MJEOVITA SREDNJA KOLA LUKAVAC

PREDMET: FILOZOFIJA

NASTAVNA TEMA: SAVREMENA FILOZOFIJA

NASTAVNA JEDINICA: ARTUR OPENHAUER

RAZRED: IV (etvrti)

ARTUR OPENHAUER

PROFESORICA: FATIMA PALO

 CILJEVI NASTAVNOG SATA

1 OBRAZOVNI CILJ (znanje)

a) Uenje o Arthuru openaueru, njegovoj filozofiji ivota
b) Cjeloviti prikaz osnovnih crta openhauerove filozofije

2 FUNKCIONALNI CILJ (vjetine)

a) Razvijati svojevrstan nain filozofskog promiljanja
b) Razvijati retoriki pristup

3 ODGOJNI CILJ (stavovi)

a) Razvijati aktivnost i kritiko zapaanje
b) Razvijati radne sposobnosti
c) Razvijati pretpostavke za oblikovanje dijaloga

4 NASTAVNE METODE
a) Usmeno izlaganje
b) Dijalog
c) Rad na ploi

5 NASTAVNA SREDSTVA
a) Udbenik
b) ploa
 6 LITERATURA

Struna : M. Filipovi Filozofija , E. Halilovi Horizonti savremene filozofije

Metodika: M. Slatina Od individue do linosti, V. Poljak Didaktika

GLOBALNA STRUKTURA SATA

UVOD

a) Nastavna tema
b) Usmeno izlaganje
c) Rad na ploi

OBRADA NOVOG GRADIVA

a) Dijalog
b) Usmeno izlaganje

SINTEZA:

a) Metoda razgovora
b) Sistematian prikaz filozofije Arthura openhauera

DOMAI ZADATAK

UVOD

Na poetku asa profesorica saoptava dananju temu. a to je filozofija Artura

openhauera. Profesorica smatra da je potrebno ponoviti gradivo sa prethodnog asa, i
postavlja uenicima pitanje, ta je to pozitivizam? Ko je osniva pozitivizma? Nakon
odgovora uenika profesorica poinje uvodno izlaganje istiui osnovne biografske crte
Arthura openhauera.
 Artur openhauer je bio savremenik elinga i Hegela. Roen je 1788. godine u Dancingu, a
umro je 1860. godine u Frakfurtu. Bio je protivnik Hegela, gdje je optuio Hegela da je
dosadan i nepisemen, da je ubica istine, i da je od filozofije nainio sluavku drave,
openahuer je smatrao da je najprei zadatak filozofa rehabilitacija istine. Njegova filozofija
je postala popularna pred kraj njegovog ivota odnosno 50-tih godina 19. stoljea, a i nakon
njegove smrti je zaivjela veliku panju. openahauer je nastavlja Kantove filozofije na
nain da smatra kao i Kant da mi o objektivnom svijetu ne moemo znati nita, zato je
objektivni svijet iznad razuma i naih osjeaja.

Profesorica ovdje zastaje i postavlja uenicima pitanje; kakva je pozicija subjekta i objekta u
Kantovoj filozofiji. Nakon niza odgovora uenika profesorica istie da je Kant dao primat
subjektu (stvari se okreu oko svijesti), a objekat (svijest se okree oko stvari).

GLAVNI DIO

openahauer uvodi pojam volje u filozofiju. U svrhu filozofskog promiljanja profesorica

uenicima postavlja zadatak da na svojevrstan nain definiu pojam volje. Nakon razliitih
miljenja i odgovora, profesorica nastavlja dalje izlaganje o openahuerovoj filozofiji gdje
profesorica istie da osnovne crte njegove filozofije mogu se uoiti jo iz naslova njegovog
djela Svijet kao volja i predstava.
Rad na ploi:

Svijet kao volja i predstava

openhauer je smatrao da je svijet nita drugo do moja volja i moja predstava, tako filozofija
poinje posmatranjem svijeta iji je krajnji rezultat posmatranje svijeta.

Rad na ploi:

-svijet nije nita drugo do moja volja i moja predstava.

- volja je apsolutno htjenje koje nema ni uzrok ni osnovu

Nakon rada na ploi profesorica nastavlja dalje, tako je svijet predstava o svijesti odnosno
sadraj svijesti. Za openhauera znanje je percepcija svijeta. Svijet subjekta ukljuuje njegovu
percepciju. Na taj nain openhauer je elio osporiti racionalizam. Radi prisjeanja
profesorica uenicima postavlja pitanje; ta je to racionalizam? Nakon odgovora uenika
profesorica nastavlja dalje, openhauer je na neki nain i sam razvio svojevrstan
racionalizam. Spoznaja prema openhaueru poinje ulnim opaanjem. Tako sve nae
saznanje poinje opaanjem, ali se ne zavrava na tome ve openhauer razvija shvatanje
svijeta kao senzacije i racionalizma.

Rad na ploi:

-openhauer razumu suprostavlja volju

Distinkcijom onog spoznatljivog i onog to jeste openhauer je razvio tri znaajne postavke u
filozofiji:

1 razlikovanje onoga to jeste i to je racionalno spoznatljivo. Prva znaajna teza onoga

to jeste je racionalno spoznavanje to ovjek ne mislei razvija fenomenalnost. To je
ako je naa iluzija koje se ne mogu osloboditi. Tako je prva postavka openhauerove
filozofije realnost kao iluzija.
2 Druga postavka bi se odnosila na to da svijet postoji samo o nama kao predstava o tom
svijetu. Svijet realnosti je svijet koji se zna, koji vlada iluzijom da realno postoji i on
je spoznatljiv intuicijom.
3 Trea postavka govori o prostornim i vremenskim odnosima meu fenomenima jesu
samo predmet spoznaje. Fenomeni dati o prostoru i vremenu i njihov odnos o prostoru
i vremenu jesu ono to je mogue spoznati.

Ovdje profesorica radi prisjeanja postavlja uenicima pitanje Kantovog poimanja prostora i
vremena. Nakon odgovora uenika, i profesorica istie da su prostor i vrijeme kod Kanta
uslovi saznanja, gdje kae da je ono podlono kauzalitetu odnosno promjeni. Kada govori o
prostoru Kant podrazumijeva objektivno poimanje prostora to znai da kada govorimo o
mnogim prostorima pod tim podrazumjevamo djelove jednog istog prostora.

SINTEZA

openhauer je Kantovu Kritiku istog uma smatrao najznaajnjim djelom itave istorije
filozofije, profesorica postavlja uenicima pitanje da nabroje Kantove tri kritike i osnovna
pitanja koje sadre te tri kritike?
openhauer je sebe smatrao ovjekom jedne ideje koju je izloio ve u naslovu svog glavnog
djela: Svijet kao volja i predstava, pie openhauer; to je istina za svako ivo bie, ali samo
ovjek moe da je uzdigne na nivo refleksivne svijesti, okolni svijet postoji samo kao
predstava, samo u odnosu na drugog koji predstavlja kakav je sam ovjek.

DOMAI ZADATAK

Profesorica upuuje uenike da proitaju tekst iz knjige Filozofija.

 SKICA PLOE

ARTUR OPENHAUER

- Svijet kao volja i predstava

-svijet nije nita drugo do moja volja i moja predstava

- volja je apsolutno htjenje koje nema ni uzrok ni osnovu

- volja je apsolutno htjenje koje nema ni uzrok ni osnovu

-openhauer razumu suprostavlja volju