Graevne konstrukcije
KLASINA ILI MONTANA GRADNJA
Prije odluke o gradnji kue valjalo
bi razmisliti graditi li klasino ili
montano. Postoje prednosti i jedno-
ga i drugoga naina gradnje.
Namjera ovoga priloga nije odrediti
prednost jednog ili drugog naina
gradnje, nego informirati itatelje o
osnovnim karakteristikama tih dvaju
naina gradnje usporeujui ih. Da-
nas se esto pojavljuje pitanje top-
linske stabilnosti ljeti, odnosno za-
tita stambenog prostora od pregrija-
vanja zbog visokih vanjskih tempe-
ratura.
Osnovno o nainima gradnje
Klasina se gradnja esto naziva i
mokrom gradnjom jer graevna ve-
ziva sadre vodu koja ishlapljuje.
Izmeu pojedinih faza gradnje pot-
rebno je priekati da proe odreeno
vrijeme, pa je stoga takva gradnja
postupna.
Montana je gradnja slaganje kue
od njezinih sastavnih dijelova. Ti su
sastavni dijelovi izraeni u specijali-
ziranim pogonima i sastavljaju se na
gradilitu. Pri takvoj gradnji, osim
postavljanja osnovne betonske ploe
i podruma, nema mokrih faza i stoga
takva gradnja napreduje bre od kla-
sine. Donedavno je jedina mokra
faza pri montanoj gradnji bila izved-
ba betonskih estriha, no i oni se da-
nas zamjenjuju suhim estrisima.
Kue od opeke i kamena zidaju se
ve stoljeima, taj je obiaj i u na-
im krajevima duboko ukorijenjen,
stoga sa sigurnou moemo rei da
je klasina gradnja jo uvijek ea
od montane.
U Zapadnoj Europi prevladava mon-
tana gradnja koja je bra i do neke
mjere ekoloki prihvatljivija od kla-
sine. Posljednjih nekoliko godina i
GRAEVINAR 60 (2008) 1
u Hrvatskoj je zabiljeen porast mon-
tane gradnje.
Pri klasinoj gradnji moe se narui-
ti projekt koji bi odgovarao svakom
stanaru posebno, s obzirom na veli-
inu i oblik kue, s obzirom na funk-
cionalnu dispoziciju i slino.
Izbor montanih gotovih kua prije
nekoliko desetljea bio je vrlo skro-
man. ak je i oblik bio takav da se
izdaleka vidjelo da je kua monta-
na. Danas se to stanje bitno promije-
nilo jer proizvoai montanih kua
raspolau brojnim tipskim i ogled-
nim kuama. Osim toga, tipski je
projekt samo osnova koja se u dogo-
voru s arhitektom moe promijeniti
(promijeni se raspored prostora, do-
da ili oduzme mansarda).
Ako se dakle usporeuje klasina i
montana gradnja s obzirom na pri-
lagodljivost graevine specifinim
potrebama, dolazi se do zakljuka
da tu gotovo vie nema razlike. Ka-
da je kua izgraena, izvana se vie
ne moe razlikovati radi li se o kla-
sinoj ili montanoj gradnji.
Gradnja
Montana kua od sklapanja ugovo-
ra do useljenja moe biti gotova za
nekoliko mjeseci, stoga je s obzirom
na trajanje gradnje prednost na stra-
ni montane gradnje. Naravno, u
prvoj fazi gradnje treba napraviti
iskop za temelje po uputama proiz-
voaa. eli li se imati kuu s pod-
rumom, na klasian se nain izgradi
podrum s ploom iznad podruma.
Tu fazu gradnje ne treba nuno iz-
vesti proizvoa kue, ve investito-
ru najpovoljniji izvoa.
U drugoj fazi gradnje proizvoa
postavlja unaprijed pripremljene
vanjske i unutarnje zidove, u koje je
ve ugraena toplinska izolacija. U
vanjske su zidove ve ugraeni i
prozori, a isto su tako umetnute i
cijevi za instalacijske vodove. Zatim
slijedi izvedba stropova, zidnih ob-
loga i krovne konstrukcije. Kua je
tako pod krovom za dva dana, a do
kraja je sastavljena u deset dana. Sve
krovopokrivake i limarske radove
moe izvesti proizvoa kue ili ne-
ki drugi, povoljniji izvoa. Slijedi
polaganje betonskih ili suhih estriha
te zavrni radovi: polaganje kerami-
ke, podnih obloga i drugi radovi kao
i pri klasinoj gradnji. Prednosti su
takve brze gradnje i u tome da za grad-
nju svi proizvoai mogu osigurati
instruktora koji e nadzirati gradnju
Nakon izgradnje montane kue br-
e se ureuje i njezin okoli, to je
takoer odreena, iako ne bitna, pred-
nost montane pred klasinom grad-
njom.
Ugodnost stanovanja
Stambena ugodnost unutarnjih pros-
tora postie se dobrom izolacijom i
dobrom paropropusnou. Vanjski
se zid gotove, tj. montane kue u
odreenoj prednosti pred onim kla-
sine kue s obzirom na paropropus-
nost. S obzirom na akumulaciju to-
pline u prednosti je vanjski zid kla-
sine kue koji uz dobru izolaciju
ima dobru akumulaciju topline. Da-
nju se zidovi polako zagriju, a nou
polagano gube toplinu. To svojstvo
nemaju montani zidovi.
U propisima o toplinskoj zatiti od-
reeni su najvei doputeni prolasci
topline graevnih konstrukcija za
zimske projektne uvjete. Ljeti graev-
ne konstrukcije moraju tititi stam-
beni prostor od pregrijavanja zbog
visokih vanjskih temperatura i ap-
sorbiranoga suneva zraenja na
vanjske povrine konstrukcija. Ne
propisuju se zahtjevi s obzirom na
81
Graevne konstrukcije
proraun guenja temperature i tem-
peraturnoga kanjenja. Proraun
temperaturnoga kanjenja u vanjskim
konstrukcijama zgrade izbjegava se
jer je zahtijevanu najmanju vrijed-
nost faktora () za vanjske zidove u
suvremenoj montanoj gradnji teko
postii. Vee temperaturno kanje-
nje postie se dostatnom masom i
rasporedom ugraenih materijala,
raunano na m2 izolacijskoga sloja
ili obloge.
Temperatura vanjskoga zraka i vanj-
skih povrina konstrukcije oscilira u
razdoblju od 24 sata. Amplituda tem-
peraturnoga vala prodire kroz kons-
trukciju i pri tome se smanjuje gu-
i. Karakteristina je vrijednost, s
kojom se opisuje toplinska stabilnost
konstrukcije, guenje temperature.
Faktor guenja jest odnos amplitude
temperaturne oscilacije vanjskoga
Tablica 1. Najmanje vrijednosti temperaturnoga guenja graevnih konstrukcija
Graevna konstrukcija
ravni krov
sve vanjske konstrukcije osim onih
orijentiranih na sjever
vanjske konstrukcije orijentirane na sjever
zraka i amplitude temperaturne osci-
lacije unutarnje povrine. U tablici 1.
prikazane su najmanje vrijednosti za
guenje koje u novim propisima jo
nisu obuhvaene.
Navedeni zahtjevi nisu obvezatni:
x za vanjske graevne konstrukcije
i krovove sa slojem za prozrai-
vanje ako je masa osnovne kons-
trukcije na jedinicu povrine ve-
a od 100 kg/m2
x za krovove sa slojem za prozra-
ivanje ako je toplinska prolaz-
nost konstrukcija nia od 0,35
W/m2K.
Vrijeme koje protee izmeu pojave
najvie temperature vanjskoga zraka
i pojave najvie temperature na unu-
tarnjoj povrini konstrukcije zove se
fazni pomak, odnosno temperaturno
kanjenje (K).
82
Faktor K pokazuje kroz koliko e se
vremena najvia oscilirana tempera-
tura s jedne strane konstrukcije po-
javiti na drugoj strani. Temperaturno
kanjenje pri ocjeni toplinske stabil-
Tablica 2. Faktor temperaturnoga kanjenja za vanjske zidove
Graevna konstrukcija
vanjski zidovi orijentirani na zapad i JZ
vanjski zidovi orijentirani na jug i JV
vanjski zidovi orijentirani na istok, SV, SZ
Ako je vrijednost v > 35 nema zahtjeva za K
Sola 1. Presjeci kroz vanjski zid klasine i montane gradnje
Najmanji faktor guenja (Q)
25
15
15
nosti konstrukcije pokazuje puno
vie od prorauna faktora guenja
temperature. Faktor temperaturnoga
kanjenja za vanjske zidove jest
izmeu 6 i 8, to se vidi iz tablice 2.
Staklene povrine na vanjskome
platu omoguavaju osvijetljenost
prostora i prirodno grijanje. Stakle-
ne su povrine u ljetnim i prijelaz-
nim mjesecima uzrok pregrijavanja
jer ne akumuliraju toplinu i gue os-
cilacije toplinskoga toka. Tako pro-
zori ne mogu ispuniti zahtjev za top-
linskom stabilnou te se propisuje
da svi prozori orijentirani izmeu
sjeveroistoka i sjeverozapada imaju
vanjska sjenila.
U tablici 3. usporeeni su faktori
guenja i temperaturnoga kanjenja
pri montanoj i klasinoj gardnji.
Iz rezultata se vidi da se pri monta-
noj gradnji postie nii prolaz topli-
ne vanjskoga zida. Iako valja istak-
nuti da pri proraunu prolaska topli-
ne nisu uzeti u obzir toplinski mos-
tovi koji se obino pojavljuju od pro-
zora i nekih drugih mjesta na platu
Minimalni K
8
7
6
zgrade. Za to toniju usporedbu
obiju konstrukcija morao bi se izra-
unati prosjeni prolaz topline gdje
bi se u obzir uzela drvena konstruk-
cija kod montanoga zida. Uzimaju-
i u obzir te injenice, stvarni prolaz
topline obiju sastavljenih konstruk-
cije bitno je vii.
Na slici 1. prikazana su oba presjeka
kroz vanjski zid.
S obzirom na guenja amplitude os-
cilacije temperature i temperaturno-
ga kanjenja ugodnija je klasina
gradnja vanjskoga zida od monta-
noga. U sluaju kada je guenje tem-
perature odnosno faktor Q > 35, tem-
peraturno kanjenje nije vie toliko
odluujue.
Krivo je miljenje da dovoljno ma-
sivna konstrukcija moe sprijeiti
pregrijavanje kue ljeti. Toplina, ko-
ju tijekom dana primi konstrukcija,
mora se osloboditi iz zgrade nonim
prozraivanjem. Broj prozraivanja
mora biti znatno vei nego to je
potrebno za osiguravanje svjeega
zraka u zgradi. U strunoj je litera-
turi navedeno da broj prozraivanja
u zgradi mora biti vei od tri puta na
GRAEVINAR 60 (2008) 1

Tablica 3. Proraun faktora guenja i temperaturnoga kanjenja za vanjske zidove
Vanjski zid - neventilirano proelje , Tv = - 13 C Ti = 20 C Mi = 65 %
MONTANA GRADNJA sastav
konstrukcije
presjek od unutra prema van:
vlaknasta gips ploa G = 15 mm
parna brana - PE folija 0,2 mm
mineralna vuna G = 80 mm
nosiva drvena konstrukcija
mineralna vuna G = 40 mm
horizontalne letve
vlaknasta gips-ploa G = 15 mm
polistiren (stiropor) G = 40 mm
armirana buka G = 4 mm
dekorativna buka G = 4 mm
1. Toplinska prolaznost
U = 0,2 < 0,6 W/m2K
2. Toplinska stabilnost
a) Q = 51,0 > 15 faktor guenja
amplitude oscilacija temperature
b) K = 4,5 < 6 (8) fazni pomak
temperaturno kanjenje
3. Difuzija vodene pare
nema kondenzacije
sat. Na slici 2. prikazane su tempera-
ture u zgradi u ljetnom danu.
U ovom je sluaju napravljen prora-
un prolaska topline i toplinske sta-
bilnosti za klasian nain gradnje
gdje je toplinska izolacija smjetena
na vanjskoj strani.
Pogledajmo to je s akumulacijom
Temperature u zgradi ljeti
GRAEVINAR 60 (2008) 1
KLASINA GRADNJA sastav
konstrukcije
presjek od unutra prema van:
produena vapnena buka G = 20 mm
mreasta uplja opeka G = 190 mm
mineralna vuna G = 100 mm
cementna buka G = 10 mm
proeljna buka G = 10 mm
1. Toplotna prolaznost
U = 0,33 < 0,6 W/m2K
2. Toplinska stabilnost
a) Q = 97,0 > 15 faktor guenja
amplitude oscilacija temperature
b) K = 9,2 > 6 (8) fazni pomak
temperaturno kanjenje
3. Difuzija vodene pare
- vrijeme potrebno za suenje 7,5 dana
< 60 dana
- poveanje sadraja vlage 2,1 %
- navlaivanje i suenje u doputenim
je granicama i manje od 60 dana
topline kod klasinoga zida zimi, s
obzirom na mogue druge naine
ugradnje toplinske izolacije. Misli
se na ugradnju toplinske izolacije na
unutarnju stranu zida i ugradnje top-
linske izolacije izmeu slojeva zida.
Postavljanje sloja toplinske izolacije
na odreeno mjesto u vanjskome zi-
du ima zimi velik utjecaj na akumu-
laciju topline u
graevnim kons-
trukcijama. Poseb-
no je to vano u
razdobljima preki-
da grijanja i pri po-
novnom zagrijava-
nju zgrade. Pri pre-
kidanju grijanja
temperatura se u
prostoru sniava,
dio se akumulira-
ne topline iz zida
oslobaa u prostor.
Ako se napravi
proraun akumu-
Graevne konstrukcije
lirane i osloboene topline za razli-
ito smjetene slojeve toplinske izo-
lacije (na vanjskoj strani, toplinska
izolacija izmeu slojeva, izolacija s
unutarnje strane) moe se zakljuiti:
x neposredni pokazatelj koliine
akumulirane topline jest prosje-
na temperatura zida
x kod svih triju naina ugraivanja
toplinske izolacije prolaz topline
graevne konstrukcije jednaka
x kod svih je triju naina konstruk-
cije unutarnja povrinska tempe-
ratura zida jednaka
x u zidu s vanjskom toplinskom
izolacijom akumulirano je najvi-
e topline (prostor se najsporije
zagrijava i treba najvie energije)
x najmanje akumulirane topline
nalazi se u konstrukcijama s unu-
tarnjom toplinskom izolacijom
x najmanje topline u prekidima gri-
janja oslobaa se u konstrukcija-
ma s unutarnjom toplinskom izo-
lacijom
x najvie topline u prekidima gri-
janja oslobaa se u konstrukcija-
ma s vanjskom toplinskom izola-
cijom
x s najmanje se energije i najbre
zagrijavaju prostori koje okruu-
ju konstrukcije s unutarnjom top-
linskom izolacijom.
Sunevo zraenje apsorbiraju i ma-
sivne konstrukcije, stoga je toplinski
tok u unutranjosti zgrade ovisan o
lokaciji (smjetaju) toplinske izola-
cije u graevnoj konstrukciji.
Iz toga slijedi:
x Ako je toplinska izolacija smje-
tena na vanjskoj strani, vanjska
se povrina jako zagrije. Visoke
povrinske temperature uzrokuju
mehanika optereenja u zavr-
nom sloju. Zbog izolacije vanjs-
koga sloja toplina minimalno pro-
lazi kroza zid u prostor.
x U sluaju toplinske izolacije iz-
meu slojeva konstrukcije sune-
vu energiju prima vanjski masiv-
83
Graevne konstrukcije
ni zid ispred sloja toplinske izola-
cije. Unutarnji toplinski zid zbog
akumulirane je energije (zbog
grijanja) topliji i sporije se hladi.
x U sluaju da je toplinska izolaci-
ja smjetena na unutarnjoj strani,
sunevu energiju akumulira cijeli
masivan zid. Oscilacije su tempe-
rature zida zbog intenzivnijeg
hlaenja nou vee s obzirom na
sva tri primjera smjetanja toplin-
ske izolacije u konstrukciju. Tem-
perature zida su, naime, nie ne-
go u ostalim primjerima, pa je
stoga uinkovitost prihvaanja
suneva zraenja kod zida s unu-
tarnjom toplinskom izolacijom
najvia.
x Prihvaanje suneva zraenja po
vedrom danu najuinkovitije je
kod konstrukcije s nutarnjom to-
plinskom izolacijom. U tom je
sluaju tok topline u prostor naj-
vei.
Ta se pravila ne mogu potvrditi jed-
nostavnim jednadbama za prijenos
topline, samo s odgovarajuim rau-
nalnim programima s kojima se rje-
ava nestacionarni prijenos topline.
Takvim se programima evidentiraju
toplinski odzivi graevnih konstruk-
cija s obzirom na razliitu ugradnju
toplinske izolacije (toplinski tokovi,
toplinski gubici, toplinski dobici i
temperature na unutarnjoj povrini
konstrukcija).
Kod svih rjeenja s obzirom na polo-
aj toplinske izolacije u obzir treba
uzeti prolaz vodene pare jer se kod
debelog sloja toplinske izolacije i
neprozraivanih konstrukcija pojav-
ljuje kondenzacija. Posebno je ta po-
java prisutna u konstrukcijama gdje
je toplinska izolacija postavljena s
unutarnje strane. U takvom sluaju
obvezatno treba provjeriti odgovara
li konstrukcija odgovarajuim krite-
rijima prolaza vodene pare.
84
Uinak dobre toplinske izolacije na
stambenu ugodnost moe pokvariti
premala zrakonepropusnost graevi-
ne, tj. njezinih obodnih konstrukcija.
Premala zrakonepropusnost moe
biti uzrok prevelikih toplinskih gu-
bitaka u sezoni grijanja i uzrok preg-
rijavanja graevine ljeti.
Trajnost
Montana gradnja svoju trajnost mora
s vremenom dokazati, dok klasina
gradnja to ne mora jer se takvim na-
inom gradi ve stoljeima. S obzi-
rom na sigurnost od potresa monta-
no se moe graditi do 9. stupnja Mer-
kalijeve ljestvice (MCS). Pri klasi-
noj gradnji otpornost na potres ovisi
o nainu gradnje. Kako je kod goto-
vih kua glavni konstrukcijski mate-
rijal drvo, postavlja se logino pita-
nje otpornosti na poar. Proizvoai
montanih kua jame da se kue 60
minuta odupiru vatri.
Cijena
Zbog cijene se mnogi radije odluu-
ju za klasinu nego za montanu
gradnju jer se na takav nain moe
graditi u fazama koje imaju vremen-
ski razmak. Gradnja se moe prila-
goditi trenutanim financijskim mo-
gunostima i vremenu. Velika je finan-
cijska uteda izvoenje pojedinih fa-
za gradnje vlastitim snagama.
Proizvoai montanih kua nude
razliite mogunosti prodaje kua
zbog razliitih financijskih mogu-
nosti kupaca. Kua se moe kupiti
do etvrte montane faze, to obu-
hvaa sve potrebne montane rado-
ve. Kua je prema van zavrena, s
krovom i proeljem te zatvorena
(stolarija). Svi obrtniki radovi zatim
se mogu izvesti u aranmanu investi-
tora. Rad od te faze moe se izvoditi
postupno, kao pri klasinoj gradnji.
Prema nekim proraunima, koje su
proveli proizvoai montanih kua,
takva je kua 10 do 15 posto jeftinija
od one graene klasinim nainom
gradnje. To vrijedi za jednake tlocr-
te, jednake izolacijske karakteristike
zidova i prozora.
Takva usporedba koja se bazira na
proraunu samo je orijentacijska,
stoga u obzir treba uzeti odreenu
rezervu.
Zakljuak
S obzirom na konani izgled kue
moe se rei da su oba naina grad-
nje jednakovrijedna. Nabrojati emo
jo neke prednosti klasine gradnje
pred montanom i obrnuto.
Prednosti klasina gradnje pred
montanom gradnjom:
financiranje i gradnja kue mogu
biti postupni
masivni zidovi imaju veu top-
linsku akumulaciju
bolja toplinska stabilnost, manje
pregrijavanje zgrade ljeti ako se
nou osigura odgovarajue proz-
raivanje.
Prednosti montane gradnje pred kla-
sinom gradnjom:
gradnja je bra, potrebno je ma-
nje aktivnosti investitora
izolacija vanjskih zidova je bolja
pa je graevina tedljivija s obzi-
rom na potronju toplinske ener-
gije. Pritom se to vie moraju
sprijeiti toplinski mostovi i osigu-
rati odgovarajua zrakonepropus-
nost zgrade, to je vei problem.
U drugim pogledima moe se zaklju-
iti da nema bitnih prednosti jedno-
ga naina gradnje nad drugim. Pre-
ma podacima proizvoaa vidljivo
je da se udio novih montanih kua
poveava. S obzirom na podatke iz
Europe, tamo je puno vei udio mon-
tanoga naina gradnje obiteljskih
kua (izmeu 20 i 30 posto).
Bojan Grobovek, dipl. ing. str.
GRAEVINAR 60 (2008) 1