OVA PUBLIKACIJA JE IZRAENA U OKVIRU PROJEKTA Kula Jankovia: spomenik kulture,

pokreta odrivog razvoja Ravnih kotara KOJI JE SUFINANCIRALA EUROPSKA UNIJA

EUROPSKA UNIJA
Ova publikacija izraena je uz
pomo Europske unije.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je
odgovornost Sveuilita u Zagrebu i
ni na koji se nain ne moe smatrati
Kula Jankovia - kulturno-povijesno
da odraava gledita Europske unije. nasljee, obnova, revitalizacija i
perspektive

Kula Jankovia danas

K ula Stojana Jankovia je vieslojni spo-

menik kulture iju je batinu mogue
pratiti od prapovijesti do dananjih dana1.
obnova kule financira se
sredstvima ministarstva Zatiena je kao kulturno dobro izrazito
kulture rh
raznovrsnih kvaliteta: kulturno-povijesnih
(znaajne povijesne linosti, od Stojana
Jankovia do Vladana Desnice), kulturno-
umjetnikih (vrijedne i raznovrsne zbirke)
i ambijentalnih (park sa svojim sadrajima
spada u kategoriju spomenika parkovne
arhitekture ). Kombinacija svih tih vrijednosti
ini kompleks atraktivnim za razliite naine
koritenja kao i potencijalom za znaajnu
turistiku atrakciju.
Kula Jankovia, kakva je dola do naih Kula
dana, temelji se na zdanju iz 17 st., nastalom ralna, bukolika atmosfera, izvan vremena.
na negdanjoj granici Osmanskog carstva. Sredinji dio smjeten je na padini brijega,
Kasnije nadogradnje odraz su kontinuiranog, okruen parkom povrine oko 4 ha, sa stol-
viestoljetnog ivota u kompleksu. U ovom jetnim stablima i biranom florom (arbore-
kraju, Kula predstavlja izuzetan i rijedak tum). U parku je i izvor odline pitke vode
primjer kombinacije stambenog, gospo- (Klokotua) i vie manjih povremenih izvora,
PREUZIMANJE BROURE
U DIGITALNOM OBLIKU ZA
darskog i fortifikacijskog objekta. Nalazi se veliki bazen-ribnjak (Pekijera ), te romanika
MOBILNE UREAJE u Ravnim Kotarima, 20-ak kilometara od srednjovjekovna crkvica Svetog ora.
Zadra, izmeu dva mora i dvije rivijere (3
km udaljen od Novigradskog mora, samo Sredinji dio kompleksa je pravokutnog ob-
3km od izlaza Zadar 1 autoputa A1, te 10-ak lika, priblino 80m x 60m (oko pola hektara),
kilometara od aerodroma Zemunik). Ipak, zatvoren djelomino zgradama (stambene,
bilo modernog ivota je dovoljno udaljeno da obrambene, gospodarske, spremita, staje
kompleks obiljeava izrazito mirna, pasto- itd.) a djelomino visokim zidom.

Crkva Sv. ora
Troetana kamena zgrada, Stara kua (srce
planiranog Muzeja) te zgrada Kula (kula-
osmatranica/vidikovac) dijele unutranjost
kompleksa na dva nejednaka dijela, s pred-
njim i stranjim dvoritem (velika i mala
avlija). Ispod donje terase Kule nalazi se pros-
trana kuhinja (Stara kuina ) polukrunog
(bavastog) svoda, a u suterenu ispod nje
tamnica sa podzemnom samicom te tajna
prostorija sa skrivenim ulazom. Avlije imaju
izlaze na sve etiri strane svijeta: istoni, glav-
ni izlaz prema cesti, (povijesnoj prometnici,
koju pisana vrela nazivaju Velikom cestom
- Via Magna), sjeverni prema dijelu parka s
crkvom, juni prema dijelu parka s arboretu-
mom, te zapadni, prema izvoru vode.
Kula Jankovia nastala je na vruem
mjestu dodira triju religija i dviju civili-
zacija. Smjetaj na tromei Osmanskog i
Habsburkog carstva te Mletake repub-
like rezultirao je turbulentnom povijeu,
mnogostrukim interakcijama, dodirima pa i
sukobima razliitosti, ali i znaajnim inter-
kulturnim obogaivanjima. Ta jedinstvenost
mikro-lokacije moda se najbolje odraava
u toponimima Islam Grki i Islam Latinski,
selima koja se praktiki nastavljaju jedno za
drugim.
Viestruko mijeanje utjecaja osjea se u
gotovo svemu to je Kula danas. Arhitekton-
ska i parkovna rjeenja, a posebno artefakti
i dokumenti, predstavljaju odraz kulturnih
utjecaja prvenstveno sa zapada ali i sa pravo-
slavnog istoka (grki ikonopisci, Rusija), no
proeti mnotvom autohtonih elemenata
(npr. dio zbirke ikona, karakteristini
etnoloki materijali).
Kompleks je, takoer, izuzetan i po tome to
je u tako nemirnom kraju, i pored brojnih
politikih mijena, razaranja i raznih vrsta
diskontinuiteta i velikih perturbacija, opih2
i porodinih3, uspijevao zadrati kontinu-
itet postojanja i osnovnog civilizacijskog
usmjerenja. Kula je kroz vie stoljea, iako
podalje od nekog stabilnog kulturnog centra,
uspijevala opstati kao arite kako kulturno-
umjetnikih i prosvjetiteljskih vrijednosti
(kola, biblioteka, umjetnike i druge zbirke),
tako i knjievnog, pjesnikog i filozof-
skog ivota i stvaralatva te gospodarskih i
drutvenih aktivnosti. Tu istiemo Kulu kao
svojevrsni centar aktivnog politikog ivota
te sjedite jake i moderne poljoprivredne
ekonomije4.
U objektu se kroz stoljea nakupilo vie
dragocjenih zbirki, posebno ikona (16-18
st.), starih crkvenih knjiga i inventara,
starog oruja, galerija slika, zbirka grafika,
Tamnica
arheoloka zbirka (nalazi od prapovijesti
nadalje), bogata etnografska zbirka, velika
knjinica na raznim jezicima, lijepi primjerci
namjetaja, umjetnikih predmeta i pred-
meta iz svakodnevnog ivota, zbirka starih
fotografija. Tu je i izvanredna arhivska graa,
u rasponu od preko 3 stoljea, ukljuivo
zbirku starih katastarskih i geografskih
karata (o zbirkama detaljnije u treem dijelu
ove broure).
Kompleks je teko stradao 1993.-95. u ratnim
zbivanjima, ali je u razdoblju 2003.-2014. g. u
velikoj mjeri obnovljen. Veina zbirki, poseb-
no one najvrednije, preivjele su rat, te e biti
izloene po dovrenju graevinske obnove.
Ipak, ve sada su dostupni za posjet vei dio
kompleksa te park, sa svojim sadrajima. Od
zbirki, Etnografska zbirka je izloena u svom
originalnom prostoru (Staroj kuini), a manji
dijelovi drugih zbirki te foto-dokumentacija
o Kuli, u drugim, dosad obnovljenim pros-
torima povijesne jezgre.
25. 07. 2012. djelomino obnovljena Kula
slubeno je otvorena za javnost i posjete5. Ve
Osvrt na povijest Kule
N a mjestu dananje Kule Jankovia i
predjelima oko nje ivjelo se od prapo-
vijesti, o emu svjedoe brojni arheoloki
nalazi koji potjeu od paleolita preko antike
do novog vijeka.
U rimsko doba tu, ili u neposrednoj blizini,
bila je antika vila rustica.
U 17. stoljeu mletako-turska granica bila
je pred vratima Zadra, s nizom osmanskih
utvrda od Zemunika do Novigrada; od njih
se najvea zvala Sedd-i islam 9, po emu je
selo i dobilo ime. Atributi Grki i Latinski
nastali su u 18. stoljeu, kad je selo razdijelje-
i nedovrena obnova potaknula je jako veliki
zamah revitalizacijskih projekata i aktivnosti6 7.
Kula se dokazala kao pogodna i izuzetno
privlana za organizaciju raznih dogaanja,
predstava, skupova, radionica, itd.8 Kolika
je atraktivnost Kule za razliite aktivnosti
najbolje se vidi kroz injenicu da su ukupna
sredstva dobivena za provedbu tih aktivnosti
u Kuli (ponajvie iz EU fondova) ve do
sredine 2014. g., znatno premaila sveuku-
pna sredstva do sada uloena u graevinsku
obnovu kompleksa! Dakle i prije nego li je
obnova Kule dovrena, odnosno, prije nego
to su svi njeni potencijali postali iskoris-
tivi. Osim statusa kulturnog dobra RH,
Muzejsko dokumentacijski centar (MDC)
uvrstio je 2013. g. Kulu Jankovia u Listu
muzeja u Hrvatskoj. Po dovrenju obnove,
te povratu i prezentaciji njenog cjelokupnog
kulturnog blaga, oekuje se da Kula postane
vrlo znaajno muzejsko-informacijsko-obra-
zovno-znanstveno-kulturno sredite, te jo
zanimljivija turistika destinacija, a na dobro-
bit razvoja ue i ire regije.
no u dvije parohije ili upe, pravoslavnu i
katoliku.
U brojnim bitkama Kandijskog i Morejskog
rata (17. st.) posebno su se istakli Janko
Mitrovi i njegova tri sina Stojan, Zavia i
Ilija. Za ratne zasluge Stojan je 1670. g. dobio
u leno imanje s utvrdom u Islamu i titulu
Cavaliere di San Marco (koja se prevodi
kao serdar ili vitez Sv. Marka). Bio je voa
Morlaka, kao to je to bio i njegov otac, a
poslije smrti kneza Jurja Posedarskog 1981. g.
imenovan je Knezom Posedarskim.
Glas o junatvu Mitrovia-Jankovia pronio
 Stara kua Sjeveroistono proelje Jugozapadno i sjeverozapadno proelje

Magazin, unutarnji dio kompleksa

Pogled na Malu avliju Sjeverni i juni dio parka koji okruuje kompleks

Vrata od vrta Izlaz na Klokotuu Klokotua Pekijera

se nadaleko i ouvao u epskim pjesmama o
Stojanu Jankoviu, kao i u pjevanju An-
drije Kaia Mioia o slavnim podvizima
Mitrovia-Jankovia u Razgovoru ugodnom
naroda slovinskoga. Ovi izvori pokazuju da
ih je kransko stanovnitvo, obje vjeroispo-
vijesti, doivljavalo svojim zajednikim
junacima i simbolima zajednike obrane od
Osmanlija. Tako je Stojan Jankovi, kao leg-
endarni ranonovovjekovni ratnik (uskok)
ostavio jedan od najdubljih transkonfesion-
alnih tragova u usmenoj pukoj kulturi10.
Junaki, ratniki Jankovii s graninog
podruja u 17. stoljeu, u mirnodopskim su
se uvjetima 18. stoljea postepeno trans-
formirali u sofisticirane intelektualce i
uspjene poduzetnike. Poslije povlaenja
Osmanskog carstva, Kula Jankovia dobiva
sve vie rezidencijalno-gospodarski kara-
kter. Ona postaje mjesto civilizacijskog i
prosvjetiteljskog utjecaja i zraenja: u njoj
se stvara biblioteka i arhiv, skupljaju zbirke
umjetnikih slika i predmeta, starog oruja,
ikona, crkvenih knjiga i liturgijskih pred-
meta.
Kula i okolica
V eliko prostranstvo plodne zemlje, izvora
vode (posebno u Ravnim Kotarima),
zdrave klime uz obilje dalmatinskog sunca
i istog Velebitskog zraka, uinilo je ovo
podruje izmeu Obrovca, Knina i obale
i gusto naseljenim i prosperitetnim od
predpovijesti do konca srednjeg vijeka.
Istovremeno, ovo je jedini prostrani pristup
srednjedalmatinskoj obali izmeu pla-
ninskih bedema Velebita i Biokova sve do
doline Neretve, obali koja je bila kljuna za
antiku i srednjovjekovnu priobalnu plo-
vidbu Jadranom.
Od mirnodopskih Jankovia-Desnica
posebno treba istaknuti linosti kao to
su conte Ilija Dede-Jankovi11 (1818-1874)
svestrani intelektualac, Vladimir Desnica
(1850 - 1922) politiar i poduzetnik, Uro
Desnica (1874 - 1941) politiar, advokat, ese-
jist, Boko Desnica (1886 - 1945) povjesniar,
advokat i publicist, te naroito Vladan
Desnica (1905 - 1967) koji je u Kuli napisao
neke od svojih najvrednijih djela, posebno
dijelove romana Proljea Ivana Galeba.
U Kuli je i sahranjen, u crkvi-obiteljskoj
grobnici 1967. g. Vladan Desnica je i danas,
gotovo 50 g. nakon smrti, vrlo ivi pisac,
te se smatra jednim od najboljih modernih
pisaca i u hrvatskoj i u srpskoj knjievnosti
te pisac poruka s univerzalnim horizontima
ije djelo i danas ivi 12.
Upravo zahvaljujui tim izuzetnim ljudima
u praktiki svakoj generaciji13, Kula se
uspjela odrati kroz sve mijene, ostavljajui
nam bogatstvo kulturnih, umjetnikih i
arhivskih sadraja, s kontinuitetom od preko
3 stoljea.
Taj je poloaj za ove krajeve bio i ostao
blagoslov i prokletstvo. Ovdje su se pruala
najvanije granice poev od one izmeu
Istonog i Zapadnog Rimskog carstva pa na
dalje kroz povijest, uz este ratove i razaranje
- sve do onih u posljednjem ratu. Kao po-
sljedica, ovi su krajevi morali vrlo esto kre-
tati ispoetka i obnavljali se, poput feniksa,
iz vlastitog pepela. Negdje, u tom stalnom
ruenju i obnavljanju, postao je ovaj vrlo
bogati antiki ager jedno od najsiromanijih
i najzaostalijih podruja Hrvatske.U novom
ciklusu obnove, ukoliko uspjeno prebrodi
breme povijesti, davne i nedavne, te pret-
vori svoju povijesno-uzrokovanu razno-
likost u komparativnu prednost, ovaj kraj
ima izvanredne prirodne i druge preduv-
jete da ponovno postane razvijen i bogat.
Kula Jankovia, revitalizacija i perspektive
- muzejski i sveuilini kompleks,
turistiki privlana destinacija
P lanom dugorone revitalizacije kom-
pleksa Kula Stojana Jankovia ovo
vrijedno kulturno naslijee biti e kon-
tinuirano dostupno javnosti, i to kao
znaajan batinski kompleks, ali i sa brojnim
aktivnostima od vanosti i za uu i iru
okolicu, koje e ukljuivati kulturne, edu-
kativne, istraivake i razvojne te turistiki
zanimljive projekte.
Idejno rjeenje MSC-a (Arhitektonski fakultet
Sveuilita u Zagrebu)
Kula Jankovia, sa svojim raznovrsnim i
vieslojnim vrijednostima, ima veliki poten-
cijal da u tom novom uzletu bitno pomogne
i doprinese.
Muzej i Info Centar Kule Jankovia
S oekivanim skorim dovrenjem obnove
povijesne jezgre (to sutinski zahtijeva
dovretak obnove Stare kue i neto man-
jih zahvata) stvorit e se uvjeti da se bogati
inventar struno prezentira, kako za pos-
jetitelje tako i za daljnje struno istraivanje
zbirki, biblioteka i arhiva porodica Jankovi-
Desnica.
Po dovrenju dogovora vlasnika s
osnivakim institucijama, povijesni dio
kompleksa bi trebao postati Memori-
jalno-muzejski tip institucije u kojoj e se
izloili najvredniji dijelovi zbirki i arhiva
Kule Jankovia uz prezentaciju znaajnih
linosti povezanih s Kulom, te s posebno
izdvojenim dijelom - Kuom pisca Vladana
Desnice. U smjeru takvih nastojanja, u ljeto
2012. vraena je u Kulu i otvorena za javnost
prva zbirka Kule (Etnografska zbirka ), te
otvorena prva izloba (Izloba fotografija
Ususret obnovljenoj Kuli ) u multifunkcio-
nalnoj dvorani Sali. U ljeto 2013. g. otvoreno
je za posjete i javnost prizemlje Stare kue, u
kojem je privremeno, u prostoriji kritorij,
smjetena obnovljena bista pisca Sime
Matavulja (rad akademskog kipara Grge
Antunca). U tom i u ulaznom prostoru
(Straa) mogu se nai svjedoanstva bro-
jnih nedavnih i tekuih aktivnosti u i oko
Kule (plakati, informativni materijali, i sl).
U 2014. g. u prizemlju Stare kue izloena
je foto-dokumentacijska izloba o Kuli i
linostima koje su je oblikovale kao i o
umjetnikim i arhivskim zbirkama. U Sali
su postavljene dvije nove izlobe: jedna o
Vladanu Desnici kao Zadraninu, Islam-
ljaninu, stanovniku Kule, te druga, o tri
nedavno restaurirane umjetnike slike iz
Kule, popraena strunim objanjenjima po-
jedinih koraka sloenog procesa restauracije.
Predvieni Muzejski dio zamiljen je kao
vrlo moderna ustanova, kako tehniki (in-
teraktivni panoi, virtualna etnja i pregled
eksponata koji nisu izloeni) tako i koncep-
tualno umjetnost i prolost prikazane i kao
slijed vrijednih i pounih informacija i kao
poticaj rjeavanju problema dananjice (koji
ionako imaju mnogo korijena u prolosti).
Ukupni prostor Memorijalno-muzejskog
dijela Kule imat e neto oko 550 m2 zat-
vorenog prostora, te jo oko 320 m2 u su-
koritenju s drugim korisnicima Kule kao i
jo oko 120 m2 natkrivenog prostora. Zatim,
takoer u su-koritenju, tu su jo otvoreni
prostori: dvije terase Kule, oko 3000 m2
dvorinog i oko 30.000 m2 parkovnog pros-
tora. Gotovo svi ovi dijelovi mogu se posjetiti
ve sada, jedino je prezentacijski dio jo
bitno ogranien, u oekivanju dovretka
ureenja dijela unutranjih prostora te
povratka i postave glavnine zbirki. Nacrt
muzeoloke studije14, uz razradu, dopune i
potrebne izmjene moe posluiti kao temelj
za izradu prezentacijskog postava u Muze-
jsko-memorijalnom dijelu kompleksa. Vie
povijesnih prostora, unutranjih i vanjskih,
zajedno sa parkovnim dijelom Kompleksa
otvaraju mogunost za ivi rad ove ustanove,
kao to su iskustva iz prethodnih godina
ve i dokazala (radionice, skupovi, filmski privlaiti posjetitelje u muzejski dio, a bama lokalnog stanovnitva ali i da dopri-
festival). Studija hortikulturnog rjeenja15, istraivae i nove projekte u MSC. nose samoodrivosti samog kompleksa.
osim razrade parkovnih rjeenja, ukazuje Ove aktivnosti e prvenstveno obavljati
Neakademske aktivnosti
i na neke dodatne mogunosti, kao to nevladine udruge, koje su ve i do sada po-
je atraktivna amfiteatralna pozornica na Ove aktivnosti ukljuuju irok raspon kazale u tome veliku angairanost i znatnu
negdanjem velikom gumnu, i druga. djelatnosti od onih turistikih do razvojnih. uspjenost (www.kulajankovica.hr, www.
Osnovni cilj je da budu usklaene s potre- cms.hr ).
Akademske aktivnosti
Drugi, izuzetno vaan aspekt revitalizacije
ukljuuje institucionalizaciju znanstvenih
i nastavnih aktivnosti, koje su od samog
poetka obnove prisutne, i to putem osniv- Fundus Kule Jankovia Arhivi i
anja Meunarodnog sveuilinog centra
(MSC)16 u okviru kompleksa Kule Jankovia. zbirke
Centar je zamiljen kao moderna, state-
of-the-art ustanova, s mogunou povre-
menog smjetaja i profesora i studenata.
MSC e se baviti obrazovnim, znanstvenim,
kulturnim i razvojnim projektima, putem
odravanja blok-nastave, konferencija,
N ajvredniji dijelovi inventara Kule
Jankovia preivjeli su ratna raz-
aranja17. Umjetniko-kulturno-povijesne
tisak opsena knjiga M. Savia Fundus Kule
Jankovia. Dio asignacija i datacija u ovom
poglavlja preuzet je iz izvora navedenih u
ljetnih kola, terenskog rada, umjetnikih
zbirke i Arhivi su detaljno popisani i biljeci br. 18.
i restauratorskih kolonija, itd. Zajedno sa
struno obraeni18 19, te je u pripremi za
do kraja obnovljenim povijesnim dije-
lom, imat e izvanrednu ansu da postane
atraktivan i meunarodno prepoznatljiv
centar znaajnih projekata i aktivnosti.Nacrt
idejnog arhitektonskog rjeenja pokazao je,
uz probleme i izazove koje nosi pokuaj da
se povijesni prostor koristi za suvremene
potrebe, da bi bili poeljni dodatni pros-
tori bez tih ogranienja. Mogua rjeenja
pokuavaju se nai u neposrednoj blizini
Kule, a koja bi, s jedne strane osigurala
dodatne prostore za potrebe MSC, a s druge,
otvorila nove mogunosti za razvoj samog
sela.
Predviena Memorijalno-muzejska insti-
tucija i MSC u Kuli imat e i komplementar-
nost i sinergiju, pa odatle i obostrane koristi:
su-koritenje zajednikih unutranjih
i vanjskih javnih prostora i sadraja, te
pristupanost arhiva/zbirki i za razgled
i za daljnju strunu obradu, uzajamno
pojaavaju i vidljivost i prepoznatljivost
Kule Jankovia kao branda koji e jo jae Dukal duda A. Contarinija , iz 1696 g.
 Arhivi
A rhivska graa Kule Jankovia je vrlo
opsena i broji vie tisua stavki te
ima raspon od 17. do 20. stoljea. Obuhvaa
arhivalije pojedinih linosti iz porodica
Jankovi i Desnica te zbirke dokumenata
koji prate razvoj kompleksa Kule Jankovia,
nacrta zgrada i parka te katastarskih
karata. Tome e se, po obradi, pridruiti i
arhiv Vladana Desnice, koji se sastoji od
knjievnog opusa (objavljeni i neobjav-
ljeni rukopisi, prevodilaki rad i muziko
stvaralatvo) i privatnog dijela (opsena
korespondencija, osobni dokumenti).
Jedan od najstarijih i posebno vaan doku-
ment arhiva je Investitura iz 1670. g., kojom
Mletaka republika dodjeljuje za izuzetne
zasluge Stojanu Jankoviu titulu Cavalliere
di San Marco te kue nekad u posjedu
Turina Jusuf age Tunia i 400 gonjala zem-
lje u Islamu. Ti lijepo i paljivo ukraeni
Kula Jankovia (detalj sa katastarske karte Islama Grkog;
obojeni crte, 1826. g.)
Nacrt dijela parka Kule Jankovia, bojeni
crte, oko 1930.
Dukali (povelje) kojima Mletaka republika
odlikuje lanove porodice Mitrovi-Jankovi
za osobitu hrabrost i zasluge u ratovima pro-
tiv Turaka20 imaju i povijesnu i estetsku vri-
jednost. Na prikazanom Dukalu uoljivi su
viebojni razigrani barokni rubovi, koji, uz
izbor pergamenta kao podloge, naglaavaju
znaaj koji je Venecijanska republiku davala
takvom dokumentu.
U arhivskom fundusu mnotvo je rukopisa,
knjievnih i pjesnikih, ali i strunih djela.
Ipak, brojnija je korespondencija. Osim
privatnih, mnoga pisma svjedoe o ak-
tivnom i utjecajnom bavljenju najrazliitijim
javnim pitanjima toga vremena ekonoms-
kim, kulturnim, povijesnim, politikim, i to
na irokom geografskom podruju. Tako na
primjer, pismo grofa Ilije Jankovia ruskom
caru Nikolaju, njegova prepiska sa biskupom
J.J. trosmajerom, ili zahvalnica crnogorskog
kneza Nikole Vladimiru Desnici za pomo
bosansko-hercegovakim ustanicima protiv
Osmanlija. Tu je i dokument kojim Aus-
tro-Ugarska monarhija Vladimiru Desnici
dodjeljuje titulu vitez (Ritter).Takoer su
brojni i dokumenti o imanju, agrikulturnim
pitanjima, odnosima sa seljacima, itd.21
U arhivu se uva i znaajna zbirka starih
katastarskih karata iz 18. i 19. stoljea. Na
nekima su prikazi rasporeda graevinskog
kompleksa, vlasnitvo Mitrovia, po-
tom Desnica. Lako se prepoznaju i danas
karakteristini detalji: zgrade, izvor vode,
crkva i groblje, putevi, gumno... Arhitek-
tonska dokumentacija, kao i hortikulturna
rjeenja parka, uglavnom su novijeg da-
tuma (20. i 21. st.). Na prikazanom crteu
dijela parka iz 1930-ih, vide se bazen/rib-
njak Pekijeru, s izvorima vode, odvod-
nim kanalima te ureenim povrinama i
stazama. Grb grofa Ilije Dede Jankovia, 19. st.
Zbirka ikona (40 ikona iz 16.-18. st.)
Z birka ikona svakako je umjetniki
najvrednija i najposebnija. ini ju skup
od etrdesetak ikona od kojih je veina
noj ikonopisnoj koli, baroknom majstoru
poznatom kao Slikar starog Benkovakog
ikonostasa i njegovim pomonicima, pa one
ukraavala crkvicu Sv. ora, koja je bila imaju i znatnu povijesnu vrijednost. Broj
parohijska crkva do sredine 19. st. Ikone i kvaliteta ikona za crkvu Sv. ora i Kulu
su nabavljane tijekom dueg vremenskog svjedoi o snanim kranskim osjeajima
razdoblja i razliitih su provenijencija, a vre- porodice Jankovi - Desnica i pravoslavne
menski se datiraju od 16. do kraja 19. st. Najs- parohije Islama u 17-18. st., a takoer i o
tarije ikone (16. i 17. st.) uglavnom pripadaju visokoj civilizacijskoj razini i meunarodnoj
kretskoj odnosno kretsko-venecijanskoj povezanosti, kao i o znatnoj ekonomskoj
koli. Ovaj specifini stil uspjeno ujedinjuje snazi. Na isti zakljuak ukazuje i znatan broj
kasnobizantsku slikarsku tradiciju i duh starih liturgijskih knjiga i sakralnih pred-
novih stilova zapada - kasne gotike, rene- meta (rezbareni krievi, kadionice, kalei,
sanse i baroka. kandila i drugi liturgijski pribor) kako za
crkvene tako i za privatne obrede (krievi,
Zanimljivo je i da je od ukupno 40 ikona,
kalupi za slavske kolae i, naravno, ikone Sv.
njih 8 posveeno Bogorodici, u skladu s
Georgija, sveca zatitnika porodice (Krsna
kultom Madone koji je i u Dalmaciji bio jako
slava Mitrovia-Jankovia) te Sv. Nikole
razvijen, a podravala ga je i Venecija.
(Krsna slava porodice Desnica).
Dio ikona kasnijeg datuma pripada lokal-
Krist, kretska kola (M. Damaskinos?), 16. st. Sveti Petar i Pavao, kretska kola (M. Damaskinos?),
kraj 16. st.

Pieta, kretsko-italski rad, 16./17. st. Bogorodica s djetetom, tipa Madre della consolazione,
grko-italski rad, 16./17. st.

Bogorodica s djetetom u prikazu tipa Eleuse, 16. st., grki rad, tempera na drvu

Skidanje s kria, grko-italski rad, 17./18. st. Sv. Kuzma i Damjan, Slikar starog Benkovakog
ikonostasa, 18. st.
 Galerija slika
G alerija slika sadri dvadesetak
porodinih portreta (u pravilu veeg
formata; ulje na platnu), razliitog vre-
mena nastanka i razliitih autora, ukljuivo
i dva portreta Vlahe Bukovca (ostavtina
Vladimira Simia Vladanu Desnici).
Romantiarski portret Stojana Jankovia,
slikan sredinom 19. st., iz radionice je zadar-
skog slikara F. Salghetti-Driolija. Raen je
prema ranijem portretu stradalom u poaru
1827. g., narudbom grofa Jankovia. Pri-
kazani mladi vjerojatno je brat grofa Ilije
Dede Jankovia.
Zbirka sadri i nekoliko pejsaa (19. st.), kao
i dvije vrlo fino slikane minijature (19. st.),
te vie slika religijskog sadraja (Ecce homo,
Posljednja veera, Sv. Mihajlo i Madonna s
Kristom i cvijetom, sve iz 18. st.; Put na Gol-
gotu, poetak 19. st. )
Iz sredine 20. st. je zbirka crtea portreta
Vladana Desnice koje su radili istaknuti um-
jetnici kao Jerolim Mie, edo Prica, Dalibor
Para, Fedor Vai, Miljenko Stani, Marika
afran i drugi.
Vladan Desnica, ugljen na papiru, . Prica, oko 1958.
Zbirka skulptura
Z birka skulptura Kule je mala ali vri-
jedna: barokna kamena bista providura
Foscola u prirodnoj veliini koja je prethod-
no krasila Veliku avliju, sada je smjetena u
Sali. To je slubeni portret ovog slavnog
Venecijanskog vojskovoe, u oklopu i s
vlasuljom, raena za javne namjene. Bista
Sime Matavulja, takoer u prirodnoj veliini
rad Grge Antunca), izloena je u prizemlju
Stare kue (kritorij ), a izuzetna je i antika
bronana glava kentaura (rimska kopija
grkog originala, autora Aristeja i Papaje,
1.-2. st. n.e.)
Simo Matavulj, Grga Antunac (oko 1960. g.)
Portret Vladimira Simia, Vlaho Bukovac, 1884. g.,
signirano
Portret mladia, Aksentije Manodi (?), druga polovica Providur Leonardo Foscolo (17. st.)
19. st.
 Zbirka grafika Zbirka starih geografskih karata

G rafike su od poetka Jankovia

koritene u Kuli i kao ukrasi i kao
dokumenti. Daju prikaze utvrda kao to
je Islam i brojnih drugih tvrava u blioj i
daljoj okolici. Rane grafike mape (npr. V.
Coronelli) imaju i znatnu dokumentarnu
vrijednost jer donose prve izglede mjesta
ovoga kraja, nekad i kroz prikaze bitaka
protiv Turaka u 17. st. Znaajni su i likovi
svetaca iz 17.-18. st., istaknutih linosti iz
19. st. u raznim grafikim tehnikama kao i
sveprisutne grafike ilustracije u crkvenim
knjigama.

Sv. Luka, drvorez, 27 x 17,2 cm, grka

grafika, 17. st.

Karta Bohemiae (eke), bakrorez; svaka od 22 sekcije: 57,848,8 cm. Autori: Michael Kauffer,
Wenceslaus Laurentius Reinner i Iohan Daniel Herz, 1720. g.

Z birka sadri preko 130 primjeraka

karata, od 18. st. do Prvog svjetskog rata.
Najstarija je karta kraljevine Boemije iz 1720.
g., izuzetna i po umjetnikim kvalitetama.
Od 22 sekcije karte, sauvano je 9. Naslovna
strana barokno je izraena s klasicistikim
motivima Dionizijevog kulta. Zanimljiva je
i Karta njemakih zemalja iz 18. st. crtana
grafiki sa znakovima za ume, sa sjenama
za brda i slino, potom kolorirana. Petnaest
sekcija te karte aplicirano je na tkaninu.
Stare geografske karte izraivane su na
Islam, bakrorez, 32,5 x 27,1 cm, Jean Blaeu, 1704. g.
razliite naine, od topografskog i likovnog
znakovlja do oznaka reljefa izohipsama, za-
tim su tu karte politikih i dravnih granica
sa ili bez detaljnih topografskih podloga.
Blizu polovica karata predstavlja ratne
karte, uglavnom austrijskih i njemakim
izdanja, s prikazom stanja frontova u Prvom
svjetskom ratu . Neke karte daju i pozicije
suprotstavljenih vojnih snaga, smjerove
napada, ofenzive i obrane, datume pa ak i
doba dana na koje se informacije odnose. Na
vie karata nalaze se rukopisne biljeke ili
grafike intervencije Uroa Desnice, koji ih
je, oito, prouavao.
 Zbirka starih fotografija

Z birka fotografija sadri preko 1000

primjeraka i vjerojatno spada u red
najveih privatnih zbirki u Dalmaciji. Stare
fotografije uvaju se u lijepo ukorienim
albumima. Zbirka prati tehnika dostignua
fotografskih tehnika kroz prva desetljea ove
nove umjetnosti, poevi od prvih panotipi-
ja (fotografija na votanom platnu) nastalih
oko 1850.g., te itavim nizom fotografija od
oko 1860. pa na dalje. Te stare fotografije
izgledom i opremom svjedoe o razvoju
umjetnikih stilova u drugoj polovici 19. i Album starih fotografija, karton, koa, drvo,
prvoj polovici 20. st. 23 x 30 cm, oko 1900. godine

Stare fotografije, zbog tehnikih zahtjeva,

radovi su profesionalnih fotografa. To su sve
redom znana imena rane zadarske fotografi-
je (fotograf danas poznat kao Anonimni
majstor s vinjetom, zatim N. Androvi,
Goldstein, H. Fickert, F. Laforest, Karlo Ilija i Jelena Dede Jankovi, panotipija, 12,3 x 9,5 cm, oko
Inchiostri, Ceregato, T. Burato i drugi). Npr. 1850. g., nepoznati fotograf
od sveukupno 40 sauvanih radova cijen-
jenog Majstora s vinjetom, u zbirci Kule ima
ih 10! Brojni su i radovi jednog od najstarijih
zadarskih fotografa, Nikole Androvia, te Zbirka starih razglednica
nadasve Tomasa Burata, najvee figure rane
fotografije u Zadru i Dalmaciji, majstora
Vladimir, Olga (r. Jankovi) i Uro Desnica, foto-
meunarodnog znaaja, aktivnog od 1875.
sve do Prvog svjetskog rata. U zbirci su i
mnogi radovi putujuih fotografa, nekih
grafija tonirana, kairana, Tommaso Burato 1878.
Z birka starih razglednica broji 280
primjeraka, u vremenskom rasponu od
kraja 19. st. do sredine 20. st. Osim najeih
Benkovca, Novigrada, te iskopina antike
Salone) dokumentiraju promjene koje su ih
zadesile u pola stoljea; npr. promjene izgle-
i vrlo cijenjenih, iz Bea i iz svih krajeva crno-bijelih, ima toniranih, naknadno kol- da Peristila, Dioklecijanove palae, Marjana,
Habsburke monarhije, zatim iz Italije, oriranih, neke su reprodukcije umjetnikih ili potpunog nestanka (npr. razglednica spo-
Srbije, Rusije, te iz praktiki svih gradova djela (npr. znatan dio kolekcionarske menika Nikoli Tomazeu, sruenog iza 1945.
Jadranske obale do Kotora. serije razglednica Domenica Mastroiannija: g.). Razglednice su naravno i dokument o
Cartoline Dantesche - Divina Commedia), ljudima i dogaajima vanim za taj vremen-
Zbirka prati i mijene u drutvu, iz desetljea
zatim starih grafika (kao serija: tvrave u ski period. Npr. serija istaknutih linosti
u desetljee, prvenstveno kroz portrete,
unutranjosti Dalmacije iz vremena tursko- Austrije i Njemake iz Prvog svjetskog rata te
uz obiteljske, i drugih najvanijih linosti
venecijanskih ratova - Nadin, Karin, Vrana, razglednike reprodukcije slika ratnih prizo-
vremena, ali i kroz skupne portrete razliitih
Polinik, Islam - te portrete voa iz tih ra- ra pojedinih austrijskih umjetnika. Razgled-
grupacija. Takoer ima i anr-scena i veduta,
tova - Stojana Jankovia, Frane Posedarskog, nice su takoer i svjedoanstvo o javnim
pretea potanskih razglednica.
S. oria ...). Razglednice gradova (posebno linostima koje su tim putem komunicirale s
Vladimir Simi, fotografija tonirana, kairana, dalmatinskih - Splita, Zadra, ibenika, nekim od lanova porodice Desnica.
autor N. Androvi, oko 1870.
 Etnografska zbirka

E tnografska zbirka je prva od zbirki koja

je, uz financijsku pomo amerike zak-
lade Tourism Cares, u ljeto 2012. g., vraena
u Kulu. Postavljena je na isto mjesto i na isti
nain kako je to bio uredio Vladan Desnica
sredinom 20. st. Zbirka je iznimna po tome
to kombinira upotrebne predmete iz dva
svijeta: one koji su se stoljeima, praktiki
nepromijenjeni, koristili u irem ruralnom
podruju Sjeverne Dalmacije i gospodske
predmete (fini uvozni porculan, bakrene gri-
jalice za krevet, pribor za vatromet, i drugo).
Interakcija raznih kultura i ovdje je jasno
vidljiva: osim domaih lokalnih predmeta,
uvoznih porculana iz Italije i dalje, zbirka
sadri i niz izloaka s karakteristinim turs-
kim stilskim oznakama.

Etnografska zbirka, sadanji postav, u staroj Kuini na prvom katu zgrade Kula

Zbirka religijske
primijenjene umjetnosti i
crkvenih knjiga i grafika
Prosfornjak Grijalica scadaletto

Z birka umjetnikih predmeta, a pogo-

tovo Zbirka antiknog namjetaja u
znatnoj je mjeri stradala u ratu. Preostali
dijelovi, kao i obilna dokumentacija o njima,
svjedoe o mijenama od patrijarhalne
kulture voa Morlaka do usvajanja gradskog
naina ivota i kulture, kad Kula postaje
enklava graanske kulture u prostranom
ruralnom okoliu.
Ibrik Katriga
O d vrijedne zbirke od oko 30 primjeraka
religijskih predmeta iz 17. i 18. st., koji
su sluili u bogosluju u crkvi Sv. ora,
kao i svetih knjiga, ostalo je relativno malo.
Najvie je ostalo crkvenih knjiga, prvenst-
veno iz 18. st., gdje je od 15-ak preostalo 6. U
pravilu su ukoriene daicama obloenim
koom; neke, kao evanelje iz 1727. g., s
metalnim ukrasima na koricama i metal-
nom aplikacijom za zatvaranje. Porijeklom
su prvenstveno iz Moskve i Kijevske lavre.
Preivjeli su i neki grafiki listovi vjerske
tematike. Kvalitetna struna i foto-doku-
mentacija i jedne i druge zbirke, napravljena
je 1992. g.
 Arheoloka zbirka22
N ajstariji nalazi iz blizine Kule su oka-
mine pueva dugih i do 40 cm; nasta-
lih nakon isuivanja Panonskog mora.
Tragovi ljudskog naseljavanja i ivota u
okolici Kule seu od paleolita dalje, u kon-
tinuitetu. U neposrednoj blizini naeni su
ostaci iz neolita (ve kod izvora pitke vode
Kule, Klokotua ), zatim bronanog doba,
antike i kasne antike. Najznaajniji antiki
nalaz sa lokacije u blizini dananje Kule
je bronana glava kentaura, rimska kopija
klasinog djela koje se pripisuje grkim
kiparima Aristeju i Papaji. I drugi nalazi iz
antikog doba (kao brojni primjerci rimskog
stakla, kamenih urni te miljokazi rimskih
cesta...) govore o postojanju vile rustike u
blizini. U samu Kulu, kao spolija, ugraena
je granitna kolona (vjerojatno egipatskog
porijekla) te, u Staroj kui, dio praga antike
kue.
Prapovijesni fosil pua kao spolium u zidinama Kule
Glava kentaura, bronza, visina 16,5 cm, 1.-2. st. n.e.
Okamine pueva i dijelovi lapidarija te
dijelovi romanike preslice (kamenom
zvoniku iznad ulaza u crkvu), koja je pre-
thodila kasnijoj, baroknoj preslici mogu se
vidjeti u vanjskim prostorima Kule.
Z birka starog oruja ima posebnu
sudbinu: samo par primjeraka hladnog
oruja bilo je ostalo u Kuli, a i oni su nestali
jerci su iz 16. st., veina direktno iz ratova
protiv Turaka u 17. st., u Dalmaciji. Dvori
Jankovia su i kasnije vrili svoju funk-
u ratnom vihoru. Glavnina oruja (145
primjeraka hladnog i ranog vatrenog oruja)
sada se nalazi u Hrvatskom povijesnom
ciju i nakon slubenog zavretka tursko-
mletakih ratova, a Jankovii su i dalje bili
kotarski serdari. Islam je bio centar Gornjih
muzeju u Zagrebu. Tamo je dola nakon Kotara, s vojnim logorom, pa je dio oruja iz
pripojenja Muzeja Srba u Hrvatskoj, kojem tog doba. Od vatrenog oruja zastupljene su
ga je 1948. g. bio ustupio V. Desnica. puke kremenjae, trombloni, pitolji, ku-
bure, top muar... Neki su komadi ukraeni,
Oruje je pripadalo ratnikim
neki imaju natpise i igove proizvoaa,
Jankoviima, neki primjerci, kao buzdovan,
poneki ak ugravirano i ime vlasnika. Pori-
sablja, ma Schiavona, te dio konjanike
jeklo oruja je raznoliko, od onog domaih
opreme vjerojatno i samom Stojanu.
majstora do talijanskih, turskih, francuskih,
Ukupni popis raznih vrsta starog oruja iz
bosanskih i drugih. Npr. sablja pripisana
Kule Jankovia iznosi 220 primjeraka. Oko
Stojanu Jankoviu je indijskog porijekla
polovicu zbirke, sada u Povijesnom muzeju
(tipa talwar ). Oekujemo da e biti mogue
Hrvatske, ini hladno oruje - helebarde,
odreenu koliinu tog oruja izloiti u Kuli,
buzdovani, bradva (kao najstarija oruja u
nakon ureenja muzejskih prostora.
zbirci), zatim brojni maevi, bodei, noevi,
jatagani, turske sablje itd. Najstariji prim-
B iblioteka s oko 4.000 knjiga na raznim
jezicima jo je jedna od specifinosti i
vrijednosti Kule Jankovia. Prvi su primjerci
posebno, Ilija Dede Jankovi, Simo Mata-
vulj (kao uitelj u Islamu i esti gost grofa
Jankovia), Vladimir, Uro i Boko te Vladan
iz 17. i 18. st., a posljednji su razliita izdanja Desnica. O njoj je zanimljiva sjeanja ostavio
djela Vladana Desnice iz sredine 20. te 21.st. Simo Matavulj u autobiografskoj knjizi
Knjige pripadaju raznovrsnim podrujima: Biljeke jednog pisca.
povijest, filozofija, geografija, arheologija,
U okviru biblioteke je i Zbirka reprodukcija
povijest umjetnosti, etnografija, politika,
umjetnikih djela - pedesetak kvalitetnih
filologija, agronomija, ekonomija i poljo-
reprodukcija velikog formata djela eu-
privreda, rjenici, muzike note, pravne
ropskog slikarstva, posebno talijanskog,
knjige, te beletristika. Nastajala je kroz
te fotografija arhitektonskih spomenika,
potrebe i interes vlasnika Kule, koji su se mi-
posebno iz renesansne Firence. Reprodukci-
jenjali s vremenom. Korisnici su, osim to su
je pokazuju iroku kulturu i interes vlasnika
se svi bavili upravom i ekonomijom imanja,
Dvora Jankovia za vrhunska umjetnika
bili i pravnici, politiari, povjesniari, pisci.
ostvarenja.
Biblioteka je tako bila osnova za njihov
profesionalni rad. Od beletristike najza- Biblioteci Kule pridruit e se i zagrebaka
stupljenije su ruska, talijanska i francuska biblioteka Vladana Desnice (blizu 1.000
knjievnost. Bibliotekom su se u Kuli, daleko knjiga), koja je u mnogoemu i komplemen-
od veih civilizacijskih sredita, koristili, tarna Islamskoj.
 Kratki ivotopisi znaajnih linosti
povezanih s Kulom

J ANKO MITROVI,(1613-1659), rodom iz

egara, jedan je od voa Morlaka u Kan-
dijskom ratu (1645.-1669.). Sudjelovao je u
obrani ibenika 1647.g. i u brojnim bitkama
s Turcima u zaleu (Lika, Krbava, zapadna
Bosna). Poginuo je na bojnom polju na rijeci
Cetini.
S TOJAN JANKOVI,(?-1687), uskoki
serdar. Istakao se vojnikim i organizaci-
jskim sposobnostima u Kandijskom i u
Morejskom ratu, borei se od rane mladosti
uz oca Janka Mitrovia. 1666.g. Turci su
ga zarobili i odveli u tamnicu u Carigrad,
odakle je nakon 14 mjeseci pobjegao. Za
svoje ratne zasluge dobio je 1670.g. od
Mletake republike naslov cavaliere di S.
Marco i imanje s utvrdom u Islamu Grkom.
Dud Alvise Contarini postavlja ga 1681. g.
za poglavicu svih Morlaka, poloaj na kome
nasljeuje Jurja Posedarskog. Godine 1686.
obranio je Kotare od pohoda jakih turskih
snaga. Sudjelovao je u zauzimanju sin-
jske tvrave (1686.), te u mnogim drugim
bitkama s Turcima. Poginuo je u bitci 23.
8. 1687., oekujui pomo na Duvanskom
polju. Provedditor general della cavalleria
Stojan Jankovi, radionica F. Salghetti-Driolija, oko 1850.
in Dalmazia, Antonio Zeno, opirno opisuje
njegovu pogibiju u pismu senatu (Mletaki
dravni arhiv, Senato-Dispacci, navedeno
u Istoriji kotarskih uskoka B. Desnice).
Sahranjen je, po predanju, u crkvi naselja
Budim, blizu Islama. Njegove izuzetne
zasluge i hrabrost potakle su nastanak niza
narodnih pjesama. Pjesma enidba Jankovi
Stojana nadahnula je francuskog pjesnika
Lamartinea da napie pjesmu Pad anela.
Najpoznatija pjesma, Ropstvo Jankovi
Stojana, opisuje njegov bijeg iz carigradske
tamnice i povratak u Kotare. Sama injenica
da je kao zarobljenik poslan u tamnicu u
Carigrad govori kako je znaajnom linou
smatran. Zabiljeeno je da je u jednom rat-
nom pohodu imao pod sobom 5.000 pjeaka
i 1.500 konjanika.
Z AVIA JANKOVI, (1649-1702),
najmlai brat Jankovia. Vodio je ratne
pohode na Liku i Bosnu i dovodio doseljen-
ike u Dalmaciju. Uestvovao u svim veim
bitkama Morejskog rata, a posebno se is-
takao u osvajanju tvrava Knina i Sinja, gdje
je i ranjen. Godine 1696. Mletaka republika
dodjeljuje mu titulu cavaliere di S. Marco.
Njegov sin Ilija i potomci dobit e 1705. od
Venecije titulu conte.
I LIJA JANKOVI, (+1693.) najstariji od
trojice brae Mitrovia-Jankovia, rato-
vao je samostalno, bez obzira na trenutne
odnose Venecije i Osmanskog carstva.
 Tako se godine 1678. odmetnuo i napadao
tursku teritoriju u vrijeme primirja; gen-
eralni providur Valijer osudio ga je 1680.
g. na progonstvo i smrt zbog napada na
pogranina podruja pod turskom vlau.
Nakon turskog poraza pod Beem 1683.
poveo je ustanak protiv Turaka u Dalmaciji;
uskoro su mu se pridruila i ostala dva brata.
Tek kad je Venecija 1684. godine objavila
rat Turskoj, nakon to je osloboena gotovo
cijela Dalmacija osim tvrava Knin i Sinj,
i beogradskih, Matavulj obrauje i motive iz
ivota dalmatinskog primorja i Zagore. Nje-
govo najznaajnije djelo, Bakonja fra-Brne,
jedno je od najboljih djela srpskog realizma.
U autobiografskom djelu Biljeke jednog
pisca nalazimo zanimljive opise prilika, ljudi
i krajeva u kojima je ivio, meu njima i
Islama, Kule Jankovia i conte Ilije Jankovia
o kojem govori s osobitim uvaavanjem i
divljenjem.

Ilija Dede Jankovi Simo Matavulj

Ilija Jankovi prikljuio se sa svojim etama
venecijanskim vojnim snagama.
V LADIMIR DESNICA, (1850 - 1922),
politiar i poduzetnik. Iz braka s Olgom
Jankovi, keri conte Ilije Dede Jankovia,

I LIJA DEDE JANKOVI, (1818-1874)

bio je zadnji muki potomak porodice
Jankovia. Visoko obrazovan i profinjen
rodit e mu se sinovi Uro i Boko. Vladimir
Desnica bio je 30 godina naelnik oblinjeg
grada Obrovca (1882 - 1912). Poticao je
intelektualac (studirao je u Padovi), govorio i usavravao tehnike obrade zemlje i
je talijanski, francuski, njemaki i ruski, stoarstva na tom podruju i na svom iman-
a uio je i latinski i grki jezik. U Kuli je ju (za svoje proizvode dobivao je nagrade na
utemeljio opsenu knjinicu. Bio je pisac, poljoprivrednim izlobama).
publicist i politiar. Zalagao se za vjersku
Aktivno je pomagao bosansko-hercegovaki
snoljivost i slogu meu slavenskim nar-
ustanak (1875.-1878.) protiv turske okupa-
odima. (K. Milutinovi: Ilija Dede Jankovi,
cije. 1889.g. podrao je Zadarski kompromis
Zadarska Revija, 4-5, str. 375 - 401,1985.).
o udruivanju hrvatskih i srpskih stranaka
O conte I. Jankoviu, o selu Islamu Grkom
u Dalmatinskom saboru. 1903.g. pokrenuo
te o Sjevernoj Dalmaciji zanimljivo pie u
je asopis Novi srpski list. 1905.g. inicirao
autobiografskom djelu Biljeke jednog pisca
je donoenje Zadarske rezolucije, kojom su
njegov suvremenik, knjievnik Simo Mata-
Vladimir Desnica Uro Desnica srpski prvaci u Dalmaciji podrali Rijeku
vulj, koji je zapoeo uiteljsku karijeru u Isl-
rezoluciju samo 15 dana poslije njezina
amu Grkom. Prilikom smrti Ilije Jankovia
donoenja. Arhivska zbirka Vladimira Desn-
Matavulj je odrao dirljiv govor koji je u
ice, koja sadri i njegovu korespondenciju u
cjelini objavljen u zadarskom Novom listu,
vezi s bosansko-hercegovakim ustankom,
a za tu je priliku napisao i pjesmu Na grobu
sada se nalazi u Hrvatskom povijesnom
Ilije grofa Jankovia (K.Milutinovi, Zadar-
muzeju u Zagrebu.
ska revija, 1/1968, 22-24).

S IMO MATAVULJ, (1852-1908), kao

pripovjeda i romanopisac zauzima
D r. URO DESNICA, (1874 - 1941),
pravnik, politiar i publicist. Diplo-
mirao je pravo u Beu. Koautor je Zadar-
osobito mjesto u narataju srpskih realista s
ske rezolucije iz 1905.g. (javni manifest
kraja 19. i poetka 20. stoljea. ivot uz conte
srpskih zastupnika i politikih stranaka o
Iliju Jankovia i njegovu bogatu knjinicu
podrci hrvatskim strankama u sredinjem
u Kuli, znatno je utjecao na obrazovanje i
parlamentu u Beu); nakon sloma Austro-
razvoj umnih i stvaralakih sposobnosti
Ugarske bio je potpredsjednik pokrajinske
tog dvadesetogodinjaka i dalo mu prve
Boko Desnica Vladan Desnica dalmatinske vlade i senator u Beogradu,
poticaje za knjievni rad. Pored crnogorskih
potpredsjednik jugoslavenske knjinice u
Zadru, predsjednik Srpske banke u Zagrebu
te izdava asopisa Zadarski list. U vrijeme
Prvog svjetskog rata bio je interniran u
Italiji, zajedno s grupom srpskih i hrvatskih
rodoljuba. Poslije 1920.g. seli u Split. Objavio
je preko 150 lanaka, mnoge od njih u tali-
janskim, a neke i u njemakim novinama.
B OKO DESNICA, (1886 -1945), pravnik,
historiar i publicista. Diplomirao
je pravo u Beu. Pisac je brojnih lanaka
o povijesnim, arheolokim, etnografs-
kim i knjievnim temama. Na temelju
prouavanja mletakih arhiva napisao je
kapitalno djelo u dva toma Istorija kotarskih
uskoka od 1646. do 1749. (Srpska akademija
nauka, 1950 g.). Njegovi izabrani lanci ob-
javljeni su u knjizi Stojan Jankovi i uskoka
Dalmacija (Srpska knjievna zadruga,
Beograd, 1991.), te u knjizi Boko Desnica
(Prosvjeta-VBZ, Zagreb 2008).
V LADAN DESNICA, (1905 -1967), pisac,
prevodilac, pravnik. Rano je napus-
tio bavljenje pravom (u Splitu i Zagrebu)
kako bi se u potpunosti posvetio pisanju.
Oba romana (Zimsko ljetovanje i Proljea
Ivana Galeba) doivjela su brojna izdanja i
prevode na 18 jezika. Do sada su tampana
Jevanelje, Ruska radionica, 18. st.
dva izdanja Sabranih djela (Prosvjeta, 1975.)
kao i Izabrana djela (BIGZ, 1993). Kao piscu
koji se izjasnio kao pripadnik i srpske i
hrvatske knjievnosti, dvije knjige su mu
bile ukljuene u izdanje Pet stoljea hrvatske
knjievnosti, a uvrten je i u Antologiju
srpske novele, objavljenu u Francuskoj (Ed.
Gaa, 2003.).
V. Desnica i sam je prevodio s francuskog
(A.Gide, M.Aym, J.Paulhan), s talijanskog
(B.Croce, G.Cavalcanti, G.Leopardi, I.Silone,
L.Venturi, U.Foscolo, E.Sequi, O.Ramous),
te s ruskoga (L.N.Tolstoj i A.S.Pukin).
Stilska obiljeja njegovih djela u rasponu
su od realistikih pripovijesti do modernog
analitikog romana u kojem ponire u najdu-
blja znaenja ljudskog postojanja. Dosad
je o Vladanu Desnici objavljeno oko tisuu
bibliografskih jedinica (studija, lanaka itd.)
na mnogim jezicima. Obiljeavanja stote
obljetnice roenja (2005. g.) pokazala su
koliko je Desnica i dalje ivi pisac, a o tome
posebno svjedoe i Desniini susreti, koji se
odravaju svakog rujna.
Vladan Desnica sahranjen je po vlastitoj elji
u crkvi Sv. ura u Islamu Grkom.
Oktoih, Moskovska radionica, 18.st.
Biljeke
1 Povijesni, geografski i drugi podaci o mikrolokaciji mogu se nai npr. u monografskim
knjigama Ivana Basia Od domus episcopi do Kule Jankovia; Prostorni razvoj Kule Stojana
Jankovia u Islamu Grkom, Biblioteka Desniini susreti, sv. 1, Filozofski fakultet Sveuilita
u Zagrebu, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije FF press, Zagreb 2010,
te Milorada Savia Batina Dvora Jankovia, Istorijski muzej Srbije, Beograd, 2006., kao i u
opirnoj literaturi navedenoj u tim knjigama.
2 Selo Islam i lokalitet Kule promijenilo je mnogo gospodara: u 16. st. postalo je dio Osman-
skog carstva, zatim nakratko je potpadalo pod Venecijansku republiku, ali nakon mirovnog
ugovora nakon Kandijskog rata opet je dio Osmanskog carstva (granina linija Nanni). 1683. g.
nakratko ga oslobaaju uskoci predvoeni Jankoviima, a konano e pripasti venecijanskom
teritoriju i kranskoj Evropi nakon mirovnog ugovora 1688. g. (linija Grimanni). Nakon pada
Venecije, podruje dolazi pod francusku upravu a zatim postaje dio Habskure monarhije, itd.
3 Osim pogibija svih junakih Jankovia u ranoj ivotnoj dobi (osim Zavie, koji je jedini,
izgleda, umro u krevetu), ratna razaranja dovodila su ak i do promjena boravita, a za samu
Kulu (teko stradalu prilikom povlaenja Turaka) kasnije je posebno bio razoran poar 1762. g.
4 Interesantno je da je gospodarstvo Kule Jankovia stoljeima bilo organizirano i funkcioniralo
na par excelance odrivim principima, iako je bilo praktiki kontinuiranih vrlo znaajnih in-
vesticija u razvoj. (Npr. zatvoreni ciklus, sadnja kukuruza, suenje, koritenje za svinjogojstvo,
te opet za gnjojidbu zemlje za novi kukuruz). Takoer, sve to se moglo sistematski se recikli-
ralo (npr. od dotrajalog kura drvo se koristilo kao ogrjev a okovi bi se prefarbali i ponovno
iskoristili). Kroz vie od 3 stoljea (odvoza smea, naravno, nije bilo) stvarno neupotrebljivog
otpada ostalo je ukupno svega nekoliko sanduka zahralih metalnih predmeta.
5 Kulu je slubeno otvorila za javnost pomonica ministrice kulture RH, mr.sc. Vesna Juri
Bulatovi, uz prisustvo niza linosti iz kulturnog i javnog ivota.
6 Popis svih tekuih i zavrenih projekata te popis svih, vrlo raznovrsnih revitalizacijskih
aktivnosti u i oko Kule Jankovia mogu se nai na web stranicama drutva: www.kulajankovica.
hr, Takoer, tu je mnotvo slikovnog materijala i dokumenata o izgledu Kule prije ratnih raz-
aranja 1993.-95.
7 Detaljni izvjetaji o rezultatima EU projekta: Kula Jankovia: spomenik kulture kao pokreta
odrivog razvoja Ravnih Kotara nalaze se na web stranicama: http://kula-jankovica.unizg.hr/hr.
8 Od skupova najdugotrajnije se provode godinji Desniini susreti, znanstveni skup koji redo-
vito izazove znaajnu panju i strune i medijske javnosti (vidjeti: Vladan Desnica i Desniini
susreti: pogled unatrag, pogled unaprijed, ur. Drago Roksandi i Ivana Cvijovi Javorina, Dija-
log s povodom 5, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Centar za komparativnohistorijske
i interkulturne studije FF press, Zagreb 2013., te ranije knjige - Zbornici skupova Desniini
Susreti ); najveu medijsku pozornost do sad privukao je Filmski i umjetniki festival Zim-
sko ljetovanje, a najvei broj posjetitelja kao i znatnu medijsku panju pobuuju Dani Kule
Jakovia, koji se od 2011. redovno odravaju svake godine u posljednjem vikendu srpnja.
U analizi dobivenih projekata uoena je: a) raznovrsnost tema odobrenih projekata (Kula kao
pokreta razvoja regije, Kula kao paradigma pomirbe i socijalnog sklada, Kula kao turistiki Desnice ; V. Krui Uchytil: Bukovac u Zadru ; . Batovi: Prapovijesni ostaci u Islamu Grkom,
zanimljivo kulturno dobro, Kula kao mjesto dogaanja, manifestacija, skupova, edukacije sve u Zadarskoj reviji, br. 4-5, 1985. g., itd
mladih, mjesto kulturnih, razvojnih i turistikih sadraja, itd. te b) velika raznolikost investi-
20 Dukalima su venecijanski dudevi priznali nasljedne viteke titule Iliji, Nikoli i Stojanu, na
tora: Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo turizma RH, Vlada RH, SNV, Obrazovne institucije
ime zasluge porodice Mitrovi-Jankovi u ratovima protiv Osmanlija. U tim dokumentima se
(UNIZg i FFZg), EU fondovi (i to razliite agencije), amerika fundacija Tourism Cares i drugi.
nabrajaju sve ratne zasluge, i svi okraji i vojne slube serdara Stojana (voe Morlaka), i nje-
Posebno je zanimljivo da teme koje tee ublaavanje posljedica rata (smanjenje tenzija, soci-
govog oca Janka, do detalja da im se dodjeljuje pravo javno nositi sve ukrase i znakove asti.
jalna stabilizacija) imaju velik potencijal za dobivanje EU projekata (3 EU projekta realizirana
Najstariji je Dukal duda Alvisa Contarinija iz 1696. g.
dosad), jer ih EU iz vlastitih iskustava u mnogim EU zemljama smatra preduvjetom i ekonom-
skom oporavku i opem napretku regije. Kula, kao zajedniko povijesno nasljee i Hrvata i Srba 21 Odnosi vlasnika, kolona i radnika na zemlji u ovom podruju ureivani su Grimanijevim
u regiji ima komparativnu prednost i za takve projekte. agrarnim zakonom i pojedinim terminacijama generalnih providura. Npr. Terminacija gener-
alnog providura Reinera (1767. g.) regulira odnose vlasnika zemlje i kolona i radnika na njoj.
9 Sofia Zani, Stojan Jankovi u povijesti i legendi, Rije, asopis za slavensku filologiju,
Zbirka tih dokumenata o parcelama u/oko Islama sadri 16 dokumenata (od 1720. do 1790. g.)
2/1996., br. 2, str. 170180
22 Predmeti arheoloke zbirke dospjeli su u Kulu kao sluajni nalazi s lokaliteta u Islamu
10 Povijesni put i sudbine ratnikih Mitrovia-Jankovia posebno su detaljno osvijetlila
Grkom i okolini, tipino s oblinjih oranica, posebno nakon prelaska na duboko oranje. U
istraivanja Boka Desnice, temeljena na opsenim arhivima Venecijanske republike; B.
pravilu je uz svaki predmet bio sastavljen i zapis o mjestu i okolnostima nalaenja. Iako je
Desnica: Istorija kotarskih uskoka 1646.-1749., sv. I-II, SAN, Beograd, 1950.-1951.
veina tih artefakata naena relativno nedavno, ve u arhivu Ilije Dede Jankovia postoji
11 M. Savi: Ilija Dede Jankovi, Prosvjeta, Zagreb, 2003. g. sauvan prijepis latinskog natpisa s nadgrobne ploe, uz napomenu da je ploa pohranjena u
Kuli. Dio arheoloke zbirke (rimske urne, fragmenti iz lapidarija i dr.) je nestao u ratno doba.
12 D. Roksandi u publikaciji Desniini susreti i Kula Stojana Jankovia: iskustva i razvojne
Sreom, obilje arheolokog materijala pronaenog u Islamu Grkom, Kaiu i okolini moe se
mogunosti, Colloquia 5, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije FF press,
vidjeti u Arheolokom muzeju u Zadru i u Zaviajnom muzeju u Benkovcu.
Zagreb 2013., 2014.
13 Spomenute linosti nisu nipoto znaajne samo za Kulu Jankovia, pa se mogu nai u
brojnim leksikonima i enciklopedijama, te monografijama, npr. o Stojanu Jankoviu, Iliji
Jankoviu, Boku Desnici, Urou Desnici (u pripremi) i, naravno, vie monografija o Vladanu
Desnici, kao i u brojnim drugim bibliografskim jedinicama TV ili radio emisije, knjige,
asopisi, tjedne i dnevne novine.
14 http://kula-jankovica.unizg.hr/files/file/Filozofski-fakultet/Muzeoloska-studija/Filozofski-
fakultet_Muzeoloska-studija-o-mogucnostima-prezentacije-bastine-Kule-Stojana-Jankovica_
FFZG.pdf
15 http://kula-jankovica.unizg.hr/hr/medunarodni-sveucilisni-centar/agronomski-fakultet/
16 Za sjeverni (nekad gospodarski) dio Kule (neto vie od 1/3 kompleksa), sklopljen je 2009. g.
sporazum o dugoronom koritenju kroz uspostavu Meunarodnog sveuilinog centra. Na-
pori oko toga su daleko napredovali; vie informacija na: http://kula-jankovica.unizg.hr/hr/me-
dunarodni-sveucilisni-centar/
17 Zbirke su bolje preivjele ratna stradanja od kompleksa Kule, zahvaljujui injenici da je go-
tovo itav fundus arhiva i zbirki M. Savi, dugogodinji kustos Benkovakog muzeja, pravovre-
meno sklonio iz Kule i iz ratne zone i tako spasio.
18 Dio asignacija i datacija u ovom poglavlja preuzet je iz: M. Savi: Batina Dvora Jankovia ,
IMS, Beograd, 2006., zatim iz knjige-kataloga M. Savia: Fundus Dvora Jankovia, SNV, Zagreb,
u pripremi za tisak, te Vere Bori, Ikone Kule Jankovia (neobjavljeno)
19 Pojedini dijelovi zbirki Kule Jankovia obraeni su i detaljnije, kao npr. S. Gluevi i I. Fadi:
Antiki predmeti u Kuli Stojana Jankovia ; M. ercar: Zbirka starog oruja obitelji Vladana

Slikovni materijali veinom potjeu iz dokumentacije porodice Desnica, a ostali izvori su:
a) Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu (zrana snimka), b) Novena, Zagreb (fotografije
Stare kue i Magazina, objavljene i na http://www.koda-produkcija.com/kula-jankovi263.
html), c) Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu (idejno rjeenje MSC-a), d) slike
veine ikona su fotografije M. Brauna; Maja Vurui: Nedestruktivne istraivake metode
na tafelajnim slikama na drvu, Diplomski rad 2013. g., Akademija likovnih umjetnosti
Sveuilita u Zagrebu, e) Katalog Fundusa Kule Jankovia, M. Savia, u pripremi za tisak
(reprodukcije vie predmeta iz fundusa), f ) D&Z d.o.o. (projektni nacrt)
Korisnik projekta:
Sveuilite u Zagrebu
Trg marala Tita 14, 10000 Zagreb
Telefon +385 1 4564 111
Faks: +385 1 4564 111
Za vie informacija posjetite web stranicu Ministarstva regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr
Partner u projektu i provedbi aktivnosti:
Drutvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovia - Mostovi
Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije
iskljuiva je odgovornost Sveuilita u Zagrebu i ne odraava gledita Europ-
ske unije.
Europsku uniju ini 28 drava lanica koje su odluile postupno povezivati
svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su tijekom razdoblja proirenja
u 50 godina izgradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja,
odravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode.
Europska unija svoja postignua i svoje vrijednosti takoer dijeli i sa zeml-
jama i ljudima izvan njezinih granica.
Grb Jankovia