Iako je utjecaj Kine na europske zemlje bio izrazito slab, ipak su zemlje blie Europi , irenjem Islama,

imale vei utjecaj.

Teritorij pod utjecajem Islama, uvelike je bio onaj izmeu Europe i Indije.

Brojevi koje i danas nazivamo 'arapskim', zapravo su nastale u Indiji i te brojeve su arapski
matematiari prenijeli u Europu.

U skladu s naelima Kurana, u osvojenim zemljama, druge religije su tolerirane, a prisilna

preobraenja bila su rijetka pojava; dokle god su stanovnici osvojenih zemalja plaali porez.

Svete knjige Islama potiu na traenje znanja gdje god se ono moe pronai. Iako su sa sumnjom
gledali na djela i radnje koja nisu bila islamskog porijekla, brojni tovatelji Allaha i Mohammeda su
shvatili da znanost moe biti od koristi Islamu.

Znanje o astronomiji je bilo kljuno za odreivanje tonog smjera Meke. Zahvaljujui astronomiji,
rijeeno je pitanje poetka i kraja molitve za vrijeme Ramazana.

Arapi su bili u velikom dodiru s perzijskom i indijskom znanosti, ali najvei utjecaj na njih je imala
Grka.

Nakon to su arapske vojske osvojile Aleksandriju, najvee sredite grke znanosti.

Konstantinopol je pao pod Islam tek za vrijeme vladavine Ottomana, no i prije toga je sredite
Bizantskog carstva bilo veliki izvor znanosti za Islam.

Veliki dio znanosti i znanja Arapima su prenijeli Nestorijanci (krani koji su iz Sirije pobjegli u Perziju)
koji su ivjeli u Perziji pod arapskom vlau. Oni su Arapima prenijeli velik broj dijela te ih prevodili s
grkog na arapski.

Nestorijanci su takoer prevodili medicinska djela i znanstvene knjige. Tako je ubrzo osnovana
akademija?? za prijevod, gdje je prevoeno mnotvo knjiga na arapski.

Osim medicinskih i znanstvenih, takoer su prevoena i matematika djela Arhimeda i Apolonija,

astronomska djela Ptolomeja, mnoga djela Aristotela i dr.

Zahvaljujui postojanju arapskih prijevoda , brojna grka djela su uspjela ostati ouvana jer su mnogi
grki spisi bivali izgubljeni i jedini preostao tekst bi bio na arapskom.

Iako se govori o arapskoj znanosti, ?praktiari? nisu bili ni arapi ni muslimani, ve idovi, krani i
perzijanci koji su se nalazili pod vladavinom Islama.

Osim pukog prijevoda grkih djela ili kopija Aristotela i Ptolomeja, neki autori arapskih znanstvenih
djela su i kritizirali Grke. Zahvaljujui iskustvu, shvatili su da Grci nisu usavrili ?znanost? i da je
mnogo toga ostalo za napraviti, prouiti i usavriti. Perzijski lijenik al-Razi takoer je razlikovao
boginje i ospice.

Aristotelova i Ptolomejeva djela su se takoer propitkivala i kritizirala.

Uveli su trigonometriju, 'camera obscura'. No, unato svemu, grki znanstvenici, Aristotel, Ptolomej i
Galen su i dalje ostali cijenjeni.