1. Definicija i svojstva algoritma.

U matematici, raunarstvu i srodnim disciplinama, algoritam je konaan slijed dobro

definiranih naredbi za ostvarenje zadatka, koji e za dano poetno stanje terminirati u
definiranom konanom stanju. Koncept algoritma je potekao kao sredstvo zapisivanja
postupaka za rjeavanje matematikih problema, poput pronalaenja zajednikog djelitelja
dvaju ili vie brojeva ili mnoenja dvaju brojeva. Svojstva su mu:
diskretnost u odvojenim koracima izvode se diskretne operacije algoritma koje vode ka
konanom cilju;
konanost oznaava sposobnost algoritma da nakon konanog broja koraka daje
izlazne podatke ili rezultate;
determiniranost za iste ulazne podatke algoritam uvijek daje iste rezultate
masovnost algoritam je primjenjiv na vei broj ulaznih vrijednosti.
2. Klasifikacija struktura podataka.
Strukture podataka se klasificiraju na vie naina, a ovdje e se navesti samo neke
klasifikacije.
Prema nivou apstrakcije strukture podataka se dijele na:
Logike strukture podataka i
Fizike strukture podataka.
Prema mjestu memoriranja strukture se dijele na:
Operativne strukture ( strukture podataka u operativnoj memoriji ) i
Strukture podataka na masovnoj memoriji.
Prema tipu relacija strukture podataka se dijele na:
Linearne strukture,
Strukture tipa stabla i
Mrene strukture.
U praksi se najee susreu sluajevi struktura podataka sa jednom jedinom relacijom, a i
strukture sa vie relacija mogu se promatrati kao skup struktura sa istim elementima i jednom
relacijom.
3. Pokazivai.
Pokazivai su varijable koje sadre adresu neke druge varijable. Oni se oznaavaju sa znakom
zvjezdice * ispred naziva pokazivaa. Pokazivai se najee koriste kod predaje polja
funkciji kao ulazni parametar, kod koritenja raznih struktura, kod dinamike alokacije
memorije, te kod rada sa datotekama
4. Apstraktni pogled na problem i kreiranje modela.
Model koji definira akcije koje treba izvrit po tono utvrenom redoslijedu i u konanom
vremenu. Algoritam moemo kreirati na vise naina,bilo da ga opiemo svakidanjim
jezikom, bilo pseudo jezikom ili da crtamo blok dijagram.
 5. Binarno stablo.
Stablo predstavlja vanu strukturu podataka, veoma pogodno za modeliranje objekata koji
oslikavaju hijerarhijsku organizaciju. Za binarno stablo se kae da je balansirano ako za svaki
vor vai da se broj vorova u njegovom lijevom i desnom podstablu ne razlikuje za vie od
1. Da bi se dobilo jo i stablo minimalne visine za dati broj vorova, jasno je da vorove treba
distribuirati ravnomjerno na lijevo i desno podstablo, maksimalno popunjavajui sve nivoe
osim posljednjeg.
6. Trajanje algoritamskog procesa.
Za obavljanje algoritma potreban je izvoditelj algoritma, koji razumije algoritam i zna tono
obaviti svaki korak algoritma. Trajanje algoritamskog procesa odreeno je brzinom kojom
izvoditelj obavlja korake algoritma.
7. Implementacija liste pomou pointera.
Lista se prikazuje nizom elija. Svaka elija sadri jedan element liste i pointer na istu takvu
eliju koja sadri idui element liste. Postoji i polazna elija koja oznaava poetak liste i ne
sadri nikakav element. Ovakva struktura se obino zove vezana lista.
Lagano se ubacuju i izbacuju elementi na bilo kojem dijelu liste. S druge strane neto je tee
proitati i-ti element: potrebno je redom itati prvi, drugi, ..,i-ti element. Takoer je tee
odrediti kraj liste ili prethodni element.
8. Dinamiko programiranje.
Dinamiko programiranje, obuhvaa grupu formalnih postupaka optimalizacije kod kojih se
obimni ili teko obradivi problemi dijele u niz manjih lako obradivih problema. Rjeenja se
potom dobivaju konanim postupkom, pri emu se u svakom koraku optimalizacije uzimaju u
obzir optimalna rjeenja prethodnog koraka.
Dinamiko programiranje je nain rjeavanja problema tako da se poetni problem rastavi na
vie jednostavnijih potproblema te se rjeenja svakog potproblema koriste da bi se dobilo
rjeenje poetnog problema.