AutoCAD ( Computer Aid Design projektovanje, crtanje pomou kompjutera ) je jedan od
prvih, ako ne i prvi kompjuterski program, zasnovan na softveru za projektovanje dizajniranje pomou kompjutera. Prva verzija AutoCAD-a je realizovana davne 1982 godine, i bila je namenjena iskljuivo za korienje na PC raunarima. Od 1982 godine AutoCAD se razvijao neverovatnom brzinom, najpre kao 2D aplikacija ( dvodimenzionalno crtanje ), a kasnije i kao 3D aplikacija ( modelovanje u 3 dimenzije ). Korisnici ovog programa danas mogu istovremeno da rade u 2D i 3D okruenju. Postoji jedna verzija AutoCAD LT, koja je predviena iskljuivo za rad u 2D okruenju. AutoCAD je danas jedan od najrasprostranjenijih CAD programa i sastavni je deo razvoja svake kompanije koja se bavi konstruisanjem, projektovanjem, istraivanjem i izradom tehnike dokumentacije. To ne znai da svaka od tih kompanija nema i neke druge jae specijalizovane programe, kao to su SolidWorks, Proegineer, Catia ili njihove posebne specijalizovane verzije. Bez obzira na sve svako tehniko lice inenjer ili tehniar , bilo koje struke ( mainstvo, arhitektura, graevinarstvo, elektrotehnika ili slino, neophodno je da poseduje bar osnovna znanja iz AutoCAD-a. ak i ona lica koja se ne bave direktno konstruisanjem ili projektovanjem, moraju ponekad da pregledaju neku dokumentaciju, tehnike crtee, da vre neke sitne izmene i dorade I da neto analiziraju. AutoCAd program omoguava pored crtanja ili modelovanja i neke manje analize, izraunavanja povrina, teita, zapremina ili analize mehanizama, relativnih kretanja nekih meusobno povezanih delova. Kako je vreme prolazilo tako su se pojavljivale nove verzije AutoCAD-a. Poslednja verzija je AutoCAD 2014. Meutim treba rei da su komande i princip rada u svim verzijama potpuno isti, pogotovu u 2D okruenju. Sve komande za crtanje ( Draw ) i modifikovanje ( Modify ) kao i njihovo korienje su isti, s tom razlikom to se javljaju poneke nove komande. Ona osoba koja je savladala ove komande za crtanje i modifikovanje u nekoj starijoj verziji AutoCAD, ( naprimer verzija 2002) e bez problema koristiti sve te komande i u najnovijim verzijama Auto CAD-a. Isto tako u svim novijim verzijama AutoCAD-a postoji mogunost rada sa klasinim starijim okruenjem CLASSIC. Pa svaki korisnik obuen na starijim varijantama moe to koristiti. Meutim vano je napomenuti da sa novijim verzijama AutoCAD-a menjaju se i korisnika okruenja interfejsi, koji omoguavaju komfornije i lake korienje komandi. Naprimer oznake na ikonicama komandi su jasnije i prihvatljivije, a tulbarovi palete sa alatima su pristupanije i pozicionirane na loginijim mestima. Prva verzija AutoCAD-a sa potpuno novim okruenjem je AutoCAD 2009, kod koje se umesto klasinih komandi i tulbarova nalaze kartice sa odgovarajuim panelima u kojima su grupisane odgovarajue komande, a njihovo korienje je bre i jednostavnije. U ovoj skripti e biti obraena verzija AutoCAD 2010, 2D dvodimenzionalno crtanje. Uspenim savladavanjem ovog kursa kandidat stie neophodna osnovna znanja iz AutoCAD-a, kojima moe u potpunosti samostalno da izvodi sve tehnike crtanja prostih i sloenijih crtea u 2D. Isto tako kandidat je u mogunosti da pregleda i najsloenije tehnike crtee tehnikama zumiranja (uveanja i umanjenja ), kao i da vri izmene na ve postojeim crteima. Neke sloenije tehnike, kao to su prikazi crtea u prostoru modela i prostoru crtea, zatim opisivanje oblika - projekcija u vie pogleda, upotreba atributa, rad sa crteima koji sadre eksterne reference i prikazivanje crtea korienjem vie pogleda su samo napomenuti i objanjeni kao mogunosti a svakako su predmet daljeg usavravanja odnosno vieg nivoa kursa. Vano je napomenuti da ova skripta nemogu da obezbede samostalno uenje kandidata, kao to je to sluaj pri korienju nekih knjiga. Skripta su predviena kao pomono sredstvo za savladavanje predvienog gradiva ali u simbiozi sa predavanjima i obukom kandidata. Ona su i neki vid podsetnika osnovnih tehnika crtanja i ako su u njima obraeni razliiti, reklo bi se ak i sloeniji procesi . Zato se na pojedinim mestima esto pojavljuje komentar : * objanjava predava po potrebi na kursu.