biti neumoljiv. Nedavna istraivanja potvruju da je u Europskoj uniji jako izraen
stres na poslu, s dugim radnim vremenom i s pritiskom da se nadmai konkurencija.
Radna etika je povezana s individualnim osobinama kao to su perfekcionizam, ili osjeaj da niste dovoljno
dobri. Uredska politika i estoka konkurencija znai da je zadovoljstvo poslom nisko, sljedei rok slijedi odmah
iza onoga tek zavrenog, komunikacije su tako brze da nema predaha izmeu projekata. Vie ne moete obaviti
svoj planirani posao za taj dan. Va posao vas prati kui i naposljetku primate slubene faksove doma u 2 sata
ujutro. Od tuda do bolesti samo je jedan korak.

118