Vous êtes sur la page 1sur 214

VERBUM

John Salza
MASOMSTVO BEZ MASKE
Bibliotrka:

TEMPUS
17.

Urednik:
mr. sc. PeLir Balla

Za nakladnika:
Miro Radalj
John Sal za

MASONSTVO
BEZ MASKE
Bivi mason razotkriva
tajne slobodnoga zidarstva

VERBUM
Split, 2009.
Naslov izvornika:
John Salza, Masonn/Unmasked.
An Insider Revcals the Secrets ofthe Lodge

Copyrighl 2006 by John Salza, Our Sunay Visitor, lnc.


Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2000.

Izvrsna urednica: Ljiljana Jurinovi, prof

Sm prnva pridrann. Sijedan se dio ove knjige ne smije umno-


avati, jbtokopirati, reproducirnti ni prenositi u bib kakvu obliku
(elektroniki, mehnniki i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti
nakladnika.

Prijevod: Aleksandra Marija Chwalowsky, prof.

Lektura: Ana Jakovljevi, prof.

CIP - Katalogizaja u publikariji


SVEUILINA KNJINICA U SPLITU
UDK 061.236.ft
SALZA, John
Masonstvo bez maske bivi mason razotkriva tajne
slobodnoga zidarstva / John Salza ; prijevod Aleksandra
Marija Chwalowsky * Splii Verbunt, 2009 - (Biblioteka
Tentpus, 17)
Prijevod djela: Masonry unntasked. - Bibliografija
ISBN 978-953-235-190-3
130414004
J ohnu S a lzi , mom e d jed u :

Dok si bio ovdje, poznavao si i ivio Istinu,


Sada Onoga koji je Istina promatra za svu vjenost
Tvoje me molitve s neba nadahnjuju i podupiru
Hvala li za tvoje svjedoanstvo i tvoju ljubav.
Predgovor

Meu vjemicima kako laicima, tako i posveenim


osobama - vlada popriliaia pomutnja glede staleisa vjer-
mka/katolika, odnosno kranina i lanstva u mason-
skim loama, tj u slobodnome zidarstvu. U Sjedinjenim
se Amerikim Dravama tako masonska loa doivlja-
va tek kao "momaki klub", gdje mukarci vre bezna-
ajne obrede, ue tajne naine rukovanja te se bave pri-
kupljanjem sredstava. Tako se ini kako se ova organi-
zacija ne razlikuje puno od Lions Cluba ili Kolumbovih
vitezova. Amerike se loe u posljednje vrijeme nisu ba-
vile nikakvim protukatolikim planovima koji bi za cilj
imali potkopavanje Crkve, kao to je to sluaj s njiho-
vim europskim i latinoamerikim kolegama. Zbog ega
onda Katolika Crkva osuuje slobodno zidarstvo? Za-
to se i svaka druga kranska Crkva, koja je ozbiljno is-
pitala uenja slobodnoga zidarstva, protivi lanstvu u
masonskoj loi?
Ova knjiga donosi odgovore na navedena pitanja,
razmatrajui religijski i moralni nauk amerikoga slo-
bodnog zidarstva u svjetlu kranstva opemto i kato-
like vjere napose. Unato izjavi Crkve kako su mason-
ska naela nepomirljiva s katolikim naukom, mnogi jo
uvijek vjeruju kako se Crkva vie ne protivi slobodnome
zidarstvu te i dalje postoje katolici i krani koji u dobroj
vjeri pristupaju Loi. Oni koji su svjesm protivljenja Cr-
kve esto ne razumiju o kojim je to vjerskim i moralnim
pitanjima ovdje tono rije te kao takvi ne mogu bili od
pomoi onima koji trae odgovore. Dok sam jo bio ma-
son i kada sam poeo premiljati oko svojega lanstva u
Loi, tekom sam mukom pokuavao nai nekoga tko
bi mi mogao objasniti zato se Crkva protivi masonstvu.
7
MASONSTVO BEZ MASKE

Upravo me potreba za jednim takvim izvorom informa-


cija potaknula na pisanje ove knjige.
Dok je temeljno nauavanje slobodnoga zidarstva po-
svuda islo, ova se knjiga usmjerava prvenstveno na ame-
riko slobodno zidarstvo. Po najnovijim procjenama te
organizacije, u 5AD-u lma vie slobodnih zidara (oko e-
tiri milijuna od ukupno est milijuna masona koliko ih
ima u svijetu) i masonskih organizacija negoli u bilo ko-
joj drugoj zemlji. Tako ameriko slobodno zidarstvo tvori
veinu onoga svjetskog te je kao takvo odlian temelj za
nae prouavanje. Nadalje, nakon to sam proveo brojne
sate prouavajui, osobno vrei te pouavajui masonski
obred, raspolaem znanjem iz prve mke, kada je rije o
doktrinama i praksama amerikih masonskih loa.
Svoje sam razmatranje ograniio na prva tri stup-
nja amerikoga slobodnog zidarstva, koji se dodjeljuju
u svim masonskim loama SAD-a. Nisam u pojedino-
sti razmatrao vie masonske stupnjeve (poput onih koji
se dodjeljuju u okviru Skotskoga 1 I1 Yorkkoga obreda),
budui da veina amerikih masona ne prima te stup-
njeve te stoga njihovo poznavanje nije kljuno za shva-
anje nespojivosti masonstva s kranskom vjerom
Umjesto toga, arite sam usmjerio k temeljima: onome
to svaki ameriki mason ui u svojoj loi. Ova knjiga
razmatra i urotniku narav slobodnoga zidarstva te na-
in na koji su njegovi napori doprinijeli uklanjanju jude-
okranskih naela iz naih javnih kola.
O slobodnome su zidarstvu napisane brojne knjige,
no ni jednu od njih, po mojemu saznanju, nije napisao
katolik koji je napustio Lou. Ovoj sam temi pristupio
s katolikoga stajalita, iako se razlozi zbog kojih Kato-
lika Crkva osuuje masonstvo poklapaju s onima dru-
gih kranskih denominacija. Mojoj bi nekatolikoj bra-
i i sestrama u Kristu podatci u ovoj knjizi stoga takoer
trebali biti od koristi.
8
PREDGOVOR

Na pisanje ove knjige potakli su me brojni ljudi iji su


se ivoti nali pod utjecajem slobodnoga ziarstva. Meu
njima su lanovi obitelji iji su muevi, oevi i braa pri-
padnici Loe; sveenici i pastori koji nastoje shvatiti ovo
pitanje, pa ak 1 masoni koji preispituju svoju pripadnost
Loi. lako mi nije elja uvrijediti moju negdanju brau
iz loe, ova e knjiga zacijelo neke meu njima razljuti-
ti. Siguran sam kako se njihova reakcija ne e temeljiti na
netonostima moga izlaganja, ve na injenici kako sam
obeao - bolje reeno, bio zaveden na obeanje - kako u
te stvari zadrati u tajnosti. No, svaki bi poteni mason
morao priznati kako je najvea tajna slobodnoga zidar-
stva zapravo ta kako tajna nema. Veina informacija to
lh donosi ova knjiga dostupna je u knjinicama, knjiara-
ma, kao i Velikim loama diljem zemlje.
Duboko sam zahvalan za molitve i pomo brojnih lju-
di koji su bili dijelom moga putovanja iz slobodnoga zi-
darstva. Posebno bih elio zahvaliti Colinu Donovanu,
STL, to mi je pristupio dok sam jo bio mason. Nai su
me razgovori potaknuli na dublje preispitivanje moje vje-
re. Zahvaljujem i bivemu masonu Duaneu VVashumu, to
mi je bio od pomoi prilikom potekoa vezanih uz pre-
kidanje spona s Loom te to mi je pomogao sabrati i pre-
gledati brojne masonske autoritete navedene u ovoj knjizi.
Zahvaljujem ocu Danu Shermanu na zajednikim molitva-
ma i razgovorima dok sam se jo borio s masonstvom. Za-
hvaljujem na potpori i informacijama Ginu Fazzariju, Joeu
Calarcu, Tomu Gloriosu i Danu Maurim, takoer bivim
masonima i mojojbrai u Kristu. Naposljetku elim zahva-
liti o. Paulu Grizzelle-Reidu, SCJ, mome dragom prijatelju,
to me potaknuo na dovrenje ovoga projekta.

John Salza
23. travnja 2006.
Nedjelja Boanskoga Milosra
9
Zelimo da vae pravilo prije svega buele
slrgnuti krinku slobodnoga zidarstva
1 prikazati ga u istinskome svjetlu

Pa p a L eo n XIII.
1.

MOJE MASONSKE VJERODAJNICE

Imciran sam kao poehn masonski naunik (egrt) u


lou James M. Hayes br. 331 u dravi VVisconsin 24. lip-
nja 1996. na blagdan Svetoga Ivana Krstitelja, moga za-
titnika. Uzdignut sam na stupanj pomonika 16. rujna
1996. dok sam masonski majstor (metar) postao 14 li-
stopada 1996. Dana 2. studenoga 1996. postao sam ma-
V

son 32. stupnja po Skotskome obredu. Dana 7. prosin-


ca nastavio sam svoje masonsko putovanje postavi la-
nom Ancient Arabic Order of Nobles of the Mystic Shri-
ne ("Shriners"; Drevni Arapski Red Plemia Mistinog
Hrama). Primio sam i dodatno lanstvo u lou Nathan
I lole br. 350, gdje sam postao asnik loe.
Idue tri godine slobodno je zidarstvo bilo jednom
od najvanijih stvari u mome ivotu Istinski sam volio
tu organizaciju i gotovo sve svoje raspoloivo vrijeme
posveivao unaprjeenju njezinih ciljeva. Moja je uklju-
enost poprimala brojne oblike, ali se prvenstveno od-
nosila na pouavanje masonskoga obreda i dodjeljivanje
triju masonskih stupnjeva. Moja mi je Velika loa dodi-
jelila Karticu strunosti unutar godine dana od inicijaci-
je - bre no lkome u povijesti VVisconsina. Kartica stru-
nosti rijetka je vjerodajnica koja se daje masonima ka-
drima napamet tono izvesti sve vidove triju simboli-
nih stupnjeva slobodnoga zidarstva. To znai napamet
nauiti nekoliko stotina stranica masonskih pouka, du-
nosti i zahtijevanih tjelesnih kretanja loom ("rad tapa
i poda"). Ta vjerodajnica nositelja ovlauje i za poua-
vanje kako ispravno primjenjivati odreene masonske
stupnjeve.
13
MASONSTVO Bf:Z MASKE

Nebrojene sam sate proveo sviadavajui masonski


obred - uei napamet, pouavajui, dodjeljujui stup-
njeve te sudjelujui u raznim kolama pouke i natjeca-
njima medu stupnjevima. Bio sam ujedno odgovoran i
za provoenje brojnih revizija masonskoga obreda nae
jurisdikcije. U svojoj sam loi bio mlai akon, stariji
akon i mlai nadzornik dok sam 2000 trebao biti iza-
bran za uvaenoga majstora. Ujedno sam obavljao zna-
ajne uloge u Skotskome obredu i u Shrineu.
Uistinu sam uivao u intelektualnome izazovu
usvajanja napamet sloenih lekcija, usavravanju nji-
hova iznoenja te dodjeljivanju stupnjeva kandidatima
pred mojom masonskom braom. Ta me nadasve poti-
cajna vjeba, za koju sam primio veliko priznanje, pod-
sjetila na osjeaj zajednitva koji se obino vezuje uz
skupne portove Priznajem, meutim, kako sam kod
vlastite inicijacije u masonstvo imao duhovnih dvojba.
Imena kojima se nazivalo Boga, molitve, zakletve i e-
sta pozivanja na vjeni ivot uvelike su me zbunjivali.
No, dvojbe su se rasprile kako sam se sve vie oduev-
ljavao obredima, tajnovitou, povlasticama, kontrover-
zama, povijeu, jedinstvenim bratskim vezama, kao i
ostalom masonskom pompom te popratnim okolnosti-
ma. Moj je ego preuzeo vodstvo: kako sam napredovao
u masonskim vjetinama, moje su se duhovne dvojbe
smanjivale. Imao sam velike planove za masonstvo, kao
to je i ono imalo velike planove za mene.
Povremeno bih naiao na kakvu protumasonsku web
stranicu ili lanak, ali bih takve napade spremno pripi-
sao vjerskome fanatizmu. Takve sam Ijude smatrao ne-
tolerantnima, sklonima olaku osuivanju drugih i zlob-
nima te nisam elio lmati ba nita zajedniko s njihovim
mahanjem Biblijom. Naposljetku. neki od ljudi iz nae-
ga drutva kojima sam se najvie divio pripadali su tome
tajnom bratstvu. Stoga su ti anti-masoni jednostavno mo-
14
MOJE MASONSKF. VJERODAJNICF.

rali biti krivo obavijeteni. Uivao sam u lijepim prijatelj-


stvima sa svojom braom iz loe, kako bi onda neto tako
ugodno moglo biti toliko pogrjeno? Smatrao sam to ne-
moguim te sam tri godine bio jedan od najveih apolo-
geta masonstva, uvodei u tu organizadju i lanove svoje
obitelji i prijatelje te zagovarajui njezine ciljeve kao one
najveega i najasnijega bratstva na itavu svijetu.
Tijekom moje pnpadnosti masonstvu esto sam slu-
ao komentare svoje brae iz loe glede stava Katolike
Crkve o masonstvu. Dok se Crkva neko protivila pri-
stupanju katolika slobodnome zidarstvu - govorili su -
sada je promijenila stav te vie nema nita protiv toga
bratstva. Reeno mi je i kako su neki pape te brojni kar-
dinali, biskupi, sveenici i redovnici bili masoni. Rekli
su mi i kako je potrebno biti mason da bi se moglo pri-
stupiti papinskoj Svicarskoj gardi
Iako sam se bez aljnjega smatrao katolikom (iza
mene je bilo dvanaest godina katolikoga obrazovanja),
nikada nisam previe razmiljao o napetostima izmeu
slobodnoga zidarstva i Crkve, Bio sam zadovoljan oni-
me to su mi rekla braa iz loe te nisam smatrao po-
trebnim dublje razmatrati to pitanje. Rim se inio vrlo
daleko od moje masonske loe te sam bio uvjeren kako
su se eventualne primjedbe to ih je Vatikan moda ne-
ko imao zacijelo temeljile na krivim podatcima.
Da bih bio posve siguran, nazvao sam svoga upni-
ka i upitao ga mogu li biti mason, uvjeravajui ga kako
u loi nisam uoio mta to bi bilo nespojivo s mojim
katolikim uvjerenjima. lako nije posebno prouavao to
pitanje, i on mi je potvrdio kako se Crkva ne protivi mo-
joj pripadnosti masonstvu. Naposljetku, nisam bio upo-
znat ni s kakvun katolikim knjigama koje bi se bavile
pitanjem slobodnoga zidarstva. Cinilo se kako sve pro-
tumasonske knjige i zveb stranice promiu radikalni pro-
testantski fundamentalisti.
MASONSTVO BF:Z MASKE

Moje oduevljenje slobodnim zidarstvom nastavilo


je rasti. Osim to sam bio strunjak za masonski obred,
tiudio sam se to bolje upoznati i masonsku povijest 1 fi-
lozofiju. Stoga sam prouavao uz to vezane teme i pri-
pravljao izvjea za podnoenje loi, ali 1 za vlastito za-
dovoljstvo. Za vrijeme tih istraivanja i dalje sam dola-
zio u doticaj s onime to sam nazivao protumasonskom
propagandom. Dok bili duboko u sebi ponekacl 1 pre-
poznao neke od problema na koje su ljudi ukazivali, ve-
inu sam ih smjesta otpisao kao apsurdne. Uivao sam
kao nikada u ivotu te nisam ni od koga elio uti kako
se masonstvo protivi kranskoj vjeri.
Budui da sam elio biti spreman oclgovoriti na sva-
ko pitanje o masonstvu koje bi se moglo postaviti u loi,
odluio sam prouiti kranske argumente protiv ma-
sonstva. Drao sam da u tako biti pripravan dati od-
govor na takva pitanja kada mi ih postave moja kran-
ska braa iz loe. Kao odvjetnik znao sam da protuma-
sonski stav moram prouiti otvorena uma kako bih ga
uspjeno podvrgao unakrsnu ispitivanju te u konant-
ci razorio. Osjeao sam kako tragam za neim to e mi
omoguiti racionalizirati i moju vlastitu sve veu uklju-
enost u tu organizaciju. Stoga u pozadini nastanka ove
knjige zapravo lei moje nastojanje obrane slobodnoga
zidarstva pred samim sobom.
U tome sam cilju pokuavao shvatiti Sveto pismo u
svjetlu mojega poznavanja masonskoga obreda. Smjesta
sam utvrdio olomke za koje se inilo kako su nespoji-
vi s masonstvom, poput Gospodinova uenja o molitvi,
zakletvama i vjenome ivotu. To su bile stvari koje sam
nauio u djetinjstvu. No, budui da sam doktorirao pra-
vo, a ne biblijsku teologiju, dvojio sam u vlastitu biblij-
sku egzegezu Ali, kako sam poznavao i potivao brojne
druge obrazovane kranske masone, odluio sam sa-
sluati njihova gleita.
16
MOJE MASONSKE VJERODAJNICE

Osobito sam se bio sprijateljio s jednim vrlo upue-


mm gospodinom, protestantskini pastorom, koji je ve
preko trideset godina bio mason, dok je ujedno imao i
magisterij iz teologije. Budui da je bio dobro upuen u
kranstvo, kao i u slobodno zidarstvo, bio sam siguran
kako e mi svakako biti u stanju pomoi. Povjerio sam
mu kako me zabrinjava pitanje spojivosti slobodnoga zi-
darstva i kranstva. Kako bih mu u svemu tome pomo-
gao, podastro sana mu opirne pisane ralambe u kojima
se odreeni ulomci iz Biblije usporeuju s pojedinim ma-
sonskim uenjima. Na moje iznenaenje, unato svojoj
znatnoj teolokoj naobrazbi, taj moj brat nije bio u stanju
obraniti slobodno zidarstvo. Za njega je ono bilo "obino
bratstvo" i to je smatrao jedino vanim.
Stoga sam nastavio postavljati pitanja ostalim uva-
enim pripadnicima masonstva, ukljuujui negdanje
metre loa, Velikoga besjednika, pa ak i Velikoga me-
tra. Ni jedan mason nije bio u stanju pruiti mi jasne
odgovore. Veina ih ak nije ni poznavala sadraj ma-
sonskih obreda! Brojni su nijekali kako ti obredi pre.no-
se vjerske ideje, ak i kada sam im ih predstavio u obli-
ku poglavlja i redaka. Rekli su mi kako pretjerujem. Po-
eo sam upravo oajniki traiti nekoga tko bi mi mo-
gao iznijeti logine temelje koji su mi bili potrebni kako
bih iste savjesti mogao ostati u masonstvu.
Potom sam poeo prouavati nauk Crkve. Iako mi je
moj upnik kazao kako je prihvatljivo biti mason, vie
nisam time bio zadovoljan. Traio sam sveenika koji je
uistinu dobro prouio to pitanje. Budui da ga nisam
uspijevao pronai, sve me vie obuzimao oaj. Napo-
sljetku sam upoznao Colina Donovana, teologa koji je
radio za katoliku TV mreu EWTN (Eternal Word Te-
levision Network) te koji je bio upuen u pitanje slobod-
noga zidarstva Tijekom mjesec dana raspravljali smo o
toj temi. Tek sam tada bio zbunjen
17
M ASONSTVO B E Z MASKE

Proucavajui crkveni nauk, otkrio sam kako je - i-


nilo se - ba sve to su mi moja masonska braa rekla
o crkvenome stavu spram masonstva pogrjeno. Nisam
naao nikakve dokaze kako je bilo koji papa, kardinal,
biskup, sveenik ili redovnik ikada bio mason. Saznao
sam i kako je tvrdnja glede Svicarske garde i zahtjeva da
njezini pripadnici moraju biti masoni neistinita. Stvari
su se polako poele otkrivati. Saznao sam i kako je Kon-
gregacija za nauk vjere izdala deklaraju kojom katoli-
cima zabranjuje pristupanje slobodnome zidarstvu te u
kojoj tvrdi isto ono to Crkva o masonstvu ui ve goto-
vo tri stotine godina.
Zato su mi onda braa rekla kako Crkva sada do-
puta lanstvo i zato moj upnik nije znao za stav Cr-
kve? Moda te crkvene izjave nisu obvezujue? Ako bih
mogao dokazati kako odbacivanje masonstva nije slu-
beni stav Crkve, onda takav stav ne bih bio duan slije-
diti. S obzirom na naizglednu pomutnju oko toga pita-
nja, moj je odvjetniki um bio spreman pronai "rupu"
kojom e mi savjest biti umirena. U knjizi koja je pred
vama iznosim rezultate svoga istraivanja.
im sam donio odluku da se oslobodim i krenem u
potragu za istinom, Bog me je dotakao svojom milou.
To sada vie nije bila akademska vjeba. Gospodin mi je
dotakao srce. Odluio sam kako ne u pisati o osobnim
vidovima mojega putovanja, ostavljajui radije Crkvi i
masonskim obredima neka govore sami za sebe. No, s
obzirom na moje oduevljenje masonstvom, nebrojene
sate to sam ih uloio u tu organizaciju te ciljeve koje
sam tek bio nakanio unutar nje ostvariti, moje me isku-
stvo odista uvjerilo u slavu i milosre Boje te njego-
vu neizmjemu snagu promjene srca ovjeka koji nikada
nije oekivao nita slino.

18
2.

UVOD U SLOBODNO ZIDARSTVO

Kratka povijest slobodnoga zidarstva


Istinsko je podrijetlo slobodnoga zidarstva jo uvi-
jek predmetom rasprave. Legenda slobodno zidarstvo
povezuje s graditeljima hrama kralja Salomona, no vei-
na masona ne vjeruje kako tu postoji istinska povijesna
povezanost. Brojni masonski povjesrdari tvrde kako je
podrijetlo slobodnoga zidarstva povezano s razliitim
drevnim skupinama, poput dionizijskih majstora, pita-
gorejaca, esena, Rimskoga kolegija, komskih majstora i
druida. Ostali povjesniari dre kako je slobodno zidar-
stvo poteklo iz drevnih poganskih misterijskih religija.
Mogue je da se povezanost masonstva s drevnim mi-
sterijskim religijama zadrala u pokretima kabalizma,
gnosticizma te preko pripadnika rozenkrojcera i ilumi-
nata. Meutim, veina masonskih povjesniara danas
podrijetlo slobodnoga zidarstva povezuje s klesarima
koji su gradili velike katedrale srednjovjekovne Euro-
pe. Ti su ljudi postali poznati kao "slobodni zidari" jer -
za raziiku od mjesnih cehovskih zidara - nisu bili ugo-
vomi sluge.
Po masonskoj predaji, ti su se "slobodni zidari" or-
ganizirali u loe. S vremenom su meu sebe stali pri-
mati i izvanjske pripadnike, ukljuujui filozofe, trgov-
ce i bankare. Njih su nazivali "prihvaenim" masonima.
Postupno se sastav organizacije "Slobodnih i prihvae-
nih masona" promijenio od "operativnih" masona (koji
su gradili materijalne strukture) do "spekulativnih ma-
sona" (koji su gradili "duhovni hram", to je masonska
19
MASONSTVO BEZ MASKE

metafora za duu). Danas je slobodno zidarstvo u pot-


punosti spekulativno, iako je njegovo operativno nasli-
jee vidljivo u obrednoj uporabi alata (orua), poput
kutomjera, razulje, olovnice, kompasa i zidarske lioe.
Modemo je slobodno zidarstvo roeno u Londonu
24. lipnja 1717., usred razdoblja prosvjetiteljstva. Toga je
dana utemeljena Velika loa Engleske, slubeno ozna-
ivi prijelaz s operativnoga na spekulativno slobodno
zidarstvo. Ta je Velika Ioa, poznata kao "Modema ve-
lika loa", razvila predloak dananjih masonskih obre-
da i ceremonija, ukljuujui i dodjeljivanje stupnjeva: e-
grta, pomonika i metra. Neki su masonski otpadni
- tvrdei kako su obredi nove Velike loe dekristijani-
zirali Umjetnost - uspostavili protivniku Stam veliku
lou. Ove su dvije Velike ioe supostojale kao protivni-
ke od 1751. do 1813. kada su se spojile u Veliku ujedi-
njenu lou starih slobodnih masona Engleske. Do 1750.
slobodno se zidarstvo ve bilo probilo u Ameriku, s pri-
znatim loama u Bostonu i Philadelphiji.
Danas sve regularne loe diljem svijeta imaju svo-
je podrijetlo u Velikoj loi Engleske. Regularna je loa
ona koja odjeljuje tri univerzalno priznata masonska
stupnja te je zadrala temeljne doktrine, obrede i nai-
ne prepoznavanja to ih je uspostavila Matica Ioa En-
gleske. Te regularne loe, uz vrlo malo iznimaka, nalau
i meusobno univerzalno priznanje. Prema masonsko-
me govom, priznanje podrazumijeva kako jedna Velika
loa smatra da dmga Velika loa prakticira punovalja-
no slobodno zidarstvo. To ujedno znai i kako neka Ve-
lika loa svojim lanovima doputa posjeivanje i sudje-
lovanje u masonstvu svake priznate loe. Najpoznatiju
iznimku sveopem priznanju predstavljaju Velike loe
Prince Hall, koje se sastoje gotovo iskljuivo od masona
crnaca. lako masonstvo Prince Halla prihvaa tri simbo-
lina stupnja, ono ne uiva svekoliko priznanje.
20
UVOD U SLOBODNO ZIDARSTVO

Pokizalo se kako je povijesno masonstvo, koje je


prethodilo stvaranju Velike loe Engleske, bilo kran-
sko. Primjerice, Harleian MS. br. 1942 (oko 1670.) i An~
tiquity MS. (1686.), dva najstarija masonska dokumen-
ta, donose molitve u kojima se zaziva Presveto Trojstvo:
"U ime velikoga i svetoga Boga, mudrosti Sina i dobrote
Duha Svetoga, triju Osoba i jednoga Boga koji neka je s
nama sada i uvijeke. Amen."1Operativni su masoni u to
vrijeme uglavnom pripadali religiji podruja na kojemu
su djelovali: najee katolicizmu i protestantizmu.
Meutim, poetkom 18. stoljea u Europi je uzela
maha filozofija prosvjetiteljstva. To je razdoblje obilje-
eno pokretom za oslobaanje umova ljudi od "potlae-
nosti" dogmom i crkvenim autoritetom, u prilog raza-
biranju istine putem racionalnoga prouavanja prirode.
Covjek je tako trebao ispuniti svoj duhovni poziv slue-
i se razumom kako bi odredio koju vjeru eli slijediti.
Zadrana je nejasna vjera u mo vrhovnoga boanstva,
ali su objavljene istine o ovjekovu padu, otkupljenju,
milosti i vjenome spasenju uglavnom odbaene. Reli-
gija je svedena na sustav etikoga ponaanja, vjerovanje
na zajedniki nazivnik "naravne religije", a teologija na
filozofiju, odnosno povijest. U Engleskoj su se mislioci
nadahnjivali novim duhom naturalizma, racionalizma i
deizma, to su ga izraavali ljudi poput Thomasa Hob-
besa i Johna Lockea.
Masonski obredi to ih je razvila Velika loa Engle-
ske odraavaju utjecaj filozofije prosvjetiteljstva. Stup-
njevi slobodnoga zidarstva uklonili su kransku moli-
tvu, kao i svako spominjanje katolike vjere. Mason tako
sada treba vjerovati jedino u deistikoga "Velikog Ar-
hitekta Svemira" i zagrobni ivot. To se, naime, dralo
bjelodanim istinama upisanima u srcu svakoga ovje-
ka. Time se ujedno objanjava i zato su brojni osniva-
21
MASONSTVO BEZ MASKE

i $AD~a, koji su bili deisti, ujedno bili i sloboni zidari,


poput Georgea Washingtona i Benjamina Franklina.
Pomak paradigme od objave k razumu vidljiv je u
Konstituciji slobodnih zidara dr. Jamesa Andersona, objav-
ljenoj u Londonu 1723., najvanijoj masonskoj knjizi
toga ranog razdoblja. U poglavlju "Dunosti slobodno-
ga zidara" Konstitucija odreuje sljedee:

"Iako su neko masoni u svim zemljama bili ob-


vezni pripadati religiji date zemlje ili nacije, koja god
ona bila, danas se dri primjerenijim obvezati ih je-
dino na religiju oko koje se svi Ijudi slau, ostavlja-
jui svoje osobno miljenje po strani."2

No, filozofija u pozadini toga novoorganizirana ma-


sonstva nadilazila je racionalizam prosvjetiteljstva. Mo-
demi oblik slobodnoga zidarstva zapoet 1717. prerastao
je u religiju. Dok od svojih lanova i dalje zahtijeva zadra-
vanje osobnoga miljenja za sebe, slobodno je zidaretvo ra-
zvilo vlastite doktrine o naravi Boga i vjenoga ivota. Slo-
bodno je zidarstvo ujedno i formaliziralo navedena naela
u skup masonskih rituala i praksa, koji se potivaju diljem
svijeta. Njih razmatramo u eetvrtome poglavlju.

Organizacija slobodnoga zidarstva


Temeljna je organizacijska jedinica suvremenoga slo-
bodnog zidarstva plava loa, odnosno simbolina loa.
Glavni asnik plave loe, uvaeni metar, bira se na godi-
nu dana. Ostali su asnid loe: vii i nii nadzomik, taj-
nik, blagajnik (ili tajnik/blagajnik), kapelan, vii akon,
nizi akon, vii upravitelj, nii upravitelj, vratar i savjet-
nik loe. Neke loe imaju i marala, orguljaa ili solista. U
SAD-u ima priblino tisuu i pet stotina plavih loa.
22
UVOD U SLOBODNO ZIDAKSTVO

Svaka plava loa u odreenoj dravi potpada pod


vlast svoje Velike loe, na ijemu je elu Veleuvaeni ve-
liki metar. U SAD-u svakom dravom (kao i Okrugom
Columbia) upravlja vlastita suverena Velika loa. Stoga
u SAD-u ima pedeset i jedna Velika loa. U plavoj loi,
pod vlau njezine Velike loe, kandidat se pripravlja za
tri stupnja masonstva te ih ondje i prima.
Dok se ni jedan stupanj ne smatra viim od stupnja
metra, metar koji uiva potovanje moe primiti dodat-
ne masonske stupnjeve i redove dvaju pripojenih tijela:
Skotskoga obreda i Yorkkoga obreda. Pripojena su tijela
dopunske, odnosno pomone organizadje, kojima je mo-
gue pristupiti nakon to se stekne stupanj metra. Budu-
i da se slobodno zidarstvo plave loe smatra temeljem
masonske filozofije, svako pripojeno masonsko tijelo svo-
ja uenja i obrede temelji na prva tri simbolina stupnja.
Skotski obred, poznat i kao "Kolegij slobodnoga zi-
darstva", dodjeljuje etvrti do trideset i drugi stupanj
(kao i onaj poasni, trideset i trei). kotski se obred di-
jeli na Sjevemu jurisdikciju, koja upravlja s petnaest dr-
ava, te Junu jurisdikdju, koja upravlja s preostalih tri-
deset i pet drava, Okrugom Columbia te amerikim
steevinama. Svaka se organizadja kotskoga obreda u
Sjevernoj jurisdikciji sastoji od etiri zasebna tijela: Loe
Savrenstva, Vijea Prineva Jeruzalema, Kapitula Rue
i Kria i Konzistorija. Tijela June jurisdikcije su ista, je-
dino to Vijee Kadoa zamjenjuje Kaptol Rue i Kria.
Svako je tijelo odgovorno za dodjeljivanje nekih od viih
stupnjeva reda. Yorkki obred, poznat i kao "lzvorna"
ili "Stara Umjetnost" masonstva, dodjeljuje niz stupnje-
va to ih dodjeljuju Kaptol kraljevskoga luka i Odabra-
ni metri te Zapovjenitvo vitezova templara. kotski i
Yorkki obredi, poput svih ostalih masonskih organiza-
dja, dijele uvjerenje kako nema visega stupnja od ono-
ga metra.
23
MASONSTVO BEZ MASKE

U Sjevernoj Americi 32. stupanj, odnosno - po Yor~


kkome obredu - ugledni mason, moe pristupiti u red
Ancient Arabic Order of Nobles of the Mystic Shrine
(AAONMS), poznatome i kao "Shriners", Primijetit ete
kako poetna slova u ovoj kratici, kada ih se premjesti
kao to se to ini u obredu reda, daju rije A MASON
(engl. "mason", op. prev.). Shrinersi tako naglaavaju
kako je slobodno zidarstvo temelj njihova reda. Stovie,
masoni ovaj red nazivaju "igralitem slobodnoga zidar-
stva". Temeljna je organizacijska jedinica Hram, odno-
sno Damija - u ast Aiaha kojega se u Hramu slavi kao
boanstvo. Svi se Shrinersi zaklinju Alahu na Kur'anu,
obeavajui - uz prijetnju jezivih simbolinih kazna -
kako nikada ne e odati tajne reda. Shrinersi su najpo-
znatiji po svojim crvenim fesovima, raskonim kostimi-
ma i cirkuskim paradama. Red je poznat i po svojemu
sponzoriranju bolnica, kao i drugim filantropskim dje-
latnostima.
U SAD-u ugledni Shrinersi mogu pristupiti drugim
dvjema masonskim organizacijama: Royal Order of Je-
sters i E1 Hajju. Ove skupine - iako su organizirane pr-
venstveno poradi drutvenih djelatnosti - imaju svoje
vlastite tajne obrede te od svojih lanova zahtijevaju po-
laganje zakletve. Postoje i pomone masonske skupine
kao to su Order of the Eastem Star (za ene), DeMolay
(za djeake) i Job's Daughters (za djevojke). Iako slube-
no ne pripadaju slobodnome zidarstvu, ove skupine pri-
hvaaju masonska naela. Vjeruju u Velikoga Arhitek-
ta, besmrtnost due i pravilo tajnosti. Ostale masonske
skupine ukljuuju Tall Cedars of Lebanon, Mystic Or-
der of Veiled Prophets of the Enchanted Realm (Grotto),
Knights of Pythias, Knights of Red Cross of Constanti-
ne, Independent Order of Odd Fellows, Acacia Frater-
nity, White Shrine of Jerusalem, Order of the Rainbow,
Daughters of the Nile te Order of Amaranth.
24
UVOD U SLOBODNO ZIDARSTVO

Tko je glasnogovomik siobodnoga ziarstva?


Nema autoriteta koji bi govorio u ime slobodnoga
zidarstva na globalnoj razini. Jednako tako ne postoji
ni jedinstveni autoritet koji bi upravljao Velikim loa-
ma Amerike. Sve su amerike Velike loe suverene. Svo-
jim obredima, zakonima i ostalim praksama svaka Veli-
ka loa na teritoriju svoje drave autoritativno progova-
ra u ime slobodnoga zidarstva.
Iako sve Velike loe djeluju neovisno, njihova su
uenja u biti ista. Razlog je tomu injenica to je slobod-
no zidarstvo izgraeno na nepromjenjivim drevnim na-
elima, koja senazivaju "Postavkama". Po masonskome
shvaanju, to su univerzalna pravila slobodnoga zidar-
stva koja postoje od pamtivijeka te se prenose usmenom
predajom. Bez njih bi identitet masonstva bio uniten.
Meu masonima ne postoji konsenzus glede sva-
ke pojedine postavke, no priblino je pola Velikih loa
usvojilo popis dr. Alberta Mackeyja, koji ih sadri 25.
Mackey (1807.-1881.) je slobodnome zidarstvu poda-
rio pet znaajnih knjiga, ukljuujui i An Encyclopedia
o f Freemasonry. Neke Velike loe nisu slubeno usvojile
Postavke budui da se temeljna naela masonstva sma-
traju nepromjenjivima. Po njihovu ih miljenju nije po-
trebno usvajati budui da je ono to se usvoji jednako
tako mogue opozvati.
Velike su loe suglasne glede toga kako postavke
masonstva trebaju ukljuivati vjeru u Boga kao Veliko-
ga Arhitekta Svemira, besmrtnost due i uskrsnue ti-
jela. Ostale postavke zahtijevaju sluenje simbolikom i
alegorijama kako bi se pouilo moralnim i vjerskim isti-
nama, tajnost, zakletve saveza te izostanak bilo kakva
tjelesnoga ili umnoga nedostatka, kao pretpostavke za
masonsku kandidaturu. Najuvrijeenije masonske po-
stavke donosimo u Dodatku C.
25
MASONSTVO BEZ MASKE

Budui da masona onime to jest ini upravo prima-


nje stupnjeva, masonski su obredi prvotni autoritet to
ga valja procijeniti u svjetlu nauka Crkve. Velike loe
neke o svojih obreda, ili pak sve, uglavnom objavljuju
u knjigama sa ifriranim tekstovima, to ih asnici koji
se bave radom oko stupnjeva trebaju nauiti napamet.
Obino je za eifriranje velikoga dijela odjeljaka do-
statno temeljno poznavanje kriptografije. Svaka Velika
loa zauuje Velikoga besjednika za upuivanje loa
na podruju njegove rave i brigu oko ispravna vre-
nja obrea. Velike loe jednako tako obrede i objanjenja
objavljuju u knjigama koje se zovu "monitori".
lako ne postoji potpuna jednoobraznost masonsko-
ga obrea, razlike su meu pojedinim ravama zapra-
vo zanemarive. One podrazumijevaju neznatne varija-
cije rijei poput izriaja: "neka mi se icupa srce" nasu-
prot: "neka mi se oduzmu srce i vitalni organi". Velike
loe SAD-a sve redom priznaju jednoznanost ameri-
koga masonskog obreda. Kao to kae Velika loa ra-
ve Massachusetts: "Clanovi ijele zajedniku svezu koja
se sastoji u tome to su proli iste stupnjeve, ceremonije
i rituale. Zahvaljujud tome, lanovi mogu pronai bra-
u masone ma gje poli."3 Koju go lou mason po-
sjetio, "uenja i osnove bit e isti".4 Mackey tvrdi kako
je "doktrina slobodnoga ziarstva posvua jednaka. Ri-
je je o nepromjenjivu Tijelu koje uvijek i posvuda osta-
je isto".5 Zahtjev masonstva prema kojemu kandidati u
otvorenoj loi moraju polagati usmene ispite glee ezo-
terijskih uenja i praksa slobonoga ziarstva takoer
unaprjeuje jednolikost njihovih obrea (masonska Bi-
blija, str. 62). Kent Henerson, koji je napisao voi za
slobodnoga ziara/putnika, kae sljeee:

"Saraj stupnjeva Umjetnosti koji se primjenju-


ju diljem svijeta poprilino je slian, bez obzira na
26
UVOD U SLOBODNO ZIDARSTVO

to koji se obred primjenjuje. Svaka jurisdikcija pri-


mjenjuje tri stupnja egrta, pomonika i metra. Sva-
ka regularna jurisdikcija primjenjuje Drevne postav-
ke Reda. Slino tome, legenda treega stupnja, nai-
ni prepoznavanja i opa uenja Reda takoer pred-
stavljaju konstante."6

Ova se knjiga bavi iskljuivo amerikim masonskim


obredom. Sve Velike loe u SAD-u priznaju ovdje opi-
sane obrede kao punopravno i univerzalno slobodno
zidarstvo. Obrede navedene u ovoj knjizi kao pravilno
masonstvo priznaju - meu ostalim - i Velike loe En~
gleske, Irske i Skotske.
Cilj masonstva vezan uz priznavanje ili pak nepri-
znavanje ostalih Velikih loa diljem svijeta sastoji se u
ouvanju univerzalnosti njegovih obreda i doktrina. Pri-
mjerice, 14. rujna 1877. Veliki Orijent Francuske - najsta-
rija masonska organizacija te zemlje - uklonio je zahtjev
za vjerovanjem u boanstvo i besmrtnost due. U skla-
du s time, veina ga je redovnih Velikih loa diljem svi-
jeta prestala smatrati pravovaljanim i redovnim slobod-
nim zidarstvom, iako je taj Veliki Orijent do toga trenut-
ka uivao sveope priznanje jo od 1724.
Naglasio sam pitanje jednolikosti obreda radi glav-
noga smjera kojega se masonski apologeti pridrava-
ju kako bi slobodno zidarstvo obranili od kransko-
ga protivljenja. Kada kranin pokua citirati masonski
obred kako bi dokazao nespojivost Loe s kranskom
vjerom, svaki mason spremno uzvikuje: "Nitko ne pro-
govara u ime slobodnoga zidarstva" (to neminovno
namee pitanje zbog ega on misli da on to ini). Dok
stoji kako ne postoji organizaja koja bi slubeno pro-
govarala u ime amerikoga slobodnog zidarstva, svaka
Velika loa - kao to smo ve kazali progovara u ime
slobodnoga zidarstva na podruju svoje drave. Henry
27
MASONSTVO BEZ MASKE

VVilson Coil potvruje kako su "Velike loe najvii ma-


sonski autoritet, kako po pitanju zakona, tako i po pita-
nju doktrine".7 Kada se ova injenica predoi masonu,
ostaje mu jedino mogunost progovaranja o obredu o
kojemu je rije ili pak utnje. Ako mu se spomene obred
iz jurisdikje kojoj pripada, obino odabire utnju jer se
zakletvom obvezao na tajnost. Ako mu se, pak, spome-
ne obred neke druge drave, redovito se pravi kako o
tome nita ne zna.
Ironino je to se - ako se neki mason odlui dove-
sti u pitanje pravovaljanost obreda druge drave - nje-
govo ponaanje dri nemasonskim, budui da ne raspo-
lae autoritetom potrebnim za postavljanje takva izazo-
va (ima ga, naime, jedino njegova Velika loa). Ako pak
njegova Velika loa prizna valjanost obreda druge dra-
ve - kao to je s loama u SAD-u redovito sluaj - sva-
ki je mason zakletvom obvezan priznati kako jurisdikri-
ja o kojoj je rije praktidra punovaljano slobodno zidar-
stvo. Razlog je tome injenica to se svaki mason zakli-
nje kako e "odravati i podravati proglase svoje Veli-
ke Ioe". Svaki mason takoer polae zakletvu kako ne
e sjediti u "nepriznatoj loi" niti o tajnama masonstva
razgovarati s "nepriznatim masonom". Mason ovo obe-
anje moe odrati jedino potivanjem proglasa o pri-
znavanju to ih izdaje njegova Velika Ioa. Stoga ame-
riki mason ne moe kritizirati masonski obred druge
drave, a da istodobno ne kritizira i vlastitu Veliku lou
i ne prekri svoju masonsku obvezu. Brojni se masoni
hvale univerzalnou nauka i prakse slobodnoga zidar-
stva - sve dok neki kranin ne dovede u pitanje njego-
ve obrede upravo na temelju te iste univerzalnosti.
Jo jedan znaajan autoritet kojim se slui prven-
stveno u SAD-u kako bi se dopunila uenja masonsko-
ga obreda jest masonska Biblija, koja se sastoji od Staro-
ga i Novoga zavjeta te opima dodatka u kojemu su sa-
28
UVOD U SLOBODNO ZIDARSTVO

drane masonske dogme i obredna praksa. Lako ju je


prepoznati po vidljivu masonskome simbolu na korica-
ma i/ili hrbatu knjige.
U SAD-u masonsku Bibliju u sveanu obredu tra-
dicionalno primaju svi netom proglaeni metri. To je
ujedno i Biblija na kojoj kandidat polae zakletvu tre-
ega stupnja. Masonska Biblija, kojom se amerike Ve-
like Ioe prvenstveno slue, jest Heirloom Masonic Bi-
ble (Master Reference Edition, DeVore&Sons, Inc. 1988),
koju prodaju dobavljai masonskoga pribora. Tom sam
se Biblijom sluio u procjeni uenja slobodnoga zidar-
stva u svjetlu katolike vjere napose te kranstva op-
enito.
Koristio sam se i objanjenjima masonskoga obre-
da udruge Masonic Service Association of North Ame-
rica (MSA). Glavna je funkcija ove udruge, utemeljene
1919., obrazovati masone i iroku javnost na podruju
slobodnoga zidarstva, osiguravanjem besplatnih publi-
kacija - ukljuujui i niz pod nazivom Short Talk Bulletin
- o razliitim masonskim temama. Navedene su publi-
kacije, kojrma se slui slobodno zidarstvo diljem Sjever-
ne Amerike, dragocjen izvor za svakoga tko eli upo-
znati masonski nauk.
Naposljetku, citirao sam i autore to ih slobodno zi-
darstvo priznaje i preporuuje. Uz dr. Mackeyja, naji-
staknutiji su masonski autori Albert Pike i Henry Wil-
son Coil. Pike (1809.-1891.) se smatra ocem slobodno-
ga zidarstva Skotskoga obreda, u kojemu je bio Suvere-
ni veliki zapovjednik June jurisdikcije od 1859. pa sve
do smrti. Pike je ostao zapamen po masonskome djelu
Morals and. Dogma ofthe Ancient and Accepted Scottish Rite
o f Freemasomy.s Heniy Wilson Coil (1885.-1974.) ure-
dio je zahtjevno djelo Coil's Masonic Ena/clopedia. To su
ujedno i autori kojima se Katolika Crkva slui u svome
prouavanju slobodnoga zidarstva.9
29
MASONSTVO B E Z MASKE

Stoga, kako bih bio pravedan prema slobodnome zi'


darstvu, proqenjujem njegovu kompatibilnost s kran-
stvom oslanjajui svoju ralambu na obredima, praksa-
ma i autorima koje samo masonstvo priznaje. Tako sam
slobonome zidarstvu omoguio da progovori u svoje
ime.

30
3 .
IDEOLOGIJA SLOBODNOGA
ZIDARSTVA

Uvod u problem indiferentizma


Cil] to ga slobodno zidarstvo istie jest dobrim lju-
dima pomoi da postanu jo bolji, pouavajui ih sveop-
im istinama. Masonic Service Association slobodno zi-
darstvo odreduje kao "organizaciju ljudi koji vjeruju u
Boje oinstvo i bratstvo svih Ijudi, koristei se grae-
vinskim oruem kao simbolima za pouavanje temelj-
nih moralnih istina te tako utiskujui u umove svojih
pripadnika kljune krjeposti bratske ljubavi, pomoi i
istine".1
U svojim nastojanjima pretvaranja dobrih ljude u
jo bolje masonstvo nagovjeuje kako je njegovo posla-
nje "promicati nain ivota koji povezuje istomiljeni-
ke u svjetsko bratstvo koje nadilazi sve vjerske, kultur-
ne, drutvene i obrazovne razlike".2 U masonskoj Bibli-
ji (str. 62) stoji: "Stvarni je cilj slobodnoga zidarstva, u
filozofskome i vjerskome smislu, traganje za istinom."
Albert Mackey opisuje masonstvo kao "znanost koja se
bavi traganjem za boanskom istinom te koja se slui
simbolikom kao metodom pouavanja".3
Crkva prihvaa kako je nastojanje oko pronalaenja
istine dijelom same sri svakoga ljudskog bia.4 Kateki-
zam Katolike Crkve ui nas kako su svi ljudi uni tra-
gati za istinom, osobito vjerskom istinom, te je prigr-
liti kada je upoznaju (usp. KKC 2104). Nadalje, Crkva
djelatno promie jedinstvo ljudske obitelji, unato svim
31
MASONSTVO b e z m a sk e

vjerskim, etnikim ili kulturalnim razlikama. No, za ra-


zliku od Crkve koja tvrdi kako se punina Boje istine
nalazi u Osobi lsusa Krista, Loa svojim lanovima ni u
kojemu trenutku ne odreuje vjersku "istinu" za kojom
traga. "Masonstvo", kae Albert Pike, "nuno mora sva-
kome inicijatu prepustiti potragu za temeljima vlastite
vjere i nade u pisanim dokumentima religije kojoj pri-
pada. Masonstvu su, pak, ovoljno konane one istine
koje su prstom Bojim ispisane u ljudskome srcu, kao i
na stranicama knjige prirode."5
Unato svojemu relativizmu kada je u pitanju vjer-
ska istina (to je ve samo po sebi dostatno za osudu
od strane Crkve), masonstvo tvrdi kako e svaki mason,
primjenjujui njegova naela, napredovati u duhov-
nosti i dospjeti u nebo: "Prakticirajui slobodno zidar-
stvo", tvrdi masonska Biblija (str. 26), "njegovi pripad-
nici mogu produbljivati svoju duhovnost te se teolo-
kom ljestvicom uspeti s Loe na zemlji k Loi na nebu."
Albert Mackey takoer kae kako nam masonski "obre-
di... pruaju sredstva napredovanja sa zemlje na nebo,
iz smrti u ivot - od smrtnosti k besmrtnosti".6 Henry
VVilson Coil, drugi poznati enciklopedist masonstva,
dodaje kako brojni slobodni zidari "nemaju druga jam-
stva za sigurno slijetanje doli svoga vjerovanja u religiju
slobodnoga zidarstva".7
Slobodno zidarstvo, dakle, ide i korak dalje od pro-
micanja opega dobra te zadire u podruje vjere i sote-
riologije (onoga ijela teologije koji se bavi spasenjem).
Loa tvrdi kako e njezina naela one koji joj pripadaju
dovesti do "loe na nebu", ali pritom ne zahtijeva vjero-
varrje u Isusa Krista i njegovu Crkvu. Mason mora imati
tek minimum vjere u vrhovno bie i vjeni ivot poslije
smrti. Vjema svojim prosvjetiteljskim korijenima, Loa
je ravnoduna spram objavljenih istina o padu, isto-
nome grijehu, nunosti otkupljenja i utjelovljenju Sina
32
IDEOLOGIJA Sl.OBODNOGA ZIDARSTVA

Bojega koji je rekao: "Ja sam Put i Istina i ivot: nitko


ne dolazi Ocu osim po meni" (Iv 14,6).
Stav slobodnoga zidarstva, po kojemu su sve religi-
je "konkurentski" pokuaji izraavanja istine o Bogu te
kako su one jednako uinkovite u produbljivanju du-
hovnoga ivota osobe, poznat je pod nazivom indiferen-
tizam. Zagovomid indiferentizma tvrde kako Bog gle-
da jedino iskrenost neijih nakana, a ne njegova osob-
na doktrinama uvjerenja. Indiferentizam poiva na po-
imanju kako osim injenice da Bog postoji - ne moe-
mo o njemu praktino nita drugo znati. To je stoga to
je Bog, kao beskonaan, neshvatljiv naim ogranienim,
konanim umovima. Masonstvo dri kako nema potre-
be raspravljati oko nekoga posebnog njegova poimanja:
Bog e biti zadovoljan svakim oblikom asenja to mu
ga iskaemo iskrena srca.
Masonic Service Association ovako komentira po-
tekoe vezane uz izraavanje istina o Bogu: "Sve to
masonstvo trai jest ispovijedanje vjere u Vrhovno bie.
Ono ne zahtijeva ralanjivanje ili pak potanko odrei-
vanje naega razmiljanja o Bogu... Nitko to ne moe
pretoiti u rijei, a posebno ne u vrstu i odrjeitu do-
gmu."8 Ustrajui na injeni kako religija istinskoga
masona treba biti "univerzalna", Manly P. Hall opisu-
je ga kao ovjeka koji "iskazuje ast u svakome sveti-
tu, klanja se svakome oltaru - bio on u hramu, dami-
ji ili katedrali - svjestan (...) jedinstvene naravi svih du-
hovnih istina".9 Istinskome masonu "malo znai ime -
Krist, Buddha ili Muhamed".10
Loa svaki nauk o Bogu, povrh onoga to se moe
spoznati putem naravi i razuma, dri "sektakom" iz-
miljotinom. Kao to objanjava Joseph Fort Nevvton:
"Masonstvo nastoji ljude osloboditi od ograniena po-
imanja religije i tako ukloniti jedan od glavnih uzroka
sektatva."11 Sektatvo je pogrdan pojam koji upuuje na
33
M A SO N STV O B E Z M A SK E

to da tako opisana religija ima odve uske okvire. Kako


nam govori Albert Mackey: "Religija slobodrtoga zidar-
stva nije sektaka. U svoje irokogrudno krilo ona pri-
hvaa ljude svih vjera, ne odbacujui nikoga i ne povla-
ujui nikoga na temelju vjere koju ispovijeda. Ona nije
idovstvo (...) i nije kranstvo." Albert Mackey vjerske
doktrine slobodnoga zidarstva naziva "nadasve jedno-
stavnima i samima po sebi razumljivima". One nisu, na-
stavlja, zamraene "zakuastostima sektake teologije",
ve su naprotiv "prihvatljive svakome umu jer trae je~
dino vjeru u Boga i besmrtnost due".12
Poteeni zamrenosti sektatva, svi se ljudi mogu
ujediniti u kultu oko oltara slobodnoga zidarstva: "Oko
njega se svi Ijudi, bilo da su poueni od Konfudja, Zo-
roastera, Mojsija, Muhameda ili utemeljitelja kranske
vjere - sve dok vjeruju u sveope Boje oinstvo, kao i
sveope Ijudsko bratstvo - susreu na zajednikoj razi-
ni." Zahvaljujui tome, svi bivaju "bolje pripravljeni za
uzviene ivotne dunosti, zahvaljujui svezama toga
sveopeg bratstva".13
Dok se moe kazati kako slobodno zidarstvo oitu-
je dobre nakane promicanjem jedinstva Ijudske obite-
lji i duhovne dobrobiti njezinih pripadnika, Bog nika-
ko ne moe biti zadovoljan nainom na koji Loa njego-
vu objavu ocjenjuje nepotrebnom i sektakom. Razlog
je tomu dnjenica to Bog nije samo vjena Ijubav, ve i
vjena istina. Iz svoje vjene ljubavi prema ovjeku Bog
mu se htio objaviti i podariti mu milosnu mogunost
prihvaanja njegove objave u vjeri (usp. KKC 35). Vjera
u Boga jest "slobodan pristanak uza svu istinu to ju je Bog
objavio (KKC 150; naglasak kurzivom je u izvorniku).
Bog je tako u naa srca upisao tenju za apsolutnom isti-
nom i e za njezinim potpunim upoznavanjem.14
Indiferentizam, tj. ravnodunost spram te istine nes-
pojiv je s ovom tenjom dok ujedno predstavlja i veli-
34
IDEOLOGIJA SLOBODNOGA ZIDARSTVA

ku nepravednost prema Bogu. Bog nas poziva u puni-


nu svoje istine i ljubavi. "Ljubi Gospodina, Boga svo-
ga, svim srcem svojim, svom duom svojom i svom sna~
gom svojom!" (Pnz 6,5). Budui da je Boja objava u Isu-
su Kristu najvii izraz njegove ljubavi, biti ravnoduan
spram Boje objave znai biti ravnoduan spram njego-
ve ljubavi. Za masonstvo - ironino - to znai biti rav-
noduan prema Bogu samome jer "Bog je ljubav" (1 Iv
4,8.16).
Zablude indiferentizma otkrivaju se na jo temelj-
nijoj razini ukoliko prihvatimo injenicu da je Bog, kao
sveznajui Stvoritelj, izvor sve istine. Cak i kada bi sve
religije zastupljene u Loi sadravale neke elemente ove
istine, bilo bi pogrjeno tvrditi kako je Bog, koji je Istina,
ravnoduan spram onoga u to ovjek vjeruje. Kada bi
bilo tako, Boja odluka o vlastitome objavljivanju znai-
la bi vrlo malo (ukoliko ga ne elimo optuiti kako ini
besmislice) te bi u tome sluaju njegovoj naravi jednako
svojstvene bile i istina i la. To nijee samu bit Boga "jer
Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira" (1 Kor 14,33).
Stoga Crkva indiferentizam osuuje kao krivovjer-
je budui da se protivi ne samo Objavi, ve i samome
razumu. Papa Pio VIII. izjavio je kako "tu pogibeljnu
pomisao pomanjkanja razlike meu religijama odbacu-
je ve i samo prosvjetljenje naravnoga uma. U to smo si-
gumi jer ima religija koje se meusobno nikako ne sla-
u. Ako je jedna istinita, druga mora biti lana, jer se
svjetlo i tama nikako ne mogu druiti".15 Rijeima sve-
toga Pavla: "Ta to ima pravednost s bezakonjem? Ili ka-
kvo zajednitvo svjetlo s tamom? Kakvu slogu Krist s
Belijarom? (...) Zato iziite iz njihove sredine i odvojite
se, govori Gospodin" (2 Kor 6,14-15.17).
Blaeni Pio IX. teoriju po kojoj nije vano kojoj re-
ligiji netko pripada opisuje kao "izopaenu":16 "Nema
niega bezumnijeg od takve doktrine; nita bezbonije
35
M A SO N ST V O BE Z M A SK E

ni razumu protivnije ne bi se dalo proizvesti. Jer, iako


vjera nadilazi razum, izmeu to dvoje nikada ne moe
biti stvama neslaganja niti pak protivljenja (...) jer oboje
dolaze od istoga najveeg izvora nepromjenjive i vjene
istine - od Boga."17
U svojoj encikli oslobodnome zidarstvu papa Leon
XIII. izjavio je kako masonske sljedbe pouavaju veliku
zabludu - da su sve religije iste: "Takav nain razmilja-
nja smjera k propasti svih oblika religije, a napose kato-
like vjere koju se - kao jedinu istinitu - ne moe jedno-
stavno smatrati jednakom ostalim religijama,, a da joj se
pritom ne nanese golema nepravda."18
Osuujui zablude indiferentizma, Crkva istie kako
nam naravne sposobnosti omoguuju spoznaju postoja-
nja osobnoga Boga (usp. KKC 35). Prvi je vatikanski sabor
potvrdio kako Bog "moe biti sa sigumou spoznat na
temelju stvorenoga svijeta, putem naravnoga prosvjetlje-
nja ljudskoga razuma".19Sto se tie ove temeljne tvrdnje,
tu se Crkva i masonstvo slau. Meutim, unutar povije-
snih okolnosti u kojima se nalazi ovjek doivljava pote-
koe oko upoznavanja Boga iskljuivo putem rasvjetlje-
nja razuma. Ljudski um biva zaprijeen u dosizanju na-
vedenih. istina "ne samo preko utjecaja osjetila i maste,
ve i neurednih elja, koje su posljedice istonoga grijeha.
Stoga se dogaa da ljudi u tim stvarima odve lako sami
sebe uvjere kako je ono to ne bi eljeli da je istinito za-
pravo krivo ili makar dvojbeno".20 Objava je nuna - ui
Crkva - ak i kada je rije o "vjerskim i udorednim isti-
nama, koje ljudskome razumu nisu po sebi nedohvatne,
da bi ih (...) svi mogli spoznati bez tekoa, s vrstom si-
gumou i bez primjese ikakve zablude" (KKC 38).
Stoga Crkva osuuje ideju po kojoj je nemogue ili
pak nepotrebno dati se pouiti putem Boje objave.21
Crkva napominje kako je korijen vjerskoga relativiz-
ma uvjerenost u nedokuivost i neizredvost istine.22 Taj
36
IDEOLOGIJA SLOBODNOGA 2IDARSTVA

stav podrazumijeva kako "istinu o Bogu ne moe u ei-


jelosti i u potpunosti obuhvatiti ili pak ocitovati ni jed-
na povijesna religija, ni kranstvo, ni Isus Krist,23 Isti-
na jest kako otajstvo Boje objave nadilazi nae ograni-
eno Ijusko razumijevanje. No, masonsko uvjerenje po
kojemu je Bog nedokuiv, neizreciv te u konanici nedo-
stupan, kosi se s Bojom objavom u njegovu jedinoro-
enome Sinu.
Crkva nas ui kako "rijei, djela, kao i itav povije-
sni dogaaj Isusa u sebi sadre konanost i cjelovitost
objave spasonosnoga puta Bojega, iako dubina Bojega
otajstva po sebi ostaje onostrana i neiscrpiva".24 "Istina o
Bogu jednako tako ne biva ni dokinuta ni umanjena ako
je se izrazi Ijudskim jezikom; naprotiv, ona je jedinstve-
na, potpuna i cjelovita jer je Onaj koji progovara i djelu-
je Utjelovljeni Sin Boji."25 tovie, naa je vjera izvjesnija
od svega ljudskog znanja jer je utemeljena na rijei samo-
ga Boga, koji ne moe lagati (usp. KKC157), Stoga Crkva,
za razliku od Loe, ui kako istinu o Bogu moemo spo-
znati konano i potpuno, iako ne i do kraja.
Masonsko naglaavanje Boje neshvatljive onostra-
nosti, osim toga, jest i oblik agnosticizma koji poprima
brojne oblike. "U nekim sluajevima agnostik odbija ni-
jekati Boga; naprotiv, doputa da postoji transcenden-
tno bie, ali koje se ne moe objaviti i o kojem nitko nije
u stanju nita ref' (KKC 2127). Kada je agnosticizam
izraen kao indiferentizam, kao to je to sluaj u Loi,
on moe upuivati na krajnje pitanje postojanja, kao i na
slabu moralnu svijest. "Vrlo se esto agnosticizam izjed-
nauje s praktinim ateizmom" (KKC 2128). Papa Pio
XI. uio je kako oni koji sve religije smatraju dobrima i
hvalevrijednima ne samo da grijee, ve - iskrivljujui
pojam istinske religije - zapravo religiju odbacuju te se
malo-pomalookreu k naturalizmu i ateizmu.26
37
M A SO N STV O BEZ M A SK E

Crkveno procjenjivanje vjerskih uenja Loe ne tre-


ba shvatiti kao kritiku prava na vjersku slobodu. Crkva
- jednako kao i Loa - dri kako svaki ovjek ima gra-
ansko pravo na vjersku slobodu, izjavljujui kako "svi
ljudi trebaju biti slobodni od prisile pojedinaca, dru-
tvenih skupina ili pak bilo kakve ljudske sile kako nit-
ko ne bi bio primoran djelovati suprotno vlastitim uvje-
renjima".27 To graansko pravo na slobou "ima svoj
temelj u dostojanstvu osobe"7 a "svoje korijene u Bo-
joj objavi, radi ega ga krani utoliko savjesnije treba-
ju potivati".28
No, ljudsku je slobodu nemogue odijeliti od njezi-
na bitnoga i temeljnoga onosa spram istine. Isus je re-
kao: "Upoznat ete istinu i istina e vas osloboditi" (Iv
8,32). Bez objektivne stvamosti istine nema ni objektiv-
noga prava na slobodu. Budui da je sloboda utemelje-
na na istini, Crkva nas ui kako to od Boga dano pra-
vo na slobodu ne znai i doputenje da se prione uz za-
bludu (usp. KKC 2108). Priznavajud mu graansko pra-
vo na vjersku slobodu, ovjek nema moralno pravo na
bogotovlje koje bi izlazilo izvan postavki to ih je Bog
objavio. Poradi toga, vjerska se sloboda nikako ne moe
koristiti kako bi se obranio relativizam slobodnoga zi-
darstva.
Crkva ne porie kako i u dmgim religijama ima do-
bra i istine. Dmgi vatikanski sabor kae ovako: "Kato-
lika Crkva ne odbacuje nita to u tim religijama ima
istinita i sveta. S iskrenim potovanjem promatra te na-
ine djelovanja i ivljenja, zapovijedi i nauke koji, prem-
da se umnogome razlikuju od onoga to ona sama dri
i predlae, ipak nerijetko odraavaju zraku one lstine
koja prosvjetljuje sve ljude."29 Papa Pavao VI., u svo-
joj apostolskoj pobudnici "O evangelizariji u moderno-
me svijetu", kae kako. "Crkva cijeni i potuje nekran-
38
IDEOLOGIJA SLOBODNOGA 23DARSTVA

ske religije jer su one iv izraz due neizmjernih skupi-


na ljudi".30
No sljedbenici su drugih religija, objektivno govore-
d , u znatno zakinutu poloaju u odnosu na one koji u
Crkvi raspolau redovnim sredstvima spasenja.31 Radi
toga svu dobrotu i istinu koja se moe pronai u drugim
religijama valja upotrijebiti kao "pripravu na Evane-
Ije" (KKC 843). Neposredno nakon to je Drugi vatikan-
ski sabor priznao mogunost "zrake Istine" u drugim
religijama, izjavio je kako Crkva "bez prekida navijeta
i duna je navijetati Krista 'koji je put i istina i ivot' (Iv
14,6), u kojemu Ijudi nalaze puninu religioznoga ivota
i u kojemu je Bog sve sa sobom izmirio".32
Budui da Bog eli da se svi ljudi spase putem spo-
znanja njegove istine te budui da je ukupnost te istine
povjerena Crkvi (usp. 1 Tim 3,15), Crkva se mora opi-
rati zabludi indiferentizma. Krani ne mogu ostaviti
nekrane u stanju djelomine vjere i poluistine. Tako
propovijedajui cijelu istinu o Isusu Kristu te otkrivajud
zablude slobodnoga zidarstva ispunjamo Gospodinovo
misionarsko poslanje (usp. Mt 28,19-20; Mk 16,15).
Drugi vatikanski sabor nastavlja sljedeim rijedma:

"Uenik je, naime, prema Kristu Uitelju obve-


zan tekom obvezom da od njega primljenu istinu iz
dana u dan sve potpunije upoznaje, vjerno navijeta
i odluno brani, iskljudvi sredstva protivna evan-
eoskome duhu."33

Papa Pavao VI. govori nam kako

"predstavljanje evaneoske poruke nije tek neki


izbomi doprinos Crkve. Ono je dunost to ju je pri-
mila putem zapovijedi Gospodina Isusa, kako bi ljudi
povjerovali i bili spaeni. Ta je poruka nadasve nu-
39
MASONSTVO BEZ MASKE

na. Ona je jedinstvena. Nezamjenjiva je. Ne ostavlja


mjesta ni iniferentizmu, ni sinkretizmu, ni ikakvim
ustupcima. Posrijedi je, naime, spasenje ljudi".34

Papa Ivan Pavao II. takoer kae kako potovanje to


ga gajimo spram pojedinaca "raikalno iskljuuje men-
talitet ravnouja obiljeena vjerskim relativizmom koji
vodi k uvjerenju kako su sve religije jednako obre".35

Ravnoduje spram Boga i Isusa Krista


Slobono zidarstvo poinje oitovati svoje ravno-
duje spram Krista od trenutka kada kandidat prvi put
ue u prostoriju loe. Kada kandiat primi stupanj e-
grta, uvodi ga se u prostoriju loe, gdje on potom mora
kleknuti i ispovjediti svoju vjeru. Uvaeni metar tada
polae lijevu ruku na glavu kandidata i pita ga: "U koga
se uzda?" Ako kandidat ispovjedi vjeru u bilo kakvo
"Vrhovno bie", uvaeni metar nastavlja: "Budui da
se uzda u Boga, tvoja je vjera dobro utemeljena. Ustani,
slijei svojega voitelja i ne boj se nikakve pogibelji."
Koju god vjeru kandidat ispovjedio (pod pretpo-
stavkom da nije ateist), uvaeni metar potvruje kako
ovaj zapravo vjeruje u Boga budui da "slobodno zidar-
stvo uvaava sve nazive pod kojima je Bog poznat" (ma-
sonska Biblija, str. 44). Tako, primjerice, vjera jednoga
masona u panteistikoga boga moe izravno odbaciva-
ti monoteizam drugoga masona ili mu pak proturjeiti,
no slobodno zidarstvo svejeno obojici potvruje kako
je njihova vjera dobro utemeljena. Takav se stav proti-
vi razumu. Ako dva masona imaju nepomirljiva uvje-
renja o Bogu, a samo je jedno od njih istinito, to zna-
i kako drugo nuno mora biti lano. Ono, dakle, nika-
ko ne moe biti "dobro.utemeljeno". Mogue je takoer
40
I D E O L O G I J A S L O B O D N O G A Z ID A R S T V A

da su oba ova uvjerenja pogrjena. Drati ih oba istiniti-


ma, kao to je to sluaj s Loom, znai u potpunosti za-
nijekati objektivnu istinu. Dok slobodno zidarstvo tvrdi
kako se Bogu klanja "u duhu i istini" (masonska Biblija,
str. 55), uenje Loe o istini proturjei samome odree-
nju istine koja je, po svojoj naravi, iskljuiva.
Kao to kae papa fvan Pavao II.: "Opravdana plu-
ralnost mogunosti ustupila je mjesto nerazlikovnome
pluralizmu, utemeljenu na pretpostavci kako su svi sta-
vovi jednako valjani, to je jedan od danas najprisutni-
jih simptoma pomanjkanja pouzdanja u istinu."36 Maso-
nic Service Association, s druge, pak, strane, kae: "Jed-
na od najveih istina to ih je ovjek nauio tijekom svih
stoljea prouavanja jest kako nema apsoluta to bi ga
valjalo spoznati: sve su istine, ukljuujui i one matema-
tike, tek relativne."37 Paradoksalno je to to ovakvo re-
lativistiko poimanje istine cilj to ga masonstvo samo
istie - istinu - ini nedostinim.
Razumije se kako izjednaavanje Krista s drugim
bogovima ujedno pretpostavlja da druge vjerske tradi-
cije ine objavljene istine kranstva suvinima ili, u naj-
boljemu sluaju, usporednima. No, ispovijedanje vjere
u Vinua nije isto to i ispovijedanje vjere u Vjenu Ri-
je tijelom postalu. U prvome se sluaju traganje za Bo-
gom nastavlja dok je u drugome ono dovreno objavom
Bojega spasonosnog otajstva u Gospodinu Isusu Kri-
stu "jer u njemu tjelesno prebiva sva punina boanstva"
(Kol 2,9).
Masonska zamisao o jednakosti religija temelji se na
navodnoj jednakosti njihovih utemeljitelja. Tako Loa
Isusa gleda tek kao "odreen, konani, povijesni lik, koji
objavljuje ono boansko ne na iskljuiv nain, ve na na-
in koji dopunjuje ostale objaviteljske i spasonosne liko-
ve".38 Pike tvrdi kako slobodno zidarstvo s potovanjem
uvaava sve velike reformatore: "Ono u Mojsiju, zakono-
41
MASONSTVO BEZ MASKE

davcu Zidova; u Konfuciju i Zoroasteru; u Isusu iz Na-


zareta, kao i Arapskome Ikonoklastu, vidi velike uitelje
morala i istaknute reformatore, pa i vie od toga."39
Lynn Perkins donosi nam gledite slobodnoga zi-
darstva na Isusa Krista:

"Iako su Avatari dolazili svim narodima u razlici-


ta vremena s istom bitnom porukom, kranski Ava-
tar jo uvijek nekim narodima nije prihvatljiv. (...)
Isus iz Nazareta poslan je biti svjetlost svijeta nekim
ograncima ljudskoga roda dok su drugi pak ogran-
ci imali, i jo uvijek imaju, svojega Buddhu, svojega
Krinu, svojega Zoroastera, svojega Konfucija, svo-
jega Muhameda."40

Crkva je posve jasna u svome stavu kako se postav-


ljanje Isusa iz Nazareta na istu razinu s drugim vjerskim
i moralnim reformatorima duboko protivi kranskoj
vjeri. Stavljanje Isusa u istu kategoriju s drugim vjer-
skim uiteljima ili "avatarima" za krane je potpuno
neprihvatljivo. Isus nam je rekao kako je on Bog: "Za-
ista, zaista, kaem vam: prije negoli Abraham posta, Ja
jesam!" (Iv 8,58); "Ja i Otac jedno smo" (Iv 10,30). Cr-
kva kae ovako: "Potrebno je vrsto vjerovati u nauk vje-
re koji tvrdi kako je Isus iz Nazareta (...) Sin i Rije Oe-
va."41 Ako je Isus Bog, on taj svoj boanski status ne di-
jeli s Muhamedom, Buddhom ili Konfucijem. Ako Isus
nije Bog, onda je bogohulnik i luak. Sredine nema.
Nain na koji masonstvo gleda na Krista, kao na isti-
nu samo za neke ljude u nekome odreenom vremenu,
takoer se protivi univerzalnoj naravi istine. Papa Ivan
Pavao II. u svojoj encikli Vjera i razum (br. 27) pie kako
se "svaka istina - ako je doista istinita - pojavljuje kao
univerzalna, ak i ako nije cijela istina. Ako je neto isti-
42
IDEOLOGIJA SLOBODNOG A ZIDAR5TVA

nito, onda treba biti istinito za sve Ijude i za sva vreme-


na". Pike, meutim, tvrdi suprotno:

''Katolianstvo je bilo ivotna istina u svojim najra-


nijim fazama, aSi je postalo zastarjelo, nakon ega se
pojavio protestantizam, procvao i opao. Doktrine Zo-
roastera bile su nesto najboJje to su drevni Perzijd bili
kadri prihvatiti; one Konfucija bile su prikladne za Ki-
neze, one Muhameda za idolopoklonike Arape nje-
gova vremena. Sve su to u svoje vrijeme biie Istine."42

Budui da slobodno zidarstvo promie generiko


tovanje subjektivnoga Boga, kranin koji pristaje uz
masonstvo odrice se svjedoenja objektivne istine Isusa
Krista. Takvim svojim stavom prihvaa zablude relati-
vizma te oituje pomanjkanje ljubavi prema svojoj brad
iz loe, kojoj je zakletvom obvezan sluiti.
Suoena s vjerskim pJuralizmom, indiferentizmom i
relativizmom naega doba, Crkva je u jubilejskoj 2000. go-
dini jos jednom potvrila to Isus znai ovjeanstvu: "Isus
Krist posjeuje znaenje i vrijednost za ljudski rod i njego-
vu povijest, koji su jedinstveni i neponovljivi, samo njemu
svojstveni, iskJjuivi, sveopi i apsolutni. Isus je, zapravo,
Rije Boja ovjekom postala za spasenje sviju."43

Ravnoduje spram Svetoga pisma


Slobodno zidarstvo jednako tako oituje ravnodu-
nost spram Boje objave sadrane u Svetome pismu. Ol-
tar se nalazi u sreditu svake prostorije masonske loe.
Na njemu se nalazi masonski kutomjer, estar i ono to
se zove Svezak svetoga zakona. U veini masonskih loa
u SAD-u taj je svezak Sveto pismo. Budui da slobodno
zidarstvo druge vjerske spise dri jednako pravovalja-
43
MASONSTVO BEZ MASKE

nim izriajima Boje volje, nudi im jednako mjesto na


oltaru, zajedno s Biblijom. Bilo da je rije o Knjizi mor-
mona, Kur'anu, Vedama, Zend-Avesti, Zoharu, Kaba-
li, Bhagavadgiti, Upaniadama ili bilo kojemu drugom
vjerskom spisu, svaki dobiva sredinje mjesto u mason-
skome hramu.
U Coil's Masonic Encyclopedia stoji kako je "Biblija
samo simbol Boje volje, Zakona ili Objave" (naglasak
kurzivom je dodan). Coil kae kako masonstvo ne vje-
ruje da je sadraj Biblije "boanski zakon, nadahnut ili
pak objavljen" te dodaje kako "n i jedan odgovomi auto-
ritet ne smatra kako slobodni zidar mora vjerovati u Bi-
bliju ili neki njezin dio" (str. 520). Mackey kae i kako se
"Biblija meu masonima koristi kao simbol Boje volje,
ma kako ona bila izraena. Stoga se ono to nekome na~
rodu izraava tu istu volju m oe u masonskoj loi upo-
trijebiti kao zamjena za Bibliju".44
Mason koji je ujedno i kranin moda e injenicu
to njegova loa izlae Bibliju na oltaru kod svakoga sa-
stanka drati utjenom. No, njegovo se poimanje Sve-
toga pisma tesko moe izmiriti s onime Loe. Pike ma-
sonu pojanjava zbog ega je Biblija tek "dio opreme"
loe: "Kandidat obvezu [zakletve] redovito mora pola-
gati na svetoj knjizi ili knjigama svoje vjere kako bi je dr-
ao sveanijom i vie obvezujuom. (...) Inae nas vasa
vjerska uvjerenja ne zanimaju."45
U slobodnome zidarstvu sveti tekstovi nemaju au-
toriteta te ni od jednoga masona, bio on i kranin, Loa
ne zahtijeva vjerovanje u njihovo boansko nadahnu-
e. "Zapravo", pie George Wingate Chase, "masonstvo
plave loe nema nita s Biblijom; nije na njoj utemelje-
no. Kada bi bilo tako, ono vie ne bi bilo masonstvo, ve
neto posve drugo."46 Oliver D. Street, poznati mason-
ski mislilac, nudi kratak saetak pogleda slobodnoga zi-
darstva rijeima koje se mogu protumaiti otprilike ova-
44
IDEOLOGIJA SLOBODNOGA ZIDARSTVA

ko: Biblija je samo simbol; od masona se ne trai da vje-


ruje u njezin nauk; moe je se zamijeniti nekom drugom
knjigom.47
Gledanje slobodnoga zidarstva na Bibliju kao na za-
mjenjivi simbol Boje volje, a ne njegovu boansku obja-
vu, nespojivo je s katolikom vjerom napose, kao i s kr~
anstvom openito. Crkva ui kako je "Bog... autor Sve-
toga pisma. Sve od Boga objavljeno, to nam se u Svetom
pismu slovom uva i daje, pismeno je utvreno dahom
Duha Svetoga" (KKC 105, naglasak kurzivom je izvo-
ran; usp. 2 Tim 3,16). tovie, Crkva dogmatski ui kako
je rijei Pisma Duh Sveti diktirao svetim autorima.48
Papa Leon XIII. je, u svojoj poznatoj enciklici o prou-
avanju Svetoga pisma, izjavio: "Jer sve su knjige to ih
Crkva prihvaa kao svete i kanonske napisane u potpu-
nosti i u cijelosti, u svim svojim dijelovima, po dikta-
tu Duha Svetoga. (...) To je drevna i nepromjenjiva vje-
ra Crkve."49 Stoga - dok masonstvo Sveto pismo smatra
simbolinim izrazom volje Boje - krani vjeruju kako
ono uistinu jest rije Boja. "Zato, eto," pie sv. Pavao,
"i mi bez prestanka zahvaljujemo Bogu to ste, kad od
nas primiste rije poruke Boje, primili ne rije ljudsku,
nego kakva uistinu jest, rije Boju koja i djeluje u vama,
vjernicima" (1 Sol 2T3).50
Ba kao to slobodno zidarstvo sve bogove dri jed-
nakima Kristu, Loa i sve vjerske spise dri jednaki-
ma Bibliji. Masonic Service Association tako kae: "Bilo
da je rije o kraninovim Evaneljima, idovskoj Knji-
zi Zakona, muslimanovu Kur'anu ili Vedama hindusa,
posvuda se masonski prenosi ista poruka - simbolizira-
jui volju Boju objavljenu ovjeku."51 Slobodnome zi-
darstvu nije vano to to Biblija potvruje Kristovo bo-
anstvo dok ga Kur'an, naprotiv, nijee. Za Lou, nai-
me, oba ova gleita, ma kako proturjena bila, navod-
no izraavaju "volju Boju",
45
MASONSTVO BEZ MASKE

irijenica to vjerski spisi koji nisu sastavnim dije-


lom Biblije nisu nadahnuti od Boga ne znai kako nam ne
mogu pomoi u nasemu traganju za Bogom. Crkva pri~
znaje kako i drugi vjerski spisi mogu hraniti odnos Ijudi s
Bogom te ak i "odraavati zraku one Istine to prosvjet-
Ijuje sve ijude".52 Ostali vjerski spisi tako mogu poslui-
ti u pripravljanju ljudi za evaneosku poruku te ih tako
uiniti sklonima istini lsusa Krista. No, za razliku od sta-
va Loe, ti se spisi nikada ne mogu smatrati konkurent-
skim pokuajima objanjenja boanske istine.
Budud da se veina loa u SAD-u sastoji od kra-
na i idova, krani koji pripadaju masonstvu ponekad
kau kako nikada nisu sujelovali u loi u kojoj se na
masonskome oltaru izlau neke druge knjige, a ne Bi-
blija.53 To moda stoji, no ovaj argument ne dotie pro-
blem indiferentizma to ga Loa promie. Kada bi neku
iou posjeivao regularno inidrani musliman, koji je sa
sobom ponio svoj primjerak Kur'ana, hindus koji je po-
nio Vede ili pak zoroastrijanac koji je ponio Zend-Ave-
stu, ona bi te spise morala poloiti na svoj oitar dok bi
se i kranski masoni oko njega okupili i iskazivali to-
vanje. Svojim preutnim odobravanjem iniferentizma
kranin koji pripada masonstvu sudjeluje u ozbiljnoj
vjerskoj zabludi, vrijea jednoga pravog Boga te teti Ti~
jelu Kristovu. Oituje svoju veu privrenost Loi nego-
li istini te slabi kransko svjeoenje onima koje Otac
takoer poziva po svome Sinu.

Zavrne misli
Brojni ameriki krsani koji su pripadnici mason-
stva nikada ne razmiljaju o problemu indiferentizma.
To nimalo ne udi budui da se ini kako je upravo in-
iferentizam religija amerike populame kulture. Zivi-
46
IDEOLOGI) A SLOBODNOGA ZIDARSTVA

mo u zemlji slobode i tolerancije, gdje se jednakost sma-


tra apsolutnom vrijednou. Neprestano nam se uvjetu-
je da zaboravimo razlike u ime viega cilja meusobne
sloge. Govori nam se da prigrlimo jednakost ideja, a ne
samo jenakost osoba. Loa moe biti vrlo primamlji-
va onima koji cijene ove ideale. Tvrdnja kako je samo je-
dan put u nebo esto se dri netolerantnom i neameri-
kom. No, ako e se kranstvo optuivati za netoleranci-
ju, onda i samoga Krista valja slino optuiti jer je upra-
vo on sebe proglasio jedinim putom k Ocu. Dok krani
tvrde kako su svi ljudi jednaki, mi ustro obznanjujemo
kako sve religije to nisu.
Indiferentizam je rijetko tema nedjeljnih propovi-
jedi, iako predstavlja ozbiljan problem ljudske obitelji.
Ta je ideologija jo daleko pogubnija od protestantsko-
ga odbijanja katolikoga nauka. To je stoga to je svako-
me protestantu stalo do argumenata. Ako mu se poda-
stru dokazi njegove zablude, mogue je kako e uzlju-
biti Crkvu. S druge, pak, strane, onaj tko je ravnoduan,
ne mari za argumente. Budui da mu nije stalo, ne po-
stoji zabluda koju bi trebao priznati. Gospodin Isus nas
je upozorio na ravnodunost: "Znam tvoja djela: nisi ni
studen ni vru. O da si studen ili vru! Ali jer si mlak, ni
vru ni studen, povratit u te iz usta" (Otk 3,15-16).
Ironina je injenica to je - iako je veina protestant-
skih Crkava takoer odbacila slobodno zidarstvo - in-
diferentizam neizbjeiva posljedica racionalizma prote-
stantske reformacije. Tumaei Bibliju, protestantski su
reformatori osobnu prosudbu izdigli iznad nepogrje-
iva uiteljskoga autoriteta Katolike Crkve. Osobna je
prosudba iznjedrila moderni indiferentizam te nastav-
Ija svake godine protestantizam cijepati na nove sljedbe.
Kako rastu podjele, protestanti pokuavaju pronai na-
elo sklada u teoriji po kojoj se bitni nauk kranstva na-
lazi u nekolicini jednostavnih svetopisamskih istina te
47
MASONSTVO BEZ MASKE

kako je svatko tko ovaj ivot bude ivio u skladu s tim


istinama vjeran nasljedovatelj Kristov. Slobodno zidar-
stvo jo i vie razvodnjuje istinu tvrdei kako se bit Bo-
jega nauka nalazi u nekoliko jednostavnih istina to ih
ljudski um lako pronalazi prouavajui prirodu te kako
oe svatko tko ivi u skladu s time uivati ivot vjeni s
Bogom. Protestanti su moda uklonili ivi uiteljski au-
toritet Katolike Crkve, ali su zato masoni uklonili sa-
moga Krista.

48
4.
MASONSKE DOKTRINE I PRAKSE

Sinkretizam
Vidjeli smo na koje je sve naeine slobodno zidarstvo
ravnoduno spram Boje objave, koja je savreno do-
vrena u Isusu Kristu. U ovome odjeljku iznosimo na~
ein na koji masonstvo ini i korak dalje od ravnodu-
ja, stvarajui vlastite vjerske doktrine i prakse. Naein na
koji masonstvo ide za elementima vjerovanja zajedni-
kim brojnim religijama za posljedicu ima kompromis,
poznat pod nazivom sinkretizam. Sinkretizam je stapa-
nje razliitih vjerovanja, odnosno praksa, ne marei pri-
tom nimalo za dosljednost, sustavnu povezanost ili pak
spojivost s kranskim istinama. Sinkretizam je logina
posljedica indiferentizma. Ako su sve religije jednako
vrijedne, onda njihovo stapanje ne predstavlja nikakav
problem. Navedena praksa proizlazi iz nijekanja jedin-
stvene vrijednosti bilo koje od postojeih zasebnih reli-
Sija-
Crkva se tijekom itave svoje povijesti bori protiv
sinkretizma. Pojedini sluajevi ukljuuju pokuaje kom-
biniranja elemenata kranstva s judaizmom, grkom fi~
lozofijom, zoroastrijanizmom, budizmom, kao i drev-
nim misterijskim religijama. Upravo je, suprotstavljaju-
i se silama sinkretizma, Katolika Crkva i razvila for-
mulaciju svoga vjerovanja, kao i kanon Svetoga pisma.
Masonstvo crpi iz brojnih religija. Masonski autor
Manly P. Hall kae: "Stotine su religija donijele svoje da-
rove mudrosti na njegov oltar."1 Masonstvo je svakako
uzelo dosta toga od triju velikih svjetskih religija. Dobar
49
MASONSTVO BEZ MASKE

dio svojih praksa crpi iz kranstva. Biblija se redovito


stavlja na oltar dok su pojedini dijelovi Novoga zavjeta
utkani u same obrede (iako se spominjanje Krista uvijek
izostavlja iz tekstova). Neke su loe ak posveene sve-
tome Ivanu Krstitelju i svetome Ivanu Evanelistu, koji
se smatraju "asnim kranskim zatitnicima mason-
stva".2 Stupnjevi kotskoga obreda ak odraavaju sa-
kramente euharistije (sudionici se u bijelim albama oku-
pljaju oko oltara te uzimaju hostije i vino) i potvrde (su-
dionicima se pomau pomazuje elo).
Masonstvo nadalje puno toga crpi iz judaizma. Okru-
je triju masonskih stupnjeva jest "hram kralja Salomo-
na". Trei stupanj napose naglaava brojne vidove idov-
skoga bogotovlja, ukljuujui tu i Sanctum Sanctorum,
odnosno Svetinju nad svetinjama, kao i idovski Zakon.
Za svaki se stupanj itaju ulomci iz Staroga zavjeta. Stu-
panj egrta ujedno priziva u pamenje osloboenje Izra-
ela od faraona i Egipana udesnim prolaskom kroz Cr-
veno more. Za vrijeme Velikoga tjedna Skotski obred jav-
no slavi ono to nazivlje Blagdanom pashalnoga janjeta,
spomen na idovsku Pashu, koji se obiljeava kruhom i
vinom.
Masonstvo je uzelo poneto i od islama, osobito kada
je rije o obredima reda Shrinersa. Shrinersi se sastaju i
svoje tajne obrede odravaju u tzv. "moejama". Sudi-
onici nose muslimansku odjeu te se slue simbolima
poput krivoije i polumjeseca. Tajne lozinke reda glase
Meka i Medina. Shrinersi zakletvu polau na Kur'anu te
je upuuju Alahu.
Uz tri glavne svjetske religije, masonstvo crpi i iz e-
izma. U Loi je Bog simboliziran svevideim okom te
mu se pripisuje deistiki naziv Velikoga Arhitekta Sve-
mira (o kojemu e biti rijei u iduemu odjeljku). De-
izam nadalje naglaava pravo na potpunu toleranciju
meu ljudima, to je i u Loi vrlo prisutna tema. Mason-
50
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

stvo erpi i iz gnosticizma, u svome traenju ezoterijsko-


ga duhovnog znanja, koje nije dostupno neiniciranima.
Masonstvo crpi i iz racionalizma, u svome pouavanju
upoznavanja Boga putem razuma te naglasavanju pet
temeljnih ljudskih osjetila kao izvora znanja. Masonstvo
stavija naglasak na duhovnost i mistiku Istoka kao izvor
mudrosti i prosvjetljenja. Loa nadalje preuzima pone-
to i od drevnih poganskih misterijskih religija, osobito
u obredu regeneracije treega stupnja (o kojemu e ta-
koerbiti rijei kasnije). U ezoterijskim liturgijama Loe
moemo prepoznati ak i elemente neopoganske VVicca
religije te okultizma.3 To je oito u masonskome obia-
ju utjecanja na osjeaje kanidata povezivanjem ociju,
skidanjem odjee, vrijeanjem te tjeranjem na polaganje
zakletava pod prijetnjom strahovitih kazna.
Moglo bi se jo puno govoriti o izvorima sinkreti-
stikih praksa slobodnoga zidarstva. No, u ovome emo
se poglavlju usredotoiti na postojee doktrine i prak-
se amerikoga masonstva. One podrazumijevaju nain
na koji masonstvo shvaa i tuje Boga; njegov pogled
na moralnost kao temelj spasenja; njegovo vjerovanje
u uskrsnue tijela te sveane pogrebne obrede, koji jav-
no oituju navedene doktrine. Ti su elementi prisutni u
svim masonskim obredima, masonskoj Bibliji, mason-
skim postavkama, kao i u publikacijama Velikih loa i
drugih masonskih vlasti. Zapoet emo sagledavanjem
naina na koji slobodno zidarstvo shvaa Boga.

Veliki Arhitekt Svemira


Nain na koji slobodno zidarstvo shvaa Boga razli-
kuje se od onoga kranskog. Masonstvo Boga vidi kao
si nkretistikoga Velikog Arhitekta Svemira kojega tuju
sve religije, a ne kao Trojedinoga Boga Oca, Sina i Duha
51
MASONSTVO BEZ MASKE

Svetoga objavljena u Osobi Isusa Krista. Negdanji Veli-


ki metar Carl Claudy tvrdi kako vjera svih religija upu-
uje na Velikoga Arhitekta. "Stotine se putova", pie on,
"mogu uzdizati k planini, no svi se oni sastaju na njezi-
nu vrhu."4 Masonski Veliki Arhitekt Svemira (Great Ar-
chitect of the Universe - GAOTU) smatra se jednim Bo~
gom koji predstavlja boanstva svih religija. Nain na
koji se ovaj pojam koristi zahtijeva jednakost svih bo-
anstava te se ni jedna pojedina vjera, odnosno religija,
u tome smislu ne smatra jedinstvenom. Iako meu ma-
sonima nema konsenzusa oko svih masonskih postava-
ka, odnosno nepromjenjivih naela slobodnoga zidar-
stva, sve one u sebi sadre to vjerovanje u Boga kao Ve-
likoga Arhitekta Svemira te se sve loe u SAD-u slue
upravo tim nazivom.
Izvor imena Veliki Arhitekt Svemira lei u raciona-
listikome uvjerenju slobodnoga zidarstva po kojemu
se Bog dokraja objavljuje jedino u geometrijskome savr-
enstvu svemira. Masonic Service Association tvrdi kako
"geometrija (...) daje najblii mogui 'dokaz' njegova po-
stojanja".5 Putem geometrije, govori se masonu, on moe
"otkriti mo, mudrost i dobrotu Velikoga Arhitekta Sve-
mira te oduevljeno promatrati razmjere koji povezuju
ovaj golemi stroj".6Geometrija sestoga smatra "temeljem
na kojemu je podignuta graevina masonstva".7
Budui da je geometrija za masonstvo najbolji do-
kaz postojanja Boga, njega se u amerikim, kao i dru-
gim loama engleskoga govornog podruja, predouje
velikim slovom G, to, po masonskoj predaji, oznaa-
va Boga (engleski: God, op. prev.), Geometriju i Gnozu.
Tako se veliko slovo G redovito pojavljuje iznad stoli-
ce uvaenoga metra koji predsjeda u istonome odjelj-
ku loe. Taj simbol, koji ne pripada ni jednome pojedi-
nanom sustavu vjerovanja, promie sinkretistiki na-
in poimanja boanstva slobodnoga zidarstva. Stovie,
52
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

masonska Biblija kae kako slovo G predstavlja "veliko-


ga Boga svih slobodnih zidara" (str. 42). Masona se tako
ui kako se sva razumna stvorenja trebaju pred slovom
G pokloniti "sa tovanjem i najveom poniznoeu".8
Ono to se eli postii koritenjem jedinstvena sim-
bola i imena za to predstavljanje nije samo ujedinjavanje
ljudi razlicitih vjera u jedno duhovno bratstvo, vee ujed-
no i ujedinjavanje razliitih boanstava razliitih religija
u jedno jedinstveno duhauno boanstvo. Stovatelje ne mo-
ete ujediniti ako prethodno ne ujedinite predmet njiho-
va tovanja. Masonska Biblija to naziva "jedinstvom Vr-
hovnoga boanstva" (str. 63). Ovakav sinkretizam Tro-
jedinoga Boga svodi na tek jedan od sastavnih dijelova
ovako umjetno sastavljena boanstva. Otac, Sin i Duh
Sveti tako se u njemu izjednaeavaju s Brahmanom, Vi-
nuom i Sivom te se sve krane koji pripadaju mason-
stvu upuuje da se sa tovanjem poklone pred osvijet-
ljenim slovom G, koje slavno visi u istonome kvadran-
tu svake masonske loe.
U svome klasinom djelu Vjeni ccrvjek Chesterton ova-
ko komentira nain na koji su nai daleki preci odbili poziv
na sinkretizam, to je bio kljuni povijesni trenutak;

"Teozofi su izgradili panteon... Sazivaju Parla-


ment religija... A upravo takav panteon bio je us-
postavljen dvije tisua godina prije toga na obala-
ma Sredozemlja i krani su bili pozvani da postave
Isusov lik rame uz rame s likom Jupitera, Mitre, Ozi-
risa, Atisa ili Amona. Kada su krani to odbili, do-
lo je do prekretniee u povijesti. Da su krani to pri-
hvatili, i oni i itav svijet zasigurno bi, u grotesknoj,
ali tonoj metafori, potonuli u lonae. Svi bi bili uku-
hani u neku m lak u tekuinu u tome velikom kotlu
kozmopolitskoga kvarenja u kojemu su se svi ostali
mitovi i misteriji ve rastopili." (str. 197)
53
MASONSTVO BEZ MASKE

Ono to je svijet Sredozemlja pokuao uiniti prije


dvije tisue godina nimalo se ne razlikuje od onoga to
danas ini suvremena masonska Loa. Od krana koji
pristupaju masonstvu trai se da Krista stave uz bok -
ne iznad - drugim bogovima. Upravo poput Rimljana
staroga svijeta, kcji su spremno usvajali boanstva po-
korenih naroda zadravajui pobonost prema svojim
izvornim boanstvima, kranski bi se slobodni zidari
trebali zadovoljiti time to e se nejeljom ujutro moliti
Trojedinome Bogu, a ponedjeljkom uveer Velikome Ar-
hitektu. No, Isus je kazao: "Nitko ne moe sluiti dvoji-
ci gospodara. Ili e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili
e uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne moiete
sluiti Bogu i bogatstvu" (Mt 6,24; usp. Lk 16,13).
Drugi sinkretistiki masonski simbol za Boga jest
Svevidee oko. Znaenje ovoga simbola ima jasnu po-
vezanost s deizmom prosvjetiteljstva.9 Deisti, koje se
danas obino naziva "slobodnim mislioma", odbacu-
ju objavljenu istinu i autoritet vjerskoga nauka u korist
posve raonalistikih spekuladja o Bogu (jo jedan ra-
zlog zbog kojega masonstvo sebe naziva "slobodnim " i
"spekulativnim"). Deizam Boga smatra boanskim stra-
arom, Svevideim okom koji se, jednom stvorivsi svi-
jet, vie djelatno ne ukljuuje u njegov tijek. Svevidee
se oko moe nai na brojnim masonskim pregaama,
osobito onima to su ih neko nosili uvaeni metri.
Henry Wilson Coil aludira na predkransko podri-
jetlo "Svevideega oka", opisujui ga kao "simbol sve-
prisutnosti i budnosti Vrhovnoga bia", dodajui kako
su se stari Egipani tim simbolom sluili kako bi prika-
zali Ozirisa.10 Masonic Information Center nadalje kae
kako se simbol Svevideega oka u starome Egiptu kori-
stio kako bi predstavio kako Boga, tako i kralja Ozirisa,
Short Talk Bulletin se ak hvasta kako je Svevidee oko
54
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

tema vedskih spjevova koji prethode krsanstvu tisuu


godina.11
Nain na koji slobodno zidarstvo koristi pojam Ve-
likoga Arhitekta Svemira, slovo G te simbol Svevidee-
ga oka nadilazi promicanje deistikoga shvaanja Boga
te prerasta u prihvaanje politeistikoga shvaanja bo-
anstva. To je potrebno stoga to u SAD-u, kao i u ve-
ini drugih zemalja, slobodno zidarstvo od svojih pri-
padnika ne zahtijeva monoteizam. Dapae, dogmatski
stav glede nekoga odreenog poimanja Boga smatrao bi
se nemasonskim jer bi time bila ograniena sposobnost
slobodnoga zidarstva za okupljanjem ljudi svih vjera i
nacija. Velike loe zahtijevaju jedino da njihovi pripad-
nici "vjeruju u boanstvo".
U Coil's Masonic Encyclopedia stoji kako monoteizam
"kri masonska naela jer trai vjerovanje u tono odre-
enu vrstu Vrhovnoga boanstva". Coil o monoteisti-
kome Bogu Svetoga pisma govori kao o "pristranu, ple-
menskome Bogu", tvrdei kako je takvo poimanje Boga
inferiomo u odnosu na ono masonsko, u kojemu je Bog
"bezgranini, vjeni, svekoliki, nedenominacijski i in-
temaonalni Boanski Duh, tako neizmjemo udaljen
od mrvice koja se zove ovjek te ne moe biti spoznat,
imenovan ni dosegnut" (str. 516-517). Albert Pike tvrdi
kako su "svaka religija i svako poimanje Boga idolopo-
klonstveni, u smislu da su nesavreni te bi u masonsko
svetite Nespoznatljiva bia 'podmetnuli' slaba i privre-
mena poimanja".12 Nastavlja kako "nain na koji sva-
ki pojedini ovjek poima Boga mora biti razmjeran nje-
govim umnim sposobnostima, intelektualnrm silama te
udorednoj izvrsnosti", ime onda Bog postaje "odsjaj
slike samoga ovjeka".13
Slobodno zidarstvo u tome smislu poziva vjemike
svih denominadja na ujedinjenje pod okriljem Veliko-
ga Arhitekta Svemira. Oliver Street potvrdio je fleksibil-
55
MASONSTVO BEZ MASKE

nost zahtjeva za vjerovanjem kada je izjavio kako maso-


ni mogu zastupati "agnostirizam, panteizam, naravne
religije i animizam". Street istie kako "sektaka" vjer-
ska uvjerenja mogu sezati "od najrafiniranijega i du-
hovnoga monoteizma... do najniih oblika oboavanja
prirode, ili pak politeizma, ili opet fetiizma i vraar-
stva".14
Unato miljenjima ovih istaknutih masonskih au-
toriteta, neki krani inicirani u masonstvo ustraju na
injenici kako "jedincatost" Velikoga Arhitekta Svemi-
ra zahtijeva monoteizam, a odbacuje politeizam te ve
na tome temelju tvori prihvatljivo poimanje Boga. Slje-
dea izjava iz masonskih izvora ide u prilog ovakvu sta-
vu: "Monoteizam je jedina dogma slobodnoga zidar-
stva. Od svakoga se inicijata trai vjerovanje u jednoga
Boga, ali se poimanje toga Vrhovnoga bia preputa nje-
mu samome. Slobodno se zidarstvo ne bavi teolokim
razlikama."15
ak i kada bi Velike loe zahtijevale vjerovanje u
monoteizam, zablude slobodnoga zidarstva teko da
bi time bile ublaene. Masonstvo bi i dalje dralo pri-
hvatljivim deistiko ili unitaristiko poimanje Boga na-
suprot kranskome poimanju Boga kao Trojstva - jed-
noga Boga u tri Osobe. Oni koji brane monoteizam Loe
moraju prihvatiti i injenicu kako ni jedna Velika loa
u SAD-u svoje lanstvo ne ograniava iskljuivo na i-
dove, muslimane i krane. U svoje velikoduno krilo
prihvaa sve koji vjeruju u Vrhovno bie, ukljuujui
hinduiste, budiste i intoiste. Nain na koji Loa poima
Boga u tome smislu za posljedicu ima poimanje boan-
stva svedeno na zajedniki nazivnik koje je kudikamo
vie sinkretistiko negoli to bi to bilo sjedinjenje mono-
teistikih religija kranstva, judaizma i islama.
U svome populamu djelu Introduction to Freemason-
ry Claudy nadalje objanjava kako mason - iako, prije
56
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

no to e biti prihvaen, mora iskazati vjerovanje u neko


vrhovno bie - "ni u tome trenutku ni ikada poslije ne
mora rei o kojemu je Bogu, zapravo, rije. Moe ga na-
zivati kako god eli i zamiljati kako mu se svidi; uiniti
ga neosobnim zakonom ili pak osobnim i antropomor-
fnim; slobodnome je zidarstvu to svejedno".16
Dok krani inicirani u masonstvo dre kako je do-
pustivo, pa i potrebno, Presveto Trojstvo svesti na naj-
openitiji mogui izraz boanstva, Crkva ui kako je vje-
ra u Trojstvo "najtemeljniji i najbitniji nauk u 'redu vjer-
skih istina'". Za katolike, "Otajstvo Presvetoga Trojstva
sredinje je otajstvo kranske vjere i ivota. To je taj-
na Boga u sebi samome. Tu je, dakle, izvor svih drugih
vjerskih otajstava, svjetlo koje ih osvjetljuje" (KKC 234).
Za kranstvo je upravo otajstvo Trojstva polazina to-
ka razumijevanja istine o Bogu. Za masonstvo, pak, Ve-
liki Arhitekt Svemira predstavlja poetak i kraj istine.
Stoga je masonsko shvaanje Boga u dubokoj oprje-
d s onim kranske vjere. Kranski Bog nije neko uni-
verzalno boanstvo u ijemu su okrilju sve vjere. On je
jedinstven i iskljudv. On je Jedan, ali je ujedno i Troj-
stven. Vrhovni vladar svemira, on je ujedno Otac, Sin i
Duh Sveti. On je Stvoritelj, ali je istodobno i Otkupitelj i
Posvetitelj. Moe ga se spoznati iz reda stvorenoga, no
ujedno se objavio i u Osobi Isusa Krista.
Postavljanje zahtjeva prema kojemu kandidat za
lanstvo u nekoj organizaciji treba vjerovati u Boga, la-
novima moe dati osjeaj jedinstva te im posvijestiti va-
nost Boje prisutnosti u poslovima organizacije o kojoj
je rije. No, organizatija koja od kandidata zahtijeva vje-
ru u Boga kako bi "proao kroz njezina vrata", uveli-
ke se razlikuje od one koja i nakon njegova ulaska osta-
je sva usmjerena k Bogu. Kako sama organizacija tvrdi:
"Sve se u masonstvu odnosi na Boga; svaka lekcija, sva-
ka pouka, od prvoga koraka do posljednjega stupnja.
57
MASONSTVO BEZ MASKE

Bez Boga ono nema smisla, nema poslanja meu ljudi-


ma."17 "Bog je osnova i potka slobodnoga zidarstva",
rei e Carl H. Claudy. "Ako uklonite Boga iz slobodno-
ga zidarstva, ne e ostati doslovce nita."18
Anglikanski teolog dr. Hubert S. Box ovako komen-
tira samozvano masonsko uiteljsko poslanje: "Pouavati
ljude o naravi Bojoj zadaa je koja s pravcm pripada Cr-
kvi, u skladu s njezinim boanskim ovlastima." Box dovo-
di u pitanje pravo "konkurentskoga uiteljskog tijela bez
boanskih ovlasti za vrenje jedne takve funkcije".19 Svaka
bi organizacija, koja pojam Boga ukljuuje u svoj slubeni
nauk, svakako trebala pq'asniti to pod tim pojmom po-
drazumijeva. Neovisno o tome kako krsanin doivljava
Velikoga Arhitekta Svemira, dolazimo do istoga zaklju-
ka: unutar prostorija loe Presveto je Trojstvo tek jedno od
brojnih, za masonstvo podjednako uvjerljivih shvaanja
Boga, no ni u kom sluaju jedincato i iskljuivo.
Sveti nas Pavao pak opominje kako "sve kad bi i bilo
nazovibogova ili na nebu ili na zemlji... nama je jedan
Bog, Otac, od koga je sve, a mi za njega; i jedan Gospo-
din, Isus Krist, po kome je sve, i mi po njemu" (1 Kor
8,5-6). David nam govori: "Nitavni su svi bozi naroda.
Gospodin stvori nebesa" (Ps 96,5). Samo je jedan Bog
(Bog Objave), ali je puno lanih bogova (ljudskih). Sto-
ga smo primorani zakljuiti kako je Veliki Arhitekt Sve-
mira masonske Loe, premda u sebi sadri neke istini-
te elemente, Bog zablue. Takva boga razumni ljudi ne
mogu ni traiti ni tovati.

Molitva i bogotovlje
Slobodno zidarstvo nadalje svoje sinkretistiko poi-
manje Boga promie i zajednikom molitvom. Krane
se ui zazivati Boga Oca u ime Isusa Krista (Iv 14,11.13),
58
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

no molitve u masonskim loama redovito su upravljene


Velikome Arhitektu Svemira (i drugim slinim nazivi-
ma). Ime Isusa Krista svjesno se u masonskim molitva-
ma izostavlja. Mackey ta izostavljanja naziva malim, ali
nunim izmjenama.20 Krani inicirani u masonstvo po-
kuavaju se opravdati zbog toga tvrdei da se izvan cr-
kve Boga moe tovati i na nain koji u crkvi ne bi bio
doputen. No, svakome je jasno da je za kranina izo-
stavljanje Isusa iz molitava neprihvatljivo ne samo u cr-
kvi nego i u svakoj prigodi, pa tako i u loi.
Najea molitva koju ameriki slobodni zidari mole
prije svakoga slubenog masonskog okupljanja, koja
oituje gore izreeno, glasi:

"Veliki Arhitekte Svemira, u tvoje smo se ime


okupili i u tvoje ime elimo sve initi. Podari nam
da uzviena naela slobodnoga zidarstva tako ugu-
e svaku neurednu strast u nama te uskladi i obo-
gati naa srca svojom ljubavlju i dobrotom kako bi
loa u ovome asu ponizno odraavala onu ljepotu
i red koji zauvijek vladaju pred tvojim prijestoljem.
Amen. Tako neka bude."21

Ponavljanjem ovih usmenih molitava, koje se izgo-


varaju unutar okruja zakletvom jamene tajnosti, kr-
ani koji su lanovi masonskih loa prisiljeni su Boga
doivljavati u skladu s masonskim pogledom na svijet.
Nebeski Otac, kojega je Sin objavio, tako postaje Bog
bilo kojega, tj. svakoga vjerskog uvjerenja. MasonicSer-
vice Association kae kako "masonstvo k svome oltaru
poziva ljude svih vjera, znajui kako se oni - iako kori-
ste razliita imena za 'Bezimenoga sa stotinu imena' -
svejedno mole jednome Bogu i Ocu sviju."22
Dok je Loa ravnoduna spram jedinstvenoga po-
srednitva Kristova (usp. 1 Tim 2,5-6), Crkva ui kako
59
M A SO N STV O B E Z M A SK E

"za kransku molitvu nema drugog puta osim Krista.


Bila naa molitva zajednika ili osobna, usmena ili nu-
tarnja, nema pristupa k Ocu, osim ako molimo 'u ime'
Isusovo" (KKC 2664). Izostavljanje Isusova imena iz bo-
gotovlja moda predstavlja nunu preinaku za Lou,
meutim, za kranina "Ime Isusovo sadri sve: Boga i
ovjeka i sav naum stvaranja i spasenja" (KKC 2666).
Openite molitve slobodnoga zidarstva upuene Ve-
likome Arhitektu Svemira podrazumijevaju pretpostav-
ku kako Bog spremno usliava molitve onih koji odba-
cuju njegova Sina. Takvo je gledite potpuno neprihvat-
Ijivo za katoliko shvaanje. Molitva je svet i povlaten
oblik meusobna zajednitva izmeu Boga i onih koji
su s njime u savezu (usp. KKC 2564). Samo oni koji su
ponovno roeni u krsnoj vodi uivaju taj prisni, save-
zom obiljeen odnos s Bogom. Tradicionalno uenje Cr-
kve glasi kako Bog uje molitve onih koji nisu u save-
zu s njime samo ako je rije o molitvama pokajanja ko-
jima se vapi za spasenje.23 Bog ne odgovara na molitve
nepravednih, osobito kada je rije o svjetovnim i ovoze-
maljskim stvarima kao to je to - primjerice - izlijevanje
blagoslova na masonsku Lou (usp. Iv 9,31; Ps 66,18; Izr
15,29; 28,9; Iz 1,15).
Iako su utemeljene na zabludi vjerskoga indiferen-
tizma, masonske molitve i obredi u loi obino su obi-
ljeeni dunim potovanjem. Malo ih je koji bi bili spre-
mni u pitanje dovesti iskrenu ozbiljnost obreda pobo-
nosti slobodnoga zidarstva. Veina Velikih loa tako ne
doputa sluenje alkohola na dan dodjeljivanja stupnje-
va. Meutim, cilj kranstva nije iskrenost, ve istina.
Kada je sv. Pavao putovao u Atenu, primijetio je kako
Grci Lskreno tuju svoja poganska boanstva. Posvuda
je mogao vidjeti svetita i predmete njihova tovanja.
ak je na jednome rtveniku primijetio sljedei natpis:
"Nepoznatome Bogu" (Dj 17,23). No, Pavao nije dopu-
60
MASONSKE DOKTRINEIPRAKSE

stio da Grci na Areopagu ostanu u neznanju, ve je od-


vano progovorio: "Sto dakle ne poznajete, a tujete, to
vam ja navjeujem" (r. 23).
Tada im je navijestio istinu Isusa Krista te im je na-
glasio kako je Bog neko trpio njihovo neznanje, ali da
sada Bog svima zapovijeda da se pokaju "jer ustanovi
Dan u koji e suditi svijetu po pravdi, po Covjeku [Isu-
su] kojega odredi... uskrisivi ga od mrtvih" (r. 31). U
svjetlu Bojega suda koji ima uslijediti valja nam naslje-
dovati Pavlov primjer, propovijedajui Isusovo evane-
Ije pokajanja i spasenja svim Ijudima, ne ostavljajui ih
u neznanju. Pitamo se to bi bilo s Atenjanima da im se
Pavao bio pridruio u njihovu aenju "Bezimenoga sa
stotinu imena", umjesto to im je navijestio Isusa Kri-
sta, ime "iznad... svakog imena imenovana ne samo na
ovom svijetu nego i u buduemu" (Ef 1,21). Zasigum o,
mnoga bi muenitva bila izbjegnuta.
Obraanje Bogu u molitvi tek kao "Velikome Arhi-
tektu Svemira" ujedno stvara iznimno neosobno shva-
anje Boga, liavajui ga tako njegove boanske biti.
"Projektiranje svemira" jedna je od stvari to ih je Bog
uinio, ali to nije Boji identitet. Znati "tko je Bog" neop-
hodno je kako bi se s njime mogao razviti osoban onos.
Bog je Otac, prije svega zato to ima Sina, Isusa Krista,
kojega trajno zainje u Duhu Svetomu. Bog Otac pozi-
va nas ne na divljenje njegovim jelima izdaleka, ve na
prisno dionitvo u ivotu njegova jedinoroenoga Sina.
Po krtenju primamo taj dar boanskoga posinjenja te
zajedno s Kristom moemo klicati: "Abba! Oe!" (Rim
8,14-15; Gal 4,6; 3,26-27). Slobodno zidarstvo ne pristu-
pa Bogu kao Ocu u kranskome smislu, jer nijee Boga
Sina: "Svaki koji nijee Sina, nema ni Oca, a tko priznaje
Sina, ima i Oca" (1 Iv 2,23).
Koliko god molitva u Loi bila obiljeena potova-
njem, mason koji je krten u Kristu ne moe njegovati
61
MASONSTVO BEZ MASKE

dva odnosa s Bogom - jedan koji bi se temeljio na me-


ukonfesionalnosti Loe, a drugi koji bi se temeljio na
unutamjemu i sakramentaJnom ivotu Crkve. Ako je
masonu cilj rasti u dubljemu odnosu s Kristom, prakse
kojima se slui Loa nikako ne vode k ostvarenju toga
cilja. Mason koji je ujedno i kranin nikako ne moe
tvrditi kako mu svoenje imena Presvetoga Trojstva u
molitvi na nekakva openita Velikoga Arhitekta Svemi-
ra pomae usredotoiti se na Krista. Kada bi to tvrdio,
morao bi jednako tako priznati kako takva praksa jed-
noga hindusa pribliava Brahmanu. Time se otvara pi~
tanje zbog ega bi se kranin svojim ulaskom u mason-
sku lou upustio u praksu kojom se potie aenje la-
noga boga. To je, rtaime, idolopoklonstvo, teki grijeh
protiv prve zapovijedi Boje: "Nemoj imati drugih bo-
gova uz mene!" (Pnz 5,7).
ini se, meutim, kako veini katolika ulanjenih u
masonske loe nimalo ne smeta svoenje imena Isuso-
va - imena nad svakim imenom - na zajedniki naziv-
nik kako bi se u aenju pridruili onima koji odbacu-
ju Krista. Oni esto tvrde kako ovakva praksa ljudima
omoguuje zajedniku molitvu zanemarujui pritom
meusobne razlike. No, takav argument podrazumije-
va da je prvotni cilj zajedrtike molitve postizanje jedin-
stva, pa i po cijenu zanemarivanja istine.
Takav kompromis nikada ne moe biti dijelom istin-
ske katolike molitve. Crkva nas ui kako slavljenjem
u zajednitvu (communicatio in sacris") rukovodi nae-
lo svjedoenja jedinstva Crkve.24 To je znak za koji se
Gospodin molio kako bi svijet uzvjerovao da ga je uisti-
nu poslao Otac (usp. Iv 17,11.21). Isus nam je omoguio
po krtenju postati dijelom njegova Mistinoga Tijela,
koje ima sveeniku slubu, kako bi on bio prisutan kad
god su dvojica ili trojica sabrana u njegovo ime (usp. Mt
18,20; usp. K K C1268). Zajednika je molitva tako vidlji-
62
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

vi znak Mistinoga Tijela Kristova koji Gospodin eli da


ga oitujemo svijetu.
Sudjelovanje katolika u masonskome ili bilo kojemu
nekatolikom bogotovlju koje zastire taj vidljivi znak
predstavlja upravo suprotan znak, zbog ega se katoli-
ci, lanovi masonskih loa, ne mogu u potpunosti oito-
vati kao oni koji vjeruju u Krista i udovi su njegova Ti-
jela. To duhovno jedinstvo koje je svjedoanstvo jedin-
stva Crkve mora biti utemeljeno u punini istine koju je
Isus objavio.
Masonske molitve mijeaju sveto s profanim te brat-
stvo Loe uzdiu ponad istine. S druge pak strane, brat-
ska je ljubav neophodna za kranski ivot, no ona tre-
ba biti ukorijenjena u Isusu Kristu, izvoru ljubavi i je-
dinstva Boje Ijudske obitelji. Zapovijedi po kojima tre-
bamo ljubiti Boga i brata ovjeka meusobno su duboko
povezane. Tu ljubav odraavamo dijelei svjetlo Kristo-
vo s drugima, a ne skrivajui ga: "Niti se uie svjetilj-
ka da se stavi pod posudu, nego na svijenjak da svijetli
svima u kui" (Mt 5,15; Mk 4,21; Lk 8,16; 11,33).
Papa Pio XI. podsjea nas kako je Ivan, apostol koji
nas neprestano ui da "ljubimo jedni druge", zabranio
svaki doticaj s onima koji iskrivljuju Kristov nauk (usp.
2 Iv 9-11).25 Poznavati istinu treba znaiti dijeliti je s
drugima, ba kao to ljubiti Boga treba znaiti ljubiti bli-
njega. Jedno bez drugoga ne ide. Krani koji pripada-
ju masonstvu ne mogu istinski ljubiti svoju brau iz loe
ako im ne svjedoe istinu Isusa Krista i njegove Katoli-
ke Crkve. Bratska ljubav liena istine nalik je na vjeru
bez djela: ona je mrtva (usp. Jak 2,17).
Nain na koji se u masonstvu moli i iskazuje bogo-
tovlje mogli bismo pripisati postojeemu pokretu mo-
dernizma iji je cilj ujediniti ovjeanstvo u duhu pomi-
rbe, putem osjeaja srca. To, meutim, ide nautrb dok-
trinamih razlika. No, zdrav nauk nije pitanje osjeaja,
63
MASONSTVO BEZ MASKE

ve istine. Takvo ostavljanje po strani teolokih razlika u


korist zajednikoga slavljenja jest "lano mirotvorstvo"
na koje nas Crkva upozorava jer se u njemu gubi istoa
katolikoga nauka.26
Praksa Loe postavlja pitanje uinkovitosti nekr-
anske molitve i bogotovlja, kao i toga mogu li kra-
ni uope sudjelovati u takvim jelatnostima. Crkva pri~
znaje kako neke molitve i obredi nekranskih religija
mogu poprimiti ulogu priprave za evanelje, u smislu
da se po njima ljudsko srce lake otvara Bojemu djelo-
vanju.27tovie, Bog eli darovati svoj dar Duha Svetoga
nekranima koji ga trae iskrena srca (usp. Dj 10,45).28
Krani, meutim, ne smiju sudjelovati u mason-
skome bogotovlju jer se unutar njega nekranske du-
hovnosti dre jednakima ili komplementamima jedin-
stvenu posrednitvu Isusa Krista.29 Za kranina moli-
tva uvijek treba biti odreena strukturom kranske vje-
re koja svjeoi istinu. Stoga se nikada ne bi smjela od-
vijati u okruju koje kranina ovoi u napast da iz-
gubi iz vida poimanje molitve objavljeno u Svetome pi-
smu.30 Za razliku od prakse kojom se slui Loa, moli-
tva se, naglaava Ivan Pavao II., "nikada ne smije upui-
vati u znak potpore vjerskome relativizmu, u ime isku-
stva koje bi umanjilo vrijednost Boje objave u povije-
sti".31 Crkva je jasna u svome stajalitu kako krtenik,
da bi izbjegao "opasnost padanja u sinkretizam", treba
izbjegavati zablue koje "kransku meditaciju spajaju
s onom nekranskom".32
Kao Kristovi uenici osjeamo urnu potrebu i ra-
dost svjedoenja injenice kako se Bog odtovao upravo
u Gospoinu Isusu Kristu. Stoga nae slavljenje Boga
treba svjedoiti Boju konanu objavu u Kristu.33 Sudje-
lovanje u sinkretistikome bogotovlju slobodnoga zi-
darstva koje sve religije svodi na zajedniki nazivnik
64
MASONSKE DOKTRINE I PRAKSE

ne samo da slabi kransko svjedoenje rugima, nego


ujedno moe tvoriti zaprjeku spasenju.34
Stoga ivljenje vjere u kojoj smo krteni i svjedoee-
nje svjetla Isusa Krista ljuima nije samo pitanje evan-
gelizacije, nego je ujedno i nuno za nae spasenje. Crkva
nas ui kako "oni koji vjerom i krtenjem pripadaju Kri-
stu moraju svoju krsnu vjeru ispovijeati pred ljudima"
(KKC 14). "'Treba da svi budu pripravni priznati Krista
pred ljudima i slijediti ga na putu kria za vrijeme pro-
gona, bez kojih Crkva nije nikada.' Sluenje i svjedoe-
nje vjere nuni su za spasenje" (KKC 1816; usp. 2471).
Isus je rekao: "Tko god se, dakle, prizna mojim pred Iju-
dima, priznat u se i ja njegovim pred Ocem, koji je na
nebesima. A tko se odree mene pred ljudima, odrei
u se i ja njega pred svojim Ocem, koji je na nebesima"
(Mt 10,32; usp. Lk 12,8-9). Favao je spoznao tu injeni-
cu kada je rekao: "Jao meni ako evanelja ne navjeu-
jem" (1 Kor 9,16).
Zbog opasnosti relativizma i sinkretizma krani
trebaju izbjegavati molitvu s nevjemicima, posebno u
redovitu i sustavnu smislu, kao to je to sluaj u ma-
sonskoj loi. Neki tvrde kako je molitva u tiini primje-
renija kada su prisutni i krard i nekrani. No, takva
bi molitva izdala ciljeve Loe. Koritenjem svojih jedin-
stvenih imena, simbola i usmenih zaziva, slobodno zi-
darstvo ide za vanjskim, vidljivim znakovima jedinstva
svojih pripadnika. Kada se masoni zajedniki klanjaju
pred slovom G, zazivajui Velikoga Arhitekta Svemira
istim molitvama oko jedinstvenoga rtvenika slobodno-
ga zidarstva, oni tee za zajednikim ciljem duhovnoga, a
ne bratskoga zajenitva.
Meutim, ako se dva masona ne slau oko toga tko
je Bog, nedostaje im uhovno zajednitvo. Ako masoni
slijee posve razliite putove k Bogu, ne mogu biti du-
hovno ujedinjeni. ak i ako su svi pripadnici neke loe
65
M A SO N STV O BEZ M A SK E

iskljuivo krani, masoni svoju molitvu trebaju svejed-


no upuivati u skladu s univerzalnou toga Bratstva:
"Univerzalna narav masonstva ne smije se nikada, ni
pod kakvim okolnostima, zaboraviti ni zanemariti, ak
i ako svi prisutni lanovi dijele ista vjerska uvjerenja...
univerzalnost masonstva podrazumijeva univerzalnost
- uvijek."35
Neki tvrde kako masonska praksa molitve i bogo-
tovlja u loi oituje ekumenizam i toleranciju druki-
jih vjerskih uvjerenja. (Usput budi reeno, ekumenizam
se odreuje kao promicanje, odnosno tenja ka kran-
skome jedinstvu i suradnji na svjetskoj razini. U tome
smislu nema nikakve veze s vjemicima-nekranima.36)
Ovaj argument otkriva jedan bitan nesporazum. Cilj je
ekumenizma - kao i meureligijskoga dijaloga openi-
to razumijevanje, a ne sporazum. Istinski ekumenizam
i meureligijski dijalog zahtijevaju iskrenost, a ne kom-
promis. Iskrenost promie plodonosni dijalog meu
ukljuenim stranama te - kada je rije o nekranima -
stvara prostor za propovijedanje evanelja (to bi trebao
biti jedan jedini cilj ekumenizma).37
Slobodno zidarstvo ima vrlo malo zajednikoga s
ekumenizmom i meureligijskim dijalogom. Vjerska se
praksa Loe nikako ne moe usporediti s ekumenskim
naporima kranstva koji idu za obraenjem svijeta Isu-
su Kristu. Nadalje, bogotovlje je Loe daleko vie od
povremena oitovanja dobre volje. Slobodno je zidar-
stvo trajno uspostavljena institucija koja tvrdi kako po-
sjeduje karizmu obogadvanja duhovnosti svojih pripad-
nika te njihova upudvanja k nebeskoj loi. Loa, tovi-
e, za sebe tvrdi kako je "boanski ustanovljena institu-
cija"38 te kako "ni jedna institucija nije nikada bila ute-
meljena na boljemu naelu ili vremu temelju".39
Osim toga, Loa ne potie svoje pripadnike na prak-
ticiranje njihovih vlastitih religija. Iako brojni masoni
66
M A S O N S K E D O K T R IN E IP R A K S E

pretpostavljaju suprotno, u masonskome obreniku ne


postoji naputak koji bi ih na to poticao. Masonstvo sebe
smatra u potpunosti samodostatnim sustavom vjerskih
i moralnih uenja iji pripadnici ne trebaju nita drugo
kako bi se duhovno izgradili bilo u ovome, bilo u vje-
nome ivotu: "Ova tri stupnja (l.#2. i 3.) tako tvore savr-
enu i skladnu cjelinu te se ne moe pretpostaviti da bi
ljudska dua trebala ita vie od toga."40
Slobodno zidarstvo nadalje brai u loi zabranjuje
propovijedanje bilo kakva "sektakoga" uvjerenja. Unu-
tar masonstva prijei se svaki meureligijski dijalog. Ta
je zabrana obino propisana statutom, primjerice: "[Ve-
lika loa] iz svojih loa treba iskljuiti vjerska pitanja i
rasprave."41
Sukladno tome, loe "brane svaku sektaku raspra-
vu unutar svojih prostorija" 42 Slobodno zidarstvo tako
prijei mogunost religijskoga dijaloga i tolerancije u
loi, a posebice svaku mogunost svjedoenja Krista.
Kada mason ustvrdi kako se slobodno zidarstvo odliku-
je vjerskom snoljivosu, moglo bi se postaviti pitanje o
kakvoj je zapravo snoljivosti rije, budui da nain nje-
gova bogotovlja od svih prisutnih u prostorijama loe
zahtijeva sluenje istim imenima i simbolima. Slobod-
no zidarstvo tako ne potie snoljivost, ve kompromis,
jer mu cilj nije postizanje razumijevanja, ve sporazuma.
Masonstvo eli biti savez religija, odnosno nad-religija.
Njegov je cilj zajedniki oltar pred kojim se "pokioniti
mogu hindus, Perzijanac, Asirac, Kaldejac, Kinez, mu-
hamedanac, idov i kranin" 43
Svako nastojanje postizanja duhovnoga jedinstva
svih naroda bez Krista i njegove Crkve u potpunosti se
protivi Bojemu planu spasenja. Stovie, Sveto nas pi-
smo ui kako je to djelo Antikrista (v. 2 Sol 2,3-4). Crkva
predstavlja "vidljivi nacrt Boje Ijubavi prema ovjean-
stvu" jer Bog eli "da se cio ljudski rod oblikuje u jedan
67
m a so n st v o b e z m a sk e

jedini Boji narod, da sraste u jedinstveno Tijelo Kristo-


vo i da se izgradi u jedan hram Duha Svetoga" (KKC
776). Stoga je Bog ve podario ono svekoliko, sveobu-
hvatno, katoliko (tj. sveope) duhovno jedinstvo za ko-
jim tei slobodno zidarstvo, a to je uinio po svome lju-
bljenom Sinu Isusu Kristu i njegovoj Katolikoj Crkvi.

Moralni sustav

Budui da se masonstvo ne vezuje ni uz jednu kon-


kretnu vjeru, ostaje mu obilje prostora za stvaranje vla-
stita nauka, ne samo o Bogu, ve i o moralu. Slobod-
no zidarstvo sebe odreduje kao "naroit moralni sustav,
obavijen alegorijom i oslikan simbolima".44 Ni jedno
drugo dobronamjemo bratstvo za sebe nema tako pre-
tenciozne tvrdnje. No, ukoliko slobodno zidarstvo uisti-
nu moe ovjeanstvu pomoi ivjeti moralno kvalitet-
niji ivot, nemoralno je to znanje zadravati iza tajnovi-
tosti vrata loe. Ukoliko, pak, ne raspolae navedenim
znanjem, nemoralno je tvrditi suprotno.
Ba kao to je to sluaj i s rijeju istina, slobodno se
zidarstvo jednako tako razbacuje uporabom rijei moral.
Podrazumijevajui relativistiko odreenje Boga, poi-
manje moralnosti Loe jednako je tako relativno. Allen
E. Roberts, u svome popularnu dijelu The Craft and Its
Symbols, zagovara relativistiki i subjektivni moral: "to
je jednome ovjeku moralno, drugome moe biti nemo-
ralno. Svatko mora za sebe odluiti to ta rije podrazu-
mijeva, uzimajui u obzir moralne norme drutva u ko-
jemu ivi. (...) Valja mu uspostaviti vlastite norme, vla-
stita naela" (str. 43). H. L. Haywood, u The Great Teac-
hings ofMasonry, nudi sljedee utilitaristiko gledite:
68
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

"Ljudsko iskustvo, kako pojedinano, tako i ono


koje se odnosi na ljudsku rasu openito, tvori krajnji
autoritet, kada je rije o moralu. (...) Pogrjeno je sve
to teti ljudskome ivotu ili unitava Ijudsku sre-
u dok je ispravno sve to ide u prilog ljudskome i-
votu te podrava ili unaprjeuje ljudsku sreu. (...)
Djela nisu ispravna ili pogrjena po sebi, ve prema
tome jesu li njihove posljedice korisne ili pak tet-
ne." (str. 38-39)

Slobodno zidarstvo naglaava svoj naroiti moral-


ni sustav preko svojih obreda. Inicijatu prvoga stupnja,
prije no to e ui u Lou, govori se kako se masonstvo
sastoji od teaja moralnih naputaka uz koritenje drev-
nih hijeroglifa. Kae mu se i kako e putem masonstva
izgraditi "svoju buduu moralnu i masonsku graevi-
nu".45 Masonstvo nadalje svoj moralni sustav usauje
koritenjem masonskih simbola, poput kutomjera, koji
se smatra amblemom morala, kao i jednim od orua zi-
darske struke. Za estar se kae kako sadri najizvrsnija
naela Reda: moral, prijateljstvo i bratsku ljubav. Napo-
sljetku, masoni se u svojim loama mole da ih ujedine i
uvrste sve moralne i drutvene krjeposti.
Budui da su amerike masonske loe preteito kr-
anske i idovske, valja pretpostaviti da Umjetnost u
svome moralnom nauku makar spominje Deset zapo-
vijedi Bojih. No, tome nije tako, masonski ih obred-
nik nigdje ne spominje. Zbog ega? Jer su one dio Boje
objave. Stoga - iako bi se veina masona vjerojatno slo-
ila oko ozbiljnih obveza iznesenih u Dekalogu - moral-
ni ih sustav slobodnoga zidarstva mora izostaviti iz svo-
je "nesektake" teologije.
Crkva nas, meutim, ui kako je pridravanje mo-
ralnoga zakona uvelike oteano ukoliko se moralni
nauk odijeli od Boje objavljene istine. Razlog je tome
69
MASONSTVO BEZ MASKE

injemca to je nae razabiranje moralnoga zakona na-


rueno istonim grijehom. "U sadanjem stanju, ovje-
ku greniku potrebne su milost i objava kako bi vjerske
i moralne istine mogli upoznati 'svi, bez tekoa, s vr-
stom sigurnou i bez primjese zablude'" (KKC 1960).
Budui da je nae poimanje moralnoga zakona nerijet-
ko pomueno te spojeno s napastima njegova krenja,
moralni sustav mora biti utemeljen u vjerskoj istini. Ta
je istina evanelje Isusa Krista.46 Krani ne mogu Kri-
stovu istinu odijeliti od moralnoga zakona jer "moral-
ni zakon nalazi u Kristu svoju puninu i svoje jedinstvo"
(KKC1953).
Budui da je moralni sustav slobodnoga zidarstva
ravnoduan spram Boje milosti i objave, on je Krista ra-
stavio od moralnoga zakona. Njegov se nauk stoga ot~
klanja od evaneoskoga nauka. Primjerice, slobodno zi-
darstvo svoje pripadnike ui kako bi drugi slobodni zi-
dari trebali biti poseban predmet njihove ljubavi, stav-
ljajui po strani rodbinu. Masona se tako upuuje da se
"utemelji i na prikladan nain odrava veze s itavim
ovjeanstvom, a napose s bratom masonom".47 Masona
se nadalje upuuje ovako: "Sretne li ikada pripadnika
Ijudske obitelji, napose brata masona, u potrebi, dunost
ti je pomoi mu onoliko koliko njegove potrebe zahtije-
vaju, a tvoje prilike doputaju."48 Masone se ui kako -
kao masoni - imaju veu dunost od ostalih Ijudi iskazi-
vati milosre: "Pomoi potrebitu dunost je svakoga o-
vjeka, a napose masona, koji su meusobno povezani ne-
raskidivim lancima iskrene ljubavi."49
Loa nadalje od masona zahtijeva da prisegne Bogu
kako e "pomagati, podupirati i krijepiti sve metre ma-
sone u potrebi, njihove udovice i siroad, kada mi se ovi
za pomo obrate, a ja ih naem dostojnima te sam u pri-
godi to uiniti, a da pritom materijalno ne ugrozim ni
sebe ni svoju obitelj".50 O nemoralnosti takve zakletve
70
M A SO N SK E D O K T R JN E IP R A K S E

bit e rijei u petome poglavlju. No, ogranienja to ih


Loa stavlja na iskazivanje milosra od strane masona
(potreba dotine osobe i masonova sposobnost pruanja
pomoi) razlikuju se od milosra opisana u evanelju,
kao to to moemo vidjeti u opisima sirote udovice (Mk
12,42-43; Lk 21,2-3), bogataa koji tei za savrenstvom
(Lk 18,18-24) te najveega od svih darova: davanja vla-
stitoga ivota za druge (Iv 15,13; 1 Iv 3,16).
Kada je rije o iskazivanju masonskoga milosra,
dobrotvorna djela slobodnoga zidarstva ve su doivje-
la javnu kritiku. Orlando Sentinel je objavio kako je Shri-
ne 1985. godine darovao 23 milijuna dolara diljem ze-
mlje, ali je porezna prijava pokazala kako je svega manje
od dva posto (346.251 dolara) stvarno otilo u korist me-
dicinske skrbi za djecu. Ostatak je novca potroen kako
bi se ukrasili raskoni Shrineovi hramovi te kupili hra-
na, alkohol i kostimi za njegove obrede (3. i 7. kolovoza
1985.; 15. rujna 1985.). Ann Landers takoer izvjeuje
o ovoj djelatnosti u lanku s naslovom "Shrine Records
Shocking" (Sonth Haven Daily Tribune [Michigan], April
24, 1987). Brojne su Velike loe diljem SAD-a takoer
nakupile poprilino blago. U trenutku kada sam napu-
stio slobodno zidarstvo, Velika loa drave VVisconsin
imala je preko 11 milijuna dolara u banci i nita od toga
nije bilo namijenjeno u dobrotvorne svrhe. Taj iznos ne
ukljuuje vrijednost njezina vlasnitva (takoer procije-
njena na milijune) nad priblino 250 plavih loa u dra-
vi (sve Velike loe vlasnice su sredstava svojih podru-
nih loa). Ostale Velike loe uivaju slino bogatstvo.
Specifinost masonskoga morala vidi se u tome i
to se od masona trai da se zakune Bogu kako se ne
e "upustiti u nedoputenu tjelesnu vezu sa suprugom,
majkom, sestrom ili keri masonskoga metra".51 o-
vjek koji poini takvo djelo kri svoju masonsku zakle-
tvu te riskira iskljuenje. S druge se pak strane ni na koji
71
MASONSTVO BEZ MASKE

nain ne sankcioniraju nedoputene tjelesne veze sa e-


nama koje nisu rodbinski povezane s lanovima mason-
skih loa. S kranskoga je stajalita svakako pogrjeno
jednu grjenu vezu osuivati i kanjavati, a drugu tole-
rirati.
Mason treba biti spreman i na krivokletstvo priseu-
i kako e "uvati tajne brata masona ako mu ih [ovaj]
kao takve povjeri, ukoliko nije rije o ubojstvu ili pak iz-
daji".52 Primjerice, Handbook o f Masonry Edmunda Ro-
naynea ovako upuuje masone: "Morate sakriti svaki
zloin svoje brae masona... te ako vas pozovu za svje-
doka protiv brata masona, uvijek ga morate tititi. (...)
Istina, to je krivokletstvo, no na taj ete nain izvriti
svoje obveze" (str. 183). Tako moralni sustav masonstva
doputa lano svjedoenje, ime se izravno kri moral-
ni zakon.
Dok slobodno zidarstvo priznaje kako smo svi pri-
padnici jedne ljudske obitelji, njegov moralni sustav za-
htijeva poseban tretman za slobodne zidare, uz sveano
prisezanje. Kada je mason primoran birati izmeu dru-
goga masona i "profanoga" (nekoga tko nije upuen u
tajne slobodnoga zidarstva), zakletvom je vezan uz bra-
ta masona. No, Gospodin nam zapovijeda da "Ijubimo
svoga blinjega kao samoga sebe" te da ljubimo ak i
svoje neprijatelje, "da i najudaljenijemu postanemo bli-
nji" (KKC 1825; usp. Mt 5,44; Lk 6,27.35).
Uzusi prihvaanja u lanstvo u masonskoj loi tako-
er pokazuju svu speeifinost masonskoga morala i nje-
govo neslaganje s kranskim moralnim naelima. Tako,
osim to ne doputa lanstvo enama i djeci, slobodno
zidarstvo redovito odbija prijave za lanstvo mukara-
ca s mentalnim ili tjelesnim nedostatcima. To je jo jedna
"postavka" slobodnoga zidarstva. Masonska Biblija (str.
29) zahtijeva da kandidat 'T>ude mukarac, roen slo-
bodan, dobi propisane zakonom, zdrav u tijelu, ne seni-
72
MASONSKE DOKTRINEIPRAKSE

lan; u mentalnome smislu treba da je inteligentan, kadar


shvatiti duboke istine i naela Reda". U zakonu moje
Velike loe stajalo je: "Loa ne prima prijave za stjecanje
stupnjeva od ljudi koji ne znaju itati ni pisati, kao ni od
onih koji nisu kadri govoriti ni razumjeti jezik na koje-
mu se obred odvija."53
Masonstvo od svojih lanova iz vie razloga tra-
i izostanak bilo kakva mentalnoga ili tjelesnoga nedo-
statka. Kandidat mora biti u stanju poloiti tajne mason-
ske zakletve. Budui da zakletva ovjeka formalno vee
uz slobodno zidarstvo, on je mora biti kadar izgovoriti
i razumjeti. Nadalje, polaui zakletvu, kandidat mora
ruke i noge staviti u tono odreen poloaj, kleei pred
masonskim rtvenikom. Za vrijeme itava trajanja ma-
sonskoga obreda, kao i na svakome sastanku loe, od
masona se nadalje trai da rukama ini tajne znakove
samosakaenja. Navedeni znakovi podsjeaju na kazne
predviene za krenje masonskih zakletava te masona
trajno podsjeaju na njegovu svetu povezanost sa slo-
bodnim zidarstvom. Ako je netko psiholoki ili tjelesno
hendikepiran te ne moe initi te geste, ne prima ga se u
moralni sustav slobodnoga zidarstva.
Slobodno zidarstvo u povijesti nije priznavalo ma-
sonske loe koje su organizirali masoni cmci. Dok bijel-
ci masoni nerijetko tvrde kako su razlog tomu stanovite
pojedinosti vezane uz jurisdikciju, ini se kako su glav-
ni razlog ipak predrasude. Prince Hall, kojega se sma-
tra ocem crnakoga masonstva u SAD-u, uz jo etma-
estoricu crnaca inidran je za masona u ope priznatoj
vojnoj loi u Bostonu, godine 1775. Godine 1784. Prince
Hall je primio pokrie od Velike loe Engleske za osni-
vanje afroamerike loe, kojom je ova priznata kao pra-
vovaljana i univerzalna amerika masonska loa. Una-
to zakonitosti Prince Halla, amerike su Velike loe ti-
jekom povijesti nevoljko priznavale cmake loe ili pak
73
MASONSTVO BEZ MASKE

pozivale Afroamerlkance u svoj sustav slobonoga zi-


arstva. Predrasuda slobodnoga zidarstva prema crn-
cima masonima s vremenom se smanjila, no i dalje sve-
ga kakva polovica Velikih loa u SAD-u priznaje Velike
loe Princ Hall kao regularno masonstvo. Danas Prince
Hall ima preko etiri tisue i pet stotina masonskih loa
diljem svijeta, s priblino tri stotine tisua masona.
Slobonome zidarstvu rasizam nije stran. Veina su
glavnih voa Ku Klux Klana bili masoni. Bojnik Konfe-
eracije Nathan Bedford Forrest, utemeljitelj Klana i nje-
gov prvi Carski arobnjak, bio je sloboni zidar. Pukov-
nik VVilliam J. Simmons, koji je 1915. uspostavio Klan u
Atlanti, gdje je postao Carskim arobnjakom, bio je ma-
son i Vitez hrama. Dr. Hiram Evans, koji je naslijeio
pukovnika Simmonsa kao Carskoga arobnjaka, bio je
mason 32. stupnja. Albert Pike bio je lan i unosnik
Ku Klux Klana u isto vrijeme dok je bio Suvereni veliki
zapovjenik Skotskoga obreda, June jurisikcije. Mno-
gi vjeruju kako je upravo Pike sastavio tajne zakletve
Klana, ije su jezovite kazne vrlo sline onima u mason-
stvu. Vrhovni suac Hugo Black, o kojemu emo neto
vie oznati u osmome poglavlju, takoer je bio pripad-
nik Klana i mason 33. stupnja.
Moralni sustav masonstva nadilazi naputke za sa-
danji ivot; on, naime, obeava nagradu u vjenome
ivotu. Masonic Service Association ui kako mason-
stvo nije samo obre, ve i nain ivota: "Ono nam nudi
plan, metodu, vjeru po kojima svoje dane i godine mo-
emo izgraivati u tako snaan i istinit znaaj te ga ni-
ta, pa ak ni smrt, ne e moi unititi."54
Loa ovjeka vidi ne kao grjerdka potrebna Boje
milosti, ve kao "uhovni hram" to ga dobri mason iz-
grauje i usavruje, kako bi zasluio vjeni ivot. Ma-
sonska Biblija (str. 56) izgradnju te duhovne graevine
naziva "najviim ciljem slobodnoga zidarstva". Stoga
74
M A S O N S K E D O K T R IN B IP R A K S E

olazimo o pojma "spekulativnoga masonstva", koji


se onosi na izgranju ovoga uhovnog hrama: ue
svakoga pojeinog masona. Loa ovoj simbolici suprot-
stavlja "operativno masonstvo", koje se onosi na iz-
granju fizikih struktura, napose hrama kralja Salo-
mona. Masonska Biblija to objanjava ovako: "Najuzvi-
enija se simbolika slobonoga ziarstva onosi na iz-
granju toga duhovnog hrama po naelima i pravilima
slobodnoga ziarstva, na temelju izgranje Salomonova
hrama o strane operativnih masona" (str. 58).
Masona se upuuje neka se posveti tome da posta-
ne vrijean neba:

"Upotrijebimo svu snagu naih ua i savrenstvo


naih umova za stjecanje odobravanja Velikoga me-
tra na visinama, kako bismo, kaa umremo... ste-
kli povlasticu brza ulaska u Veliku lou na nebesima,
gje Veliki Arhitekt Svemira zauvijek stoluje te gdje
e nas, dok buemo sjedili njemu zesna, sa zao-
voljstvom proglasiti asnim ljudima i masonima."55

Mason-egrt naziva se "neobraenim tesancem",


pri emu se misli na kamen uzet iz kamenoloma u gru-
bu, naravnu obliku. Bez ikakva spomena ljage istono-
ga grijeha ili pak potrebe za krtenjem, Loa svoje la-
nove ui kako vlastitim pregnuima mogu postati savr-
eni tesanci. Savren tesanac simbolizira stanje savren-
stva pred Bogom. Loa ui kako se ta preobrazba moe
nauiti iz "velike knjige priroe i objave".
Da bi dosegao eljeno stanje savrenstva, mason-
-egrt dobiva obini eki, "srestvo kojim su se sluili
srednjovjekovni operativni masoni kako bi otkiali gru-
be i prekomjeme ijelove kamenja, kako bi ga bolje pri-
iagodili potrebama graitelja"; no slobodne se ziare
upuuje a se njime poslue "za plemenitiji i uzvieniji
75
M A S O N S T V O BH Z M A S K E

cilj oslobaanja [svojih] umova i savjesti od svih ivot-


nih poroka i izlinosti".56 Masona upravo njegovo do-
bro vladanje, neovisno o Bojim darovima milosti i mi-
losra, ini prikladnim za "vjeni, nerukotvoreni dom
na nebu".57 Kada egrt prima masonsku pregau od ja-
njee koe, upozorava ga se ovim rijeima:

"Janje je svagda bilo smatrano simbolom nedu-


nosti; stoga onaj tko nosi janjeu kou kao oznaku
masonstva na taj nain biva neprestano podsjean
na istou ivota i ponaanja koja je nuno potrebna
da bi bio primljen u Nebesku lou, gdje stoluje Vr-
hovni Arhitekt Svemira."58

Masonu se nadalje kae kako na ovome svijetu ni-


kada vie ne e primiti tako uzvienu ast kao to je to
masonska pregaea: "No, nikada vie iz ruku smrtnika
nikada vie dok tvoj osloboeni duh ne poe gore i
ne proe kroz ureena vrata, ne e primiti tako uzvi-
en i astan simbol istoe i svakoga savrenstva, kao
to je to ovaj to ti ga upravo dajem."59 Ui ga se kako e
noenjem toga simbola savrenstva nakon smrti lake
osigurati blagonaklor Boji sud kada njegova "drhtea
dusa bude stajala, sama i naga, pred Velikim bijelim pri-
jestoljem".60 (Valja primijetiti kako se, u Svetome pismu,
"Veliko bijelo prijestolje" odnosi iskljuivo na prijestolje
na kojemu e Bog sjediti kada bude nepravedne osui-
vao na pakao; v. Otk 20,11-15).
Stupanj masonskoga metra svojim primateljima
nudi daljnje duhovne utjehe: "Ono Svevidee oko, koje-
ga sluaju sunce, mjesec i zvijezde te pod ijom brinom
skrbi ak i kometi vre svoje zaudne okrete, preplav-
ljuje najdublje predjele ljudskoga srca te e nas nagradi-
ti prema naim zaslugama"61 te "kao metri masoni mo-
emo uivati sretne odraze estito proivljena ivota i
76
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

umrijeti u nadi slavne besmrtnosti".62 Masonska Biblija


potvruje izvjesnost masonove vjene batine: "...kada
ovo njegovo zemaljsko svetohranite proe, u sebi ima
siguran temelj vjenoga ivota, zaglavni kamen besmrt-
nosti to proizlazi iz Boanskoga Duha te koji e prei-
vjeti grob, vraajui se svome Stvoritelju i Bogu, ponad
raspadljive praine smrtnosti i groba" (str. 38).
lzgradnja duhovnoga hrama unutar moralnoga su-
stava Loe stoga nije samo pitanje moralnoga ivljenja,
ve i nain stjecanja nebeske nagrade. Preko simbolike
neobraena tesanca, obinoga ekia i masonske pre-
gae slobodno zidarstvo iskazuje to dri potrebitim za
doputenje ulaska u nebo: dobro vladanje masona, ne~
ovisno o totne koju vjeru ispovijeda. Drugim rijeima, slo-
bodno zidarstvo ui kako se masoni ine pravednima
pred Bogom te stjeu vjeni ivot vlastitim djelima, neo-
visno o Bojoj milosti po vjeri u Isusa Krista. Masonstvo
tako vjeru poistovjeuje s moralom, zanemarujui pri-
tom teoloke razlike svojih pripadnika. Takva moraliza-
dja religije kranstvo svodi na puki sustav etinoga po-
naanja, koji ovjeku pomae voditi bolji ivot, umjesto
da u njemu vidi iznimno i iskljuivo sredstvo kojim nas
Bog u svome milosru poziva na vjeni ivot u svome
jedinoroenom Sinu.
Uenja slobodnoga zidarstva o tome na koji nain
mason sebe dni prikladnim za nebo u duboku su pro-
turjeju s kranskom vjerom. Svi su ljudi, prije poka-
janja i krtenja, pod punim prokletstvom vjene smrti
zbog svojih grijeha. Roeni su "pod osudom zakona"
(usp. Rim 4,15; Gal 3,10). Vlastitim snagama ovjek ne
moe uiniti ba nita kako bi zasluio vjeni ivot (to
se podjednako odnosi i na vjeru i na djela). Tek kada o-
vjek odgovori na Boju milost, uklanja se sud zakona.
Veliki je Tridentski sabor dogmatski proglasio sljedee:
"Ako itko kae kako se ovjek pred Bogom moe oprav-
77
M A SO N STV O B E Z M A SK E

dati vlastitim djelima, uinjenima bilo njegovim vlasti-


tim snagama ili pak prema uenjima zakona, bez boan-
ske milosti po Isusu Kristu, neka se izopi iz Crkve."63
Crkva nas ui kako je ispravan ovjekov odgovor na
stvarnu Boju milost pokajanje za grijehe i krtenje u Kri-
stu. Nakon takva ovjekova odgovora Bog od njega ot-
klanja osudu zakona te ovaj tako ulazi u sustav milosti
(usp. Rim 5,1-2). Po krtenju Bog ovjeku oprata grije-
he, ulijeva mu u duu posvetnu milost te ovaj tako posta-
je dijete Boje (usp. Tit 3,5-7). ovjek je tada kadar us-
postaviti milosni odnos s Bogom te e ga Bog nagradi-
ti za njegovu vjeru i njegova djela (ne stoga to bi to bio
duan uiniti, ve stoga to je u njegovoj naravi nagrai-
vati svoju djecu). Ako ovjek ne odgovori na Boju mi-
lost u Kristu, ostaje pod Bojom osudom u sustavu za-
kona te se ne moe nadati vjenome ivotu (usp. KKC
679). Isus je to sasvim jasno rekao: "Tko vjeruje u njega,
ne osuuje se; a tko ne vjeruje, ve je osuen to nije vje-
rovao u ime jedinoroenoga Sina Bojega" (Iv 3,18; na-
glasak kurzivom je dodan).
Budui da ovjek ne moe imati nikakvih zasluga
pred Bogom sve dok ne odgovori na njegovu milost, Cr-
kva oduvijek ui kako je Bog taj koji ini prvi korak:

"ovjekova zasluga pred Bogom u kranskom


ivotu poiva na tome to je Bog slobodno odluio o-
vjeka pridruiti djelu svoje milosti. Oinska djelatnost
Boja pretjee svojim nadahnuem, i na to se ovje-
kovo slobodno djelovanje nadovezuje suradnjom,
tako te zasluge za dobra djela treba pripisati najpri-
je Bojoj milosti, a onda vjemiku" (KKC 2008; nagla-
sak kurzivom je izvoran).

Budui da, u redu milosti, inicijativa pripada Bogu,


nitko ne moe zasluiti prvu milost... oprotenja i posve-
78
M A S O N S K E D O K T R IN E IP R A K S E

enja" (KKC 2010, naglasak kurzivom je izvoran). Zbog


nerazmjerne nejednakosti izmeu Boga i njegovih stvo-
renja ovjek sa svoje strane nema izriito pravo ni na
koju zaslugu, ma kako "dobar" bio (usp. KKC 2007).
Zato je Bog kadar ovjeku ponuditi milost spasenja
njegove due? Zbog muke Isusa Krista, koji se na kriu
prinio kao rtva iva, sveta i Bogu ugodna te je njegova
krv postala sredstvom pomirenja za grijehe svih ljudi (usp.
KKC 1992). Milost je naklonost, koja se ne moe zasluiti
masonskim nastojanjem da se ivi - po masonskim mje-
rilima - krjepostan ivot, ve koju Bog po Kristu daje slo-
bodno i bez zasluga kako bi nam pomogao odgovoriti na
njegov poziv da postanemo djeca Boja, posinci, dionici
boanske naravi i vjenoga ivota (usp. KKC 1996). Dok
Loa svoje pripadnike ui kako e ih Svevidee oko nagra-
diti u skladu s njihovim zaslugama, pritom ne spominje
kako sve nae zasluge pred Bogom dolaze iskljuivo po
Ijubavi i milosru Isusa Krista (usp. KKC 2011).
Budui da slobodno zidarstvo u svome uenju o po-
stizanju savrenstva ne priznaje nau potrebu za milo-
u, ne spominje ni na poziv na posveenje i svetost,
kransku savrenost, to je upravo i cilj naega ovoze-
maljskog ivota. Da bismo ugodili Bogu, moramo po-
stati sveti kao to je on svet. U Levitskome zakoniku
19,2 itamo: "Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin,
Bog va." Bog svakoga od nas poziva na takvu savrenu
svetost (usp. KKC 2013). Savrenstvo na koje smo po-
zvani ne dolazi po obinome ekiu, ve po kriu (usp.
KKC 2015). "Hoe li tko za mnom," kae Isus, "neka se
odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za
mnom" (Mt 16,24; usp. Mk 8,34; Lk 9,23). Nema sveto-
sti bez odricanja i duhovnoga boja (usp. 2 Tim 2,3; Kol
1,24). Budui da je svetost djelo Boje milosti, koja iz-
mie naemu iskustvu, ne moemo se - unato ono-
me to ui masonstvo - osloniti na nae osjeaje ili djela
79
MASONSTVO BEZ MASKE

kako bismo zakljuili da smo opravdani i spaeni (usp.


KKC 2005). Ne moemo biti sigurni da e naa nastoja-
nja "proi kunju velikoga nebeskog Metra Graditelja"
(masonska Biblija, str. 50).
Cak i na naravnoj razini prepoznajemo slabost nae-
ga karaktera, kao i nau sklonost grijehu. Crkva tu sklo-
nost naziva "poudom". Naa nas pouda privlai k
ovozemaljskim uitdma na nain koji se protivi naput-
cima razuma (usp. KKC 405, 418, 1264, 1426). Potreb-
na nam je Boja milost kako bismo naili te neured-
ne strasti. Grijeh je odve duboko usaen da bi ga se
moglo izgladiti obinim ekiem naih ljudskih napora.
Masonstvo u svojim obredima izriito ne odbacuje isti-
nu grijeha i milosti, ali je prema navedenim doktrinama
potpuno ravnoduno. Takvo je gledite jednako protiv-
no kranskoj vjeri, a k tomu i pogibeljno za duse.
Uenja slobodnoga zidarstva o postizanju vjenoga
ivota podsjeaju na neizbjene zablude u koje je upala
teologija osobnoga prosuivanja uiteljskoga autoriteta
Katolike Crkve. Nain na koji je Martin Luther odbacio
tisuu i pet stotina godina star nauk Crkve o potrebi jed-
nako vjere kao i djela u Bojemu planu spasenja doveo
je do nebrojenih podjela unutar protestantizma. Moemo
povezati Lutherovo spasenje "iskljuivo po vjeri" s dok-
trinom slobodnoga zidarstva koja se odnosi na "spasenje
iskljuivo po djelima". Luther je u biti kazao: "Vjerujte
ispravno i nije vano to inite" dok slobodno zidarstvo
tvrdi: "Cinite ispravno i nije vano to vjerujete."

Uskrsrvue tijela
Kao to smo spomenuli u drugome poglavlju, iako
postoje masonski stupnjevi koji su u brojanome smislu
vii od treega (primjerice, 32. stupanj Skotskoga obre-
80
M A S O N S K E D O K T R IN E IP R A K S E

da), trei se stupanj - onaj metra masona - smatra vr-


huncem slobodnoga zidarstva. Upravo treei stupanj po-
uava najuzvienije od svih masonskih vjerovanja: uskr-
snue tijela i besmrtnost due. Svi naputci to ih je ma-
son do toga trenutka primio u vezi s izgradnjom svoje
moralne i duhovne graevine u tome stupnju doivlja-
vaju svoju kulminaciju. U masonskoj Bibliji stoji: "Dok-
trina o uskrsnuu tijela na budui i vjeni ivot tvori bit-
nu dogmu vjerskih uvjerenja slobodnoga zidarstva. Ona
je daleko autoritativnije ukljuena u simboliku treega
stupnja no to bi to bilo mogue za bilo koju dogmatsku
vjeru" (str. 55). Kao i u sluaju Velikoga Arhitekta Sve-
mira, masonsko vjerovanje u uskrsnue na budui ivot
jedna je od postavka slobodnoga zidarstva. Mackeyjeva
dvadeseta postavka slobodnoga zidarstva glasi: "Vjero-
vati u masonstvo, a ne vjerovati u uskrsnue, predstav-
ljalo bi apsurdnu nepravilnost."64
Poput tolikih drugih uenja Loe, nauk o uskrsnu-
u prenosi se putem simbolike. No, za razliku od dru-
gih ucenja, u kojima se simboli kandidatu predouju uz
kratko tumaenje njihova znaenja, vjerovanje u uskr-
snue pouava se putem razraene alegorijske drame
u kojoj kandidat - na svoje iznenaenje - djelatno su-
djeluje. Masonska Biblija (str. 63) alegoriju odreuje kao
"iskazivanje neke istine u obliku prispodobe, pri emu
njezino znaenje biva skriveno u usporedbi". Drama,
nazvana "Legendom treega stupnja" ili "Hiramskom
legendom", dri se "najvanijim i najznaajnijim legen-
damim simbolom slobodnoga zidarstva".65
Legenda treega stupnja dijelom je suvremeno-
ga slobodnog zidarstva od otprilike 1723. godine. Po-
put doktrine koju pojanjava, i nju se smatra postavkom
Umjetnosti. Ako bi biio koji obred iskljuio Hiramsku
legendu ili je znaajno izmijenio, "prestao bi biti mason-
skim obredom".66
81
M A SO N STV O BEZ M A SK E

Prije no to zapone Hiramska legenda, stupanj ma-


sona metra tee slino stupnjevima egrta i pomonika
(o masonskoj e inicijaciji biti rijei u petome poglavlju).
Kandidat se liava sve svoje odjee, osim donjega rublja,
te ga se, povezanih oiju, uvodi u prostoriju loe. On-
dje polae zakletvu lojalnosti masonstvu: ako je kra-
nin, na Svetome pismu - pod simbolinom kaznom tje-
lesnoga muenja i smrti. Tada mu se skida povez preko
oiju te brat dobiva tajne znakove, lozinku i stisak ruke
masonskoga metra. Nakon kratke pouke koja se odno-
si na simboliku netom primljena reda, masona se izvodi
iz loe kako bi se ponovno odjenuo te se sastanak preki-
da (ovaj se sastanak zove "od rada k okrjepi").
Kandidat - sada potpuno odjeven - prima dragulj
mlaega nadzomika, kao znamenje svojih postignua.
Sastanak se potom nastavlja te kandidat sjeda paralelno s
ostatkom brae, prvi put odjeven u pregau masonskoga
metra. Budui da je netom poloio zakletvu, kandidat
sada vjeruje kako je postao punopravni masonski metar.
No, na njegovo ga iznenaenje uvaeni metar poziva u
prednji dio prostorije kako bi mu priopdo da jo nije ma-
sonski metar. Pred njim je jo teak put, prepun nitkova
i ubojica. Upozorava ga se kako bi ak mogao i izgubiti
ivot, ali "tko ustraje do kraja, taj e se spasiti".
Kandidat potom sudjeluje u drami u kojoj preuzima
ulogu Hirama Abifa, upravitelja gradnje hrama kralja Sa-
lomona.67 Dri se kako je Hiram posjedovao tajnu "rije"
masonskoga metra, simbol boanskoga znanja, odno-
sno pravo Boje ime. Pripravljajui se za svoj put, kan-
didat ponovno prima povez na oi te ga se prati do ma-
sonskoga rtvenika. Ondje mu se kae da klekne i moli -
u sebi ili naglas, kako eli. Kada zavri s molitvom, treba
rei: "Amen." Potom zapoinje Hiramska legenda.
Stariji akon kandidatu pomae ustati te ga prati
du prostorije, objanjavajui kako je Hiram Abif za vri-
82
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

jeme izgranje hrama kralja Salomona obiavao ulaziti


u neovrenu Svetinju nad svetinjama i ondje vriti svo-
ju pobonost. Nakon toga bi izlazio kroz juna vrata.
Stoga, nasljedujui ovaj drevni obiaj, stariji akon upu-
uje kandidata kako i on ima izii kroz juna vrata.
Kako stariji akon kandidata povezanih oiju vodi
prostorijom, zaustavljaju ga iri nitkova, jedan za dru-
gim. Za njih se kae kako su i sami masonski pomord-
ci, koji su prije radili na hramu kralja Salomona za Hira-
ma Abifa, a sada su skovali zavjeru da od Hirama Abi-
fa izvuku masonske tajne. Jubela, prvi nitkov, smjeten
na junim vratima, od Hirama trai da im oda tajne ma-
sonskoga metra, odnosno njegovu tajnu rije. (Svaki od
nitkova malo ziostavlja kandidata, grabei ga za koulju
i slino.) Stariji akon odgovara u ime kandidata koje-
mu su povezane oi, govorei kako nikada ne bi otkrio
tajne. Jubela potom kandidata lagano udara po vratu
masonskim oruem koje se naziva 24-innim mjerilom.
Potom stariji akon brzo bjei s kaniatom.
Nekoliko trenutaka kasnije Jubelo, drugi nitkov,
smjeten na zapadnim vratima, zaustavlja Hirama te od
njega trai to isto. Hiram odbija. Jubelo potom lagano
udara kandidata po prsima stolarskim kutomjerom te
Hiram ponovno bjei.
Dok stariji akon ubrzano odvodi kandidata, Hiram
biva suoen s treim nitkovom, Jubelumom, koji ga upo-
zorava kako ovoga puta ne e pobjei. Govori Hiramu
kako posjeduje smrtonosno orue te e umrijeti odbije
li mu otkriti tajne masonskoga metra. Kao i u prva dva
sluaja, Hiram ponovno odbija. Jubelum potom kandi-
datu kojemu su povezane 0 1 zadaje "smrtonosni uda-
rac", udarivi ga po glavi drvenim maljem ili obloenim
ekiem. Oborena s nogu te uhvaena od strane brae u
veliku vreu, upuuje ga se da ostane leati na podu.
83
MASONSTVO BEZ MASKE

Dok Hiram tako lei "mrtav" u hramu, nitkovi shva-


aju kakvo su zlodjelo poinili. Ubili su svoga Velikoga
metra Hirama Abifa. Poradi asa ("podne" je) nitkovi
- bojei se da ee biti otkriveni - zakapaju tijelo meu ot-
pad hrama te se dogovaraju kako e se sastati u "pono"
iduega dana kako bi tijelo dostojno zakopali. Kandidat
biva simbolino pokopan (braa baeaju komadie drva
ili kakva drugoga materijala preko tijela kandidata).
Nakon razdoblja tiine zvono otkucava dvanaest
puta te se nitkovi ponovno sastaju. Uzimaju tijelo iz
smea i pokapaju ga na silasku s brda, zapadno od pla-
nine Morije. Nitkovi odlue posaditi mladicu bagrema
(akacije) uz vrh groba kako bi ga mogli sakriti te kasnije
utvrditi gdje se nalazi mjesto ukopa, ako bi se ikada za
time ukazala potreba. Potom pokuavaju pobjei.
Za to vrijeme u hramu kralj Salomon, saznavi za
nestanak Hirama Abifa, alje masonske pomonike u
potragu. Nakon vie dana jedan se umorni pomonik
odlui odmoriti upravo na silasku s istoga onog brda
gdje je pokopan Hiram. Ustajui, uhvati se za bagrem i
tako otkriva grob. Masonska Biblija kae (str. 43) kako
bagrem predstavlja "simbolinu pouku velike mason-
ske doktrine o uskrsnuu i buduem ivotu".
Pomonik svojim sudrugovima pokazuje otkinutu
granu bagrema i svje grob. Saznavi to, pomonici kroz
pukotine stijena uju tri nitkova kako oplakuju svoja zlo-
djela te plaui niu kazne koje proizlaze iz njihovih ma-
sonskih zakletava. Pomonici tada pohite uhititi nitkove
i odvode ih do kralja Salomona, gdje im se sudi za uboj-
stvo. Kralj Salomon nalae njihovo smaknue, u skladu
s kaznama koje proizlaze iz njihovih masonskih zakle-
tava. Potom nalae pomonicima da krenu u potragu za
Hiramovim tijelom te - u sluaju da ga pronau - paze
moe li se na njemu ili u njegovoj blizini pronai metro-
va rije, klju za nju ili bilo to drugo to pripada ship-
84
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

nju metra. Masoni se vraaju na mjesto gdje su prona-


li bagrem, otvaraju grob i u njemu nalaze Hiramovo tije-
lo, koje se ve poelo raspadati. Prepoznaju ga po dragu-
lju mlaega nadzomika to ga ima oko vrata. (Kandidatu
se sada skida povez s oiju.) Braa vraaju dragulj kralju
Salomonu, koji potvruje kako je odista pripadao Hira-
mu Abifu. Potom nareuje povorku do groba, za vrijeme
koje se moe pjevati pogrebna pjesma.
Na grobu braa se postavljaju u krug, ispruivi
ruke nad tijelom, u istome poloaju u kojemu se polae
zakletva masonskoga metra na Bibliji. Nakon to ma-
soni oblikuju krug oko groba, uzdiu ruke ponad gla-
ve u uasu i zaprepatenju vapei: "O, Gospodine, Boe
moj, nema li pomoi udovieinu sinu?" (Poznat kao "Ve-
liki [ili Uzvieni] pozdravni znak alosti", ovaj tajni na-
in prepoznavanja masonski metar inae koristi kako
bi drugoga metra upozorio na opasnost.)
Nakon ovih usklika kralj Salomon nareuje neko-
me od brae da podigne tijelo uz pomo egrtskoga sti-
ska ake, no meso se odvaja od kosti te tijelo ne moe
biti podignuto. Potom kralj Salomon drugome pomo-
niku nareuje da podigne tijelo uz pomo stiska ake
pomonika, ali je - iz istoga razloga - to nemogue ui-
niti. U tome trenutku braa kleknu oko groba te uvae-
ni metar, koji glumi kralja Salomona, ili stariji nadzor-
nik, koji glumi kralja Hirama iz Tira, uvodi sve prisutne
u molitvu za "vjeno spasenje" paloga muenika.68
Nakon molitve kralj Salomon, kojega predstavlja
uvaeni metar, izjavljuje kako e tijelo sada biti uzdi-
gnuto. Potom uspravlja tijelo u stojei stav snanim sti-
skom ake masonskoga metra ili Lavljom apom (to
se esto naziva podizanjem kandidata "iz mrtve razine
u ivu okomicu"). Stojei stav u koji se podie kandida-
ta naziva se "pet toaka masonstva" jer se nalazi stopa-
lom do stopala, koljenom do koljena, prsima do prsiju,
85
M A SO N STV O B E Z M A SK E

rukom na lea te obrazom do obraza ili ustima do uha


s uvaenim metrom. Tih pet toaka predstavljaju razli-
ite masonske krjeposti, koje e mu kasnije biti objanje-
ne. Neposredno nakon to kandidat biva uspravljen u
uspravan poloaj, uvaeni metar u njegovo uho izgo-
vara Veliku masonsku rije: "Ma-Ha-Bone" te upuuje
novoustoliena masonskoga metra da mu istu ponovi.
Masonska Biblija ovako odreuje postupak podiza-
nja kandidata: "U doslovnu se smislu ovo odnosi na dio
obreda; no, u jednome znaajnijem smislu, simbolino
se odnosi na uskrsnue, koje se pojanjava kao dlj ovoga
stupnja" (str. 55). Mackey's Revise Encyclopedia o f Free-
masonry na isti nain opisuje simboliku "ustajanja" (vol.
2, str. 828). Neposredno nakon masonova ustajanja daje
mu se lekcija u kojoj se iznosi znaenje Hiramske legen-
de, a samim time i treega stupnja. To je znaenje svjedo-
anstvo "vjere [masonstva] u uskrsnue tijela i besmrt-
nost due".69 Lekcija zavrava poticajem prisutnoj bra-
i. Oni, naime, trebaju nasljedovati pobonost i vjemost
Hirama Abifa kako bi na koncu ivota bili "preneseni"
s ovoga nesavrena svijeta u nebesku lou na visinama,
gdje e prebivati s Velikim Arhitektom Svemira.70
Kada se podigne veo s ove alegorijske drame, mo-
emo jedino zakljuiti kako je mason, bez prethodno-
ga upozorenja, upravo ponovno roen ("podignut") na
novu vjeru, putem simboline smrti, ukopa i uskrsnua.
Nakon lekcije u kojoj se objanjava stupanj, mason-
ski metar dobiva masonsku Bibliju. Masonska Biblija,
koju citiram u itavoj knjizi, nudi daljnju katehezu vje-
rovanja slobodnoga zidarstva u uskrsnue tijela:

"Prepoznatljiva je postavka masonstva kako postoji


nebo odmora i nagrada za dobre i vjeme, mjesto sa-
vrene sree onkraj groba i uskrsnue tijela" (str. 44).
86
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

"Doktrina o vjenom ivotu proima sve misterije


slobodnoga zidarstva; ona je osnovni temelj treee-
ga stupnja, na vrlo naglaen nain. Jednakovrijed-
no naglasku na ovoj postavci masonske vjere jest
vjerovanje u budue uskrsnue tijela" (str. 41).
"Prva od svih istina koje se pouavaju i naglasava-
ju u stupnju [masonskoga metra] jest besmrtnost
Ijudske duse i izvjesnost uskrsnua njegova tijela
na vjeni ivot" (str. 11).
"...doi e do buenja tijela i uskrsnua duhovnoga
tijela, spremna i sposobna za vjeni ivot" (str. 39).
"[Nerukotvoreni dom] podrazumijeva vjeno pre-
bivaliste Boje te uskrslo i proslavljeno tijelo otku-
pljenih u ivotu onkraj groba" (str. 45).
"Ovaj je skup metafora dijelom itanja iz Sveto-
ga pisma za trei stupanj te ini prikladan uvod
uzvisenim obredima iji je cilj simbolina pouka o
uskrsnuu i vjenome ivotu" (str. 58).
"...sama nas filozofija masonstva ui kako ne moe
biti smrti bez uskrsnua, propadljivosti bez obnove
koja je slijedi, gubitkabez konana povrata" (str. 49).

Navedena uenja poprilino iznenauju ako u obzir


uzmemo injenicu kako dolaze od organizacije koja za
sebe tvrdi kako je obino bratstvo. Promotrimo jo jed-
nu usporedbu uenja Loe o uskrsnuu s uenjem Cr-
kve, zamjeujui slinosti, ali i jednu bjelodanu razliku.
Masonska Biblija tvrdi kako se o koncu ovjekova ivota
"njegova dua vraa Bogu koji ju je dao dok e njegovo
tijelo, koje se vraa u prah, biti podignuto, nepropadlji-
vo, proslavljeno i prikladno za ulaz u Veliku lou nebe-
skoga grada Bojega" (str. 11). Crkva, pak, veli ovako:

"Po smrti, dijeljenjem due i tijela, tijelo se ovje-


kovo raspada, dok mu dua ide u susret Bogu, eka-
87
MASONSTVO BEZ MASKE

jui da se ponovno sjedini sa svojim proslavljenim ti-


jelom. Bog e svojom svemou povratiti konano ne-
pokvarljiv ivot naim tijelima sjedinjujui ih s naim
duama, snagom Isusova uskrsnua." (KKC 997)

Dok Loa, kao i Crkva, ui kako e naa tijela biti uz-


dignuta - nepropadljiva i proslavljena - na vjeni ivot,
Crkva ui kako e se to dogoditi snagom Isusova uskr-
snua. Nain na koji e naa smrtna tijela ustati na ivot
poslije smrti premauje nae razumijevanje i nau ma-
tu. Crkva ui kako to moemo dokuiti samo vjerom
(usp. KKC 1000). No, u slobodnome se zidarstvu ta vje-
ra ne temelji na vjerovanju u Isusa Krista. Upravo me
problem uenja masonstva o uskrsnuu konano uvje-
rio kako trebam napustiti Lou. lako jo nisam bio upo-
znat s uenjem Crkve o indiferentizmu, za mene se sve
to svelo na sljedeu jednostavnu formulu:

(A) slobodno zidarstvo vjeruje u tjelesno uskrsnue


u nebesku lou na visinama +
(B) slobodno zidarstvo ne vjeruje u nunost vjero-
vanja u Isusa Krista =
slobodno je zidarstvo nespojivo s kranstvom.

Masoni koji su ujedno i krani nerijetko brane ue-


nja Loe tvrdnjom kako svi ljudi dijele operdtu nadu u
vjeni ivot te slobodno zidarstvo samo potie tu nadu.
Crkva bi se sloila s time da ljudi operdto prihvaaju
kako se ivot poslije smrti nastavlja na duhovan nain
(usp. KKC 996). No, detaljni doktrinarni iskazi Loe koji
se odnose na uskrsnue tijela i besmrtnost, zajedno s po-
janjenjem ovih doktrina u Hiramskoj legendi, nadilaze
nejasno nadanje u ivot poslije smrti. Na stupnju ma-
sonskoga metra besmrtnost se prikazuje kao nepogrje-
iva istina u koju se kandidat uvodi. Stovie, budui da
88
MASONSKE DOKTRINEIPRAKSE

sve religije ne vjeruju u uskrsnue tijela, upravo je to do-


kaz kako masonstvo ima svoja vlastita vjerska uvjere-
nja, neovisno o vjeri svojih pripadnika.
Uskrsnue tijela nadnaravna je istina to ju je Bog po-
stupno objavljivao svome narodu tijekom povijesti spase-
nja (usp. KKC 992). No, Boja postupna objava uskrsnu-
a ovjeanstvu savreno je i potpuno ispunjena u uskr-
snuu Isusa Krista. tovie, Isus vjeru u uskrsnue po-
vezuje sa samim sobom: "Ja sam uskrsnue i ivot" (Iv
11,25). Upravo e Isus sam u posljednji dan uskrisiti one
koji su vjerovali u njega, blagovali njegovo tijelo i pili nje-
govu krv (usp. Iv 6,54). "Da, to je volja Oca mojega da tko
god vidi Sina i vjeruje u njega, ima ivot vjeni i ja da ga
uskrisim u posljednji dan" (Iv 6,40). U Ivanovu Evane-
lju itamo i ovo: "Nitko ne moe doi k meni ako ga ne
povue Otac koji me posla; i ja u ga uskrisiti u posljednji
dan" (6,44). Bez Isusa Krista nema uskrsnua od mrtvih.
Sveti Pavao kae: "Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je
doista propovijedanje nae, uzalud i vjera vaa. (...) A ako
Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaa, jo ste u grije-
sima" (1 Kor 15,14.17). Isusovo je uskrsnue najvia istina
kranske vjere (usp. KKC 638).
Budui da je Isus uskrsnue i ivot, nikakvi novi
obredi, legende ni "objave" ne mogu izmijeniti ni do-
puniti objavu ispunjenu u Kristu. "Kranska vjera ne
moe prihvatiti 'objava' koje bi htjele nadii ili ispraviti
objavu koja je u Kristu dovrena. Toga ima u nekih ne-
kranskih religija, a i u nekih novijih sekta koje se na ta-
kvim 'objavama' zasnivaju" (KKC 67). Mi ne oekujemo
nikakvu daljnju novu objavu dok Gospodin Isus ponov-
no ne doe u slavi (usp. 1 Tim 6,14; Tit 2,13).71
Izostavljajui Isusa Krista iz svojih uenja o uskr-
snuu, Loa pokazuje kako Krist nije kljuan za njezi-
nu doktrinu. Nije potrebno vjerovati u Isusa da bi se bio
mason. Time se iskrivljuje istina o uskrsnuu i promee
89
MASONSTVO BEZ MASKE

u la (usp. Rim 1,25). Masonski obred ne samo da ne po-


drazumijeva nikakve doktrinarne iskaze o Isusu, nego
ga - naprotiv - svjesno ignorira. Crkva to osuuje kao
krivovjerje, jednako kao i svako drugo uenje o uskr-
snuu tijela bez istodobna prihvaanja vrhovnoga veli-
anstva Isusa Krista, koji je uskrsnue i ivot.
Izjaviti kako je Krist jedini izvor spasenja Ijudi ne
znai, meutim, kako e spaeni biti samo krani. Cr-
kva oduvijek ui kako "vjeno spasenje mogu postii i
oni koji bez krivnje ne poznaju Kristovo evanelje i nje-
govu Crkvu, a ipak iskrena srca tragaju za Bogom te
pod utjecajem milosti nastoje djelom ispuniti njegovu
volju koju su spoznali po glasu savjesti".72 Po blaeno-
me Piju IX., takvi se ljudi mogu spasiti jer su krivi jedi-
no za "nesvladivo neznanje".73 No, to opet ne umanjuje
dunost i sveto pravo Crkve da navijeta evanelje svim
ljudima, osobito onima koji su - u duhovnome smislu -
u nezavidnu poloaju (usp. KKC 848). Budui da je spa-
senje svih volja Boja te se temelji na istini (usp. KKC
851), zablude Loe obvezuju sve krane na svjeoenje
istine Isusa Krista, iz ljubavi prema Bogu i prema istini.
Krani tako navijetaju da je Isus Krist ispunio obja-
vu o uskrsnuu te da e nas uskrisiti u posljednji dan.
Stovie, krani su, na neki nain, s Kristom ve uskr-
snuli (usp. K KC1002). "S njime suukopani u krtenju, u
njemu ste i suuskrsli po vjeri u snagu Boga koji ga uskri-
si od mrtvih. (...) Ako ste suuskrsli s Kristom, traite to
je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu!" (Kol 2,12; 3,1).
"Bitna novost kranske smrti jest u ovome: kranin je
po krtenju sakramentalno ve 'umro s Kristom', da bi
ivio novim ivotom; ako pak umremo u milosti Kristo-
voj, tjelesna smrt dovrava to 'umiranje s Kristom' te is-
punja nae utjelovljenje u njega, u njegov otkupiteljski
in" (KKC 1010).
90
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

Uz izriita uenja o uskrsnuu masonstvo ui i o


tome to se nakon smrti dogaa s naim duama:

"Masonsko poimanje smrti... predstavljeno je


samo kao tjelesni san na neodreeno vrijeme nakon
ega e uslijediti buenje tijela i uskrsnue uhov-
noga tijela spremna i prikladna za vjeni ivot. Od
poetka do kraja obredi slobodnoga zidarstva pou-
avaju i simboliziraju doktrinu o ovjekovoj besmrt-
nosti te odbacuju svaki trun doktrine o nestanku na-
kon smrti." (masonska Biblija, str. 39)

Po ovomu uenju i dua e dakle usnuti na neodre-


eno vrijeme, to je u suprotnosti s katolikim vjerova-
njem. "Usnue due" je doktrina to je prihvaaju dru-
ge religije, poput adventista sedmoga dana. Za razliku
od Loe, Crkva ne ui kako dua nakon smrti "prelazi
u stanje hibemacije". Naprotiv, dua se podlae sudu u
trenutku smrti te smjesta prima bilo nagradu, bilo ka-
znu. "Novi zavjet govori o sudu poglavito s obzirom na
konani susret s Kristom o njegovu drugom dolasku, ali
u vie navrata potvruje takoer neposrednu nagradu
ili kaznu nakon smrti, koja e biti dodijeljena svakome
prema njegovim djelima i njegovoj vjeri" (KKC 1021).
Uskrsnue mrtvih, koje e ponovno sjediniti naa tijela
i nae due, prethodit e Posljednjemu sudu (usp. KKC
1038) "jer dolazi as... kad e svi koji su u grobovima
uti njegov glas [Sina Covjejega]. 1 izii e: koji su do-
bro inili - na uskrsnue ivota, a koji su raili zlo - na
uskrsnue osude" (Iv 5,28-29).
Doktrini slobodnoga zidarstva o uskrsnuu i be-
smrtnosti due nedostaje i precizna kateheza o vjenoj
stvamosti suda i pakla. "Crkva u svom nauavanju po-
tvruje opstojnost pakla i njegovu vjenost. Due onih
koji umiru u smrtnom grijehu odmah nakon smrti si-
91
M A SO N STV O BEZ M A SK E

laze u pakao, gdje trpe paklene muke, 'vjeni oganj'"


(KKC 1035). injenica da masonstvo stvamost postoja-
nja pakla izostavlja iz svojih uenja o dobrim djelima,
besmrtnosti i uskrsnuu na slavnu nebesku lou, zapra-
vo je grijeh protiv ufanja, grijeh preuzetnosti (usp. KKC
2091) . Masona se ui preuzetnosti glede vlastitih spo-
sobnosti da spasi sam sebe. Mason jednako tako moe
biti preuzetan glede Boje svemoi i milosra, nadaju-
i se da e postii oprotenje bez obraenja (usp. KKC
2092) . U takvim prilikama ovjek ne moe u potpuno-
sti odgovoriti na Boju Ijubav. Ufanje nije samo pouzda-
no iekivanje boanskoga blagoslova i blaena gleda-
nja Boga, ve ono ukljuuje i strah da se ne bi uvrijedila
Boja ljubav i tako zasluila kazna (usp. KKC 2090). Slo-
bodno zidarstvo ne kae nita o Bojoj ljubavi spram o-
vjeka ni o tome da su ljudi duni ljubavlju odgovoriti na
Boju ljubav. Kako veli sveti Pavao, bez te ljubavi prema
Bogu nita smo (usp. 1 Kor 13,2).
Veina dananjih masona, bez obzira na to je li ri-
je o kranima ili nekranima, nije zadovoljna s ma-
sonskim uenjem o uskrsnuu tijela. Oni koji tvrde kako
je slobodno zidarstvo samo bratstvo teko mogu odra-
ti tu svoju tvrdnju suoeni s navedenim vjerskim ue-
njima. Neki masoni stoga pokuavaju zanijekati uenja
Loe o uskrsnuu. Tvrde kako je Hiram samo ponov-
no pokopan, a ne uskrien od mrtvih. To tvrde stoga to
pouka koja slijedi nakon stjecanja stupnja govori kako je
"Hiram Abif triput pokopan: prvo meu otpad hrama,
potom na padini brda zapadno od brda Morije te trei
i posljednji put u blizini nedovrene Svetinje nad sveti-
njama (Sanctum Sanctorum), u skladu sa idovskim za-
konom".74
Problem s ovim argumentom lei u tome to obred-
nik, kao i itav niz drugih masonskih autoriteta, izri-
ito govori kako podizanje kandidata simbolino svje-
92
M A SO N SK E D O K T R IN E IP R A K S E

doi masonsko vjerovanje u uskrsnue tijela. Dok ma-


sonska pouka tvrdi kako je Hiram bio doslovce ponovno
ukopan, ukazuje i na to kako je simbolino ustao od mr-
tvih. Masoni koji iznose argument o ponovnu ukapanju
ne samo to ne prihvaaju jasno znaenje svojih obreda,
ve i zaboravljaju kako je slobodno zidarstvo "obavije-
no alegorijom koja e svoje ljepote otkriti iskrenu i rev-
nu traitelju".75 Rijeima Josepha Forta Newtona: "Ko-
liki masoni ne uspijevaju shvatiti majstorsku istinu stup-
nja metra!"76
Jo jedan problem vezan uz argument o ponov-
nu ukapanju jest da kandidat zapravo ne biva ponov-
no ukopan - ni stvarno ni simbolino - ni u jednome
trenutku nakon podizanja. Nakon molitve za spasenje
kandidat ustaje iz groba te se smjesta mora obratiti uva-
enom metru (izmjenjivanjem velike masonske rijei).
Da je Hiram mrtav - pitamo se - kako bi onda mogao
razgovarati s kraljem Salomonom?
U alegorijskoj drami masonska molitva za spasenje
izmoljena kod groba biva usliana. Hiram je ponovno
iv. Uzdignut je u nebesku lou na visinama. Kada ne
bi bilo tako, najuzvieniji bi stupanj masonstva bio tek
uprizorenje ubojstva i pogreba. Kakva bi to imalo smi-
sla?
Drugi argument to ga masoni iznose jest kako Hi-
ram Abif nije mogao biti uskrien od mrtvih jer u obred-
niku stoji kako se nalazio "u stanju poodmakla gnjilje-
nja", u kojemu mu se "meso odvajalo od kostiju". No,
injenica to naa tijela propadaju nakon smrti upravo je
sr otajstva uskrsnua! "...sije se u raspadljivosti, uskri-
ava u neraspadljivosti" (1 Kor 15,42). Kada bi raspa-
danje prijeilo uskrsnue tijela, nitko od nas - osim ne-
koliko nepropadljivih svetaca - ne bi, u skladu s Isuso-
vim obeanjem - bio "uskrien u posljednji dan" (usp.
Iv 6,40.44.54).
93
MASONSTVO BEZ MASKE

Krani koji pripadaju masonstvu i koji prizna-


ju uenja Loe mogu tvrditi jedino kako uskrsnue Hi-
rama Abifa doivljavaju unutar okruja svoje kran-
ske vjere. No, Hiramska se legenda ne prikazuje unu-
tar okvira kranskoga svjetonazora. Dok je cilj tree-
ga stupnja masonstva pokazati stvarnost ivota poslije
smrti, Loa - u skladu s ostalim svojim uenjima - nig-
dje ne spominje stvarnost grijeha, koju je nemogue odi-
jeliti od smrti. Svi su ljudi zahvaeni Adamovim grije-
hom (usp. KKC 402), a smrt je posljedica grijeha (usp.
KKC 1008). "Po jednom ovjeku ue u svijet grijeh i po
grijehu smrt, i time to svi sagrijeie, na sve ljude prije-
e smrt" (Rim 5,12). Dakako, ako masonstvo zanemari
grijeh, moe zanemariti i Isusa Krista, "Jaganjea Bojega
koji odnosi grijeh svijeta" (Iv 1,29).
Iako je prokletstvo grijeha i smrti sveobuhvatno, spa-
senje od grijeha i smrti po Isusu Kristu jednako je tako sve-
obuhvatno. "Dakle, grijeh jednoga - svim ljudima na osu-
du, tako i pravednost Jednoga - svim ljudima na opravda-
nje, na ivot!" (Rim 5,18). Za kranina ta smrt koja proi-
zlazi iz grijeha biva preobraena, ne nasljedovanjem pona-
anja Hirama Abifa, ve pomirbenom rtvom Isusa Krista,
Sina Bojega, koji je prokletstvo smrti promijenio u blago-
slov (usp. KKC1009). Svojim je Vazmom Krist svim ljudi-
ma otvorio vrelo krstenja (usp. KKC1225). Tek svjetlo bo-
anske objave, koju Loa odbacuje, razjanjava stvarnost
grijeha kcji i dalje teko pritie ljudski ivot i njegovu po-
vijest (usp. KKC 386-387). Bez objave ne moemo jasno
spoznati grijeh; jednako tako ne moemo dosegnuti zna-
enje povijesti spasenja koje se oituje jedino u svjetlu smr-
ti i uskrsnua Isusa Krista (usp. KKC 388).
Stoga, s nedostatnim razumijevanjem stvarnosti gri-
jeha Loa masona ui kako je sam odgovoran za svoje
spasenje. Hiram Abif je prikazan kao primjer naina na
koji se mason moe spasiti vlastitim naporima:
94
M A S O N S K E D O K T R IN E l P R A K S E

"Masonstvo ui da su i otkupljenje i spasenje u


moi i odgovomosti svakoga pojedinog masona. Spa-
sitelji poput Hirama Abifa mogu pokazati put i to
ine, no ljudi uvijek moraju - svaki za sebe - nasljeo-
vati i oitovati vlastitu mo svoga spasenja, izgradnje
vlastitoga duhovnog tkiva u svoje vrijeme i na svoj
nain. Svaki je ovjek u biti svoj vlastiti spasitelj i ot-
kupitelj jer, ako se sam ne spasi, ne e biti spaen."77

Obred smrti i uskrsnua treega stupnja masonstva


uzet je - ne iz svete objave, ve iz drevnih misterijskih
religija. Podudarnosti izmeu Legende treega stup-
nja masonstva i drevnih misterijskih religija uistinu su
vrijedne pozomosti. Dr. Ronald H. Nash, protestantski
profesor filozofije na Reformed Theological Seminary u
Orlandu, utvrdio je pet temeljnih svojstava zajednikih
misterijskim religijama i masonstvu:78

1. Sluenje simbolikom kako bi se prikazali naravni


postupci rasta, smrti, raspadanja i ponovna roe-
nja.
2. Koritenje tajnih ceremonija, nerijetko u vezi s
obredom inicijacije. Misterijske su religije inicija-
tima takoer prenosile "tajnu" kako bi se ovi pu-
tem njih mogli sjediniti s boanstvom.
3. Sredinji mit u kojemu se lik ili vraa u ivot na-
kon smrti ili ostvaruje pobjedu nad svojim nepri-
jateljima. U taj je mit ukljuena i tema otkupljenja
od svega ovozemaljskog i vremenitoga.
4. Briga oko emocionalnoga ivota sljedbenika, umje-
sto predanja ispravnu vjerovanju. To oduzimanje
naglaska s ispravna vjerovanja tvori bitnu razliku
izmeu misterija i kranstva. Kranska vjera pri-
znaje samo jedan pravi put do Boga: Isusa Krista.
Misteriji su, pak - s druge strane - ukljuivi. Pri-
95
MASONSTVO BEZ MASKE

padnika jednoga kulta tako nita ne prijeci u na-


sljedovanju i drugih misterija.
5. Mistino iskustvo sjeinjenja sa svojim Bogom,
kao neposredni cilj inicijata.

Kako bismo priu o Hiramu Abifu ocijenili u svjetlu


kako krsanstva, tako i drevnih misterijskih religija, raz-
motrimo njihovu meusobnu usporedbu:

1. U misterijskim religijama Iikovi ne umiru za neko-


ga drugog. Poimanje Bojega Sina koji umire umje-
sto svojih stvorenja svojstveno je jedino krsanstvu.
Hiram Abif nije umro za nekoga drugog.
2. U misterijskim religijama likovi ne umiru za gri-
jehe svijeta. Jedino je Isus umro za grijehe. Hiram
umire za krjepost i ast jer ne eli otkriti ezoterij-
ska masonska znanja.
3. U misterijskim religijama bogovi opetovano umi-
ru i oivljavaju, simbolizirajui tako godinji ciklus
prirode. Isus je umro samo jednom. Njegova je kal-
varijska rtva vjeno prisutna u svetoj misncj rtvi.
4. U misterijskim religijama smrt mistinoga lika
nema povijesnu osnovu. Isusova je smrt, meu-
tim, stvami povijesni dogaaj. Legenda o Hira-
mu Abifu nema povijesne temelje.
5. U misterijskim religijama likovi ne umiru drago-
voljno. Hiram Abif pokuao je izbjei srnrt. Na-
ega Gospodina nije odnio "sivi tiranin smrti",
kako se smrt naziva na treemu stupnju mason-
stva. On se, naprotiv, predao kao dragovoljna r-
tva za grijehe svijeta.

U svakome od navedenih sluajeva pria o Hiramu


Abifu blisko nalikuje drevnim misterijskim religijama.
Simbolian nain na koji se masonstvo u Hiramskoj le-
96
MASONSKE DOKTRINE IPRAKSE

gendi slui maljem, lopatom, kovegom, kosom i bagre-


movom mladicom, takoer podsjea na u prirodi zapa-
ene smrt, raspadanje i ponovno raanje, to ih nala-
zimo u drevnim misterijskim religijama. Iako vjerska
uvjerenja slobodnoga zidarstva, ba kao i ona kran-
stva, doivljavaju svoj vrhunac u objavi uskrsnua tije-
la, meu njima postoji bitna razlika. Naime, za razliku
od Loe, kranstvo vrsto tvrdi, vjeruje i nada se kako
e - ba kao to je Krist uistinu uskrsnuo od mrtvih i
ivi zauvijek - i pravednici nakon smrti zauvijek ivjeti
s uskrslim Kristom. Pavao veli ovako: "Ako li Duh Ono-
ga koji uskrisi Isusa od mrtvih prebiva u vama, Onaj koji
uskrisi Krista od mrtvih, oivit e i smrtna tijela vaa po
Duhu svome koji prebiva u vama" (Rim 8,11; usp. 1 Kor
6,14; 2 Kor 4,14; Fil 3,10-11; 1 Sol 4,14).

Obredi pokapanja
Do sada su doktrine i prakse Loe to smo ih razma-
trali bile ograniene na ono to se pouava u skrovito-
sti prostorija loe. Meutim, slobodno zidarstvo za svo-
je pripadnike ima vrlo formalne obrede pokapanja, koje
javno upranjava. Masonska Biblija pojanjava: "Odvi-
jeka su vjerski kultovi... posebnu pozornost pridavali
pokapanju svojih mrtvih te su njihova subraa s ovo-
ga svijeta ispraana sveanim obredima. Masoni u tome
nisu iznimka" (str. 35). Ta sluba prua prigodu i onima
koji nisu masoni da upoznaju vjerski nauk Loe. Prigo-
dom navedenih pogrebnih obreda javnost moe slobod-
ne zidare vidjeti u njihovim masonskim odorama, pre-
gaama i bijelim rukavicama.
Navedene obrede obino predvoe pripadnici loe
pokojnika te se odvijaju u mrtvanici ili crkvi kojoj pri-
pada obitelj pokojnika. Uvaeni metar ili neki drugi za
97
M A SO N STV O B E Z M A SK E

to odreeni mason zaduen je za predstavljanje. Hen-


ry Coil objanjava kako je cilj masonskoga pogrebnog
obreda "predati tijelo preminuloga brata prahn iz koje-
ga je nastalo, a njegov osloboeni duh otpraviti natrag
k Velikome Izvoru Svjetlosti". Coil dodaje kako "brojni
slobodni masoni odlaze na taj let bez ikakva jamstva za
sigumo slijetanje doli svojega vjerovanja u religiju slo-
bodnoga zidarstva".79
Masonski pogrebni obredi za preminuloga masona
jednaki su diljem SAD-a. Oni redovito ukljucuju obra-
anje obitelji, nakon ega slijede masonske molitve i ce-
remonijalno polaganje masonske pregae i mladice ba-
grema u koveg. Tim obredima nije nakana naruavati
bilo kakve dmge vjerske obrede koji se vre u skladu sa
eljama obitelji pokojnika.
Za govor to ga predstavnik Loe dri na poet-
ku masonskoga pogrebnog obreda tipino je izraava-
nje uvjerenja kako smrt nije konaan san, ve naprotiv
slavno buenje. Govornik oaloenu obitelj i prijatelje
uvjerava kako je njihov ljubljeni pokojnik "ustao iz tihe
smrti na slavni vjeni ivot".80 Obred ukljuuje posebne
molitve iji je cilj oaloene utjeiti vijeu kako pokoj-
nik, budui da je revno vrio svoje masonske dunosti,
sada prebiva u nebeskoj loi na visinama, gdje je njego-
va dua "prela iz nesavrenosti ovih smrtnih krajeva u
onaj posvema savreni i slavni dom gdje prebiva Bog,
Veliki Arhitekt Svemira".81 Ove vjerske doktrine uskr-
snua i sjedinjenja s Bogom propovijedaju se, dakako,
bez priznavanja ikakve potrebe za Kristom Spasiteljem.
Na kraju masonskoga pogrebnog obreda uvae-
ni metar polae masonsku pregau pokojnika u kov-
eg (ili do njegovih zemnih ostataka, ako je tijelo kre-
mirano). To je pregaa koju je mason primio odmah na-
kon to je simbolino uskrien na vjecni ivot na stupnju
masonskoga metra. (U brojnim sluajevima pokojnik
M A SO N SK E DOKTRINEIPRAKSE

ve nosi tu pregau pa je nije potrebno polagati.) Uva-


eni metar objanjava obitelji i prijateljima preminulo-
ga masona kako je masonska pregaa podsjetnik na "i-
stou ivota potrebnu kako bi se moglo stupiti u nebe-
sku lou".82
Nakon polaganja pregae slijedi polaganje bagremo-
ve mladice. Kao to smo vidjeli, bagremova je mladica
olakala pronalazak Hiramova tijela na treoemu stup-
nju. Masoni koji tvore pratnju postavljaju se u jedinstve-
nu vrstu, pristupaju pokojnikovu kovcegu te polau ba-
gremovu mladicu na njegove grudi (ili pored ume). Bu-
dui da je Hiram Abif kasnije ustao na vjeni ivot, go-
vornik objanjava kako je "zelenilo znak nae vjere u be-
smrtnost due".83Ako obred ukljuuje ispraaj pokojno-
ga masona do mjesta ukopa, masoni se oko groba oku-
pljaju u onome to sami nazivaju "mistinim lancem":

"To je formacija brae u krugu, koji se dre za


ruke. Svaki brat prekrii ruke pred sobom te ih pru-
a: desnu lijevome do sebe, a lijevu desnome do
sebe. Simbol je to bliske povezanosti svih masona u
zajednikome bratstvu te se obino prakticira prigo-
dom masonskih ukopa, oko groba." (masonska Bi-
blija, str. 25)

Na temelju masonskih obreda pokapanja javnost


moe stei prilino dobru sliku o vjerskim uenjima slo-
bodnoga zidarstva. Dok masonski obredi pokapanja
obitelji pokojnoga masona mogu pruiti utjehu u vrije-
me alovanja, uenja Loe o vjenoj sigurnosti pokojni-
ka u nebeskoj loi bez ikakva spomena Krista protive se
kranskoj vjeri i vjekovnome uenju Crkve.

99
5.

MASONSKA TAJNOVITOSTIOBM ANA

Nakon to smo prouili glavne masonske doktrine i


prakse, vratimo se sada nadnu na koji slobodno zidar-
stvo privlai i zadrava svoje pripadnike.

Vrbovanje
Masoni nove lanove obino vrbuju meu rodbi-
nom ili bliskim prijateljima. Kandidatima se pritom vrlo
malo govori o nutamjim zakonitostima slobodnoga zi-
darstva, a nita o njegovu vjerskome nauku. Zbog toga
veina kandidata svoju odluku o prikljuivanju slobod-
nome zidarstvu temelji na odnosu s prijateljem ili roda-
kom koji mu je ponudio lanstvo u Loi. Budui da in~
formadje dolaze gotovo iskljuivo od ljudi kojima vje-
ruju, kandidati automatski stjeu pozitivnu predodbu
o toj organizaciji. Kandidati se gotovo nikada sami ne
uputaju u prouavanje slobodnoga zidarstva jer se ini
kako za to nema ni potrebe. Njihovo se poznavanje slo-
bodnoga zidarstva obino svodi na privlano masonsko
prstenje, igle za revere i naljepnice za auto. Ako se kan-
didat i susretne s kakvom nepovoljnom informacijom
o masonstvu, obino odluuje vjerovati svome mason-
skom prijatelju, a ne izvoru koji osobno ne poznaje.
Upoznavajui kandidate s masonstvom, masoni ovu
organizaciju opisuju kao najstarije i najasnije bratstvo
na svijetu, posebice naglaavajui njezinu ekskluziv-
nost. Aludiranje na ezoterinu i tajnovitu narav slobod-
noga zidarstva pobuuje matu i doprinosi mistid koja
100
MASONSKA TAJNOVITOSTIOBMANA

obavija masonstvo. Kandidatima se kae kako moraju


biti jednoglasno primljeni u bratstvo te im se spominju
sluajevi u kojima je lanstvo pojedincima znalo biti od-
bijeno, iako je to iznimno rijedak sluaj. To se ini kako
bi se jo vie uveao dojam o povlasticama to ih samo
lanstvo predstavlja. Masoni nelanovima nadalje obja-
njavaju kako slobodno zidarstvo donosi brojne predno-
sti, osobito u poslovnome svijetu, kao i sustav socijal-
ne potpore za ene i djecu. Kandidata se tako uvjerava
kako se braa "brinu za svoje".
Kandidatima se daju pcunfleti koji sadre dopadlji-
ve informacije o slobodnome zidarstvu. Oni redovito
ukljuuju popis slavnih ljudi koji su pripadali slobod-
nome zidarstvu, razne humanitame djelatnosti ove or-
ganizacije te sve divne drutvene dogaaje to ih brat-
stvo organizira za masone i njihove supruge. Neke loe
pozivaju kandidate i njihove obitelji na "Prijateljsku ve-
er" u masonski hram. Prigodom takvih dogaaja pri-
kazuje se film o masonskoj humanosti i bratstvu nakon
ega slijedi toplo druenje u blagovaonici loe. Kani-
dati tako mogu stei predodbu o ozraju koje vlada u
Loi. Stjee se dojcun kako je masonstvo tajna organiza-
cija drutvene elite, posveena unaprjeenju vrijednosti
ovjeka kao pojedinca te zajednice u cjelini.
Unato svim tim naporima oko vrbovanja, slobod-
no zidarstvo tvrdi kako se kandidate niime ne nagova-
ra na pristupanje Loi. Budui lanovi moraju zatraiti
povlasticu da postanu masoni. uvena masonska krila-
tica glasi: "Trai da postane." Svejedno se veinu kan-
didata zapravo - izravno ili neizravno - nagovara kako
bi se pridruili slobodnome zidarstvu. Puno je sluaje-
va u kojima se nekoga jednostavno pozove na pridrui-
vanje ili mu roak ili najbolji prijatelj urui formular za
zamolbu. Ako je otac mason, od sina se oekuje kako e
ga u tome nasljedovati. Pritom treba naglasiti da uspjeh
101
M A SO N STV O BEZ M A SK E

ili pak neuspjeh poslovnih odnosa moe ovisiti o pri-


padnosti masonstvu. Dogaa se i vrenje silna pritiska
kako bi netko pristupio slobodnome zidarstvu. S obzi-
rom na to da lanstvo u masonskim organizacijama po-
sljednjih dvadeset godina dosljedno opada, Velike loe
nude novane poticaje loama koje stjeu nove pripad-
nike.
Kandidat za masonske stupnjeve od loe dobiva
dokument kojim slubeno trai pristupanje slobodno-
me zidarstvu. Nakon to ispuni i potpie svoju zamol-
bu, predaje je svome pokrovitelju koji onda - zajedno s
jo jednim lanom-pokroviteljem - supotpisuje zamol-
bu i alje je loi. Zamolba se ita naglas u otvorenoj loi,
obino na tri uzastopna redovna sastanka. To moe po-
trajati dva do est tjedana. U zamolbi njezin podnositelj
navodi ime, adresu, dob, brano stanje, zanimanje i vjer-
sku pripadnost. Navodi i svoju elju za upuivanjem u
tajne slobodnoga zidarstva.
Za vrijeme tih nekoliko tjedana kandidata se pozi-
va na informativne razgovore, obino triput s tri razli-
ita pripadnika loe kojoj je uputio svoju zamolbu. Od
njega se moe zatraiti i da pristupi skupnome infor-
mativnom razgovoru, koji predvodi odbor pripadnika
loe. Za vrijeme tih razgovora kandidatu se u vie na-
vrata ponavlja kako mason mora vjerovati u Boga, ali
kako se o vjeri u prostorijama loe nikada ne raspravlja,
ime ve zapravo zapoinje postupak desenzibilizadje
za vlastitu vjeru. Ako, nakon takvih tvrdnja, kandidat
uje molitve upuene Velikome Arhitektu Svemira i su-
djeluje u sveanim vjerskim obredima te se u svojoj sa-
vjesti uznemiri, oekuje se da e se sjetiti tih rijei i pri-
dravati upute da se "o Bogu u loi ne raspravlja".
Taj je postupak desenzibilizacije osobito usmjeren
prema katolicima. Cini se kako se masoni posebno tru-
de kako bi meu svojim pripadnidma imali pristojan
102
MASONSKA TAJNOVITOSTIOBMANA

udio katolika. Katolikim se kandidatima tako govori


kako Crkva ima povoljno miljenje o Loi. Uvjerava ih
se kako su eventualne nepovoljne predodbe to ih je
Crkva neko moda gajila bile upravljene protiv europ-
skoga masonstva dok sada vie ni to nije sluaj. Slobod-
ni zidari ovu svoju tvrdnju pokuavaju potkrijepiti i~
njenicom kako je negdanja kazna ekskomunikacije, to
ju je povlailo lanstvo katolika u Loi, opozvana (to
nije istina; o tome e biti rijei u sedmome poglavlju).
Katolicima se govori ak i to kako su i najugledniji kar-
dinali masoni te kako je pripadnost masonstvu neop-
hodna da bi netko mogao postati pripadnik vicarske
garde, koja brine o papinoj sigurnosti.
Za vrijeme razgovora kandidata se pita jesu li nje-
gova supruga ili bilo koji drugi lan obitelji upoznati sa
slobodnim zidarstvom. Na njega se vri pritisak da ot-
krije to njegova obitelj zna o masonstvu, kako su to sa-
znali te protive li se na bilo koji nain njegovu pristu-
panju toj organizaciji. U puno se sluajeva zahtijeva da
razgovoru prisustvuje i supruga kandidata. Slobono
se zidarstvo tako eli osigurati kako ne e biti nikakvih
ogranienja predanosti kandidata o kojemu je rije sa-
moj organizaciji, kao ni pritisaka izvana koji bi mogli
nepovoljno utjecati na njegovu pripanost masonstvu.
Nakon zavretka razgovora i treega itanja zamol-
be u loi pripadnici tajnim glasovanjem oluuju hoe
li kandidata prihvatiti ili odbiti. Bijele kocke oznaavaju
prihvaanje, a cme kuglice odbijanje. Trai se jenogla-
sna odluka. Nakon glasovanja prihvaenoga se kandi-
data izvjeuje kako je jednoglasno primljen u bratstvo.
Zahvaljujui tome postupku - uz, mogue, i pozive ma-
sonskih prijatelja i roaka - kandidat se osjea poseb-
nim te s velikim uzbuenjem iekuje veer kada e pri-
miti svoj prvi masonski stupanj.
103
MASONSTVO BEZ MASKE

Tako dogaaji koji vode do podjeljivanja prvoga


stupnja kandidatu pruaju pozitivnu sliku o amerieko-
me slobodnom zidarstvu. Kandidatu se ne prua nika-
kav povod zbog kojega bi dalje istraivao slobodno zi-
darstvo te se, naalost, veina ljudi u to i ne uputa. Kr~
anin koji bi dobro prouio masonstvo - posebice nje-
gova vjerska ucenja koja odbacuju svaku ulogu i zna-
enje Isusa Krista - itekako bi se premiljao oko svoga
uputanja u Lou.

Inicijacija

One veeri kada prima dugo oekivani prvi stupanj,


kandidat stie u lou u utvreno vrijeme, gdje ga braa
doekuju. Nakon kratka upoznavanja kandidat eka u
predvorju. Loa se ceremonijalno otvara te stariji i mla-
i akon izlaze pred kandidata koji nestrpljivo eka.
"Izjavljuje li sveano, tako ti tvoje asti", pita kandida-
ta stariji akon, "da se - slobodan od utjecaja prijatelja i
bilo kakvih plaenikih pobuda - slobodno i dragovolj-
no nudi kao kandidat za misterije slobodnoga zidar-
stva?"1
Ovo se pitanje moe uiniti pomalo udnim jer je ve-
ina kandidata - kada je posrijedi pristupanje slobodno-
me zidarstvu itekako pod utjecajem svojih masonskih
prijatelja. Potencijalni se pripadnici jednako tako mame
na pristupanje slobodnome zidarstvu na temelju mogu-
ih prednosti u poslovnome svijetu. No ipak, od kandi-
data se u tome trenutku trai da zajami kako mason-
stvu ne pristupa iz tih razloga.
Nakon to kandidat zajami zatraeno, mlai mu
akon objanjava kako se "masonstvo sastoji od tea-
ja drevnoga hijeroglifskog i moralnog nauka, to ga se
pouava putem drevna koritenja znamenja, amblema
104
MASONSK A TAJNOVITOSTIOBMANA

i alegorijskih brojki". Kandidatu se govori da ostavi po


strani svaku ispraznu misao te svoj um usredotoi na
uzviene istine u kojima e domalo biti pouen. Potom
ga se uvjerava kako se o njega ne e zahtijevati nita
to ne bi pridonosilo njegovoj vlastitoj dobrobiti te bilo
na korist braa Ijudima.2
Bez ikakvih daljnjih objanjenja kandidatu se nala-
e da se skine sve do donjega rublja. Potom mu se daju
posebna masonska odjea i obua. Zahtjev za skidanjem
vlastite odjee veinu kandidata iznenadi. No, budui
da vjeruju kako je slobodno zidarstvo samo bratstvo, ne
vide u tome nikakvo zlo. Ali, od kandidata se trai i da
ukloni sav nakit, ukljuujui i vjenani prsten, kri, ka-
pular i ostale blagoslovine kako "u lou ne bi unosio ni-
ta uvrjedljivo ili pak zatitniko".3
Za razborita bi kranina ve ovo trebalo biti vrlo
problematino. Dok masoni tvrde kako slobodno zidar-
stvo ovjeka potie na prakticiranje vjere kojoj pripada,
ta institucija od njega trai da se lii svih vjerskih obi-
ljeja kako ne bi nikoga uvrijedio ni sama sebe duhov-
no zatitio. Poticanje nekoga na ispovijedanje svoje vje-
re, a potom oduzimanje vjerskih obiljeja, u meusobnu
su proturjeju. Unato tome, pod pritiskom toga trenut-
ka, dok obitelj i prijatelji ekaju u prostorijama loe, ve-
ina kandidata pristane na to. Kandidatu se potom stav-
lja povez na oi dok mu se oko vrata stavlja oma koju
Loa naziva "ue za vuu". "Simbolino," pie Claudy,
"ue za vuu je vrpca kojim je masonsko dijete vezano
uz svoju Lou-majku."4 Ue se koristi i kako bi se kan-
didat koji odbija obred odvukao iz loe.5
Kandidat je praktino bespomoan. Gotovo nag, li-
en svega nakita i blagoslovina, s povezom preko oiju i
konopcem oko vrata. U takvu ranjivu stanju kandidat je
pripravan primiti ono to se naziva uzvienim istinama
slobodnoga zidarstva.
105
M A SO N STV O BE Z M A SK E

Sada se kandidata vodi do Nutarnjih vrata (ulaza


kojim se slue inicijati u lou), na koja treba triput po-
kucati. Vii akon potom otvara vrata i pita: "Tko je?"
Nii akon u kandidatovo ime odgovara; "Gospodin
(...) [izgovara ime kandidata], koji je dugo boravio u
tami, a sada eli biti doveden na svjetlost i primiti di-
onitvo u pravima i povlasticama ove asne loe, uzdi-
gnute Bogu i posveene svetim Ivanima, kao to su to
uinila sva braa i lanovi prije njega." Vii akon po-
tom pita kandidata: "Cini li to slobodnom voljom i pri-
stankom?" Nakon to kandidat odgovori potvrdno, vii
akon pita niega je li kandidat "dostojan i pripravan,
pravo i istinski pripremljen".6 Nakon to se to potvrdi,
vii akon pita je li kandidat "zakonite dobi i propisnih
jamstava".7 Nakon to se i to potvrdi, vii akon pita
po kojemu jo pravu kandidat oekuje stei tako veliku
povlasticu. Nii akon odgovara: "Jer je mukarac, ro-
en slobodan, na dobru glasu te s dobrim preporuka-
ma."8 Vii akon zatvara vrata i prenosi povoljno izvje-
e uvaenomu metru.
Kandidat ima svega nekoliko sekunda kako bi pro-
mislio o netom zavrenu razgovoru. Iako tek nekoliko
minuta nosi povez na oima, nii je akon upravo izja-
vio kako je "dugo boravio u tami". Slobodno je zidar-
stvo jasno u svome stavu kako se tama kandidata ne od-
nosi samo na njegovo nepoznavanje nekolicine lozinki
bratstva, ve i na njegovo dosadanje duhovno stanje:

"U slobodnome je zidarstvu... tama simbol ne-


znanja dok je svjetlost simbol prosvjetljenja i znanja.
Naelo je slobodnoga zidarstva kako naravno oko ne
moe vidjeti misterije Reda sve dok srce nije obuze-
to dubokim duhovnim i mistinim spoznanjem tih
uzvienih tajna. Stoga se od svih aspiranata na stup-
njeve slobodnoga zidarstva zahtijeva ulazak u Lou
106
MASONSKA TAJNOVITOSTIOBMANA

u potpunu mraku, koji slui kao priprava i uvod u


primanje svjetlosti koju eli i za kpjom traga." (ma-
sonska Biblija, str. 39)

Kranin bi se trebao uvrijediti na takvu tvrdnju o


njegovu stanju duhovne tame. Po krtenju svi su kra-
ni osloboeni vlasti tame te su postali sinovi Boji (usp.
KKC 1250). Po Kristu ih je Bog pozvao iz tame u svoje
divno svjetlo (usp. 1 Pt 2,9). "Ja - Svjetlost - dooh na
svijet", govori Gospodin, "da nijedan koji u mene vjeru-
je u tami ne ostane" (Iv 12,46).
Crkva se slui pojmom rnanja nanovo kako bi opisa-
la sakramente koji nam daju nov ivot u Kristu po ko-
jemu postajemo djeca Boja (usp. KKC 1692). No, dok
se kraninovo raanje nanovo odvija po vodi i Duhu
(usp. Iv 3,5), masonovo se ponovno roenje postie sim-
bolino, njegovom inicijacijom u Lou. U svojoj popu-
larnoj knjizi o slobodnome zidarstvu Allen Roberts ova-
ko govori kandidatu: "Tvoja priprava za ulazak u slo-
bodno zidarstvo zapoela je onoga dana kada te majka
donijela na svijet. Tvoj je ulazak u lou poradi inicijacije
u simbolinome smislu postao tvoje ponovno roenje."9
Albert Mackey opisuje duhovno, moralno i umno stanje
kandidata dok eka pred prostorijama loe:

"Nakon to je lutao posred zabluda i bio prekri-


ven oneienjima vanjskoga, profanog svijeta, do-
lazi kucati na vrata, traei novo roenje te itui
skidanje vela koji od njegova neupuena pogleda
skriva boansku istinu. (...) Nije dovoljna tek druk-
ija, promijenjena budunost, ve i brisanje prolo-
sti... okovi zablude i neznanja, to su do tada ogra-
niavali moralne i umne sposobnosti kandidata, ki-
daju se."]0
107
M A SO N STV O BE Z M A SK E

Loa tako za kranina, koji je ponovno roen po


smrti i uskrsnuu Isusa Krista, smatra kako se nalazi u
duhovno manjkavu stanju. On mora umrijeti svome do-
tadanjem ivotu u Kristu i roditi se na nov ivot Loe.
Prije no to kandidat stigne promisliti, vii ga akon
prvi put uvodi u prostorije loe. Zakoraivi nekoliko
puta, vii ga akon zaustavlja vrkom otra predmeta
koji pritie njegov nagi lijevi dio prsnoga koa. Kako
ovaj predmet tlad tvoje tijelo," govori vii akon, "tako
ga se treba spominjati ako bi se ikada drznuo nedopu-
teno otkriti tajne slobodnoga zidarstva/'11
Kandidata se - i dalje s povezom na odma - dovo-
di do sredita loe te mu se nalae da klekne. Od njega
se trai da ispovjedi svoju vjeru u postojanje boanstva.
Ako kandidat ispovjedi svoju vjeru u postojanje bilo ko-
jega boanstva, odgovara mu se kako je njegova vjera
uistinu dobro utemeljena. Potom ga se uspravlja te on
nastavlja svoje masonsko putovanje po prostoriji loe,
u pratnji viega akona, dok se u podlozi redtira psa-
lam. Taj postupak voenja kandidata povezanih oiju
po prostoriji loe naziva se "obilaenje" te nas podsje-
a na Isusove rijed: "Hodite dok imate svjetlost da vas
ne obuzme tama. Tko hodi u tami, ne zna kamo ide" (Iv
12,35).
Kandidata se triput zaustavlja: na postajama nie-
ga nadzornika, viega nadzornika i uvaenoga metra.
Kao i prethodno, svaki od ovih asnika pita kandidata
je li njegovo sudjelovanje plod slobodne volje i pristan-
ka. Budud da kandidat zapravo ne zna to e se jo od
njega traiti, ovo je pitanje zapravo nepravedno. On re-
dovito odgovara potvrdno. Ovo uzastopno ispitivanje,
koje od kandidata zahtijeva da pred braom izjavi kako
je njegovo sudjelovanje dragovoljno, stavlja ga u situad-
ju prihvaanja onoga to mu se upravo dogaa.
108
M A S O N S K A T A JN O V IT O S T IO B M A N A

Nakon to kandidat proe ispitivanje asnika, uvae-


ni mestar upuuje viega akona da ga otprati natrag "na
Zapa" - jednu stepenicu tono iza rtvenika. Uvaeni
metar nadalje upuuje viega akona da kandidata naui
pristupiti Istoku "jedrdm uobiajenim korakom naprijed,
dok mu stopala tvore kut pravokutnika, a tijelo uspravno
sfcoji pred uvaenim metrom na Istoku".12 Vii akon na-
kon toga upuuje kandidata da zakorai lijevom nogom te
prikljuei petu desne noge. Nakon toga visi akon priopu-
je uvaenom metru kako je kandidat "u redu".
Dok kandidatpovezanih oiju stoji pred rtvenikom,
uvaeni metar ga obavjeuje kako se od njega trai po-
laganje sveane i obvezujue zakletve. "Zakletva je to
to su je svi prije tebe poloili", kae kandidatu, uvjera-
vajui ga pritom kako zakletva ne sadri nita to bi na
bilo koji nain proturjeilo onome to kandidat duguje
Bogu, domovini, blinjemu ili pak samome sebi. Teko
da bi se moglo ustvrditi kako su ove rijea istirdte budu-
i da uvaeni metar nema pojma kakva su kandidato-
va vjerska uvjerenja (kako to uglavnom biva). Uvaeni
metar potom pita kandidata eli li nastaviti. I opet, pod
pritiskoni trenutka, veina kanidata pristaje.
Kandidata se upuuje da na tono odreen nain kle-
kne pred masonski rtverdk, a svoje ruke u tono odre-
enu stavu poloi na Bibliju (ili neku drugu svetu knji-
gu, ve prema uvjerenju), pri emu Iijevu ruku stavlja is-
pod knjige, a desnu iznad nje. Vii akon tada izjavljuje
uvaenom metru kako je kandidat "u ispravnu stavu".
U tome trenutku uvaeni metar triput pokuca, silazi s
podija i pribliava se rtveniku. Braa koja ne sudjeluju
u primanju stupnja naputaju svoja sjedala sa strane te
naine dva paralelna reda izmeu oltara i Istoka, okre-
nuti jedni prema drugima. Kandidata se potom upuuje
da poloi zakletvu stupnja to ga prima tako to e po-
navljati rijei za uvaenim metrom.
109
M A SO N STV O B E Z M A SK E

Zakletve saveza
Za svaki od tri masonska stupnja traena je zakletva
slina. U svojoj biti sline iljem svijeta, ove zakletve od
ovjeka trae uvanje i zatitu skrivenih tajna mason-
stva, ranje u tajnosti lozinka i rukovanja, pridrava-
nje njegovih zakona i propisa te odravanje pristrano-
sti i tjubavi prema brai masonima i njihovoj rodbini, na
taj nain "vjerno suobliujui svoj ivot uenjima Reda"
(masonska Biblija, str. 52).
Zbog toga to nisu ostatno upoznati s katolikim
moralom, veina vjernika koji pristupaju masonstvu u
tim zakletvama ne vidi neto spomo. Masonska Biblija
(str. 52) jasno opisuje zakletvu kao "sveano priznava-
nje pred Bogom istinitosti izjava koje se daju, ukljuu-
jui kaznu njegovim pravednim gnjevom, u sluaju nei-
skrenosti, ili pak kao posljedicu krenja". Treba znati da
je ovakva zakletva aleko stroa od obeanja ili obinih
prisega to ih neka druga bratstva nerijetko trae jer ona
zaziva Boji zahvat, jednako u svjedoenju izjave, kao i
u ispunjenju njezinih obeanja. Budui a se slubeno
zaziva Boje sudjelovanje, takva zakletva onoga koji je
daje podiae boanskome sudu, a u siuaju masonskih
zakletava i uvjetnome samoprokletstvu (kaznama o ko-
jima e biti rijei kasnije).
Primjerice, poetak svake masonske zakietve gla-
si ovako: "U prisutnosti Boga Svemoguega i ove asne
ioe... sveano i iskreno obeavam i priseem." Nakon
to su izgovorene te rijei, uvaeni metar, koji vodi po-
lagarrje zakletve, pritie kandidatove ruke, poloene na
Bibiiju, kako bi ga uvjerio u svetu narav zakietve. Nada-
lje, svaka zakletva zavrava sljeeom tipinom zakli-
njajuom formulom: "Sve ovo najsveanije i najiskrenije
obeavam i priseem... tako mi pomogao Bog, koji neka
me u tome i utvri."
110
M A S O N S K A T A JN O V IT O S T IO B M A N A

Prisege razliitih bratstava, za razliku od toga, ne za-


zivlju Boga kako bi pomogao odrati obeanje (u protiv-
nome, naime, vie nije rije o prisegama, ve o zakietva-
ma). Kao takve, prisege pojedinih bratstava ne slue se
formulama poput: "Tako mi pomogao Bog" ili: "svea-
no priseem pred Bogom Svemoguim". Umjesto toga,
polagatelj prisege prilikom obeanja zaziva vlastito ime:
"Dajem svoju rije."
Takve se prisege, dakle, obvezuju au i dobrim
glasom onoga koji prisee. U tome se smislu prisezate-
lju sudi na temelju vlastite rijei te ga se izriito ne stav-
lja pred Boji sud. Sto se, pak, tice onih koji bi radije
dali obinu izjavu negoli se zakieli Bogu, masonska Bi-
blija veli ovako (str. 24): "Davanje izjave mjesto polaga-
nja zakletve u slobodnome je zidarstvu posvema nepri-
hvatljivo."
Za razliku od masonskih zakletava, prisege drugih
bratstava obino se proitaju pojedincu prije no to se
od njega zatrai da ih poloi. To se ini kako bi kandidat
bio u potpunosti svjestan onoga to obeava. Sluaj je to
i s prisezanjem na tajnost Kolumbovih vitezova. U slo-
bodnome se zidarstvu zakletve kandidatu ne itaju una-
prijed. Samo ga se uvjerava kako se zakletva ne e nai u
oprjeci ni s ime to duguje Bogu, domovini, blinjemu
ili pak njemu samome te se od njega trai neka rijei za-
kletve ponavtja za ceremonijarom.
Masonska se zakletva od doputenih zakletava na-
dalje raztikuje i po tome to je se polae u tajnosti. Pri-
mjerice, javnom se zakletvom stupa u brak; odvjetnid
se javnom zakletvom obvezuju braniti ustav te se svje-
dok obvezuje pred sudom govoriti istinu o ozbitjnim pi-
tanjima. Dok se prisege bratstava ugtavnom potau u
tajnosti, doputene se zakletve polau javno. Ako je nji-
hov sadraj ozbiljan i koristan zajednici, to se tu ima
skrivati?
111
MASONSTVO BEZ MASKE

Upravo je masonska zakletva ili "obveza" ta po ko-


joj se postaje slobonim zidarom. Kada kandidat pre-
uzme navedenu obvezu, sveano se vezuje uz slobodno
zidarstvo i preuzima odreene dunosti koje traju do
kraja njegova ivota. Tijekom ceremonija otvaranja i za-
tvaranja svakoga sastanka loe uvaeni metar dvaput
postavlja pitanje viemu nadzorniku: "Sto te ini maso-
nom?" a ovaj odgovara: "Moja obveza."
Kandidat izrie vie obeanja sebedarja slobodnome
zidarstvu i svojoj brai, obvezujui se zakletvom te pod
prijetnjom strane smrti. Kazne predviene redom za
egrta, pomonika i metra, glase ovako:

"Neka mi se preree grkljan, iupa jezik, a tijelo


zakopa u morski pijesak za oseke, ondje gdje se plima
i oseka izmjenjuju dvaput u dvadeset i etiri sata, ako
ikada svjesno ili namjemo prekrsim ovu moju sveanu
egrtsku Obvezu. Tako mi pomogao Bog, koji neka me
u tome i utvri."
(Nevada Ritual, 19)

"Neka mi se raspore grudi, neka mi se iupa


srce i postavi na najvii vrh hrama, kako bi ga ondje
prodrli letei leinari, ako ikada svjesno prekrim
ovu moju pomoniku Obvezu. Tako mi pomogao
Bog, koji neka me u tome i utvrdi."
(VVisconsin Multiple Letter Cipher, 79)

"Neka mi se tijelo rascijepa na pola, neka mi se


izvadi utroba i izgori u pepeo, a pepeo raspe po e~
tiri vjetra nebeska, kako vie ne bi bilo spomena na
tako bijednu hulju kao to sam ja, ako ikada svjesno
prekrim ovu moju metarsku Obvezu. Tako mi po-
mogao Bog, koji neka me u tome i utvrdi."
(VVisconsin Multiple Letter Cipher, 114)
112
M A S O N S K A T A J N O V IT O S T IO B M A N A

Kada se uz neku zakletvu vee kazna, bila ona stvar-


na ili simbolina, ona je poznata kao samoprokletstvo.13
"Zikletva slobodnoga zidara", objasnjava Mackey, "zna-
i jednostavno kako je - prekri li svoju zakletvu ili pak
iznevjeri povjerenje - zasluio takvu kaznu te bi, ako bi
ga snala, bila ispravna i pravedna."14 Mason se, u biti,
kune: "Neka sam proklet!" Nadalje, budui da se zakli-
nje Bogu, a ne ljudima, Mackey objanjava kako kaznu
samoprokletstva "treba izvriti Bog, a ne ljudi".15 Zbog
toga Claudy kaznu opisuje kao "gnjev oskvmuta Boga.
Strahotu grijeha od kojega nema gorega".16
Masoni ne mogu braniti ove zakletve, a da ne upad-
nu u neloginost. Ili zakletve istinski podrazumijevaju
ono to kau ili pak ne. Ako podrazumijevaju, onda se
mason zaklinje kako e zasluiti smrtnu kaznu ako ot-
krije trivijalne tajne bratstva ili se iznevjeri kodeksu mo-
ralnoga ponaanja koji mu nije bio unaprijed objanjen.
Ako li, pak, ne znae ono to kazu, onda mason zapravo
bogohuli te tako postaje podloan sudu Bojemu.
Brojni masoni pokuavaju braniti zakletve tvrdei
kako ih ne valja uzimati ozbiljno. No, to je upravo je-
dan od dokaza njihove nemoralnosti. Da ne bi bila sve-
togrdna, zakletva dana Bogu mora biti shvaena ozbilj-
no. Kada zakletvu i samoprokletstvo razmotrite unutar
okruja loe, gdje ih polau odrasli mukarci, polau-
i mke na Bibliju, pred rtvenikom, u okvim sveanoga
vjerskog obreda, teko je shvatiti kako bi bilo koji kra-
nin takvu zakletvu shvatio ikako dmkije doli ozbiljno.
injenica to masoni tvrde kako njihove obrede ne treba
uzimati ozbiljno nuno upuuje na to kako se ni moral
ni bogobojaznost, kojima navodno tee, jednako tako ne
mogu ozbiljno shvatiti.
Sveto pismo jasno kae kako je pred Bogom polaga-
nje zakletava vrlo ozbiljna stvar. lsus je kazao: "Ne ku-
nite se nikako! Ni nebom jer je prijestolje Boje. Ni ze-
113
MASONSTVO BEZ MASKE

mljom jer je podnoje njegovim nogama. Ni Jeruzale-


mom jer grad je kralja velikoga! Ni svojom se glavom ne
zaklinji jer ni jedne vlasi ne moe uiniti bijelom ili cr~
nom. Vaa rije neka bude: 'Da, da - ne, ne!' Sto je vie
od toga, od Zloga je" (Mt 5,34-37; usp. Jak 5,12). Isus
je pritom mislio kako krcani trebaju biti tako iskreni
te im Ijudi mognu vjerovati i bez zakletve. To ne zna-
i kako je kranima zabranjeno polagati zakletve. Pod
odreenim okolnostima zakletva moe biti opravdana
te predstavljati krjepostan in. No, njezin sadraj mora
biti iznimno ozbiljan (primjerice, u sakramentu enidbe
ili pravosudnome svjedoenju). Svetost Bojega imena
trai da se na njega ne pozivamo zbog sitnih stvari (usp.
KKC 2155). Ako je posrijedi neka sitnica, onaj koji se za-
klinje spominje Boje ime uzalud (usp. BOKC 2150).
Ni jedna razumna osoba ne bi ustvrdila kako uva-
nje lozinki Boaz, Jakin i Tubal-Kajin opravdava sveanu
zakletvu kojom se na sebe svraaju samoprokletstvo i
Boji sud. Usporedio bih to s obitelji koja pomno uva
odreene tajne recepte to ih je primila od prolih nara-
taja. Teko moemo zamisliti oca obitelji kako sveano
okuplja djecu oko kuhinjskoga stola, stavlja im povez
na oi te od njih zahtijeva da se zakunu na Bibliju kako
e radije dopustiti da im se probodu oi do samoga sre-
dita trostrukom ostricom, da im se odere koa sa sto-
pala i natjera ih se da hodaju po vruemu pijesku golih
obala Crvenoga mora, sve dok im arko sunce ne iza-
zove najgori oblik sunanice, negoli to e recept otkriti
nekome izvan obitelji. No, upravo je to kazna povezana
sa zakletvom to je krani polau na Kur'an prilikom
inicijadje u masonski red Shrine!
Druga Boja zapovijed zabranjuje takve krive za-
kletve, kao i svako nedolino spominjanje Bojega ime-
na (usp. KKC 2150). Jer je Boje ime sveto i jedinstveno,
suzdrati se od krive zakletve dunost je spram Boga
114
M A SO N SK A TAJNOVITOSTIOBMANA

(usp. KKC 2143; 2151). "Bog, kao Stvoritelj i Gospodin,


mjerilo je svake istine. Ljudska je rije u skladu s Bogom
ili u oprjed s njime, koji je Istina sama. Kad je istinita i
zakonita, zakletva iznosi na vidjelo odnos ljudske rijei
prema Bojoj istini. Kriva zakletva poziva Boga da bude
svjedok lai" (KKC 2151).
Mason moe tvrditi kako zakletva nije ni lana ni tri-
vijalna, poradi visokih moralnih norma na dje se obdr-
avanje kandidat obvezuje. Time se, meutim, ne objas-
njava zato bi za kranina ikada bilo prihvatljivo zakle-
ti se kako e se pridravati kodeksa ponaanja koji mu
prethodno nije razloen. Mason se, meu ostalim, zakli-
nje kako ne e ulaziti u nedoputene spolne odnose sa
enom, majkom, sestrom ili keri drugoga masona jer e
ga se u protivnome presjei napola. No, Gospodin je ve
osudio preljub i izvanbrane spolne odnose. Ako Crkva
ne trai takve jezovite zakletve, ni slobodno ih zidarstvo
nema razloga zahtijevati.
Mason se, nadalje - pod prijetnjom iste kazne - za-
klinje kako ne e svjesno prevariti, otetiti ni nauditi me-
tarskoj loi, ni bratu masonu, niti e - osim u samoo-
brani - udariti brata masona. Budui da nas Boji za-
koni ve obvezuju ljubiti jedni druge ukljuujui tu i
nae neprijatelje - kao sebe same, polaganje takvih mor-
bidnih zakletava nepotrebno je i izlino je spominjanje
Bojega imena. Osim to su takve zakletve beskorisne,
one ujedno o onoga tko ih polae zahtijevaju postav-
ljanje svoje masonske brae i njihove rodbine na poseb-
no mjesto te davanje prednosti njima pred nemasoni-
ma. Takvo je ponaanje nemoralno, ak i kada nije veza-
no uz zakletvu.
Kada im se spomene neprikladan sadraj zakleta-
va, masoni obino prebacuju teite rasprave tvrdei
kako su uz njih vezane kazne samo simboline. Obi-
no pritom ne spominju to one simboliziraju, no to sva-
115
MASONSTVO BEZ MASKE

kako mora biti muenje i sakaeenje, ukoliko same ka-


zne, a time i zakletve, nisu obina la. Njihovo pobijanje
jednako tako ne objanjava radi ega je zakletva uop-
e potrebna, kao to i ne objanjava zbog ega se kandi-
dat kune na kazne koje nikada ne e biti izvrene. No,
ak i ako su kazne tek simboline, svejeno time nisu
moralno opravdane. Ni jedan uljueni sustav vlasti ne
bi tolerirao ubojstvo ili sakaenje jednoga od svojih pri-
padnika poradi toga to je nekome tko nije lan bratstva
odao lozinku. Kazna nije prilagoena zloinu. Stovie,
od kandidata se trai polaganje zakletava "bez ikakva
oklijevanja, pridraja ili potajne rastresenosti". Teko je
shvatiti na koji se nain kandidatu tako pomae u razli-
kovanju simbolinoga od nesimbolinoga.
Pridruivanje takvih simbolinih kazna zakletvama
na neki nain upuuje na to da su duhovne i moralne
obveze to ih Loa namee svojim pripadnidma tee od
onih to ih Crkva nalae svojim vjernidma. No, Krist od
svojih uenika nije traio nikakve zakletve koje bi po-
drazumijevale samoproklinjanje. Kranin koji je ujed-
no i mason mogao bi se stoga zapitati zato se takve izo-
paene zakletve nisu zahtijevale prigodom njegova kr-
tenja u ime Presvetoga Trojstva ili pak peaenja Du-
hom Svetim u sakramentu svete potvrde. Mogao bi na-
dalje porazmisliti zbog ega oni ije je poslanje prive-
sti ljude k Bogu ne izriu takva samoproklinjanja pri-
godom svojega zareenja za sveeniku slubu. Kra-
nin takva krvava svetogra ne bi oekivao uti ak ni na
parkiralitu ispred crkve, a kamoli u samoj crkvi.
injenica kako se te slikovite kazne zaklinju na Bi-
bliju, pa makar bile i samo simboline, ukazuju na ma-
njak potovanja prema Gospodinu te su ravne huli (usp.
KKC 2149), to predstavlja teki grijeh (usp. KKC 2148,
1369). One kranina tjeraju da se zakune kako e biti
vrijedan skmavljenja h ram a Duha Svetoga, i to na isto
116
M A S O N S K A T A JN O V IT O S T IO B M A N A

ono Sveto pismo to ga je sam Duh Sveti nadahnuo (usp.


1 Kor 6,19). Masoni navodno, kada polau te zakletve,
nemaju namjeru ruiti Boje ime, no Crkva nas ui kako
je hula teki grijeh, neovisno o okolnostima i nakanama
(usp. KKC 1756,1856).
Nazivanje ovih kazna simbolinima ne znai kako
ih se ne uzima ozbiljno. Loa neprestano svoje pripad-
nike podsjea na simboline kazne zakletava to su ih
poloili. U razliitim trenutcima masonskoga obreda,
kao i svaki put kada se mason obrati uvaenom metru
u otvorenoj loi, mora uiniti dva znaka koja upuuju
na njegovu masonsku zakletvu, jedan za drugim. Jedan,
koji se zove "dolini oprez", odnosi se na poloaj u ko-
jemu su njegove ruke bile poloene na Bibliju (ili neku
drugu knjigu koja mu je sveta) dok je polagao zakletvu.
Drugi, koji se zove "znak", gesta je samosakaenja koja
simbolizira kaznu masonskih zakletava.
Gesta dolinoga opreza masonskoga egrta izvodi
se simulacijom lijeve ruke kako pridrava Bibliju i de-
sne koja poiva na njoj. Dolini oprez pomonika izvo-
di se graenjem kako je desna ruka na Bibliji dok lije-
va ruka tvori pravi kut pod devedeset stupnjeva. Doli-
ni oprez masonskoga metra izvodi se simulacijom obje
ruke kako poivaju na Bibliji. Navedeni pokreti pred-
stavljaju poloaj ruku za vrijeme polaganja zakletve te
masona podsjeaju na svetost njegove obveze spram
slobodnoga zidarstva.
Znak egrta odnosi se na rezanje grkljana, to ga
mason simbolizira pokretom desne ruke, dlana poloe-
na prema dolje, slijeva nadesno du vrata. Znak pomo-
nika odnosi se na razdiranje lijevoga dijela grudi, kako
bi se iupalo srce. Mason to simbolizira pokreui de-
snu ruku u obliku kande preko grudi, slijeva nadesno.
Znak metra odnosi se na cijepanje tijela na dva dijela,
kako bi se izvadila utroba. Mason to simbolizira pokre-
117
MASONSTVO BEZ MASKE

ui desnu ruku du eluca, dlana poloena prema do-


lje, slijeva nadesno. Navedeni znakovi, koji se ine pri-
godom svakoga redovnog masonskog sastanka, podsje-
aju brau na obvezujuu narav njihovih zakletava.
Krvava narav masonskih kazna takoer potvru-
je kako zakletve imaju snagu saveza. Davanjem obea-
nja sklapa se ugovor, dok se savez sklapa iskljuivo za-
kletvom. Stoga savez predstavlja svetu vezu meusob-
na zajednitva ("Ja sam tvoj/tvoja, a ti moj/moja.").17Oni
koji su krteni u Kristu trebaii bi dobro poznavati rije
savez. Utjelovivi se i poloivi ivot za nae grijehe, Isus
je uspostavio novi, vjeni savez u svojoj krvi, sjedinivi
ovjeanstvo s Bogom po Crkvi, svojoj ljubljenoj zaru-
nici (usp. KKC 1612,1621).
"Masonski" se "savez" peati krvavom kaznom za-
kletve (usp. masonska Biblija, str. 38). Krv - bila ona
stvarna ili pak simbolina - uvijek se smatrala neim to
savez ini vaeim. Radi toga Loa od kandidata trai
da svoje zakletve poloi na masonskome rtveniku. Ri-
je rtvenik u Svetome se pismu javlja preko pet stotina
puta, redovito oznaavajui mjesto na kojemu se prinose
rtve Bogu. Kako nam govori masonska Biblija (str. 32),
i masonski je rtvenik "mjesto prinoenja rtve". Kada
kandidat poloi zakletvu na tome rtveniku, on rtvu-
je svoja dotadanja vjerska uvjerenja u korist nove reli-
gije koja se zove slobodno zidarstvo. Krvava narav ka-
zna peati masonski savez kojime je on sada vezan. Pri-
grlio je novu obitelj te ga se prvi put naziva "bratom".
Odmah nakon krvave zakletve uvaeni metar upuu-
je viega akona rijeima: "Makni ue za vuu s nae-
ga brata jer je sada s nama povezan snanijom sponom"
(naglasak kurzivom je dodan).18 Novoustolieni je ma-
son svetom vezom sjedinjen ne samo sa svojom mason-
skom braom, ve i s naukom slobodnoga zidarstva. Ta
118
M A S O N S K A T A JN O V IT O S T IO B M A N A

se neraskidiva veza zove "mistinom svezom" (mason-


ska Biblija, str. 51).
Pojam svete i neraskidive sveze meu ljudima, koja
nije utemeljena u sakramentalnome ivotu Crkve, ve u
openitim uenjima Loe, protivi se Bojemu vjenom
planu u Isusu Kristu. Putem Kristove rtve Bog je sve
ljude sabrao u Duhu (usp. Dj 10,35; 1 Kor 11,25). Duh
biva izliven po krtenju, ime Bog sve krane ini bra-
om u njegovu Sinu Isusu Kristu. Dar krtenja tvori te-
melj zajednitva meu svim kranima te sakramental-
nu svezu jedinstva koja postoji meu svima koji su po
njemu roeni nanovo (usp. KKC 1271). Krtenje nada-
lje krane peati neizbrisivim duhovnim znakom pri-
padnosti Kristu, kojim su posveeni za kransko bogo-
tovlje (usp. KKC 1272-1273). Bez toga dara boansko-
ga posinjenja u Kristu masonski izrazi "Boje oinstvo"
i "bratstvo ljudi" nisu drugo doli krivovjerje.
Braa smo, dakle, ne po naravi, ve po milosnome
daru po kojemu imamo dionitvo u ivotu Krista (usp.
KKC 654). To se bratstvo u potpunosti ostvaruje u slav-
lju svete euharistije koja sve vjemike sjedinjuje u jedno
tijelo - Crkvu (usp. KKC 1396). Ba kao to su katoli-
ci sjedinjeni s Bogom po predragocjenoj krvi Kristovoj
koja se prinosi u euharistiji, masoni su u masonsko brat-
stvo povezani po simbolinoj krvi to je prinose u svo-
jim zakletvama.
Bratstvo onih koji su poloili masonsku zakletvu
tako se prikazuje kao sveza jedinstva koja nadilazi onu
to je dijele svi koji su krteni u Kristu. Bilo da su kr-
ani ili hindusi, budisti ili idovi, svi povezani mason-
skim zakietvama braa su pod Velikim Arhitektom Sve-
mira. Istodobno, ljudi koji nisu inicirani u tajne Loe,
bili oni krani ili ne, smatraju se "profanima". Stoga kr-
anin koji je ujedno i mason, ako eli ostati vjeran svo-
joj masonskoj zakletvi, svoju neiniciranu kransku bra-
119
MASONSTVO BEZ MASKE

u mora smatrati strancima. Te zakletve nadalje stvara-


ju zid izmeu kranina koji pripada masonstvu i nje-
gove supruge. Iako su po sakramentu enidbe postali
jedno tijelo u Kristu, mason nikakva ezoterijska znanja
ne smije otkrivati svojoj supruzi jer bi u protivnome za-
sluio smrt.
Krani koji su poloili te nevaljane zakletve esto
se pitaju kako ih se osloboditi. Jo od starozavjetnih vre-
mena smatra se kako prenagljene zakletve (bile one do-
bre ili loe) valja ispovjediti, a grijeh okajati, kako bi se
obnovilo zajednitvo s Bogom (usp. Lev 5,4-6). Katolici
koji su poloili masonsku zakletvu trebaju je se odred u
sakramentu pomirenja (usp. Iv 20,21-23). Unato milo-
sru Bojemu, koje raskajane grjenike oslobaa tih za-
kletava, u masonskoj Bibliji (str. 29) stoji kako "ovjek
moe prekinuti veze s masonskom loom, ali je za ma-
sona koji je iskreno i razumno prihvatio obrede slobod-
noga zidarstva apsolutno nemogue odbaciti svoje ma-
sonske obveze".

Prosvjetljenje
Nakon polaganja zakletve uvaeni metar pita kan-
didata to eli najvie od svega. Vii- akon ape kan-
didatu odgovor u uho: "Svjetlost." Nakon to kandidat
odgovori, ceremonijar izjavljuje loi kako e sada novo-
primljena brata izvesti "iz tame u svjetlost". Sva braa
tada izvedu gestu dolina opreza dok uvaeni metar
izgovara tri prva retka Svetoga pisma - uz jedan znaa-
jan dodatak:

"U poetku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bi-


jae pusta i prazna; tama se prostirala nad bezda-
nom, i Duh Boji lebdio je nad vodama. I ree Bog:
120
M A S O N S K A T A J N O V IT O S T IO B M A N A

'Neka bude svjetlost!' I bi svjetlost. U poniznu spo-


menu toga velianstvena dogadaja, ja sada mason-
ski kaem: 'Neka bude svjetlost/"19

U tome trenutku vii akon kandidatu uklanja po-


vez s oiju. Braa jednoglasno glasno zapljeu te potom
uine znak. Novoustolieni mason otkriva kako klei na
masonskome rtveniku, ruku poloenih na Svezak sve-
toga zakona, zajedno s kutomjerom i estarom, "velikim
svjetlima masonstva". Prostorija loe je tamna. Jedina
svjetlost dolazi od tri svijee koje gore na junoj strani
masonskoga rtvenika. One se nazivaju trima "manjim
svjetlima" masonstva. Segrt vidi brau iz loe poredanu
u dva reda pred rtvenikom, kako stoje jedni nasuprot
drugima i gledaju u njega.
Uvaeni metar se pribliava rtveniku i objanjava
bratu skrivene tajne velikih i malih svjetala:

"Tri su Velika svjetla: Biblija [ako je kandidat kr-


anin], Kutomjer i estar. Biblija [ili _________ ]
treba upravljati i rukovoditi naom vjerom; Kuto-
mjer treba ispravnima uiniti naa djela, a estar nas
opisati i zadrati u dostojnim vezama sa svim Ijudi-
ma, a posebno sa svakim bratom masonom.
Tri su Manja svjetla tri zapaljene votane svijee
smjetene u obliku trokuta, to predstavljaju sunce,
mjesec i Metra loe jer, kako sunce vlada danju, a
mjesec upravlja nou, tako i Uvaeni metar treba s
jednakom pravilnou nastojati vladati i upravljati
svojom Ioom."20

Nakon ovih objanjenja ponovno se pale svjetla u


prostoriji Ioe, a braa se vraaju na svoja mjesta, osim
kandidata i viega akona, koji stoji iza njega. Uvae-
ni metar, nakon to se vratio na svoje mjesto na Istoku,
121
M A SO N STV O B E Z M A SK E

ui brata tajni korak egrta, zajedno s gestom dolino-


ga opreza i znakom te mu objanjava to znae. Nakon
toga ceremonijar ponovno pristupa rtveniku te, u ritu-
alnomu razgovoru s viim akonom, bratu predaje sti-
sak ruke egrta, kao i njegovo tajno ime: Boaz.
Sve to se do tada dogaalo u toj inicijaciji prvoga
stupnja dovodi do toga vrhunskog trenutka "prosvjet-
ljenja". No, na koji to nain mason koji je ujedno i kra-
nin biva prosvijetljen? Iako mu je reeno kako je Bibli-
ja jedno od velikih svjetala masonstva, prikazana mu je
u tek simbolinu okruzju, kao ravnopravna kutomjeru
i estaru. Moda mu je ak reeno kako ni jedan mason
ne mora prihvatiti Bibliju kao rije nadahnutu od Boga.
Kada bi kranin koji je postao masonski egrt na idue-
mu sastanku prisustvovao inicijaciji nekoga hindusa, ve-
liko bi svjetlo u tome sluaju predstavljale Vede. Obja-
njenje manjih svjetala sunca i mjeseca te njihove vlasti
vladanja i upravljanja - jasnih ostataka predkransko-
ga oboavanja zvijezda - samo pridonosi sveopoj po-
mutnji. Pa ipak, zahvaljujui takvu njegovu prosvjetlje-
nju, masonska Biblija masona naziva "sinom svjetlosti"
(str. 49).
Iako je masonu ostavljeno da sam otkrije duhov-
no znaenje svojega prosvjetljenja, daje mu se naslutiti
kako posjeduje poznavanje svjetlosti i istine koje je ne-
iniciranima uskraeno. Sluajui kako osobna vjerska
uvjerenja svakoga pojedinog masona tvore temelj svje-
tlosti i istine, novi se mason osjea uvjetovanim da pri-
hvati vjerski subjektivizam slobodnoga zidarstva.
Simboline paralele izmeu masonske inicijacije i
kranskoga krtenja oite su. Dok Loa ui kako lju-
di postaju sinovi svjetlosti po svojoj inicijaciji u slobod-
no zidarstvo, Crkva ui kako "sinovi svjetlosti" postaje-
mo po sakramentu krtenja. U Katekizmu tako stoji: "Pri-
mivi u krtenju Rije, 'Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje
122
MASONSKA TAJNOVITOSTIOBMANA

svakog ovjeka' (Iv 1,9), krtenik tako prosvijetljen (Heb


10,32) postaje 'sinom svjetlosti' (1 Sol 5,5), i sam 'svje-
tlost' (Ef 5,8)" (KKC 1216).
Nain na koji se Crkva slui rijeima "sin svjetlosti"
ne opisuje dosizanje nekakva subjektivna duhovna pro-
svjetljenja, ve na status posinjenih sinova Bojih koji
su postali zajedniari boanske naravi, udovi Kristovi,
subatinid s njime te hramovi Duha Svetoga (usp. KKC
1265, 2782). Po krtenju, koje je kranska "kupelj pro-
svjetljenja" (usp. KKC 1216), kranin postaje ud Tije-
la Kristova (usp. KKC 1267). Kao takav, krtenik vie ne
pripada sebi, ve onome koji je za nas umro i uskrsnuo
(usp. K K C 1269). Loa tvrdi kako u masonskoj inidjaciji
svoje pripadnike izvodi iz tame u svjetlost, pretvaraju-
i ih u sinove svjetlosti. Ona, meutim, pritom zanema-
ruje jedino "Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog o-
vjeka", Isusa Krista, "svjetlost svijeta" (lv 1,9; 8,12; 9,5).
Nakon to je egrt prosvijetljen, upuuje ga se da
ustane te niega i viega nadzomika pozdravi gestom
dolinoga opreza i znakom. Uinivi to, egrt prima do-
datnu pouku o masonskoj pregai t masonskoj ljubavi.
Uzvieni metar potom nalae da se bratu vrati njegova
odjea te da ga se vrati u lou, radi daljnje pouke.

Upozorenja
Novoga se masona potom pouava o posvemanjoj
potrebi tajenja masonskoga nauka od neiniciranih. On
"mora biti suzdran u svemu to se odnosi na ezoterij-
ska pitanja masonstva" (masonska Biblija, str. 28). Segrt
se zaklinje kako nikada ne e

"nista pisati, razlagati, tiskati, slikati, peatiti, bo-


jati, nijansirati, rezati, rezbariti, oznaavati ili gravi-
123
M A SO N STV O B E Z M A SK E

rati na bilo to pokretno ili nepokretno, ime bi i naj-


manja rije, slog, slovo ili znak postali itki ili neitki
meni samome ili rugome, a ime bi po mojoj nedo-
stojnosti tajne slobodnoga zidarstva mogle biti ne-
zakonito steene".21

Valja zamijetiti kako se ovaj nadasve sveani za-


htjev neprestano kri. Velike loe obino tiskaju mason-
ske obrednike i stavljaju ih na raspolaganje svojim po-
drunim loama kako bi ih braa mogla nauiti. Dobar je
dio obrednika napisan svima razumljivim engleskim je-
zikom. Ezoterijske pouke, kao to su lozinke i zakletve,
mogu biti tiskane u obliku ifri koje - uz poneto prou-
avanja - takoer postaju svima razumljive. Tako sve te
nebrojene zabrane nemaju ruge svrhe doli da inicirano-
me obznane tajnu narav nauka Loe. Navedene "tajne" -
kae se novome masonu - "razlikuju te od ostatka zaje-
nice te oznaavaju tvoju vanost pre masonima".22
Masonu se takoer kae kako bi se trebao vjebati u
krjepostima umjerenosti i jakosti, ne kako bi rastao u sve-
tosti, ve kako bi se uinio kadrim uvati tajne masonstva:

"[Po umjerenosti] te se ui izbjegavati prekomjer-


nost, odnosno stjecanje bilo kakvih neurednih ili zlih
navika ije bi te upranjavanje moglo dovesti do ot-
krivanja nekih od dragocjenih tajna to si ih obeao
uvati i nikada ne otkriti, a koje bi te uinilo predme-
tom prijezira i mrnje svih vrlih masona, pa i prima-
teljem kazne koja proizlazi iz tvoje Obveze: rezanja
grkljana, upanja jezika i zakapanja tvoga tijela u pije-
sak morski o oseci, ondje gdje se plima i oseka izmje-
njuju dvaput unutar dvadeset i etiri sata."23

Svaki mason mora stei jakost "kao zatitu i obra-


nu od svakoga nezakonita napada koji bi mogao biti iz-
124
M A S O N S K A T A JN O V IT O S T IO B M A N A

vren nasiljem ili na koji drugi nain, u cilju izvlaenja


od njega onih dragocjenih tajna koje su mu tako sve-
ano povjerene".24 Masonska BibJija masonu kae jo i
ovo: "Pazit e na svoje rijei i svoje dranje kako ni naj-
pronicljiviji stranac ne bi uspio saznati ni otkriti ono to
nije namijenjeno njegovu nasljedovanju." Zanemariva-
nje ove dunosti "postaje gnjusni zloin" (str. 37).
Slobodno se zidarstvo brine i za javni dojam te ma~
sona u vie navrata upuuje da ne kalja ugled organi-
zacije. Masone se tako upuuje da izbjegavaju rasprave
s onima koji se protive toj ustanovi: "Neka te tvoja rev-
nost za ustanovu ne dovede do rasprave s onima koji je,
zbog svoga neznanja, ismijavaju."25 Kada se susretnu s
"neprijateljima masonstva", brau se podsjea kako im
valja prakticirati krjeposti "utljivosti i opreza".26 "Ne
svaajmo se, ne raspravljajmo niti ulazimo u diskusiju
oko te teme protumasonstva", podsjea brau Alphon-
se Cerza. "Obdravajmo diskretnu utnju."27 No, brojni
revni masoni zanemaruju ove poticaje te nadasve agre-
sivno i javno brane Lou.
Glede moguega lanstva, masone se pouava da
budu pozomi pri procjeni potencijalnih novih lanova:

"Ako meu svojim poznamcima sietnete oso-


bu koja eli biti inirana u masonstvo, budite oso-
bito pozomi da je ne potiete, osim ako niste uvjere-
ni kako e se pokoriti naim pravilima... kako bi ast,
slava i reputadja Institudje bili vrsto utemeljeni, a d-
jeli svijet bio uvjeren u njezin pozitivan utjecaj."28

Odravanje tajnosti nauka i praksa slobodnoga zi-


darstva dri se jednom od kijunih masonskih posta-
vaka, bitnim elementom ove Umjetnosti. Pike mason-
sku tajnovitost naziva "neophodnom za masona sva-
koga stupnja".29 Masonska Biblija masone upuuje da
225
M A SO N STV O BEZ M A SK E

kanjavaju uljeze. Taj se izraz "osobito koristi za onoga


koji prislukuje... osobu koja na prikriven nain udi za
tajnama i prednostima slobodnoga zidarstva te je - kada
je se otkrije - valja strogo kazniti" (str. 26).
Naglasak masonstva na tajnosti njegovih uenja i prak-
sa uiva naklonost meu njegovim pripadnicima. Stvari
koje su tajnovite nerijetko se dre privlanijima ili pak vr-
jednijima od onih koje to nisu. No, nakon kratka promi-
ljanja, mason mora priznati kako mu je Loa pruila malo
toga vrijednoga, osobito kada je rije o duhovnim i mo-
ralnini vrijednostima. Jest, primio je tajne lozinke te je ste-
kao neke nove prijatelje, ali nema veega uvida u otajstvo
Boga i boanske istine za kojima slobono zidarstvo tvrdi
da traga. Naprotiv, kranin koji postaje mason biva dove-
den u konfuziju vjerskim relativizmom Loe.
Zahtjev slobodnoga zidarstva za tajnovitou nema
zapravo drugoga cilja doli javnost drati u neznanju
glede njegova vjerskoga nauka. Stavljajui naglasak na
tajnost, Loa se nada kako e svoje pripadnike uvjeriti
da su primili posebna znanja te je njihova dunost za-
drati ih u tajnosti. Kada bi slobodno zidarstvo obzna-
nilo svoje obrede i nauk, njegova tvrdnja kako je rije o
"obinu" bratstvu ozbiljno bi dola u pitanje te bi zamo-
lbe za primanje u lanstvo gotovo presuile.
Kao to smo pokazali u ovome poglavlju, slobodno
zidarstvo svoje pripadnike upuuje u nain ivota oba-
vijen tajnou i mistikom, koji se uvelike razlikuje od
svega to pronalazimo u kranskoj duhovnosti. Ako u
obzir uzmemo polaganje morbidnih zakletava, upozo-
ravanje na uvanje u tajnosti te suoavanje s moguim
obeaenjem zbog povrjede masonske lojalnosti, nije
nikakvo udo to su brojni masoni neskloni dovoditi u
pitanje uenja Loe, a kamoli napustiti slobodno zidar-
stvo. Meutim, Bojom milou sve vie i vie ljudi sva-
ke godine naputa masonstvo.

126
6.

JE LISLOBODNO ZIDARSTVO RELIGIJA?

Nakon to smo prouili razliita masonska uenja i


prakse, moemo sa sigumou ustvrditi kako je slobodno
zidarstvo vjerska ustanova. Mackey to izravno potvruje:

"Svako istinsko slobodno zidarstvo tei k religi-


ji. (...) Pogledajte njegove drevne postavke, uzviene
obrede, duboku simboliku i alegorije - sve to upu-
uje na vjersku doktrinu, nalae obdravanje vjere
te pouava vjerske istine: ta tko bi mogao zanijekati
kako je rije o izrazito vjerskoj Ustanovi?"1

U masonskome obredniku stoji kako je masonstvo


"toliko isprepleteno s religijom te nas obvezuje davati
razumnu ast Boanstvu, to je istodobno i naa du-
nost i naa radost".2 Pa ipak, dok veina amerikih ma-
sona priznaje vjersku narav Loe, upomo nijeu kako je
slobodno zidarstvo religija. Henry Wilson Coil, vrhun-
ski teoretiar suvremenoga masonstva, ovako komenti-
ra tu nedosljednost:

"Neki pokuavaju izbjei ovo pitanje tvrdei kako


slobodno zidarstvo nije religija, ve samo ima vjer-
ska obiljeja, vjerujui - ini se - kako ova jezicna fi-
nesa tvori nekakvu temeljnu razliku. Bilo bi jedna-
ko smisleno rei kako ovjek nema uma, ve je samo
uman, ili pak nema asti, ve je astan. Nerijetko po-
navljana sintagma: 'slobodno zidarstvo nije religi-
ja'... dovedena je u pitanje kao besmislena to - ini
se - doista i jest sluaj."3
127
MASONSTVO BEZ MASKE

Religiju se obino odreuje kao vjerovanje u nadna-


ravnu silu koju valja sluati i astiti kao Stvoritelja sve-
mira, to se iskazuje putem obreda. Da bismo odgovori-
li na pitanje je li slobodno zidarstvo religija ili ne, sami-
mo neka od obiljeja masonstva to smo ib do sada pro-
uili. Slobodno zidarstvo posjeduje vlastite

vjerske doktrine (besmrtnost due; uskrsnue tijela)


obrede koji tumae navedene doktrine (Hiramska
legenda; predavanje pregace)
molitve (uz sluzenje posebnom terminologijom, kao
to je "tako neka bude")
imena i simbole za Boga (Veliki Arhitekt Svemira;
slovo G; Svevidee oko)
imena i simbole za nebo (nebeska loa na visinama;
baldahin u oblacirm)
soteriologiju (istoa ivota i ponaanja potrebni da bi
se prispjelo u nebo)
pogrebne obrede (molitve; polaganje pregae i bagre-
move mladice)
oltar (oprema loe; izlaganje vjerskih spisa; zakletve
koje se tu polau)
saveze (zakletve s uvjetnim samoprokletstvima)
kapelana (asnika plave loe odgovorna za masonski
blagoslov)
odore {pregae; bijele rukavice; nakit; okovratnike; esire)
mjesta sastajanja (loe, to ih se naziva i hramovima)
posvetne obrede loa (molitva; izlijevanje ulja po i-
tavu Sjeveroistonome kutu)
glazbu (orguljaa ili solista koji glazbom prate odree-
ne dijelove obreda)
kalendar (A. L 6006. - "Anno Lucis " - naspram A. D.
2006. - "Anno Domini")
blagdane (svetoga Ivana Krstitelja 24. lipnja; sv. Iva-
na Evanelista 27. prosinca)
128
J E L IS L O B O D N O Z ID A R S T V O R E U G IJA ?

masonske autoritete koji tvrde kako je rije o reli-


giji (knjige to ih preporuaju Velike loe).

U svjetlu ovih obiljeja razmatramo Coilovo pitanje


i zakljuak:

"Pouava li slobodno zidarstvo i ustraje li trajno


na odreenu vjerovanju, naelu i dogmi? Odlikuju li
se sastanci prakticiranjem obreda i ceremonija u koji-
ma i po kojima se njegovo vjerovanje, naelo i dogma
prikazuju mitovima, simbolima i alegorijama? Kada
slobodno zidarstvo ne bi bilo religija, to bi bilo po-
trebno da njome postane? Ba nita; nita ne bi treba-
lo dodati osim poveati ono to je ve tu."4

Na temelju vlastitih obreda, praksa i glasnogovomi-


ka, slobodno je zidarstvo - objektivno govorei - religi-
ja.5 Po rijeima Alberta Pikea: "Svaka je masonska loa
vjerski hram dok njezina uenja tvore vjersku pouku."6
Masonstvo je, zapravo, formalnija i strukturiranija reli-
gija od brojnih organizacija koje sebe nazivlju religija-
ma, ukljuujui i brojne nedenominajske kranske cr-
kve, adventizam sedmoga dana, unitarijanizam, budi-
zam i hinduizam. Slobodno se zidarstvo nadalje smatra
daleko univerzalnijim od brojnih drugih religija. Promi-
slite o sljedeemu pitanju: kada bi ameriki masoni po-
eli slobodno zidarstvo nazivati religijom, to bi mason-
stvu nedostajalo u prilog takve njihove izjave?
Kranima - napose katolicima - masonstvo se ne do-
imlje poput religije. Katolici su naviknuti na sakramental-
nu liturgiju Crkve. Bogotovlje moe ukljuivati glazbu,
pjesmu, propovijedanje, glasno izgovaranje molitava, ta-
mjan i ispovijest vjere. Sto je jo vanije, katoliki je obred
usmjeren na Krista te doivljava svoj vrhunac u lomljenju
kruha. Takva konkretna bogotovlja ne ete nai u Loi.
129
MASONSTVO BEZ MASKE

Unatoc tome, Coil kae kako je razlika izmeu Loe i Cr-


kve pitanje stupnja, a ne vrste: "Neki smatraju kako, bu-
dud da nije tako snana ni visoko formalizirana ili pak do-
gmatizirana religija, poput Rimokatolike Crkve... Loa ne
moe nikako biti religija. (...) Cinjenica to je slobodno zi-
darstvo blaga religija ne znad kako zapravo riije religija/'7
Katolici i ostali krani mogu masonske obrede do-
ivljavati ne kao paralelne ili konkurentske, ve kao po-
dreene i dodatne u odnosu na kranstvo. Takvu dojmu
moe pridonositi i nain na koji se Loa u svojim obredi-
ma slui odlomcima iz Novoga zavjeta. Za masona koji
je kranin, ako Loa i praktidra religiju, ona je slinija
kranstvu no bilo emu drugome. Dakako, masonstvo
se odlomcima iz Novoga zavjeta - uvijek vjeto izbjega-
vajud svako spominjanje lsusa - ne siui kako bi svojim
pripadnicima prenijelo kranske ideje. Ti odlomci slue
kako bi krteni bili zavedeni, misled kako je Loa kr-
anska, dok im istodobno uvjetuje prihvaanje mason-
skoga pogleda na svijet i vjerskoga relativizma. Krani-
nu se neprestano predouje injenica kako se Loa slui
Biblijom te je posveena dvojicih svetih lvana, a koristi se
i kranska terminologija, poput prosvjetljenja i uskrsnua.
Upoznatost kranina koji je pristupio masonstvu s na-
vedenim elementima slabi njegove dvojbe te naposljetku
vodi k tolerandji i prihvaanju masonstva. to due su-
djeluje u masonskim obreima, kranin se sve vie uda-
Ijuje od svoga Uitelja i Gospodina, u pravcu onoga koji
se preruuje u anela svjetla (usp. 2 Kor 11,14).
Albert Pike ne skriva namjeru masonstva glede ob-
manjivanja svojih inicijata:

"Masonstvo, poput svih religija, svih misterija, her-


metizma i alkemije, skriva svoje tajne od svih osim upu-
enika i mudraca, ili izabrardh, te se slui lanim obja-
njertjima i krivim tumaenjima simbola kako bi zavelo
130
JE LISLOBODNO ZIDARSTVO RELIGIJA?

one koji zasluuju jedino biti zavedeni; sakrilo Istinu,


to je ono naziva Svjetlou te ih odvratilo od nje."8

U istome tome djelu Pike posve besramno priznaje


kako se inicijata "namjerno zavodi krivim tumaenjima.
Nakana pritom nije da bi ih on shvatio, ve stekao do-
jam kako ih razumije. Njihovo je istinsko tumaenje pri-
drano za upuenike, knezove masonstva".9
Martin L. Wagner, masonski teoretiar, istraio je kako
se Loa slui elementima kranstva kako bi svoje kran-
ske pripadnike zavela na prihvaanje masonskih uvjere-
nja. Wagner napose komentira masonsku terminologiju:

"Osobite teoloke vjerske ideje, to ih slobod-


no zidarstvo zastupa i kani usaditi drugima, iako
su posve nekranske, izraavaju se pojmovima kr-
anske teologije, ne kako bi se izrazile kranske
ideje ili pokazalo njihovo slaganje s kranskom mi-
sli, ve kako bi im se dalo kranski ton te kako bi
onda uspjenije prevarile, zavele i zaslijepile neofita,
savjesnoga lana i nemasona. (...) Brojni masoni bi-
vaju njima zavedeni te ponu vjerovati kako je slo-
bodno zidarstvo kranska institucija."10

Albert Mackey jednako tako naglasava kako je Loa


vjerska organizadja:

"Iako slobodno zidarstvo nije dogmatska teolo-


gija te je suglasno s primanjem ljudi svih vjeroispo-
vjesti, bilo bi pogrjeno pretpostaviti kako ono samo
nema vlastita vjerovanja. Naprotiv, ono ima vjerova-
nje te strogo provodi pristupanje istome dok je nije-
kanje vjere posve nespojivo s lanstvom u Redu. To
se vjerovanje sastoji od sljedeih dvaju lanaka: pri-
je svega, vjerovanja u Boga, Stvoritelja svega, kojega
131
M A SO N STV O B E Z M A SK E

se kao takva smatra Velikim Arhitektom Svemira, te


potom vjerovanja u vjeni ivot, kojega je sadanji
ivot tek pripravno i probno stanje."11

Pike objanjava kako su sva vjerska naeela koja se na-


laze onkraj osnovne masonske ispovijesti vjere pogrje-
na: "No masonstvo pouava te je u njihovoj istoi ouva-
lo glavna naela stare praiskonske vjere, koja tvore naela
svih religija. Sve to je ikada postojalo, imalo je osnove za
istinu dok je ona redovito bila prekrivena zabludom."12
Vjerovanje slobodnoga zidarstva mogli bismo, nadalje,
ovako formulirati - s obzirom na Apostolsko vjerovanje:

A p o s t o ls k o v j e r o v a n je M a s o n s k o v j e r o v a n je

V je r u je m u B o g a , O c a V je r u je m u B o g a ,
sv em ogu ega, S t v o r ite lja n e b a i z e m lje .
S t v o r ite lja n e b a i z e m lje . V je r u je m u ...
I u I s u s a K r is ta ,
S i n a n je g o v a je d in o g a ,
G o s p o d in a n a s e g a ,
k o ji j e z a e t p o D u h u S v e to m ,
r o e n o d M a r ije D je v ic e ,
m u e n p o d P o n c ije m P ila to m ,
ra sp e t, u m ro i p o k o p a n ;
saao nad pak ao,
t r e i d a n u s k r s n u o o d m r tv ih ;
u zaao na nebesa,
s je d i o d e s n u B o g a O c a
sv e m o g u e g a ;
o d o n u d e d o i s u d iti
iv e i m r tv e .
V je r u je m u D u h a S v e to g a ,
s v e tu C r k v u k a to li k u ,
o p in s tv o s v e tih ,
o p r o t e n je g r ije h a ,
u s k r s n u e tije la ...u s k r s n u e tije la i iv o t
i iv o t v je n i. A m e n . v je n i. A m e n .

132
JE LISLOBODNO ZIDARSTVO RELIGIJA?

Iako se vjerovanje slobodnoga zidarstva u Boga i


uskrsnue poklapa s katolikom vjerom, treba naglasiti
da su za katolike jednako bitne i druge istine vjere sadr-
ane u Vjerovanju, a koje masonstvo ne priznaje. Suklad-
no takvu stajalitu, neke bi dijelove Boje objave valja-
lo prihvatiti dok o drugima smijemo prosuivati sami.13
Papa Pio XI. postavlja sljedee pitanje: "Nisu li te istine
jednako izvjesne, ne treba li jednako u njih vjerovati...?
Nije li ih Bog sve redom objavio?"14
Dok katolika vjera tvori Boju objavu ovjeku, reli-
gija slobodnoga zidarstva jest ovjekov Ijudski odgovor
Bogu. Trebali bismo, u tome smislu, posluati upozore-
nje to ga je sveti Pavao uputio Koloanima: "Pazite da
vas tko ne odvue mudrovanjem i ispraznim zavarava-
njem to se oslanja na predaju ljudsku, na 'poela svije-
ta', a ne na Krista" (Kol 2,8). U Drugoj Ivanovoj posla-
nid (9), pak, jasno stoji: "Tko god pretjera i ne ostane u
nauku Kristovu, nema Boga. Tko ostaje u nauku, ima i
Oca i Sina."
Kao to Mackey navodi u svome djelu An Encyclope~
dia o f Freemasonnj, slobodno je zidarstvo religija, a ta re-
ligija nije kranstvo (str. 619).

133
7 .

SLOBODNO ZIDARSTVOI
BCATOLIKA CRKVA

Katolika se Crkva protivi masonstvu gotovo od sa-


moga roenja modernoga slobodnog zidarstva godine
1717. Poevi od utemeljenja Velike loe Engleske, dva-
naestorica su papa izriito osudili slobodno zidarstvo,
odnosno masonska naela. Te su osude poprimile oblik
konstitudja, enciklika i apostolskih poslanica. Brojna su
oitovanja uslijedila kao reakcija na protucrkvene dje-
latnosti loa Velikoga Orijenta Europe i Latinske Ame-
rike. Ostala su se, pak, bavila eljom masonstva za od-
vajanjem Crkve od drave. Meutim, protivljenje Crkve
masonstvu usredotoilo se prvenstveno na vjerski na-
turalizam i indiferentizam Loe, kao i nemoralnost ma-
sonskib zakletava. U ovome odjeljku donosimo saetak
navedenib oitovanja.

Papinski dekreti
Klement XII.

Papa Klement XII. objavio je 1738. prvu crkvenu osu-


du slobodnoga zidarstva u svojoj konstituciji In eminenti.
Klement je svim vjernicima objavio kako naela slobod-
noga zidarstva, na koja se mason kune na Bibliji, pred-
stavljaju prijetnju kako uenju Crkve, tako i stabilnosti
vlada i drutva: "Ta ista drustva, drube, skuptine, sa-
stanke, sabore ili konventikle Liberi muratori [slobodnih
zidara]... valja osuditi i zabraniti te ih mi ovom konsti-
134
SLOBODNO ZIDAESTVOI KATOLIKA CRKVA

tucijom, vjeno vaeom, osuujemo i zabranjujemo."


U tome istom dokumentu Klement proiruje kaznu au-
tomatskoga izopenja na svakoga vjernika koji pristu-
pi masonstvu ili na bilo koji nain podupire Lou. Ka-
znu je mogao otkloniti jedino vrhovni poglavar Katoli-
ke Crkve u asu smrti izopenoga. Klementove su osu-
de kasnije ponovili jedanaestorica papa, tijekom idue
dvije stotine godina. Masonska Biblija papu Klementa
opisuje rijeima: "nije bilo uljivijega progonitelja ma-
sonstva" (str. 26) dok njegove osude proglaava "sve-
togrdnima i u najveoj mjeri klevetnikima, apsurdni-
ma te posve neistinitima s obzirom na naela i prakse
Reda" (str. 13).

Benedikt XIV.

Cilj konstitucije Benedikta XIV. Providas (1751.) bio


je naglasiti i potvrditi "najozbiljrdju osudu" (gravissima
damna) slobodnoga zidarstva svojega prethodnika, pri-
mjeujui kako ima nekih koji tvrde kako kazna izope-
nja to ju je Klement XII. uveo 1738. vie nije na snazi.
Benedikt je izjavio: "Potvrujemo, naglaavamo, obnav-
ljamo tu konstituciju... ba kao da smo je sami prvi put
objavili, po naoj vlasti te u svoje ime te elimo i nala-
emo da bude trajno vaea i djelatna." Benedikt je po-
novio kako su razlozi zbog kojih Crkva osuuje mason-
stvo njegove doktrinarne i moralne zablude, naglaava-
jui kako slobodno zidarstvo prijeti istoi katolike vje-
re. Papa je odbacio masonske zakletve ustvrdivi kako
se protive zakonima drave i vjere. Benedikt je izjavio
kako e svatko tko se drzne suprotstaviti njegovoj sank-
ciji "biti izloen gnjevu Boga Svemoguega i njegovih
blaenih apostola Petra i Pavla".
135
MASONSTVO BEZ MASKE

Pio VI.

Godine 1775. u svojoj enciklici Inscrutabile Pio VI. pi-


sao je o raznim opasnostima s kojima su suoeni Crkva
i njegov pontifikat. Navedene opasnosti ukljuuju "kri~
vovjerne sljedbe", koje na Boga gledaju kao na "dokona
i nebrina, koji se ne objavljuje ovjeku" te tvrde kako je
"sve sveto i boansko proizvod umova neiskusnih ljudi,
pritisnutih ispraznim strahom od budunosti te zave-
denih izlinom nadom u besmrtnost". Takvi "lani mu~
draci", kae ovaj Papa, "ublauju i skrivaju zlou svo-
jega nauka zavodljivim rijeima i izjavama; na taj nain
privlae i nesretno u zamku hvataju brojne slabe, navo-
dei ih tako na odbacivanje vjere ili pak ozbiljnu polju-
ljanost u njoj". lako Pio VI. u ovoj enciklici izrijekom ne
spominje slobodno zidarstvo, ona je oduvijek shvaana
kao osuda masonstva i njegovih naela.

Pio VI/.

Poslanica Pija VII. Ecclesiam Christi, objavljena 1821.,


potvrdila je osude masonstva i usredotoila se na nov
oblik slobodnoga zidarstva koji se razvijao u Italiji: kar~
bonare. Papa je primijetio kako se ta sljedba sastaje u taj-
nosti, spajajui u svoju drubu Ijude svake vjere te se na
svojim tajnim sastancima i ceremonijalnim dodjeljivanji-
ma stupnjeva slui krivovjernim knjigama i katekizmi-
ma; polae ozbiljne zakletve po kojima se njihove tajne
nikada ne smiju otkriti nepripadnicima; hvasta se svojim
zahtjevima iskazivanja milosra i kijeposti te "svakome
daje veliku slobodu razvijanja - vlastitom pameu i na te-
melju vlastitih zamisli - religije koju e prakticirati nakon
to se uvede ravnoduje spram religije". Papa je karbona-
re optuio za "hinjenje" potovanja prema katolikoj vje-
ri i Isusu Kristu, upozorivi kako su njihove rijei "skli-
136
SLOBODNO ZIDARSTVO IK ATOLIK A CRKVA

skije i od samoga ulja". Pio VII. osudio je karbonare, po-


novno uspostavljajuei kaznu automatskoga izopenja za
sve koji bi se s njima na bilo koji nain povezali.

Leon XII.

Eneiklika pape Leona XII. Quo graviora, izdana 1826.,


zapoinje podsjeeanjem na to kako su njegovi prethodni-
ci shvaeali i poduzeli korake protiv tajnih klika ljudi koji
zlokobno snuju protiv Krista i njegove Crkve. Dodajuei
vlastitu osudu slobodnoga zidarstva, Leon je proglasio
nevaeom "bezbonu i odvratnu zakletvu kojom vezu-
ju one koji bivaju primljeni u te sljedbe, kako nikome ne
bi odavali stvari koje se na te sljedbe odnose".
Razmatrajuei pitanje jesu li nii stupnjevi mason-
stva na neki nain iskljueni iz osude Crkve, Papa je bio
posve jasan:

"Budite sigumi kako nitko ne moe biti lan tih sek-


ta, a da pritom ne bude kriv za najtei neastan in: od-
vratite od svojih uiju rijei onih to ustro izjavljuju
kako moete biti primljer u nie stupnjeve njihovih
sljedba te kako se u tim stupnjevima ne prihvaa nita
to bi se protivilo razumu, nita to bi se protivilo Reli-
giji; kako se ne govori niti ini ita to ne bi bilo Sveto,
Pravo, Neokaljano. Uistinu odvratna zakletva... koja se
mora poloiti ak i na tim niim stupnjevima dovoljna
je da biste shvatili kako je protivno boanskome zako-
nu ukljuiti se u te nie stupnjeve i ostati u njima."

Pio VIII.

U svojoj encikli Traditi humilitati (1829.) Pio VIII. je


potvrdio prethodne osude slobodnoga zidarstva. Uiniv-
i to, Pio VIII. izrazio je aljenje zbog "nebrojenih zablu-
137
MASONSTVO BEZ MASKE

da i pouavanja izopaenih nauka koji - ne vie potaji-


ce i skrovito, ve otvoreno i uljivo, napadaju katoliku
vjeru" (br. 3). Odbacujui zablude vjerskoga indiferentiz-
ma, napisao je kako "medu ta krivovjerja pripada i onaj
gnjusni izum mudraca ovoga doba koji ne priznaju nika-
kve razlike izmeu raznih vjeroispovijesti te misle kako
se vrata vjenoga spasenja otvaraju svima, ma iz koje re-
ligije dolazili" (br. 4). Pio je, glede masonskih Biblija koje
su u ono vrijeme kruile, izdao sljedee upozorenje:

"Moramo se takoder paziti onih koji objavljuju


Bibliju s novim tumaenjima, koja se protive zakoni-
ma Crkve. Oni vjesto izokreu znaenje vlastitim tu-
maenjem. (...) Nadalje, te Biblije esto sadre i izo-
paene dodatke kako bi se postiglo te itatelj upije
njihov smrtonosni otrov umjesto spasonosne vode
spasenja" (br. 5).

Grgur XVI.

Osuda masonskih naela pape Grgura XVI. iz 1832.


usredotoila se na moralizaju religije i indiferentizam
Loe. U svojoj enciklici Mirari vos papa Grgur odluno
odbacuje zlo indiferentizma:

"Ovo se izopaeno miljenje iri posvuda obma-


nom zlih koji tvrde kako je mogue postid vjeno
spasenje due bez ispovijedanja ikakve vjere, sve do-
tle dok se obdrava moral. (...) Uz upozorenje Apo-
stola kako postoji 'jedan Bog, jedna vjera, jedno kr-
tenje', neka se prestrae oni koji podravaju tvrdnju
kako je siguma luka spasenja otvorena ljudima svih
religija. Trebali bi razmotriti svjedoanstvo samoga
Krista da su oni koji nisu s Kristom protiv njega te da
nesretno rasipaju oni koji s njime ne sabiru."
138
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOLIKA CRKVA

Pio IX.

Izmedu 1846. i 1873. blaeni je Pio IX. izdao pet bula


kojima osuuje zablude masonskih naela. U svojoj en-
ciklici iz 1846. Qui pluribus papa Pio masonski je pokret
ocijenio kao "nadasve ogoren i strahovit rat protiv i-
tave katolike zajednice... to su ga potakli ljudi udru-
eni u bezakonit savez" (br. 4). U svojoj osudi ovaj je
Papa naglasio zablude naturalizma i racionalizma. Gle-
de onih to promiu ovakve teorije, Papa je (u Qui pluri-
bus, br. 5) kazao sljedee:

"Ord sebi bez imalo oklijevanja prisvajaju titulu 'fi-


lozofa'. TDre kako bi filozofija, koja se u cijelosti bavi
traganjem za istinom u prirodi, trebala odbaciti istine
to ih se sam Bog, vrhunaravni i milosrdni stvoritelj
prirode, dostojao ljudima objaviti kao poseban dar. (...)
I tako - putem bjelodano smijene i nadasve lane ar-
gumentacije - ovi neprijatelji ne prestaju zazivati mo i
izvrsnost ljudskoga uma; uzdiu ga ponad svete vjere
u Krista te posvemanjom drskou blebeu kako se ta
vjera protivi ljudskome razumu."

Poput svojih prethodnika, Pio IX. je vjernike upozo-


rio na krivovjeme Biblije:

"U njih ukljueni komentari nerijetko sadre izo-


paena tumaenja i tako - odbacivi boansku pre-
daju, nauk crkvenih otaca i autoritet Katolike Cr-
kve - svi redom tumae Gospodinove rijei vlasti-
tom prosudbom, izopaujua na taj nain njihovo
znaenje. Zbog svega toga upadaju u goleme zablu-
de" (br. 14).

Enciklika Pija IX. iz 1853. Inter multiplices, upuena


francuskim biskupima, takoer se bavi osudom slobod-
139
M A SO N STV O B E Z M A SK E

noga zidarstva. Papa podsjea biskupe kako "smrtono-


sni neprijateljj katolike vjere oduvijek vode estok, ali
bezuspjean rat protiv ove Stolice" (br. 7) te ih potie
da "otklone i unite svaki razdor to ga stari neprijatelj
nastoji posijati" (br. 3). Papa je ujedno osudio i pogub-
ne knjige i asopise koji "napadaju temelje vjere te slabe
najsvetije dogme naega vjerovanja" (br. 5).
U svojoj endklici iz 1863. Quanto conficiamur moero-
re Pio IX. ocjenjuje masonsko naelo indiferentizma kao
"vrlo teku zabludu koja je zavela neke katolike koji mi-
sle da je mogue doi do vjenoga spasenja svejednako
ivei u zabludi i udaljivi se od istinske vjere i katoli-
koga zajednitva" (br. 7).
U svojoj endklid iz 1864. Quanta cura papa Pio po-
navlja svoje ranije osude masonskih i drugih tajnih dru-
tava. Ujedno odbacuje i naturalizam, kao bezbono i
apsurdno naelo, koje ljudsko drutvo upuuje na zane-
marivanje religije, odnosno, u najmanjoj mjeri, na nera-
zlikovanje prave vjere od onih krivih.
Komentirajui stanje Katolike Crkve u Italiji, Nje-
makoj i Svicarskoj u svojoj enciklici iz 1873. Etsi multa,
Pio IX. jo jednom snano upozorava vjemike na zablu-
de slobodnoga zidarstva: "Jer od njih je sainjena crkva
Sotonina, koja prikuplja snage, promie svoja naela te
stupa u boj protiv Crkve Kristove" (br. 28). Papa Pio po-
tie Crkvu neka "povrati one koji su se zlosretno pri-
druili ovim sljedbama" te "razotkrije posebice zablu-
du zavedenih, odnosno onih koji sada tvrde kako su d-
ljevi ovih mranih udruga tek drutvena korisnost, na-
predak i postizanje uzajamna dobra" (br. 28,30). Ako je
preostala ikakva sumnja glede stajalita Crkve o ameri-
kome slobodnom zidarstvu, Papa je izjavio kako se "ovi
dekreti ne odnose samo na masonske skupine u Euro-
pi, ve i u Americi, kao i u drugim dijelovima svijeta" (br. 30;
naglasak kurzivom je dodan).
140
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOLIKA CRKVA

Leon XIII.

U svojoj enciklici Etsi nos, izdanoj 1882., papa Leon


XIII. osvre se na stanje u Italiji. Iako izriito ne spominje
slobodno zidarstvo, Papa je kazao kako je Rim oskvrnut
"hramovima" posveenima krivovjerju te opisao pokret
koji eli "iz javnih ustanova izbrisati kranski peat i
znaaj koji su oduvijek, s dobrim razlogom, bili vrhunac
talijanske slave" {br. 3,2).
Svaka je dvojba glede protivljenja Leona XIII. ma-
sonstvu nestala kada je, dvije godine kasnije - 1884. -
objavio Humanum genus. Ova je enciklika u potpuno-
sti posveena osudi masonstva. Ponovivi sve prethod-
ne osude masonstva i masonskih naela, papa Leon svi-
ma zabranjuje pristupanje ovome drutvu ije osnivanje
ocjenjuje "protivnim zakonu i pravu... pogibeljnim nita
manje za kranstvo, koliko i za Dravu" (br. 9).
Osvmuvi se na neprikladnost masonskoga drutva
i njegovih zakletava, Leon XIII. prelazi na zablude na-
turalizma, opisujui ga kao nijekanje "svake dogme vje-
re, odnosno istine koja se ne moe shvatiti putem ljud-
ske inteligencije", onosno odbacivanje "svakoga ui-
telja kojemu valja vjerovati poradi njegova autoriteta"
(br. 12). Ne nijeui stanovita humanitarna djela to ih
je Loa uinila, papa Leon kae kako "masonski savez
ne valja suditi toliko prema onome to je uinio... koli-
ko prema ukupnosti miljenja to ih zastupa" (br. 11). U
skladu s time, Papa je potvrdio dekrete svih svojih pret-
hodnika upuene protiv slobodnoga zidarstva te obja-
vio sljedee upozorenje: "Neka nitko ne pomisli kako
bi se iz bilo kojega razloga mogao pridruiti masonskoj
sljedbi ukoliko svoje katoliko ime i svoje vjeno spa-
senje vrjednuje onoliko koliko bi ih trebao vrjednova-
ti" (br. 31).
141
MASONSTVO BEZ MASKE

Papa Leon spomenuo je slobodno zidarstvo i u svo-


joj poslanici iz 1887. Officio Sanctissimo, u kojoj razmatra
poloaj Crkve u Bavarskoj. Poticui biskupe na oeuvanje
zdrava nauka i pobijanje onih koji mu se protive, Papa
se vraa na borbu Crkve protiv zla naturalizma. Tri go-
dine kasnije, 1890., Leon XIII. izdao je encikliku Dell'alto
dell'Apostolico Seggio, u kojoj razmatra pitanje slobodno-
ga zidarstva u Italiji. Papa i opet upozorava na irenje
masonskih ideja. Uz prethodno obraene teoloke i mo-
ralne probleme, novi zapaeni problemi podrazumije-
vaju namjeru ove sljedbe za ukidanjem vjerske pouke
u kolama te iskljucenjem katolikih, odnosno klerikih
elemenata u cijelosti iz javne uprave. Papa Leon i tom
je prigodom osudio "masonsku sljedbu" kao onu koja
utjece s ciljem "unitavanja vjere Kristove" (br. 11).
U svojoj enciklici Inimica vis, objavljenoj 1892., Leon
XIII. pokuava ojaati protivljenje Crkve slobodnome zi-
darstvu. Strahujui od premale odlunosti Crkve, Papa
upozorava kako "masonska sljedba svakim danom na-
stupa sve odvanije", nastojei Ijude liiti njihove kato-
like vjere, ishodita i izvora najveega blagoslova (br.
3). Leon XIII. izjavio je kako je cilj masonskoga reda
"odbacivanje religije to ju je utemeljio Bog te ravnanje
svih poslova - privatnih kao i javnih - naelima iskljui-
vo naturalizma" (br. 8).
Leon XIII. zakljuuje kako "nije dovoljno samo biti
svjestan lukavtina ove opake sljedbe: valja nam zarati-
ti s njome, rabed upravo ono oruje boanske vjere ko-
jom je neko prevladana pogantina" (br. 9). Papa Leon
je - u svezi s Inimica vis - objavio i zasebnu poslanicu
kojom osuuje slobodno zidarstvo (1892.). Upuena na-
pose talijanskome narodu, Custodi di quella Fede slobod-
no zidarstvo naziva "neumoljivim neprijateljem Krista i
Crkve", U ovoj svojoj poslani Papa veli: "Strgnuli smo
s lica masonstva krinku pod kojom se krilo i razotkri-
142
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOUKA CRKVA

Hga u svoj njegovoj opakoj izoblienosti i kobnu mra-


nu djelovanju" (br. 2), Dok se ova endklika ograniila
na razmatranje alobnih posljedica masonstva u Italiji,
Papa se u njoj svejedno dotaknuo i svekolikih zabluda
Loe: "Sotonska je nakana progonitelja bila kranstvo
zamijeniti naturaiizmom, aenje vjere aenjem razu-
ma, katoliki moral takozvanim neovisnim moralom, a
duhovni napredak onim materijalnim" (br. 4).
Osuda pape Leona iskazana je nadasve jasno: "Ne
zaboravite kako su kranstvo i masonstvo u svojoj biti
nepomirljivi, to znai kako prigrliti jedno znai rasta-
ti se od drugoga" (br. 10). One koji su se slobodnome
zidarstvu pridruili "poradi neke velike nevolje", Papa
upozorava kako se moraju odijeliti od Loe ili pak "osta-
ti odijeljeni od kranskoga zajednitva te izgubiti duu
sada i zauvijek" (br. 11). Papa upozorava i kako "svatko
treba izbjegavati bilo kakvu bliskost ili prijateljevanje s
nekime za koga se sumnja kako pripada masonstvu ili
nekoj od njemu srodnih skupina. (...) Ti Ijudi ele izmi-
riti Krista s Belialom, Crkvu Boju s bezbonom dra-
vom" (br. 15).
Nepune dvije godine kasnije, 1894., Leon XIII. sed-
mi se put obratio slobodnome zidarstvu, u svojoj enci-
klici Praeclara gratulationis publicae. Opisujui masonstvo,
Papa veli ovako: "Pod izlikom zatite ljudskih prava i po-
novne izgradnje drutva, ono napada kranstvo; odba-
cuje objavljeni nauk, odvraa od prakticiranja pobonosti,
boanskih sakramenata i svega to je sveto, proglaavaju-
i to praznovjerjem." Papa Leon ujedno osuuje nain na
koji masonstvo odbacuje Sveto pismo kao plod boansko-
ga nadahnua. U svojim zavinim komentarima o mason-
stvu Papa moli ovako: "Neka Gospodin, po svome milosr-
u, onemogui njihove bezbone nakane; isto tako, neka
svi krani spoznaju i shvate kako sramotni jaram slobod-
noga zidarstva valja zbaciti jednom zauvijek."
143
MASONSTVO BEZ MASKE

Pio X.

Enklika sv. Pija X. Vehementer nos (1906.) bavi se pri-


je svega francuskim zakonom o odjeljivanju Crkve od dr-
ave. Iako izriito ne spominje slobodno zidarstvo, Papa
govori o "bezbonim sljedbama" iji je cilj "dekatolicizi-
rati (raskatoliiti) Francusku" (br. 16). Nepunih godinu
dana kasnije, 1907., papa Pio ponovno se obraa francu-
skome narodu u vezi s odjeljivanjem Crkve i drave - u
svojoj enciklici Unefois encore. U tome bekstu papa Pio spo-
minje "masonske kcmgrese", napose meu onim skupina-
ma koje su zaratile s Crkvom, nastojei "pod svaku cijenu
iskorijeniti" kransku vjeru iz srca vjemika (br. 4).

Pio XI.

Godine 1924. Pio XI. potvrdio je "osudu Udruga" (to


ju je objavio njegov prethodnik Pio X.), u svojoj enciklid
Maximam gravissimamque. Uputivi je francuskim biskupi-
ma, Pio XI. u ovoj endkli spominje udruge koje zastupa-
ju "osjeaje ili ideale neprijateljske, odnosno strane Bogu i
vjeri" te jasno kae: "Sve to je osudio Pio X., osuujemo
i mi" (br. 17). lako se usredotouje prvenstveno na laike
biskupijske udruge te odnose izmeu Crkve i drave, ova
enciklika predstavlja ujedno i osudu masonskih naoela.

Zavrni homentar

Protumasonska oitovanja tolikih papa bjelodano ot-


krivaju kako je Crkva osjetila prijetnju to joj predstavlja
slobodno zidarstvo. Rijetke su teme o kojima se Crkva
toliko esto oitovala.1 Masonski su pokreti diljem Eu-
rope javno izazivali nauk Crkve i pokuavali potkopati
njezin autoritet. Masonstvo je u SAD-u tijekom prve po-
Iovice dvadesetoga stoljea javno ocitovalo sline protu-
144
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOOKA CRKVA

katolike stavove. Na temelju gore navedenih dekreta


jasno proizlazi kako se protivljenje Crkve masonstvu -
kako u Ameriri, tako i u drugim dijelovima svijeta - te-
melji prvenstveno na prijetnji to je ono predstavija za
katoliku vjeru i moral. Ta prijetnja - primijetio je Pio IX.
- ne postoji samo u Europi, ve i u Americi te drugim di-
jelovima svijeta. Povjesniar VVilliam VVhalen u svome
izvjeu Odboru amerikih biskupa za pastoralna istra-
ivanja i praksu takoer iznosi ovu primjedbu:

"Oni koji tvrde kako Crkva svoju osudu zapravo


usmjerava k loama Velikoga Orijenta moraju pret-
postaviti kako Vatikan ne zna kako je slobodno zidar-
stvo engleskoga podrijetla te kako je njegovo lanstvo
u najveoj mjeri s engleskoga govornog podruja. Od
procijenjenih 6 milijuna lanova u najrazliitijim tipo-
vima masonskih loa diljem svijeta, oko 4 milijuna
ivi u SAD-u, 750.000 u Ujedinjenome Kraljevstvu,
250.0(X) u Kanadi te 400.000 u Australiji i Novome Ze-
landu. Moglo bi se reri kako devet od 10 masona ivi
u zemljama engleskoga govornog podruja."2

Kanonsko pravo i suvremena


crkvena osuda masonstva
Stalno i jasno doktrinarno i moralno protivljenje Cr-
kve Loi svoj je odraz nalo i u odredbama crkvenoga
(kanonskoga) prava. U ovomu poglavlju promotrit emo
te odredbe, kao i suvremenu crkvenu osudu masonstva.

Zakonid kanonskoga prava iz 1917. i 1983.

Crkveni Zakonik kanonskoga prava iz 1917. (Co-


dex Iuris Canonid) objavljen je 27. svibnja 1917. te je stu-
145
MASONSTVO BEZ MASKE

pio na snagu 19. svibnja 1918. Kodeks iz 1917. donio je


osude i kazne koje su bile plodom gotovo dva stoljea
papinskih oitovanja. Kanon 2335 potvruje automat-
sku ekskomunikaciju (izopenje) katolika koji pristupe
slobodnome zidarstvu, to je prethodno prvi obznanio
Klement XII.:

"Tko se upie u neku masonsku sljedbu ili pak


neko drugo slieno drutvo koje rovari protiv Crkve
neka snosi kaznu ekskomunikacije (izopenja), na
temelju odluke Apostolske Stolice."

Kanon 2336 predvia dodatne kazne za klerike ili re-


dovnike koji pripadaju slobodnome zidarstvu. One po~
drazumijevaju liavanje slube za klerike, odnosno gu-
bitak aktivnoga i pasivnoga redovnikog zavjeta. Osta-
li se kanoni takoer odnose na katolike koji se priklju-
e masonstvu: zabranjuje im se kranski ukop (c. 1240
1,1); pravo na sklapanje kranskoga braka (c. 1065
1); sposobnost ulaenja u pravovaljani novicijat (c. 542
1); pravo na punovaljani upis u neku pobonu udru-
gu vjernika-laika (c. 693 1) te pravo na primanje prava
skrbi (c. 1453 1).
U skladu s kanonom 2335, katolici trebaju udovolji-
ti dvama zahtjevima kako bi dolo do njihove automat-
ske ekskomunikacije (izopenja): prije svega, trebaju se
upisati u neku masonsku organizaciju te ta organizaci-
ja treba biti posveena ometanju interesa Crkve. Prvi je
zahtjev lako ustanoviti, bilo nabavljanjem dokumenta o
lanstvu od loe, bilo pak dokazivanjem djelatna sudje-
lovanja u njoj osobe o kojoj je rije. No, budui da su
amerike loe dvadesetoga stoljea u manjoj mjeri ome-
tale interese Crkve negoli one europske, brojni su se pi-
tali bi li ovome drugom zahtjevu bilo udovoljeno s obzi-
rom na amerike masone.
146
S L O B O D N O Z ID A R S T V O IK A T O L I K A C R K V A

Ovo je pitanje postalo jo aktualnije nakon Drugoga


vatikanskog sabora (1962.-1965). Nakon Sabora dolo je
do obnove dijaloga s nekranskim religijama. Dok se
Sabor izravno nije bavio slobodnim zidarstvom, bisku-
pi Engleske, Francuske i Skandinavije stali su razmatra-
ti primjenu kanona 2335 na masone openito. Jedan po-
moni biskup iz Francuske i jedan talijanski sveenik ra-
spravljali su s Velikim loama svojih zemalja. Neki su
stekli dojam kako bi svaki biskup imao pravo odredi-
ti djeluje li odreena loa protivno interesima Crkve ili
pak ne te u skladu s time donijeti odluku o eventualnoj
ekskomunikaciji (izopenju).
U to je vrijeme Crkva ujedno revidirala Zakonik ka-
nonskoga prava iz 1917. (revidirani e zakonik napo-
sljetku postati Zakonik kanonskoga prava iz 1983. - tre-
nutano vrijedei zakonik Crkve). U tome novom Zako-
niku isputeni su dosadanji kanoni 2335 i 2336. To je
izazvalo jo veu pomutnju meu nekim biskupima gle-
de toga ostaje li ekskomunikacija (izopenje) za one koji
pristupe masonstvu iz kanona 2335 na snazi ili pak Cr-
kva mijenja svoj stoljetni stav o slobodnome zidarstvu.
Da bi pojasnio situaciju, kardinal Franjo Seper, tada-
nji prefekt Kongregacije za nauk vjere, napisao je po-
slanicu kardinalu Johnu Krolu iz Philadelphije. U tome
pismu od 19. srpnja 1974. stoji kako je (1) Sveta Stolica
od biskupa u vie navrata traila informacije o aktual-
nim masonskim djelatnostima usmjerenima protiv Cr-
kve; (2) ne e biti novoga zakona o toj stvari, u iekiva-
nju revizije kodeksa koja je u to vrijeme upravo bila u ti-
jeku; (3) sve kaznene kanone protiv pristupanja mason-
stvu valja strogo primjenjivati te se (4) ponavlja izriita
zabrana pristupanja masonstvu za klerike, redovnitvo
i pripadnike svjetovnih instituta.
lako je kardinal Seper jo jednom potvrdio crkvenu
zabranu pristupanja masonstvu, neki su biskupi njego-
147
M A SO N STV O B E Z M A SK E

vu poslanicu protumaili kao naznaku kako mjesni or-


dinarij treba provesti istragu kojom e utvrditi rovari Ii
neka masonska loa u njegovoj biskupiji protiv Crkve ili
pak ne. Ako bi se utvrdilo kako odreena loa ne rova-
ri protiv Crkve, neki su biskupi zakljuili kako se eksko-
munikacija iz kanona 2335 u tome sluaju ne bi primje-
njivala. Pismo kardinala Sepera nije sadravalo metodo-
logiju za takvo utvrivanje stvari. Sto je jo vanije, u
njegovoj se poslanici ne spominju doktriname i moral-
ne primjedbe Crkve slobodnome zidarstvu, poradi vjer-
skoga indiferentizma, sinkretizma te neprikladnih za-
kletava. Radi toga su brqni katolici izmeu 1974. i 1981.
u dobroj vjeri pristupili masonstvu, nerijetko nakon to
su se posavjetovali sa svojim mjesnim biskupima ilj nji-
hovim zastupnicima.
Kako je nastavljena revizija Zakonika kanonskoga
prava, Njemaka je biskupska konferencija poduzela
prvo temeljno preispitivanje slobodnoga zidarstva na-
kon Drugoga vatikanskog sabora. Od 1974. do 1980. nje-
maki su se katoliki biskupi upustili u opsean dijalog
s Ujedinjenim Velikim Ioama Njemake. Njemaka je
biskupska konferencija biskupima koji su u njemu su-
djelovali dodijelila sljedea tri zadatka: (1) utvrditi je li u
slobodnome zidarstvu dolo do kakvih promjena, (2) is-
pitati je li pripadnost Katolikoj Crkvi spojiva s pripad-
nou slobodnome zidarstvu te (3) pripraviti drutvo uz
pomo sredstava javnoga priopivanja ukoliko bi odgo-
vor na prva dva pitanja bio potvrdan.
Nakon est godina prouavanja masonskih obreda i
doktrina biskupi su jednoglasno zakljuili kako se nisu
promijenila ni naela slobodnoga zidarstva ni njegovo
samoodreenje. Iako su zabiljeeni humanitarni inte-
resi slobodnoga zidarstva i njegov dobrotvorni rad, ra-
zlike izmeu katolika i masona na podruju vjerskoga
nauka bile su jednako goleme kao i uvijek. Izvjee bi-
148
SLOBODNO ZIDARSTVOIK ATOLIK A CRKVA

skupa potvrdilo je kako je "istodobna pripadnost Ka-


tolikoj Crkvi i slobodnome zidarstvu nemogua".3 U
prilog svome zakljuku biskupi su naveli dvanaest po-
druja masonskoga nauka koji su nepomirljivi s katoli-
kom vjerom:4

1. Masonski svjetonazor. Masoni promiu slobodu


od dogmatskoga prianjanja bilo kojemu nizu
objavljenih istina.
2. Masonsko poimanje istine. Masoni nijeu mogu-
nost objektivne istine.
3. Masonsko poimanje religije. Masonsko uenje za-
stupa gledite kako sve religije ravnopravno tra-
gaju za istinom o Apsolutnome.
4. Masonsko poimanje Boga. Masonsko deistiko po-
imanje Boga iskljuuje svako osobno poznavanje
boanstva.
5. Masonsko poimanje Boga i Objave. Deistiko poi-
manje Boga iskljuuje mogunost Boje samoo-
bjave ovjeanstvu.
6. Masonska snoljivost. Masoni promiu naelo sno-
ljivosti glede ideja. Takvo naelo ne samo to
ugroava stav katolianstva, koji ide za objektiv-
nom istinom, vee i ne uvaava nauiteljsku slu-
bu Crkve.
7. Masonski obredi. Obredi prvih triju masonskih
stupnjeva oituju jasna sakramentalna obiljeja,
ukazujui na to kako oni koji u njima sudjeluju
prolaze znaajnu preobrazbu.
8. Mogunost usavrenja ovjeanstva. Masonski
obredi za eilj imaju usavrenje ovjeanstva. Ma-
sonstvo tvrdi kako nudi sve potrebno za posti-
zanje toga dlja. U tome smislu opravdanje osobe
po Kristovu djelu otkupljenja nema udjela u na-
stojanju oko usavrenja.
149
MASONSTVO BEZ MASKE

9. Masonska duhovnost. Masonstvo polae apsolutna


prava na ivot svojih pripadnika. Istinsko je pri-
anjanje uz kransku vjeru tako ugroeno prvot-
nom lojalnou to ga zahtijeva masonski red.
10. Podjele unutar masonstva. Slobodno se zidarstvo
sastoji od loa s razliitim poimanjima kran-
skoga nauka. No, ak i loe koje se sastoje od kr-
ana nastoje kranstvo prilagoditi masonsko-
me pogledu na svijet.
11. Masoni i Katolika Crkva. ak ni loe koje rado
prihvaaju pripadnike Crkve nisu spojive s kato-
likim naukom.
12. Masoni i protestanti. Na sastanku protestantskih
Crkava odranu 1973. utvreno je kako prote-
stanti mogu odluiti hoe li biti pripadnici slo-
bodnoga zidarstva. No, upozoreno je kako ak
i oni krani koji se za to odlue ne smiju zane-
mariti nunost milosti za opravdanje osobe pred
Bogom.

Za vrijeme dok su njemaki biskupi prouavali slo-


bodno zidarstvo nastavljena je revizija Zakonika kanon-
skoga prava iz 1917. Godine 1977. predloen je kanon
kao zamjena kanona 2335. Glasio je ovako:

"Tko se upie u drutvo koje rovari protiv Cr-


kve, neka se kazni pravednom kaznom; tko pak ta~
kvo drutvo promie ili vodi, neka se kazni zabra-
nom bogosluja."

Ova nova formuLacija izriito ne odreuje ekskomuni-


kaciju (izopenje), iako "pravedna kazna", odnosno "in-
terdikt" mogu imati jednake posljedice. Predloeni kanon
jednako tako izriito ne spominje masone, to je jo vie
povealo pomutnju glede statusa katolikih masona.
150
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOLIKA CRKVA

Kako bi razjasnio to pitanje, kardinal eper je 17. ve-


ljae 1981. objavio jo jednu izjavu Kongregadje za nauk
vjere. Kardinal je priznao kako je njegovo pismo od 19.
srpnja 1974. dalo povoda "pogrjenim i tendencioznim
tumaenjima" te je jasno kazao kako (1) njegovo izvomo
pismo ni u emu ne mijenja valjanost postojeega kano-
na 2335, (2) navedene kanonske kazne nisu ni u kojem
sluaju opozvane te (3) je samo podsjeao na opa nae-
la tumaenja to ih mjesni biskup treba primijeniti kod
rjeavanja pojedinanih sluajeva, to ne znai da je bi-
skupska konferendja odjednom nadlena donositi opd
sud o naravi masonskih drutava na nain kojim bi se
odstupalo od prethodno izreenih norma.5
Unato pojanjenjima kardinala Sepera te potpori cr-
kvenoga nauka, rasprava o statusu katolika koji su pri-
stupili masonstvu nastavljena je. U listopadu 1981. sa-
stao se odbor odgovoran za objavljivanje novoga Zako-
nika kanonskoga prava kako bi razmotrio treba li u nje-
ga ukljuiti izriitu osudu slobodnoga zidarstva ili pak
ne. Rezultatom glasovanja 31 :1 3 uz 15 suzdranih od-
bor je odluio kako u kanonu ne e izridto spominjati
masone. Umjesto toga je pitanje ekskomunikacije (izop-
enja) preputeno odluci mjesnih crkvenih vlasti.
Odluka se odbora temeljila na uvjerenju kako je ra-
zliita narav masonskih loa diljem svijeta. Odbor se,
meutim, pri tome usredotoio samo na subverzivnu
narav loa (koja varira), a ne na vjerske zablude to ih
loe promiu (to vrijedi za sve loe i u emu nema va-
rijacije). Unato stoljea uenja Crkve o nespojivosti slo-
bodnoga zidarstva s katolikom vjerom, odbor - za to
nema isprike - nije ispravno shvatio tu doktrinarnu i
moralnu nespojivost u donoenju svojih odluka o za-
mjeni kanona 2335.
Zakonik kanonskoga prava iz 1983. smanjio je broj pri-
jestupa radi kojih se primjenjuje ekskomunikadja (izop-
151
M A SO N STV O B E Z M A SK E

enje) s trideset i sedam na sedam. Uklartjanje izriite ek-


skomunikacije (izopenja) za katolike koji pristupe mason-
stvu u tome se smislu nije temeljilo na novome shvaanju
slobodnoga zidarstva, ve na obnovljenu naglasku na vra-
anju onih koji su se grijehom odijelili od Crkve natrag u
stado. Kao to emo vidjeti, navedene revizije nadalje nisu
znaale ni kako katolici koji pristupe masonstvu vie ne e
biti podloni kazni ekskomunikacije (izopenja) zbog nji-
hove pripadnosti slobodnome zidarstvu.
Predloeni kanon objavljen je u sijenju 1983. te je u
studenome postao kanon 1374. jo uvijek pravosnano-
ga Zakonika kanonskoga prava iz 1983. godine. Odmah
po njegovu objavljivanju nastavljene su dvojbe glede nje-
gova znaenja i nakane. Primjerice, on predvia kazne
samo za ona drutva koja rovare, odnosno kuju zavjere
protiv Crkve. U svjetlu povijesnoga protivljenja Crkve
masonstvu na temelju vjere i morala kovanje zavjere pro-
tiv Crkve moglo bi bez ikakva problema podrazumijeva-
ti irenje kriva nauka, koji moe duhovno nakoditi la-
novima Crkve. No, kanon ne sadri posebne upute glede
ovoga pitanja. Nadalje, pravedna se kazna i zabrana bo-
gosluja (interdikt) - iako naruavaju zajednitvo katoli-
ka s Crkvom - razlikuju od automatske ekskomunikacije
(izopenja), pridrane Svetoj Stolici.

Izjava o masonskim drutvima

Zbog izmjena novoga Zakonika kanonskoga pra-


va glede masona, Kongregacija za nauk vjere objavila
je svoju "Izjavu o masonskim drutvima" 26. studeno-
ga 1983. - dan prije no to je novi Zakonik postao pravo-
snaan. Ovaj dokument, to ga je potpisao kardinal Jo-
seph Ratzinger (sadanji papa Benedikt XVI.), a odobrio
papa Ivan Pavao H., izjavljuje kako su masonska naela
nepomirljiva s naukom Crkve te kako je katolicima pri-
152
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOLIKA CRKVA

panost slobodnome zidarstvu i dalje zabranjena. U do~


kumentu nadalje stoji kako se katolici koji pristupe ma-
sonskim udrugama nalaze u stanju teskoga grijeha te ne
mogu primati eubaristiju.
Izjava potom pojanjava kako je injenica to novi
Zakonik izriito ne spominje masone uzrokovana nae-
lima koja su rukovodila reviziju prava. Ponavlja se kako
mjesni biskup ne posjeduje autoritet da donosi sud o
masonskoj loi protivno izjavi Kongregacije. Evo cjelo-
vita teksta ove izjave:

"Postavljeno je pitanje je li dolo do ikakve pro-


mjene u odluci Crkve koja se odnosi na masonska
drutva budui da ib novi Zakonik kanonskoga pra-
va izriito ne spominje, za razliku od prethodnoga.
Ova je sveta Kongregacija u poloaju odgovori-
ti kako je navedena injenica uzrokovana uredni-
kim kriterijem koji je uvaavan i kod drugih druta-
va koja jednako tako nisu spomenuta, budui da pri-
padaju irim kategorijama.
Stoga negativni sud Crkve glede masonskih dru-
tava ostaje nepromijenjen budui da se njibova na-
ela oduvijek smatraju nepomirljivima s naukom
Crkve te je stoga lanstvo u njima i dalje zabranje-
no. Vjemici koji pristupe masonskim drutvima na-
laze se u stanju tekoga grijeha te ne mogu prima-
ti svetu priest. Nije u nadlenosti mjesnih crkvenih
vlasti donositi sud o naravi masonskih organizacija
koji bi podrazumijevao odstupanje od gore navede-
ne odluke, u skladu s Izjavom ove svete Kongregaci-
je objavljenom 17. veljae 1981. (usp. AAS 73 [1981.]
str. 240-241).
Vrhovni sveenik Ivan Pavao II. na audijendji ni-
epotpisanome kardinalu predstojniku odobrio je
153
MASONSTVO BEZ MASKE

ovu Izjavu, prihvaenu na redovitoj sjednici Kon-


gregacije, i naredio da se objelodani.
U Rimu, iz sjedita Kongregadje za nauk vjere,
26. studenoga 1983."

To je najnovije uenje Crkve glede lanstva katoiika


u slobodnome zidarstvu. Ono potvruje stoljeima staro
protivljenje Crkve masonstvu na temelju vjere i morala.
Ova izjava (sukladno naravi Kongregacije za nauk vje-
re) nema za dlj tumaenje kanonskoga prava, ve izrie
jasan moralni i doktrinami sud glede lanstva katolika
u slobodnome zidarstvu, to ga je izrekla Kongregadja
u ijoj je kompetendji promicati i uvati cjelovitost kato-
like vjere i morala (koji je ujedno i napisao budud papa
Katolike Crkve). Katolici se stoga moraju pridravati
ove izjave kako bi ostali u zajednitvu s Crkvom.
Iako, dakle, ta izjava ne donosi izravno tumaenje
Zakonika kanonskoga prava iz 1983., pojasnjenje u njoj
dano kako se katolici koji pristupe masonstvu - objektiv-
no govorei - time nalaze u stanju tekoga grijeha, kato-
like pripadnike masonstva izlae itavu nizu kanonskih
kazna, ukljuujud i one u sklau s kanonom 1374. Pri-
mjerice, katolik koji je lan masonstva i koji je svjestan
kako je Crkva autoritativno njegovu pripanost slobod-
nome zidarstvu ocijenila kao teki grijeh ne smije pristu-
piti svetoj priesti (kanon 916). Rije je o zabrani koja vri-
jedi za sve koji se nalaze u tekome grijehu jer bi u pro-
tivnomu podnili svetogrdnu priest. Takav katolik pri-
padnik masonstva, koji je svjestan svojega tekog grijeha,
mora primiti oprotenje u sakramentalnoj ispovijedi, pri-
je no to ponovno smije primiti svetu priest, ukoliko za
to ne postoji znaajan razlog ili pak nema moguosti za
ispovijed (kanon 916). Da bi ispovijed bila valjana, takav
se katolik mora odred pripanosti masonstvu.
154
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOLIKA CRKVA

Budui da je pripadnost slobodnome zidarstvu iz-


vanjsko, javno stanje, katoliku koji pripada masonstvu
pastiri Crkve mogu odbiti prieivanje jer tvrdokomo
ustraje na pripadnosti masonstvu (kanon 915). Takvoj
bi osobi jednako tako bilo zabranjeno primiti bolesniko
pomazanje (kanon 1007), kao i uskraen crkveni spro-
vod, ukoliko bi iz navedenoga mogla proizii javna sa-
blazan (kanon 1184 1 3).
Katolici koji su pripadnici masonstva podloni su
ovim sankcijama samo ukoliko tvrdokomo ustraju u
svome grijehu. Tvrdokomo ustrajavanje znai kako ta-
kav katolik svjesno zanemaruje upozorenja svoga u-
pnika ili nekoga drugog predstavnika crkvenih vlasti
da prekine svoju pripadnost masonstvu. To je ~ primje-
rice - bio sluaj u biskupiji Lincoln, drava Nebraska,
gdje je biskup Fabian Bruskewitz ekskomunicirao ka-
tolike koji pripadaju masonstvu, no tek nakon to ih je
upozorio na nespojivost njihove pripadnosti masonstvu
s katolikom vjerom, kao i nakon odreena vremensko-
ga razdoblja u kojemu su imali priliku odluiti hoe li
nastaviti svoju pripadnost slobodnome zidarstvu.
Nadalje, ukoliko katolik pripadnik masonstva ne
ustraje svjesno u svome stanju, sve kanonske kazne koje
bi se inae primijenile (kanon 1312 1) bivaju ublaene
ili ak i posve uklonjene. Primjerice, ako neki katolik koji
pripada masonstvu uope ne bi bio upoznat s injenicom
kako se Crkva protivi slobodnome zidarstvu, ne bi bio
podloan kazni (kanon 1323, 2). Ako je pak katolik koji
pripada masonstvu upoznat sa stavom Crkve o slobod-
nome zidarstvu, upozoren na nj te i dalje nastavi svoje
lanstvo u masonstvu, primjenjuju se kanonske kazne.
Kanon 1364, koji nalae automatsku ekskomunikaci-
ju (izopenje) za otpadnike od vjere, krivovjerce i raskol-
nike, primjenjuje se i na katolike koji pripadaju mason-
stvu. Kanon 751 ovako odreuje navedene pojmove:
155
MASONSTVO BEZ MASKE

"Krivovjerjem se naziva upomo nijekanje, posli-


je krtenja, neke istine koju treba da se vjeruje bo-
anskom i katolikom vjerom ili upomo sumnjanje
u nju; otpad je potpuno odbacivanje kranske vjere;
raskol je uskraivanje podlonosti vrhovnome sve-
eniku ili zajednitva s lanovima Crkve koji su mu
podloni."

Krivovjerje, otpadnitvo i raskol teki su prijestupi


protiv objavljene istine i crkvenoga zajednitva. Kada bi
katolik koji pripada masonstvu prihvatio teologiju Loe
(indiferentizam, sinkretizam), postao bi krivovjerac. Osim
toga, kada bi ustrajno i odluno odbijao priznati autoritet
pape glede prijeenja svoje pripadnosti masonstvu, mo-
gao bi se nai i u raskolu. Navedeni prijestupi automatski
iskljuuju katolika koji pripada masonstvu iz Crkve. No,
da bi se to ostvarilo, kao to to vrijedi i za dmge kanone,
katolik koji pripada masonstvu morao bi djelovati svje-
sno, uz puno znanje, odlunost i ustrajnost, Veina kato-
lika koji su pripadnici masonstva vjerojatno ne ispunja
ove uvjete (iako ih, po mome osobnom iskustvu, prilian
broj katolika Lanova masonstva doista i ispunja). Nave-
dena ralamba pokazuje kako su katolici koji pripadaju
masonstvu podloni itavu nizu kanonskih kazna, uklju-
ujud ekskomunikadju (izopenje), ak i kada se ne sma-
tra kako njihove loe "rovare (kuju urotu) protiv Crkve".
VVilliam VVhalen, kojega je Odbor za pastoralna istraiva-
nja i praksu angairao za pomo u crkvenome prouava-
nju slobodnoga zidarstva, komentira ovako:

"Ako 'kovanje urote protiv Crkve' pokuamo ui-


niti iskljuivim kriterijem doputanja ili pak zabra-
njivanja lanstva, zapravo kaemo kako nam nije
staio do naravi neke organizadje, odnosno onoga
to nauava. Tada bismo katolidma trebali dopustiti
156
SLOBODNO ZIDARSTVOIKATOLIK A CRKVA

lanstvo u organizacijama spiritista, teozofa i okul-


tista - sve dok navedene skupine ne kuju urotu pro-
tiv Crkve. No, povijesni stav Crkve ne temelji se pr-
venstveno na tome jesu li masonske loe neprijatelj-
ski nastrojene ili neutralne prema Crkvi. ve na na-
elima za koja se Loa zauzima."6

Katolik koji pripada masonstvu iz ove rasprave o


kanonskome pravu Crkve i slobodnome zidarstvu tre-
ba izluiti dvije bitne toke. Prva je ta da je protivljenje
Crkve slobodnome zidarstvu na temelju vjere i mora-
la jasno i posve razvidno. Katolici koji pristupe mason-
stvu nalaze se u stanju tekoga grijeha te ne mogu pri-
mati svetu priest. To je najtetnija posljedica pristupa-
nja katolika masonstvu. "Zaista, zaista, kaem vam: ako
ne jedete tijela Sina ovjejega i ne pijete krvi njegove,
nemate ivota u sebi!" (Iv 6,53; usp. 1 Kor 11,27). Katoli-
ci koji pripadaju masonstvu, a koji i dalje primaju euha-
ristiju, prkosei tako izjavi Crkve, ine svetogre i tako
pogoravaju svoje ionako teko duhovno stanje. "Stoga
tko god jede kruh ili pije au Gospodnju nedostojno,
bit e krivac tijela i krvi Gospodnje" (1 Kor 11,27).
Druga se toka sastoji u tome to postoji bitna razli-
ka izmeu moralnoga zakona i kanonskoga prava. To je
vano za one katolike pripadnike masonstva koji svo-
je daljnje sudjelovanje u slobodnome zidarstvu oprav-
davaju na temelju vieznanosti to su ih pronali u ka-
nonskome pravu, a da se pritom uope ne bave doktri-
namim i moralnim zabranama Crkve s obzirom na pri-
padnost masonstvu. Moralni je zakon nepromjenjiv, jer
nam ga je dao Bog. Kanonsko se pravo, meutim - iako
utemeljeno na boanskome i moralnome zakonu - ipak
mijenja kako bi se prilagodilo Ijudskim prilikama. Ono
nastoji tumaiti boanski zakon u svjetlu povijesnoga
trenutka. Zakonik iz 1983. predstavlja odlian primjer
157
MASONSTVO BEZ MASKE

ove promjene, znaajnim smanjenjem broja prijestupa


koji dovode do ekskomunikacije.
Navedenu je razliku naglasio Odbor biskupa Sje-
dinjenih Amerikih Drava za pastoralna istraivanja i
praksu u svome povjerljivu izvjeu o slobodnome zi-
darstvu. Izvjee se temelji na prouavanju slobodnoga
zidarstva nakon stupanja na snagu Zakonika kanonsko-
ga prava iz 1983. Dio izvjea glasi:

"Ovdje je rije o razlikovanju kaznenoga prava i


morala. (...) Crkva ne kanjava sve to je nemoral-
no. Jednako tako iz injenice kako kazneni zakon ne
ukljuuje neki grijeh ili se ovaj u njemu ne spominje
(ili je neto u svezi s tim izmijenjeno), ne valja zaklju-
ivati kako ga se smije initi. Jasan je primjer za to
pobaaj. Cak i kada pobaaj ne bi za sobom povlaio
ekskomunikaciju (izopenje), i dalje bi bilo pogrje-
no uiniti ga. Slino tome, ak i kada se ekskomuni-
kacija (izopenje) vie ne bi vezivala uz pristupanje
organizaciji koja rovari protiv Crkve, i dalje bi bilo
pogrjeno pristupiti jednoj takvoj organizaciji."7

Biskupi su SAD-a zakljudli kako naela i temeljni


obredi amerikoga masonstva podrazumijevaju natura-
listiku religiju te kako je sudjelovanje u njemu nespo-
jivo s kranskom vjerom i praksom. Stoga je - iako ka-
nonske kazne ovise o odgovarajuim injenicama i okol-
nostima - za katolika moralno pogrjeno pristupiti slo-
bodnome zidarstvu jer su njegova naela nepomirljiva s
naelima katolike vjere.
Katolika Crkva nije jedina crkva koja se protivi Loi.
VVhalenovo izvjee amerikim biskupima sadri popis:

"Ostale skupine koje se protive pripadnosti Loi


ukljuuju brojne ogranke luteranstva, Kransku re-
158
SLOBODNO ZIDARSTVOIK ATOLIK A CRKVA

formiranti crkvu, veinu pentekostalaca, Crkvu Na-


zareanina, adventiste sedmoga dana, crkve Sve-
tosti, kvekere, Ujedinjenu brau u Kristu, menoni-
te, slobodne metodiste, Crkvu brae, Boje skupti-
ne, veslijanace, redovne baptiste, Vojsku spasa, kao
i znaajne manjine u takvim crkvama glavne stru-
je kao to je Episkopalna. Jehovini svjedoci i Crkva
Isusa Krista svetaca posljednjih dana [mormoni] ta-
koer se protive slobodnome zidarstvu/'8

Jedan je anglikanski sveenik, koji se kasnije obratio


na katolianstvo, to najbolje saeo u svojoj izvrsnoj knji-
zi o slobodnome zidarstvu Darkness Visible: "Ni jedna Cr-
kva koja je ozbiljno ispitala vjerski nauk i implikacije slo-
bodnoga zidarstva nije ga propustila ujedno i osuditi."9

159
8.

MASONSKA UROTA

Uvod
Sadraj, obredi i praksa masonstva pokazuju kako je
slobodno zidarstvo religija te kako ga je Crkva s pravom
osudila, budud da su uenja masonstva nespojiva s kr-
anskom vjerom i moralom. No, ova knjiga ne bi bila
potpuna, a da se ne dotaknemo utjecaja to ga mason-
ska ideologija ima na nae drutvo. Slobodno se zidar-
stvo nesmiljeno bori kako bi uklonilo kranska uvje-
renja na kojima je Amerika utemeljena te ih zamijeni-
lo svojim relativistikim pogledom na svijet.1 Masonski
pokret nastoji ukinuti organizirani javni prijevoz djece
u katolike kole, bori se protiv mogunosti vjeronau-
ka u javnim kolama te se opire svim oblicima vjersko-
ga izriaja u javnim kolama. Masonstvo vodi kampa-
nje kako bi zaprijeilo saveznu, dravnu i mjesnu pot-
poru privatnim kolama. Povijest jasno pokazuje kako
je dlj slobodnoga zidarstva oduvijek bio dekristijanizi-
rati nae drutvo.

Tradicionalno poimanje religije i kranstva


Za vrijeme rasprava na Ustavnoj konvendji autori
predloka shvatili su pojam religija kao onaj koji znai
nau dunost prema Stvoritelju i nain na koji je ispu-
njavamo. Autori su predloka eljeli potaknuti tu du-
nost. U tu je svrhu dodan Prvi amandman Ustava SAD-a.
Poznat pod nazivom "klauzula utemeljenja", on dijelom
160
M A SO N SK A U ROTA

glasi ovako: "Kongres ne e donositi zakone glede us-


postave neke religije niti prijeiti slobodno praktidranje
iste." Od 1789. pa sve do 40-ih godina 20. stoljea nad-
onalna je potpora religiji openito, a kranstvu napose,
itekako dobro dokumentirana.
O d utemeljitelji btjeli su da ova klauzula onemogu-
d saveznu vladu u uspostavi jedinstvene religije i uvo-
enju zakonske obveze njezina prakticiranja. No, oni su
se istodobno sloili i kako je religija iznimno vana za
ameriko drutvo te kako vlada beba zatititi pravo lju-
di na njezino slobodno prakticiranje. tovie, zapisnik
rasprave u parlamentu jasno pokazuje kako vlada nije
btjela tititi one koji nisu ispovijedali nikakvu religiju,
gledajui na njih u negativnu svjetlu. Podsjeam kako
Ustav SAD-a zavrava sljedeim rijeima: "Donesen na
konvenciji... dana 17. rujna Ljeta Gospodnjega tisuu se-
damsto osamdeset i sedmoga" (naglasak kurzivom je
dodan).
Savezno je zakonodavstvo nastavilo dlj klauzule
utemeljenja koji se sastojao u poticanju religije u ame-
rikome ivotu. Tako su, primjerice, dijelovi teritorijal-
noga zemljita to ib je vlada prodavala bili pridrani za
kole i vjerske svrbe. Zakonom od 1. lipnja 1796. uree-
no je odobrenje kreditiranja zemljita Drutvu ujedinje-
ne brae za irenje evanelja meu poganima. tovie,
nacionalna politika vezana uz kreditiranje kupnje ze-
mljita u obrazovne svrhe izmeu 1820. i 1865. nije po-
stavljala nikakva ogranienja na sudjelovanje privatnih
ili vjerskih kola. Vlada je ujedno sklopila ugovore sa
kolama koje su pripadale pojedinim vjeroispovijestima
za obrazovanje Indijanaca te dodijelila sredstva katoli-
kim, episkopalnim, moravskim, prezbiterijalnim, ved-
skim evangelikim i reformiranim episkopalnim misij-
skim kolama.
161
MASONSTVO BEZ MASKE

Vrhovni je sud u svojim prvim oitovanjima SAD


ocijenio kao kransku naciju. U sluaju Vidal protiv Gi-
rardovih krvnika (1844.) sud je o kranstvu izjavio kako
se "priznaju njegovo boansko podrijetlo i istinitost te
ga se ne smije zlonamjerno i otvoreno klevetati ni bo-
gohuliti jer bi se time uznemirili vjernici i nanijela te-
ta javnosti".
U sluaju Crkva Presvetoga Trojstva protiv SAD-a (1892.)
Vrhovni je sud naglasio kako je Amerika vjerska nacija.
Sud je nadalje citirao miljenje to ga je kancelar Kent, vr-
hovni sudac Vrhovnoga suda New Yorka, iznio u slua-
ju narod protiv Rugglesa: "Kranski smo narod te je moral
nae zemlje duboko ukorijenjen u kranstvu."
Mormonska crkva protiv SAD-a (1889.) - ovaj se slu-
aj bavio pitanjem poligamije. Nakon to je poligamiju
proglasio "mrljom nae uljudbe", visoki je sud nastavio
rijeima kako je ona "protivna duhu kranstva i uljud-
bi to ju je kranstvo stvorilo u zapadnome svijetru".
U sluaju Bradfield protiv Robertsa (1899.) sud je utvrdio
kako Ustav vladi omoguava sklapati ugovore s tvrt-
kama povezanima s Katolikom Crkvom, koje se bave
pruanjem socijalne skrbi. U sluaju Pierce protiv Drube
sestara (1925.) sud je neustavnim proglasio zakon dra-
ve Oregon po kojemu se od sve djece u toj dravi zahti-
jevalo pohaanje javnih kola.
Godine 1865. sudac Vrhovnoga suda Joseph Story,
strunjak za ustavni zakon, ija su djela izvrila znaa-
jan utjecaj na ameriko zakonodavstvo i poetke sud-
stva, iznio je sljedei komentar:

"Nemogue je onima koji vjeruju u istinitost kr-


anstva kao Boje objave dvojiti kako je posebna
dunost vlade snaiti ga i jaati meu svim svojim
graanima i podanicima. To je neto posve drugo od
prava na osobnu prosudbu u pitanjima vjere, kao i
162
MASONSKA UROTA

slobode javnoga bogotovlja u skladu s naputcima


vlastite savjesti."2

Sve prethodno predstavlja zavidan povijesni zapis


gledanja amerikih vlasti na kranstvo i njegovu ulo-
gu u amerikome ivotu - prije utjecaja slobodnoga zi-
darstva.

Masonski pokret za potpunu sekularizaciju


Jednako kao to je vlada nastojala poduprijeti kr-
anska naela u amerikome drutvu, slobodno se zi-
darstvo borilo za potpunu sekularizaciju. Masonstvo
Skotskoga obreda bilo je posebno glasno u svojim nasto-
janjima oko dekristijanizacije. Tako je 1915. godine izni-
jet prijedlog po kojemu bi maturanti amerikih javnih
kola imali "prednost pri zapoljavanju u javnim slu-
bama". Godine 1920. Vrhovno je vijee kotskoga obre-
da razvilo sveobuhvatan obrazovni plan koji je zahtije-
vao slanje sve djece u javne kole odreeni broj godina.
Plan je Skotskoga obreda zagovarao uspostavu nacio-
nalnoga ministarstva javnoga obrazovanja te preporu-
io paljiv odabir nastavnika i udbenika kako bi se is-
kljuila "sektaka propaganda". Godine 1922. i Vrhov-
no vijee kotskoga obreda i Carsko vijee reda Shrine
uspjeno su lobirali oko usvajanja zakona kojim su ka-
tolike i druge upne kole u dravi Oregon stavljene
izvan zakona. Taj je zakon neustavnim proglasio Vrhov-
ni sud SAD-a koji je bio izvan masonskoga nadzora, od-
lukom u sluaju Pierce iz 1925.
Slobodno je zidarstvo idua dva i pol desetljea
otvoreno nastavilo provoditi svoj plan sekularizacije
Amerike. kotski obred masonstva, koji je meu svoje
lanstvo ubrajao brojne suce Vrhovnoga suda, amerike
163
MASONSTVO BEZ MASKE

predsjednike i ostale visoke vladine dunosnike, pred-


njaio je u tim nastojanjima. Masonski je glas u korist
izbacivanja vjere iz javnoga ivota prodirao prije sve-
ga preko glasila New Age (Novo doba), asopisa to ga
je objavljivao kotski obred June jurisdikcije. (Godine
1990. Skotski je obred naziv svoga asopisa promijenio
u Scotiish Rite Journal, kako bi izbjegao neeljeno poisto-
vjeivanje s ideologijom New Agea.)
Casopis Nezu Age snano je promicao masonski cilj
koji se sastojao u nametanju drutvu novih gledita. Al-
bert Pike, otac masonstva kotskoga obreda, tvrdio je
sljedee: "Zadaa je masonstva pouavati sve istine, a
ne samo onu moralnu, ve jednako tako politiku i filo-
zofsku, pa i vjersku istinu."3 Pred vise od stoljea papa
Leon XIII. prepoznao je kako je cilj masonstva "prodri-
jeti u sve okolnosti drutvenoga ivota te postati gospo-
darom i nadzirateljem svega".4
Nezu Age jednako tako nije krio ni masonsku anti-
patiju prema Katolikoj Crkvi.5 Provodei svoj cilj de~
kristijanizacije drutva, spominje "podmuklu silu vati-
kanske Crkve-drave". Jednako tako tvrdi kako je ka-
tolianstvo, a ne komunizam Oi socijalizam, stvama pri-
jetnja drutvu te kako katolici trebaju odbaciti protude-
mokratske doktrine svoje Crkve. Katolika prisutnost u
Parlamentarnome odboru za obrazovanje nije sprijeila
napore masonstva u pravcu nacionalizacije obrazovanja
i stjecanja dominacije nad umovima amerike djece. Go-
dine 1935. osmero od petnaestero lanova ovoga odbo-
ra bili su katolici.
Tridesetih godina prologa stoljea slobodno je ziar-
stvo pojaalo svoja nastojanja oko izbacivanja vjere iz jav-
ne sfere. Poevi od 1935. pa sve do sredine 40-ih ma-
sonski asopis Nezv Age provodio je sveobuhvatnu kam-
panju protiv vladine potpore ustanovama koje su pri-
padale pojedinim crkvama. Od svibnja 1935. do prosin-
164
M A SO N SK A U RO TA

ca 1946. Nezv Age je objavio trmaest lanaka u kojima


se protivi dravnoj potpori prijevozu i drugim vrsta-
ma potpore jeci koja pohaaju katolike i druge u-
pne kole. New Age je takoer izmeu 1940. i 1948. obja-
vio devet lanaka u kojima oituje protivljenje mason-
stva religiji u javnim kolama, ukljuujui molitvu i ita-
nje Biblije. Kampanja Skotskoga obreda protiv religije u
kolama ukljuila je i protivljenje vremenu previenu
za vjerski odgoj jece. New Age je izmeu 1941. i 1946.
objavio sedamnaest lanaka u kojima izraava svoje ne-
slaganje s mogunou vjeronauka u javnim kolama.
Slobodno je ziarstvo nadalje zapoelo javno name-
tati svoje tumaenje ustavne klauzule utemeljenja. Cilj
je bio postii da suci Vrhovnoga suda ovu klauzulu tu-
mae u skladu s masonskim gleditem. U tu je svrhu
predsjenik Franklin D. Roosevelt, i sam utecajan ma-
son, u svojoj poruci Kongresu 6. sijenja 1937. rekao:
"Zivotna potreba nije izmjena naega temeljnog zako-
na, ve njegovo sve prosvjetljenije shvaanje." Razumi-
je se kako je "prosvijetljeno shvaanje" podrazumijevalo
shvaanje u skladu s masonskim naelima. Predsjednik
Roosevelt iznio je ovu primjedbu pripremajui se meu
lanove Vrhovnoga sua ubaciti to vie masona. Su-
dac Robert H. Jackson, jo jedan gorljivi slobodni ziar,
napisao je takoer kako su Ustav i njegovi amandmani
"onakvi kakvima ih proglase suci". Masonstvo je preko
suda pojaalo svoje djelovanje kako bi potpuno odijelilo
Crkvu od drutva.
U stuenome 1935. Neiu A geje objavio komentar koji
se protivi potpori privatnim katolikim kolama. U nje-
mu se iznosi argument kako je taj masonski stav podu-
prt odreenim izjavama to ih je James Madison iznio u
svome "Ponesku i prosvjedu". U travnju 1937. Elmer
Rogers, urednik New Agea, pojavio se kao svjedok pred
Parlamentamim odborom za obrazovanje. Rogers je
165
M A SO N STV O BEZ M A SK E

progovorio protiv zakonodavstva koje bi odobrilo save-


zna sredstva za obrazovanje, govorei kako se Bratstvo
boji da bi neka sredstva mogla pripasti katolikim ko-
lama. U prilog masonskome stajalitu Rogers se takoer
pozvao na Madisonov "Podnesak i prosvjed".
Rogers je nadalje naveo etiri odluke Vrhovnoga
suda koje su - po njegovu miljenju - dravnu pomo
ustanovama vezanima uz pojedine denominacije pro-
glasile neustavnom. Navedeni su sluajevi bili: Watson
protiv Jonesa, Davis protiv Beasona, Reynolds protiv SAD-a
te Reuben Quick Bear protiv Leuppa. U travnju 1940. Nezv
Age je objavio jo jedan uvodnik: "Nastupila su ud-
na vremena", u kojemu su se ponovno usprotivili svim
vjerskim nastojanjima, pozivajui se pritom kako na
Madisonov "Podnesak i prosvjed", tako i na Jeffersonov
Prijedlog zakona za uspostavljanje vjerske slobode. Te
se iste godine masonstvo estoko suprotstavilo prijed-
logu Kongresa kojim bi se saveznim dravama dopu-
stilo djeci iz upnih kola osigurati zdravstvenu i soci-
jalnu skrb, knjige, materijal za itanje, odnosno mogu-
nost prijevoza, koji su inae dostupni djeci koja pohaa-
ju javne kole.
Apel masonstva na ove vlasti bio je slabaan poku-
aj opravdavanja vlastitih protuvjerskih gledita. I Ma-
disonov "Ponesak i prosvjed" (1785.), i Jeffersonov Pri-
jedlog zakona za uspostavljanje vjerske slobode (1786.),
odnosili su se iskljuivo na vjersku slobodu u dravi Vi-
rginiji te su bili napisani nekoliko godina prije prijedlo-
ga i usvajanja klauzule utemeljenja. Stovise, ni jedan od
ovih dvaju dokumenata nije razmatran u sklopu raspra-
va na Ustavnoj konvendji niti ih je ikada spomenuo ije-
dan od voa Kongresa za vrijeme izradbe nacrta klau-
zule utemeljenja.
Sluajevi Reynolds i Beason bave se bigamijom i po-
ligamijom. Odluke Vrhovnoga suda koje se protive na-
166
M A SO N SK A U ROTA

vedenim praksama pokazuju jedino kako postoje ustav-


na ogranienja slobodna prakticiranja religije. Sluajevi
Reynolds i Beason snano podupiru kransko, a ne svje-
tovno poimanje braka. Reynolds je religijn odredio kao
"nau dunost prema Stvoritelju". Sluaj Watson bavio
se imovinskim pravima vjerskih drutava te je sud pre-
sudio kako nema jurisdikcije nad pitanjima crkvene ste-
ge. Sluaj Reuben Quick Bear, koji je utvrdio kako su jav-
ne donacije za obrazovanje Indijanaca prihvatljive, jed-
nako se tako nije ticao ove stvari.
Kako se kampanja masonstva za izbacivanje vjere iz
amerikih kola zahuktavala, vlada je nastavila zagova-
rati javnu potporu privatnim vjerskim interesima. To je
masonstvo izravno suoilo s dva problematina pred-
loena zakona. Prvi je bio Prilagoeni zakon o ronici-
ma iz 1944., odnosno Prijedlog zakona o pravima voj-
nika, kojima su osigurane brojne povlastice za vetera-
ne, ukljuujui novac koji se mogao koristiti za plaanje
kola vezanih uz pojedine vjerske denominacije. Mason-
stvo je bilo zgroeno. Iako je americko slobodno zidar-
stvo redovito javno oitovalo svoje domoljublje, Skot-
ski se obred estoko borio protiv pomoi pripadnicima
oruanih snaga. Bilo je to masonsko licemjerje u najgo-
remu obliku. No, Prijedlog zakona o pravima vojnika
svejedno je stekao jednodunu potporu kako Parlamen-
ta, tako i Senata te je u lipnju 1944. postao vaeim za-
konom.
Drugi prijedlog zakona protiv kojega se masonstvo
estoko borilo bio je Mead-Aikenov prijedlog zakona
kojim se predlagalo savezno financiranje upnih kola.
Prije sastavljanja ovoga prijedloga zakona Parlamentar-
ni je odbor za obrazovanje u prosincu 1944. preporuio
osiguravanje saveznih sredstava za privatne vie ko-
le i sveuilita. U sijenju 1945. Nadonalno je udrue-
nje za obrazovanje - organizacija blisko povezana s ma-
167
MASONSTVO BEZ MASKE

sonskim Skotskim obredom - poduprla zakon kojim je


osigurano financiranje javnoga obrazovanja no nije bilo
ni rijei o onome privatnom. Taj je prijedlog zakona (S
181) u naelu podupro demokratski senator Lister Hill
iz Alabame, mason.
Elmer Rogers, urednik asopisa New Age, smatrao je
kako Hillov prijedlog nije otiao dovoljno daleko. Dana
31. sijenja 1945. Rogers se pojavio pred Odborom Sena-
ta za obrazovanje i rad kako bi se usprotivio prijedlogu
zakona S 181 tvrdei kako taj zakon ne prijei u dostat-
noj mjeri da savezne povlastice zavrse u upnim kola-
ma. Rogers je ak spomenuo odredene dijelove encikli-
ke pape Leona XIII. Humanum genus, pokuavajui pri-
kazati kako su uenja Katolike Crkve nespojiva s Usta-
vom SAD-a.
Ubrzo nakon ovih sasluanja senator James Mead
(D~NY) i George Aiken (R-VT) uveli su prijedlog za-
kona o obrazovanju S 717 - poznat kao Mead-Aikenov
prijedlog zakona kojim se izriito prua potpora u-
pnim kolama. Slobodno je zidarstvo ovu novu mjeru
smatralo pogibeljnom. Rogers je - u lanku objavljenu
u Scottish Rite News Bulletinu 5. travnja 1945. - napisao
kako "namjera [toga prijedloga zakona] u vezi s osigu-
ravanjem javnih sredstava denominacijskim kolama
prezire naela iznijeta u Madisonovu Podnesku iz 1784.
kao i ista ta naela to ih je kasnije potvrdio Thomas Jef-
ferson u svome Zakonu o vjerskoj slobodi u sklopu za-
konodavstva drave Virginija, a da se i ne spominje zlo
to su ga denominacijske kole poduprte javnim sred-
stvima donijele ovjeku".
Sudac Vrhovnoga suda Hugo L. Black-jo jedan mo-
an mason kotskoga obreda - jednako se tako usproti-
vio Mead-Aikenovu prijedlogu zakona. ak je uputio
pisma brai Hillu i Rogersu, izraavajui svoju zabrinu-
tost kako su navedeni zakoni u pripravi suprotni nae-
168
MASONSKA UROTA

lima slobodnoga zidarstva te je upitao je li Vrhovno vi-


jee Skotskoga obreda zauzelo stav protiv savezne pot-
pore obrazovanju.6 Slicno je pismo uputio i A. B. An-
drewsu, visokome masonskom dunosniku u hramu
Skotskoga obreda u Birminghamu, drava Alabama.7
Sudac Black ujedno je svoju masonsku subrau podsje-
tio na pet naela obrazovanja to ih zastupa Vrhovno vi-
jee Skotskoga obreda. Prvo naelo zahtijeva da ame-
rike javne kole budu "nepristrane, nedenominacijske,
uinkovite, demokratske, za svu djecu svih ljudi". Peto
naelo zahtijeva "potpuno odjeljivanje Crkve i drave te
protivljenje svakome pokuaju prisvajanja javnih sred-
stava - bila ona savezna, dravna ili pak lokalna - izrav-
no ili neizravno, za podupiranje denominacijskih ili pri-
vatnih ustanova".8 Budui da je bio redovni sudac Vr-
hovnoga suda, Blackova pisma upuena Hillu, Roger-
su i Andrewsu glede predloenoga zakonodavstva nisu
bila drugo doli krenje pravne etike.
Dana 4. svibnja 1945. Rogers je ponovno svjedo-
io pred Odborom Senata za obrazovanje i rad u ime
Velikoga zapovjednika Skotskoga obreda, kao i u svo-
je osobno ime. Rogers je proitao izjavu Velikoga zapo-
vjednika u kojoj ovaj prigovara kako e "denominacij-
ske kole, meu nejavnim kolama, postati glavni ui-
vateiji savezne pomoi. Takvo bi stanje u konanici uni-
tilo ne samo slobodnu i neovisnu narav naih javnih
kola, ve bi ujedno u naemu nacionalnom ivotu us-
postavilo meusobnu ovisnost drave i Crkve". Rogers
je ponovno izjavio kako pomo denominacijskim ko-
lama kri riaela Madisonova "Podneska i prosvjeda",
Jeffersonova Zakona o vjerskoj slobodi te ishoda sluaja
Quick Bear. Nastavljajui svoju uljivu kritiku vjersko-
ga obrazovanja, Rogers je ak pokuao dokazati kako
obrazovanje u katolikim kolama dovodi do kriminal-
na ponaanja.
169
MASONSTVO BEZ MASKE

Dana 12. prosinca 1945. Kongres je odluio prijedlog


zakona staviti na raspravu, ali je tijekom 1946. i 1947. i da-
lje obraivao navedena pitanja. No, nikakav zakon o sa-
veznoj pomod obrazovanju nije donesen sve do stupanja
na snagu Zakona o osnovnomu i srednjem obrazovanju iz
1965. Ovaj je zakon djed iz upnih kola zarjekao puno
uivanje povlastica omoguenih djeci iz javnih kola.
Vano je primijetiti kako za vrijeme sasluanja o po-
moi upnim kolama ni jedan lan Senata, kao ni Od-
bora Senata za obrazovanje i rad, ni u jednome trenutku
nije spomenuo eventualnu neustavnost savezne potpo-
re privatnim kolama. Uestalo pozivanje masonstva na
Madisonov "Podnesak i prosvjed" te Jeffersonov Zakon
o vjerskoj slobodi bilo je uzaludno. Umjesto toga, povi-
jesni zapisi pokazuju vladinu potporu upnome obra-
zovanju, kao i moralnim i vjerskim postavkama kran-
stva u cjelini. inilo se kako e u bliskoj budunosti vla-
da donijeti zakon kojim e osigurati saveznu potporu
crkvenim kolama. Ako je eljelo pobijediti, slobodno je
zidarstvo trebalo masonsku intervenciju.

Masonski prodor u Vrhovni sud


Na poetku svoga drugog mandata predsjednik Ro-
osevelt zapoeo je Vrhovni sud ispunjati masonima.
U razoblju izmeu 1937. i 1944. Roosevelt je imeno-
vao devet sudaca, od kojih su estorica bili masoni, dok
su preostala trojica takoer bila pobomici masonsko-
ga svjetonazora. U razdoblju izmeu 1945. i 1953. Ro-
oseveltov je nasljednik, predsjednik Harry S. Truman,
jo jedan mason 33. stupnja, imenovao etiri suca, sve
redom masone. Stoga su od trinaest sudaca Vrhovno-
ga suda imenovanih u tome razdoblju od strane mason-
skih predsjednika, deset bili slobodni zidari. Idua dva
170
M A SO N SK A U RO TA

imenovanja, koja je izvrio predsjednik Eisenhower, ta-


koer su se odnosila na masone.
Poevi od imenovanja predsjednika Roosevelta go-
dine 1941. pa sve do prvih godina mandata predsjednika
Nixona (1971.) slobodni su zidari dominirali Vrhovnim
sudom. Te su godine oznaile razdoblje revoludonamo-
ga liberalizma i protukranskoga raspoloenja u ameri-
kome drutvu. Masonska je dominacija sudovima izgle-
dala ovako: 1941.-1946. pet naprama etiri; 1946.-1949
sedam naprama dva; 1949.-1955. osam naprama jedan;
1956.-1957. sedam naprama dva; 1957.-1958. est napra-
ma tri; 1958.-1962, sedam naprama dva; 1962.-1969. est
naprama tri te 1969.-1971. etiri naprama pet.
Ne udi kako su etiri masona, to su ih kao suce Vr-
hovnoga suda imenovali Roosevelt i Truman, zagovara-
li plan masonskoga prodora u sudstvo. Bili su to Hugo
L. Black, James F. Bymes, Sherman Minton i Robert H.
Jackson.9 Sudac je Jackson ak priznao kako su on i osta-
li koji su dijelili Rooseveltovo poimanje Ustava uspjeli
u svojim naporima oblikovanja demokracije u Americi
imenovanjem "naprednih" sudaca.10
Cilj je slobodnoga zidarstva bio dovesti klauzulu
utemeljenja do visokoga suda, kako bi o njoj sudili oni
koji su dijelili jednaku masonsku ifilozofiju potpuna od-
vajanja Crkve od drave. Masoni su u tome i uspjeli. Po-
evi od ove odluke u sluaju Everson 1947. te narednih
etvrt stoljea, Vrhovni se sud usredotocio na sluajeve
vezaneuz klauzulu utemeljenja. Zahvaljujuinovootkri-
venu oduevljenju takvim sluajevima, sud je sustavno
naruavao kranske temelje amerike vlasti. Sud kojim
su dominirali masoni preuzeo je pravnu doktrinu stare
decis - koja dri kako pravno naelo uspostavljeno jed-
nom pravnom presudom valja potovati kod sljedee -
i tako je odmicao nepovratan proces izbacivanja vjere iz
javnoga ivota.
171
MASONSTVO b e z m a sk e

masonska djelatnost
E v erso n -
meu sudstvom
U sluaju Everson protiv Odbora za obrazovanje 1947.
godine Statut je drave New Jersey omoguavao grad-
skim vlastima povrat novea roditeljima to su ga uloili
u prijevoz svoje djeee u sve kole, ukljuujui i one kato
like. Budui da je Statut omoguavao povlastiee svim
graanima koji su pohaali privatne ili javne kole, Vr-
hovni je sud ustvrdio kako je ovaj program u skladu s
Ustavom. Meutim, sudac Hugo Black je - utvrujud
veinsko miljenje - ovako iznio masonsko tumaenje
klauzule utemeljenja: "Prvi je amandman podigao zid
izmeu Crkve i kole. Taj zid mora ostati visok i nepro
bojan. Ne moemo dopustiti ni najmanje krenje."
Kao to smo ve spomenuli, ni Madisonov "Podne-
sak i prosvjed" ni Jeffersonov Zakon o vjerskoj slobo-
di nikada se nisu spominjali ni na Ustavnoj konvend-
ji ni na drugim raspravama Parlamenta i Senata, kada
se stvarala klauzula utemeljenja. Thomas Jefferson bio
je u Francuskoj kada je Kongres raspravljao o Prvome
amandmanu i usvojio ga dok James Madison nije uspio
postid usvajanje ni jedne od svojih predloenih formu-
lacija klauzule. Virginija je bila posljednja drava koja je
usvojila ustavne amandmane te su predstavnid njezina
zakonodavstva izjavili kako klauzula utemeljenja omo-
guuje koritenje novca prikupljena porezom za podu-
piranje religije, odnosno njezinih propovjednika. Blac-
kovo nastojanje oko blokiranja vladine mogunosti po-
dupiranja i tienja svih oblika religije zapravo se proti-
vi Madisonovu "Podnesku i prosvjedu" - istome onom
dokumentu to ga je Black pokusao citirati u svoju ko-
rist. U njemu Madison pie: "Pravedna e vlada... naj-
bolje stei potporu tienjem svakoga graanina u ui-
172
M A SO N SK A UROTA

vanju njegove religije na isti onaj ravnopravni nain na


koji titi i njegovu osobu te imovinu/'
Suprotno misljenje suca Jacksona ilo je u prilog no-
vomu tumaenja klauzule utemeljenja od strane vedne
(svih sedam masona bili su jednoglasni u svome tuma-
enju Prvoga amandmana), ali se strogo dralo tvrdnje
kako je Statut drave New Jersey, kojim se omoguuje
povrat trokova za prijevoz djece u upne kole, neusta-
van. Jackson, mason 33. stupnja, u odluci u sluaju Ever-
son napisao je kako drava "ne moe troiti sredstva
kako bi religiju osigurala od skepticizma" te kako bi na-
vedeni trokovi bili jednaki "nagraivanju pobonosti"
te primanju naknade za "prianjanje uz neko odreeno
vjerovanje".
No, u zasebnomu negativnu miljenju to ga je na-
pisao sudac Rutledge, a kojemu su se pridruili i suci
Jackson, Burton i Frankfurter, sud je masonsko shvaa-
nje klauzule utemeljenja podigao na novu razinu. Ru-
tledge, takoer mason, ustvrdio je kako graani koji ele
vjersku pouku u sprezi sa svjetovnim obrazovanjem ne
trebaju uivati jednaku ustavnu zatitu kao oni kojima
je drae svjetovno obrazovanje bez ikakva spomena vr-
hovnoga bia. "Nalik na slobodu svetoga Pavla," napi-
sao je Rutledge u vezi sa sluajem Everson protiv Odbo-
ra za obrazovanje, "vjerska sloboda treba biti kupljena za
visoku cijenu. Za one koji je uivaju u potpunosti, ustra-
jud na vjerskome odgoju svoje djece u sprezi sa svjetov-
nim obrazovanjem, ta je djena, u skladu s naim Usta-
vom, via negoli za druge." U tome je smislu sudac Ru~
tledge osigurao ustavnu zatitu onima koji ne ispovije-
daju nikakvu vjeru na raun onih koji vjeru ispovijeda-
ju, iako autori nacrta izvornoga Ustava nisu klauzulom
utemeljenja eljeli pruiti povlastice nevjemidma.
Vednsko negativno miljenje u sluaju Everson zago-
vara zatitu nevjemika u skladu s klauzulom utemelje-
173
M A SO N STV O B E Z M A SK E

nja. Povijest je pokazala kako je nakana klauzule uteme-


ljenja bila zatititi i poduprijeti one koji priznaju posto-
janje vrhovnoga bia i vjeruju kako prema njemu ima-
ju odreenu dunost. U "Podnesku i prosvjedu" Ma-
dison je priznao kako je jedna od prvih odanosti upra-
vo ona prema Bogu: "Prije no to se nekoga moe sma-
trati pripadnikom uljuena drutva, treba ga se smatra-
ti podanikom Upravitelja Svemira." Madison se ujed-
no snano protivio slobodnome zidarstvu. Argumenti
sluaja Everson za odjeljivanje Crkve od drave, to ih je
prvo zagovaralo slobodno zidarstvo Skotskoga obreda,
a naposljetku usvojili masonski suci, postali su drav-
nim zakonom. Oni koji nisu ispovijedali vjeru u Boga -
na koje su autori nacrta izvomoga Ustava gledali s ne-
odobravanjem - stekli su nova prava u skladu s Usta-
vom SAD-a.

E v erso n o v i masonski sljedbenici


Od sluaja Everson zid koji dijeli Crkvu od drave
neizmjemo se poveao. U sluaju McCollum protiv Od-
bora za obrazovanje (1948.), to ga je Vrhovni sud preu-
zeo svega godinu dana nakon sluaja Everson, sud je ne-
ustavnim proglasio zakon drave Illinois kojim se do-
puta osiguravanje slobodna vremena za vjersku pou-
ku u javnim kolama - jo jedno pravilo u skladu s filo-
zofijom masonstva Skotskoga obreda. Sluaj McCollum
izazvao je snanu kritiku amerikih katolikih biskupa
koji su kazali kako je ovaj vid svjetovnosti "najsmrto-
nosnija prijetnja naemu kranskom i amerikom nai-
nu ivljenja" te kako uspostavljanje politike "ravnodu-
ja spram religije" predstavlja "posvemanje iskrivljava-
nje povijesti i prava".11
174
MASONSKA UROTA

Visoki je sud oborio i ustavni zakon drave Mary~


land, kojim se od dravnih dunosnika trailo ispovi-
jedanje vjere u Boga (Torcaso protiv VVatkinsa, 1961.); za~
branio preporuku Senatskoga odbora drave New York
po kojoj se u razredima upuivala molitva "Svemogue-
mu Bogu" (Engel protiv Vitalea, 1962.); neustavnim pro-
glasio dravni zakon kojim se zahtijevalo da se svakoga
dana na pocetku nastave u javnim kolama naglas pro-
ita deset redaka iz Biblije (kolska oblast Albington pro-
tiv Schempa, 1963.); zabranio odobravanje pomoi viim
kolama iji su nastavni programi obuhvaali vjersku
pouku i vjebe te u kojima su povjerenikim odborima
dominirali klerid (Odbor javnih radova protiv Lige Hora-
cea Manna, 1966.); ustvrdio kako militantna protucrkve-
na kolska skupina ima pravo dovesti u pitanje ustav-
nost odobravanja saveznih sredstava denominadjskim
kolama (Flast protiv Cohena, 1967.) te zabranio osigu-
ravanje javnih sredstava za plae nastavnika u upnim
kolama, kao i dravna sredstva za nabavku nastavno-
ga materijala u njima (Lemon protiv Kurtzmana, 1971.).
Vrhovni je sud nadalje izvan zakona stavio javno fi~
nandranje popravaka u upnim kolama, kao i povrat
kolarine te porezne olakice za obrazovanje u njima
(Odbor za javno obrazovanje protiv Nyquista, 1973.); obo-
rio statut koji je omoguavao povrat roditeljima kolari-
ne plaene osnovnim ili srednjim upnim kolama (Slo-
an protiv Lemona, 1973.); zabranio subvencije upnim
kolama za trokove dravno propisane administra-
dje i za trokove testova (Leavitt protiv Odbora za javno
obrazovanje, 1973.); neustavnim proglasio statut kojim se
odobrava posudba nastavnoga materijala i opreme u-
pnim kolama (Meek protiv Pittengera, 1975.; VVolmanpro-
tiv VValtera, 1977.); ponitio statut koji je odobravao isti-
canje Deset zapovijedi na zidovima razreda javnih ko-
la, jer to nema "svjetovne zakonodavne svrhe" (Stone
175
MASONSTVO BEZ MASKE

protiv Grahama, 1980.); zabranio predavanje pojedinih


predmeta od strane nastavnika javnih kola djeci iz u-
pnih kola (Aguilar protiv Feltona, 1985.; kolska oblast
Grand Rapidsa protiv Balla, 1985.) te neustavnim progla-
sio statut kojim se kolama doputa odvojiti po minutu
na poetku svakoga kolskog dana za meditaju ili mo-
titvu po elji (Wallace protiv Jaffreeja, 1985.). Osim svega
navedenog, sud je iskorjenjenjem judeo-kranskih na-
ela, koja su neko vodila zemlju, reefinirao i znaenje
bludnosti te dopustio kolanje pomografskih materijala
diljem rutva.12 Time je zemlji nanesena nenadokna-
diva teta. Sve je to uinjeno u ime masonske "slobode,
jednakosti i bratstva".
Kako je masonstvo uspjelo postii svoje dljeve dekri-
stijanizadje amerikih kola i izbacivanja vjere iz dru-
tvene javnosti? Razumije se kako je prvi korak uvijek
okupljanje odredenoga broja poreznih obveznika koji e
opustiti koritenje svojih imena u sudskim postupd-
ma. Masonstvo je doista i uspjelo pronai takve pore-
zne obveznike i njihove organizacije koje je financiralo.
Te su skupine ukljudvale organizadju Protestanti i osta-
li Amerikanci udrueni za odvajanje Crkve od drave
(danas poznatu kao Ujedinjeni Amerikanci), Ligu Ho-
racea Manna te PEARL (protucrkvenu kolsku koaliciju
drave New York).
Vrhovno je vijee Skotskoga obreda takoer usposta-
vilo Odbor za obrazovanje i amerikanizam. New Age od
sijenja 1976. onosi izvjee o preporukama toga odbo-
ra. Masone i njihove obitelji potie se na pristupanje or-
ganizacijama poput Ujedinjenih Amerikanaca i Ameri-
kanaca za javno kolstvo kako bi se suprotstavili pomo-
d upnim kolama; svaki se masonski mestar upuuje
u vanost odvajanja Crkve od drave; masoni se potiu
da biraju zastupnike koji se protive vlainoj potpori u-
pnim kolama; svi se ljudi potiu na onemoguavanje
176
M A SO N SK A U ROTA

napora privatnih kola oko dobivanja vladine pomoi;


pravnici se pozivaju na praenje zakonodavstva i osta-
lih pravnih djelatnosti u vezi s klauzulom utemeljenja
te irenje masonske promidbe "putem javnih i privat-
nih kola i knjinica". Slobodno se zidarstvo hvali kako
je "stvorilo golemu preprjeku" napretku vjerskoga od-
goja u Amerid.13
Vrhovno je vijee Skotskoga obreda, zajedno s ma-
sonskim predsjednicima, lanovima Kongresa i sucima
Vrhovnoga suda, odigralo glavnu ulogu u posvjetov-
njaenju SAD-a. Nezv Age je objavio: "Djelovanje suda-
ca koji su masoni u obrani Ijudskih sloboda od zadira-
nja despota gladnoga moi, oligarhije, birokradje [mi-
sled pritom na Katoliku Crkvu]... za svaku je pohva-
l u " 14 Vrhovno je vijee Skotskoga obreda - objanjava-
jud kako je masonstvo uspjelo postid da njegove poseb-
ne interesne skupine dovedu navedene sluajeve pred
masonske suce - ponosno izjavilo: "Pokazalo se mogu-
im i postignuto je."15

Protivljenje Crkve
Papa Leon XIII. prepoznao je motive masonstva gle-
de obrazovanja djece davno prije no to su se oni odto-
vali na amerikome tlu. Godine 1884. u svojoj je encikli-
ci Humanum genus napisao kako

"masonska sljedba ujedno nastoji preuzeti obra-


zovanje mladih. Smatraju kako e lako oblikovati
njihovo miljenje u toj njenoj i podatnoj dobi te ga
skrenuti kamo god ele... i na mnogim su mjestima
ve postigli da obrazovanje mladih bude iskljuivo
u rukama svjetovnjaka te da se nita od onoga to
177
M A SO N STV O B E Z M A SK E

se bavi najvanijim i najsvetijim dunostima ovjeka


prema Bogu ne uvede u pouku o moralu" (br. 21).

Papa Leon je prepoznao kako e fanatina elja slo-


bodnoga zidarstva za nadziranjem javnoga obrazova-
nja mlade odvesti u relativizam kako bi "svakome bila
ostavljena sloboda, kada stekne punoljetnost, slijediti
to god mu volja". Papa Leon takvo je poimanje religi-
je nazvao "drskou nepoznatom ak i samim pogani-
ma" (br. 21).
Kao to su i drugi pape upozoravali na masonsko
uenje koje se odnosi na indiferentizam, i Leon XIII. je
u enciklici Humanum genus upozorio kako e masonsko
uklanjanje kranskoga odgoja iz javnih kola dovesti
do uruavanja morala:

"Jer, gdje god je - uklanjanjem kranskoga od-


goja - ovo uenje steklo potpuniju prevlast, dobro-
ta i integritet morala ubrzo su propali, zastrauju-
a i sramotna miljenja porasla te se drskost zlodjela
uvelike poveala" (br. 19).

Na slian je nain, u svojoj enciklici Immortale Dei, iz-


danoj 1885. LeonXIII. napisao:

"Ljudsko drutvo ne moe - a da pritom ne po-


stane zloinako - djelovati kao da Bog ne postoji niti
odbijati baviti se religijom kao da bi mu ona bila ne-
tostrano, nepotrebno. (...) Sto se, pak, tieCrkve, ko-
joj je tvorac Bog sam, iskljuiti je iz djelatna ivota na-
roda, iz zakona, obrazovanja mladih, obitelji - znai
poiniti golemu i pogibeljnu pogrjeku" (br. 6,32).

Papa Leon rekao je i kako je odvajanje Crkve od dr-


ave to ga masonstvo zagovara napad na uiteljski au-
toritet Crkve:
178
M A SO N SK A U ROTA

"Dugim i ustrajnim nastojanjima tee k ostvare-


nju ovoga rezultata: obezvrjeenju nauiteljske slu-
be i autoriteta Crkve u graanskoj ravi; iz istoga
razloga ljuima izjavljuju te tvrde kako Crkvu treba
u potpunosti odijeliti od drave" (br. 13).

U svojoj enciklici iz 1887. Officio Sanctissimo papa


Leon je izjavio kako je "pogrjeno da se civilna vlast
uvrijedi poradi slobode Crkve budui da je izvor civilne
i vjerske moi jedan te isti, a to je Bog. Radi toga medu
njima ne smije biti ni neslaganja, ni podmetanja, ni upli-
tanja, budui da Bog ne moe u sebi biti podijeljen niti
njegova djela mogu biti proturjena" (br. 13).
Blaeni je Pio IX. na slian nain odredio zablude
koje proizlaze iz uklanjanja religije iz civilnoga drutva.
U svojoj enciklici iz 1864. Quanta cura napisao je: "On-
dje gdje je religija uklonjena iz civilnoga drutva, a dok-
trina i autoritet boanske Objave odbaeni, pomraen je
i izgubljen i sam pojam pravde i ljudskih prava" (br. 4).
Skotski je obred ovu Papinu encikliku nazvao "najdo-
gmatskijim napadom na slobodu to ga je ljudsko bie
ikada napisalo".16
U svojoj enciklici o liberalizmu i vjerskome ravno-
duju papa Grgur XVI. takoder je prozvao "planove
onih koji silno ele odijeliti Crkvu od drave", ustvrdiv-
i kako "sloga koja je oduvijek bila povoljna i korisna
kako za vjerski, tako i za dvilni poredak, strai besra-
mne ljubitelje liberalizma".17Nadamo se kako papa Gr-
gur nije prorekao sudbinu Amerike kada je 1832. godine
izjavio: "Iskustvo jo od najranijega doba pokazuje kako
su gradovi poznati po imutku, posjedima i slavi propali
upravo zbog toga jednoga zla: neumjerene slobode mi-
ljenja, slobode govora i elje za novinom."18
U Vehementer nos sveti Pio X. jednako tako odbacu-
je pojam radikalna odvajanja Crkve od drave kao "po-
179
M A SO N STV O BEZ M A SK E

svema krivu" i "nadasve pogibeljnu pogrjeku" koja


teti samome drutvu "jer ono ne moe ni napredovati
ni potrajati ako se ne ostavi duno mjesto za vjeru, koja
je vrhovno pravilo i neprikosnovena gospodarica svih
pitanja koja se tiu ljudskih prava i obveza" (br. 3). Ovo
je odbaeivanje izriito ponovio Pio XI. u svojoj encikli
Maximam gravissimamque iz 1924. (br. 2).

Slobodno zidarstvo i Novi svjetski poredak


U naemu se dmtvu uvelike pekulira o nadolasku
Novoga svjetskog poretka. Taj se Novi svjetski poredak
obino poistovjeuje sa sljedea dva kretanja - jednome
k jeinstvenoj svjetskoj vladi, a drugome k jedinstvenoj
svjetskoj religiji. Neki vjeruju kako slobodno zidarstvo,
svojim vjerskim poukama i snanim utjecajem na sva tri
vida vlasti (izvrnu, zakonodavnu i sudsku) predstavlja
sredstvo ostvarenja Novoga svjetskog poretka.
Slobodno zidarstvo nimalo ne prikriva svoj cilj po-
stizanja Novoga svjetskog poretka koji bi se rukovodio
masonskim naelima. Masonski asopis Nezv Age izjavio
je kako je slobodno zidarstvo "misionar novoga poret-
ka - liberalnoga poretka".19 Uistinu, masonstvo uspjeh
sudskih procesa vezanih uz klauzulu utemeljenja do-
ivljava kao uvoenje toga novog drutvenog poretka,
liena Krista i Crkve. Popularni su masonski autori pro-
slavili novi poredak to ga masonstvo eli postii. Ma-
sonstvo je, po H. L. Haywoodu, "svjetski zakon ija je
sudbina promijeniti zemlju na suglasje sa samom so-
bom te kao svjetska sila predstavlja neto izvanredno,
dostojno strahopotovanja, bogoliko".20 Godine 1951.
Joseph Fort Newton je napisao kako je cilj slobodnoga
zidarstva "postii svekoliki savez ovjeanstva" te "o-
vjeanstvo pretvoriti u veliko otkupljujue bratstvo".21
180
M A SO N SK A U RO TA

Na 32. stupnju masonstva kotskoga obreda kandidatu


se govori kako e "masonstvo u konanici vladati svi-
jetom" te kako se braa imaju moliti za "svekoliku pre-
vlast istinskih naela masonstva".
Potpuno odvajanje Crkve od drave, do kojega je
uvelike dovelo upravo slobodno zidarstvo, dokaz je
kako masonstvo uspijeva u svojim nastojanjima postiza-
nja sekularistikoga Novog svjetskog poretka. Organi-
zacije poput Udruenja svjetskoga ustava i parlamenta,
Vijea za vanjske poslove, Ujedinjenih naroda, Trilate-
ralne komisije, NATO-a, Svjetskoga vijea crkava, Svjet-
skoga futuristikog drutva i ostalih svjetskih organiza-
cija koje idu za ujedinjenjem moi i ideologije, neki do-
ivljavaju kao obiljeene masonskim prizvucima.
Mnogi su sumnjiavi i glede trajne ukljuenosti vla-
de SAD-a u masonski pokret. Ve smo razmotrili utje-
caj masonstva na Vrhovni sud. Uz to, sedamnaestorica
su amerikih predsjednika bili masonski metri dok je
Kongres takoer oduvijek bio pod znaajnim mason-
skim utjecajem, iako se on u proteklim godinama po-
neto smanjio.22 Veliki dravni peat SAD-a - to ga je
Zemaljski kongres usvojio 1782. te se pojavio na polei-
ni novanice od jednoga dolara za vrijeme administraci-
je Franklina Roosevelta (masona 33. reda) - sadri ma-
sonsku simboliku i rijei. Na ovome se peatu pojavlju-
je masonsko Svevidee oko i natpis Novus Ordo Seclorum
("Novi poredak doba" ili "Novi svjetski poredak").
Ne treba preuveliavati mo slobodnoga zidarstva.
Meutim, istodobno valja imati na umu i kako je ma-
sonstvo, sa svojim planovima potpune sekularizacije i
vjerskim ravnodujem - po rijeima Leona XIII. - "ne-
umoljiv neprijatelj Krista i Crkve".23 Svakodnevno nam
se valja moliti za njegov poraz.

181
9.
ZATO KRANIOSTAJU U LOI?

Vidjeli smo to ljude potie na pristupanje slobod-


nome zidarstvu. Razmotrili smo ujedno i kako krani
mogu biti zavedeni te povjerovati kako je masonstvo za-
pravo kranska ustanova. No, zato bi jedan upuen
kranin poelio ostati u Loi?
Neki krani ostaju zbog nepremostiva neznanja.
Veina masona nakon inicijacije ne sudjeluje redovito u
djelatnostima Loe. Mnogi se masonskoj plavoj loi pri-
druzuju jedino zato to ele postati Shrinersi. Loa moe
imati dvije ili tri stotine lanova, no u veliku se broju
sluajeva svega jedanaest ili dvanaest asnika te jo ne-
koliko brae pojavljuje na sastancima, odnosno dodjelji-
vanju stupnjeva. Veina je masonskih obreda ezoterina
te ih je nemogue okraja shvatiti bez pomna prouava-
nja. Obino samo asnici loe, zadueni za dodjeljiva-
nje stupnjeva, imaju pristup obredniku njihove jurisdik-
cije. Stovie, obino su svega jedan ili dvojica masona u
odreenoj loi zaduena za pojedine pozamane dijelo-
ve masonskoga obreda. Stoga je poznavanje masonsko-
ga obrednika meu braom uglavnom vrlo ogranieno.
I same masonske vlasti priznaju neznanje veine ma-
sona. Allen Roberts kae kako je "puno toga jo uvijek
nepoznato ak i revnu masonskome ueniku".1 Mason-
ski pisac Rollin Blackmer kae: "Zalosna je injenica to je
velik broj naih lanova... u veliku neznanju giede svega
povezanoga s masonstvom." 2 Slubeni tekst Velike loe
drave Georgije glasi: "Veini masona naalost nedosta-
je poznavanje visine, irine i dubine masonskih uenja
sadranih u znaenju brojnih masonskih simbola."3 Ed-
182
ZATO KRANIOSTAJU U LOI?

mond Ronayne istie ironinu injenicu kako "o slobod-


nome zidarstvu najmanje znaju upravo sami masoni".4
Upravo zbog toga masoni esto i ne pokuavaju argu-
mentima braniti masonske obrede kada im se iznese pi-
tanje spojivosti masonstva s kranstvom. Budud da vole
svoju organizaciju, ali nisu upoznati s njezinim obredima,
mogu zauzeti izrazito obrambeni stav kada im se posta-
vi to pitanje. Cesto je njihova reakcija napad na protuma-
sonskoga sugovomika, a ne na samu poruku. To se nazi-
va argumentom ad hominem: osoba napaa znaaj protiv-
nika, umjesto da odgovori na njegove tvrdnje. Budud da
veina informacija o masonstvu dolazi od onih koji su na-
pustili Lou, masoni su skloni sumnjati u vjerodostojnost
tih bivih masona na temelju injenice to su prekrili svo-
je masonske obveze - iako se mnogi obredi mogu susresti
u sferi javnosti. Masoni se ujedno moraju suoiti s injeni-
com kako na tisue krana koji su napustili Lou navo-
de iste razloge svoga odJaska: ravnoduje spram Krista i
neprimjerene zakletve. Krani koji su pripanici mason-
stva nemaju se kome aliti doli svojim vlastima. Od stotina
knjiga to su ih napisali slobodni zidari nema ni jedne koja
bi pmala kransku obranu Loe nasuprot problema in-
iferentizma, sinkretizma i kriva zaklinjanja.
Mnogi krani ostaju u Loi svejednako priznajui
nepouamost izmeu svoje vjere i nekih masonskih
uenja. Tvrde kako pozitivno ipak prevladava nad ne-
gativnim. Naposljetku, slobodno im je zidarstvo omo-
guilo sklapanje divnih prijateljstava s drugim masoni-
ma i njihovim obiteljima. Masonska loa slui kao su-
stav potpore lanovima koji prolaze tegobe poput gu-
bitka posla ili smrtnoga sluaja u obitelji. Putem svojih
loa masoni sudjeluju u dobrotvomim djelatnostima u
korist zajednice. Masoni se stoga pitaju kako njihova or-
ganizacija, koja ini toliko dobra, moe doivljavati kri-
tiku krana koji bi trebali ljubiti blinje kao same sebe.
183
MASONSTVO BEZ MASKE

No, ne radi se o dobrim djelima masonskih loa.


Ono to je problematino i s kranstvom nespojivo jesu
vjerska uenja slobodnoga zidarstva. Pripadnici su Loe
u brojnim sluajevima moralni i pravedni. Meutim, pi~
tanje to si ga kranin koji je pripadnik masonstva tre-
ba postaviti jest jesu li masonska uenja o Bogu i vjeno-
me ivotu istinita. Taj sud valja donijeti na temelju ue-
nja Loe, a ne ponaanja njezinih pripadnika.
Krane u pripadnosti masonstvu zadravaju i ma-
sonske zakletve i tajnovitost, pa i onda kada im njihova
pripadnost Loi uzrokuje veliku vjersku napetost. Step-
hen Knight, koji je intervjuirao na tisue masona, u svo-
joj studiji o slobonome zidarstvu pie ovako: "Govori
se kako se ove stvari ne tiu slobonih zidara, no stotine
su mi pripadnika Bratstva progovorile o muci koju pro-
ivljavaju pokuavajui pomiriti svoja vjerska gledita
sa zahtjevima masonskoga obreda."5
Sagledavajui masonske obrede koji su protivni nje-
govu vjerskome uvjerenju, kranin ukljuen u mason-
stvo mogao bi na osnovi toga preispitati svoje lanstvo
u Loi. Mjesto toga, on se usredotouje na injenicu ko-
liki su predsjednici bili masoni ili pak koliko dobra ma-
sonstvo ini za zajednicu. Ta je promjena stava u psiho-
lokome smislu manje zahtjevna od naputanja mason-
stva ili pak govorenja protiv masonstva. Kranina koji
je pripadnik masonstva to ak moe navesti na obranu
slobodnoga zidarstva, unato neskladu to ga osjea.
Psiholozi taj postupak promjene stava prema neemu
to izaziva nutarnji nemir nazivaju "kognitivnom diso-
nancijom". To ujedno objanjava i zato javnost openi-
to slabo razumije ono to se dogaa iza vrata loe.
Mnogi se masoni ujedno boje posljedica krenja zakle-
tava to su ih dali Bogu. Mason ozbiljno shvaa upozorenje
kako krenjem zavjeta naruava svoj ivi hram "izazivajui
ne sate, ve godine jada".6 Masoni su uli i za "aferu Mor-
184
ZATO KRANIOSTAJU U LOI?

gan". VVilliam Morgan bio )e kapetan u ratu 1812. koji je na-


pisao izlaganje o slobodnome zidarstvu. Masoni su ga na-
vodno oteli te ga vie nikada nitko nije vidio iva. Kasnije
je naeno njegovo tijelo dok su trojica mukaraca osueni
na zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u toj aferi. U mjestu
Batavia u dravi New York podignut je spomenik njemu u
spomen na kojemu pie: "U sveti spomen na Wm. Morga-
na, roena u Virginiji kapetana u ratu 1812., ugledna graa-
nina Batavije i muenika slobode pisanja, tiskanja i govore-
nja istine. Oteli su ga slobodni zidari u blizini ovoga mjesta
1826. godine i ubili zbog otkrivanja tajna njihova reda."7
Martin Wagner u svojoj opsenoj studiji slobodnoga
zidarstva iznosi sljedeai primjedbu:

"Znademo kako je u brojrtim siuajevima istinito


da masoni vjeruju kako e navedene kazne biti ne-
milosrdno izvrene na njima. Dokaz su tome uvjere-
nja onih koji su objelodanili obrede reda da su - ui-
nivi to - uzeli svoj ivot u svoje ruke. Brojne ispovi-
jesti to ih je pisac imao prilike uti kako od masona,
tako i od bivih masona, daljnji su dokaz."8

Jo jedan razlog ostanka u Loi jest ponos. Mnogi u


masonstvu stjeu presti i potovanje to ih ne mogu pro-
nai izvan masonstva. U slobonome zidarstvu pojedin-
ci uivaju znaajne titule, odijevaju otmjene odore te ima-
ju znaajne poloaje. Te je poroke teko prevladati oni-
ma koji arko ele biti prihvaeni i osjeati se znaajni-
ma. Nadalje, iz straha kako e izgubiti prijatelje ili ostavi-
ti dojam nekoga tko sudi druge ne mogu ak ni pomisli-
ti na naputanje svoje brae iz loe. Ove zamke krane
ine slijepima za pravu narav masonstva zbog ega im je
vise stalo do slave ljudske negoli do slave Boje (usp. lv
12,43). Gospodin nas upozorava: "Ta to koristi ovjeku
stei sav svijet, a ivotu svojemu nauditi?" (Mk 8,36).
185
M A SO N STV O B E Z M A SK E

Masonu oholost moe zaprijeiti elju za spoznanjem


istine. Ako je Bog stvarno vaan kraninu koji pripada
masonstvu, tada e ozbiljno shvatiti kranske argumen-
te protiv Loe. Morat e se poniziti i zamoliti Gospodina
za milost raspoznavanja istine. Gospodin onima koji se
ponize obeava kako e biti uzvieni (usp. Mt 23,12; Lk
14,11; 18,14). Ako odbije makar i pokuati razluiti to je
istinito i dobro, njegova daljnja ukljuenost u slobodno
zidarstvo vie nije bez krivnje (usp. KKC 1791). Kriv je
za svoja djela. Sveti nas Petar upozorava: "Doista, poto
su po spoznaji Gospodina naega i Spasitelja Isusa Krista
odbjegli od prljavtina svijeta, ako se opet u njih upleu i
daju se svladati, ovo im je potonje gore od onoga prvog.
Bilo bi im doista bolje da nisu spoznali puta pravednosti,
negoli, poto ga spoznae, okrenuti lea svetoj zapovije-
di koja im je predana" (2 Pt 2,20-21).
Mnogi su krani koji su lanovi masonskih loa
svjesni kako e - suoe li izravno kranski nauk s ue-
njima Loe - morati radikalno promijeniti svoj ivot.
Boje se kako e, ako itu, ujedno i primiti (usp. Mt 7,7).
Boje se obraenja. Nekima je lake zanemariti probleme
i ostati u tami. IJmjesto toga preuzetno raunaju na bo-
gatstvo Bojega strpljenja i dobrote. No, sveti nas Pavao
ui kako nas Boja strpljivost treba dovesti do obraenja
(usp. Rim 2,4). Ako se odbijemo pokajati, Bog e nas za-
nijekati (usp. 2 Tim 2,12).
Krani koji pripadaju masonstvu trebaju odluiti
vjeruju li doista u objektivnu istinu Isusa Krista i ele li
svoj ivot uskladiti s odraavanjem toga uvjerenja. Tada
e odluiti hoe li proi "kroz uska vrata" Isusa Krista
ili pak iroka vrata slobodnoga zidarstva (usp. Mt 7,13-
14). lsus nam je rekao kako je put samo jedan (usp. Iv
14,6): "Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, nee
hoditi u tami, nego e imati svjetlost ivota" (Iv 8,12).

186
Strgnuli smo s lica masonstva krinku pod kojom
se krilo i razotkrili ga u svoj njegovoj opakoj
izoblienosti i kobnu mranu djelovanju.

Papa L eon XIII.


Dodatak A

RAZRJENICA

Mason mora obavijestiti svoju matinu plavu lou


da eli istupiti iz lanstva u loi. Budui da je plava loa
temelj slobonoga zidarstva, istupanjem iz nje automat-
ski prestaje lanstvo u bilo kakvim drugim masonskim
organizacijama kao to su Skotski obred, Yorkki obred
ili red Shrine.
Ostavka treba biti pisana. Ako je pismo upueno
odredenoj loi, veina jurisdikcija od tajnika zahtijeva
itanje pisma naglas svima prisutnima u otvorenoj loi.
Time se bivemu masonu prua odlina prilika poui-
ti lanstvo o istini Isusa Krista i nespojivosti slobodno-
ga zidarstva s kranstvom. Takva razrjenica moe po-
sijati sjeme u srca drugih koji u skrovitosti tragaju za
istinom. Ujedno tako ona tvori i zapis te rjeava pita-
nja koja eventualno postoje ili pak mogu nastati u vezi
s istupanjem.
U nastavku slijedi primjer razrjenice:

Pripadnicima loe_________ br._____ :

Ovime vas obavjetavam o svome istupanju iz


slobodnoga zidarstva. Vie ne mogu biti mason jer
sada uviam kako su uenja Loe nespojiva s kr-
anskom vjerom.
Svojim obredima i simbolikom slobodno zidar-
stvo promie zablude indiferentizma - uvjerenja
kako sve religije predstavljaju jednakovrijedne pu-
tove prema Bogu. Dok masonstvo ui o Velikome
Arhitektu Svemira, uope ne spominje Utjelovljenje.
189
MASONSTVO BEZ MASKE

Dok masonstvo ui kako su istoa ivljenja i pona-


anja neophodni kako bi se stekao ulaz u nebesku
lou na visinama, ne spominje nau grjenost i po-
trebu za Otkupiteljem. Dok masonstvo, u Hiram-
skoj legendi, ui o uskrsnuu tijela, ne spominje Isu-
sa Krista. Loa svojim ianovima odaje dojam kako
su te istine kranske vjere stvar izbora te kako nisu
neophodne za nae spasenje.
Slobono se zidarstvo ujedno odnosi prema Bi-
bliji kao prema simbolu Boje volje, a ne objavljenoj
pisanoj Bojoj rijei. Masonstvo stoga gleda na kr-
anstvo kao paralelno ili komplementarno drugim
vjerskim predajama, a ne neto vie od njih. Stoga
Loa omoguuje da bilo koji drugi vjerski spis zauz-
me ravnopravno mjesto s Biblijom na masonskome
oltaru. Sve su istine relativizirane u korist mason-
skoga bratstva.
Kao kranin vjerujem da je Bog, iz svoje vjene
ljubavi prema ovjeku, oabrao objaviti se potpu-
no i konano u Osobi Isusa Krista koji je rekao: ")a
sam Put i Istina i ivot: nitko ne dolazi Ocu osim po
meni" (Iv 14,6). Bog jednako tako eli da svi ijui
dou do spoznanja njegove istine. Budui da je Bog
neizmjema ljubav i vjena istina, ne moe biti zado-
voljan nainom na koji se slobono ziarstvo odnosi
prema njegovoj objavi kao neemu neobvezatnom.
Bog ne moe biti ravnoduan prema onome u to
netko vjeruje. U protivnome bi, naime, i istina i la
bile u jednaku sklau s njegovom naravi, ime se ni-
jee sama Boja bit.
Slobono zidarstvo zasluuje svaku pohvalu za
brojna humanitama djela na ope dobro, kao i iz-
gradnju prekrasnih i trajnih prijateljstava meu svo-
jim lanovima. No, te se stvari ne mogu staviti ispred
punine Boje objave istine. Milosre, bratska ljubav
190
RAZRJENICA

te - u konaniei - naa vjeena sudbina, moraju se te-


meljiti na istini. Dok slobodno zidarstvo za sebe tvr-
di kako je organizacija koja traga za istinom, valja se
upitati emu njegova potraga ako se do istine nika-
da ne dolazi. Za Lou je definicija istine preputena
subjektivnu hiru svakoga pripadnika. Za kranina
se punina istine nalazi u Bojem jedinoroenomu
Sinu, Gospodinu Isusu Kristu.

U Kristu,

b iv i m a s o n

191
Dodatak B

RJENIK MASONSKIH POJMOVA

24-inno m je r ilo - o r u e k o je s e u o p e r a tiv n o m e m a s o n s tv u


k o r is t i z a m je r e n je i p la n ir a n je r a d a . U s p e k u la t iv n o m e
m a s o n s t v u d i j e l i m a s o n o v o v r i je m e n a d v a d e s e t e t v e r o -
s a t n i d a n s t r i je d n a k a d i je l a : o s a m s a t i z a s l u e n je B o g u
i p r u a n j e p o m o d z a s l u n o j b r a i u n e v o l ji , o s a m s a t i z a
u o b i a je n o z v a n je i o s a m s a t i z a o k r je p u i s a n .
A k a c i ja ( b a g r e m ) - m a s o n s k i s im b o l b e s m r t n o s t i d u e i u s k r -
s n u a n a n o v i iv o t.
Anno Lucis - " G o d in a s v je t lo s t i " . M a s o n s k a p a r a le la k r s a n -
sk o m e A n n o D om in i ( L j e t o G o s p o d n j e ) . ( B u d u i d a m a -
s o n s tv o d r i k a k o j e d o s tv a r a n ja d o lo e t ir i t is u e g o d i-
n a p r i je K r i s t a , g o d i n a 2 0 0 6 . z a m a s o n e b i b i l a A n n o Lu-
cis 6 0 0 6 . )
Boaz - t a jn o i m e z a s t i s a k r u k e e g r t a , O z n a a v a s n a g u t e s e
i z m j e n ju je i s k l j u i v o p o t a j i c e i z m e u d v a m a s o n a . U je d -
n o i n a z i v z a l i je v i m j e d e n i s t u p h r a m a k r a l ja S a l o m o n a .
C a s n i c i lo e - u v a e n i m e ta r , v i i i n i i n a d z o m i k , v i i i n i i
a k o n , v i i i n i i u p r a v i t e l j , v r a t a r , t a jn i k , b l a g a jn i k ( i l i
t a jn i k / b l a g a jn i k ) , s a v je t n i k i k a p e l a n . M o g u u k l ju i v a t i i
m a r a la , o r g u lja a ili s o lis ta .
D olini oprez - t a jn i z n a k k o j i m s e s i m u l i r a p o l o a j u k o je m u
s u k a n d id a to v e r u k e b ile p o lo e n e n a S v e z a k s v e to g a z a -
k o n a u t r e n u t k u p o l a g a n ja m a s o n s k e z a k l e t v e .
D r a g u l j i s v a k a lo a i m a e s t d r a g u l ja : t r i n e p o k r e t n a i t r i
p o k r e t n a . T r i s u n e p o k r e t n a k u t o m j e r , k o ji u d m o r a l u ; r a -
z u l j a , k o ja u i je d n a k o s t i ; t e o l o v n i c a , k o j a u d i s p r a v n u
p o n a a n ju . T r i s u p o k r e t n a d r a g u l ja : n e o b r a e n i t e s a n a c ,
s a v r e n i t e s a n a c t e p l o a z a c r t a n je .
G A O T U - a k r o n im m a s o n s k o g a im e n a za B o g a : th e G reat (il i
G rand) A rchitect o f t h e U niverse ( V e l i k i A r h i t e k t S v e m i r a ) .

192
RJENIK MASONSKIH POJMOVA

G li n a - s im b o i r e v n o s ti s k o jo m s u o p e r a tiv n i e g r ti s lu ili sv o -
ji m m e t r i m a . G l i n a u j e d n o p r e s t a v l ja i z e m l ju , p o d s je a -
ju i b r a u k a k o n a m s e s v i m a v r a t i t i o d a k l e s m o p o t e k l i .
H ir a m A b if - u m a s o n s k o j le g e n d i g la v n i g r a d ite lj h r a m a
k r a lja S a lo m o n a . S p a s it e lj s lo b o d n o g a z id a r s t v a .
H ir a m s k a le g e n d a - o b r e d s m r ti, u k o p a i u s k r s n u a tr e e g a
s t u p n ja m a s o n s t v a p l a v e l o e .
I z g u b l je n a r i je - o d n o s i s e n a b o a n s k o z n a n je ili p a k im e
b o a n s tv a . U H ir a m s k o j s u le g e n d i p o m o n ic i u b ili H ir a -
m a A b i f a j e r i m n i j e e l i o o t k r i t i i z g u b l j e n u r i je .
I z u v a n je - o b r e d u k o je m u k a n d id a t z a m a s o n s k i s tu p a n j
u k l a n j a o b u u i o b u v a p o s e b n e p a p u e p r i je n o t o e b it i
p r i m l je n u l o u .
J a b u l o n - t a jn o m a s o n s k o i m e z a B o g a , k o j e s e o b ja v l ju je n a
s t u p n ju K r a l j e v s k o g a l u k a Y o r k k o g a o b r e d a .
J a k i n - t a jn o i m e z a s t i s a k r u k e p o m o n i k a . O z n a a v a u t e -
m e l j e n je t e s e u v i je k i z m j e n ju je t a jn o i u s l o g o v i m a ( s r i u -
i ) i z m e u d v a m a s o n a . U je d n o i i m e d e s n o g a m j e d e n o g
s t u p a h r a m a k r a lja S a lo m o n a .
K a m e n t e s a n a c - s a v r e n i j e k a m e n t e s a n a c i z d j e l ja n i l i o b l i -
k o v a n u e t v e r o k u t S im b o liz ir a s ta n je s a v r e n s tv a t o g a
s e m a s o n n a d a p o s ti i. N e o b r a e n i je t e s a n a c s im b o l g r u -
b a i n a s a v r e n a p r ir o d n o g a s t a n ja m a s o n a .
K n ji g a k o n s t i t u c i ja - k n ji g a k o ja m a s o n e p o d s j e a d a p a z e
n a s v o j e m i s l i , r i je i i d je l a , o s o b i t o u p r i s u t n o s t i n e p r i ja -
t e l ja m a s o n s t v a , i m a j u i n a u m u m a s o n s k e k r j e p o s t i u t -
n je i o p r e z a .
K o s a - s im b o l v r e m e n a , k o je p r e k id a n it iv o ta i o d v o d i m a -
s o n e u v je n o s t .
K o n ic a - s im b o l r a d in o s ti. U i m a s o n e k a k o , k a o in te lig e n -
t n a b i a , m o r a j u u v i je k b i t i r a d i n i .
K ov eg - u n j s u p o h r a n je n i o s t a t c i H i r a m a A b i f a . P o d s j e t -
n ik n a s m rt.
K r e d a - s im b o l s lo b o d e k o jo m s u o p e r a t iv n i e g r t i s lu ili s v o -
ji m m e t r i m a . V e i n a j m a n ji n j e z i n d o d i r o s t a v l j a t r a g .
K u t o m j e r - je d n o o d v e l i k i h s v je t a l a m a s o n s t v a . T o j e o r u e
k o je s e u o p e r a t iv n o m e m a s o n s tv u k o r is t i k a k o b i d je lo

193
MASONSTVO BEZ MASKE

i m a l o p r a v e k u fc o v e . U s p e k u l a t i v n o m e m a s o n s t v u s i m -
b o liz ir a m o r a ln o s t.
Lopata - o r u e k o jim je is k o p a n g r o b H ir a m a A b if a . P o d s je t-
n ik n a s m rt.
Lozinka - t a jn a r i je . D v i je s u lo z in k e u m a s o n s tv u p la v e
lo e : ibolet ( s t u p a n j p o m o n i k a ) i Tubal-Kajin ( s t u p a n j
m e tr a ).
Ma upravljen prema ogoljenu srcu - s im b o l p r a v d e i s a z n a -
n ja k a k o e B o g s v e d o b r e m a s o n e n a g r a d i t i p o n j i h o v i m
z a s lu g a m a .
Ma-Ha-Bone v e l i k a m a s o n s k a r i je k o j a s e i z g o v a r a p o s l o -
g o v im a (s r i u i) i p o tih o n o v o u s to li e n u m e tr u k o d P e t
to a k a p o m o n i tv a .
M a n j a s v j e t l a - t r i s v je t l a k o ja g o r e u b l i z i n i o l t a r a . P r e d s t a v -
I ja ju s u n c e , m j e s e c i m e t r a l o e .
M a l j - u m a s o n s k o j l e g e n d i d r v e n i m a l j k o j i m j e u b i je n H i r a m
A b if . S im b o l n e z g o d a i b o le s t i k o jim a m o e o k o n a t i n a
o v o z e m a l js k i i v o t .
Metar - o n a j k o ji j e s t e k a o t r e i i n a j v i i s t u p a n j m a s o n s t v a
p la v e lo e .
N ebeska loa na visinam a - m a s o n s k o im e z a n e b o .
O b i n i e k i - u o p e r a t iv n o m e m a s o n s tv u o r u d e k o jim su
o t k i d a n i r u b o v i n e o b r a e n a k a m e n ja . U s p e k u l a t i v n o m e
m a s o n s tv u s im b o l m a s o n o v ih n a p o r a k o s lo b a a n ju u m a
i s a v je s t i o d p o r o k a i i s p r a z n o s t i i v o t a , k a k o b i p o s t a o
p od ob an za nebo.
O b v e z e - m a s o n s k e z a k le tv e to ih k a n d id a t p o la e k a o d io
s v o j e i n i c i ja c i je .
O k r j e p a - p o ja m k o ji m s e o z n a a v a lo a k o ja j e t r e n u t a n o u
s t a n ju m i r o v a n j a ( l o o m s e n a z i v a " o d r a d a d o o k r je p e " ) .
O lo v n ic a - u o p e r a tiv n o m e m a s o n s tv u s r e d s t v o k o ji m se
o d r e d u je o k o m ic a . U s p e k u la tiv n o m e m a s o n s tv u k o r is ti
s e k a k o b i u p o z o r i l a m a s o n a k a k o m u v a l ja u s p r a v n o h o -
d it i p r e d B o g o m i o v je k o m .
O lta r ( r tv e n ik ) - n a jv a n iji d io o p r e m e p r o s to r ije lo e . N a
n j e m u p o i v a ju S v e z a k s v e t o g a z a k o n a , k u t o m j e r i e -
sta r.

194
RjENIK MASONSKIH POJMOVA

O p e r a t i v n o m a s o n s t v o - p o ja m k o j i o z n a a v a g r a d e n j e f i z i -
k i h s t r u k t u r a , a u j e d n o i s t a r e p r i p a d n i k e c e h o v a k o ji s u u
s r e d n je m u v i je k u p o E u r o p i g r a d i l i v e l i k e k a t e d r a l e ,
O p h o d n j a ( o b i l a e n j e ) - p o s t u p a k v o d e n ja k a n d i d a t a z a v e z a -
n i h o i ju p r o s t o r i j o m l o e , g d j e g a i s p i t u ju g L a v n i a s n i c i .
O p r e m a lo e - S v e z a k s v e to g a z a k o n a , k u to m je r , e s ta r i m a -
s o n s k i r tv e n ik .
O m a m e n t i l o e - m o z a i n i p o d ( k o ji s i m b o l i z i r a d o b r o i z l o ) ,
n a z u p a n i r u b m o z a i k a ( s i m b o l i z i r a b l a g o s l o v e i u t je h e )
t e z v i je z d a k o j a s j a ji ( s i m b o l i z i r a b o a n s k u p r o v i n o s t ) .
M o z a i c n i p o d i. n a z u p a n i r u b o k o n j e g a p r e d s t a v l j a ju
u j e d n o i p o d h r a m a k r a l ja S a l o m o n a .
O r u e z a r a d - a la t o p e r a t iv n o g a m a s o n s tv a k o ji s e k o r is ti
k a k o b i s e s p e k u la tiv n i m a s o n p o u io m o r a ln im i d u h o v -
n i m i s t i n a m a . U k l ju u ju o b i n i e k i , k u t o m j e r , r a z u l ju ,
o lo v n ic u i z id a r s k u lic u (m is tr iju ).
O s t a v k a - p o s t u p a k o k o n a n ja n e i je g a la n s tv a u m a s o n s k o j
l o i . U je d n o i d o k u m e n t k o j i o t o m e s v je d o i .
P e t o s j e t i l a - s l u h , v i d , o p i p , n ju h i o k u s , p r i e m u s u p r v a tri u
m a s o n s t v u n a jv a n i ja . M a s o n u je r i je , v i d i z n a k t e o s je a
s t i s a k r u k e , k o ji m a s e m a s o n i m e u s o b n o p r e p o z n a ju ,
P e t t o a k a p o m o n i t v a - p o l o a j n a k o ji s e m e t a r u z d i e u
t r e e m u s t u p n ju t e p r i m a v e l i k u m a s o n s k u r i je : s t o p a -
l o d o s t o p a l a , k o l j e n o d o k o l j e n a , p r s a d o p r s i ju , r u k a n a
le a te o b r a z d o o b r a z a ili u s ta d o u h a .
P j e a n a u r a - s i m b o l k r a t k o e l ju s k o g a i v o t a .
P l a v a l o a - t i je l o s l o b o n o g a z i d a r s t v a k o j e p o d je l j u je s t u p -
n je v e e g r t a , p o m o n ik a i m e tr a . M o e s e o n o s it i u je d -
n o i n a p o je d i n u l o u p o d j u r i s d i k d j o m V e l i k e l o e .
P l o a z a c r t a n j e - s i m b o l p l o e n a k o j o j m a s o n i z r a u je s v o j e
d u h o v n e i m o r a ln e n a c rte .
P o m o n i k - o n a j k o ji j e s t e k a o d r u g i s t u p a n j m a s o n s t v a p l a -
v e lo e .
P o s t a v k e - t e m e l jn a i n e p r o m je n ji v a n a e l a s l o b o n o g a z i d a r -
s tv a . D o k n e p o s t o ji o p e s la g a n je o k o o v ih p o s t a v a k a , v e -
i n a v e r z i ja u k l ju u j e v j e r u u B o g a , b e s m r t n o s t , u s k r s n u -
e , s i m b o l i k u , t a jn o v i t o s t , n a i n e p r e p o z n a v a n ja t e t je l e -
s n e k v a l i f i k a c i je k a n d i d a t a .

195
M A SO N STV O BEZ M A SK E

Posuda s tamjanom - s i m b o l i s t a s r c a , u v i je k p r i k l a d n e r -
tv e b o a n stv u .
Potajni - ir e g u la r n i m a s o n . O n a j k o ji jo n ije p r ih v a e n p o d
a u t o r i t e t p r i z n a t e V e l i k e lo e .
Povez - k o r i s t i s e z a p o v e z i v a n je o i ju k a n d i d a t a z a v r i je m e
n j e g o v e i n i c i ja c i je u m a s o n s k e s t u p n je v e .
Pregaa - z a h t i je v a n a o d o r a z a s v a k o s l u b e n o m a s o n s k o
o k u p l ja n j e . N o s i s e o k o s tru k a i n a z iv a "m a so n sk o m
o z n a k o m " . P r e g a a p r e d s t a v lja is to u iv o t a i p o n a a n ja
n e o p h o d n e z a s t je c a n je p r i m i t k a u n e b o .
Profani - o n a j k o j i n i j e i n i c i r a n u s t u p n je v e s l o b o d n o g a z i d a r -
s tv a : n e -m a s o n .
Rad - l o a n a d je l u , b i l o d a v o d i p o s l o v n i s a s t a n a k , b i l o p a k
d a p o d je l j u je s t u p a n j.
Razodijevanje - d a r e d u k o je m u k a n d id a t z a m a s o n s k i s t u -
p a n j u k l a n j a s v o j u g o r n ju o d je u t o j e n o s i u p r o f a n o m e
s v r je t u p r i je n o t o e b i t i p r i m l je n u I o u .
Razulja - u o p e r a t iv n o m e m a s o n s tv u s r e d s t v o k o jim s e o d r e -
u j e r a v n i n a . U s p e k u l a t i v n o m e m a s o n s t v u s i m b o l je d -
n a k o s ti.
Redovno (regularno) - o n o t o je s v e o p e p r iz n a t o o d s lo b o -
n o g a z id a r s tv a .
Rijei - t a jn i n a z i v i z a r a z l i i t e s t i s k e r u k e u s l o b o d n o m e z i -
d a rstv u .
Sedam slobodnih um jetnosti i znanosti - g r a m a t ik a re to -
r i k a , l o g i k a , a r i t m e t i k a , g e o m e t r i ja , g l a z b a i a s t r o n o m i j a .
M e u m a s o n i m a j e n a j c je n j e n i ja g e o m e t r i ja j e r s e z a n ju
k a e k a k o j e n a j s i g u r n i ji d o k a z p o s t o j a n ja B o g a .
Sidro i arka - s i m b o l i v r s t o u t e m e l je n e n a d e i e s t i t o p r o i v -
l je n a i v o t a .
Sim bolika loa - i s t o t o i p la v a lo a .
Sjeveroistoni ugao - u o p e r a tiv n o m e m a s o n s tv u m je s t o
g d je s u m a s o n i o b i n o p o la g a li p r v i k a m e n . U s p e k u la -
t iv n o m e m a s o n s tv u d io lo e g d je n o v o u p u e n i e g r t p r i-
m a s v o ju p r v u p o u k u .
Slovo G - n a j u v r je e n i j i m a s o n s k i s i m b o l z a B o g a u z e m l j a -
m a e n g le s k o g a g o v o m o g p o d r u ja . S l o v o G o zn aav a
B o g a (e n g le s k i: G od, o p . p r e v .) , g e o m e t r i ju i g n o z u .

196
R J E N I K M A S O N S K I H P O JM O V A

S p e k u la tiv n o m a s o n s tv o - p o u a v a n je m o r a l n i h i v je r s k i h
i s t i n a s l u e i s e o r u e m i n a z i v l je m o p e r a t i v n o g a m a s o n -
s tv a , k a k o b i s e iz g r a d io o v je k o v d u h o v n i h r a m (d u a ).
S t i s c i r u k e - t a jn a r u k o v a n ja r a z l i i t i h s t u p n je v a .
S t r u n j a k - o n a j k o j e g a n j e g o v a V e l i k a lo a s l u b e n o p r i z n a -
je z a s t r u n ja k a m a s o n s k o g a o b r e d a , o v la te n a p o u a v a -
ti d r u g e o n je m u .
S t u p a n j - c e r e m o n i ja , o d n o s n o o b r e d u k o j e m u k a n d i d a t p r i -
m a o d r e e n u r a z in u m a s o n s k o g a sta tu s a .
S v e v id e e o k o - m a s o n s k i s im b o l v rh o v n o g a b o a n stv a .
S v e z a k s v e t o g a z a k o n a - s v a k a k n ji g a p o l o e n a n a m a s o n s k i
r t v e n i k k o ja s i m b o l i z i r a B o ju v o l ju . U S A D - u t a j e k n ji g a
r e d o v i t o B i b l i ja , n o m o g u j e p r a t i t i i d r u g i v j e r s k i s p i s i .
e g r t - o n a j k o j i j e s t e k a o p r v i s t u p a n j m a s o n s t v a p l a v e lo e .
S i b o l e t - t a jn a l o z i n k a s t u p n ja p o m o n i k a . O d n o s i s e u j e d n o
i n a t a jn i s t i s a k r u k e t o g a s t u p n ja .
S o k p r o s v je t l je n ja - tr e n u ta k u k o je m u s e e g r t u u k la n ja p o -
v e z , n a k o n to je n a m a s o n s k o m e r tv e n ik u p o lo io z a -
k le tv u .
T r i k o r a k a - s i m b o l i t r iju g l a v n i h f a z a o v j e k o v a i v o t a : m l a -
d o s t i , z r e l e d o b i i s t a r o s t i . K o r a c i u j e d n o p r e d s t a v l j a ju i
t r i m a s o n s k a s t u p n ja ( e g r t , p o m o n i k i m e t a r ) , k a o i t r i
g la v n a a s n ik a lo e (n i e g a n a d z o r n ik a , v i e g a n a d z o m i-
k a i u v a e n o g m e tr a ).
T r i v e l i k a s t u p a ( p o t p o m ja ) - t r i s im b o li n a p o tp o m ja L o e ,
k o ji p r e d s t a v l j a ju m u d r o s t , s n a g u i I je p o t u .
T u b a l - K a ji n - t a jn o i m e s t i s k a r u k e m e s t r a . O d n o s i s e i n a o s m o -
g a o v je k a o d A d a m a k o ji j e - u s a v r i v i s e u g r a e n ju - b i o
i p r v i p o z n a t i i z r a i v a b r o n a n a i e l je z n a o r u a .
U g l j e n - s i m b o l a r a s k o j i m s u o p e r a t i v n i e g r t i s l u i l i s v o ji m
m e t r i m a . D o b r o u p a l je n u g l je n s a v i ja i n a j v r e m e t a l e .
U l j e z - o n a j k o ji n e z a k o n i t o p o k u a v a s a z n a t i t a jn e s l o b o d n o g a
z i d a r s t v a p r i s l u k i v a n j e m i l i p r e t v a r a n je m d a j e m a s o n .
U m je t n o s t z id a r s t v a - jo je d a n n a z iv z a m a s o n s tv o p la v e
l o e , a u t o r i t e t k o ji p o d je l j u je t r i s t u p n ja .
U v a e n i m e t a r - n a jv i i a s n ik m a s o n s k e lo e .
U e z a v u u - u e t o g a k a n d i d a t n o s i z a v r i je m e i n i c i ja c i je
u t r i s t u p n ja . N a s t u p n ju e g r t a u e z a v u u - t o g a k a n -

197
MASONSTVO BEZ MASKE

d id a t n o s i o k o v r a t a - s im b o liz ir a n je g o v u p o v e z a n o s t s
p r o f a n i m s v i je t o m . N a s t u p n je v i m a p o m o n i k a i m e t r a
n o s i s e o k o r u k e , o d n o s n o str u k a , k a k o b i s im b o liz ir a o
m asonov u p ov ezan ost s L oom .
V elika loa - v r h o v n o u p r a v i ja k o t i je l o s l o b o d n o g a z i d a r -
s t v a u d a t o j ju r i s d i k c i ji . U S A D - u p o s t o j i p e d e s e t i je d n a
V e lik a lo a .
Velika masonska rije - t a jn a r i je c M a-H a-B one. U v i j e k s e i z -
m j e n ju j e i z m e d u d v a m a s o n a k o d P e t t o a k a p o m o n i -
tv a , u s lo g o v im a (s r i u i) te p o tih o .
Velika svjetla - S v e z a k s v e to g a z a k o n a , k u t o m je r i e s ta r . V e -
l i k a s u s v je t l a i z l o e n a z a v r i je m e o t v o r e n e l o e .
V eliki pozdravni znak alosti - t a jn i z n a k k o j i m j e d a n m a s o n
u p o z o ra v a d ru g o g a n a o p a sn o st.
V r a t a r - m a s o n k o ji u v a v a n js k a v r a t a l o e k a k o b i u t v r d i o
k a k o s u o n i k o ji u l a z e r e d o v n i ( p u n o p r a v n i ) m a s o n i .
Z a m o l b a - s l u b e n a p r i ja v a t o j e k a n d i d a t p r e d a je l o i k a k o
b i z a t r a i o m a s o n s k i s t u p a n j.
Z avojite stube - s im b o l d u h o v n o g a i m o r a ln o g a n a p r e d o v a -
n j a m a s o n a u z p o m o m a s o n s k i h s t u p n je v a ( t r i k o r a k a ) ,
I ju d s k i h o s je t i l a ( p e t k o r a k a ) i s l o b o d r d h u m je t n o s t i ( s e -
d a m k o ra k a ).
Z i a r s k a lic a (m is t r ija ) - u o p e r a tiv n o m e m a s o n s tv u o r u d e
k o j e s e k o r i s t i z a r a z m a z i v a n je b u k e . U s p e k u l a t i v n o m e
m a s o n s t v u s i m b o l i n o s e k o r i s t i z a r a z m a z i v a n je b u k e
l ju b a v i i n a k l o n o s t i , i m e s e s v i m a s o n i z d r u u j u u s v e t u
v e z u p r i ja t e l js t v a i b r a t s t v a .
Znak lozinke - t a jn o r u k o v a n je k o j e o d g o v a r a l o z i n c i .
Z n a k o v i - t a jn i p o k r e t i k o ji o p o n a a ju s a m o s a k a e n je i s m r t -
n e k a z n e v e z a n e u z m a s o n s k e z a k le tv e .
Zvijezda koja s ja ji - m a s o n s k i s im b o l b o a n s k e p r o v id n o s ti.

198
D odatak C

MASONSKE POSTAVKE

(Napomena: masonske postavke koje slijede prenesene su


u izvornu obliku u kojemu su napisane.)

Postavke dr. Alberta M ackeyja

1 . N a i n i p r e p o z n a v a n ja .
2 . P o d je l a s i m b o l i n o g a m a s o n s t v a u t r i s t u p n ja .
3 . L e g e n d a t r e e g a s t u p n ja .
4 . U p r a v l ja n je s l o b o d n i m z id a r s tv o m od s t r a n e V e lik o g a
m e tr a .
5 . P o v l a s t i c a V e l i k o g a m e t r a k o j a s e s a s t o ji u p r e d s je d a n ju
s v a k o m s k u p t i n o m U m je t n o s t i .
6 . P o v la s tic a V e lik o g a m e tr a k o jo m m o e d a v a ti d o p u te -
n j a z a p o d je l j i v a n j e s t u p n je v a u n e r a v n o m j e m i m r a z m a -
c im a .
7 . P o v l a s t i c a V e l i k o g a m e s t r a k o jo m m o e d a v a t i d o p u t e -
n j a z a o t v a r a n j e i o d r a v a n je I o a .
8 . P o v la s tic a V e lik o g a m e tr a k o jo m m o e tr e n u ta n o p r o -
g la a v a ti m a s o n e .
9 . N u n o s t o k u p l ja n j a m a s o n a u l o a m a .
1 0 . U p r a v l ja n je U m je t n o u , o k u p l je n o j u l o i , o d s t r a n e m e -
tr a i d v o jic e n a d z o m ik a .
1 1 . N u n o s t d a s v a k a l o a , j e d n o m o k u p l je n a , i m a s v o g a v r a -
ta r a n a d u n o s ti.
1 2 . P r a v o s v a k o g a m a s o n a d a b u d e z a s t u p l je n n a s v i m o p -
i m s a s t a n c i m a U m je t n o s t i .
13. P ra v o s v a k o g a m a s o n a n a u p u i v a n je a l b e V e lik o m e
m e t r u n a o d l u k u t o s u j e n j e g o v a b r a a d o n i je l a n a o k u -
p l j e n o j lo i .
14 . P r a v o s v a k o g a m a s o n a n a p r i s t u p a n j e i p r i s u s t v o v a n j e
s v a k o j r e d o v n o j lo i.

199
MASONSTVO BEZ MASKE

1 5 . D a n i je d a n p o s je t i t e l j n e p o z n a t k a o m a s o n p r i s u t n o j b r a -
i ili n e k o m e o d n jih n e m o e u i u lo u , a d a p r e th o d n o
n e p r o e i s p i t i v a n je , p o u s t a l j e n u o b i a j u .
1 6 . N i je d n a s e l o a n e s m i je m i j e a t i u p o s l o v e d r u g e l o e .
17. S v a k i je s lo b o n i z id a r p o d lo a n z a k o n im a i p r o p is im a
m a s o n s k e j u r i s d i k c i je k o j o j p r i p a d a .
1 8 . K a n d i d a t z a i n i c i ja c i ju m o r a b i t i b e z t je l e s n e m a n e , r o e n
s lo b o d a n te p u n o lje ta n .
1 9 . V j e r o v a n j e u p o s t o j a n je B o g a k a o V e l i k o g a A r h i t e k t a S v e -
m ir a .
2 0 . V je r o v a n je u u s k r s n u e n a b u d u i iv o t.
21. " K n ji g a zakona" tv o ri n e iz o s ta v n i d io o p rem e sv ak e
lo e .
2 2 . Je d n a k o s t s v ih m a s o n a .
2 3 . T a jn o s t In s titu c ije .
2 4 . T e m e l j e n je s p e k u l a t i v n e z n a n o s t i n a o p e r a t i v n o m e u m i -
j e u t e s i m b o l i k o r a b l je n j e n j e g o v i h p o jm o v a u s v r h u
m o r a ln e p o u k e .
2 5 . O v e s u p o s t a v k e n e p r o m je n ji v e .

Postavke Lukea Lockwooda

1. V j e r o v a n j e u p o s t o j a n je V r h o v n o g a b i a , u n e k u o b ja v u
n j e g o v e v o l je , u u s k r s n u e t i je l a i b e s m r t n o s t d u e .
2 . O b v e z e i n a i n i p r e p o z n a v a n ja t e l e g e n d a t r e e g a r e d a .
3 . U s v a ja n j e m o r a ln ih k r je p o s t i, d o b ro h o tn o s ti i d o k tri-
n a n a r a v n e r e lig ije p u t e m s im b o la k o ji p o tje u iz h r a m a
k r a l j a S a l o m o n a i n j e g o v e t r a d i c i je , k a o i o d u v r i j e e n i h
u z a n c a i o b i a j a t e o r u a i m a t e r i j a l a u p o t r i j e b l je n i h z a
n je g o v u g r a d n ju .
4 . D a m a s o n i m o r a ju p o tiv a ti m o r a ln i z a k o n i v la d u z e m lje
u k o jo j iv e .
5 . D a j e V e l i k i m e t a r p o g l a v a r U m je t n o s t i .
6 . D a je m e ta r p o g la v a r lo e .
7 . D a j e V e l i k a l o a v r h o v n o u p r a v l ja k o t i je l o n a p o d r u ju
s v o j e ju r i s d i k c i je .
8 . D a s v a k a l o a i m a s v o j s t v e n o p r a v o b i t i z a s t u p l je n a u V e li-
k o j l o i s a s v o ja p r v a t r i a s n i k a i li n ji h o v i m z a m je n i c i m a .

200
M A SO N SK E PO STA V K E

9. D a s v a k a l o a i m a m o i m e n o v a t i m a s o n e i o b a v l ja t i v l a -
s t it e p o s lo v e .
10. D a s v a k i k a n d id a t m o r a b iti m u k a r a c , z a k o n o m p r o p is a -
n e d o b i , r o e n o d s l o b o d n i h r o d i t e l ja , b e z i k a k v a o g r a n i -
e n j a s l o b o d e t e i o i z d r a v k a k o d o l i k u je .
11. D a s e k a n d id a t m o e p r im it i s a m o je d n o g la s n o m o d lu -
k o m , n a k o n d u n a r a z m a t r a n ja n j e g o v e p r i ja v e i d u n e
p r o v je r e n j e g o v i h k v a l i f i k a c i ja .
1 2 . D a j e g l a s o v a n j e p o t p u n o t a jn o .
13. D a s u s v i m a s o n i r a v n o p r a v n i.
14. D a s u s v e lo e r a v n o p ra v n e .
15. D a s u s v e V e lik e lo e r a v n o p r a v n e .
16. D a n itk o n e m o e b iti p r o g la e n m e tr o m lo e u k o lik o
p r e th o d n o n ije b i o n a d z o m ik , o s im u z d o p u t e n je V e li-
k o g a m e tr a .
1 7 . D a o b v e z e , n a i n i p r e p o z n a v a n ja t e n a i n i c e r e m o n i je
p o d je l j i v a n j a s t u p n je v a b u u t a jn i .
1 8 . D a s e u m a s o n s t v u n e m o e p r o v e s t i n i k a k v a n o v in a .
19. D a s u s ta r e p o s ta v k e v r h o v n i z a k o n t e ih s e n e m o e m i-
je n j a t i n i o p o z v a t i .

Postavke H. B. Granla

1 . S t a r e s u p o s t a v k e s l o b o d n o g a z i d a r s t v a o b i a ji U m je t n o s t i
o d p a m t i v i je k a i n je z i n a t e m e l jn a n a e l a t e k a o t a k v e n e -
p r o m je n ji v e .
2 . N e k o je s lo b o d n o z id a r s tv o b ilo k a k o o p e r a tiv n o , ta k o i
s p e k u l a t i v n o ; s a d a j e s p e k u l a t i v n o t e p o d r a z u m i je v a s u -
s t a v e t i k e , m o r a l a , r e l i g i j e i f i l o z o f i je t e s e o d n o s i n a d r u -
t v e n i , e t i k i i u m n i n a p r e d a k o v je k a .
3 . S l o b o d n o z i d a r s t v o p o d r a z u m i je v a s t u p n je v e e g r t a , po~
m o n i k a i m e t r a , k o ji s e p o d je l j u ju u r e d o v n i m l o a m a ,
i ji s u o b r e d i i c e r e m o n i je p r i v a t n i .
4 . L e g e n d a t r e e g a s t u p n ja n j e g o v i m j e d i j e l o m .
5 . T a jn o s t je b it a n e le m e n t s lo b o d n o g a z id a r s tv a te je s v a -
k i m a s o n v e z a n n e o p o z iv im v e z a m a d r a ti p r iv a tn e c e r e -
m o n i j e , z n a k o v e , r i je i i p o s l o v e l o e n e t a k n u t i m a ( o s i m

201
M A SO N STV O BEZ M A SK E

k a d a s u p o s r i je d i i z d a j a i u b o j s t v o ) i n i k a d a n e o t k r i t i t a j-
n u b r a ta k o ja m u je k a o ta k v a p o v je r e n a .
6 . P i s a n j e i l i t i s k a n je e z o t e r i js k o g a d je l a s l o b o d n o g a z i d a r -
s t v a r i je j u , s l o g o v i m a i l i z n a k o v i m a p r o t i v n o j e s a v e z u
B r a ts tv a .
7 . S a v e z k o ji m j e m a s o n v e z a n n i je u o p r j e c i s n je g o v o m d u -
n o u B o g u , d o m o v i n i , o b i t e l ji , b i n je m u ili p a k n j e m u s a -
m o m e , a i i z a t o v e e n j e g o v u s a v je s t i d je l a .
8 . V je r o v a n je u p o s t o j a n je te t o v a n je im e n a V rh o v n o g a
b i a t o g a l ju d i z o v u B o g , a m a s o n i " V e l i k o m A r h i t e k -
t o m S v e m i r a " n e i z o s t a v n o s e z a h t i je v a .
9 . V je r o v a n je u b e s m r t n o s t d u e i u s k r s n u e n a b u d u i i-
v o t.
1 0 . " K n j i g a z a k o n a " , k u t o m j e r i e s t a r , v e l i k a s u s v je t l a s l o -
b o d n o g a z id a r s t v a te je n jih o v a p r is u t n o s t u o tv o r e n o j
lo i n e iz o s ta v n a .
1 1 . V e l i k a s u n a c e l a s l o b o d n o g a z i d a r s t v a b r a t s k a l ju b a v , p o -
m o i is tin a .
1 2 . K l ju n e s u k r j e p o s t i s l o b o d n o g a z i d a r s t v a u m je r e n o s t , ja -
k o s t, m u d r o s t i p r a v e d n o s t.
1 3 . B i j e l a p r e g a a o d j a n je e k o e o z n a k a j e m a s o n a .
14. K u to m je r i e s ta r m a s o n s k i s u s im b o li m o r a ln o s ti.
1 5 . B l a g d a n i s v e t i h I v a n a ( 2 4 . l i p n ja i 2 7 . p r o s i n c a ) m a s o n s k e
s u s v e t k o v i n e . N a j e d a n o d n j i h v a l ja o d r a t i g o d i n ji i z -
b o r a s n ik a .
16 . " G l a v n a s k u p ti n a " ili V e lik a l o a v r h o v n o je z a k o n o d a v -
n o , s u d s k o i i z v r n o t i je l o U m je t n o s t i u s v i m p i t a n ji m a
m a s o n s t v a u n u t a r s v o j e t e r i t o r i ja l n e j u r i s d i k c i je t e s e s a -
s t o ji o d p r e s t a v n i k a t a m o n ji h l o a .
1 7 . L o a j e r e d o v n o o r g a n i z i r a n o t i je l o s l o b o d n i h z i d a r a k o je
p o s je d u je J a m s t v o o k o n s t i t u c i ji k o j e j u o v l a u j e d a d je -
l u je u s k l a d u s a z a k o n i m a i u z a n c a m a U m je t n o s t i .
1 8 . S v a k a l o a - b i l a o n a V e l i k a i li p a k p o d r e e n a - k a d a je
z a k o n i t o o k u p l je n a , t r e b a b i t i u r e e n a , u v a n a i o t v o r e n a ,
p r i je n o t o m o e z a p o e t i s r a d o m .
19 . S lo b o d n i s e z id a r i s a s ta ju u lo i k a o r a v n o p r a v n i t e s e -
je d n o m o k u p l je n i - m e u s o b n o je d a n d r u g o m e o b r a a -
ju k a o b r a i.

202
M A SO N SK E PO STA V KE

2 0 . P r im je r e n o o tv o r e n a lo a im a p r a v o s v o je p r e d s t a v n ik e
u p u tit i u V e lik u lo u .
2 1 . P i t a n j a p o l i t i k e i l i e n o m i n a c i js k i h u v je r e n ja n e m o g u s e
r a z m a tr a t i u lo i.
2 2 . S l o b o d n i z i d a r u r e d n o p r i r u e n n e k o j r e d o v n o j lo i s l o -
b o d n i h z i d a r a m o e s l o b o d n o p o s je i v a t i i d r u g e l o e , a k o
t i m e n e n a r u a v a s k l a p o s je e n e l o e .
2 3 . S lo b o d n i z id a r n e m o e s je d iti u n e r e g u la r n o j i n e p r iz n a -
t o j i o i n i t i o t a jn a m a s l o b o n o g a z i a r s t v a r a s p r a v l ja t i s
n e r e g u l a r n i m m a s o n o m , k a o n i s o n i m e k o ji j e s u s p e n d i -
r a n ili p a k i s k l j u e n .
2 4 . V e l i k i j e m e t a r i z v r n i p o g l a v a r U m je t n o s t i i p r e d s je d a -
v a ju i a s n ik V e lik e (o e k o ja g a je iz a b r a la i ije z a k o n e
m o r a p o tiv a ti.
2 5 . V e l i k i m e t a r m o e p r e s je a t i s v a k o m l o o m u s v o j o j ju -
r i s i k d ji .
2 6 . V e lik i m e ta r m o e s u s p e n d ir a t i m e tr a lo e ili o b u s ta v iti
p o v e lju lo e a k o z a t o im a r a z lo g a .
2 7 . a s n ic i s u lo e : m e ta r , v i i n a d z o r n ik , n i i n a d z o r n ik ,
b l a g a jn i k , t a jn i k , v i i a k o n , n i i a k o n , u p r a v i t e l j i v r a -
ta r .
2 8 . M e t a r j e p o g l a v a r l o e t e k a o p r e d s je d a v a ju i a s n i k n j o -
m e u p r a v l ja u s k l a d u s a z a k o n i m a i o b i c a j i m a b r a t s t v a t e
je m o e s a z iv a ti p o n a h o e n ju .
2 9 . M e ta r p r e th o n o m o r a b iti n a d z o r n ik (o s im k o d u te m e -
l je n ja n o v e l o e ili k a d a u l o i n e m a b i v e g a m e t r a i l i
b i v s e g a n a d z o r n i k a k o ji b i b i l i s p r e m n i i s p o s o b n i o b n a -
a ti tu d u n o s t).
3 0 . M e t a r p o d u n o s t i s v o ju l o u p r e d s t a v l j a u V e l i k o j l o i .
3 1 . M e t a r l o e p o s t a je " b i v i m e t a r " p o o k o n a n ju n je g o v a
s iu b e n a m a n d a ta (n a k o n t o je o r a d io s v o j m a n d a t).
3 2 . N a z o m i c i lo e m o r a ju b iti m a s o n s k i m e tr i.
3 3 . U o d s u t n o s t i m e t r a n j e g o v e u n o s t i o b a v l ja v i i n a d -
z o r n i k . U o d s u t n o s t i o b o ji c e t o i n i m l a i n a d z o r n i k . A k o
s u s v i o d s u t n i , n i i b i v i m e t a r l o e k o ji j e p r i s u t a n i
l a n j e l o e m o e p r e d s je a t i u t v r e n i m ili p a k z a k o n i t o
s a z v a n im s a s ta n k o m .

203
MASONSTVO BEZ MASKE

3 4 . a s n i c i lo e - b il a o n a V e lik a iii p o d r e e n a - o b n a s a ju
s v o j e d u n o s t i d o k s e z a k o n i t o n e i z a b e r u n j i h o v i n a s l je d -
n ic i i n e u v e d u u s lu b u ili d o k ih s e z a k o n i to n e o p o z o -
ve.
3 5 . M a s o n n e s m i je n i k o g a p o t i c a t i n a k a n d i d a t u r u z a t a jn e
m a s o n s tv a je r s e s v a k i k a n d id a t m o r a p o n u d iti d r a g o -
v o ljn o i n e n a g o v a r a n .
3 6 . K a n d id a t m o r a b iti m u k a r a c , r o e n s lo b o d a n , z r e le i r a -
z u m n e d o b i, d o b r a m o r a la i p o n a a n ja , u m a n t e s e p r i-
r o d n o k o r i s t i t i s v o ji m u d o v i m a k a k o b i m o g a o p r i m i t i i
p r e n o s i t i t a jn e U m je t n o s t i .
3 7 . o v je k a z a p o s t a ja n j e m a s o n o m p r e p o r u a j u n j e g o v e n u -
t a r n je k v a lite te .
3 8 . N e o p h o d n o j e p o m n o i s p i t i v a n je t je l e s n e , u m n e i m o r a l -
n e s p r e m n o s t i s v a k o g a k a n d id a ta z a t a jn e m a s o n s tv a .
3 9 . N a p r e d o v a n je d o s t u p n je v a p o m o n i k a i m e t r a n e m o e
s e d o g o d i t i b e z i s p i t i v a n ja k v a l i f i k a c i ja k a n d i d a t a .
4 0 . Je d n o g la s n a je o d iu k a lo e p o tr e b n a z a in i ja c iju , o d n o -
s n o p r i m a n j e u a f i l i ja c i ju .
4 1 . M a s o n m o r a b i t i d o b a r i e s t i t o v je k k o j i s e p o d v r g a -
v a z a k o n im a p r a v d e i k r je p o s ti, n a z v a n im a " m o r a l n i z a -
k o n ".
4 2 . S v a k i m a s o n m o r a p o tiv a ti z a k o n e z e m ije u k o jo j iv i.
4 3 . N i j e d a n b r a t n e s m i je n e k o g a p r e p o z n a t i k a o m a s o n a b e z
s t r o g a i s p i t i v a n ja i l i z a k o n i t e i s t r a g e .
4 4 . M a s o n m o ra b iti n a d a s v e o p r e z a n u p r is u tn o s ti str a n a c a i
p r o f a n i h k a k o i m n e b i o t k r i o k a k a v z n a k , s i m b o i i l i r i je
n a k o je o n i n e m a ju p r a v o .
4 5 . S v a k i m a s o n tr e b a p r ip a d a t i n e k o j r e d o v n o j lo i, p o h a a -
ti n je z i n e s a s ta n k e i d ije liti n je z i n e te r e te .
4 6 . B r a t n e s m i je b i t i p r i m l je n u la n s t v o l o e b e z p o t v r d e
( p o l a g a n ja a s t i ) , o d g o v a r a ju e o b a v i je s t i t e i s t r a g e .
4 7 . S v a k i s e m a s o n t r e b a s t r p l ji v o p o d l o i t i o d l u c i s v o j e b r a -
e u o k u p l je n o j l o i , u z m o g u n o s t a l b e V e l i k o j l o i .
4 8 . M a s o n m o r a b iti v je r a n s v o m e b r a tu : u p u iv a ti g a , u p o -
z o r a v a ti, b r a n iti i p o m a g a ti, a li n ik a d a o g o v a r a ti n i s v r -
g a v a t i s p o l o a ja .

204
MASONSKE POSTAVKE

4 9 . M a s o n n e o e n e z a k o n i t o u p o z n a t i s u p r u g u , k i , m a jk u ,
s e s t r u i l i s l u k i n ju s v o g a b r a t a .
5 0 . M a s o n t r e b a b it i r e v a n n a p o s lu i p la a ti s v o je d u g o v e .
5 1 . S v a k i s e m a s o n m o r a o a z v a t i p o z iv u lo e .
5 2 . Je d in e s u m a s o n s tv u p o z n a te k a z n e n o v a n a k a z n a , o p o -
m e n a , s u s p e n z i j a n a o d r e e n o v r i je m e i i s k l ju o e n je .
5 3 . M a s o n a s e n e m o e k a z n iti, a d a m u s e p r e th o d n o n e d o~
p u s ti iz n ije ti v la s t itu o b r a n u , o s im u k o lik o s e n e o d a z o v e
i l i g a j e n e m o g u o e o b a v i je s t i t i .
5 4 . S v a k i (a f ilir a n i) m a s o n im a p r a v o n a p o k o p s m a s o n s k im
(o b r e d im a i) a s tim a .

Postavke Johna W. Sim onsa

1. V j e r a u p o s t o j a n je V r h o v n o g a b i a i b e s m r t n o s t d u e .
2 . D a m o r a l n i z a k o n k o j i , m e u o s t a l i m , u k l ju u j e m i l o s r -
e i e s tito s t, r a d i n o s t i tr e z v e n o s t, b u d e p r a v ilo i v o d i-
l ja s v a k o g a m a s o n a .
3 . P o t i v a n je i p o s l u n o s t g r a a n s k i m z a k o n i m a z e m l j e t e
m a s o n s k i m p r a v i l i m a j u r i s d i k c i je u k o j o j m a s o n p r e b i v a .
4 . N o v o u s to li e n i m a s o n tr e b a b it i r o e n s lo b o a n , z a k o n i-
t e d o b i t e i o i z d r a v u v r i je m e u s t o l i e n ja .
5 . N a c i n i p r e p o z n a v a n ja i o p e n i t o o b r e d i i o e r e m o n i je t r i ju
s t u p n je v a d r e v n e u m je t n o s t i m a s o n s t v a .
6 . D a s e lo i n ije m o g u e a liti n a o d lu k u m e tr a ili p a k n a d -
z o r n i k a k o ji n a s t u p a u n j e g o v o j o d s u t n o s t i .
7 . D a n itk o n e m o e b iti m e ta r p o tv r e n e lo e , a d a p r e t-
h o d n o n ije im e n o v a n z a n a d z o m ik a i o b n a a o tu d u n o s t
g o d in u d a n a .
8 . K a d a n e t k o p o s t a n e m a s o n , n e s a m o t o s t je e l a n s t v o u
n e k o j l o i k o j a g a p r i m i , v e o p e n i t o p o s t a je p r i p a d n i -
k o m i t a v e m a s o n s k e o b i t e l ji t e k a o t a k a v i m a p r a v o p o -
s je titi - k a o m a s o n - s v a k u r e d o v n u lo u , o s im k a d a b i
t a k v i m p o s je t o m n a m i o s k l a d i l i p r e k i n u o r a d l o e k o ju
k a n i p o s je t i t i .
9 . P o v l a s t i c a V e l i k o g a m e t r a k o j a s e o d n o s i n a p r e d s je d a -
v a n je s v a k i m s k u p o m U m je t n o s t i u n u t a r s v o j e ju r i s d i k c i -

205
MASONSTVO BEZ MASKE

j e , t r e n u t a e n o i m e n o v a n je m a s o n a u r e d o v n o j l o i t e o d o -
b r a v a n je f o r m i r a n j a n o v i h I o a .
1 0 . N i t k o n e m o e p o s t a t i m a s o n o s i m u r e d o v n o j I o i, p r o -
p i s n o s a z v a n o j, n a k o n p o d n o e n ja z a m o l b e t e je d n o g l a -
s n a p r i h v a a n ja , o s i m k a d a g a t r e n u t a n o i m e n u je V e l i -
k i m e ta r.
1 1. G l a s o v a n je z a k a n d i d a t e s t r o g o j e i n e p o v r je i v o t a jn o .
1 2 . L o a n e m o e p r o v je r a v a t i s v o g a m e t r a .
13. S v a k i je m a s o n p o d lo a n z a k o n im a i p r o p is im a ju r is ik -
e i je u k o j o j p r e b i v a , a k i a k o p r i p a d a o r e e n o j l o i u n e -
k o j d r u g o j j u r i s d i k ji .
] 4 . O p e n i t o p r a v o U m je t n o s t i n a z a s t u p l je n o s t u V e l i k o j l o i
t e n a u p u i v a n je n j e z i n i h p r e s t a v n i k a .
] 5. O p i e ilj i o b lik o v o g a d r u tv a , p r e a n n a m o d o ta c a , im a
b i t i o u v a n n e p r o m i je n j e n t e v a z d a p r e n o e n n a i m n a -
s l j e o v a t e l ji m a .

Postavke dr. Roscoea Pounda

1. V j e r a u B o g a .
2 . V je r a u tr a jn o s t o s o b n o s t i ( b e s m r tn o s t ) .
3 . " K n jig a z a k o n a " k a o n e iz o s t a v n i d io o p r e m e s v a k e lo e .
4 . L e g e n d a t r e e e g a s t u p n ja .
5 . T a jn o s t .
6 . S i m b o l i k a o p e r a t i v n e u m je t n o s t i .
7. M a s o n m o r a b iti m u k a r a c , r o e n s lo b o a n i p u n o lje ta n .

206
Dodatak D
MOLITVA ZA SLOBODNE ZIDARE

Vano je da, kao krani, upuujemo javnost (kako


masone, tako i nemasone) u zablude slobodnoga zidar-
stva te kako je masonstvo tetno za kransku vjeru. No,
moramo initi i vie od toga. Moramo ujedno dobiti du-
hovni boj za Krista. U tome dlju moramo trajno moliti
za obraenje slobodnih zidara. Moramo moliti Gospo-
dina da slobodne zidare prosvijetli svjetlom svoje istine
kako bi se umom i srcem obratili Isusu. Po naim moli-
tvama i rtvama Bog e ih osloboditi iz kanda Loe i
uvesti u radost Onoga koji je "Put i Istina i ivot", Gos-
podina naega Isusa Krista (Iv 14,6).
Evo molitve to je svakodnevno moemo upuivati
za obraenje slobodnih zidara:

Gospodine Isuse Kriste, koji svoju svemo najja-


snije oituje kada poteuje i iskazuje milosre,
koji si rekao: "Molite za one koji vas progone i po-
gruju", zazivamo blagost tvojega Presvetog Srca
za due stvorene na sliku Boju, no bijedno zavede-
ne prijetvomim zamkama slobodnoga zidarstva, to
sve vie skreu na put propasti. Neka vie ne tla-
e Crkvu, tvoju Zamnicu, ve neka ih utia zago-
vor Blaene Djevice Marije, tvoje Majke, i molitve
pravednih. Spomeni se svoga neizmjemog milosra
te, zanemamjui njihovu izopaenost, daj da se vra-
te tebi, utjee Crkvu preobilnom pokorom, daju na-
knadu za svoja zlodjela te si osiguraju slavnu vje-
nost. Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

207
Sadraj

Predgovor

1. Moje masonske vjerodajnice. . . . ........................... 13

2. Uvod u slobodno zidarstvo........................................19


Kratka povijest slobodnoga zidarstva..................... 19
Organizacija slobodnoga zidarstva......................... 22
Tko je glasnogovomik slobodnoga zidarstva? . . . . 25

3. Ideologija slobodnoga zidarstva............................... 31


Uvod u problem indiferentizma............................... 31
Ravnoduje spram Boga i Isusa Krista .................40
Ravnoduje spram Svetoga pism a........................... 43
Zavrne m isli......................................... 46

4. Masonske doktrine i prakse........................................49


Sinkretizam ............................. 49
Veliki Arhitekt Svemira ........................... 51
Molitva i bogotovlje.................................................. 58
Moralni sustav .......... 68
Uskrsnue tijela.............................................................80
Obredi pokapanja.........................................................91

5. Masonska tajnovitost i obmana 100


Vrbovanje..................................................................... 100
Inicijacija........................................ 104
Zakletve saveza........................................................... 110
Prosvjetljenje............................... 120
U pozorenja................................................................. 123
SADRAJ

6. Je li slobodno zidarstvo religija?........................... 127

7. Slobodno zidarstvo i Katolika Crkva.................134


Papinski dekreti ............... ....................................... 134
Kanonsko pravo i suvremena crkvena
osua m asonstva..................................................., 143

8. Masonska u r o ta ........................................................... 160


Uvod........................................................................... 160
Tradicionalno poimanje religije i kranstva . 160
Masonski pokret za potpunu sekularizaciju 163
Masonski prodor u Vrhovni s u d ............................170
Everson - masonska djelatnost meu
sudstvom ..................... 172
Eversonovi masonski sljedbenici ........................... 174
Protivljenje Crkve.......................................................177
Slobodno zidarstvo i Novi svjetski poredak . . 180

9. Zato krani ostaju u Loi?................................... 182

Dodatak A: R azrjenica.................................................. 189


Dodatak B: Rjenik masonskih pojmova..................... 192
Dodatak C: Masonske postavke....................................199
Dodatak D: Molitva za slobodne z id a re .....................207

208
Odabrnna bibliografija 217
N ukladnik:
VERBUM d.o.o.
T ru m b ie v a obala 1 2 .2 1 0 0 0 Sp lit
T e l.: 0 2 1 / 3 4 0 -2 6 0 , fa x : 0 2 1 / 3 4 0 -2 7 0
E-mail: naklada@verbum.hr
www.verbum.hr

P rip rem a za lisa k :


ACME

Tisak:
Graliki zavod Hrvatske

T isk a n o u listopadu 2 0 0 9 .
Bivi visokopozicionirani ameriki mason John Salza u knjizi
Masonstvo bez maske otkriva zaprepaujuu istinu o onome
to se zbiva unutar tajanstvenih masonskih loa. Oboruan
osobnim iskustvom i sveobuhvatnim istraivanjem, Salza prua
izravan pogled na kontroverzne masonske obrede, praksu i
svjetonazor to se dre u tajnosti zakletvom koja ukljuuje i
prijetnju smru!
Otkrivajui pravu istinu o slobodnome zidarstvu i njego-
voj nespojivosti s kranstvom, ova je knjiga i izvrstan izvor
kljunih informacija o tome najutjecajnijem tajnom drutvu:
povijest, organizadja i hijerarhija masonstva
masonska ideologija, vjerovanja, simbolika i obredi
naini vrbovanja i obmanjivanja novih lanova, proces
inicijacije i tajna zakletva
masonstvo i Katolika Crkva u povijesti i danas
masonska zavjera: utjecaj napolitiku, pravosue,
obrazovni sustav i medije
masonstvo i novi svjetski poredak.

John Salza je ugledan odvjetnik i publicist. Bivi je mason


32. stupnja kotskoga obreda i bivi lan masonskoga Drevnog
Arapskog Reda Remia Mistinoga Hrama (Shrinersa). lako
katolik od roenja, Salza je iniciran u masonsku lou nakon to
ga je vrbovala skupina prijatelja i filantropa. Uznemiren spoz-
najama o masonskoj ideologiji i obredima, poeo je prouavati
negativni crkveni stav prema masonstvu te je, uvidjevi njego-
vu argumentiranost, napustio Lou i javno progovorio o tajna-
ma slobodnoga zidarstva.

ISBN 978 953*235-190-3



8
911789 3 3 2113 5 1 9 0 3' u
.8-

www.verbum.hr