Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Autori: Iva Prvi, prof. psiholog

i Mihaela Rister, prof. psiholog
Centar za zatitu mentalnog
zdravlja djece i mladei
Klinika za djeje bolesti Zagreb
Klaieva 16
Zagreb 10 000

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj

 (ADHD/ADD)

to je deficit panje/
hiperaktivni poremeaj?
Poremeaj panje koji moe biti praen nemirom i impulzivnou (ADHD/ADD) je razvojni poremeaj samokon-
trole. To nije samo razvojna faza koju e dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom u odgoju, niti je znak
djetetove zloestoe. Takozvana hiperaktivnost je realni poremeaj, problem, a esto i izvor zabrinutosti roditeljima,
nastavnicima, a najvie samoj djeci kod koje je poremeaj uoen.

Veina djece je u jednom periodu ivota nemirna, impulzivna ili nepaljiva. No, da bi simptomi za hiperaktivnost
bili kliniki znaajni i zadovoljavali dijagnostike kriterije, moraju biti izraeniji od onog to se smatra normalnim s
obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj te u znaajnom stupnju naruavati funkcioniranje u razliitim aspektima
djetetovog ivota (npr. funkcioniranje u koli, vrtiu, slobodnim aktivnostima djeteta, socijalnim odnosima).

Mnoga su istraivanja potvrdila stabilnost ovih simptoma tijekom vremena. Osnovni simptomi i pratei obrasci
ponaanja zadravaju se godinama, iako kod oko polovine djece s ovim poremeajem simptomi u velikoj mjeri nestaju
kako se oni pribliavaju odrasloj dobi.

Razne su studije pokuale dati odgovor na pitanje kolika je uestalost ovog poremeaja. Iako su brojke dobivene
razliitim studijama poneto razliite, ini se da je ADHD prisutan kod oko 1 - 5 % populacije. Pri tome se pokazalo
da je ovaj poremeaj izraeniji kod djeaka nego kod djevojica, a omjer se kree oko 2:1. Neki autori smatraju da je
ovakav nalaz posljedica injenice da postoji vea vjerojatnost identificikacije poremeaja kod djeaka jer su djeaci
ee nasilni pa se kod njih lake zamijete potekoe.

Tijekom decenija istraivanja i definiranja tog poremeaja mijenjao se i njegov naziv. Prvi naziv bio je MCD - mini-
malna cerebralna disfunkcija, zatim se pojavljuju daljnji nazivi: hiperkinetiko-impulzivni poremeaj, ADD (Attention
Deficit Disorder), hiperkinetika reakcija u djejoj dobi. U suvremenim klasifikacijama bolesti i zdravstvenih prob-
lema prihvaen je naziv deficit panje/hiperaktivni poremeaj.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

KARAKTERISTINA PONAANJA
HIPERAKTIVNE DJECE

Poinje raditi prije negoli je dobilo upute i shvatilo.

Gleda kako rade druga djeca prije negoli to pokua uraditi sam.
Radi prebrzo i ini nepotrebne pogreke, a ne pogreke vezane uz neznanje.
Stalno je u pokretu, sve dodiruje i ne moe due vrijeme sjediti na jednom mjestu.
Na pitanja odgovara prebrzo i ne daje si dovoljno vremena da razmisli.
Nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi.
Ne moe zapamtiti upute, iako nema tekoa s pamenjem.
Prelazi s jedne aktivnosti na drugu i rijetko kada zavrava zapoete zadatke.
Ima tekoa u organiziranju pismenih radova: oni su obino zbrkani.

Krivo tumai jednostavne izjave, ne razumije mnoge rijei i reenice.
Moe ponoviti izjave koje su mu reene prije dosta vremena, a ne moe ponoviti one koje su
reene nedavno.
Lako posrne i padne, nespretno baca predmete ili mu oni padaju iz ruku.
Lako se povodi za onom djecom koja puno priaju i prave buku, esto potpuno prekine rad da bi
im se pridruio.
Previe je priljivo, esto prekida razgovor.
esto naputa klupu i neto pretrauje po razredu, dok druga djeca mirno sjede.
Ne pazi kada nastavnik neto objanjava, gleda nekamo drugdje.
esto kae ne mogu to uiniti i prije negoli pokua, lako odustajanje je posebno uoljivo kod
novih zadataka.
Govori, pjeva i ape samo sebi.
Ne moe izraziti misli na logian i razumljiv nain.

PODTIPOVI POREMEAJA

Iako se esto govori o hiperaktivnosti kao poremeaju, sam motoriki nemir je samo jedan od temeljnih
simptoma unutar ovog poremeaja. Naime, razlikuju se tri podtipa poremeaja panje, ovisno koja skupina
simptoma je najizraenija. Osnovni simptomi ovog poremeaja su hiperaktivnost, impulzivnost i nepanja.

Djeca koja su hiperaktivna

Normalno je da mala djeca budu hiperaktivna, da su stalno u pokretu, da istrauju, da su nemirna. U ok-
virima normalnog razvoja motorika aktivnost se poveava do tree godine ivota, nakon ega se aktivnost
djeteta smanjuje.

Hiperaktivnost se ponekad dijagnosticira i kod djece mlae od 4 - 5 godina. Ta djeca su ve u dojenakoj

dobi neuobiajeno aktivna: puno plau, do kasnije dobi nou trae jesti, imaju potekoe spavanja, esto se
bude, teko ih je smiriti i utjeiti. U kasnijoj dobi ta su djeca stalno u pokretu, ne mogu mirno sjediti, sve
diraju, stalno neto zapitkuju, panja im je neprimjerena za dob, tee se sama igraju. Zbog nemira su hiper-
aktivna djeca u veoj opasnosti od povreda. Iako vrlo esto rano prohodaju, esto su nespretnija od druge
djece, puno padaju, loe planiraju i predviaju posljedica svojih aktivnosti.
 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

Kod hiperaktivne djece ponekad se ne javlja strah od odvajanja i ona su nekritina u prilaenju nepozna-
tim osobama. Radi potekoa u predvianju posljedica ponaanja esto su takva djeca neustraiva i ustraju
u situacijama koje plae drugu djecu.

Roditelji hiperaktivnu djecu opisuju kao teko odgojivu, i ona jesu doista teko odgojiva, jer ne mogu
pratiti i potivati roditeljske zahtjeve i zabrane.

U predkolskoj i kolskoj dobi hiperaktivna djeca su izrazito nestrpljiva, to su djeca koja nikada nisu na
svom mjestu, ne sluaju tetu ili uitelja, brbljaju dok druga djeca rade u tiini. esto prekidaju rad u grupi,
upadaju u rije i ometaju druge u izvravanju zadataka ili aktivnosti.

Hiperaktivna djeca imaju potekoa u organizaciji, esto zaboravljaju ponijeti knjige, teke, pribor, kao to
su skloni gubiti svoje stvari.

 Radi takvog ponaanja nastavnici hiperaktivnu djecu vide kao nediscipliniranu i zloestu. Druga djeca ih
u poetku vide kao zabavne i zanimljive, meutim, kada hiperaktivno dijete reagira impulzivno, fiziki ili
verbalno napadne ili povrijedi drugo dijete ili ga omete u uenju, testu ili igri, vrnjaci ga takoer poinju
odbacivati.

Djeca koja su impulzivna

Osnovna potekoa kod sve djece s hiperaktivnou je smanjena kontrola impulsa, adekvatnih i
neadekvatnih. Djeca s ovim problemom doivljavaju stalne potekoe s impulzivnou, osobito s kontro-
lom u reagiranju na signale, podraaje ili dogaaje koji su nevani za obavljanje tekuih zadataka.

Ta impulzivnost, odnosno reagiranje bez razmiljanja o moguim posljedicama ponaanja, izaziva brojne
probleme hiperaktivnoj djeci i njihovim obiteljima.

Roditelji moraju biti stalno na oprezu kako bi sprijeili nezgode i ozljede kojima su ova djeca sklona.
Tipian primjer toga je prelaenje ceste: roditelji znaju da ukoliko neto skrene panju djetetu, ono e
zakoraiti na cestu bez obzira na to da li na njoj postoji opasnost ili ne. I samo kuanstvo moe biti prijetee
za hiperaktivnu djecu: otvoreni prozori, vrua penica, sredstva za ienje, noevi, dostupni lijekovi...

U kolskoj dobi i u adolescenciji impulzivnost predstavlja velik problem. Impulzivna djeca su lako na-
govorljiva. U elji da budu prihvaeni od vrnjaka, esto naprave stvari na koje ih oni nagovaraju. Ovakva
ponaanja mogu biti bezazlena, od sitnih nepodoptina poput zaljepljene vake na stolici uiteljice, do
ivotno ugroavajuih situacija kao to je penjanje na rasvjetnI stup.Impulzivno ponaanje moe biti moti-
virano i pukom znatieljom, na primjer tek toliko da dijete vidi to e se dogoditi kada se u juhu stavi tem-
pera.

Impulzivnost moe isto tako ometati i socijalne odnose djeteta. Vrlo esto impulzivna djeca imaju
potekoa sa stvaranjem i odravanjem prijateljstava. Upadanje u rije, nametanje, govorenje krivih stvari
u krivo vrijeme, tapanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez da postoji razlog za to, agresivno rjeavanje su-
koba moe dovesti do problema u odnosima s vrnjacima, te dijete koje trai i treba prijatelje na kraju bude
odbaeno.

Djeca koja imaju potekoa s panjom i odravanjem koncentracije

Iako hiperaktivna djeca obino bivaju zamijeena zbog impulzivnosti i hiperaktivnosti, radi kojih iskau
iz skupine vrnjaka, ozbiljne potekoe koje doivljavaju zbog kratkog opsega panje mogu takoer imati
dugorone posljedice.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Zbog problema s panjom, ova djeca vrlo teko ue te zbog toga mogu imati potekoa s akademskim
uspjehom, ali i s usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (kao to su vonja biciklom ili plivanje). Iz
istog razloga, ova djeca mogu imati i potekoa s uenjem govora, to se moe oitovati u potekoama kod
ukljuivanja u konverzacije i grupne aktivnosti.

Mnogi problemi hiperaktivne djece koji se odnose na kolske i socijalne vjetine zapravo su uzrokovani
nesposobnou ove djece da zadre koncentraciju dovoljno dugo kako bi mogli nauiti ono to je potrebno.
Hiperaktivna djeca esto imaju sposobnost da naue potrebne vjetine, ali im je potrebna pomo kako bi
uspjeli zadrati panju dovoljno dugo da to i uine.

Posljedice nesposobnosti da se koncentriraju, oituju se, ne samo u podruju obrazovanja i uspjeha u

koli, ve i u domeni normalnih, zadovoljavajuih odnosa sa lanovima obitelji i prijateljima.

Postoji odreen broj djece, posebno djevojica, koja nisu izraeno hiperaktivna niti impulzivna, ali imaju
 ozbiljnih potekoa zbog velikog deficita panje i sposobnosti koncentracije. Za tu skupinu djece kaemo
da imaju poremeaj panje bez hiperaktivnosti. Nerijetko ta djeca ostaju neidentificirana, zbog nenametlji-
vosti njihovih smetnji. Ukoliko budu prepoznata i adekvatno tretirana, ta djeca mogu napredovati.

PROBLEMI U OBITELJI

Djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti mogu imati tekoe kod kue. esto se deava da su nji-
hovi roditelji isprobali sve mogue metode kojih su se mogli sjetiti kako bi postigli da se njihova djeca
prikladnije ponaaju. Vrlo je vjerojatno da e ak i u najbrinijim obiteljima, meusobni odnosi biti
optereeni velikom napetou.

Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno manje sna nego ostalim ukuanima, to esto rezultira time da su
svi ostali lanovi obitelji kronino umorni. Roditelji esto imaju premalo vremena za sebe. Stalno prianje,
buka, skakanje, trganje igraaka, olovaka, bojica, unitavanje televizora i drugih vrijednih stvari, neizbjean
su dio mnogih obitelji s hiperaktivnim djetetom.

Ove obitelji esto navode ozbiljne brane probleme, koji su barem djelomino posljedica djetetovog
poremeaja panje s hiperaktivnosti. U mnogim obiteljima ovaj je poremeaj uzrokom rivaliteta meu
braom i sestrama. Ponekad se obitelj sastoji i od veeg broja hiperaktivne djece.

Ostali lanovi obitelji imaju pune ruke posla oko ove djece. esto se dogaa da su roditelji premoreni
i iscrpljeni stalnim pozivima u kolu zbog problematinog ponaanja njihovog djeteta. Ponekad su i sami
roditelji odbaeni od strane svoje ire obitelji i svojih prijatelja, jer je ponaanje njihovog djeteta dovelo do
toga da ih se ne poziva na socijalna okupljanja i dogaaje.

Ponekad se roditelji ponu osjeati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj djece, to utjee na nji-
hovo samopotovanje. Nekima su lanovi rodbine ili ak profesionalci zaista i rekli da su nesposobni za
roditeljstvo.

Posljedice ovog poremeaja su dalekosene i esto zahvaaju sve lanove obitelji.

SAVJETI ZA RODITELJE

Hiperaktivna djeca moraju vidjeti posljedice svog ponaanja koje su predvidljive, konzistentne i jasne te
dobivati povratnu informaciju ee i bre nego ostala djeca, ukoliko elite da ostvare kontrolu nad svojim
ponaanjem.
 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

I sekundarne nagrade (na primjer, pohvale) i primarne nagrade (na primjer, igrake ili privilegije) moraju
se davati ee kada su hiperaktivna djeca kooperabilna ili uspjena. Roditelji trebaju imati na umu da
hiperaktivna djeca vjerojatno rjee dobivaju pozitivne reakcije od njihove brae ili sestara, te se moraju do-
datno potruditi da odre balans u pohvalama.

Ukoliko dijete ne dobiva pozitivnu panju, ono e se potruditi da bude zamijeeno na nain da svojim
ponaanjem privue negativnu panju. Ako su posljedice takvog ponaanja pozitivne za dijete, odnosno
ako dijete dobije panju, pa makar i negativnu, poveat e se vjerojatnost pojavljivanja tog ponaanja. No,
ako nepoeljno ponaanje nije potkrijepljeno i ako dijete ne dobije panju, vjerojatno je da se ono vie nee
pojavljivati.

Zadatak roditelja je da budu pozitivni, da promatraju, komentiraju i nagrauju dobro i poeljno

ponaanje.
Kako to uiniti?

Pohvala mora neposredno slijediti poeljno ponaanje.
Pohvala mora biti povezana s konkretnim ponaanjem.
Pohvala mora biti konkretna i specifina (na primjer, Sretna sam kad se tako tiho igra).
Pohvaljujte dijete smijekom i pogledom, kao i samim rijeima.
Uz samu frazu, pomilujte, zagrlite ili poljubite dijete.
Primijetite i pohvalite dijete svaki puta kada se dobro ponaa, nemojte uvati pohvale samo za
savreno ponaanje.
Koristite pohvale konzistentno, svaki put kada uoite ponaanje koje elite potaknuti.
Pohvaljujte dijete i pred drugima.
Bilo koje ponaanje postat e uestalije ili snanije ukoliko dovodi do pozitivnih posljedica

Specificirajte s djetetom ponaanje koje oekujete od njega, to tonije i konkretnije moete. Trebate
pokuati osigurati da dijete razumije koje je ponaanje prihvatljivo, a koje nije. Pokuajte objasniti djetetu
to tono mislite pod odreenim terminima, kao to su biti dobar ili biti zloest jer ti termini mogu
biti zbunjujui za dijete. Dobro je rei djetetu: Svia mi se kako lijepo podijeli svoju okoladu sa ses-
trom, Svia mi se kako pospremi svoje igrake prije nego to doe baka, Ne svia mi se kako vie u
duanu. Roditelji moraju jasno komentirati ponaanje djeteta kako bi dijete poelo shvaati to se od njega
oekuje.

Objasnite djetetu posljedice dobrog ponaanja kako bi znalo kada i to e dobiti ako se ponaa prikladno.

Nagradite dijete za poeljno ponaanje jer e tako poeti vjerovati da moe uspjeti. Vano je da ponete
pohvaljivati ili nagraivati dobro ponaanje.

Ignorirajte nepoeljno ponaanje. Ako su djeca stalno u kazni zbog neega, mogu se obeshrabriti i mogu
prestati pokuavati biti dobra. Ako promijenite ono to dijete slua o sebi te umjesto da kritizirate zloesto
ponete pohvaljivati dobro, potaknut ete dijete da se ponaa na nain koji e dovesti do pohvale.

Pomozite djetetu da ostvari dobro ponaanje tako da unaprijed planirate. Pokuajte ne dovoditi dijete u
situacije u kojima e vjerojatnije ispoljiti neeljeno ponaanje, na primjer voditi dijete u kupovinu kada vam
se jako uri, a dijete je umorno.

Svako je dijete drugaije. Neke e nagrade biti uspjene kod neke djece, kod druge ne. Trebate nai one
nagrade na koje e vae dijete reagirati.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Uspjene nagrade mogu ukljuivati odlazak u etnju s mamom i tatom, obiteljsko igranje neke drutvene
igre i slino. Nagrade ne trebaju biti skupe. Postoje jeftinija i bolja rjeenja od novca i poklona. Mala djeca
esto odlino reagiraju na jednostavnu pohvalu ili poljubac.

Nagrade moraju uslijediti to je mogue neposrednije nakon to se pojavilo neko ponaanje. Hiperaktivno
dijete ne moe ekati do kraja tjedna da dobije nagradu. Nagrada treba uslijediti odmah nakon poeljnog
ponaanja. Ne zaboravite da hiperaktivnoj djeci nedostaje strpljenja i da su impulzivna pa e im ekanje
nagrade biti vrlo teko i bit e vrlo male anse za uspjeh. Vano je da stvari ne postavite tako da dijete ne
uspije.

Pojedine nagrade nakon odreenog vremena gube svoju snagu. Dobro je da nagradu mijenjate svakih
nekoliko dana. Sa starijom djecom vrlo korisna tehnika moe biti samonagraivanje.

esto nije dovoljno poveati uestalost poeljnih ponaanja, ve je potrebno i smanjiti pojavljivanje
nekih nepoeljnih ponaanja. Vrlo korisna tehnika za smanjenje neeljenog ponaanja hiperaktivne djece je
iskljuenje (time - out).

Iskljuenje podrazumijeva da maknete dijete iz konteksta u kojem se ponaanje pojavilo i osigurate da

provede dogovoreni vremenski period na neinteresantnom, ali sigurnom mjestu. Vrijeme u iskljuenju mora
biti poteno mjereno, a ako dijete nastavi s ponaanjem zbog kojeg je uslijedilo iskljuenje, topericu treba
staviti na poetak. Vrijeme koje dijete mora provesti u iskljuenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu
s djetetovom dobi (obino se preporua onoliko minuta koliko dijete ima godina, ako se radi o mlaoj
djeci).

Vano je znati da se ponaanje djeteta ne moe promijeniti preko noi. To je ponaanje koje se uilo i
izgraivalo godinama i bilo bi nerealno oekivati da e se brzo promijeniti. Vrlo esto se dogaa da djeca u
poetku pokau veliki otpor prema novim pravilima. Mnogi roditelji navode kako su, neposredno nakon to
su poeli primjenjivati nove tehnike, broj i ozbiljnost nepoeljnih ponaanja porasli. Meutim, stvari e se
sigurno popraviti ukoliko ustrajete i dosljedno primjenjujete nove tehnike. Vano je da u obitelji postoji je-
dan jedinstveni set pravila kojeg e prihvaati i primjenjivati svi odrasli lanovi obitelji. Vano je da se isti
set pravila primjenjuje na svu djecu u obitelji, bez obzira jesu li hiperaktivna ili ne, na isti nain, u skladu s
dobi pojedinog djeteta.

Bez obzira na potekoe koje imate s Vaim hiperaktivnim djetetom, vano je da razvijete i odrite poziti-
van odnos s djetetom. Korisno je da pronaete neku ugodnu aktivnost sa svojim djetetom i ukljuujete se u
nju to ee, barem nekoliko puta tjedno. Kada se djetetu omogui da izabere aktivnost za svoje vrijeme
i preuzme inicijativu u aktivnosti, poveava se djeje samopouzdanje.

Razvijte pozitivno samopotovanje svog djeteta

Hiperaktivna djeca mogu se osjeati dosta negativno vezano uz svoje sposobnosti. To ih esto sputava
u tome da postignu uspjeh, a takoer da prepoznaju i prihvate da su u nekim stvarima dobri ili uspjeni.
Takvo osjeanje kod djece nije zauujue: radi svojih dosadanjih iskustava i razliitosti od druge djece
hiperaktivna djeca esto razvijaju nisko samopotovanje. Radi toga to imaju negativno miljenje o sebi,
kod hiperaktivne djece nikada se ne moe pretjerati s pohvalama. Ona trebaju pomo u tome da se kritiki
osvrnu na svoje neuspjehe, da ih sagledaju u pozitivnom svjetlu te na taj nain promijene svoje osjeaje i
sliku o sebi.
Roditelji trebaju nauiti svoju djecu kako da budu pozitivna na nain da govore svojoj djeci pozitivne
stvari svaki dan.
 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

Hiperaktivna djeca su esto vrlo kreativna i imaju posebne talente. Njihove prednosti i snage moraju
se prepoznati i iskoristiti, ak i kada se ti talenti ne uklapaju u roditeljska oekivanja. Otkrivanje,
naglaavanje i njegovanje podruja kompetencije hiperaktivnog djeteta je vrlo uinkovit nain mijen-
janja niskog samopotovanja kod te djece.

Pruite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost

Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na predvidljivost i strukturu. Jasni raspored za ustajanje ujutro,
pisanje zadae poslije podne i ispunjavanje dnevnih obaveza imaju pozitivan utjecaj na hiperaktivnu
djecu. Unaprijed odreena rutina uenja stvara podlogu za usvajanje dobrih navika uenja. U ideal-
nom sluaju, tijekom vremena unaprijed odreenog za uenje, ne bi smjelo biti dozvoljeno gledanje
televizije ili prisutnost drugih distrakcija. Postepeno, djeci se treba preputati odgovornost za njihove
obaveze.

Hiperaktivna djeca imaju koristi od jasnih i konzistentnih granica ponaanja koje postavljaju
roditelji. Granice trebaju djetetu kako bi znalo na emu je, jer je za hiperaktivnu djecu prevelik teret
i stres ako se pravila stalno mijenjaju. Roditelji trebaju biti sigurni da djeca znaju pravila i nain na
koji ih trebaju slijediti te im trebaju rei ukoliko doe do promjene u rutini. Svaka se promjena treba
unaprijed planirati.

Oba roditelja moraju imati usklaene odgojne stavove i reakcije na razliita ponaanja djeteta. To
ponekad zahtijeva puno razgovora i planiranja. Kod starije djece korisno je da se i njih ukljui u od-
luke o obiteljskim pravilima, nagradama i sankcijama. Kroz to to sudjeluju u procesu odluivanja,
djeca poinju uiti dugorone strategije rjeavanja problema.

Jasno komunicirajte s djetetom

Djeca koja su nepaljiva, impulzivna i koja se ine gluha za disciplinu, trebaju to jasniju komuni-
kaciju i upute. Upute trebaju biti jednostavne, saete i konzistentne. Ako oekujemo od djeteta da se
samo ispravi i disciplinira, esto emo zavriti u konfliktu i svai s njim, to nimalo ne pomae niti
popravlja situaciju.

Najuinkovitije su pozitivne upute, poput Stavi cipele u ormar, dok negativno formulirane upute,
kao to je Nemoj ostavljati cipele posvuda ima malo efekta.

Jako je bitno da dijete zna pravila i nain na koji ih moe slijediti. Roditeljima je esto vrlo teko
biti odluan i konzistentan s djecom. Ukoliko se dijete naviklo da ne slijedi roditeljske upute, roditelji
mogu pokuati neto ili sve od navedenog, kako bi bili sigurni da dijete uje ono to su traili od
njega:

Drite ruke na ramenima djeteta dok mu govorite to elite da napravi.

Gledajte dijete u oi.
Govorite smirenim, ali odlunim glasom.
Inzistirajte na tome da dijete poslua i napravi to to mu govorite, te navedite razlog zbog
kojeg to elite.
Zapamtite da Vas mumljanje, prigovaranje, raspravljanje, moljenje, vikanje ili nadglasavanje
s televizijom nee nikuda dovesti.
Moe pomoi da od djeteta traite da ponovi to elite da uini.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

IMAJTE REALISTINA OEKIVANJA

Umjesto da prenaglaavaju male probleme i stvaraju nepotrebnu nelagodu i napetost, roditelji bi se

trebali usmjeriti na nekoliko istaknutih ponaanja djeteta koja su im najvanija. Vano je imati realistina
oekivanja. Nije mogue i krajnje je neefikasno pokuati promijeniti sva djetetova nepoeljna ponaanja
istovremeno. Kada se odluite promijeniti neko ponaanje, odaberite jedno ili dva jasno definirana obrasca
ponaanja i iskljuivo radite na njihovoj promjeni. Odabir tog ponaanja u velikoj mjeri ovisi o prioritetima
u obitelji i stupnju vjerojatnosti da e to ponaanje imati dugorone negativne posljedice za dijete (na prim-
jer, udaranje druge djece).

BRINITE SE ZA SEBE

 Hiperaktivna djeca mogu stvoriti ogromne koliine stresa u svojim obiteljima, a stres je pogodna podloga
za javljanje nepoeljnog ponaanja. Jako je vano, iako ponekad nije lagano, ostati smiren. Roditelji trebaju
obraati panju na vlastite potrebe i potrebe druge djece u obitelji. Odmor, izlet, putovanje, prijatelji, hobiji
i druge aktivnosti pomau u smanjivanju razine stresa roditelja te brae i sestara.

POTEKOE S UENJEM

Hiperaktivnost, impulzivnost i tekoe s odravanjem panje mogu ozbiljno naruiti djetetovu sposobnost
uenja. Ova djeca esto, osim ako su posebno inteligentna, poinju zaostajati za ostatkom razreda, te razviju
akademske probleme. To je, uz probleme u ponaanju, jo jedan od razloga zbog kojih im se djeca rugaju
i zbog kojih ih roditelji kanjavaju. Hiperaktivna djeca zbog svojih potekoa u koli mogu razviti osjeaj
odbaenosti od vrnjaka, to samo dodatno pogorava situaciju.

Znaajan postotak hiperaktivne djece ima specifine tekoe uenja, konkretno tekoe itanja i pisanja.
S obzirom da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti itanja i pisanja te da je uspjeno itanje i
pisanje nuno za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta, hiperaktivna djeca esto imaju problema s
ocjenama. Jednom

kada zaostanu za vrnjacima, vrlo teko to nadoknauju. Osim to im medij putem kojeg se znanje
prenosi stvara potekoe, oni zbog svog poremeaja imaju i niz drugih problema. Ne mogu se koncentrirati
jednako dugo kao njihovi vrnjaci. Buka i pokreti oko njih im vrlo lako skreu panju. Vrlo esto propuste
vane informacije ili upute koje im daje uitelj jer su zaokupljeni razmiljanjem o neem drugom. Mnogi
od njih imaju vrlo neuredan i neitak rukopis koji im moe stvarati dodatne potekoe. Oni ga sami vrlo
teko razumiju i itaju, a vrlo esto zbog rukopisa dobivaju i kritiku od strane nastavnika.

Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, vano je da nastavnici razumiju specifian nain
funkcioniranja hiperaktivne djece koji esto negativno utjee na kolski uradak i openito na izvravanje
obaveza i odgovornosti. Stoga je vrlo esto potrebno kontaktirati s nastavnicima kako bi se lake razlikova-
la ponaanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, prevenirao razvoj sekundarne patoloke nadgradnje i djetetu
primjereno pomoglo.

Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju slijedee probleme vezane uz
uenje:
90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu
 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli20% hiperaktivne djece ima tekoe sa
itanjem
60% hiperaktivne djece ima ozbiljne potekoe s rukopisom
30% hiperaktivne djece prekida kolovanje
5% djece s poremeajem hiperaktivnosti zavrava fakultetsko obrazovanje za razliku od 25%
djece iz ope populacije

SAVJETI ZA NASTAVNIKE

Akademsko postignue je jednako vano hiperaktivnom djetetu, kao i svakom drugom djetetu. Hiperak-
tivna djeca trebaju visoku razinu strukture u situaciji uenja. Djetetu se moe pomoi tako da se s djetetom
dogovori svakodnevni raspored i rutina u izvravanju kolskih zadataka. U razrednoj sredini dobro je po-

taknuti svu djecu, pa tako i hiperaktivno dijete, da biljee to imaju za zadau i povremeno provjeravati je li
dijete sve zabiljeilo.

Preporua se hiperaktivno dijete posjesti u prvu klupu i poticati ga da ima to manje stvari na stolu.
Naime, u prvoj klupi dijete je jae fokusirano na nastavnika i manja je mogunost interakcije s drugom
djecom tijekom nastavnog sata.

Poeljno je da dijete ne sjedi pokraj prozora ili vrata, jer e podraaji izvan uionice snano utjecati na
fokus panje djeteta.

Tijekom nastavnog sata dobro je postavljati vie podpitanja hiperaktivnom djetetu, vraajui panju
djeteta na nastavni proces. Takoer, bitno je usmjeriti se na pozitivno, na ono to je dijete napravilo, na
zadatke koje je uspjeno zavrilo, a ne na ono to nije napravilo ili u emu je pogrijeilo. Usmjeravanje na
pozitivno poveava motivaciju djeteta i jaa njegov osjeaj kompetencije i postignua.

Veina potekoa s hiperaktivnom djecom proizlazi iz njihove smanjene sposobnosti da slijede pravila,
radi ega dolazi do remeenja discipline u razredu.

Iako je svako hiperaktivno dijete jedinstveno, postoje neki principi koji mogu olakati potivanje razred-
nih normi samom djetetu, a time ujedno olakati rad i nastavniku i ostaloj djeci.

Pojasnite djeci pravila ponaanja u razredu. Pravila su vana i bitno je djeci dati informaciju
o tome to nastavnik oekuje od njih. Ta pravila trebaju biti pozitivna, izraena u terminima
poeljnih ponaanja. Poeljno ih je napisati i izloiti, tako da ih sva djeca vide. Ne preporua se
vie od pet pravila.

Osobito je bitan naglasak na potkrepljivanje poeljnih, pozitivnih ponaanja. Povratna infor-

macija o ponaanju uenika mora slijediti neposredno nakon ponaanja i biti vezana uz specifino
ponaanje (npr. dizanje ruke kada dijete neto eli rei). S djetetom moete dogovoriti sustav
nagrada, koji moe ukljuivati vie moguih nagrada, to omoguava djetetu odreenu slobodu
izbora.

Ustanovite s djetetom jasnu hijerarhiju sankcija za nepoeljna ponaanja jer to omoguava djetetu
da dobije povratnu informaciju o svom ponaanju i slijedeem koraku. U hijerarhiju ukljuite
planirano ignoriranje i vremenski ogranien time-out.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Pohvalite i ohrabrite pozitivnu panju.

Komunicirajte s djetetom na asertivan nain, jasno izraavajui svoju potrebu na neagresivan

nain.

Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranje.

Razlikujte nemogunost od neposlunosti. Na primjer, kada dijete kae ne znam ili ne mogu,
ono treba poduku ili pomo. Neu ili ne elim zahtijeva ranije dogovorenu sankciju.

Imajte prioritete. Nemojte se fokusirati na vie od 3 ponaanja odjednom.

Ignorirajte nepoeljna ponaanja kako biste ih ugasili iz djetetovog repertoara ponaanja i

onemoguili da ih dijete koristi za privlaenje negativne panje.

10 Pravila u uenju:

Razdijelite gradivo na manje dijelove. Postavljeni ciljevi u uenju trebaju biti realistini i ost-
varivi.

Kod akademskog uspjeha hiperaktivne djece planiranje je izuzetno bitno. Ono djetetu daje struk-
turu i olakava uenje.

Sloene upute pri rjeavanju zadataka ili testova razbijte u niz jednostavnijih uputa. Pitajte hiper-
aktivnog uenika da Vam ponovi to treba raditi, kako biste provjerili razumijevanje zadatka. Kod
mlae djece preporua se da se upute daju jedna po jedna.

Preferirajte usmeno ispitivanje. Hiperaktivna djeca postiu bolje rezultate i mogu bolje pokazati
svoje znanje kroz usmeno odgovaranje. Smanjite broj pismenih zadataka, te ukoliko je potrebno
produljite vrijeme rada hiperaktivnom djetetu.

Kada dajete upute cijelom razredu stanite kraj hiperaktivnog uenika dok to radite. Za
objanjavanje zadatka koristite njegovu knjigu, teku, radnu biljenicu kao primjer.

Hiperaktivna djeca esto imaju nisko samopotovanje koje dovodi do izbjegavanja rada u koli radi
straha od neuspjeha. esto takva djeca imaju potekoa s uenjem, ne radi nedostatka sposobnosti, ve radi
emocionalnih potekoa. Ukoliko uenik postie loe rezultate, smanjite opseg zadanog materijala, a ne nje-
govu teinu. Takoer, kod takve djece je korisno usmjeravanje na pozitivne karakteristike i postignua.

Kod hiperaktivne djece moe se smanjiti frustracija tijekom nastave omoguavanjem kratkih pauza, ili
izlazaka iz razreda. Takoer, takvo dijete moe dobiti i neke posebne obaveze, poput voenja brige o kredi
ili spuvi, koje omoguavaju djetetu promjene aktivnosti, daju mu osjeaj vanosti i smanjuju napetost i
nemir.

Hiperaktivna djeca trebaju prijatelje jednako kao i druga djeca. Ponekad hiperaktivna djeca nemaju ad-
ekvatne socijalne vjetine ili ih koriste na krivi nain. Socijalne vjetine mogu se uiti i razvijati i u razred-
noj sredini, od ega e koristi imati sva djeca. Unutar razreda, kroz igru i slobodne aktivnosti moete:

Pouavati djecu nenasilnom rjeavanju sukoba.

Pouavati djecu asertivnosti.

 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

Poticati razvoj socijalnih vjetina kroz rad u malim grupama. Naravno, takav rad zahtijeva stalni
nadzor i praenje procesa koji se odvijaju u malim grupama. Napravite fleksibilne grupe i osigura-
jte da hiperaktivna djeca rade s nizom druge djece.

Potaknuti djecu da si meusobno pomau (na primjer, da se meusobno poduavaju u matematici,

itanju). Te aktivnosti trebaju biti nadgledane i preporua se da se djeca izmjenjuju u tome.

Poticati sagledavanje situacije iz drugog kuta.

Biti model prema kojem djeca mogu uiti dobre socijalne vjetine. I sami koristite pozitivne ko-
mentare o radu uenika, interakcije i atribute.

Usvojiti naelo da je svaki uenik vrijedan lan grupe. Nastojte poticati suradnju, a ne kompeticiju
u razredu.

11 Hiperaktivna djeca mogu biti izuzetno zahtjevni uenici. Za nastavnike je vano imati na umu da ta djeca
imaju ozbiljan problem. Veini ljudi je ta perspektiva strana jer se ne radi o sljepoi, gluhoi, invaliditetu
ili cerebralnoj paralizi. No, iako se na prvi pogled ini da je s hiperaktivnom djecom fiziki sve u redu,
specifian nain funkcioniranja njihovog sredinjeg ivanog sustava stvara niz problema u svakodnevnom
funkcioniranju te djece. Hiperaktivno dijete e uspjeno uiti u sredini koja podrava individualne raz-
like unutar fleksibilnog, strukturiranog pristupa, dok e usmjeravanje na razlike dovesti do stigmatizacije
i osamljivanja hiperaktivnog djeteta. Vano je razumijevanje i adekvatno reagiranje na djetetove uspjehe i
vrednovanje istih. Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na brian stav nastavnika i kao posljedica toga visoko
su motivirana i postiu sjajne rezultate.

Za uspjeno kolovanje hiperaktivnog djeteta od izuzetnog je znaaja suradnja roditelja i nastavnika.

Roditelji trebaju biti upoznati sa kolskom rutinom i oekivanjima koja su postavljena na dijete. Meusobna
podrka roditelja i nastavnika je vana, i obje strane mogu nauiti jedna od druge; o efektivnim nainima
rjeavanja nekih nepoeljnih ponaanja, snagama djeteta i pozitivnim stranama, motivaciji djeteta. Pri
tome, osim otvorene i efektivne komunikacije, informativka moe biti korisna za razmjenu informacija o
postignuu, zadaama ili moguim potekoama.

HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE

U STVARANJU PRIJATELJSTAVA

Mnoga djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti imaju vrlo malo prijatelja i na njih se esto gleda
kao na drugu vrstu. Njihovi problemi esto su rezultat njihove impulzivnosti i kratkog opsega panje
zbog kojih oni nisu u stanju nauiti socijalna pravila niti prepoznavati socijalne znakove i poruke. Ova
djeca su vrlo esto bolno svjesna svoje izoliranosti i odbaenosti te svoje nesposobnosti za zadre prijatelje,
pokuavaju to promijeniti, ali ne znaju kako i nisu to u stanju sami uiniti.

Ukoliko se ovoj djeci prui dodatna pomo, ona esto mogu nauiti imati uspjene socijalne odnose.
Mora im se pomoi da naue ono to je veina djece uspjeno nauila spontano, bez razmiljanja. U tome
im puno mogu pomoi roditelji i nastavnici. Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno dati specifine i jasne
instrukcije. Moe im se, na primjer, rei: Prvo odi i stani pokraj grupe djece. Stoj tiho i neko vrijeme
jako paljivo sluaj. Kada bude siguran da zna o emu oni priaju i kada si dobro razmislio o tome to
im eli rei u vezi toga, priekaj prikladnu stanku u razgovoru i onda im reci kako se slae s onim to su
rekli, jer ... ili, kako si i ti doivio slino ... Vrlo je vano da ova pomo bude pruena na nekritizirajui,
podravajui i pozitivan nain.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Moda ovo zvui pretjerano, ali moe biti od velike koristi odbaenom i usamljenom djetetu koje udi
za prijateljima. Ima djece ije je ponaanje uslijed ovog poremeaja bilo toliko loe da su ih drugi (i djeca
i odrasli) konstantno odbacivali jer nisu mogli tolerirati njihovo nametajue, razarajue i esto nasilno
ponaanje.

Neprestani neuspjesi i odbijanje djeteta od strane vrnjaka moe katastrofalno utjecati na djetetovo
samopotovanje, kao i na njegovo daljnje ponaanje.

Savjeti za roditelje
Roditelji mogu pomoi svojoj djeci u razvijanju pozitivnih socijalnih vjetina.

Kako to uiniti?
12 Vjebajte dobre socijalne vjetine kod kue. Odredite, u dogovoru s djetetom, jedno ili dva so-
cijalna ponaanja koja elite pojaati u repertoaru ponaanja svog djeteta prema drugoj djeci. To
moe biti dijeljenje igraaka, tiho prianje, ne zapovijedanje, ne upadanje u rije i slino. Us-
postavite program nagraivanja tih ponaanja.

Nekoliko puta svakog tjedna odvojite nekoliko minuta da s djetetom uvjebavate odabrana
ponaanja. Objasnite djetetu vjetinu koju biste eljeli da pokua upotrijebiti. Odglumite situaciju
u kojoj ete Vi biti dijete i na taj nain pokaite djetetu kako da koristi tu vjetinu. Zatim neka
dijete isproba novu vjetinu pred Vama. Ohrabrite i potaknite dijete da upotrijebi novo nauenu
vjetinu kad se slijedei put bude igralo s nekim djetetom.

Kad god imate priliku, promatrajte svoje dijete u igri s drugom djecom, braom ili sestrama.
inite to ee nego inae. Kad god opazite da je dijete upotrijebilo nove vjetine, pohvalite ga ili
nagradite. Pazite da pritom ne prekidate dinamiku igre. Ponekad je bolje pozvati dijete na stranu i
tamo ga nagraditi, kako djetetu ne bi bilo neugodno.

Vae dijete ne mora biti najpopularnije meu vrnjacima. Popularnost nije toliko bitna kao pri-
jateljstvo. Bolji cilj od popularnosti moe biti potaknuti prijateljstva kod svog djeteta.

Potaknite svoje dijete da poslije kole ili vikendom pozove kod sebe nekog od svojih vrnjaka.
Ukoliko Vae

Dijete ima ozbiljnih problema sa socijalnim vjetinama, isplanirajte i strukturirajte vrijeme koje e
djeca provesti zajedno. Na primjer, isplanirajte odlazak u kino, igranje drutvenih igara, pripremite
posebne sendvie, pripremite smjesu za modeliranje ili bilo to drugo za to mislite da bi drugo di-
jete u tome moglo uivati. Vano je da aktivnost bude strukturirana i da bude pod Vaom stalnom
supervizijom. Ovakav strukturirani kontakt moe potaknuti prijateljstvo izmeu Vaeg djeteta i
njegovog vrnjaka.

Kada je kod Vas neki prijatelj Vaeg djeteta, nadgledajte aktivnosti kojima se djeca bave. U trenut-
ku kada primijetite da njihova interakcija izmie kontroli, prekinite igru i ponudite djeci da neto
pojedu ili im ponudite neku mirniju, strukturiranu aktivnost.

Uinite sve to moete da izbjegnete da Vae dijete vidi primjer agresivnog ponaanja u kui. Pri-
pazite na vlastito ponaanje i ponaanje drugih ukuana, kako se ne bi dogodilo da nesvjesno mod-
elirate agresivno ponaanje svog djeteta, bilo da se radi o vikanju, govorenju uvredljivih ili prostih
rijei ili o bacanju stvari. Takoer, trebate paljivije nadgledati to Vae dijete gleda na televiziji.
Ukoliko ne moete izbjei da Vae dijete gleda agresivno ponaanje na televiziji, iskoristite takve
scene za to da ukaete djetetu na to koje je ponaanje neprihvatljivo i koje ponaanje druga djeca
ne vole.
 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

Pokuajte sprijeiti druenje Vaeg djeteta s drugom djecom koja su agresivna. Potaknite svoje
dijete na druenje s djecom koja e biti pozitivan model za odnose meu vrnjacima.

Ukljuite svoje dijete u organizirane aktivnosti u Vaoj zajednici, kao to su izviai, sportski
klubovi, folklor.

Pokuajte odabrati one aktivnosti koje su strukturirane i pod supervizijom odrasle osobe, po
mogunosti s malim grupama djece. Izbjegavajte one aktivnosti koje zahtijevaju koordinirane na-
pore s drugom djecom ili koje imaju sloena pravila da bi se postigao uspjeh. Takve bi aktivnosti
mogle biti prezahtjevne za hiperaktivno dijete. Takoer, bolje je odabrati one aktivnosti koje
ukljuuju to manje kompeticije. Natjecanje izaziva poveano uzbuenje, to kod hiperaktivne
djece moe poveati uestalost neorganiziranog ponaanja.

Pomaganje hiperaktivnom djetetu da rijei probleme u odnosima s drugom djecom moe biti vrlo teak
zadatak. Budite realni u Vaim oekivanjima koja se tiu promjene u ovom podruju. Traite bilo koju
13 priliku da organizirate situacije u kojima e Vae dijete imati ansu za pozitivne kontakte s vrnjacima.
Izbjegavajte situacije u kojima je vjerojatno da e doi do socijalnog neuspjeha. Vai napori na kraju ipak
mogu dovesti do pozitivnijih odnosa Vaeg djeteta s vrnjacima te do kvalitetnijih prijateljstava.

OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE

Hiperaktivna djeca nemaju potekoa s nedostatkom vjetina ili sa znanjem, pa tako pokazivanje djetetu
kako da napravi neto, nee biti od prevelike pomoi. Umjesto toga efikasnije je dati jasne upute, reorga-
nizirati zadatke tako da budu interesantniji ili da vie motiviraju dijete, preusmjeriti djeje ponaanje prema
buduim ciljevima umjesto prema neposrednoj gratifikaciji i pruiti neposredne nagrade za izvrene zadatke
ili potivanje pravila.

Neposredna povratna informacija i posljedice

Kada je hiperaktivno dijete suoeno sa zadatkom koji mu je neprivlaan, teak ili dosadan, ono e os-
jetiti potrebu da radi neto drugo. Ukoliko elite da dijete nastavi zadanu aktivnost, morate dati pozitivnu
povratnu informaciju i posljedice koje e zadatak uiniti privlanijim ili isplativijim za dijete, kao i blage
negativne posljedice ukoliko

dijete odustane od zadatka. Slino tome, kada elite promijeniti nepoeljna ponaanja, morate djetetu
pruiti nagrade i povratnu informaciju kada se ponaa na poeljan nain i brze negativne posljedice za
nepoeljno ponaanje.

Pozitivna povratna informacija moe biti u obliku pohvale sve dok jasno i specifino kaete to je di-
jete uinilo pozitivno. Ona takoer moe biti i u obliku fizike njenosti. U nekim sluajevima ona moe
ukljuivati i nagrade, poput specijalnih privilegija ili sustava prema kojem dijete zaradi bodove da dobije
posebne privilegije, jer sama pohvala nee dovoljno motivirati dijete da ostane u nekoj zadanoj aktivnosti.
Bez obzira na to koju vrstu povratne informacije dajete, ona e biti to uspjenija to je neposrednija
odreenom ponaanju.

Pruajte ee povratnu informaciju

Hiperaktivna djeca ne samo da trebaju povratne informacije i posljedice bre nego druga djeca, nego i
ee. Neposredne posljedice mogu biti uinkovite ak i kada su povremene, no bolje djeluju na dijete ako
su este.
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

Iskreno govorei, pretjerivanje u tome moe biti iritantno za dijete i zamorno za Vas, no nuno je da to
inite toliko esto koliko Vam dozvoljava raspored, energija i raspoloivo vrijeme, ako elite promijeniti
neko vano nepoeljno ponaanje. Na primjer, umjesto da ekate da pohvalite dijete koje ima ozbiljnih
potekoa u zavravanju cijele zadae ili da pourujete dijete nakon to pie zadau nekoliko sati, a koju je
moglo zavriti u 20 minuta, recite djetetu da ete mu dati jedan bod za svaki rijeeni zadatak iz matematike,
a bodovi se zbrajaju za ostvarenje neke privilegije. Za pisanje cjelokupne zadae takoer dajte razumni
vremenski period, 20 minuta, i recite da ukoliko istekne vrijeme, dijete e biti kanjeno s jednim bodom za
svaki nerijeeni zadatak. Tijekom rada hvalite dijete za to to pie zadau i ohrabrujte ga za nastavak daljn-
jeg rada dok biljeite bodove.

esto su roditelji vrlo zaposleni i okupirani svakodnevnim obavezama, te zaborave provjeravati dijete.
Tome se moe doskoiti tako da postavite male podsjetnike na mjestima gdje esto boravite i svaki puta
kada vidite podsjetnik, komentirajte ponaanje djeteta u tom trenutku.
14
Koristite vee i snane posljedice
Vae hiperaktivno dijete treba snanije posljedice nego druga djeca, kako bi ga se potaknulo da zavri
neki zadatak, potuje pravila ili da se dobro ponaa. Te posljedice mogu ukljuivati fiziku panju, privi-
legije, posebne slatkie, bodove, materijalne nagrade poput sitnih igraaka koje djeca skupljaju ili povre-
meno ak i novca.

Ovo se moe kositi s uobiajenim stavom da se djecu ne treba esto materijalno nagraivati jer takve na-
grade mogu smanjiti unutranje nagrade djeteta poput itanja, elje da usreimo prijatelje ili roditelje, ponos
kada svladamo novu vjetinu. No, takve unutranje nagrade imaju ogranien utjecaj na hiperaktivnu djecu.
Naime, priroda samog poremeaja zahtijeva da se koriste vee, znaajnije i ponekad materijalne posljedice
kako bi se razvila i odravala pozitivna ponaanja kod hiperaktivnog djeteta.

Koristite poticaje prije kazne

Roditelji obino pribjegavaju kazni kada se dijete loe ponaa. To je efikasno kod djece koja nisu hiper-
aktivna, koja se tu i tamo loe ponaaju, pa tako doivljavaju malo kazni. No, hiperaktivna djeca se ee ne
ponaaju u skladu s normom i radi toga doivljavaju veliku koliinu negativnih posljedica. Kazna, kada se
koristi sama za sebe, bez nagrada i pozitivnih povratnih informacija, relativno je neefikasna metoda prom-
jene ponaanja. Obino dovodi do loih osjeaja i neprijateljstva.

Vano je da zapamtite da kod hiperaktivne djece vrijedi pravilo pozitivno prije negativnog. Imajte na
umu da hiperaktivno dijete doivi jako puno negativnih reakcija i kazni od osoba koje ne razumiju njegov
poremeaj i da e ga samo adekvatni poticaji i nagrade nauiti to Vi oekujete od njega.

Kada elite promijeniti nepoeljno ponaanje, odluite kojim pozitivnim ponaanjem e dijete zami-
jeniti to nepoeljno ponaanje. Nakon toga pomnije pratite kada se to poeljno ponaanje javlja, i kada se
dijete ponaa na taj nain, vie pohvaljujte i nagraujte dijete. Nakon to ste konzistentno nagraivali novo
ponaanje barem jedan tjedan, moete poeti kanjavati suprotno ponaanje. ak i tada pokuajte koristiti
blagu kaznu kao to je gubitak privilegije ili neke aktivnosti, ili kratki time-out, i nastojte odrati balans
izmeu kazni i nagrada: jedna kazna za dvije ili tri pohvale ili nagrade. Kanjavajte konzistentno ali selek-
tivno, samo za pojavljivanje tog jednog odreenog ponaanja.

Nastojte biti konzistentni

Najtei korak u odgoju djece je konzistentnost. No, da bi se neka ponaanja promijenila ili poela ee
javljati, nuno je da koristimo iste strategije svaki puta. Biti konzistentan znai etiri vane stvari:
 Deficit panje/hiperaktivni poremeaj (ADH D / A D D )

svaki puta reagirati na odreenu situaciju, odnosno ponaanje

ne prebrzo odustati kada zaponete s promjenom nekog ponaanja

svaki puta reagirati na isti nain, bez obzira na promijenjenu okolinu

oba roditelja trebaju koristiti istu metodu

Nepredvidljivost ili kapriciranje u nastojanju da se postave pravila nee dovesti do promjene. Isto tako,
reagirajte na isti nain i kod kue i u javnosti, bez obzira to drugi misle ili govore, jer oni ne odgajaju Vae
dijete. Promjene zahtijevaju vremena, i nemojte izgubiti nadu ako se stvari sporo mijenjaju. Naposlijetku,
pokuajte odrati ujedinjenu roditeljsku frontu, koliko Vam dozvoljavaju razliiti roditeljski stilovi.
Imajte na umu da je hiperaktivno dijete osjetljivo na posljedice i povratne informacije, dok je puno manje os-
jetljivo na razloge i objanjavanje racionala nekih postupaka, nego ostala djeca. Iz tog razloga reagirajte brzo,
15 esto i konzistentno to e dovesti do boljeg ponaanja. Razgovori i prigovaranja dovode do otpora, a ne do
poslunosti.

Imajte na umu prirodu poremeaja

Ponekad, kada su roditelji suoeni s teko odgojivim hiperaktivnim djetetom, mogu izgubiti iz vida stvarni
problem. Mogu se razbjesniti, ljutiti, osjeati se nelagodno ili se spustiti na djeju razinu i svaati se s djetetom
kao to bi to radilo drugo dijete. Cijelo vrijeme morate imati na umu da ste Vi odrasla osoba, Vi ste uitelj i
skrbnik djeteta s poremeajem. Ako jedno od vas dvoje treba imati kontrolu nad situacijom, u svakom sluaju
ste to Vi.

Jedan od naina da ostanete smireni je da se pokuate distancirati od situacije i sagledati je kroz oi stranca
- vidjeti roditelja koji pokuava rijeiti problem s djetetom koje ima potekoa u ponaanju. Ukoliko Vam to
uspije, moi ete reagirati pravednije i razumnije, nego ako se uzrujate.

To je teko i pokuajte se svaki dan prisjetiti da Vae dijete ima potekoa, osobito u situacijama kada
pokuavate rijeiti neko nepoeljno ponaanje.

Nemojte dozvoliti da Va vlastiti osjeaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li uspjeli pobijediti neko
ponaanje ili ne. Ostanite smireni, razvijte smisao za humor vezan uz problem. Ponekad to znai da ak i odete
u drugu prostoriju i maknete se iz situacije dok ne zadobijete kontrolu nad svojim osjeajima. Nikako nemojte
zakljuiti da ste Vi lo roditelj kada situacija izmakne kontroli ili ne zavri onako kako biste htjeli.

Vjebajte opratanje
Opratanje je najvaniji princip u odgoju djeteta, no esto ga je jako teko provoditi u svakodnevnom ivotu.
Vjebanje opratanja znai tri stvari. Prvo, svaki dan nakon to stavite hiperaktivno dijete spavati, uzmite
nekoliko trenutaka i razmislite o djetetovim prijestupima i oprostite mu. Pustite da Vas prou osjeaji ljutnje,
razoaranja, zamjeranja, povrede. Dijete ne moe uvijek kontrolirati svoje ponaanje i zavreuje da mu opros-
tite. To ne znai da nije odgovorno za svoje ponaanje, ali znai da se Vi trebate rijeiti gorine koja se uz to
vee.

Drugo, usmjerite se na opratanje drugima koji nisu razumjeli potekoe Vaeg hiperaktivnog djeteta te su
radi toga reagirali neadekvatno, ofenzivno ili su jednostavno etiketirali Vae dijete kao lijeno ili neodgojeno. Vi
znate bolje od toga i zauzmite se za svoje dijete, ali ne dopustite da pri tome na Vas djeluje ljutnja ili tuga.

I, naposlijetku, nauite sami sebi oprostiti za pogreke koje ste napravili u odgoju tog dana. Hiperaktivna
djeca imaju sposobnost da pobude najgore u nama kao roditeljima, to esto dovodi do toga da se roditelji
 D e f i c i t p anje/hiperaktivni poremeaj (ADHD/ADD)

osjeaju krivima radi vlastitih greaka. Bez da si dozvolite da ponavljate iste greke bez posljedica, pustite
samookrivljavanje, sram, ponienje, tugu ili ljutnju koja prati ovaj aspekt samo-evaluacije. Zamijenite te
osjeaje iskrenom procjenom svog roditeljskog funkcioniranja tog dana, identificirajui podruja koja su
poboljana.

TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE,

SA ILI BEZ HIPERAKTIVNOSTI

Hiperaktivna djeca imaju potekoe koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme njima i drugim ljudima, ali
su ona u svim drugim aspektima normalna djeca. Ona imaju misli, osjeaje, elje i snove, kao i svi drugi
ljudi. Iako je izrazito vano da dijete s ovim poremeajem bude identificirano kako bi se njemu i njegovoj
obitelji mogao pruiti adekvatan tretman, postoji jedan ozbiljan rizik dobivanja dijagnoze koji se sastoji u
16 tome da se na dijete, jednom kada se postavi dijagnoza, esto gleda iskljuivo u terminima te dijagnoze.
Djeca s potekoama i deficitima bilo koje vrste su, prvo i osnovno djeca, a ne poremeaji ili sindromi.

Mnogi simptomi i karakteristike hiperaktivne djece mogu se preokrenuti u njihovu prednost. Budunost
djece s ovim poremeajem ne treba biti crna. Vodei rauna o djetetovim snagama i slabostima te osigura-
vanjem adekvatne pomoi obitelj i strunjaci mogu zajedno osigurati da hiperaktivno dijete postane svjesno
svih svojih potencijala i da bude u mogunosti voditi sretan i uspjean ivot.

TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME HIPERAKTIVNOSTI

Preporua se roditeljima koji kod svoje djece uoe ponaanja slina navedenim karakteristinim
ponaanjima hiperaktivne djece, da se posavjetuju sa psihologom, ovisno o mjestu stanovanja. Svi su psi-
holozi upoznati s ovom problematikom tijekom dodiplomskog obrazovanja, a problem je esto prisutan i u
praksi mnogih psihologa.

Problemima hiperaktivnosti osobito se bave:

Psihotrauma centar, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Klaieva 16

Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Gajnice, Zagreb.