ADR

LITERATURA ZA STRUNO
OSPOSOBLJAVANJE LICA KOJA PREVOZE

I RUKUJU OPASNIM MATERIJAMA
Podgorica, jun 2016.

1. UVOD ....................................................................................................................................... 4
2. BEZBJEDNOSNI ZAHTJEVI UESNIKA ............................................................................ 5
2.1 Obaveze poiljaoca ............................................................................................................. 5
2.2 Obaveze prevoznika ............................................................................................................ 6
2.3 Obaveze primaoca ............................................................................................................... 7
2.4 Obaveze utovaraa .............................................................................................................. 7
2.5 Obaveze punioca ................................................................................................................. 7
2.6 Obaveze istovaraa ............................................................................................................ 8
2.7 Obaveze vozaa ................................................................................................................... 8
3. BEZBJEDNOSNI ZAHTJEVI ZA UTOVAR I ISTOVAR OPASNIH MATERIJA,
AMBALAU I VOZILA .................................................................................................................. 9
4. PODJELA OPASNIH MATERIJA I GLAVNE VRSTE OPASNOSTI ............................... 12
5. OPTI ZAHTJEVI ZA TRANSPORTNE JEDINICE I POSADU VOZILA ....................... 17
5.1 Dokumenta koja treba da se nalaze u transportnoj jedinici .............................................. 17
5.2 Opti podaci koje sadri isprava o prevozu i upustvo o posebnim mjerama bezbjednosti
18
5.3 Pisana uputstva .................................................................................................................. 19
5.3.1 Dodatna uputstva za lanove posade vozila u zavisnosti od opasne materije koja se
prevozi ..................................................................................................................................... 19
5.4 Bezbjednosni zahtjevi koje treba da ispuni posada vozila .................................................. 23
5.5 Prijava vanrednog dogaaja .............................................................................................. 23
6. OPREMA ................................................................................................................................ 24
6.1 Protivpoarna oprema ....................................................................................................... 24
6.2 Lina zatitna oprema ....................................................................................................... 25
7. OBILJEAVANJE I OZNAAVANE OZNAKAMA OPASNOSTI ................................... 26
7.1 Obiljeavanje komada za otpremu .................................................................................... 26
7.1.1. Posebne odredbe za obiljeavanje materija opasnih po ivotnu sredinu ..................... 27
7.1.2. Usmjeravajue strelice .................................................................................................. 28
7.2. Dodatne odredbe za materije klase 1 (eksplozivne materije) ............................................ 28
7.3. Dodatne odredbe za gasove klase 2..................................................................................... 28
7.4 Odredbe koje se odnose na transport komada za otpremu ................................................. 29
8. OBILJEAVANJE I OZNAAVANJE VOZILA ................................................................. 29
8.1 Oznake opasnosti (plakati) ............................................................................................... 29
8.2 Opis velikih oznaka (plakata) ............................................................................................... 36
2
8.3 Obiljeje za zagrijane materije (materije koje se transportuju na povienoj
temperaturi) ................................................................................................................................. 36
8.4 Stavlanje velikih oznaka (plakata) ................................................................................... 37
8.4.1 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na kontejnere, MEGC, kontejner cistijerne i
prenosive cistijerne .................................................................................................................. 37
8.4.2 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na vozila na kojima se transportuju kontejneri,
MEGC, kontejner-cistijerne ili prenosive cistijerne ................................................................ 38
8.4.3 Stavlanje velikih oznaka (plakati) na vozila za transport u rasutom stanju, na vozila-
cistijerne, baterijska vozila, MEMU, i vozila sa demontanim cistijernama......................... 39
8.4.4 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na vozila u kojima se transportuju samo komadi
za otpremu ............................................................................................................................... 40
8.4.5 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na prazna vozila-cistijerne, baterijska vozila,
MEGC, MEMU, kontejner-cistijerne i prenosive cistijerne, kao i na prazna vozila i
kontejnere za transport u rasutom stanju ................................................................................. 40
9. OPTE ODREDBE ZA NARANDASTE TABLE ............................................................ 40
9.1. Opis narandastih tabli ........................................................................................................ 40
9.1.1. Znaenje brojeva za obiljeavanje opasnosti ............................................................... 41
10. VOZILA ............................................................................................................................... 43
10.1 Karakteristike vozila tipa FL, AT, OX, EX/II , EX/III, MEMU ........................................ 45
10.2 ADR sertifikat za vozilo ................................................................................................... 46
10.3 ADR sertfikat za vozaa ................................................................................................... 49
11. ZABRANE ZAJEDNIKOG UTOVARA .......................................................................... 50
12. TRANSPORTNA OGRANIENJA .................................................................................... 52
12.1 Ogranienja za tunele ........................................................................................................ 52
12.1.1. Kategorizacija tunela ................................................................................................... 52
12.1.2. Saobraajni znaci ili signalizacija za regulisanje prolaska vozila koja su natovarena
opasnim materijama ................................................................................................................ 53
12.1.3. Kdovi ogranienja prolaska kroz tunele .................................................................... 54
13. CISTIJERNE ........................................................................................................................ 55
13.1 Kodiranje cistijerni za klasu 2 .......................................................................................... 56
13.2 Hijerarhija cistijerni za klasu 2 ......................................................................................... 57
13.3 Uslovi punjenja i ispitni pritisci ........................................................................................ 57
13.4 Kodiranje cisterni, za klase 1 i 3 do 9 ............................................................................... 58
13.5 Hijerarhija cistijerni, za klase 1 i 3 do 9 ............................................................................ 58
3
1. UVOD
Obuka iz oblasti rukovanja i prevoza opasnih materija, prvenstveno mora da ukae na vrste
rizika, na njihovo prepoznavanje, na metode smanjenja rizika i na mjere koje se moraju
preduzeti u sluaju naruavanja bezbjednosti. Ona mora da prui znanje o eventualnim
bezbjednosnim mjerama proporcionalno odgovornosti i obavezama uesnika i njihovih zadataka
u sprovoenju ovih mjera.
Cilj obuke lica koja rukuju i prevoze opasne materije je prije svega ukazivanje na
neophodnost primjene kako meunarodnih tako i nacionalnih propisa iz ove oblasti, a sve u cilju
spreavanja negativnih posljedica koje opasne materije mogu da izazovu, a samim tim dovedu do
ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i ivotne sredine. S tim u vezi poznavanje karakteristika
opasnih materija mora biti imperativ za sva lica koja rukuju ili prevoze ovu vrstu robe
Opasne materije predstavljaju sve materije koje pod odreenim uslovima mogu na bilo
koji nain ugroziti ivot i zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Zbog negativnog uticaja ovakvih
materija, njihov prevoz mora biti organizovan tako da rizik od nezgoda bude minimalan, odnosno
da eventualne posledice nezgode budu svedene na najmanju moguu mjeru.
Prevoz opasnih materija u drumskom saobraaju je specifina oblast, koja zahtijeva
primjenu odreenih pravila i procedura, a u cilju poveanja bezbjednosti i smanjenja rizika od
akcidentnih situacija, odnosno ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i ivotne sredine.Rizik u
prevozu opasnih materija se moe smanjiti ukoliko se preduzmu neophodne preventivne mjere
bezbjednosti, odnosno ukoliko se od svih uesnika u prevozu zahtijeva maksimalna odgovornost,
uz dosljedno potovanje nacionalnih propisa i meunarodnih sporazuma iz ove oblasti.
Osnova bezbjednog prevoza lei u utvrivanju i analizi potencijalnih opasnosti,
prepoznavanju i klasifikaciji opasne materije koja se prevozi, utvrivanju zahtjeva za vozila koja
prevoze opasne materije kao i o strunoj osposobljenosti lica koja uestvuju u manipulaciji ovim
materijama u toku prevoza
Prevoz opasnih materija predstavlja vrstu prevoza za koju se vezuju najvei rizici i
potencijalne opasnosti po stanovnitvo i ivotnu sredinu. Pri prevozu opasnih materija znaajan
faktor predstavlja poznavanje svojstva opasne materije, naina pakovanja, naina prevoza,
opreme koju vozilo za prevoz opasnih materija treba da posjeduje, postupanja u sluaju
akcidentne situacije, saniranje posljedica nesree, kao i struna osposobljenost lica koja uestvuju
u rukovanju i prevozu opasnih materija.
Posljedice koje mogu izazvati opasne materije su po pravilu teko naruavanje ivota i
zdravlja ljudi kao i cjelokupne ivotne sredine. One se ne mogu sanirati u kratkom periodu, a
kadkad mogu biti i trajne.
Da bi se smanjili rizici prilikom prevoza opasnih materija kao i broj nezgoda i njihove
posljedice potrebno je utvrditi odreena pravila i procedure ponaanja svih lica koja uestvuju u
cjelokupnom transportnom lancu. Sa tim ciljem 1954 godine Ujedinjene Nacije su formirale
ekspertski tim koji je dao preporuke kako stvoriti jedinstvene kriterijume koji se odnose na
klasifikaciju i popis opasnih materija, obiljeavanje vozila, ureaja na vozilima, ambalau,
obaveze uesnika u prevozu itd... Na osnovu ovih preporuka, nastao je u enevi 1957. godine
ADR sporazum, pod pokroviteljstvom Ekonomske komisije za Evropu pri Ujedinjenim nacijama,
koji je poeo da se sprovodi 1968. godine. Prilozi A i B kao sastavni dio Sporazuma naknadno su
usvojeni i pripojeni Sporazumu 1969. Godine.
4
Prevoz opasnih materija u drumskom saobraaju U Crnoj Gori regulisan je ADR
sporazumom - Evropski sporazum o meunarodnom prevozu opasnih materija u
drumskom saobraaju (European Agreement Concerning the International Carriage of
Dangerous Goods by Road) i nacionalnim zakonodavstvom - Zakonom o prevozu opasnih
materija i propisima koji proistiu iz ovog zakona.
Edukacija vozaa i lica koja uestvuju u radnjama prilikom prevoza opasnih materija kao i
kontrola svih uesnika u prevozu, predstavlja veoma znaajno polje aktivnosti Ministarstva
unutranjih poslova Crne Gore i ostalih nadlenih organa i institucija koje se bave ovom
problematikom.
Za prevoz opasnih materija klase 1, 6.1 i 7 (eksplozivnih materija, otrova i radioaktivnih
materija) potrebno je posebno odobrenje od strane nadlenog organa. Odobrenja za prevoz
opasnih materija klase 1 ( eksplozivnih materija) izdaje Ministarstvo unutranjih poslova
(MUP) a za klase 6 i 7 (otrova i radioaktivnih materija) Agencija za zatitu ivotne sredine.
Odredbe Zakona o prevozu opasnih materija ne primenjuju se na: prevoz opasnih materija
u jednoj tehniko-tehnolokoj cjelini (fabrikom krugu)
Da bi se bezbjednosne mjere sprovele na nain kako je to prepoznato u meunarodnim
ugovorima i nacionalnim propisima, potrebno je da se u cjelokupnom transportnom lancu, prije
svega prepoznaju uesnici i njihove obaveze, a sve u cilju bezbjednog prevoza i spreavanja
eventualnih akcidentnih situacija.
2. BEZBJEDNOSNI ZAHTJEVI UESNIKA
Bezbjednosni zahtjevi glavnih uesnika, poev od poiljaoca, preko vozaa, prevoznika i

primaoca i drugih uesnika, kao to su utovara, punioc, istovara moraju biti ispotovani prije
poetka samog prevoza opasne materije.
Opasnom materijom mogu da rukuju lica koja su struno osposobljena za rukovanje
opasnom materijom odgovarajue klase.
Uesnici u transportu opasnih materija moraju prema vrsti i obimu predvidivih opasnosti
da preduzmu odgovarajue mjere, kako bi spreili oteenja ili povrede i ako je neophodno da se
smanji njihovo dejstvo. Uesnici se moraju pridravati odgovarajuih zahtjeva ADR.
U sluaju mogue neposredne opasnosti po javnu bezbjednost, uesnici moraju odmah
obavijestiti MUP Centar 112 i Upravu policije o novonastaloj situaciji.
2.1 Obaveze poiljaoca
Poiljalac, kao neko ko se nalazi na samom poetku transportnog lanca moe predati
opasnu materiju na prevoz, ako:
prevoz opasne materije nije zabranjen;
je izdato odobrenje za prevoz opasne materije, u skladu sa zakonom;
je zapakovana ili punjena u ambalau koja ispunjava uslove u skladu sa ADR
sporazumom;
pakovanja u kojima se nalazi opasna materija oznai znakovima upozorenja, natpisima,
oznakama i listicama za oznaavanje opasnosti, u skladu sa ADR sporazumom;
su ispunjeni uslovi za prevoz, utovar, rukovanje, uvanje, ienje i dekontaminaciju, kao i
drugi uslovi u skladu sa zakonom i u skladu sa ADR sporazumom.
5
Pored navedenog poiljalac mora da vodi rauna :
- o tome, da su i neoiene i nedegazirane (nedezinfikovane) cistijerne (vozila-cistijerne,
demontane cistijerne, baterijska vozila, MEGC, prenosive cistijerne i kontejner-cistijerne) ili
neoiena prazna vozila, veliki kontejneri i mali kontejneri za materija u rasutom stanju, na
odgovarajui nain obiljeeni i oznaeni;
- da su neoiene prazne cistijerne na isti nain zatvorene i zaptivene kao i u napunjenom stanju.
Opasna materija ne smije biti predata na prevoz ukoliko poiljalac za svaku poiljku ne
preda prevozniku uputstvo o posebnim mjerama bezbjednosti koje sadri:
podatke o vrsti opasnosti koju predstavlja i posljedice koje moe da izazove opasna
materija;
pregled posebnih mjera koje treba da se preduzmu prilikom prevoza opasne materije i
mjera za spreavanje, odnosno ublaavanje tetnih posljedica koje mogu da nastanu usljed
nezgode ili kvara na prevoznom sredstvu;
postupanje sa licem koje doe u dodir sa opasnom materijom;
broj telefona operativno - komunikacionog centra 112 (OKC 112), koji mora da se
obavijesti o nezgodi ili saobraajnom udesu prilikom prevoza opasne materije.
vodi rauna o tome, da su i neoiene i nedegazirane (nedezinfikovane) cistijerne (vozila
- cistijerne, demontane cistijerne, baterijska vozila, MEGC, prenosive cistijerne i
kontejner - cistijerne) ili neoiena prazna vozila, veliki kontejneri i mali kontejneri za
materija u rasutom stanju, na odgovarajui nain obiljeeni i oznaeni;
da su neoiene prazne cistijerne na isti nain zatvorene i zaptivene kao i u napunjenom
stanju.
2.2 Obaveze prevoznika
Prevoznik prije zapoinjanja prevoza mora da:

utvrdi, da li su opasne materije koje treba da se transportuju, dozvolene za transport
prema ADR;
utvrdi, da je poilaoc prije transporta stavio na raspolaganje sve informacije
propisane u ADR u vezi sa transportovanom materijom, da se propisana dokumenta
nalaze u transportnoj jedinici,
da vizuelnim provjerama utvrdi, da vozilo ili materija nemaju oigledne nedostatke,
proputanja ili pukotine, da ne nedostaju djelovi opreme, itd.;
da utvrdi da kod vozila-cistijerni, baterijskih vozila, demontanih cistijerni, prenosivih
cistijerni, kontejner-cistijerni, i MEGC, rok sledeeg ispitivanja nije prekoraen;
da provjeri, da vozila nijesu preoptereena;
da utvrdi, da su na vozila postavlene propisane velike oznake opasnosti (plakati) i
oznake.
da utvrdi, da se oprema propisana u pisanim uputstvima za vozaa nalazi u vozilu. Ove
provjere treba sprovesti na osnovu transportnih dokumenata i propratnih
dokumenta vizuelnim pregledom vozila ili kontejnera, a po potrebi i poilke.
Ako se u toku puta ustanovi odstupanje od propisa, koje bi moglo da ugrozi bezbjednost
transporta, u tom sluaju poilka mora to je mogue prije da se zaustavi, vodei rauna o
zahtjevima bezbjednosti saobraaja, sigurnog odlaganja poilke i javne bezbjednosti. Transport
smije da se nastavi tek nakon to su zahtjevi ispotovani. Za preostali dio transporta nadleni
organ (organi) moe (mogu) da izda(ju) odobrenje za nastavak transporta.
6
2.3 Obaveze primaoca
Primalac kao sljedei uesnik duan je da:

u najkraem roku preuzme opasnu materiju i obezbijedi mjesto istovara, odnosno istakanja
opasne materije od prisustva drugih prevoznih sredstava i lica;
obezbijedi neophodnu opremu za istovar ili istakanje opasne materije;
izvri istovar ili istakanje opasne materije na nain propisan zakonom i meunarodnim
ugovorima;
ukloni opasne materije prosute prilikom istovara ili istakanja;
oisti ili obavi dekontaminaciju prevoznog sredstva i materijanog prostora i obezbijedi da
se nakon ienja ili dekontaminacije sa prevoznog sredstva uklone znakovi upozorenja,
natpisi, oznake i listice za oznaavanje opasnosti;
istovari ili istoi opasnu materiju samo na za to odreeno i posebno opremljeno mjesto.
2.4 Obaveze utovaraa
Utovara ima sledee obaveze:

smije opasne materije da preda prevozniku, koji je ovlaen za transport prema ADR;
mora da, prilikom predaje na transport upakovane opasne materije ili neoiene prazne
ambalae, provjeri da li je ambalaa oteena. On ne smije da preda komad za otpremu,
ija je ambalaa oteena, a posebno ako nije zaptivena i ako ima curenja ili mogu
nastati curenja opasnih supstanci, sve dok se ne otkloni ovaj nedostatak. Isto vai i za
neoienu praznu ambalau;
mora da, prilikom utovara opasne materije u vozila, veliki kontejner ili mali kontejner,
vodi rauna o posebnim zahtjevima koji se odnose na utovar i rukovanje;
mora da, nakon utovara opasne materije u kontejner, vodi rauna o zahtjevima koje se
odnose na oznake opasnosti;
mora da, pri utovaru komada za otpremu, vodi rauna o zabrani zajednikog utovara, kao
i o zahtjevima koji se odnose na razdvajanje ivotnih namirnica, kao i hrane za
ivotinje.
2.5 Obaveze punioca
Obaveze punioca su sledee:

prije punjenja cistijerni treba da utvrdi, da se cistijerne i djelovi njihove opreme
nalaze u tehniki ispravnom stanju;
treba da utvrdi, da datum sledeeg ispitavanja nije prekoraen kod vozila- cistijerni,
baterijskih vozila, demontanih cistijerni, prenosivih cistijerni, kontejner - cistijerni i
MEGC;
smije da puni cistijerne samo opasnim materijama koji je dozvolen za transport u tim
cistijernama;
7
pri punjenju cistijerni treba da vodi rauna o zahtjevima koji se odnose na opasne
materije u odjelcima cistijerni, koji se nalaze neposredno jedan pored drugog;
pri punjenju cistijerni treba da se pridrava najveeg dozvolenog stepena punjenja ili
najvee dozvolene mase punjenja u litrama zapremine za materiju koja se puni;
nakon punjenja cistijerni treba da provjeri da su zatvarai u poziciji zatvoreno i da
nema curenja;
treba da vodi rauna o tome, da se spola na cistijerni, koju je on napunio, ne nalaze
opasni ostaci materije kojom je punjena;
pri pripremi opasne materije za transport treba da vodi rauna da su postavljena
obiljeja, narandaste table i, oznake opasnosti ili velike liste (plakati), kao i objeleja
za materije sa povienom temperaturom i za materije opasne po ivotnu sredinu.
2.6 Obaveze istovaraa
Obaveze istovaraa su sledee:

da utvrdi da je tana materija istovarena, uporeujui odgovarajue informacije u
transportnom dokumentu sa informacijama na komadu za otpremu, kontejneru, cistijerni,
MEMU, MEGC ili vozilu;
- da provjeri prije ili u toku istovara da li je ambalaa, cistijerna, vozilo ili
kontejner u toj mjeri oteeni i da li postoji opasnost za postupak istovara.
U tom sluaju on mora da se uvjeri, da e istovar biti obavlen tek nakon
preuzimanja odgovarajuih mjera kako nadalje slijedi:
- da se pridrava svih vaeih zahtjeva za istovar;
- neposredno nakon istovara cistijerne, vozila ili kontejnera treba da ukloni
opasne ostatke koji su se u toku postupka istovara prilijepili na spolnu stranu
cistijerne, vozila ili kontejnera;
- obezbijedi zatvaranje ventila i otvora za kontrolisanje;
- objezbijedi da se izvri propisano ienje i dekontaminacija vozila ili
kontejnera kao i uklanjanje svih vidljivih obiljeja opasnosti, sa vozila ili
kontejnera.
2.7 Obaveze vozaa
Lice koje upravlja vozilom koje prevozi opasnu materiju mora da posjeduje vaei ADR
sertifikat o osposobljenosti za vozaa, kao i sertifikat za vozilo kojim prevozi opasnu
materiju.Ovo su ujedno i lica koja daju prvi odgovor na novonastalu akcidentnu situaciju u
transportu, te u tom sluaju prvenstveno dolazi do izraaja njihovo adekvatno rukovanje i dalje
postupanje sa opasnom materijom.
Prilikom prevoza opasne materije, voza je duan da preduzme neophodne mjere
bezbjednosti, odnosno da:
se upozna sa osobinama opasne materije koju prevozi odnosno da provjeri da li je prevoz
opasne materije dozvoljen;
izvri vizuelni pregled vozila i utvrdi prisustvo i ispravnost opreme;
provjeri da li je vozilo pravilno natovareno i optereeno u skladu sa najveom
dozvoljenom koliinom opasne materije;
8
brzinu kretanja prilagodi vremenskim uslovima;
ukoliko doe do nezgode postupi po uputstvu o posebnim mjerama bezbjednosti;
posjeduje odobrenje za prevoz opasne materije izdato od strane nadlenog organa;
vozilo kojim prevozi opasne materije moe parkirati samo na mjestima koja su odreena za
tu vrstu vozila;
da vozilo koje prevozi opasne materije i koje je zaustavljeno na putu usled kvara nou ili
po magli obeljeava tako da ispred i iza vozila postavlja trepue narandaste lampe
vidljive sa udaljenosti od najmanje 150 metara.
Takoe, voza mora obaviti vizuelni pregled tovarnog prostora, cistijerne, cijevi i ventila,
prije otpoinjanja svakog utovara. Ukoliko se vri utovar/istovar zapaljivih materija voza je u
obavezi da preduzme sledee radnje: ugasi motor, aktivirai runu konicu, postavi podmetae
pod tokove, iskljui glavni elektrini prekida kod akumulatora i uzemlji vozilo.
3. BEZBJEDNOSNI ZAHTJEVI ZA UTOVAR I ISTOVAR

OPASNIH MATERIJA, AMBALAU I VOZILA
Utovar i istovar opasnih materija moe da se vri samo na mjestima na kojima se ne

ugroavaju ivot i zdravlje ljudi, ivotna sredina ili materijalna dobra.
Mjesta na kojima se vri utovar ili istovar opasnih materija moraju da budu na
odgovarajui nain obezbijeena i na vidnom mjestu oznaena oznakama opasnosti kao i
snabdjevena aparatima i drugim ureajima za gaenje poara.
Utovar i istovar opasnih materija moe da se vri samo na mjestima koja odredi nadleni
organ odnosno Ministarstvo unutranjih poslova.
Na mjestu na kojem se vri utovar ili istovar opasne materije, zabranjeno je: dranje
materija i ureaja koji mogu izazvati poar ili omoguiti njegovo irenje, raditi sa otvorenim
plamenom, puenje i upotreba sredstava za paljenje , korienje alata ili drugih ureaja koji
varnie kao i prisustvo lica koja neposredno ne uestvuju u utovaru ili istovaru tih materija.Utovar
i istovar opasnih materija vri se, po pravilu, danju.Ako se utovar ili istovar opasnih materija vri
nou, osvjetljenje na mjestu utovara i istovara mora da bude elektrino u odgovarajuem stepenu
zatite.
U toku utovarnih i istovarnih radnji, zabranjeno je puenje u blizini vozila ili kontejnera
kao i u samom vozilu ili kontejneru.
Ako se pretovar opasnih materija vri zbog kvara vozila ili saobraajne nezgode voza ili
suvoza moraju da vidno oznae zaustavljeno vozilo na putu, preduzimaju mjere bezbjednosti
zbog drugih uesnika u saobraaju, obavjetavaju policiju i centar 112 i postupaju prema Upustvu
o posebnim mjerama bezbjednosti.
Operacije utovara ili istovara materija i predmeta klase 1 ne smiju se, bez posebne dozvole
nadlenih organa, vriti na javnom mjestu u okviru nasela. Operacije utovara ili istovara
materija i predmeti klase 1 na javnom mjestu van nasela, su zabranjene, osim ako se radi o
hitnim i neophodnim operacijama preduzetim iz bezbednosnih razloga;
Kada su vozila kojima se transportuju materije i predmeti klase 1 obavezna da se zaustave
na javnom mjestu radi utovara ili istovara, rastojanje izmeu vozila u svakom trenutku mora
ostati najmanje 50 m. Ovo rastojanje se ne odnosi na vozila koja pripadaju istoj transportnoj
jedinici.
Kod otrovnih gasova, tenih materija sa takom palenja do najvie 60 C ili kod UN
1361-ugal ili a, ambalane grupe II, prije punjenja ili pranjenja cistijerni neophodno je
9
uspostaviti dobru, provodlivu, elektrinu vezu izmeu konstrukcije (asije) vozila, prenosive
cistijerne ili kontejrner-cistijerne i zemle. Osim toga potrebno je ograniiti brzinu punjenja.
Ako se poslije istovara vozila ili kontejnera u kojem se nalazila opasna materija ustanovi
da je dolo do prosipanja jednog dijela njihovog sadraja, vozilo ili kontejner treba oistiti to je
mogue pre, a u svakom sluaju prije ponovnog utovara.
Ako ienje na licu mjesta nije mogue, vozilo ili kontejner se moraju dopremiti do
najblieg odgovarajueg mjesta na kome se moe izvriti bezbjedno ienje, odnosno
degazacija vozila.
Vozila ili kontejneri u kojima su se nalazile opasne materije u rasutom stanju, moraju
prije ponovnog utovara na adekvatan nain da se oiste, ukoliko se novi tovar ne sastoji iz
istog opasne materije kao i prethodni.
Jedan od najeih uzronika eventualnih akcidenata sa opasnim materijama je njihovo
neispravno obezbjeenje tokom transporta.
Kada je potrebno, vozila ili kontejneri moraju biti opremleni ureajima za obezbjeenje i
rukovanje opasnom materijom. Komadi za otpremu koji sadre opasne materije moraju biti
obezbijeeni adekvatnim sredstvima koja su u stanju da zadre materiju u vozilu ili kontejneru
(npr. trake za privrivanje, pomini zidovi, podesivi drai), tako da se u toku transporta
sprijei pomjeranje koje utie na promjenu poloaja ili dovodi do oteenja komada za otpremu.
Pomjeranje komada za otpremu takoe se moe sprijeiti popunjavanjem uplina pomou
drvenih elemenata, ili blokiranjem i vezivanjem. Ako se koriste sredstva za vezivanje, kao to su
trake ili pojasevi, ista se ne smeju zatezati toliko da doe do oteenja ili deformacije komada za
otpremu.
Slika 1
Neoiena, prazna ambalaa (ukluujui IBC i veliku ambalau), cistijerne (ukluujui

vozila-cistijerne, baterijska vozila, demontane cistijerne, prenosive cistijerne, kontejner-
cistijerne, MEGC i MEMU), kao i vozila i kontejneri za materije u rasutom stanju koji su sadrali
opasne materije pojedinih klasa moraju biti obiljeena istim obiljejima i oznakama opasnosti ili
velikim oznakama (plakatima) kao i u punom stanju.
Pojedinana ili zbirna pakovanja ravnomjerno se rasporeuju po itavoj povrini tovarnog
sanduka.
Pojedinana pakovanja mogu da budu i preko stranice ako su obezbijeena od ispadanja.
10
Slika 2
Ukoliko u dokumentu ili na ambalai pie engleska re TOXIC, to znai da se radi o
opasnoj meteriji koja je otrovna.
Ukoliko u dokumentu ili na ambalai pie engleska re CORROSIVE, to znai da se radi
o opasnoj meteriji koja je nagrizajua
Ukoliko u dokumentu ili na ambalai pie engleska rije FLAMMABLE, to znai da se
radi o opasnoj meteriji koja je zapaljiva.
Voza naroito mora da obrati panju kod utovara komada za otpremu na kojima se nalaze
usmjeravajue strelice koje trebaju da budu usmjerene vertikalno navie u cilju bezbjednog
utovara i prevoza..
Ukoliko se prevozi opasna materija koja pripada klasi 4.3, voza naroito treba da vodi
rauna da se prevoz obavi zatvorenim vozilom, kome je tovarni prostor dobro zaptiven da teret ne
doe u dodir sa vodom.
Ambalaa u kojoj se prevoze opasne materije mora biti zatvorena, nepropusna i da
materijal od kojeg je napravljena ne stvara opasna jedinjenja sa opasnom materijom koja se u njoj
nalazi.Ambalaa mora biti zatvorena u skladu sa uputstvom proizvoaa, tako da zajedno sa
zaptivnom armaturom, u svim djelovima, dovoljno vrsta i otporna i da garantuje zaptivenost u
toku prevoza.
Prazna neoiena ambalaa u kojoj se prevozila zapaljiva tenost opasna je zbog: ostataka
tenosti koji mogu formirati zapaljivu smjesu pra (isparenja). Ambalaa mora da bude tako
napravljena da podnese udarce i optereenja do kojih dolazi za vrijeme prevoza, ukljuujui
pretovar izmeu prevoznih sredstava i skladita kao i svako skidanje sa palete ili iz spoljanje
ambalae zbog kasnijeg runog ili mainskog rukovanja.Ukoliko je opasna materija pakovana u
ambalau koja je osjetljiva na vlagu, teretni prostor u prevoznom sredstvu u koji je takva ambalaa
smjetena, mora da bude zatien od vlage i pokriven nepropustljivom pokrivkom.
Uobiajene ambalae za prevoz opasnih materija su: plinske boce, bave, kutije, kanisteri,
paketi i IBC ambalaa, a koje su napravljene od raznih vrsta materjala kao to su: elik,
aluminijum, plastika, per ploa, karton, stakloOpasne materije se mogu pakovati i prevoziti
iskljuivo u sertifikovanoj ambalai. Postupci za sertifikaciju ambalae ukljuuju test pada, test
proputanja, test na pritisak i dr. Postoje tri oznake kvaliteta ambalae , koje govore o uspjenosti
testiranja: X, Y i Z. Ukoliko je u sertifikacionom kodu navedena oznaka X znai da je ta ambalaa
najizdrljivija i namijenjena je za pakovanje najopasnijih materija, ambalane grupe I, oznaka Y
namijenjena je za ambalanu grupu II, a oznaka Z za ambalanu grupu III.
lanovi posade vozila ne smiju da otvaraju komade za otpremu sa opasnim materijama.
11
Za oznaavanje vozila koriste se odgovarajui znaci upozorenja i oznake za oznaavanje
opasnosti - listice opasnosti (plakati), koje su propisane ADR sporazumom i koje moraju biti
neizbrisive, itljive i nakon poara koji bi trajao 15 minuta.
Znaci upozorenja i listice opasnosti postavljaju se na prednjoj i na zadnjoj strani vozila u
vertikalnoj ravni, a u pojedinim sluajevima i na bonim stranama vozila, tako da budu lako
uoljive i vidljive, kako je definisano ADR sporazumom.
Da bi jedno privredno drutvo koje se bavi prevozom i prometom opasnih materija na
adekvatan nain sprovodilo mjere bezbjednosti i vrilo kontinuiranu edukaciju zaposlenih,
neophodno je da angauje savjetnika za bezbjednost, struno lice, koje e na adekvatan nain
pratiti i primjenjivati sve neophodne zahtjeve iz ove oblasti a koji su propisani ADR-om.
Kljuni zadaci savjetnika za bezbjednost odnose se na:
praenje propisa i meunarodnih ugovora iz oblasti prevoza opasnih materija;
kontrolu rukovanja opasnim materijama;
primjenu mjera bezbjednosti propisanih nacionalnim propisima i meunarodnim
ugovorima;
sprovoenje odgovarajuih mjera u cilju spreavanja nezgoda;
praenje osposobljavanja zaposlenih u vezi prevoza opasnih materija, itd.
4. PODJELA OPASNIH MATERIJA I GLAVNE VRSTE

OPASNOSTI
Prema fiziko-hemijskim osobinama sve opasne materije su prema ADR-u

podijeljene u devet klasa kako nadalje slijedi:
Klasa 1: eksplozivne materije i predmeti;

Klasa 2: gasovi;
Klasa 3: zapaljive tenosti;
Klasa 4.1: zapaljive vrste materije;
Klasa 4.2: samozapaljive materije;
Klasa 4.3: materije koje u dodiru sa vodom oslobaaju zapaljive gasove;
Klasa 5.1: oksidirajue materije;
Klasa 5.2: organski peroksidi;
Klasa 6.1: otrovne materije;
Klasa 6.2: infektivne materije;
Klasa 7: radioaktivni materijali;
Klasa 8: korozivne (nagrizajue) materije;
Klasa 9: ostale opasne materije.
Opasne materije, klasifikuju se na osnovu njihovih osobina u odreenu klasu, u skladu sa

ADR sporazumom pri emu pojam klasa predstavlja grupu opasnih materija i predmeta iste ili
sline opasnosti. Opasne materije se svrstavaju u odreenu klasu i ambalanu grupu po tano
propisanim kriterijumima. One mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom agregatnom stanju.
Klasa 1: Eksplozivne materije i predmeti sa eksplozivnim materijama
Eksplozivne materije: vrste ili tene materije (ili smjese materija), koje hemijskom
reakcijom
12
mogu da razvijaju gasove takve temperature, pritiska i brzine, da u okruenju dovode do
razaranja
U ekspozivne materije se ubrajaju: eksplozivi, sredstva za paljenje (inicijalna sredstva kao npr.
tapini, kapisle, detonatori i sl.), predmeti punjeni eksplozivnim materijama, pirotehnika sredstva
i sl.
Materije i predmeti klase 1 (eksplozivne materije) su u ukviru same klase, razvrstane u est
razreda (podklasa) i to: 1.1 ; 1.2 ; 1.3 ; 1.4 ; 1.5 i 1.6 i trinaest grupa kompatibilnosti oznaenih
velikim slovima latinice A, B, C, D, E, F, G, H, J, K, L, N i S.
A - Primarna eksplozivna materija;
B - Predmet sa zapalivom materijom i sa manje od dva efikasna sigurnosna ureaja.
Uklueni su i neki predmeti, kao to su detonatori za miniranje, detonirajui ureaji
za miniranje i upalai, iako ne sadre nikakvu primarnu eksplozivnu materiju.
C - Pogonska ili druga brzogorua eksplozivna materija ili predmet sa takvom
eksplozivnom materijom.
D - Detonirajua eksplozivna materija ili crni barut ili predmet sa detonirajuom
eksplozivnom materijom, ali bez sredstva za palenje i bez pogonskog punjenja ili
predmet sa primarnom eksplozivnom materijom (upalaem) sa najmanje dva
djelotvorna sigurnosna ureaja.
E - Predmet sa detonirajuom eksplozivnom materijom bez sredstava za palenje, sa
pogonskim punjenjem (ali ne takav koji sadri zapalivu tenost ili zapaliv gel ili
samozapalivu tenost).
F - Predmet sa detonirajuom eksplozivnom materijom sa sopstvenim sredstvom za
palenje, sa pogonskim punjenjem (ali ne takav, koji sadri zapalivu tenost, gel ili
samozapalivu tenost ili bez pogonskog punjenja.
G - Pirotehnika materija ili predmet sa pirotehnikom materijom ili predmet koji sadri
kako eksplozivnu tako i osvjetlavajuu materiju, zapalivu, odnosno materiju koja
izaziva suze ili dim (izuzev predmeta koji se aktiviraju vodom ili koji sadre bijeli
fosfor, fosfide, piroforinu materiju (samozapalivu na vazduhu), zapalivu tenost ili
zapaliv gel ili samozapalivu tenost).
H - Predmet, koji sadri kako eksplozivnu materiju tako i bijeli fosfor
J - Predmet, koji sadri kako eksplozivnu materiju tako i zapalivu tenost ili zapaliv gel.
K - Predmet, koji sadri kako eksplozivnu materiju tako i otrovan hemijski agens.
L - Eksplozivna materija ili predmet sa eksplozivnom materijom, koja predstavla poseban
rizik (npr. zbog svog aktiviranja u dodiru sa vodom ili zbog prisustva samozapalive
tenosti, fosfida ili neke piroforne materije) i zahtjeva razdvajanje svake pojedine vrste.
N - Predmeti, koji sadre samo ekstremno neosjetlive materije.
S - Materija ili predmet, koji su tako pakovani ili izraeni, da svako opasno dejstvo koje
nastupi usled nenamjerne reakcije ostaje ogranieno na komad za otpremu, izuzev ako
je komad za otpremu oteen vatrom; u tom sluaju dejstvo vazdunog pritiska ili
odlomaka mora ostati ogranieno na mjeru, koja bitno ne ograniava ili ne sprijeava
mjere borbe protiv poara i druge hitne mjere u neposrednoj blizini komada za otpremu.
Broj podklase (razreda) zajedno sa slovom grupe kompaktibilnosti ini klasifikacioni kod.
- npr.1.4S; 1.1B; 1.1D.
Komadi za otpremu koji sadre predmete i materije klase 1 i koji su razvrstani u
razliite grupe kompaktibilnosti mogu se utovarati u isto vozilo ili kontejner ukoliko je to
dozvoljeno u tabeli kompaktibilnosti. Za materije klasifikacionog koda1.4 S nije potrebno
odobrenje za vozilo i vozaa ( ADR sertifikati) odnosno ne vae odredbe ADR a.
13
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 1 je eksplozija. Do eksplozije moe doi
usled udara , trenja, varnice , plamena, pri emu osjetljivost na udar predstavlja najmanji
mehaniki udar pri kojem dolazi do eksplozije. Bitna karakteristika eksploziva je prenos
detonacije, koja predstavlja najveu udaljenost izmeu dvije patrone na kojoj eksplozija jedne
patrone moe da aktivira drugu
Klasa 2: Gasovi
Pojam klase 2 obuhvata iste gasove, smjese gasova, smjese jednog ili vie gasova sa
jednom ili vie materija i predmeta, koji sadre takve materije.
Gasovi su materije koje:
a) na 50 C imaju pritisak pare od preko 300 kPa (3 bar) ili
b) se na 20 C i pri standardnom pritisku od 101,3 kPa nalaze u potpuno gasovitom stanju.
Gasovi mogu biti:

zbijeni, komprimovani, pod pritiskom;
pretvoreni u tenost i
rastvoreni pod pritiskom.
Gasovi mogu biti laki ili tei od vazduha.
Kod gasova pretvorenih u tenost osim osobina koje ima taj gas prisutna je i posebna
opasnost od niske temperature. Gasovi u tenom stanju sa niskom temperaturom nazivaju se
kriogeni gasovi.
Materije i predmeti klase 2 u zavisnosti od njihovih opasnih osobina svrstavaju se u

jednu od sledeih grupa:
A zagulivi (istiskuju kiseonik)
O oksidirajui;
F zapalivi;
T otrovni;
TF otrovni, zapalivi;
TC otrovni, nagrizajui;
TO otrovni, oksidirajui;
TFC otrovni, zapalivi, nagrizajui;
TOC otrovni, oksidirajui, nagrizajui
Na primjer: Materije i predmeti klase 2 koji su u zavisnosti od njihovih opasnih osobina

svrstani u grupu TFC predstavljaju: otrovne, oksidirajue, nagrizajue gasove
Glavna karakteristika materija i predmeta koji pripadaju klasi 2 je pritisak.
Klasa 3: Zapalive tene materije
Zapaljive tenosti su tenosti ili smjee tenosti koje na temperaturi od 50 C imaju

pritisak pare nii od 3 bara, a taku paljenja najvie 60 C.
Zapaljive tenosti su npr: naftni derivati, alkohol, aceton, razreivai, boje i lakovi i sl.
Materije i predmeti klase 3 podijeleni su kako slijedi:
F Zapalive tene materije bez dodatne opasnosti i predmeti koje takve
materije sadre:
F1 Zapalive tene materije sa takom palenja od najvie 60 C;
14
F2 Zapalive tene materije sa takom palenja iznad 60 C, koje se predaju na
transport ili transportuju zagrijane na ili iznad njihove take palenja
(zagrejane materije);
F3 Predmeti, koji sadre zapalive tene materije.
FT, FT1 Zapalive tene materije, otrovne:
FT2 Sredstva za suzbijanje tetoina (pesticidi);
FC Zapalive tene materije, nagrizajue;
FTC Zapalive tene materije, otrovne, nagrizajue;
D Desenzitizovane eksplozivne tene materije.
Na primjer: Materije i predmeti klase 3 koje imaju klasifikacioni kod FC predstavljaju:

zapaljive, nagrizajue tene materije
Tena materija, sa niskom takom paljenja ispod 23 C, smatra se:izuzetno zapaljivom sa
velikim rizikom od nastanka poara.
Osnovna opasnost kod materija Klase 3 je opasnost od poara i to ne od same tenost ve
isparenja-para od tenosti.Tenost nikad ne gori, gore samo pare tenosti u smjei sa kiseonikom
iz vazduha i u prisustvu izvora paljenja.Pare zapaljivih tenosti su tee od vazduha i mogu se lako
zapaliti varnicom.
Taka paljenja je najnia temperature na kojoj se stvara dovoljno isparenja koja mogu da
se upale pomou varnice, plamena ili uarenog predmeta.
Taka kljuanja je temperatura na kojoj tenost u potpunosti prelazi u gasovito stanje.
Klasa 4.1: Zapalive vrste materije, samoreagujue materije i desenzitizovane

eksplozivne vrste materije
Zapalive vrste materije su lako sagorive vrste materije i vrste materije, koje se mogu
zapaliti trenjem.
Lako zapalive vrste materije su materije u vidu praha, zrna ili paste, koje su opasne,
ako se mogu lako zapaliti kratkim kontaktom sa izvorom palenja kao to je zapalena ibica pri
emu se plamen moe brzo proiriti. Opasnost pri tome ne predstavla samo poar, nego i
otrovni proizvodi sagorijevanja. Metalni prah je naroito opasan zbog potekoa pri gaenju
poara, jer uobiajena sredstva za gaenje, kao to su uglendioksid ili voda mogu poveati
opasnost.
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 4.1 jes opasnost od poara i eksplozije.
Klasa 4.2: Samozapalive materije
Pojam klase 4.2. obuhvata:

piroforne materije su materije, ukluujui smjese i rastvore (tene ili vrste), koje se
ak i u malim koliinama pale u dodiru sa vazduhom u vrlo kratkom roku (pet
minuta). Ove materije klase su najvie sklone samozapalenju i
samozagrijavajue materije i predmeti su materije i predmeti, ukluujui smjese i
rastvore koji su podloni samozagrijavanju u dodiru sa vazduhom, bez dodatne
energije. Ove materije se mogu zapaliti samo u veim koliinama (vie kilograma) i
nakon dueg vremenskog perioda (sati ili dani).
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 4.2 je opasnost od samozapaljenja.
15
Klasa 4.3: Materije koje u dodiru sa vodom razvijaju zapalive gasove
Pojam klase 4.3 obuhvata materije, koje pri reakciji sa vodom razvijaju zapalive gasove
koji sa vazduhom stvaraju eksplozivne smjese, kao i predmete koji sadre takve materije.
Prilikom prevoza materija i predmeta klase 4.3, voza naroito treba da vodi rauna o tome
da materija ne doe u kontakt sa vodom.
Klasa 5.1: Oksidirajue materije
Pojam klase 5.1 obuhvata materije, koje iako same po sebi nisu sagorive, mogu uz
prisustvo kiseonika, prouzrokovati ili podsticati sagorijevanje drugih materija i predmeta koji
takve materije sadre.
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 5.1 je da podstiu gorenje.
Klasa 5.2: Organski peroksidi
Pojam klase 5.2 obuhvata organske perokside i preparate organskih peroksida.

Glavna opasnost od materija i predmeta klase 5.2 je to razlaganjem moe doi do
razvijanja tetnih ili zapaljivih gasova i para.
Klasa 6.1: Otrovne materije
Pojam klase 6.1 obuhvata materije za koje je iz iskustva poznato ili se na osnovu
eksperimenata na ivotinjama moe pretpostaviti, da mogu u relativno malim koliinama pri
jednokratnim ili kratkotrajnim uticajima, apsorbovanjem disajnim putevima, preko koe, i
gutanjem, nanijeti tetu zdravlu ili prouzrokovati smrt ludi.
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 6.1 je otrovnost.
Klasa 6.2: Zarazne materije
Pojam klase 6.2 obuhvata zarazne materije (u koje spadaju i kliniki otpadci). Zarazne
materije u smislu ADR su materije, za koje je poznato ili se pretpostavla, da sadre uzronike
bolesti. Uzronici bolesti su mikroorganizmi (ukluujui bakterije, viruse, parazite i glivice),
koji kod ludi ili ivotinja mogu prouzrokovati bolesti.
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 6.2 je opasnost od zaraze
Klasa 7: Radioaktivni materija
Radioaktivni materijal je svaki materijal koji sadri radionukleide kod kojih i aktivnost
koncentracije i ukupna aktivnost u poiljci prelazi vrijednosti karakteristiene za svaki materijal
posebno.
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 7 je opasnost od radioaktivnog zraenja.
Klasa 8: Nagrizajue materije
Pojam klase 8 obuhvata materije i predmete koji sadre materije ove klase, koje
hemijskim dejstvom oteuju epitelno tkivo koe i sluzokou sa kojom dolaze u dodir ili koje
prilikom oslobaanja mogu prouzrokovati tetu drugoj robi ili transportnim sredstvima ili ih
16
mogu razoriti. Pojam ove klase takoe obuhvata i materije, koje samo uz prisustvo vode stvaraju
nagrizajue tene materije ili koje uz prisustvo vlage iz vazduha stvaraju nagrizajue pare ili
maglu.
Glavna opasnost od materija i predmeta klase 8 je opasnost od opekotina po koi zbog
nagrizajueg dejstva.
Klasa 9: Razne opasne materije i predmeti
Pojam klase 9 obuhvata materije i predmete, koje u toku transporta predstavlaju opasnost,
a nisu obuhvaene pojmovima drugih klasa.
Opasnost od materija i predmeta klase 9 je, na primjer zagaenje ivotne sredine.
Opasne materije, sa izuzetkom materija klasa 1, 2, 5.2, 6.2 i 7 kao i sa izuzetkom

samoreagujuih materija klase 4.1 se u svrhu pakovanja na osnovu njihovog stepena opasnosti
svrstavaju u tri ambalane grupe:
Ambalana grupa I: materije sa visokim stepenom opasnosti;
Ambalana grupa II: materije sa srednjim stepenom opasnosti;
Ambalana grupa III: materije sa malim stepenom opasnosti.
Predmeti se ne svrstavaju u ambalanu grupu.
Materije opasne po ivotnu sredinu izmeu ostalog obuhvataju tene ili vrste materije
koje m o g u zagaditi ivotnu sredinu.
Materije sa visokom potencijalnom opasnou su one, kod kojih postoji mogunost
zloupotrebe u teroristike svrhe koje mogu da dovedu do ozbilnih posledica kao to su masovni
gubici ivota ludi ili masovna razaranja ili posebno u sluaju klase 7 masovna socijalno-
ekonomska razaranja.
5. OPTI ZAHTJEVI ZA TRANSPORTNE JEDINICE I

POSADU VOZILA
U ovom poglavlju detaljno su opisana dokumenta koja se moraju nalaziti u vozilu koje
prevozi opasnu materiju kao i sadraj tih dokumenata sa ciljem da se obezbijede i primijene
preventivne mjere zatite kada je u pitanju prevoz ove vrste robe.
5.1 Dokumenta koja treba da se nalaze u transportnoj jedinici
Kao dodatak dokumentaciji koja se zahtijeva u skladu sa drugim propisima (Zakon

o bezbjednosti saobraaja Crne Gore) u transportnoj jedinici se moraju nalaziti sledea
dokumenta:
a) Isprava o prevozu, koja sadri sve informacije u vezi sa opasnom materijom koja se
transportuje;
b) Upustvo o posebnim mjerama bezbjednosti
17
c) Sredstva za identifikaciju sa fotografijom, koja svaki od lanova posade vozila mora
imati uz sebe;
d) Sertifikat o odobrenju za vozilo za svaku transportnu jedinicu ili njen sastavni dio -
ADR sertifikata za vozilo;
e) Sertifikat o strunoj osposoblenosti vozaa -ADR sertifikat za vozaa;
f) Kopija odobrenja za prevoz opasnih materija izdato od nadlenog organa;
5.2 Opti podaci koje sadri isprava o prevozu i upustvo o posebnim

mjerama bezbjednosti
Transportni dokument mora d a sadri sledee podatke za svaku materiju ili predmete
koji se predaju na transport:
a) UN broj ispred kojeg se nalaze slova UN;
b) zvanini naziv za transport dopunjen tehnikim nazivom u zagradi;
c) za materije i predmete klase 1: klasifikacioni kd;
d) gdje je odreeno, ambalanu grupu koja je dodijelena materiji, ispred koje se smiju
nalaziti slova AG (npr. AG II);
e) ukupnu koliinu svakog predmeta opasne materije sa razliitim UN brojem, razliitim
zvaninim nazivom za transport ili razliitom ambalanom grupom (kao zapremina ili
bruto ili neto masa);
f) ime i adresu poilaoca;
g) ime i adresu primaoca;
h) kd za ogranienje za tunele;
Na primjer: UN 1098 ALILALKOHOL, 6.1 (3), I, (C/D) ili

UN 1098 ALILALKOHOL, 6.1 (3), AG ,(C/D).
Podaci koji se zahtijevaju za transportni dokument moraju da budu itlivi.

Poilalac je duan da zajedno sa ispravom o prevozu izda i uputstvo o posebnim
mjerama bezbjednosti po kojem voza eventualno treba da postupa. Ova uputstva moraju biti
sastavlena na jezicima koje prevoznik i nadleni organi smatraju neophodnim i moraju da
sadre minimalno sledee informacije:
a) podatke o vrsti opasnosti koju predstavlja i posljedice koje moe da izazove opasna
materija;
b) pregled posebnih mjera koje treba da se preduzmu prilikom prevoza opasne materije i
mjera za sprjeavanje, odnosno ublaavanje tetnih posledica koje mogu da nastanu usljed
eventualnog akcidenta ili kvara na prevoznom sredstvu;
c) postupanje sa licem koje doe u dodir sa opasnom materijom,
d) broj telefona operativno-komunikacionog centra 112 u Ministarstvu unutranjih poslova;
Biljeke koje moraju da se unose u dokumenat, moraju da budu navedene na jednom od

slubenih jezika zemle poilaoca, a ako taj jezik nije engleski, francuski ili njemaki, i
na engleskom, francuskom ili njemakom jeziku, ukoliko meunarodnim tarifama za
drumski transport ili sporazumima izmeu drava ukluenih u transport nije drugaije
predvieno.
18
5.3 Pisana uputstva
Kao pomo u sluajevima vanrednih okolnosti usled udesa, koji mogu da se dese tokom
transporta, u kabini posade vozila, na lako pristupanom mjestu, mora da se nalaze pisana
uputstva.
Ova pisana uputstva mora da obezbijedi prevoznik posadi vozila, pre zapoinjanja
vonje, na jeziku (jezicima), koji svaki an posade moe da proita i da razumije.
Prevoznik mora da obrati panju na to, da svaki lan posade razumije ova uputstva i da je u stanju
da ih pravilno primijeni.
Prije zapoinjanja vonje, lanovi posade vozila moraju sami da se informiu o
utovarenim opasnim materijama i da imaju uvida u pisana uputstva zbog mjera koje su
neophodne da se preduzmu prilikom udesa ili vanrednih okolnosti.
U sluaju udesa ili vanrednih okolnosti, koje se mogu desiti tokom transporta, lanovi
posade moraju preduzeti sledee mjere, ukoliko se one mogu bezbjedno i praktino sprovesti:
1. Pokrenuti sistem koenja, ugasiti motor i odvojiti akumulator upotrebom glavnog

prekidaa, ukoliko postoji;
2. Izbjei izvore palenja, naroito s e zabranjuje puenje ili da upotreba bilo kakva
elektrine opreme;
3. Izvijestiti odgovarajue interventne jedinice i pri tome im dati to vie informacije o
nesrei ili nezgodi i o opasnim materijama koje se prevoze;
4. Navui reflektujui prsluk upozorenja i na odgovarajue mjesto postaviti samostojei
znak upozorenja;
5. uvati dokumenta koja treba da se nalaze u transportnoj jedinici;
6. Obezbijediti prostor i ne dozvoliti da se gazi u iscurele materije ili da se iste dodiriju.
7. Izbjei udisanje isparenja dima, praine i pare a naroito prilikom zadravanja u podruju
gdje ih vetar nanosi;
8. Ukoliko je to mogue bez opasnosti, upotrijebiti aparat za gaenje poara da bi se
ugasili manji poari/izvori poara na tokovima, konicama i u prostoru za motor;
9. lanovi posade vozila ne smiju da gase poar u prostoru za smjetaj tereta;
10. Ukoliko je to mogue bez opasnosti, upotrijebiti predvienu opremu za vozilo, da bi se
izbjeglo ulivanje materije u vodene tokove ili u kanalizaciju;
11. Udaliti se iz neposredne okoline gde se desio udes ili vanredna okolnost, pozvati
druge osobe da se sa tog mjesta udale i pridravati se upustava interventnih jedinica;
12. Kontamiranu odjeu i upotreblenu kontaminiranu zatitnu opremu skinuti i bezbjedno
ukloniti.
5.3.1 Dodatna uputstva za lanove posade vozila u zavisnosti od opasne materije koja se prevozi
U tabeli koja je prikazana navedene su opasnosti i posledice koje one mogu izazvati kao I
mjere bezbjednosti za uesnike u eventualnoj akcidentnoj situaciji
Dodatna uputstva za lanove posade vozila o opasnim osobinama opasnih materija prema
klasama i o mjerama koje se moraju preduzeti u zavisnosti od preovlaujuih okolnosti
Oznake opasnosti i
Opasne osobine Dodatna uputstva
velike oznake (plakati)
(1) (2) (3)
19
Eksplozivne materije i Moe da ima niz osobina i posledica kao Potraiti zatitu ali
predmeti sa to je masovna detonacija, efekat udaliti se od prozora.
eksplozivnom rasprskavanja, jak poar/irenje toplote,
materijom stvaranje jakog svetlosnog efekta, buke ili
dima.
Osetliva je na udar i/ili sudar i/ili toplotu.
Eksplozivne materije i Mala opasnost od eksplozije i poara. Potraiti zatitu.

predmeti sa
eksplozivnom materijom
Zapalivi gasovi Opasnost od poara. Opasnost od Potraiti zatitu.

eksplozije. Moe da bude pod pritiskom. Ne zadravati se u
Opasnost od guenja. podrujima kotline.
Moe da izazove opekotine i/ili
promrzline.
Zaptivena ambalaa moe da eksplodira
usled dejstva toplote.
Nezapalivi, neotrovni Opasnost od guenja. Potraiti zatitu.
gasovi Moe da bude pod pritiskom. Moe da Ne zadravati se u
izazove promrzline. podrujima kotline.
Otrovni gasovi Opasnost od trovanja. Upotrebiti zatitnu

Moe da bude pod pritiskom. masku.
Moe da izazove opekotine i/ili Potraiti zatitu.
promrzline. Ne zadravati se u
Zaptivena ambalaa moe da eksplodira podrujima kotline.
Oznake opasnosti i
(1) (2) (3)
20
Zapalive tene materije Opasnost od poara. Opasnost od Potraiti zatitu.
Ne zadravati se u
eksplozije.
podrujima kotline.
Zapalive vrste Opasnost od poara. Zapaliva ili

materije, samoreagujue sagoriva, moe da se zapali na toploti, od
materije i iskre i plamena.
desenzitivisane Moe da sadri samoreagujue materije
eksplozivne materije koje su sklone egzotermnom raspadanju
usled dejstva toplote u kontaktu sa
drugim materijama (kao to su kiseline,
jedinjenja tekih metala ili amini), usled
trenja ili udara. To moe da vodi do
stvaranja zapalivih gasova i pare koje su
tetne po zdravle ili do samozapalenja.
usled dejstva toplote. Opasnost od
eksplozije desenzivitisanih eksplozivnih
materija usled gubitka sredstva za
desenzivitsanje.
Samozapalive materije Opasnost od poara prilikom prilikom
oteenja komada za ili isticanja sadraja.
Moe snano da reaguje sa vodom.
Materije koje u kontaktu U kontaktu sa vodom opasnost od poara i Iscurele materije treba
sa vodom razvijaju eksplozije.
isuiti posipanjem/
zapalive gasove
pokrivanjem.
Oksidirajue materije Opasnost od snane reakcije, (za)palenje i Izbjegavati mijeanje sa

eksplozija u kontaktu sa gorivim ili zapalivim ili
zapalivim materijama. sagorivim
materijama (npr.
pilevinom).
Oznake opasnosti i
(1) (2) (3)
21
Organski peroksidi Opasnost od egzotermnog raspadanja na Izbjegavati mijeanje
povienoj temperaturi u kontaktu sa sa zapalivim ili
drugim materijama (kao to su kiseline, sagorivim materijama
jedinjenja tekih metala ili amini) usled (npr. pilevinom).
trenja i udara. To moe da vodi do
stvaranja zapalivih gasova i pare koje su
tetne po zdravle ili do samozapalenja.
5.2
Otrovne materije Opasnost od trovanja pri udisanju, dodiru sa Upotrebiti zatitnu

koom ili gutanjem. masku.
Opasnost za vodenu sredinu ili
kanalizaciju.
6.1
Zarazne materije Opasnost od zaraze.
Kod ludi i ivotinja moe da izazove
teke bolesti.
6.2 kanalizaciju.
Radioaktivne materije Opasnost od apsorbovanja i Ograniiti vreme
spolnog ozraivanja. izlaganja.
7A 7B
7C
Fisione materije Opasnost od nuklearne lanane reakcije.
7E
Nagrizajue materije Opasnost od opekotina usled nagrizanja.
Moe meusobno, sa vodom i
drugim materijama snano da reaguje.
Izlivene materije mogu da razvijaju
8 nagrizavajue pare.
kanalizaciju.
Oznake opasnosti i
(1) (2) (3)
22
Razne opasne materije i Opasnost od nagrizanja. Opasnost od poara.
predmeti Opasnost od eksplozije.
kanalizaciju.
Napomena: 1. Za opasne materije sa viestrukom opasnou i za mjeoviti tovar mora biti

uvaen svaki primenjiv naziv (klasifikacija). 2. Gore navedena dodatna uputstva mogu biti
prilagoena da bi se prikazala klasa transportovane opasne materije i transportno sredstvo
5.4 Bezbjednosni zahtjevi koje treba da ispuni posada vozila
Izuzimajui lanove posade vozila, zabranjeno je vriti transport putnika transportnim

jedinicama kojima se prevoz opasne. Ako nacionalni propisi tako predviaju, nadleni organ
zemle, moe postaviti zahtjev da se u vozilu, o troku prevoznika, u toku transporta nalazi
odobreno slubeno lice odnosno suvoza, kao to je sluaj u naoj zemlji.
lanovi posade vozila moraju znati kako se koriste protivpoarni aparati.Voza ili suvoza
ne smije otvarati komade za otpremu koji sadre opasne materije.Korieni prenosivi ureaji za
osvetlavanje ne smiju imati izloenu metalnu povrinu koja moe biti podlona stvaranju
varnica.
Osim u sluaju kada se motor mora koristiti za pogon pumpi ili ostale opreme koja se
koristi za utovar ili istovar i gde se zakonima zemala u kojima vozilo saobraa takva upotreba
dozvolava, motor se iskluuje u toku operacija utovara i istovara.
Ni jedno vozilo sa opasnim materijama ne smije da se zaustavi ili parkira bez upotrebe
parkirne konice. Prikolice bez koionih ureaja moraju da budu obezbijeene od pomjeranja
upotrebom najmanje jednog podmetaa (klina) za tokove.
5.5 Prijava vanrednog dogaaja
Ukoliko pri utovaru, punjenju, transportu ili istovaru opasne materije doe do
nezgode ili nesree, utovarilac punilac, prevoznik, ili primalac mora da obezbijedi da se
nadlenom organu podnese izvjetaj, najkasnije mjesec dana nakon nastanka vanrednog dogaaja.
Vanredni dogaaj, za koji je potrebno podnijeti izvjetaj je dogaaj do kojeg je dolo
do gubitka proizvoda (ako je opasna materija iscurela ili postoji neposredna opasnost da iscuri),
ako je dolo do povrede lica, materijalne tete ili tete po ivotnu sredinu, ili ako su angaovani
nadleni organi.
Ukoliko je dolo do bitnog smanjenja bezbjednosnih funkcija komada za otpremu
(prihvatanje, zatita, termika zatita ili kritinost) usled ega je mogue da je komad za
otpremu neodgovarajui za nastavak transporta isti je potrebno prekinuti i preduzeti dodatne
mjere bezbjednosti.
Pod materijalnom tetom ili oteenjem ivotne sredine podrazumijeva se da se opasna
materija oslobodila nezavisno od koliine, pri emu je prekoraena procenjena visina tete od
50.000 eura. teta, na transportnim sredstvima sa opasnim materijama, koja su direktno
uestvovala kao i na infrastrukturi, se ne uzima u obzir.
23
Angaovanje nadlenih organa znai njihovo direktno uestvovanje kao i slube za hitne
intervencije u vanrednom dogaaju sa opasnim, materijama, radi preduzimanja svih neophodnih
radnji kao to su evakuacija lica ili zatvaranje javnih saobraajnica (puteva/eljeznice) u trajanju
od najmanje tri sata zbog opasnosti koju izaziva opasna materija.
Po potrebi nadleni organ moe da zahtijeva dodatne mjere bezbjednosti.
6. OPREMA
Vrlo znaajan segment u dijelu preduzimanja mjera bezbjednosti predstavlja posjedovanje

zatitne opreme. Ova oprema mora se nalaziti u svakom vozilu koje prevozi opasne a takoe i
lanovi posade vozila moraju posjedovati odgovarajuu zatitnu opremu. Upravo adekvatna
upotreba opreme u nastaloj akcidentnoj situaciji tretira dalji tok samog akcidenta i utie na
veliinu istog.
6.1 Protivpoarna oprema
Prilikom manipulacije i prevoza opasnih materija postoji rizik od nastanka poara. Poari koji se
ovom prilikom javljaju dijele se u tri klase:
Poari klase A, predstavljaju poare vrstih materija i gase se prahom, vodom, pijeskom,

Poari klase B, predstavljaju poare tenih materija gase se prahom, pjenom,
ugljendioksidom.
Poari klase C, predstavljaju poare gasova i gase se prahom, ugljendioksidom. .
Transportne jedinice kojima se opasna materija transportuje opremaju se prenosivim

aparatima za gaenje poara A, B i C klase, iji se kapacitet odreuje na osnovu najvee
dozvolena mase transporne jedinice i iji je kapacitet najmanje 2 kg suvog praha (ili ekvivalent
ovom kapacitetu ukoliko se koristi neki drugi prikladan agens za gaenje).
Kod prevoza opasnih materija koji su definisani kao,,mala koliina,, potrebno je imati
minimum jedan aparat za gaenje poara sa 2 kg praha ili ekvivalentnu koliinu nekog drugog
odgovarajueg sredstva za gaenje poara
Dodatni zahtjevi
Odgovarajui
aparat za gaenje za
aparat(e) za
Najvea Minimani ukupni poara za poar na
Minimalni broj motoru ili u kabini gaenje poara.
dozvolena masa kapacitet po
aprarata za vozaa. Najmanje Najmanje jedan
transporne transportnoj
gaenje poara jedan sa aparat za gaenje
jedinice jedinici
minimalnim poara mora imati
kapacitetom od: minimalni
kapacitet od:
24
(1) (2) (3) (4) (5)
3,5 t 2 4 kg 2 kg 2 kg
>3,5 t
7,5 t 2 8 kg 2 kg 6 kg
>7,5 t 2 12 kg 2 kg 6 kg
Kapacitet se odnosi na aparate za gaenje poara sa prahom (ili jednak kapacitet za bilo koje
drugo odgovarajue sredstvo za gaenje poara)
Tabela prikazuje minimalne odredbe za prenosive aparate za gaenje poara za klase

poara A, B i C, koje se primenjuju na transportne jedinice, koje transportuju opasne materije
Rukovanje aparatom za gaenje poara moraju znati i voza i suvoza ( pratilac). Aparat sa
suvim prahom a koji nije pod stalnim pritiskom - S aparat se aktivira na sledei nain:
izvue se osigura,
pritisne se ruica za aktiviranje do kraja i obavezno otpustiti,
saeka se 3-5 sekundi i ponovo pritisne ruica za aktiviranje.
Na primjer: Aparat tipa "S 9" oznaava:

aparat sa suvim prahom oznaka ,,S,,
9 kg suvog praha oznaka ,,9,, , pri emu suvi prah predstavlja usitnjenu sodu bikarbonu.
Na svakom od prenosivih aparata za gaenje poara postojati plomba kojom se

potvruje da on nije prethodno korien.
Aparati za gaenje poara podvrgavaju se kontrolisanju u skladu sa odobrenim
nacionalnim standardima sa garancijom o njihovoj funkcionalnoj sigurnosti. Na njima se mora
nalaziti i oznaka usaglaenosti sa standardom priznatim od strane nadlenih organa i natpis koji
ukazuje na datum (mjesec, godina) narednog kontrolisanja aparata, ili na krajnji datum do
kog se on smije koristiti za predvienu namjenu.
U Crnoj Gori aparati za gaenje poara se kontroliu jednom u pola godine.
Aparati za gaenje poara postavlaju se u transportne jedinice tako da se nalaze na
pristupanim mjestima za posadu. Postavlanje se mora izvesti na takav nain da aparati budu
zatieni od uticaja vremenskih prilika, tako da sigurnost njihovog rada pri upotrebi ni u jednom
momentu ne bude ugroena. Tokom transporta, ne smije doi do isteka roka.
Ukoliko na vozilu izbije poar u prostoru za smjetaj tereta, lanovi posade vozila ne
smiju da gase poar.
Ukoliko na vozilu izbije poar, lanovi posade vozila, ukoliko je to mogue bez posledica,
mogu upotrebiti aparat za gaenje poara da bi ugasili poar na: tokovima, konicama i u
prostoru za motor.
6.2 Lina zatitna oprema
Do sada je bilo rijei o protivpoarnoj opremi koja se mora nalaziti u samom vozilu koje
prevozi opasnu materiju.Meutim, pored ove opreme u vozilu se mora nalaziti i lina zatitna
oprema. Djelovi opreme moraju da budu izabrani u skladu sa brojem oznake opasnosti materije
koja se prevozi. Brojevi oznake opasnosti nalaze se u transportnom dokumentu.
Sledea oprema se mora nalaziti u vozilu:
za svako vozilo, podmeta (klin) za tokove, ije dimenzije moraju da budu
prilagoene najveoj ukupnoj masi vozila i preniku njegovih tokova;
dva samostojea znaka upozorenja;
25
sredstvo za ispiranje oiju1; i
Za svakog lana posade vozila:

prsluk upozorenja
prenosivi ureaj za osvjetlavanje (baterijska lampa);
par zatinih rukavica i
zatita oiju (zatitne naoare).
Dodatna oprema koja se zahtijeva za odreene klase:

maska za vanredne sluajeve2 za svakog lana posade vozila mora da se nalazi u vozilu
za oznake opasnosti broja 2.3 ili 6.1;
lopata3;
pokrivka za kanale;
prihvatna posuda.
7. OBILJEAVANJE I OZNAAVANE OZNAKAMA

OPASNOSTI
U ovom dijelu detaljno su prikazane listice opasnosti koje se moraju nalaziti na komadima
za otpremu, pojedinanim pakovanjima, ambalai i vozilima koja prevoze opasne materije, a sve u
cilju preduzimanja bezbjednosnih mjera i obezbjeenja adekvatnog rukovanja i prevoza opasnih
materija
7.1 Obiljeavanje komada za otpremu
Komad za otpremu predstavljaju opasnu materiju koja je upakovana u odgovarajuu

ambalau.
Ukoliko se u ADR drukije ne zahtijeva, svaki komad za otpremu treba da bude jasno i
trajno obiljeen UN brojem materije koji sadri, ispred kojeg se nalazi oznaka UN. Kod
neupakovanih predmeta obiljeje se stavla na predmet, njegovo podnoje ili njegove ureaje
za rukovanje, skladitenje ili zatvaranje. UN broj i oznaka UN moraju imati visinu od najmanje
12 mm,
1
Nije neophodno za oznake opasnosti brojeva 1, 1.4, 1.5, 1.6, 2.1, 2.2 i 2.3.
2
Na primjaler, maska za sluajeve vanredne okolnosti sa kombinovanim filterom za gas/ prainu.
3
Zahtijeva se samo za vrste i tene materije sa oznakom opasnosti brojeva 3, 4.1, 4.3, 8 ili 9.
26
Slika 3
Sva obiljeja moraju:
a) da budu dobro vidliva i itliva,
b) da podnose atmosferske uticaje bez znaajnog oteenja u pogledu svog dejstva.
Veliko sredstvo za pakovanje IBC ambalaa sa zapreminom od preko 450 litara i

velika ambalaa moraju imati obiljeja na dvije suprotne strane.
Oznake opasnosti moraju da budu postavlene na pozadinu kontrastne boje, ili moraju da
imaju ili isprekidanu ili neprekidnu spolnu graninu liniju
Oznake opasnosti moraju da budu u obliku kvadrata postavlenog pod uglom od 45 (oblik
dijamanta) sa dimenzijama od najmanje 100 X 100 mm i najmanje irine granine linije romba
(dijamanta) 2 mm. U gornjoj polovini, linija mora da ima istu boju kao simbol i u donjoj polovini
istu boju kao broj klase ili podklase u donjem uglu. Kada dimenzije nisu propisane, svi elementi
treba da budu priblino proporcionalni onim prikazanim na slici.
Ako to zahtijeva veliina komada za otpremu, oznake opasnosti smije da budu manjih dimenzija,
ukoliko ostanu jasno vidlive.
Slika 6 Oznaka klase/ podklase
* Klasa ili za klase 4.1, 4.2 i 4.3, broj 4 ili za klase 6.1 i 6.2, broj 6, treba da budu
rikazan u donjem uglu.
** Dodatni tekst/ brojevi/ slova e biti (ukoliko je to obavezno) ili mogu (ako je izborno) biti
prikazani u ovoj donjoj polovini.
*** Simbol klase ili, za podklase 1.4, 1.5 i 1.6, broj podklase i za uzorak br. 7E rije FISIONI,
treba da bude prikazana u ovoj gornjoj polovini.
7.1.1. Posebne odredbe za obiljeavanje materija opasnih po ivotnu sredinu
Komadi za otpremu sa materijama opasnim po ivotnu sredinu, moraju da budu trajno

obiljeeni obiljejem za materije opasne po ivotnu sredinu,
27
Slika 4 Obiljeje za materije opasne po ivotnu sredinu
Obiljeje treba da bude u obliku kvadrata, postavleno pod uglom od 45 (u obliku

dijamanta). Simbol (riba i drvo) mora da bude crn na bijeloj ili odgovarajuoj kontrastnoj
osnovi. Najmanja dimenzija mora da iznosi 100 mm x 100 mm i najmanja irina granine linije
romba (dijamanta) 2 mm.
Obiljeje za materije opasne po ivotnu sredinu za kontejnere, MEGC, kontejner
cistijerne, prenosive cistijerne i vozila treba da budu d i m e n z i j a 250 mm x 250 mm.
7.1.2. Usmjeravajue strelice
Usmjeravajue strelice moraju da budu stavlene na dvije suprotne vertikalne strane

komada za otpremu, pri emu su usmjerene prema gore. One moraju da budu pravougaone i,
srazmjerno veliini komada za otpremu, dovolno velike da bi bile jasno vidlive.
Slika 5
7.2. Dodatne odredbe za materije klase 1 (eksplozivne materije)
Komadi za otpremu sa materijom klase 1 moraju biti dodatno obiljeeni odgovarajuim

zvaninim nazivom za transport. Ovo obiljeje mora da bude dobro itlivo i neizbrisivo
navedeno na slubenom jeziku zemle porijekla, a ako taj jezik nije engleski, francuski ili
njemaki, i na engleskom, francuskom ili njemakom jeziku, ukoliko sporazumima izmeu
drava ukluenih u transport nije drugaije predvieno.
7.3. Dodatne odredbe za gasove klase 2
Na posudama koje mogu da se dopunjavaju mora biti itlivo i trajno naveden:

UN broj i zvanini naziv za transport gasa ili smjese gasova;
28
za komprimovane gasove koji se pune po masi i za gasove pretvorene u teno stanje, ili
maksimalno dozvolena masa punjenja i sopstvena masa posude, ukluujui djelove
opreme postavlene u trenutku punjenja, ili ukupna masa;
datum (godina) sledeeg periodinog ispitivanja.
Ovi podaci smiju biti ili utisnuti, ili navedeni na trajnoj tabli ili oznaci privrenoj na
posudu, ili na prianjajuem i jasno vidlivom obiljeju nanijetom npr. lakiranjem ili nekim drugim,
jednako efikasnim postupkom.
7.4 Odredbe koje se odnose na transport komada za otpremu
Komadi za otpremu mogu da se tovare u:

a) zatvorena vozila ili zatvorene kontejnere ili
b) pokrivena vozila ili pokrivene kontejnere ili
c) otvorena vozila (bez cerade) ili otvorene kontejnere bez cerade.
Komadi za otpremu sa ambalaom od materijala osetlivih na vlagu moraju se tovariti u
zatvorena ili pokrivena vozila, ili u zatvorene ili pokrivene kontejnere.
8. OBILJEAVANJE I OZNAAVANJE VOZILA
Postavlanje velikih oznaka opasnosti (plakata) i obiljeavanje predstavlja jedan od

segmenata preventivnog djelovanja u dijelu koji se odnosi na samo vozilo.
Transportne jedinice kojima se transportuju opasne materije treba da budu obiljeene i
na njih postavlene velike oznake opasnosti (plakate- listice opasnosti) koje e biti detaljno
opisane u daljem tekstu.
Obiljeavanje i oznaavanje vozila koja prevoze opasne materije ima za cilj skretanje
panje uesnicima u saobraaju da postoji potencijalna opasnost koju opasna materija, koja se
prevozi, moe da izazove i na taj nain ugrozi ivote i zdravlje ljudi, materijalna dobra kao i
ivotnu sredinu.
8.1 Oznake opasnosti (plakati)
U daljem tekstu detaljno su prikazane i opisane oznake opasnosti (plakati) koje se moraju nalaziti na
vozilima koja prevoze opasne materije, za sve klase pojedinano.
Opasnost Klase 1: Eksplozivne materije i predmeti sa eksplozivnim materijama;
29
Slika 6 , Podklase 1.1, 1.2 i 1.3
Simbol: bomba koja eksplodira: crn;
Osnova: narandasta;
Broj 1 u donjem uglu
Slika 7,
(Br. 1.4) - Podklasa 1.4 (Br. 1.5) Podklasa 1.5 (Br. 1.6) Podklasa 1.6
Osnova: narandasta;
Brojevi: crni;
Znakovi moraju imati visinu od 30 mm i deblinu od 5 mm (za oznaku opasnosti od 100
mm h 100 mm);
** mjesto za podklasu bez podatka, ako eksplozivno svojstvo predstavla sporednu opasnost
* mjesto za grupu kompatibilnosti bez podatka, ako eksplozivno svojstvo predstavla
sporednu opasnost
Opasnost klase 2: Gasovi
Slika 8, (BR 2.1) Zapaljivi gasovi

Simbol: Zapalivi gasovi (plamen): crn ili bijeli
Osnova: crvena;
30
Slika 9, (Br. 2.2) Nezapaljivi, neotrovni gasovi
Simbol: Nezapalivi, neotrovni gasovi (plinska boca): crn ili bijeli;
Osnova: zelena;
Opasnost klase 3: Zapalive tene materije
Slika 10 (Br. 2.3) Otrovni gasovi
Simbol: Otrovni gasovi (mrtvaka glava sa ukrtenim kostima): crn ili bijeli;
Osnova: bijela;
Slika 11 (Br. 3) Plamen

Simbol (plamen): crn ili bijeli
Osnova: crvena;
Opasnost klase 4.1: Zapalive vrste materije, samoreagujue materije i desenzitizovane

eksplozivne vrste materije
Slika 12 (Br. 4.1)

Simbol (plamen): crn;
Osnova: bijela sa sedam vertikalnih crvenih linija;
31
Opasnost klase 4.2: Samozapalive materije
Slika 13 (Br. 4.2) Samozapaljive materije

Simbol (plamen): crn;
Osnova: gornja polovina bijela, donja polovina crvena;
Opasnost klase 4.3: Materije koje u kontaktu sa vodom razvijaju zapalive gasove
Slika 14 (Br. 4.3) Materije koje u kontaktu sa vodom razvijaju zapaljive gasove
Simbol (plamen): crn ili bijeli;
Osnova: plava;
Opasnost klase 5.1: Oksidirajue materije
Slika 15 (Br. 5.1) Oksidirajue materije

Simbol (plamen iznad kruga): crn;
Osnova: uta;
Broj 5.1 u donjem uglu
32
Opasnost klase 5.2: Organski peroksidi
Slika 16 (Br. 5.2)

Simbol (plamen): crn ili bijeli;
Osnova: gornja polovina crvena; donja polovina uta;
Broj 5.2 u donjem uglu
Opasnost klase 6.1: Otrovne materije
Slika 17 (Br. 6.1) Otrovne materije

Simbol (mrtvaka glava sa ukrtenim kostima): crn;
Osnova: bijela;
Opasnost klase 6.2: Zarazne materije
Slika 18 (Br. 6.2) Zarazne materije

Na donjoj polovini oznake opasnosti moe da bude navedeno: ZARAZNE MATERIJE i
U SLUAJU OTEENA ILI OSLOBAANA ODMAH OBAVESTITI ORGANE
ZDRAVSTVA;
Simbol (tri polumjeseca stavlena na krug) i podaci: crn;
Osnova: bijela;
33
Opasnost klase 7: Radioaktivne materije
Slika 19 (Br. 7A) Kategorija I WHITE/BIJELO

Simbol (trolist): crn;
Osnova: bijela;
Tekst (obavezan), crn u donjoj polovini oznake opasnosti:
RADIOACTIVE
CONTENTS...
ACTIVITY...;
Jedna vertikalna crvena linija sledi iza rijei RADIOACTIVE
Slika 20 (Br. 7B) Kategorija II YELLOW/BIJELO

Osnova: gornja polovina ute boje sa okvirom bele boje, donja polovina bele boje;
Tekst (obavezan): crn na donjoj polovini oznake opasnosti:
RADIOACTIVE
CONTENTS...
ACTIVITY...;
U crno uokvirenom polu: TRANSPORT INDEX;
Dvije vertikalne crvene linije slede iza rijei RADIOACTIVE
34
Slika 21 (Br. 7C) Kategorija III YELLOW/BIJELO
Osnova: gornja polovina ute boje sa okvirom bele boje, donja polovina bele boje;
Tekst(obavezan): crn na donjoj polovini oznake opasnosti;
RADIOACTIVE
CONTENTS...
ACTIVITY...;
U crno uokvirenom polu: TRANSPORT INDEX;
Tri vertikalne crvene linije slede iza rijei RADIOACTIVE
Slika 22 (Br. 7E) Fisione materije klase 7

Osnova - bijela;
Tekst (obavezan): crno u gornjoj polovini oznake opasnosti: FISSILE;
U crno uokvirenom polu u donjoj polovini oznake opasnosti:CRITICALITY SAFETY
INDEX;
Opasnost klase 8: Nagrizajue materije
Slika 23(Br. 8) Nagrizajue tenosti

Simbol (tenosti koje se prosipaju iz dvije epruvete i nagrizaju aku i metal): crn;
Osnova: gornja polovina bijele boje; donja polovina crne boje sa okvirom bijele boje;
Opasnost klase 9: Razne opasne materije i predmeti

35
Slika 24 (Br. 9) Razne opasne materije i predmeti
Simbol (sedam vertikalnih linija u gornjoj polovini): crn;
Osnova: bijela;
Broj 9 podvuen u donjem uglu
8.2 Opis velikih oznaka (plakata)
Oznake opasnosti moraju da budu u obliku kvadrata postavlenog pod uglom od 45 (oblik
dijamanta). Najmanje dimenzije trebaju da budu 250 mm x 250 mm (do ivice plakata). Simbol i
linija unutar ivica mora da odgovara po boji oznaci opasnosti klase ili podklase predmetnog
opasne materije.
Slika 25 Velika oznaka (osim za klasu 7)
8.3 Obiljeje za zagrijane materije (materije koje se transportuju na

povienoj temperaturi)
Vozila cistijerne, kontejner-cistijerne, prenosive cistijerne, specijalna vozila ili kontejneri

ili posebno opremlena vozila ili kontejneri, koji sadre materiju koja se transportuje ili predaje
na transport u tenom stanju na ili iznad 100 C, ili u vrstom stanju na ili iznad 240 C,
moraju u sluaju kola na obje podune strane, a u sluaju kontejnera, kontejner cistijerni i
prenosivih cistijerni na sve etiri strane da budu obiljeeni obiljejem prikazanim na slici
36
Slika 26 Obiljeleje za transport na povienoj temperaturi
Obiljeje treba da bude u obliku jednakostraninog trougla. Boja objeleja treba da

bude crvena. Najmanja dimenzija stranica treba da bude 25 cm.
8.4 Stavlanje velikih oznaka (plakata)
Velike oznake (plakati) stavlaju se na spolnu povrinu kontejnera, MEGC, MEMU,

kontejner-cistijerni, prenosivih cistijerni i vozila.
Za klasu 1, ne treba navoditi grupe kompatibilnosti na velikim oznakama (plakatima),
ako se u vozilu, kontejneru ili u posebnim tovarnim odelcima MEMU, transportuju materije ili
predmeti dvije ili vie grupa kompatibilnosti.
Vozila, kontejneri ili posebni tovarni odelci MEMU, u kojima se transportuju materije
ili predmeti razliitih podklasa, treba da imaju samo velike oznake (plakati) prema uzorku za
najopasnaju podklasu, i to sledeim redosledom: 1.1 (najopasnija), 1.5, 1.2, 1.3, 1.6. 1.4 (najmanje
opasna).
Na primjer: Ako se materije klasifikacionog koda 1.5D transportuju sa materijama ili
predmetima podklase 1.2, na vozilo ili kontejner treba staviti velike oznake (plakate) za podklasu
1.1.
Velike oznake (plakati) nisu potrebne za transport eksplozivnih materija ili predmeta
sa eksplozivnom materijom podklase 1.4 grupe kompatibilnosti S.
Kontejneri, MEGC, MEMU, kontejner-cistijerne, prenosive cistijerne ili vozila koja

sadre materije vie klasa ne moraju da imaju veliku oznaku (plakat) za sporednu opasnost, ako
je opasnost koju oznaava ova velika oznaka (plakat) ve naznaena velikom oznakom
(plakatom) za glavnu ili sporednu opasnost.
Velike oznake (plakati), koje se ne odnose na opasne materije koji se transportuju ili na
njegove ostatke, moraju da budu odstranjene ili prekrivene.
8.4.1 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na kontejnere, MEGC, kontejner cistijerne i prenosive
cistijerne
Velike oznake (plakati) stavlaju se na obje podune strane i na svaki kraj kontejnera,
MEGC, kontejner-cistijerne ili prenosive cistijerne.
37
Ako kontejner-cistijerna ili prenosiva cistijerna ima vie odelaka u kojima se
transportuju dvije ili vie opasnih materija, odgovarajue velike oznake (plakati) stavlaju se na
obje podune strane, a na oba kraja stavla se po jedan uzorak velikih oznaka (plakata)
postavlenih na podunim stranama
8.4.2 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na vozila na kojima se transportuju kontejneri, MEGC,
kontejner-cistijerne ili prenosive cistijerne
Ako postavlene velike oznake (plakate) na kontejnerima, MEGC, kontejner-

cistijernama ili prenosivim cistijernama nisu vidlive spola od vozila kojim se prevoze, iste
velike oznake (plakate) moraju biti postavlene i sa obje podune strane i na zadnjoj strani
vozila. U drugim sluajevima na vozilu ne moraju biti postavlene druge velike oznake (plakati).
U daljem tekstu navedeni su neki od primjera kako izgledaju pravilno obiljeena vozila.
Slika 27 Obiljeavanje vozila: vozilo cistijerna sa istom materijom u svim komorama
Slika 28 Obiljeavanje vozila: vozilo sa demontanom cistijernom
38
8.4.3 Stavlanje velikih oznaka (plakati) na vozila za transport u rasutom stanju, na vozila-
cistijerne, baterijska vozila, MEMU, i vozila sa demontanim cistijernama
Velike oznake (plakati) stavlaju se na obje podune strane i na zadnju stranu vozila.
Ako vozilo cistijerna ili demontana cistijerna koja se transportuje na vozilu imaju vie
odelaka u kojima se transportuju dvije ili vie r a z l i i t i h opasnih materija, odgovarajue
velike oznake (plakate) stavlaju se na obje podune strane u visini odnosnog odelka cistijerne i
jedan uzorak od postavlenih velikih oznaka (plakata) sa obje strane stavla se na zadnju
stranu. Meutim, ako u takvom sluaju, na sve odelke cistijerne treba staviti iste velike
oznake (plakate), onda ove velike oznake (plakati) moraju da se stave samo jednom na obje
podune strane i na zadnju stranu.
Slika 29 Oznaavanje vozila sa opasnim materijama
Slika 30 Cistjerna sa vie komora i razliitim opasnim materijama u svakoj komori
Ako se za isti odelak cistijerne zahtijeva vie od jedne velike oznake (plakate),
velike oznake (plakate) moraju da se stave blizu jedna pored druge.
Za MEMU sa komadima za otpremu, koji transportuju materije ili predmete klase 1
(izuzev podklase 1.4 grupe kompatibilnosti S), velike oznake (plakati) moraju da budu
postavlene na obje strane i pozadi MEMU.
Posebni tovarni odelci za eksplozivne materije ili za predmete sa eksplozivnim
materijama moraju da budu opremleni velikim oznakama (plakatima).
39
8.4.4 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na vozila u kojima se transportuju samo komadi za
otpremu
Na vozila u kojima se transportuju komadi za otpremu sa materijama ili predmetima

klase 1 (izuzev podklase 1.4 grupe kompatibilnosti S), velike oznake (plakati) moraju se
postaviti na obje podune strane i na zadnju stranu.
8.4.5 Stavlanje velikih oznaka (plakata) na prazna vozila-cistijerne, baterijska vozila, MEGC,
MEMU, kontejner-cistijerne i prenosive cistijerne, kao i na prazna vozila i kontejnere za
transport u rasutom stanju
Prazna vozila-cistijerne, vozila sa demontanim cistijernama, baterijska vozila, MEGC,

MEMU, kontejner-cistijerne i prenosive cistijerne koje su neoiene, kao i prazna i
neoiena vozila i kontejneri za transport u rasutom stanju, moraju da budu obiljeena velikim
oznakama (plakatama) isto kao puna
9. OPTE ODREDBE ZA NARANDASTE TABLE
Transportne jedinice, u kojima se transportuju opasne materije, moraju biti opremlene

sa dvije pravougaone narandaste table. One se postavlaju na prednju i zadnju stranu
transportne jedinice, vertikalno u odnosu na njenu podunu osu i moraju biti jasno vidlive.
Ako se u toku transporta opasnih materija, prikolica sa opasnim materijaima odvoji od
svog vunog vozila, pozadi na prikolici mora da ostane privrena narandasta tabla. Kada su
u p i t a n j u cistijerne ova tabla mora da odgovara najopasnijoj materiji koja se transportuje u
cistijerni.
Obiljeavanje se primjenjuje i na neoiene prazne fiksirane ili demontane cistijerne,
baterijska vozila, kontejner-cistijerne, prenosive cistijerne, MEGC i MEMU kao i na neoiena
ili nedekontamirana prazna vozila i kontejnere za materija u rasutom stanju.
Narandaste table, koje se ne odnose na opasne materije koji se transportuju ili na
njegove ostatke, moraju da budu odstranjene ili prekrivene. Ako su table prekrivene, prekriva
mora da bude potpun i djelotvoran i posle 15-minutnog izlaganja vatri.
9.1. Opis narandastih tabli
Narandaste table moraju da budu reflektujue da imaju duinu od 40 cm, visinu od 30 cm

i crni okvir irine 15 mm. Materijal od kojeg su izraene narandaste table mora da bude
otporan na atmosferske uticaje i da obezbjeuje trajno obiljeavanje. Tabla ne smije da se odvoji
od privrsnog elementa (postola) u sluaju 15-minutnog izlaganja vatri. Narandaste table
mogu da budu podijelene u sredini vodoravnom crnom linijom debline od 15 mm.
Ako zbog veliine kontrukcije vozila, raspoloiva povrina nije dovolna za postavlanje
narandastih tabli, njihove dimenzije mogu se smanjiti na 300 mm za osnovicu, 120 m za
visinu i 10 mm za crni okvir.
Osnova table je narandaste boje, okvir, horizontalna linija i cifre su crne boje, a irina crte
15 mm.
40
Slika 31 Narandasta tabla
Broj za obiljeavanje opasnosti i UN broj sastoje se od crnih cifara sa visinom

znakova od 100 mm i irinom crte od 15 mm. Broj za obiljeavanje opasnosti mora da bude
naveden u gornjem dijelu, a UN broj u donjem dijelu table; oni moraju da budu odvojeni
horizontalnom crnom linijom irine 15 mm na sredini table. Broj za obiljeavanje opasnosti i
UN broj, moraju da budu neizbrisivi i itlivi i posle 15-minutnog izlaganja vatri.
Broj za obiljeavanje opasnosti (2 ili

3 cifre, ispred kojih eventualno stoji
slovo X)
UN broj (4 cifre)
Slika 32 Narandasta table sa brojem za obiljeavanje opasnosti i UN brojem

Broj za obeljeavanje opasnosti koji se nalazi u gornjem dijelu table vaan je zbog toga to spasioci
mogu odmah saznati koja opasnost moe da nastane a takoe ukoliko se nalazi oznaka "X" gaenje poara sa
vodom je zabranjeno.
UN broj koji se nalazi u donjem dijelu table je zbog toga to spasioci odmah na licu mjesta mogu znati o kojoj
opasnoj materiji je rije, bez uvida u transportna dokumenta ili bez razgovora sa vozaem.
9.1.1. Znaenje brojeva za obiljeavanje opasnosti
Broj za obiljeavanje opasnosti za materije klasa 2 do 9 sastoji se od dvije ili tri cifre.
Cifre generalno ukazuju na sledee opasnosti:
2 isputanje gasa usled pritiska ili hemijske reakcije
3 zapalivost tenih materija (para) i gasova ili samozagrijavajua tena materija
4 zapalivost vrstih materija ili samozagrijavajua vrsta materija
5 oksidirajue dejstvo (koje podstie vatru)
6 otrovnost ili opasnost od zaraze
7 radioaktivnost
8 nagrizajue dejstvo
9 opasnost od spontane burne reakcije
41
Udvostruavanje neke cifre ukazuje na porast odgovarajue opasnosti.
Ako je dovolno da se opasnost neke materije iskae jednom jedinom cifrom, toj
cifri se dodaje nula, odnosno za tu materiju kaemo da nema dodatne opasnosti.
Ako se ispred broja za obiljeavanje opasnosti nalazi slovo X , to znai da ta materija na
opasan nain reaguje sa vodom. Kod takvih materija voda se smije koristiti samo uz saglasnost
strunog lica.
Opasne materije koje se najee prevoze imaju sledee UN brojeve:
Dizel gorivo svrstano je pod UN broj: UN 1202
Benzin je svrstan pod UN broj: UN 1203
Smjesa propana i butana odnosno teni naftni gas TNG, svrstana je pod UN broj: UN
1965
U daljem tekstu dati su karakteristini primjeri brojeva za obiljeavanje opasnosti a koji

imaju znaenja kako nadalje slijedi:
20 zaguliv gas ili gas koji ne pokazuje dodatnu opasnost
22 duboko rashlaen gas u tenom stanju, zaguliv
223 duboko rashlaen gas u tenom stanju, zapaliv
225 duboko rashlaen gas u tenom stanju, oksidirajui (podstie vatru)
23 zapaliv gas gas, zapaliv, nagrizajui (korozivan) oksidirajui gas (koji podstie
vatru) otrovan gas
263 otrovan gas, zapaliv
265 otrovan gas, oksidirajui (podstie vatru)
268 otrovan gas, nagrizajui
28 nagrizajui gas
30 zapaljiva tena materija

X323 zapaliva tena materija koja opasno reaguje sa vodom i razvija zapalive gasove
33 lako zapaliva tena materija (taka palenja ispod 23C)
333 piroforna tena materija
336 lako zapaliva tena materija, otrovna lako zapaliva tena materija, nagrizajua
36 zapaliva tena materija (taka palenja od 23C do ukluujui 60C), slabo
otrovna, ili samozagrijavajua tena materija, otrovna
X362 zapaliva tena materija, otrovna koja opasno reaguje sa vodom3) i razvija
zapalive gasove
368 zapaliva tena materija, otrovna, nagrizajua
38 zapaliva tena materija nagrizajuazapaliva
39 tena materija koja spontano moe da dovede do burne reakcije
40 zapaliva vrsta materija ili samozagrijvajua materija ili samoraspadajua materija
43 samozapaliva (piroforna) vrsta materija

44 zapaliva vrsta materija koja se na povienoj temperaturi nalazi u
rastoplenom stanju
46 zapaliva ili samozagrijavajua vrsta materija, otrovna
48 zapaliva ili samozagrijavajua vrsta materija, nagrizajua
42
50 oksidirajua materija (koja podstie vatru)
55 jako oksidirajua materija (koja podstie vatru)
556 jako oksidirajua materija (koja podstie vatru), otrovna
558 jako oksidirajua materija (koja podstie vatru), nagrizajua
56 oksidirajua materija (koja podstie vatru), otrovna
568 oksidirajua materija (koja podstie vatru), otrovna, nagrizajua oksidirajua
materija (koja podstie vatru), nagrizajua
60 zarazna materija
63 otrovna materija, zapaliva
638 otrovna materija, zapaliva nagrizajua
64 otrovna vrsta materija, zapaliva ili samozagrijavajua
65 otrovna materija, oksidirajua (podstie vatru)
66 veoma otrovna materija
X668 veoma otrovna materija, nagrizajua koja opasno reaguje sa vodom otrovna
materija, nagrizajua
70 radioaktivna materija
78 radioaktivna materija, nagrizajua
80 nagrizajua ili slabo nagrizajua materija

86 nagrizajua ili slabo nagrizajua materija, otrovna
88 jako nagrizajua materija
X88 jako nagrizajua materija koja opasno reaguje sa vodom
886 jako nagrizajua materija, otrovna
X886 jako nagrizajua materija, otrovna, koja opasno reaguje sa vodom
90 materija koja ugroava ivotnu sredinu; razne opasne materije

99 razne opasne materije koje se transportuju na povienoj temperaturi (razne opasne
zagrevane materije)
10. VOZILA
U ovom dijelu definisana su vozila koja prevoze opasne materije.

Vrlo je bitno znati koje vozilo moe da prevozi i koju vrstu opasne materije.Ova vozila
moraju biti konstruisana i opremljena u skladu sa tehnikim zahtjevima za ovu vrstu vozila.
Transportna jedinica koja je natovarena opasnim materijama ni u kom sluaju ne smije da
ukluuje vie od jedne prikolice ili poluprikolice
S tim u vezi, u daljem tekstu detaljno su prikazane definicije vozila kao i slikoviti primjeri za
pojedine vrste vozila.
Vozilo: oznaava svako kompletno, nekompletno ili kompletirano vozilo namijenjeno
za drumski transport opasne materije;
EX/II vozilo ili EX/III vozilo: oznaava vozilo namijenjeno za transport
eksplozivnih materija i predmeta (klasa 1);
FL vozilo: oznaava:
43
a) vozilo namijenjeno za transport tenosti sa takom palenja do najvie 60C (sa
izuzetkom dizel goriva koje zadovolava standard EN 590:2009 + A1:2010, gasnog ula i
ula za grijanje (lako) UN br. 1202 sa takom palenja kao to je to specificirano
u EN 590:2009 + A1:2010) u trajno privrenim cistijernama ili demontanim
cistijernama kapaciteta iznad 1m3 ili u kontejner-cistijernama ili u prenosivim
cistijernama kapaciteta iznad 3m3,
b) vozilo namijenjeno za transport zapalivih gasova u vozilima-cistijernama ili
demontanim cistijernama kapaciteta iznad 1m3 ili u kontejner-cistijernama, prenosivim
cistijernama ili kontejnerima za gas sa vie elemenata (MEGC) kapaciteta iznad 3m3,
c) baterijsko vozilo namijenjeno za transport zapalivih gasova, ukupnog kapaciteta iznad
1m3;
OX vozilo: oznaava vozilo namijenjeno za transport vodonik-peroksida, stabilizovanog

ili vodenog rastvora vodonik-peroksida, stabilizovanog sa vie od 60% vodonik peroksida
(Klasa 5.1, UN br. 2015) u trajno privrenim cistijernama ili demontanim cistijernama
kapaciteta iznad 1m3 ili u kontejner cistijernama ili prenosivim cistijernama kapaciteta iznad 3m3;
AT vozilo : oznaava:
a) oznaava vozilo, razliito od EX/III, FL ili OX vozilo ili MEMU, namijenjeno za transport
opasne materije u vozilima-cistijernama ili demontanim cistijernama kapaciteta iznad
1m3 ili kontejner-cistijernama, prenosivim cistijernama ili kontejnerima za gas sa vie
elemenata (MEGC) kapaciteta iznad 3m3,
b) baterijsko vozilo, razliito od onog deklarisanog kao FL vozilo kapaciteta iznad 1m3;
MEMU oznaava vozilo koje predstavlja Mobilnu jedinicu za izradu eksplozivnih

materija ili predmeta sa eksplozivnim materijama
Baterijsko vozilo je vozilo koje se sastoji od elemenata, koji su meusobno povezani
preko spojne cijevi i trajno privreni za to vozilo. Kao elementi baterijskih vozila smatraju se
boce, velike boce - tube, posude pod pritiskom i svenjevi boca, kao i cistijerne za gasove
zapremine od preko 450 litara.
Slika 33 Baterijsko vozilo
44
Gasni kontejner sa vie elemenata MEGC je ureaj za transport koji se sastoji od
elemenata, koji su meusobno povezani preko spojne cijevi i montirani u okvir. Kao elementi
MEGC smatraju se boce, velike boce, posude pod pritiskom i svenjevi boca kao i cistijerne
zapremine od preko 450 litara.
Slika 34 MEGC vozilo

Elementi baterijskih vozila ili MEGC smiju da sadre samo jedan isti gas.
Kompletno vozilo podrazumeva bilo koje vozilo koje ne zahteva dodatno kompletiranje
( npr. kombi vozila, teglai, prikluna vozila)
Nekompletno vozilo podrazumijeva bilo koje vozilo kome je potrebno dodatno
kompletiranje u bar jednoj fazi (npr. vozilo bez nadgradnje)
Kompletirano vozilo podrazumijeva bilo koje vozilo koje je rezultat viefaznog
procesa (npr. asija sa postavlenom nadgradnjom)
10.1 Karakteristike vozila tipa FL, AT, OX, EX/II , EX/III, MEMU
U tekstu koji nadalje slijedi skree se panja na bitne karakteristike vozila tipa tipa FL,
AT, OX, EX/II , EX/III, MEMU koje svako lice koje upravlja ovom vrstom vozila mora znati.
Ovo iz razloga jer upravo ovo lice je lice koje daje prvi odgovor na eventualnu akcidentnu
situaciju i od njegovih pravilno preduzetih radnji umnogome zavisi kako e se dalje odvijati
eventualni akcident.
U cistijernama se mogu prevoziti: tenosti, gasovi, prakaste i zrnaste materije. Najvanija
karakteristika cistijerne namijenjene za prevoz tenosti je zaptivenost.Cistijerne su opremljene
sigurnosnim ventilom.Sigurnosni ventil je:ureaj sa oprugom koji se automatski aktivira u
zavisnosti od pritiska i slui za zatitu cistijerne od nedozvoljenog unutranjeg nadpritiska i on
spreava prekoraenja radnog pritiska. Radni pritisak kod trajno privrene cistijerne je najvei
pritisak do koga moe doi za vreme punjenja, prevoza i pranjenja. Prekoraenje maksimalnog
dozvoljenog radnog pritiska cistijerne opasno je jer moe da dovede do pucanja tijela cistijerne.
Stepen punjenja cistijerne, kod prevoza opasne materije u tenom stanju predstavlja
procentualni odnos izmeu zapremine tenosti koja se transportuje i unutranje zapremine
cistijerne .Najvei dozvoljeni stepen punjenja cistijerne koja prevozi tenost proraunava:
savjetnik za bezbjednost u transportu opasnog tereta .Stepen punjenja cistijerne koja prevozi
45
tenost je vaan zbog bezbjednosti prevoza, jer se mora ostaviti slobodan prostor za irenje
materije, odnosno za isparenja . Posle procesa punjenja cistijerne, na cistijerni ne smiju da se
nalaze ostaci materije kojom se cistijerna punila. Ukoliko se prevozi prazna ali neoiene
cistijerna mora biti na isti nain zatvorena i zaptivena kao i u natovarenom stanju. Fleksibilne
cijevi za punjenje i pranjenje, koje nisu fiksno postavljene na cistijernu, u toku prevoza moraju
biti ispranjene. Spojni vodovi izmeu vie nezavisnih, meusobno povezanih cistijerni jedne
transportne jedinice, u toku prevoza moraju bit ispranjeni.
Automatski sistem protiv blokiranja tokova pri koenju (ABS) kod vozila FL, AT i OX,
je obavezan. Sistem za dugotrajno koenje usporiva (retarder), kod vozila FL, AT i OX ija
je ukupna masa vea od 16 tona, je obavezan. Ureaj za ograniavanje brzine kod vozila FL,
AT i OX a ija je ukupna masa vea od 3,5 tone, je obavezan.Podeena vrijednost za
maksimalnu brzinu, na ureaju za ograniavanje brzine kod vozila FL, AT i OX, treba da bude
90 km/h.
Prilikom utakanja istakanja cistijerna se obavezno uzemljuje radi sprijeavanja
nagomilavanja i odvoenja statikog elektriciteta. Statiki elektricitet se kod utakanja
istakanja pojavljuje usled trenja pri proticanju tenosti kroz cjevovod, radi ega se mora
ograniiti brzina punjenja/pranjenja cistijerne.
Pod pojmom "uzemljenje", podrazumijeva se: dobra elektrina veza izmeu asije vozila i
zemlje.
Uzemljenje cistijerne prilikom punjenja i pranjenja je vano zbog opasnosti od pojave
varnice usled pojave statikog elektriciteta.
Za vrijeme istakanja motor vozila moe biti u radu samo ako slui za pogon pumpe na
vozilu.
Ako se za odreenu materiju koja se prevozi zahtijeva vozilo tipa FL, mogue je koristiti
samo vozilo FL. Ako se za odreenu materiju koja se prevozi zahtijeva vozilo tipa OX,
mogue je koristiti samo vozilo OX. Ako se za odreenu materiju koja se prevozi zahtijeva
vozilo tipa AT, mogue je koristiti vozilo AT, FL, ili OX.
Glavni baterijski prekida ( glavna sklopka za prekid strujnih krugova) za iskljuenje
struje na vozilu nalazi se kod akumulatora odnosno to blie akumulatoru.Prekida za
ukljuivanje i iskljuivanje glavne sklopke za prekid strujnih krugova sa direktnom ili
daljinskom komandom elektrinih kola za iskljuenje struje na vozilu nalazi se u kabini na
dohvat ruke vozau.
Kleme akumulatora moraju biti izolovane i pokrivene zatitnim poklopcem, a.zabranjena
je upotreba sijalica sa navojnim grlom.
10.2 ADR sertifikat za vozilo
ADR odobrenje za vozila predstavla potvrdu nadlene institucije da pojedinano

vozilo namijenjeno za transport opasnih materija zadovolava relevantne tehnike zahtjeve kao
EX/II, EX/III, FL, OX ili AT vozilo ili kao MEMU.
EX/II, EX/III, FL, OX i AT vozila i MEMU podleu jednom godinje kontroli tehnikih
karakteristika u zemli u kojoj su i registrovana kako bi se osiguralo da zadovolavaju relevantne
propise iz ovog dijela kao i propise u okviru vaeih nacionalnih propisa iz oblasti opte
bezbjednosti a koji se odnose na koenje, svetlosnu opremu ...;
Usaglaenost vozila mora biti ovjerena ili produenjem vanosti sertifikata ili izdavanjem
novog sertifikata.
46
Usaglaenost EX/II, EX/III, FL, OX i AT vozila i MEMU predmet je sertifikata o
odobrenju (sertifikata o odobrenju za vozila za transport odreene opasne materije) koji za
svako vozilo pojedinano izdaju nadleni organi zemle u kojoj je to vozilo registrovano, pod
uslovom da prethodno podvrgnu tehnikoj kontroli.
Sertifikat, izdat od strane nadlene institucije se prihvata na teritorijama zemalja
potpisnica ADR sporazuma, sve do isteka njegove vanosti.
Dimenzije Sertifikata moraju biti 210 mm x 297 mm (format A4). Mogu da se
koriste i prednja i zadnja strana. Sertifikat mora biti bijele boje sa ruiastom prugom
izvuenom po dijagonali.
Ovaj sertifikat mora biti ispunjen na zvaninom jeziku ili na jednom od zvaninih jezika
zemle koja ga izdaje. Ako ovaj jezik nije engleski, francuski ili njemaki, naslov Sertifikata
i bilo koje primjedbe koju su oznaene u sertifikatu pod brojem 11, moraju biti napisane na
engleskom, francuskom ili nemakom jeziku.
Sertifikat vai najkasnije jednu godinu dana od dana obavlanja kontrole tehnikih
karakteristika koja je prethodila njegovom izdavanju. Naredni termin se, meutim, vezuje za
poslednji datum zvaninog isteka vanosti, ukoliko je kontrola tehnikih karakteristika izvrena
u vremenskom intervalu od mjesec dana prije ili poslije ovog datuma.
47
Slika 35 Obrazac sertifikata o odobrenju za vozila za transport odreenog opasne materije
48
10.3 ADR sertfikat za vozaa
Sertifikat o strunom osposoblavanju vozaa (ADR sertifikat za vozaa) se izdaje nakon

zavretka osnovnog i specijalistikog kursa kursa i poloenog zavrnog ispita
Sertifikat koji dobijaju vozai koji prevoze opasne materije je utvrenog sadraja i oblika.
Izgled i sadraj sertifikata propisani su u ADR sporazumu. Sertifikat o osposobljenosti za
vozae vozila koji prevoze opasne materije izdaje dravni organ nadlean za unutranje poslove.
Sertifikat je pravougaonog oblika, u vidu kartice, dimenzija 86 x 54 mm, izraen od vieslojnog
polikarbonata, u izvedenim tonovima bijele boje s crnim slovima. Sertifikat mora da sadri
dodatne sigurnosne zatite poput holograma, UV otisaka ili zatienog oblika.
Obrazac sertifikata popunjava se na jeziku zemlje koja ga izdaje i na engleskom jeziku.
ADR sertifikat za vozaa vai pet godina.
ADR SERTIFIKAT O OBUCI VOZAA / ADR DRIVER TRAINING CERTIFICATE
MNE
1. BROJ SERTIFIKATA/CERTIFICATE
No
2. PREZIME /SURNAME
FOTOGRAFIJA VOZAA 3.IME ILI IMENA/OTHER NAME(S)
4. DATUM ROENJA/DATE OF BIRTH
5. DRAVLJANSTVO/ NATIONALITY
6. POTPIS VOZAA / DRIVER SIGNATURE
7. ORGAN IZDAVANJA/ISSUING BODY
8.DATUM VAENJA/ VALID TO
Slika 36 Lice sertifikata
VAI ZA KLASU(E) ILI UN. BR.: / VALID FOR CLASS(ES) OR UN Nos.:
U CISTIJERNAMA:TANKSDRUGAIJE OD CISTIJERNI /OTHER THAN TANKS
9. 10.
Slika 37 Nalije sertifikata
49
11. ZABRANE ZAJEDNIKOG UTOVARA
Vrlo bitan segment kada je u pitanju utovar je kompatibilnost opasnih materija koje se
prevoze.
Komadi za otpremu sa razliitim oznakama opasnosti ne smiju se tovariti zajedno u vozilo
ili kontejner, sem ukoliko zajedniki utovar nije dozvolen u skladu sa dolje prikazanom tabelom,
na osnovu oznaka opasnosti kojima su oznaeni.
U daljem tekstu prikazana je tabela, u skladu sa ADR-om, koja tano propisuje zajedniki
utovar opasnih materija.
Oznaka 2.1, 4.1 5.2 7A,

opasno- 1 1.4 1.5 1.6 2.2, 3 4.1 4.2 4.3 5.1 5.2 6.1 6.2 7B, 8 9
+1 +1
sti 2.3 7C
1 (d) (b)
(a)
1.4 (a) (a) (a) (a) (a) (a) (a) (a) (a) (a) (a) (b)
vidi 7.5.2.2 (c)
1.5 (b)
1.6 (b)
2.1, 2.2,
(a) X X X X X X X X X X X X
2.3
3 (a) X X X X X X X X X X X X
4.1 (a) X X X X X X X X X X X X
4.1 + 1 (a) X
5.1 (d) (a) X X X X X X X X X X X X
5.2 (a) X X X X X X X X X X X X X
5.2 + 1 (a) X X
7A,
7B, (a) X X X X X X X X X X X X
7C
8 (a) X X X X X X X X X X X X
(a)
9 (b) (b) (b) (b) X X X X X X X X X X X X

(c)
X Zajedniki utovar je dozvolen.

(a) Zajedniki utovar sa materijama i predmetima grupe kompatibilnosti 1.4S je dozvoleno.
(b) Zajedniki utovar materije klase 1 sa sredstvima za spasavanje klase 9 (UN brojevi 2990,
3072 i 3268) je dozvoleno.
(c) Zajedniki utovar sigurnosnih ureaja, pirotehnikih podklase 1.4, grupe kompatibilnosti
G (UN 0503) i sigurnosnih ureaja, na elektrini pogon klase 9 (UN 3268) je dozvoleno.
(d) Zajedniki utovar eksplozivnih materija (izuzev UN 0083 eksploziv tipa C) sa
amonijum-nitratom (UN brojevi 1942 i 2067), nirati alkalimetala i nitrati zemno-
alkalimetala je dozvoleno, pod uslovom da se jedinica u pogledu postavlanja velikih
oznaka (plakata), razdvajanja, tovarenja i maksimalno dozvolenog tovara tretira kao
50
eksplozivne materije klase 1. U nitrate alkalimetala spadaju cezijumnitrat (UN 1451),
litijumnitrat (UN 2722), kalijumnitrat (UN 1486), rubidijumnitrat (UN 1477) i
natrijumnitrat (UN 1498). U nitrate zemnoalkalimetala spadaju barijumnitrat (UN 1446)
berilijumnitrat (UN 2464) kalcijumnitrat (UN 1454) magnezijumnitrat (UN 1474)
stroncijumnitrat (UN 1507).
Komadi za otpremu koji sadre materije ili predmete klase 1 ali su svrstani u razliite
grupe kompatibilnosti, ne smiju se utovarati zajedno u vozilo ili kontejner, ukoliko prema dole
prikazanoj tabeli za odnosne grupe kompatibilnosti nije dozvoleno zajedniko tovarenje.
Grupe
kompati- A B C D E F G H J L N S
bilnosti
A X
B X (a) X
C X X X X (b), (c) X
D (a) X X X X (b), (c) X
E X X X X (b), (c) X
F X X
G X X X X X
H X X
J X X
L (d)
N (b), (c) (b), (c) (b), (c) (b) X
S X X X X X X X X X X
X Zajedniki utovar je dozvolen.

(a) Komadi za otpremu sa predmetima grupe kompatibilnosti B i komadi za otpremu sa
materijama ili predmetima grupe kompatibilnosti D mogu se zajedno tovariti u vozilo ili
kontejner, pod uslovom da su efikasno razdvojeni, tako da ne postoji opasnost od
prenoenja eksplozije sa predmeta grupe kompatibilnosti B na materije ili predmete
grupe kompatibilnosti D. Razdvajanje se objezbeuje korienjem odvojenih odelaka ili
stavlanjem jedne od dvije vrste eksplozivnih materija ili predmeta sa eksplozivnom
materijom u poseban sistem posuda. Obje metode razdvajanja moraju biti dozvolene od
strane nadlenog organa.
(b) Razliite vrste predmeta klasifikacije 1.6 grupe kompatibilnosti N mogu se zajedno
u tovarati samo kao predmeti klasifikacije 1.6 grupe kompatibilnosti N, pod uslovom da
je ispitivanjima ili na osnovu analogije dokazano da ne postoji dodatna opasnost od
detonacije putem prenoenja izmeu predmeta. U suprotnom, tretiraju se kao predmeti
podklase 1.1.
(c) Ako se predmeti grupe kompatibilnosti N tovare zajedno sa materijama ili predmetima
grupa kompatibilnosti C, D ili E, predmeti grupe kompatibilnosti N tretiraju se kao
da poseduju osobine grupe kompatibilnosti D.
(d) Komadi za otpremu sa materijama ili predmetima grupe kompatibilnosti L mogu se
tovariti u vozilo ili kontejner zajedno sa materijama i predmetima iste vrste iz ove grupe
kompatibilnosti.
51
12. TRANSPORTNA OGRANIENJA
Prema ADR u , ulazak opasne materije na teritoriju neke dr ave moe biti podloan
propisima ili zabranama, koji su donijeti na nacionalnom nivou i objavljeni na odgovarajui
nain. Ovi propisi nijesu sadrani u ADR-u.
PRIMJERI:
Saobraajni znak na slici oznaava:
Slika 38 Zabrana saobraaja vozilima koja prevoze opasne materije
Saobraajni znak na slici oznaava:
Slika 39 Zabrana saoraaja vozilima koja prevoze eksploziv ili neke lako zapaljive materije
Kada se vozila kojima se transportuju materije i predmeti klase 1 kreu u konvoju,

izmeu svake dvije transportne jedinice mora se odravati meusobno rastojanje od najmanje 50
m.Nadleni organi mogu utvrditi pravila o redosledu unutar konvoja ili o njihovom sastavu.
Vozilo koje prevozi opasne materije i koje je zaustavljeno na putu usled kvara nou ili po magli
obeljeava se na sledei nain: ispred i iza vozila postavljaju se trepue narandaste lampe
vidljive sa udaljenosti od najmanje 150 metara;
12.1 Ogranienja za tunele
Pri primjeni ogranienja za prolazak vozila sa opasnim materijama kroz tunele, nadleni
organ mora svrstati drumski tunel u jednu od kategorija tunela. Pri tome treba voditi rauna o
karakteristikama tunela, procjeni rizika ukluujui pogodnost i raspoloivost alternativnih puteva
i vidova saobraaja i imajui u vidu upravlanje saobraajem . Isti tunel moe biti svrstan u vie
kategorija, npr. u zavisnosti od asova u toku dana ili dana u nedeli itd.
12.1.1. Kategorizacija tunela

Kategorizacija se bazira na pretpostavci, da u tunelu postoje tri glavne
opasnosti, koje mogu dovesti do mnogobrojnih rtava ili ozbilne tete na
graevini tunela od:
52
(a) eksplozije;
(b) oslobaanja otrovnih gasova ili isparenja otrovnih tenosti;
(c) poara.
Tuneli su svrstani u sledeih pet kategorija:

Tuneli kategorije A: Nema ogranienja za prevoz opasne materije;
Tuneli kategorije B: Ogranienja za prevoz opasne materije koji moe dovesti do velikih
eksplozija;
Tuneli kategorije C: Ogranienja za prevoz opasne materije, koji moe da dovede do
jako velike eksplozije, velike eksplozije ili do obimnog oslobaanja otrovnih materija.
Tuneli kategorije D: Ogranienja za prevoz opasne materije koji moe da dovede do
jako velike eksplozije, do velike eksplozije, do obimnog oslobaanja otrovnih materija ili
do velikog poara;
Tuneli kategorije E: Ogranienja za sve opasne materije sa izuzetkom radioaktivnih
materija i klinikog otpada i za sve opasne materije ako koliina koja se transportuje
premauje 8 tona ukupne bruto mase po transportnoj jedninici.
Slika 40
Odredbe iz ovog poglavla primenjuju se kada postoje ogranienja za prolazak vozila kroz
tunele u okviru putne mree.
12.1.2. Saobraajni znaci ili signalizacija za regulisanje prolaska vozila koja su natovarena
opasnim materijama
Na kategoriju tunela, koju datom tunelu dodjeluje nadleni organ u svrhu

ograniavanja prolaska transportnim jedinicama kojima se transportuje opasna materija, ukazuju
sledei znaci i signalizacija:
53
Znak i signalizacija Kategorija tunela
Bez znaka Tunel kategorije A
Znak sa dopunskom tablom na kojoj je slovo B Tunel kategorije B
Znak sa dopunskom tablom na kojoj je slovo C Tunel kategorije C
Znak sa dopunskom tablom na kojoj je slovo D Tunel kategorije D
Znak sa dopunskom tablom na kojoj je slovo E Tunel kategorije E
12.1.3. Kdovi ogranienja prolaska kroz tunele

Ogranienja prilikom transporta posebnih opasnih materija kroz tunele zasnivaju se na
kdovima ogranienja prolaska kroz tunele ovih materija.
Kada se u transportnoj jedinici nalazi nekoliko vrsta opasne materije, sve sa razliitim
kdovima ogranienja prolaska kroz tunele, cijelom transportu dodjeluje se najstroiji od ovih
kdova.
Opasne materije koji se transportuju kao male koliine ne podlijeu ogranienju prolaska
kroz tunele i ne uzimaju se u obzir prilikom odreivanja kda ogranienja prolaska kroz
tunele koji se dodjeluje cijelom tovaru u transportnoj jedinici.
Kd ogranienja
za tunele
celokupnog Ogranienje
materije
B Zabrana prolaska kroz tunele B, C, D i E kategorije
B1000C Transport kod kojeg neto masa eksploziva po transportnoj jedinici
- premauje 1 000 kg: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije B, C, D i E;
- ne premauje 1 000 kg: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije C, D i E
B/D Transport u cistijernama: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije B, C, D i E; Drugi
transporti: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije D i E
B/E Transport u cistijernama: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije B, C, D i E; Drugi
transporti: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije E
C Zabrana prolaska kroz tunele C, D i E kategorije
C5000D Transport kod kojeg neto masa eksploziva po transportnoj jedinici
- premauje 5.000 kg: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije C, D i E;
- ne premauje 5.000 kg: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije D i E
C/D Transport u cistijernama: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije C, D i E; Drugi
transporti: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije D i E
C/E Transport u cistijernama: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije C, D i E; Drugi
transporti: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije E
D Zabrana prolaska kroz tunele D i E kategorije
D/E Transport u rasutom stanju ili u cistijernama: Zabrana prolaska kroz tunele
kategorije D i E;
Drugi transporti: Zabrana prolaska kroz tunele kategorije E
E Zabrana prolaska kroz tunele E kategorije
Dozvola prolaska kroz sve tunele (za UN brojeve 2919 i 3331 vidi takoe
-
8.6.3.1)
54
Ako je pristup tunelima ogranien ili su propisani alternativni putni pravci, saobraajni
znaci moraju imati dodatne table kako sledi:
Nema znaka: bez ogranienja;
Znak sa dodatnom tablom, sa naznakom slova B: vai za vozila sa opasnim materijama,
koja nisu dozvolena u tunelima kategorije B;
Znak sa dodatnom tablom, sa naznakom slova C: vai za vozila sa opasnim materijama,
koja nisu dozvolena u tunelima kategorije C;
Znak sa dodatnom tablom, sa naznakom slova D: vai za vozila sa opasnim materijama,
koja nisu dozvolena u tunelima kategorije D;
Znak sa dodatnom tablom, sa naznakom slova E: vai za vozila sa opasnim materijama,
koja nisu dozvolena u tunelima kategorije E;
Ogranienja moraju biti zvanino objavlena i pristupana javnosti.
13. CISTIJERNE
Cistijerna predstavlja dio transportne jedinice sa opremom za rukovanje i konstruktivnom

opremom. Pojam cistijerna obuhvata kontejner cistijerne, prenosive cistijerne, demontane
cistijerne i trajno privrene cistijerne ukluujui i cistijerne kao elemente baterijskih vozila ili
MEGC
Vozilo cistijerna je vozilo sa jednim ili vie trajno privrenih cistijerni za transport
tenih, gasovitih, prakastih ili zrnastih materija. Sastoji se osim samog vozila ili voznog
postola od jednog ili vie tijela cistijerni, njihovih djelova opreme i djelova za spajanje sa
vozilom, ili voznim postolem.
Kontejner cistijerna predstavlja sredstvo za transport opasnih materija i sastoji se od
tijela i djelova opreme, ukluujui ureaje, koji omoguavaju premjetanje kontejner cistijerne
bez bitne promjene poloaja ravnotee i koristi se za transport gasovitih, tenih, prakastih i
zrnastih materija.
Slika 41 Kontejner cistijerna
Trajno privrena cistijerna predstavlja cistijernu zapremine od preko 1.000 litara

koja je trajno privrena za vozilo ili predstavla sastavni dio donjeg stroja takvih vozila.
55
Dosije za cistijerne je dokument koji sadri sve tehniki relevantne informacije koje se
odnose na cistijerne, kao to su atesti i sertifikati navedeni.
U cistijernu namenjenu za prevoz opasnih materija, moe biti utovaren samo teret koji
odgovara kdu cistijerne.
13.1 Kodiranje cistijerni za klasu 2
Kod cistijerne sastoji se iz etiri dijela kda a koja imaju sledee znaenje:
Dio Opis Kd cistijerne

1 Tip cistijerne, baterijskog vozila C= cistijerna, baterijsko vozilo
ili MEGC ili MEGC za komprimovane gasove;
P= cistijerna, baterijsko vozilo
ili MEGC za tene gasove ili gasove rastvorene pod pritiskom;
R= cistijerna za duboko rashlaene tene gasove.
2 Proraunski pritisak x= brojana vrijednost odgovarajueg najmanjeg
ispitnog pritiska u barima najmanji proraunski pritisak
u barima
3 Otvori B = cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje na dnu sa
3 zatvaraa ili baterijsko vozilo ili MEGC sa otvorima ispod
nivoa tenosti ili za komprimovane gasove;
C = cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje odozgo sa 3
zatvaraa, koja je ispod nivoa tenosti opremlena samo sa
otvorima za ienje;
D = cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje odozgo sa
3 zatvaraa; ili baterijsko vozilo ili MEGC bez otvora ispod
nivoa tenosti.
4 Sigurnosni ventil N = cistijerna, baterijsko vozilo ili MEGC sa sigurnosnim
ventilom koja nije hermetiki zatvorena;
H = hermetiki zatvorena cistijerna, baterijsko vozilo ili MEGC
Kodovi cistijerni koje su namijenjene za prevoz opasnih materija klase 2 poinju sa

slovima C ili P ili R.
56
13.2 Hijerarhija cistijerni za klasu 2
Kd cistijerne Drugi kd (kdovi), koji je (su) dozvolen(i) za materije pod ovim kodom
C*BN C#BN, C#CN, C#DN, C#BH, C#CH, C#DH C*BH, C#BH, C#CH, C#DH
C*CN C#CN, C#DN, C#CH, C#DH
C*CH C#CH, C#DH
C*DN C#DN, C#DH
C*DH C#DH
P*BN P#BN, P#CN, P#DN, P#BH, P#DH
P*BH P#BH, P#CH, P#DH
P*CN P#CN, P#DN, P#CH, P#DH
P*CH P#CH, P#DH
P*DN PC#DN, P#DH
P*DH P#DH
R*BN R#BN, R#CN, R#DN
R*CN R#CN, R#DN
R*DN R#DN
Brojevi # moraju biti vei ili ravni broju *.
13.3 Uslovi punjenja i ispitni pritisci
Ispitni pritisak za cistijerne, koje su namijenjene za transport komprimovanih gasova mora

iznositi najmanje kao 1,5-struki radni pritisak
Ispitni pritisak za cistijerne, koje su namijenjene za transport:tenih gasova pod visokim
pritiskom I rastvorenih gasova mora biti takav, da pri punjenju tijela cistijerne do najveeg stepena
punjenja, pritisak materije na 55 C za cistijerne sa termikom izolacijom, odn. na 65 C za
cistijerne bez termike izolacije ne premai ispitni pritisak.
Ispitni pritisak za cistijerne namenjene za transport tenih gasova pod niskim pritiskom,
je:
a) ako je cistijerna opremlena termikom izolacijom, najmanje jednak pritisku pare tene
materije na 60C, umanjenom za 0,1 MPa (1 bar), ali najmanje 1 MPa (10 bar);
b) ako cistijerna nije opremlena termikom izolacijom, najmanje jednak pritisku pare tene
materije na 65 C, umanjenom za 0,1 MPa (1 bar), ali najmanje 1 MPa (10 bar).
Najvea dozvolena masa punjenja po litri zapremine rauna se kako slijedi: najvea
dozvolena masa punjenja po litri zapremine = 0,95 x gustina tene faze na 50 C (u kg/l), pri
emu parna faza ne smije nestati ispod 60 C.
Ako prenik tijela cistijerne iznosi manje od 1,5 metara, vae vrijednosti ispitnog pritiska
i najveeg dozvolenog stepena punjenja shodno odgovarajuem uputstvu (uputstvo za
pakovanje P200 iz ADR-a).
Ispitni pritisak za cistijerne, koje su namijenjene za transport duboko rashlaenih tenih
gasova mora iznositi najmanje kao 1,3-struki najvei dozvoleni radni pritisak naveden na
cistijerni, ali ne manje od 300 kPa (3 bar) (nadpritisak); za cistijerne sa vakuum izolacijom
ispitni pritisak mora iznositi najmanje kao 1,3- struki najvei dozvoleni radni pritisak uvean za
100 kPa (1 bar).
57
13.4 Kodiranje cisterni, za klase 1 i 3 do 9
Kod cistijerne sastoji se iz etiri dijela kda a koja imaju sledee znaenje:
Dio Opis Kd cistijerne

1 Tip cistijerne L = cistijerna za materije u tenom stanju (tene ili vrste materije,
koje se predaju na transport u rastoplenom stanju);
S = cistijerna za materije u vrstom (prakastom ili zrnastom)
2 Proraunski pritisak stanju.
G = minimalni proraunski pritisak prema optim
zahtjevima ADR-a 6.8.2.1.14;
1,5; 2,65; 4; 10; 15 ili 21 = minimalni proraunski pritisak u
barima
3 Otvori A = cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje na dnu sa 2
zatvaraa;
B= cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje na dnu sa 3
zatvaraa
C= cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje odozgo, koja
ispod nivoa tenosti ima samo otvore za ienje;
D = cistijerna sa otvorima za punjenje ili pranjenje odozgo bez
otvora ispod nivoa tenosti.
4 Sigurnosni ventil V= cistijerna sa ureajem za odzraivanje prema ADR -u 6.8.2.2.6,
bez ureaja za spreavanje irenja plamena; ili
cistijerna koja nije otporna na pritisak izazvan
eksplozijom, otporna na ok;
F= cistijerna sa ureajem za provjetravanje prema ADR-u

6.8.2.2.6 sa ureajem za sprjeavanje irenja plamena; ili
cistijerna koja je otporna na pritisak izazvan eksplozijom,
otporna na ok;
N= cistijerna bez ureaja za odzraivanje prema ADR-u 6.8.2.2.6,
koja nije hermetiki zatvorena;
H= hermetiki zatvorena cistijerna
Kodovi cistijerni koje su namijenjene za prevoz opasnih materija klase 1, 3-9 poinju sa slovima
S ili L.
13.5 Hijerarhija cistijerni, za klase 1 i 3 do 9
Cistijerne sa drugaijim kdovima od onih koji su navedeni u ovoj tabeli ili u tabeli A,
poglavla 3.2, ADR a, smiju se takoe koristiti, pod uslovom, da svaki element (broj ili slovo)
djelova 1 do 4 ovih kdova cistjerni odgovara istom ili veem bezbjednosnom nivou nego
odgovarajui element kda cistijerne i to prema sledeem rastuem redosledu:
Dio 1: tip cistijerne S L
Dio 2: Proraunski pritisak
G 1.5 2.65 4 10 15 21 bar
Dio 3: Otvori
58
A B C D
Dio 4: Sigurnosni ventil/ureaj V F N H.
Na primjer:
Cistijerna sa kdom L10CN je odobrena za transport materije, kojoj je dodijelen kd
L4BN;
Cistijerna sa kdom L4BN je odobren za transport materije, kojoj je dodijelen kd SGAN;
59

ADR

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

ADR

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

LITERATURA ZA STRUNO

OSPOSOBLJAVANJE LICA KOJA PREVOZE

Podgorica, jun 2016.

2. BEZBJEDNOSNI ZAHTJEVI UESNIKA

Bezbjednosni zahtjevi glavnih uesnika, poev od poiljaoca, preko vozaa, prevoznika i

2.1 Obaveze poiljaoca

2.2 Obaveze prevoznika

Prevoznik prije zapoinjanja prevoza mora da:

Primalac kao sljedei uesnik duan je da:

2.4 Obaveze utovaraa

Utovara ima sledee obaveze:

2.5 Obaveze punioca

Obaveze punioca su sledee:

2.6 Obaveze istovaraa

Obaveze istovaraa su sledee:

2.7 Obaveze vozaa

3. BEZBJEDNOSNI ZAHTJEVI ZA UTOVAR I ISTOVAR

Utovar i istovar opasnih materija moe da se vri samo na mjestima na kojima se ne

Neoiena, prazna ambalaa (ukluujui IBC i veliku ambalau), cistijerne (ukluujui

4. PODJELA OPASNIH MATERIJA I GLAVNE VRSTE

Prema fiziko-hemijskim osobinama sve opasne materije su prema ADR-u

Klasa 1: eksplozivne materije i predmeti;

Opasne materije, klasifikuju se na osnovu njihovih osobina u odreenu klasu, u skladu sa

Klasa 1: Eksplozivne materije i predmeti sa eksplozivnim materijama

Gasovi mogu biti:

Materije i predmeti klase 2 u zavisnosti od njihovih opasnih osobina svrstavaju se u

Na primjer: Materije i predmeti klase 2 koji su u zavisnosti od njihovih opasnih osobina

Klasa 3: Zapalive tene materije

Zapaljive tenosti su tenosti ili smjee tenosti koje na temperaturi od 50 C imaju

Na primjer: Materije i predmeti klase 3 koje imaju klasifikacioni kod FC predstavljaju:

Klasa 4.1: Zapalive vrste materije, samoreagujue materije i desenzitizovane

Klasa 4.2: Samozapalive materije

Pojam klase 4.2. obuhvata:

Glavna opasnost od materija i predmeta klase 4.2 je opasnost od samozapaljenja.

Klasa 5.1: Oksidirajue materije

Klasa 5.2: Organski peroksidi

Pojam klase 5.2 obuhvata organske perokside i preparate organskih peroksida.

Klasa 6.1: Otrovne materije

Klasa 6.2: Zarazne materije

Klasa 7: Radioaktivni materija

Klasa 8: Nagrizajue materije

Opasne materije, sa izuzetkom materija klasa 1, 2, 5.2, 6.2 i 7 kao i sa izuzetkom

Predmeti se ne svrstavaju u ambalanu grupu.

5. OPTI ZAHTJEVI ZA TRANSPORTNE JEDINICE I

5.1 Dokumenta koja treba da se nalaze u transportnoj jedinici

Kao dodatak dokumentaciji koja se zahtijeva u skladu sa drugim propisima (Zakon

5.2 Opti podaci koje sadri isprava o prevozu i upustvo o posebnim

Na primjer: UN 1098 ALILALKOHOL, 6.1 (3), I, (C/D) ili

Podaci koji se zahtijevaju za transportni dokument moraju da budu itlivi.

Biljeke koje moraju da se unose u dokumenat, moraju da budu navedene na jednom od

1. Pokrenuti sistem koenja, ugasiti motor i odvojiti akumulator upotrebom glavnog

Eksplozivne materije i Mala opasnost od eksplozije i poara. Potraiti zatitu.

Zapalivi gasovi Opasnost od poara. Opasnost od Potraiti zatitu.

Otrovni gasovi Opasnost od trovanja. Upotrebiti zatitnu

Zapalive vrste Opasnost od poara. Zapaliva ili

Oksidirajue materije Opasnost od snane reakcije, (za)palenje i Izbjegavati mijeanje sa

Otrovne materije Opasnost od trovanja pri udisanju, dodiru sa Upotrebiti zatitnu

Napomena: 1. Za opasne materije sa viestrukom opasnou i za mjeoviti tovar mora biti

5.4 Bezbjednosni zahtjevi koje treba da ispuni posada vozila

Izuzimajui lanove posade vozila, zabranjeno je vriti transport putnika transportnim

5.5 Prijava vanrednog dogaaja

Vrlo znaajan segment u dijelu preduzimanja mjera bezbjednosti predstavlja posjedovanje

6.1 Protivpoarna oprema

Transportne jedinice kojima se opasna materija transportuje opremaju se prenosivim