Zagreb, 20. studenog 2017.

Ur. broj: 126-2017

Directorate-General for Justice and Consumers

European Commission
1049 Bruxelles/Brussel
Belgium

Ministarstvo pravosua RH
Ulica grada Vukovara 49
10000 Zagreb
Hrvatska

Izvjetaj o primjeni Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o
uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela
u Republici Hrvatskoj

Documenta Centar za suoavanje s prolou, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka,
Bijeli krug Hrvatske iz Splita i Udruga za podrku rtvama i svjedocima iz Vukovara od 1. sijenja
2017. provode projekt pod nazivom Prava, podrka, zatita i kompenzacija rtava kaznenih djela u
svrhu doprinosa implementaciji Direktive 2012/29/EU o minimalnim standardima prava, podrke i
zatite rtava kaznenih djela i Direktive 2004/80/EC o kompenzaciji rtava kaznenih djela.

Cilj projekta je uspostavljanje sustava prikupljanja i analize podataka (Central Information Point)
vezanih uz predmete kaznenih djela, koji bi omoguio pregled problematike s kojom se susreu rtve
kaznenih djela te bi posluio kao alat za prikaz statistikih podataka. Specifini ciljevi projekta su
prikupljanje pouzdanih i auriranih podataka o rtvama kaznenih djela; unaprjeenje implementacije
relevantnih zakonskih okvira i usavravanje znanja i rada strunjaka u kontaktu sa rtvama; jaanje
kapaciteta organizacija civilnog drutva (OCD); razvoj meuorganizacijske suradnje, koordinacija i
meusobno povjerenje izmeu pravnih subjekata; zagovaranje razvoja EU politika vezanih za prava
rtava.

Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
Ovim izvjetajem elimo potaknuti daljnji razvoj podrke i realizacije prava rtava kaznenih djela kroz
budue zakonodavne aktivnosti Hrvatskog sabora te punu implementaciju postojeih zakona u skladu
sa normama Direktive. Nalazi ovog izvjetaja temelje se na aktivnostima provedenima u sklopu ovog
programa edukacije OCD-a, strunjaka u kontaktu sa rtvama, praenjem suenja, preliminarnim
rezultatima istraivanja, kao i prijanjim aktivnostima i iskustvima u radu sa rtvama.
Izvjetaj je sastavljen od 3 dijela koja prate zakonsku osnovu implementacije Direktive, primjenu u
praksi, vezanu uz razvoj sustava podrke rtvama i svjedocima te prikaz preliminarnih rezultata
istraivanja uz zakljuke.

1. Pregled legislative

1.1 ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

U srpnju 2017. Hrvatski sabor je izglasao izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima se u nacionalni
zakon implementiraju odredbe Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada
2012. godine o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela,
Direktive 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijea od 22. listopada 2013. godine o pravu na pristup
odvjetniku u kaznenom postupku i postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, te o pravu na
obavjeivanje tree strane u sluaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s treim osoba i
konzularnim tijelima, Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijea od 3. travnja 2014. godine
o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u EU, Direktive
2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijea od 15. svibnja 2014. godine o kaznenopravnoj zatiti eura i
drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijea 2000/383/PUP.

Najvanije izmjene prava rtava kaznenih djela sadrana su u glavi V rtva, oteenik, privatni tuitelj,
koja u l. 43. uz ve do tada utvrena prava rtava kaznenih djela dodaje i druga prava normirana
Direktivom te ih daje u slijedu: 1) pravo na pristup slubama za potporu rtvama kaznenih djela, 2)
pravo na djelotvornu psiholoku i drugu strunu pomo i potporu tijela, organizacije ili ustanove za
pomo rtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom, 3) pravo na zatitu od zastraivanja i odmazde,
4) pravo na zatitu dostojanstva tijekom ispitivanja rtve kao svjedoka, 5) pravo da bude sasluana bez
neopravdane odgode nakon podnoenja kaznene prijave te da se daljnja sasluanja provode samo u
mjeri u kojoj je to nuno za potrebe kaznenog postupka, 6) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri
poduzimanju radnji u kojima sudjeluje, 7) pravo da se medicinski zahvati prema rtvi poduzimaju u
najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nuni za potrebe kaznenog postupka, 8) pravo podnijeti prijedlog
za progon i privatnu tubu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom
postupku kao oteenik, pravo biti obavijetena o odbacivanju kaznene prijave (lanak 206. stavak 3.
ovoga Zakona) i odustajanju dravnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni
2
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
progon umjesto dravnog odvjetnika, 9) pravo na obavijest od dravnog odvjetnika o poduzetim
radnjama povodom njezine prijave (lanak 206.a ovoga Zakona) i podnoenje pritube viem
dravnom odvjetniku (lanak 206.b ovoga Zakona), 10) pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne
odgode bude obavijetena o ukidanju pritvora ili istranog zatvora, bijegu okrivljenika i otputanju
osuenika s izdravanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zatite, 11) pravo da na
njezin zahtjev bude obavijetena o svakoj odluci kojom se pravomono okonava kazneni postupak, te
druga prava propisana specijalnim zakonima.

Iznimno je vano naglasiti da su u izmjenama, uz ve do tada prepoznate posebno ranjive kategorije

rtava, kao to su djeca, rtve kaznenog djela protiv spolne slobode i rtve trgovanja ljudima, uvrtene i
rtve u odnosu na koje su utvrene posebne potrebe zatite (l. 44.) te im zakon jo daje posebna
prava, kao opunomoenika ili savjetnika na teret proraunskih sredstva, mjere zatite osobnog ivota i
integriteta, posebne naine ispitivanja uz primjenu zatitnih mjera od re-traumatizacije kroz
izbjegavanja vie ispitivanja, koritenje video-linka, ispitivanje od strane osobe istog spola ili
posredstvom psihologa te iskljuenje javnosti.

Pojedinana procjena rtve najvei je novitet ZKP-a propisan l. 43.a, kojom se tijela koja provode
ispitivanja obvezuju da prije ispitivanja rtve, u suradnji s tijelima, organizacijama ili ustanovama za
pomo i podrku rtvama kaznenih djela provedu pojedinanu procjenu rtve radi utvrivanja
postojanja potrebe za primjenom posebnih mjera zatite te vrste posebnih mjera zatite koje bi se
trebale primijeniti (poseban nain ispitivanja rtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi
izbjegavanja vizualnog kontakta s poiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Pojedinana
procjena rtve na odgovarajui nain ukljuuje osobito rtve terorizma, organiziranog kriminala,
trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim odnosima, spolnog nasilja i spolnog
iskoritavanja ili zloina iz mrnje te rtve s invalidnou, ili ire tumaei, pri poduzimanju
pojedinane procjene rtve osobito se uzimaju u obzir osobne znaajke rtve, vrsta ili narav kaznenog
djela i okolnosti poinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna panja posveuje rtvama koje su
pretrpjele znaajnu tetu zbog teine kaznenog djela, rtvama kaznenog djela poinjenog zbog nekog
osobnog svojstva rtve, te rtvama koje njihov odnos s poiniteljem ini osobito ranjivima.

Ujedno je vano napomenuti da se pojedinana procjena rtve provodi uz sudjelovanje rtve i

uzimajui u obzir njezine elje, ukljuujui i elju da se ne koriste posebne mjere zatite propisane
zakonom.

1.2. PRAVILNIK O NAINU PROVEDBE POJEDINANE PROCJENE RTVE

Pravilnikom se propisuju uvjeti i nain izrade pojedinane procjene potreba rtava kaznenih djela za
zatitom i podrkom, obvezni sadraji obuhvaeni procjenom i podaci na kojima se procjena potreba
3
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
temelji. Procjenu potreba rtve provode sva tijela prethodnog i kaznenog postupka (policijski
slubenici, dravni odvjetnici i suci) koja dolaze u kontakt sa rtvom poevi od izvida pa do
pravomonog okonanja kaznenog postupka.

Osobne znaajke rtve ukljuuju osobnu ranjivost; dob rtve, moguu trudnou ili nedavni porod,
invaliditet, tekoe u komuniciranju (govoru, itanju ili pisanju), zdravstveno stanje, ovisnost o
alkoholu ili opojnim sredstvima, PTSP, strah, kao i povezanost rtve sa poiniteljem kaznenog djela
bliski odnosi, ekonomska ovisnost te osobine kaznenog djela i naina izvrenja osobito bezobziran ili
okrutan nain.

Posebne mjere zatite rtve, uz mjere procesne zatite (primjerice, poseban nain ispitivanja, uporabu
komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta s poiniteljem, iskljuenje javnosti s
rasprave, ispitivanje od strane osobe istog spola te, ako je to mogue, da u sluaju ponovnog ispitivanja
ispitivanje provodi ista osoba, pratnju osobe od povjerenja, zatitu tajnosti osobnih podataka),
obuhvaaju i omoguavanje razgovora sa savjetnikom na teret proraunskih sredstava, kao i druge
mjere predviene zakonom.

Pravilnik, kao podzakonski akt, nije zadovoljio potrebne mjere specifikacije odredbi predvienih
Zakonom o kaznenom postupku te je kao takav ostao nedoreen i podloan razliitom tumaenju
institucijama koje e ga provoditi. Tako nije specificirao tko su ovlatene osobe unutar svakog od
navedenih tijela za provoenje pojedinane procjene, koja je potrebna struna sprema tih osoba, hoe li
te osobe proi kroz posebne edukacije kako bi bile dodatno specijalizirane za pravilan pristup rtvama,
djeluju li te osobe samostalno ili unutar timova, jesu li uvijek iste osobe unutar tijela kaznenog
postupka zaduene za provoenje pojedinane procjene ili pojedinanu procjenu provode slubenici
koji prvi dou u kontakt sa rtvom? To su iznimno vana pitanja za djelotvorno provoenje podrke
rtvama.

Pravilnik navodi kako se istim propisuju uvjeti i nain izrade pojedinane procjene potreba rtava
kaznenih djela te tako zanemaruje rtve prekrajnih djela. Tendencije europskih zakonodavstava idu za
izjednaavanjem rtava kaznenih i prekrajnih djela upravo zato da rtve prekrajnih djela ne bi bile u
nepovoljnijem poloaju. Istiemo kako se veina nasilja koje se dogaa u bliskim odnosima u
hrvatskom zakonodavstvu procesuira upravo unutar prekrajnog postupka te bi se suavanjem primjene
Pravilnika samo na kaznena djela uvelike ograniila prava velikog broja rtava. Napominjemo da svi
standardi zatite prava i interesa rtve koje Direktiva jami u kaznenom postupku, u hrvatskom
pravnom sustavu, u naelu, jednako vrijede za kazneni i za prekrajni postupak.
Ujedno, Pravilnik navodi se kako je svako tijelo kaznenog postupka koje provodi ispitivanje rtve
duno provesti pojedinanu procjenu potreba rtve te sainiti zakljuak o provedenoj procjeni potreba
kao i o utvrenim posebnim mjerama zatite. Pri tome e se razmotriti zakljuak prethodno provedene
4
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
procjene potreba rtve. Iz navedenog se moe zakljuiti kako e rtva opetovano prolaziti kroz
ispitivanja/procjenu od strane svih tijela kaznenog postupka (policijski slubenici, dravni odvjetnici i
suci) ime se rtva sekundarno viktimizira i traumatizira, to nije u skladu s namjerama Direktive
2012/29/EU. Takoer, postavlja se pitanje kako postupati ukoliko se miljenja o individualnoj procjeni
budu razlikovala od tijela do tijela, tj. miljenje kojeg tijela e se u tom sluaju uzeti kao mjerodavno?

Na kraju napominjemo kako su OCD-i marginalno ukljueni u postupak pojedinane procjene, makar
njihovi nalazi mogu posluiti tijelima kaznenog postupka koja provode ispitivanja rtve, pri emu je
opet ostavljeno previe slobode individualne procjene osobe/slubenika, a zanemareno miljenje ili
traenje rtve. Naelno smatramo da je Pravilnik nedovoljno detaljan ime se ne ispunjava uloga
Pravilnika kao takvog. Naime, pravilnici slue kako bi detaljno obradili generalne zakonske odredbe,
to u navedenom Pravilniku nije sluaj. Ovakvim Pravilnikom forma je ispunjena, ali ne i svrha zbog
koje se Pravilnik donosi.

Bijeli krug Hrvatske je tijekom javnog savjetovanja nacrta Pravilnika uputio prijedloge za unaprjeenje
od kojih niti jedan nije usvojen, a ini se ni razmatran.

1.3. UREDBA O PREUZIMANJU DIREKTIVE 2012/29/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I

VIJEA O USPOSTAVI MINIMALNIH STANDARDA ZA PRAVA, POTPORU I ZATITU
RTAVA KAZNENIH DJELA TE O ZAMJENI OKVIRNE ODLUKE VIJEA 2001/220/PUP - nacrt

Direktiva 2012/29/EU, izmeu ostalog, trai od drava lanica da Europskoj komisiji u odreenim
vremenskim intervalima dostavljaju dostupne podatke koji pokazuju na koji nain su se rtve kaznenih
djela koristile pravima utvrenima u Direktivi. Naime, sustavno i primjereno sakupljanje statistikih
podataka prepoznato je kao kljuna sastavnica djelotvornog oblikovanja politika na podruju prava
odreenih u ovoj Direktivi, a za evaluaciju primjene ove Direktive drave lanice Europskoj komisiji
trebaju dostavljati odgovarajue dostupne podatke.
Uredba od 4 lanka ne utvruje koja su tijela nadlena za dostavljanje podataka Europskoj komisiji,
ve samo da e se podaci dostavljati Ministarstvu pravosua, koje e zatraiti statistiku obradu od
Dravnog zavoda za statistiku. Uredba ne sadrava niti koje podatke treba prikupljati. Zbog navedenog,
uredba kao podzakonski akt nije jasna niti podlona dopunama ili kritici. Javno savjetovanje bilo je
otvoreno do: 20.10.2017.

2. Daljnji razvoj podrke rtvama i svjedocima u procesuiranju ratnih zloina

Najvaniji dogaaj za razvoj podrke rtvama i svjedocima kaznenih djela tijekom 2015. godine bio je
donoenje Nacionalne strategija razvoja sustava podrke rtvama i svjedocima u RH za razdoblje od

5
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
2016. do 2020. godine1. Ista je nedoreena sve dok se ne donese i pripadajui Akcijski plan. Strategija
sadri veoma opirnu analizu i ocjenu stanja, openitih je ciljeva i mjera, ali ne sadri jasne rokove
njihova provoenja, nositelje i dionike, niti analizu odrivosti i procjenu potrebnih sredstava.
Razvoj sustava podrke rtvama i svjedocima tijekom 2015. godine u RH stagnira. Navodimo
zamijeene potekoe i nedostatke u radu:

Nacionalno zakonodavstvo zakoni i podzakonski akti - i dalje nije usklaeno s Direktivom

2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zatitu rtava kaznenih djela,
Europskog parlamenta i Vijea Europe od 2012. godine, koja je trebala biti prenesena u domae
zakonodavstvo do studenog 2015.;
Nije izraen Akcijski plan za podruje razvoja podrke rtvama i svjedocima koji prati
Nacionalnu strategiju razvoja sustava podrke rtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2016. do 2020. godine;
Sustav podrke nije proiren na druge upanijske sudove2, a u sustavu se i dalje osjeti snana
centralizacija i institucionalizacija;
Iako se po okonanju sudskih postupaka rtve, kao i okrivljenici, trebaju rehabilitirati u
zajednici, nakon donoenja presude njima se sporadino i rijetko bave institucije i drutvo;
Proces cjeloivotne podrke nije zaivio. esto rtva sama treba iskazati jasnu potrebu za
nekim oblikom podrke/pomoi.

Potrebno je dodatno ojaati organizaciju podrke u dravnim odvjetnitvima i policiji te nastaviti s

educiranjem djelatnika koji se susreu u svom radu sa rtvom. Edukacije koje organiziraju OCD-i
specijalizirani za rad s odreenom vrstom rtava,3 treba nastaviti i pojaati, a potrebno je raditi i na
svijesti djelatnika da samoinicijativno trae edukacije od tih istih organizacija te da nastave sa
zapoetim suradnjama posebice po pitanju prijavljivanja kaznenih djela. Uz ljudske kapacitete, malo se
ili gotovo nita, ulae u odravanje i razvoj tehnikih i tehnolokih kapaciteta.4

Uloga organizacija civilnog drutva je u smislu decentralizacije svojstvena, budui da zalazi u

geografska i druga podruja gdje drava nema odgovor ili nema dovoljno kapaciteta, a na njihovu

1 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1437.html

2 Sustav podrke rtvama i svjedocima trenutano je ustrojen samo na sedam upanijskih sudova: u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci,
Vukovaru, Sisku i Zadru

3 Poput rtava nasilja u obitelji, ratnih zloina, djece, rtava muenja itd.

4 Jedan od primjera je audio-vizualni sustav koji je skup je i pokvarljiv, esto dovodi do odgode davanja iskaza rtve ili pojedinog
svjedoka, ime se uzrokuje ponovna traumatizacija rtvi/svjedoka, od ponovnog pojavljivanja na sudu pa do pripreme za svjedoenje.

6
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
vanost upuuje i glava V. Nacionalne strategije. No, kljuno je osigurati izvore financija za
organizacije civilnog drutva koje vrijedno rade na razvoju svojih dosadanjih kapaciteta, na pruanju
jednog od oblika primarne podrke, besplatne pravne pomoi ili u analiziranju potreba rtava i
svjedoka te zalaganju za unaprjeenje sustava podrke.5 Decentralizacija sustava podrke je
dobrodola, na to ukazuje potreba irenja podrke rtvama i svjedocima ratnih zloina u ruralnim
krajevima, pojaana potreba za informativnom, emocionalnom i logistikom, a nerijetko i za pravnom i
psiholokom podrkom. rtve esto ele da im informativnu i emotivnu podrku prue organizacije
civilnog drutva, zaziru od dravnih institucija te pomanjkanja empatije u ophoenju prema njima i
njihovim srodnicima ili lanovima obitelji. ale se na nerazumljivost sadraja pojedinih
dokumenata/obrazaca kao i sporost sustava
Kao primjer pozitivne prakse istiemo aktivnosti na osnaivanju, informiranju o pravima rtava i
oteenika te pruanju praktinih informacija od strane Udruge za podrku rtvama i svjedocima.6

Iako je u srpnju 2013. godine uveden besplatan broj telefona 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za
rtve kaznenih djela i prekraja, koji se ujedno nalazi i na obrascima o pravima rtava kaznenih djela,
nije naveden razlog zbog kojeg rtva ovaj broj treba zvati, a nerijetko slubenici ne objanjavaju niti
daju jasnu uputu za njegovo koritenje. Takoer, suprotno naputku Ravnateljstva policije, pojedine
Policijske uprave i postaje ne upuuju korisnike na usluge pojedinih institucija, dravnih ureda ili na
broj 116 006.

Iz zapaanja u praksi zakljuujemo da pojedine mjere iz Nacionalne strategije nisu zaivjele.

Upozoravamo da nije stvoren cjelovit i objektivan registar pruatelja podrke rtvama i svjedocima te
nisu osiguravani preduvjeti za provoenje projekata i programa organizacija civilnog drutva pruatelja
podrke. Uz to, sustav besplatne pravne pomoi neadekvatan je, nekonzistentan i ogranien na mali
broj pruatelja pravne pomoi kao i korisnika besplatne pravne pomoi. Zbog toga rtve kaznenih djela
idu od psihologa do psihologa, od pruatelja pravne pomoi do drugog pruatelja i obnavljaju svoju
traumu ne radei na njoj kako bi se kvalitetnije i sigurnije uklopile u drutvo te nastavile sa svojim
aktivnostima.

5 Kako u smislu implementacije navedene Direktive, tako i osnovnih konvencijskih standarda.

6 Kroz projekt Jaanje kapaciteta OCD-a za pruanje podrke usmjereni su na uvoenje sustava sveobuhvatne podrke u etiri
upanije; Dubrovako-neretvanskoj, Istarskoj, Varadinskoj te Poeko-slavonskoj, gdje je podrka rtvama i svjedocima nedostatno
razvijena ili pak nepostojea te gdje ne postoje Odjeli za podrku rtvama i svjedocima pri upanijskom sudu. Podrka rtvama i
svjedocima uvedena je u Deu - regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog drutva s podruja Dubrovako-neretvanske
upanije i Delfin - centar za podrku i razvoj civilnog drutva. Od sijenja 2016. godine Udruga uvodi sveobuhvatnu podrku u Homo
- udrugu za zatitu ljudskih prava s podruja Istarske upanije i Klub ena Varadin s podruja Varadinske upanije. Trenutno je
otvoren poziv volonterima za Istarsku i Varadinsku upaniju.

7
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
Ministarstvo pravosua RH je krajem 2016. te u rujnu 2017. objavilo javne pozive za OCD-e za
podnoenje prijedloga za financiranje aktivnosti partnerske mree organizacija za podrku i pomo
rtvama i svjedocima u upanijama u kojima nisu osnovani odjeli za podrku rtvama i svjedocima, to
predstavlja prvi korak za irenje podrke te ukljuivanje OCD-a kao ravnopravnih partnera. Iako
pozdravljamo ovakvu inicijativu, kako se radi o tekuim ili buduim suradnjama, rano je dati ocjenu
odrivosti ove suradnje, dostatnosti namijenjenih sredstava, kao i kvalitete pruene podrke.

3. Novane naknade rtvama tekih kaznenih djela

Zakon o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela donesen je 2008. godine, a stupio je na snagu 1. 7.
2013., danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Konvencija koja je bila temelj za taj
zakon zasnovana je na teoriji dravne solidarnosti sa rtvama a ne dravne odgovornosti prema rtvi.
Drava daje naknadu ne zato to je odgovorna, nego zato to je solidarna i jer je to pravino. Direktiva
je propisala ne samo da drava mora imati sustav naknaivanja, ve da mora imati tijela koja e se time
baviti te da rtvu mora informirati o tim pravima. injenica je da se u financijskom dijelu zatite na
podruju Europske unije nisu ostvarila oekivanja koja su postojala kad se krenulo u donoenje
Direktive, a oteenici istiu kompliciranost postupka, dugotrajnost, probleme jezinih barijera,
nedostatak pravne pomoi i probleme sustava naknaivanja. U dvije i pol godine primjene zakona
isplaeno je manje od 180.000 kuna. Ono to dodatno zabrinjava, jesu sljedei podaci: ukupno je za
navedenih sedam vrsta kaznenih djela (ubojstvo, teko ubojstvo, teka tjelesna ozljeda, osobito teka
tjelesna ozljeda, teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti, silovanje i razbojnitvo) prijavljeno 6668
kaznenih djela, a zahtjeva je bilo 78. To znai da se tek jedan posto oteenika obratio sa zahtjevom,
dok je 19 zahtjeva bilo usvojeno, djelomino ili u cijelosti. Brojevi govore da su rtve, s obzirom na
broj postavljenih zahtjeva koji je strano malen, vjerojatno slabo informirane. Tijekom 2016. Zakon o
novanoj naknadi rtvama kaznenih djela se uope nije primjenjivao, nije bilo isplata rtvama, jer je
nekim lanovima odbora zavrio mandat, a vlada nije imenovala nove.

4. Problemi zamijeeni u praksi

Nakon to je ZID ZKP-a/08 prvi put uveo pojam rtve, postupno se mijenjala njena definicija koju
danas poznaje ZID-a ZKP-a/17, te istu odreuje kao: fizika osoba koja je pretrpjela fizike i duevne
posljedice, imovinsku tetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica
kaznenog djela. rtvom kaznenog djela smatraju se i brani i izvanbrani drug, ivotni partner ili
neformalni ivotni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe 7 ija je smrt

7 Prema miljenju Natalije Slavice, zamjenice upanijskog dravnog odvjetnika u Zagrebu, izreenog u sklopu treninga za
profesionalce odranog u srpnju 2017. godine u sklopu projekta Prava, podrka, zatita i kompenzacija rtava kaznenih djela,
navedena konstrukcija posrednih rtava nije dobro definirana. Miljenja je da bi bolja bila konstrukcija bliske osobe jer trenutno u
opis posredne osobe ne spadaju posvojitelj i posvojenik.
8
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
izravno prouzroena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila duna uzdravati.8
Definicija je usklaena s Direktivom 2012/29/EU. Izmjena iskljuuje pravne osobe iz definicije rtve te
uvodi razlikovanje posredne i neposredne rtve kaznenog djela.

ZID ZKP-a/17 je razgraniio ulogu rtve od uloge oteenika. Time je postignuto jasno razlikovanje
navedenih pojmova. Oteenik je naziv za mogueg sudionika u kaznenom postupovnom pravu, koji uz
rtvu moe biti i pravna osoba na iju je tetu kazneno djelo poinjeno. Jasno razlikovanje poloaja
rtve i oteenika jedan je od osnovnih ciljeva koji se elio postii predloenim izmjenama i dopunama.
Pojmovi nisu istoznani i nije ih mogue razmatrati na nain "iri-ui". To posljedino zasigurno
predstavlja problem slubama za podrku rtvama jer oteava informiranje o pravima ukoliko osoba
koja se obraa za podrku ne zna nalazi li se u postupku kao rtva ili kao oteenik. Postavlja se pitanje
oportunosti takvog nejednakog poloaja osoba ukljuenih u sudske postupke, rtve/oteenika kao
sudionika kaznenog postupka, koji zbog nespretnih pojmova nisu svjesni prava koja se na njih odnose.

Reguliranje prava na dobivanje informacija

lanak 4. Direktive 2012/29/EU propisuje da su drave lanice dune, bez odgode, od prvog doticaja
sa rtvom, istoj osigurati pruanje sljedeih informacija: 1) o vrsti potpore koju mogu ostvariti i od
koga; 2) o nainu podnoenja prijave za kaznena djela i njenom poloaju u kaznenim postupcima; 3) o
nainu zatite prava; 4) o dobivanju pravnih savjeta; 5) informacije o naknadi tete; 6) pravo na
prevoenje; 7) o mjerama, postupcima i zatiti u sluaju boravka u dravi koja nije drava lanica
Europske unije, a u kojoj je poinjeno kazneno djelo; 8) o podnoenju prijava u sluaju nestrunog
nadlenog tijela lanice koje djeluje u okviru kaznenog postupka; 9) o kontaktima za komunikaciju o
predmetu; 10) o slubama za popravljanje tete te 11) uvjetima nadoknade trokova sudjelovanja u
kaznenom postupku. Ve u samoj formulaciji lanka 4. Direktive 2012/29/EU pravo na dobivanje
informacija vidljivo je kako se proaktivnost u informiranju/traenju informacija eli prebaciti sa rtve
na nadlena tijela9.

Slube za podrku trebaju imati ravnopravniji poloaj u sustavu podrke rtvama jer drave lanice vie
nisu samo obvezne promovirati ulogu slubi za podrku, ve su obvezne osigurati rtvama pristup
slubama za podrku. U Republici Hrvatskoj, glavnu ulogu u informiranju rtava imaju policijski
slubenici. Prilikom prijave kaznenog djela, duni su rtvama pruiti informacije o njihovim pravima,
usmeno i kroz uruivanje obrazaca s informacijama o pravima rtve. Republika Hrvatska informira
rtve kroz tzv. Obavijesti o pravima rtvi kaznenih djela, prednost koje je pisana izrada sadraja prava
koja se uruuje rtvi prilikom prvog kontakta (obino prilikom prijave kaznenog djela) na dvadeset
8
ZID ZKP/17, l. 58.o izmjeni l. 202. st. 1. i 2. ZKP-a

9 Nadlena tijela nisu poblie definirana upravo zbog moguih razlika u nadlenostima pojedinih drava lanica.
9
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
jezika. Pozitivna strana je to pisani format bolje odgovara informiranju rtava zbog traume koju rtva
proivljava i posljedicama koje ona nosi, a za koje usmeni oblik informiranja ne bi bio efektivan.
Pitanje koje se postavlja tie se modusa pruanja informacija rtvama koje nisu prijavile kazneno djelo.
Upravo zbog njih, potrebno je biti inovativan u pronalaenju komunikacijskih kanala i naina
informiranja.

Uputom od 11. studenoga 2014. godine, Ravnateljstvo policije svim je policijskim upravama naloilo
da su rtvama duni, uz obavijesti o pravima, dati i kontakt podatke odjela za podrku rtvama i
svjedocima na upanijskim sudovima, broj Nacionalnog pozivnog centra za rtve kaznenih djela i
prekraja te brojeve tijela dravne uprave i organizacija civilnog drutva koje se na podruju pojedine
policijske uprave bave podrkom i zatitom rtava. Osim policije, i Dravno odvjetnitvo Republike
Hrvatske je duno rtvu upoznati s njezinim pravima. Obveznim naputkom od 9. srpnja 2014. godine,
Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske obvezuje sva upanijska i opinska dravna odvjetnitva na
postupanje adekvatno postupanju policijskih slubenika, osobito u dijelu pruanja obavijesti rtvi o
radu odjela za podrku rtvama i svjedocima, upuivanje rtava prema njima, kao i na Nacionalni
pozivni centar za rtve kaznenih djela i prekraja.10

Prema podacima Nacionalnog pozivnog centra za rtve kaznenih djela i prekraja (dalje: NPC),
u 2017. godini (do 31. listopada), 148 od 558 rtava je na broj upueno od strane policije. Podaci
NPC-a za 2017. godinu pokazuju kako je samo pet pozivatelja za liniju 116 006 saznalo od strane
predstavnika dravnog odvjetnitva, to usmjerava zakljuku kako pravo na informiranje rtve
nije u praksi u potpunosti provedeno, osobito onda kad je u pitanju referiranje na postojee
slube za podrku.

Problem se javlja ve prilikom informiranja o dostupnim slubama za podrku, osobito dostupnoj

psiholokoj podrci jer (ona) nije dostupna na cijelom podruju Republike Hrvatske. Kada se govori o
pravu na pruanje pravne pomoi i svake druge vrste savjeta 11, proputa se informirati rtvu kako se
pravna pomo prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi (Narodne novine broj 143/13 12) odnosi
samo na graanske i upravne sporove. To znai da se svojim odredbama na rtve kaznenih djela
odnosi samo u pogledu ostvarivanja prava na naknadu tete koja je poinjenim kaznenim djelom
prouzroena.13 Dakle, primjerice, ne odnosi se na pravo na besplatnog opunomoenika u kaznenom
10
Odluka o donoenju Nacionalne strategije razvoja sustava podrke rtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016.do
2020. godine (dalje: Nacionalna strategija), NN 75/15, dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_75_1437.html; pristup: 8.8.2017.
11 Direktive 2012/29/EU, l.4.
12
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 143/13), dostupno na: https://www.zakon.hr/z/286/Zakon-o-besplatnoj-pravnoj-pomo%C4%87i,
pristup: 8.08.2017.
13
10
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
postupku. Pravo na svaku drugu vrstu savjeta bi se moglo povezati s pravom rtve na savjetnika, koji
nije definiran zakonom. Preporuke Komisije Europske unije jasno istiu kako bi pravo na savjet
trebalo tumaiti ire nego to je uobiajeno, budui da se ne odnosi samo na pravni savjet, ve se moe
odnositi i na financijske savjete te savjete iz podruja osiguranja. Savjetnik bi mogao biti iz redova
pomagake struke (primjerice psiholog), ukoliko je takav savjet potreban rtvi kaznenog djela.
Direktiva 2012/29/EU navodi kako je rtvu potrebno informirati i o nainima dobivanja naknade tete
koju pravni poredak odreene drave lanice predvia. U Republici Hrvatskoj to ukljuuje informiranje
o podnoenju imovinskopravnog zahtjeva te informiranje o Zakonu o novanoj naknadi rtvama
kaznenih djela14. Navedeni zakon stupio je na snagu primitkom Republike Hrvatske u punopravno
lanstvo Europske unije, a od tad pa do 16. veljae 2017. godine, podnesen je 161 zahtjev; rijeeno je
114 sluajeva, od ega su u cijelosti usvojena 2 zahtjeva, a djelomino njih 21. 15 Iako je Zakon o
novanoj naknadi rtvama kaznenih djela poprilino restriktivan te se ne odnosi na sva kaznena djela,
ve samo na kaznena djela nasilja poinjena s namjerom (vidjeti lanak 1. zakona), injenica da je
podnesen samo 161 zahtjev u etiri godine njegova postojanja svjedoi kako su rtve neinformirane o
njegovu postojanju. Velik broj odbaenih zahtjeva govori u prilog injenici kako i oni koji su upueni u
postojanje tog Zakona, nisu dovoljno upoznati s pretpostavkama koje je potrebno ostvariti za priznanje
prava na isplatu novane naknade iz dravnog prorauna.16

Ve iz primjera prava na savjet i pravnu pomo, moe se zakljuiti kako se radi o nedovoljno jasnim
formulacijama zbog kojih je iznimno vano lingvistiki prilagoditi broure o pravima rtava
prosjenom graaninu, za kojeg pretpostavljamo da ne posjeduje potrebna pravna znanja iz podruja
kaznenog postupovnog prava.

Potrebna je bolja koordinacija izmeu nadlenih dravnih tijela kako bi se osigurala standardizacija u
informacijama koje se pruaju rtvama, te povezati pravo na informiranje rtve, sukladno Direktivi
2012/29/EU koja propisuje obvezu osposobljavanja djelatnika u sustavu podrke rtvama kaznenih
djela. Osposobljavanje je potrebno kako bi se educiralo slubenike svih nadlenih tijela na
senzibilizirano pristupanje rtvi kaznenih djela, odnosno, na multidisciplinarni pristup u radu sa
rtvama, u cilju potpunog i jasnog informiranja rtve o njenim pravima, istovremeno prevenirajui
sekundarnu viktimizaciju i re-traumatizaciju.

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (NN 143/13), l. 15. st. 1. al. b.

14
Usklaen s Direktivom 2012/29/EU Vijea 2004/80/EZ od 29. travnja 2004. o naknadi rtvama kaznenih djela.
15
Podaci Odbora za novane naknade; Samostalna slube za podrku rtvama i svjedocima; Ministarstvo pravosua (podaci dostupni na
zahtjev). Isplaeno 197 765,56 HRK.
16
O tome u dijelu Zakona o novanoj naknadi rtvama kaznenih djela: II PRETPOSTAVKE, u lancima 5. do 9.
11
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
Krovna europska organizacija za podrku rtvama, VSE u svojim preporukama za implementaciju
Direktive 2012/29/EU izjavljuje: na dravi lanici je odgovornost potpunog pruanja informacija ili
bar informiranja rtve o tome gdje su informacije dostupne i ispitivanja rtve eli li dobiti informacije;
pravo je rtve dobiti informaciju, a ne initi je odgovornom za tehnikalije vezane uz dostavu navedenih
informacija.

Problem u ostvarivanju ciljeva Nacionalne strategije razvoja sustava podrke rtvama i svjedocima je
nepostojanje Povjerenstva za praenje i unaprjeenje sustava podrke rtvama i svjedocima. Ono je
trebalo izraditi nacrt Akcijskog plana s preciznije definiranim pojedinim mjerama, nainima ostvarenja,
rokovima izvrenja te procjenom potrebnih financijskih sredstava za provedbu.

Slubama za potporu rtvama, kao najvei izazov javlja se nestabilnost u financijskoj potpori OCD-a te
nedovoljna suradnja OCD-a i drugih nadlenih institucija u pruanju podrke rtvama kaznenih djela.
Preporuke Komisije Europske unije ukljuuju pozivanje drava lanica na razmatranje alokacije
financijskih sredstava na redovitoj bazi onim slubama koje se bave pruanjem podrke rtvama (osim
ako one same odlue biti u potpunosti neovisne). Takvo pruanje podrke, moglo bi biti osigurano kroz
formalni i transparentni ugovorni odnos, ovisan o kvaliteti i pouzdanosti OCD-a kojemu bi se pruila
financijska podrka.

Uz to, Komisija Europske unije preporua osnivanje nacionalnog fonda za rtve kaznenih djela kojim
bi se financirali OCD-i. Sredstva u fondu bi se prikupljala kroz novane sankcije izreene poinitelju
kaznenih djela. Navedeno bi se moglo ostvariti u praksi kroz ve postojeu odredbu ZKP-a koji
lankom 206.d. predvia opciju: uplate odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili
karitativne svrhe.17

Suradnja OCD-a i institucija u pruanju podrke rtvama kaznenih djela

Izazov je vidljiv i u ostvarivanju suradnje OCD-a s nadlenim dravnim tijelima; institucijama u

sustavu podrke rtvama kaznenih djela. Iako i Direktiva 2012/29/EU i ZID ZKP-a/17 i Nacionalna
strategija razvoja sustava podrke rtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj istiu obvezu suradnje
institucija s civilnim sektorom, praktina primjena navedene obveze i dalje ostavlja mjesta za napredak.
Pitanje koje se postavlja vezano uz pojedinanu procjenu je i pitanje dostupnosti uvida u
dokumentaciju provedene pojedinane procjene rtve poinitelju i njegovom branitelju. Vano je zatiti
rtvu i njene osobne podatke, ukljuujui i one koji se tiu strogo osobnog ivota, a potrebni su za
provedbu pojedinane procjene. S druge strane, ne smije se zanemariti potivanje prava okrivljenika, u
smislu naela kontradiktornosti i konfrontacijskog prava.18 Stoga se namee iznimno vano praktino
pitanje: U kojoj formi pohranjivati podatke dobivene u postupku individualne procjene rtve?
17 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Narodne novine broj 145/2013. l. 206d st. 1. al. 2.
12
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
Upitno je koliko e nadlena tijela uvaavati preporuke slubi za podrku rtvama te koja je pravna
snaga takvih preporuka. Oblik neformalne suradnje nadlenih dravnih tijela i slubi za potporu bi se
mogao pokazati manjkavim, upravo zbog nedostatnih oblika suradnje.

Iskustva Udruge za podrku rtvama i svjedocima u radu sa rtvama kaznenih djela govore o
problemima koje istiu osobe koje su se obraale NPC-u. Problemi obuhvaaju povrede Direktive
2012/29/EU, poevi od nezaprimanja kaznene i prekrajne prijave zbog nedovoljnog poznavanja
rodno uvjetovanog nasilja i njegovih oblika (primjerice ekonomskog nasilja), neodobravanja ispitivanja
putem video linka rtava kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima, nesenzibilizirano
postupanje policijskih slubenika i predstavnika dravnog odvjetnitva, neinformiranja o postojanju
prava rtve i broja 116 006, do zabrane nazoenja osobe od povjerenja pojedinim radnjama u sklopu
kaznenog postupka (npr. prilikom posjeta sudu i ispitivanja)19 i neodobravanja opunomoenika na teret
proraunskih sredstava rtvi koja je dijete.

Stoga je u radu OCD-a zasigurno prednost kontinuirano nastojanje provoenja Direktive 2012/29/EU,
kroz profesionalno osposobljavanje djelatnika ime doprinose ostvarivanju/jaanju suradnje i
koordinacije slubi. Brojni OCD-i u okviru svojih djelatnosti osmiljavaju i provode edukacije za osobe
koje se u radu susreu sa rtvama kaznenih djela.20 Takve edukacije su primjer dobre prakse jer
osiguravaju umreavanje, razmjenu iskustva i znanja, kao i to postavljaju temelj za daljnji zajedniki
rad na poboljanju poloaja rtava u kaznenom postupku.

Direktiva 2012/29/EU predstavlja i pritisak na drave lanice u priznavanju slubi za potporu rtvama,
koje su uglavnom organizacije civilnog drutva, kao ravnopravnih sudionika s kojima je potrebno
ostvariti usku suradnju s nadlenim dravnim tijelima i predstavnicima institucija. Moe se zakljuiti
da upravo kroz osiguravanje sveobuhvatne podrke, kako institucionalne, tako i kroz rad civilnog
sektora, postaje vjerojatnija ispravna sadrajna implementacija Direktive 2012/29/EU. Bitno je poraditi
i na boljoj koordinaciji nadlenih tijela i slubi za potporu, s obzirom na to da istraivanja pokazuju
kako nije ujednaena praksa informiranja o slubama za podrku rtvama na cijelom teritoriju
Republike Hrvatske. Preporuka za uspjeno konzumiranje prava na pristup slubama za podrku
je uspostava kvalitetnog i efektivnog sustava referiranja izmeu prvih toki kontakta (obino
policija) i postojeih organizacija civilnog drutva koje se bave radom sa rtvama. Pritom je

18 IUS-INFO: Kontradiktornost, konfrontacija i odluivanje o dokaznim prijedlozima, rujan 2014.; dostupno na:
http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=19420; pristup: 8.09.2017.
19
Udruga za podrku rtvama i svjedocima, Izvjee pukoj pravobraniteljici za 2016. god, Zagreb, 2017., str. 6
20
Primjerice: enska soba- Centar za seksualna prava, Documenta- Centar za suoavanje s prolou, Udruga za podrku rtvama i
svjedocima, Zagreb Pride
13
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
svakako potrebno posvetiti pozornost zatiti osobnih podataka rtve i osigurati to manji broj
upuivanja kako se rtvu ne bi prisiljavalo na opetovano iskazivanje proivljene traume veem broju
razliitih osoba, ispred razliitih organizacija.

5. Preliminarni rezultati istraivanja o potrebama rtava kaznenih/prekrajnih djela

Analizom do sada prikupljenih upitnika temeljem kvalitativne metode, putem polustrukturiranog

upitnika, 50% ispitanika je zaprimilo uputu o pravima rtava, 25 % njih je razumjelo dobivenu uputu, a
ostali su dobili dodatna pojanjenja od organizacija civilnog drutva, policije te dravnog odvjetnitva.
Psiholoku podrku je dobilo 34% ispitanika, ali se kroz objanjenja odgovora razumijeva da ispitanici
i pravnu pomo/savjetovanje u OCD-ima ubrajaju u psiholoku pomo to govori i o percepciji pomoi
openito; dakle i pravna pomo je emocionalna/psiholoka, to jest tako se doivljava, to ukazuje na
potrebu objedinjavanja usluga. Nitko od ispitanika nije ostvario strunu pomo savjetnika, niti
odvjetnika na teret proraunskih sredstava. Tek su dva ispitanika ostvarila pravo na zatvorenu raspravu
(in camera) i svjedoenje putem video-linka. Navedeni rezultati su oekivan ishod s obzirom na to da
je veina od ispitanika u pred-istranoj fazi kaznenog postupka, neposredno nakon poinjenja kaznenog
djela, a da su im anketari bili prve osobe koje su im pruile detaljne informacije o pravima koja mogu
ostvariti, postupku ishodovanja prava te nadlenim tijelima.

14
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
 Slika 1. Stadij kaznenog postupka (N=52)

Prilikom ispitivanja neki od ispitanika su iznijeli svoje iskustvo i stavove prema institucijama koje vode
kazneni postupak; pa tako imamo krajnje negativnu percepciju pravosua (Sustav je korumpiran, ide
se u korist poinitelja, pravosue funkcionira na nain "plati pa se rugaj") ili pozitivno iskustvo
(ispitanica je doivjela prekrajne suce kao psihologe i razumnu gospodu koja su znali rezonirati tko
je poinitelj a tko rtva), dok je za postupanje policije istaknuta potreba za ovjenim postupanjem i
educiranosti. Naglaena je potreba za hitnim otvaranjem Odjela koji e pruati psiholoku i pravnu
pomo, jer bez pravne pomoi u ovom trenutku rtva se boji pozvati policiju kako ne bi dola u
svojstvo okrivljenika (policija onemoguava prijavu nasilja jer rtva bude pretvorena u
drugookrivljenika).

Na pitanje: Koji oblik pomoi i podrke biste rado ostvarili te od koga oekujete takav oblik pomoi?
ispitanici su istaknuli da im je iznimno vano upoznavanje s pravima te pomo u ostvarenju istih ve
prilikom prijave u policijskoj stanici, socijalna pomo od drave, povratne informacije o tijeku
postupka, bolji mehanizam zatite pri svjedoenju (izbjei susret s okrivljenikom), savjetodavna pomo
te pruanje emocionalne podrke zbog pretrpljenog straha, emocionalna i psiholoka pomo kod same
prijave kaznenog djela/prekraja te vie ljudskosti od policijskih slubenika, informacije dostupne na
15
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.
internetu, urnije djelovanje institucija, dobivanje pravne i psiholoke pomoi u trenutku kada se daje
iskaz policiji u svojstvu svjedoka, besplatna pravna pomo i savjeti, ostvarivanje zatite, podrka i
potpora okoline, dostavljanje presuda, naknada iz dravnog prorauna, psiholoka podrka kroz
postupak, novana pomo (predujam za trokove svjedoenja), dobivanje opunomoenika ili
odvjetnika, efikasniji rad centara za socijalnu skrb CZSS, uputu o svim pravima i tijeku postupka na
jednom mjestu.

Preporuke :
1. Implementirati Direktivu 2012/29/EU u nacionalno zakonodavstvo RH u punom znaenju
i dosegu prava rtava kaznenog i prekrajnog djela;
2. to hitnije urediti i donijeti Akcijski plan za podruje razvoja podrke rtvama i
svjedocima kao pripadajui razvojni dokument Nacionalne strategije, jasno odrediti
aktivnosti, rokove, nositelje i dionike aktivnosti, financijska sredstva i izvore, te
financijsku i kapacitetnu odrivost;
3. Promovirati i distribuirati Nacionalnu strategiju svim dionicima koji su u doticaju sa
rtvama i svjedocima te raditi na analizi postojee strategije kako bi se ista mogla
unaprijediti i uskladiti s Meunarodnim i nacionalnim normama, primjerima dobre
prakse i presudama Europskog suda za ljudska prava kao i analizama organizacija
civilnog drutva;
4. Nastaviti razvijati sustav podrke, horizontalnim irenjem na dravna odvjetnitva i
policiju te druge urede i agencije koje dolaze u doticaj sa svjedocima i rtvama kaznenih
djela;
5. Osnaivati organizacije civilnog drutva na rad sa svjedocima i rtvama, na meusobnu
suradnju i educiranje aktera kao i djelatnika i slubenika institucija i javno pravnih tijela,
te suradnju na projektima i razvijanju programa;
6. Ojaati ljudske i tehnoloke kapacitete onih koji svakodnevno rade sa rtvama kaznenih
djela;
7. Decentralizirati sustav podrke na manja mjesta ili omoguiti jeftinu i besplatnu uslugu
pravne, informativne i psihosocijalne podrke graanima rtvama i svjedocima
kaznenih djela iz ruralnih krajeva ili krajeva koji nisu dobro povezani sa sreditima.

16
Projekt je financiran u sklopu Justice programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Sadraj projekta iskljuiva je odgovornost Documente i partnerskih organizacija i ne moe se ni pod kojim okolnostima smatrati da
odraava stav Europske unije.