Vous êtes sur la page 1sur 484

Rajko-Rajkan Zori

MISIJA

Knjigu posveujem Stanislavu-anu Koprivici,


istaknutom Crnogorcu, privredniku, humanisti i
mom velikom prijatelju

Niki, novembar 2007.


Rajko-Rajkan Zori
MISIJA

Izdava:
Montegraf Niki

Glavni urednik
Dragan Drini

tampa:
Montegraf Niki

Tira:
500
PREDGOVOR

Onogot je jedini nezavisni medij koji je izlazio u Crnoj Gori. Izlazio


je 13 godina, prvo pod imenom Onogot standard, zatim Onogot i posljed-
nje dvije godine izlaenja pod imenom Mont News.
Ideja da se pokrenu nezavisne novine potekla je u septembru 1992.
godine. U to vrijeme u Crnoj Gori, od medija, postojao je tada nezavisni
Monitor i dravni mediji. Onogot je, uz Monitor, bio jedini medij koji nije
bio pod kontrolom tada ratnog crnogorskog rukovodstva, koje se zduno
zalagalo za veliku Srbiju i raspad nae tadanje domovine.
Dogovor o poetku izlaenja postignut je u kancelariji moje privatne
rme, koja je i bila osniva i izdava. Prve konture i dogovor oko izgleda
novine doneseni su u sastavu: arko-aro Dragievi, Alit (Pindo) Asovi
i ja. Na moj predlog, za glavnog urednika smo izabrali Veru Jocovi,
mladu Nikianku, profesora knjievnosti. Predlog imena novini dao je
aro Dragievi. Ubrzo je izabrana i ostala ekipa i prvi broj je izaao 16.
decembra. U nansijskom dijelu pomogao je nezaobilazni donator svega
vrijednog u Crnoj Gori ano Koprivica, koji je bio generalni sponzor prve
godine izlaenja.
Biti nezavisan i boriti se za demokratiju, protiv rata i aktuelnog reima,
bilo je dosta opasno. Ogromnu pomo imali smo od velikog ampiona Dra-
gana-Bata Ognjenovia, koji nam je zajedno sa svojim karatistima pruao
logistiku pomo i zatitu. Nakon nekoliko izdatih brojeva prikljuio nam
se i poznati crnogorski pjesnik Vito Nikoli, koji je do posljednjeg dana
svoga ivota pisao u naim novinama i aktivno uestvovao u ureivanju.
Iako je politika bila dominantna tema, mi smo preko naih stranica
stalno promovisali kulturu i sport, posveujui panju i pruajui podrku
tada mladim crnogorskim talentima, a danas armisanim umjetnicima i
sportistima.
Za ovih trinaest godina novinu su, kao glavni urednici, ureivali: Vera
Jocovi, Rajko Zori, Tanja Kneevi, Dragan Drini i Andrija Boovi,
a urednici pojedinih rubrika bili su Alit Asovi, Marija Drakovi, Vesko
Perovi, Miomir olakovi i Mladen Kuek. U stvaranju novine uestvovalo
je preko 280 stvaralaca-novinara.
Novina je u februaru 1997. godine dobila glavnu nagradu za nezavisne
medije u SR Jugoslaviji od Udruenja za demokratiju i civilno obrazovan-
je iz Beograda, a odluku je donio iri u sastavu: Gordana Logar, Branis-
lav anak, dr Vukain Pavlovi, Radomir Dikli i Miljenko Dereta. Zbog
prenoenja stranice Zezal tribjun iz Onogota urednik Borskih novina do-
bio je zatvorsku kaznu. Zbog provokativne naslovne stranice u vezi sa Slo-
bodanom Miloeviem Onogot je zaplijenjen u Beogradu i vie od godinu
dana nije se mogao prodavati u Srbiji.
Onogot je bio jedan od osnivaa asocijacije lokalnih medija Lokal Press,
sa sjeditem u Kragujevcu, kao i asocijacije nezavisnih tampanih medija
Crne Gore Mont Press, sa sjeditem u Podgorici.
Aktuelni reim je inio sve da nam onemogui rad. Razne vrste pritisa-
ka, namjeteni sudski procesi i pravi specijalni rat SDB nikada nije prestao,
ak ni po prestanku izlaenja, zbog ega mi je u vie navrata prijeeno
i zikom likvidacijom, to je naalost uinjeno Duku Jovanoviu,
uvaenom i hrabrom ovjeku, sa kojim sam dosta saraivao. Svi poslovi
koje sam u okviru rme radio, blokirani su djelovanjem SDB, koji se pos-
tarao ak i da zabrani drugim rmama poslovanje sa mojom. Zbog svega
toga bio sam prinuen da zaustavim dalje izlaenje novine, nakon 13 godi-
na, kao i da zatvorim rmu, iako sam u okviru nje imao jednu od najboljih
tamparija u Crnoj Gori.
Medijska situacija se u Crnoj Gori danas znatno razlikuje od one iz
1992. godine. Mnotvo je privatnih medija, kako tampanih tako i ele-
ktronskih. Naalost, preko 90% medija je pod znatnim uticajem aktuelnog
reima. Ponosim se to naa novina nikada to nije bila. alim to smo preko
ove novine podrali u jednom trenutku dolazak na vlast ove sadanje gar-
niture, mislei da je procrnogorski i demokratski orijentisana. Nego, mi
smo prevaru brzo shvatili i odmah napravili otklon od te anticrnogorske,
antireformske i antidemokratske vlasti.
Danas, sa ove distance, vidim da se san o demokratskoj i bogatoj Crnoj
Gori jo dugo nee ispuniti. Naalost. Zna se i ijom zaslugom. Kada smo
krenuli sa izlaenjem, naa misija bila je da Crna Gora postane nezavisna
i demokratska drava, a da se u njoj razvije slobodno, nezavisno i pro-
fesionalno novinarstvo. Crna Gora je u meuvremenu postala nezavisna,
ali je od demokratije mnogo daleko. to se tie medija, situacija je gora
nego devedesetih godina, u medije je uao majaki kapital i svi mediji su
pod kontrolom. Nekada nezavisni Monitor, bio je dugo perjanica reimskih
medija i pokrovitelj stvaranja privatne drave, kakva sada Crna Gora i jeste,
a u posljednje vrijeme se pokuava otrgnuti od te svoje sramne prolosti i
pravi otklon od onih kojima je bio servis.
Ova knjiga je samo segment svega onoga to je Onogot za 13 godina
izlaenja asno radio. U njoj e biti sadrani tekstovi tek etvrtine autora
koji su za Onogot pisali. Da bi bili zastupljeni svi, sa po samo jednim
tekstom, bilo bi potrebno izdati jo najmanje 4 ovakve knjige, to nije-
sam u situaciji da uradim. Uz pomo glavnog urednika ove knjige Dragana
Drinia izvrio sam ovaj odabir.
Misija Onogota se nije do sada ispunila, a samo iz jednog razloga.
Naime, to nijesu htjeli graani Crne Gore, koji su svjesno i voljno sve ove
godine glasali za reim koji ve skoro 20 godina nije promijenjen, a koji
je brana demokratskoj Crnoj Gori. Graani su potpuno svjesni pretvaranja
Crne Gore u privatnu, majaku dravu i tome su mnogo puta dali legiti-
mitet na izborima. Zato je dalje izlaenje Onogota bilo potpuno normalno
zaustaviti i nau misiju ocijeniti neuspjenom.
Ovom prilikom zahvaljujem se itaocima koji su bili uz nas sve vri-
jeme, a naroito HVALA upuujem svima koji su uestvovali u stvaranju i
oblikovanju Onogota piui u njemu. Onogot su time uinili medijem koji
je u jednom tekom vremenu branio obraz Crne Gore, zajedno sa Liberal-
nim Savezom Crne Gore i Socijaldemokratskom partijom, koja je naalost
sada najcrnji dio DPS-a. Ja sam, dosta prije nego to e tadanji lider LSCG
ivkovi izdati svoju partiju, imao ponudu da stanem na elo partije koja
e ruiti Mali kabinet LSCG, i nansijski mnogo povoljniju ponudu nego
ivkovi, ali sam je sa prezirom odbio.
U Onogotu su svi stvaraoci radili poteno i profesionalno. Jedan malo-
brojni dio je kasnije piui u faistikom CKL-u, svoju reputaciju koju je
stvorio u Onogotu, sruio. Meutim to im je reim platio, kao to se vidi.
Neki koji su dali veliki doprinos stvaranju Onogota vie nijesu meu
ivima i posebno im se zahvaljujem: ano Koprivica, Bato Ognjenovi,
Vito Nikoli, Pavle irovi, Dragan Nikitovi, Vesko Komneni, Vojo
Radonji, Milenko oljaga, Branko Nika, Boko uki, Pavle onovi,
Duko Trifunovi, Miko Kalezi.
Takoe, u jednom vremenskom periodu imali smo i podrku pojed-
inih meunarodnih organizacija, pa se ovom prilikom zahvaljujem Sai
Vuiniu i MDLF-u, Norvekoj narodnoj pomoi, fondaciji Mont media i
Milenku oljagi, vedskom Helsinkom komitetu, Soro fondu i Mirjani
Maslovar. Bilo je i meunarodnih organizacija koje su pokuale da utiu
na ureivaku politiku, ali smo to uvijek odbili. Advokat Labud ljuki je
uloio ogroman napor da Dragana Drinia i mene odbrani u politikim
sudskim procesima koji su voeni protiv nas, a gdje su se kao tuioci pojav-
ljivali oni kojima je odavno bilo mjesto na optuenikoj klupi. U kasnijem
periodu to je radio i advokat Vladimir ejovi. To nije bilo nimalo lako
uzevi u obzir da u Crnoj Gori ne postoji objektivno sudstvo, ali sreom i u
takvim sudovima postoji poneki poteni sudija. Vie od tri godine Dragan
Drini i ja smo ureivali novinu, a bili pod uslovnom zatvorskom osu-
dom. Zbog tih osuda reagovale su i uloile proteste mnoge meunarodne i
domae institucije, meu kojima i Aidan White, predsjednik Meunarodne
federacije novinara.
Stvarajui Onogot dobio sam priliku da upoznam mnogo velikih
linosti, a na mene su poseban uticaj imali ano Koprivica i Slavko
Perovi, od kojih sam najbolje mogao vidjeti kako se voli svoja domovina
Crna Gora. Veliki prijatelj Onogota i moj lini bio je i proslavljeni glumac
Petar Banievi.
Zahvaljujem se najuoj porodici za razumijevanje zbog ogromnog pri-
tiska i neprijatnosti koje su imali zbog mene.

Onogot je moj najvei ponos i najvee djelo.

Rajko Zori
avgust 2007. godine
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Crnogorsko jue i danas

PRECI I POTOMCI
Oni koji hodaju stazom oholosti gazei ivote slabih i pokrivajui zeleni
prekriva zemlje krvavim otiscima stopa svojih, neka se raduju i slave tebe,
Gospode, jer dan je njihov
(Tagore)

Nekada je u Crnoj Gori vaio jedan duboko ukorijenjeni nain shvatanja


ivota po kojem je ivot bio dostojan vrline samo ako je bio u slubi zajednice.
Iz vijeka u vijek, s generacije na generaciju, prenoen je i uvan amanet predaka
(sve za obraz, a obraz nizata) i svako pokoljenje je, u sutini, bilo voeno
asnim uzorima prolosti, pa su Crnogorci iznad svega cijenili slobodu i ast
svoje porodice, svog plemena i svoje drave. Crnogorska etika nije bila nikakav
proizvod naunih analiza ili losofskih spekulacija, niti je uena iz knjiga ona je
bila nain ivota. ojstvo je ivljeno, po njemu se prepoznavalo i priznavalo. Nije
to bio ivot voen liim koristoljubljem, ve posveenost zajednikom dobru
crnogorskoj dravi. Kod Crnogoraca ast i ugled drave imali su primat u odnosu
na ast i ugled pojedinca. (Isto tako, svaki Crnogorac je znao da samo slobodan i
moralno razvijen pojedinac moe graditi slobodnu i uglednu dravu). Stavljajui
svoj ivot na sveti oltar Crne Gore i njene slobode, Crnogorac je opravdavao
svrhu svog kosmikog postojanja, ugraivao sebe u moralnu supstancu univerzalne
pravde i slobodoumlja. Njegoev genij i genij Marka Miljanova su manifestovana
moralna snaga, manifestovana ideja crnogorskog nacionalnog bia.
To je bilo vrijeme kada su Crnogorci iznad svega potovali i voljeli Crnu
Goru i potovali i voljeli sebe u toj Crnoj Gori. To je bilo vrijeme kad je ljubav
prema slobodi davala Crnogorcima opteovjeanski znaaj, inila ih sugraanima
cijelog svijeta. To je bilo vrijeme kad su Crnom Gorom upravljali svete vladike
i svijetli gospodari, koji bjehu posveeni uvari i nosioci crnogorskog etosa,
etnosa i heroizma.

Crna Gora danas

Kau da nita na ovom svijetu slava, mo, vlast, bogatstvo nije vrijednije
od obine slame ako nema karaktera. Karakter mora biti kima svega. Crna Gora
danas ne vrijedi ni obine slame. Danas je to Mrak. Nesmisao. Beznae. Danas
su to tamo oni sa, tamo njihovom, tvorevinom koju, tamo neki od njih, duhovito
(prije: cinino) nazivaju dravom. Danas je to, tamo njihova, tvorevina u kojoj je
droga glavna privredna grana, sitni verc i kriminal (kako se ko snaao) - glo-
balna strategija preivljavanja, a pljake, nasilje i ubistva - banalna svakodnevica.

-7-
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Danas je to, tamo njihova, tvorevina u kojoj su graani preputeni na milost i
nemilost novoformiranoj majakoj strukturi (koju je iznjedrila i jedna i druga
politika oligarhija, bez razlike).
Jedini krivac za taj Besmisao je onaj koga to najvie i pogaa graanin.
Zbog svoje podanike svijesti, zbog podanikog mentaliteta kojim ih odrava na
vlasti (na jednom ili drugom nivou, svejedno). Pravdati to nekim viim ciljem, bio
on nacionalno pitanje, drava, jezik, crkva,... samo je la, samozavaravanje. God-
ine i godine, sada ve decenije, iza nas govore jasno o tamo njihovoj, bezonosti,
beskrupuloznosti... Za vlast, za mo, za novac, za privilegije koje su stekli sprem-
ni su obeati sve: i dravu, i crkvu, i bolji ivot, i Evropu... I tako iz dana u dan,
iz godine u godinu, iz, sada ve, decenije u deceniju. Tragino! Jer, radi se samo
o vlasti, moi, nekontrolisanom bogaenju, raznim privilegijama, s jedne, i po
kojem dobijenom paketu hrane, jagnjetu, svinjskoj polutki, ili tridesetak eura, s
druge strane. A sve u ime dobijanja drave, crkve, evropskog standarda.... Ve
sjutra, pa za dva mjeseca, za tri, za godinu, sada ve za tri godine. I tako proe
decenija, pa e druga, trea, peta..., pa e i ivot. Sve to podsjea na one magarce
u Italiji, koje gazde dobro natovare i eraju naprijed tako to im na glavi veu
sveanj sijena o tap, koji oni jednako gledaju pred nosem i misle da e ga ve u
sljedeem koraku dohvatiti. I tako dok ne umru.

Miomir OLAKOVI, decembar 2002. godine

-8-
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
NAROD JE ZABORAVIO SEBE
Ko se danas sjea Milutina iz nekad uvene Knjige o Milutinu? Niko ili
gotovo niko. A trebalo bi. U ovom ludilu ne bi smio da nam izbija iz glave. Tu
knjigu bi svaki Srbin morao da ima u svom domu i da je uva kao BIBLIJU,
jer ako pravoslavni narod u Srbiji ima neke svoje knjige, onda je jedna od njih
Knjiga o Milutinu. Ta knjiga je bila jedno vrijeme najpopularnija i najprodavanija
ba iz razloga to je govorila otvoreno i mudro o dva velika (svjetska) rata,
odnosno o dvijema velikim srpskim pogibijama iz kojih, izgleda, Srbi, a sa njima i
Crnogorci, nijesu nita nauili. U toj knjizi vam Milutin kao prost narodni ovjek
pria o Velikoj Srbiji i Duanovom carstvu, o partizanima i etnicima, i o drugim
nesreama koje su se lomile o glavu ovog dobrog, ali i nesvjesnog naroda. Danas
Milutina niko ne spominje. Narod je zaboravio sebe.
Zato je danas vanije (ili je vea istina) ono to govori eelj od onoga to je
govorio Milutin? Zato je od Milutinove: Mali narodi su za male ratove, bolja
eeljeva: Mi smo najjai, niko nam ne moe nita? Zato nasuprot Milutinove:
Ne postoji narod (voe) koji je vie satirao (i satire) svoju djecu nego na,
stoji eeljeva: Ni smrt dva miliona Srba nije mnogo da se ostvari san Velika
Srbija.
Milutin kae: Ono to je bilo za cara Duana ne vai danas, ali on nije bitan
vanije je Slobovo eeljevo SVI SRBI U JEDNOJ DRAVI, pa ak i ako
su sa govornom manom (Makedonci, na primjer).
Znate li koja je osnovna razlika izmeu Milutina i Sloba - eelja? Prvi kae
da su ivi vaniji od kostiju mrtvih i da narod treba uvati od gluposti koje njegovi
gospodari prave za njegovo dobro, ovi drugi se dre one neka nas bombarduju,
i mi emo njih. Nema te gospode, ali zato se mi nikad ne zapitasmo da li ima
kakve koristi od toga, imamo li mi toliko raketa, ili to je bitnije, ko e biti taj koji
e poslije svega uivati u slasti pobjede nad mrskim, cijelim svijetom? Naa
djeca?! Otkuda znamo da e preivjeti?!
Zato svaki rat MORA nas da zakai, i to debelo? Sjetite se ove reenice
Srba bi danas bilo pedeset miliona da im nije bilo raznih Garaanina, Aleksandra,
Brozova i mnogih drugih, kojih nije falilo falilo je jedino Milutina i Miloa
Obilia.
U posljednjih sto godina najbolji i najzdraviji ljudi su ginuli u etiri rata.
Zbog ega? Da bi njihovi potomci danas, u najgore vrijeme, pokuali sve to da
isprave? Da bi danas uvali bunkere svojih dananjih voa i govorili: Ko su oni
da nam govore ta da radimo?! Mi smo sruili Tursku, Austro-Ugarsku i Nijemce,
pa emo i njih! Naravno, ti mozgovi se nikad ne upitae ko nas je to drao nekih
pet stotina godina u ropstvu, odnosno kud se ede srpska istorija od 1389. do
1804. godine? Pred kim smo morali bjeati preko Albanije, i gdje su to Nijemci
pukli u Drugom svjetskom ratu? U Srbiji sigurno nijesu?! Upitajte se barem vi ko
e nam to stati iza lea u eventualnom sukobu? Ako ga i naemo, obratite panju

-9-
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
na to da nam je taj prijatelj iza lea, a ne ispred nosa.
U istoj knjizi postoji i ova reenica: Mi smo udan narod, svi ostali prvo
razmisle, pa ako moraju, ginu, a mi uvijek inimo obratno. Ta zla kob po kojoj
je nama najvei politiar onaj koji nas najvie i najbunije poziva u rat, prati nas i
dan danas, jer kako objasniti toliki broj oajnika kojima je idol ba eelj, i koji ne
trepu dok sluaju njegove duboke misli. Ti ljudi nikako ne mogu da shvate da
je Milo Obrenovi moda najvei srpski vladar svih vremena, ba zbog toga to
je postigao najvie sa najmanje prolivene krvi. Srpski i crnogorski narod moraju
nauiti da se prilagoavaju i da se proteu prema guberu, i da njihove voe shvate
da politika nije kako satrijeti narod, ve kako ga sauvati! U protivnom se i Srbima
i Crnogorcima moe desiti neto slino kao Indijancima, Palestincima, Albancima,
pojedinano, a moda i zajedno, ali ne moe sa cijelim svijetom. Rizici kojima se
izlaemo su preveliki. Nikad nam se nijesu isplatili, jer u velikim igrama gotovo
nikad nita nije zavisilo do nas.
Jo neto, postoje i danas ljudi poput Milutina, i tu u naoj okolini. Oni vas ne
oslovljavaju ni sa gospodo ni sa drugovi, ve vam kau LJUDI. Oni se slabo
uju, jer kao i uvijek, ono to je uplje, najvie zvei. Ponekad ih moete uti kako
govore: Ljudi, ovo je sve pogreno, sve vie vidim da onom u Beogradu sluimo
kao pancir jedino ne znam e e da utekne kad nas sve oslobodi?

eljko MUSOVI, januar 1993. godine

- 10 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ANTIMUZIKI UDAR
Ovih dana izvren je muziko-cenzorski udar u nikikoj krugovalnoj
postaji, po zapovijedi njenog glavnog stoernika, Milana Stojovia. Naime,
gore pomenuti dunosnik donosi odluku kojom se u Radio-Nikiu uvodi embar-
go za emitovanje muzikih sadraja nepatriotskog porijekla, uz prijetnju sank-
cijama svima koji je ne sprovedu. Nesposoban da slijedi univerzalne vrijednosti
humanizma i civilizacije, a uvijek spreman da se dodvori tuim centrima mili-
tarno-politike moi, glavni i neodgovorni urednik Milan Stojovi vri etniko
ienje u muzikom programu Radio Nikia, dobijajui jo jedan prljavi poen u
primitivizmu faistoidnog patriotizma.
Najnoviji kulturni zloin u egzekuciji ovog ratnog hukaa pokazuje da
se posredstvom ove informativne kue nastavlja ovinistiko-propagandni teror,
koji poprima oblik rigidnog mentalno-ideolokog inenjeringa nad sopstvenim
narodom. Zabrana emitovanja pjesama etniki nepoeljnih muziara, kao i sus-
penzija Nonog programa Radija Crne Gore, pokazuje da se nastavlja faizacija
crnogorskih medija, radi propagiranja one politike koja nas je odvojila od
svijeta i metanisanja onom reimu koji je jedan od najveih vinovnika jugoslov-
enske tragedije. Gospodo Bojaniu i Stojoviu, zato se vai ovinistiki mozgovi
toliko boje lakih nota, kad dobro znate da umjetnost nee promijeniti svijet?! Ne
bojte se, pobogu, carevae u njemu jo dugo mrnja, glupost i perverzija. Stoga
se ne bojte ni Filma ni Prljavog kazalita, jer kazalite u kojem vi aktivno
statirate, mnogo je opasnije od melodija koje ivot znae!
Kada ete ve jednom shvatiti da mi ne elimo da budemo vae bijele ovce,
koje e posluno blejati u nacionalnim torovima, pod krvavim prutom primitivnih
balkanskih pastira? Nama nijesu potrebne vae dravne i kulturne granice ve
mostovi prijateljstva i zajednitva, jer toliko smo slini i izmijeani da nas je
nemogue razdvojiti i razgraniiti. I koliko god nas posvaate i razdvojite, bie
to privremeno, kao to je prolazna praistorija koju stvarate, kao to je prolazna
vlast koju zastupate. Zar mislite da e narod i muze dovijeka da ute! Varate se,
gospodo komuno-faisti, jer poslije svakog pijanstva dolazi otrenjenje, a kuku
vama kad se ispostavi raun balkanskog krmara. Stasae tada neka nova djeca
cvijea, koja vie nee biti topovsko meso vae ratne piromanije i neronskih frus-
tracija, a koja e izgraditi svijet mira i ljubavi, u kojem ete vi biti samo opomena
budunosti i pokopana iluzija.

Dragan Drini, mart 1993. godine

- 11 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
GDJE SU I TA RADE NIKIKI
INTELEKTUALCI
Za nikike intelektualce izlazak meu narod je isto toliko opasan koliko i
za graane Sarajeva, koje vrebaju snajperi s okolnih planina. Zabili se gospoda
(jer nije vie moderno biti drug) u svoje domove i ekaju rasplet. A trebalo
bi, s obzirom na ruiastu situaciju u kojoj se ovaj narod nalazi, mnogo toga
pokuati.
Rafali paraju nebo iz dana u dan; bezakonje, agresivnost, verc i sve ono
to nije osobenost nijedne normalne drave naa je tuna svakodnevnica. Jo
kad se uzme u obzir glad koja je ve zakucala na mnoga vrata, onda je ugoaj
potpun.
A oni ute!? Prolo je vrijeme, gospodo, kad je bilo dovoljno za svijetlu
budunost imati diplomu i biti posluan. Sada treba imati neto u glavi i u
gaama.
Poslunost, priznati ete, i nije neka karakterna osobina osim za one koji
svoj imid grade veliinom stomaka (podsjea li vas ovo na nekog) i tuim
stavom. Intelektualni imid se upravo gradi linim stavom, koji e u zavisnosti
od okolnosti dobiti legitimitet ili ne. Nai intelektualci svoj stav grade prema
ocijelnoj politici, tako da su uvijek u trendu. Moe se promijeniti hiljadu vlada
i politika. Oni su uvijek tu. Imaju veliku upotrebnu vrijednost. A to se u narodu
zove prevrtljivost.
Drutvo je mnogo ulagalo u njihovo kolovanje i usavravanje. Trebalo
bi to da mu vrate, svojim angaovanjem. Treba da piu peticije, organizuju
trajkove i mitinge, kritikuju vlade i ukazuju na sve to ne valja. Pokazati
narodu da i on moe da utie na drutvene tokove.
Imali su alibi u vrijeme soc-realizma verbalni delikt. Verbalni delikt je
ukinut, a njih je jo manje nego tada.
Ne treba valjda da izbije, ne daj boe, graanski rat da bi se trgli, jer i
njihovo je dostojanstvo u pitanju, oni dijele sudbinu naroda. ast izuzecima.

Alit Asovi, mart 1993. godine

- 12 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
CRNOGORSKI LANCI I SRPSKE SVINJARIJE
Crna Gora je, kao drava, prestala da postoji 1918. godine. Njen posljednji
vladar Nikola je proglaen izdajnikom i prognan, ime je zavrena vladavina
dinastije Petrovi-Njego a otpoela vladavina Karaorevia. Crna Gora je
dekretom ukinuta i pretvorena u jedan od srbijanskih okruga, kojim su krstarili
srbijanski ociri sa samo jednim zadatkom: unititi sve to iole podsjea na
crnogorstvo, pa je 1920. godine i crnogorska crkva proglaena nepostojeom.
Za Crnu Goru je morala da vai samo jedna usko specijalizovana religija
svetosavlje i samo jedna isltrirana istorija - srpska. Crnogorci koji nijesu
mogli prihvatiti da se dekretom moe ukinuti neto to je stotinama godina
krvlju i ivotom stvarano izvrgavani su ruglu ili divljaki ubijani. Graho-
vac, Fundina,Vuji do i Mojkovac su izbrisani iz crnogorske istorije, a njeni
najvaniji dogaaji postadoe junatva u kojima je pet-est srpskih seljaka mo-
tikama i vilama ubijalo svog agu zbog toga to je htio da im uzme svinju vie
od uobiajenog haraa.
Danas je situacija identina onoj iz 1918. godine. I danas Crnom Gorom
krstare srpski emisari, traei i nalazei sljedbenike i izvrioce za svoje mon-
struozne planove, u kojima se potire svako ime crnogorsko. I danas Crnogorci
bratski ute i trpe dok im dravu pretvaraju u seljaku regiju, kojom e gospo-
dariti svinjske polutke i papci. Sve to u ime zajednike istorije, drave, Petra I,
Petra II, Nikole I. Pozivaju se na zajedniku istoriju oni koji za svoju najveu
istorijsku linost proglasie nepismenog vladara i podmuklog ubicu, koji na
prevaru ubi svog kuma, najveeg srpskog junaka, i glavu posla na poklon sm-
rtnom neprijatelju. Pozivaju se na zajedniku dravu oni kojima svoju nije za-
pamtilo petnaest generacija unazad, pa im treba crnogorska da bi lijeili svoju
dravotvornu iskompleksiranost. Pozivaju se na Petra I oni koji ga, ne tako
davno posprdno sahranjivahu na nikikom trgu zajedno sa Svetim Vasilijem
i crnogorskim grbom. Pozivaju se na Petra II oni koji su pisali prljave broure
u kojima je vladika predstavljen kao gadni mizantrop, krvnik, razbojnik
u mantiji, kao okorjeli zloinac, koji je posijao kopilad po Crnoj Gori i lino
ih davio u nuniku Cetinjskog manastira. Pozivaju se na Nikoli I oni koji ga
proglasie izdajnikom i prognae, i injae sve da Kralja predstave kao obinog
pajaca a kraljicu i crnogorske princeze kao ene najnieg morala. A Crnogorci
bratski trpe i ute. Pa je li mogue da stvarno vjeruju da bi danas Petar I blago-
naklono gledao na svog nasljednika koji preklinje Crnogorce koji ne pristaju
na njegov nebeski put mraka i uasa, tog duhovnika koji najveim duhovnim
dostignuem smatra mrnju prema svemu nesrpskom. Je li mogue da su Cr-
nogorci toliko asimilovani da vjeruju da bi Petar II danas ili bilo kad i bilo
kome dopustio da se epuri po Crnoj Gori skrnavei svetinje i negirajui sve cr-

- 13 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
nogorsko. Je li mogue da su toliko istorijski nepismeni da ne znaju da je Nikola
I proglaen izdajnikom i prognan zbog toga to je bio Crnogorac. Je li mogue
da su toliko nisko pali da crnogorski sveti tron na kojem su sjedjeli najvei
umovi, pjesnici i lozo, olako preputaju osavim vojvodama, polupismenim
kamiondijama i priglupim magacionerima. Ako je to sudbina Crne Gore, ako
je kod Crnogoraca elja za sandukom svinjskih polutki i metrom slanine jaa od
elje za svojom slobodnom Crnom Gorom, onda na ulazu svakog crnogorskog
grada treba postaviti veilku tablu na kojoj e biti ispisane rijei vladike Rada,
na koje se svi tako rado pozivaju: Ja se svagda udim, a nigdje se naudit
ne mogu, kako nekima ljudima moe postidno ropstvo tako drago biti. Oni su
podobni paetu, jerbo se pae trza da dobije slobodu, no kako istu dobije,
nanovo k verigama tri da ga sveu.

Miomir OLAKOVI, avgust 1993. godine

- 14 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Kako funkcionie naa svijest?

FARMA ILI DRAVA


Treba biti zaista veliki romantiar ili zatucani optimista pa vjerovati da e
skidanje sankcija ili promjena vlasti izmijeniti neto u svijesti graana Crne Gore
i prevesti ih iz ovog predistorijskog stanja u civilizovano drutvo.
Onaj koji je svoju dravu prodao za svinjsku polutku, prezime za dak brana,
a na mig nebeskog tatice iz Beograda svijetlim orujem uprljao vlastitu istoriju i
etiku da bi zastraujuom predanou pohitao ka mjestu svog budueg muilita,
novom svesrpskom poretku, pao je toliko nisko da ga je vie nemogue podii.
Sopstvenu dravu predati nesojskim iluzionistikim snovima, u kojima ona postaje
samo avet prohujalog vremena a Crnogorci nekakve spodobe iz marovievsko-
momirovskih alegorija, kojima je nemogue odgonetnuti smisao, vrhunac je
neljudskosti i poetak zvjerstva.
Dovoljno je pogledati tu karikaturu naroda, koji se svog imena stidi, plai se
da bude ono to stvarno jeste, a druge mrzi to su to, kako sa lozofskim mirom,
blaen, u beskonanim redovima, satima i satima eka na paraf nekog srpskog
ministaria, koji mu dodjeljuje litar ulja i kesu pirina, pa shvatiti da je sav
taj mir lien bilo kakve jaine duha ili intelektualne spoznaje, da je posljedica
zastraujue izdresiranosti i predanosti gazdi i njegovoj sluinadi. Postoji
samo korito, pojilo, gazda i sloboda kretanja dok se sindir ne zategne. To je
sve besmisao. Nepromjenljivo, tragino, sramno. Besmisao. Prihvaena je jedna
divlja kultura, ije su vrijednosti sve ono to je zaputeno, bezoblino morbidno.
Nedostaje jo samo etvoronoki hod, prepoznavanje i sparivanje po mirisima, pa
da sve dobije svoj istinski smisao.
Moe li se neto to bi svakoga da okrpi svojim zakrpama i spusti na svoj
bijedni nivo, a akademski nazvano graani - promijeniti skidanjem sankcija
ili promjenom gazde? Ni sluajno. Potreban je odreeni vremenski period - da
majmun evoluira u ovjeka, ili dobri Bog, koji sve oprata, pa da, u nekoj narednoj
inkarnaciji, ivotinja bude roena kao ljudsko bie. A ako Bog bude sudio po
zaslugama, onda e, u nekom buduem ivotu, Crna Gora biti preplavljena divljim
svinjama, magarcima i majmunima. Ko ostane ovjek, uvjerie se.

Miomir OLAKOVI, januar 1994. godine

- 15 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Dio iz uporednog intervjua

MITROPOLIT AMFILOHIJE RADOVI

NEMA DRUGE STRANE


Za mene ne postoji druga strana. Za mene ne postoji Odbor za obnovu
autokefalne CPC. Antonije Abramovi je svjetovnjak, koji se lano predstavlja.
Ja se osjeam nacionalno Srbinom.... Svetosavlje i petroslavlje je apsolutno
ista realnost i stvarnost... Istorijske prilike i neprilike su uticale da niz eparhija
Peke patrijarije budu potpune samostalne, imale su autonomiju. Takve su bile
Karlovaka i .... MITROPOLIJA CRNOGORSKA.
O.S: Da li ste i koliko spremni na neposredni kontakt i dijalog sa drugom
stranom?
- Prije svega, za mene ne postoji druga strana. Za mene ne postoji Odbor
za obnovu autokefalnosti CPC. Za mene postoje ljudi koji su za potovanje. Sa
ljudima iz toga odbora spreman sam, u svakom trenutku, a to se tie Odbora, to
je potpuno nepostojea stvar. Kao odbor, on je protivustavan; to je neposredno
mijeanje odreenih politikih struja u crkveni ivot, na nain neto drugaiji od
onog to je radila KPJ. ak je i sam patrijarh Pavle oinski, sa velikom ljubavlju
i tugom, tom nesrenom Abramoviu uputio poziv.

MITRONOSNI ARHIMANDRIT ANTONIJE ABRAMOVI,

SVETENICI NE SMIJU DA DIJELE NAROD

Postoje u Crnoj Gori i druge manje vjerske grupacije. Ja ih neu, kao drugi,
nazivati sektama, jer oni su ljudi koji se takoe osjeaju Crnogorcima. Neka
nas gospodin Amlohije pusti na miru, da mi sreujemo svoju kuu, kako mi
znamo i umijemo. Naa crkva je postajala, postoji i postojae, dok je jedan ivi
Crnogorac.
O.S: Da li ste i koliko spremni na neposredni kontakt sa drugom stranom?
- Mene apsolutno ne interesuje nikakav kontakt s g. Radoviem s obzirom na
injenicu da smo mi u ovom pogledu dva svijeta. Koliko je nebo visoko od zemlje,
more duboko, toliko je veliki i dubok jaz meu nama. To nije, naravno, mojom
krivicom, jer sam ja ovde doao nedavno, nego njegovom krivicom. Nije umio
sebe da postavi u pravom smislu kao arhipastira.

Aleksandar ZEKOVI, decembar 1993. godine

- 16 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Iz Vrbasa:

KOKTEL
Gdje Je Beograd? Mrtvilo srpske Atine. Ki parada. Rijei i injenice. Ve je
dvanaest sati. rtveno jagnje. Jo jedan mjesec za zaborav

Kad mi iz provincije, najee vozom druge klase, dojezdimo u prijestonicu,


zapazimo svaku pojedinost, ljepotu, rasko i sve arenilo velikog grada.
Uivamo u svemu ega nema u naim opustoenim varoicama, a posebno
u meku, armu i duhu Knez Mihajlove ulice. Sada nita vie od toga. Pravi
umadijski vaar. Odlijeu novokomponovane pjesme, po stolovima kokarde,
zastavice i razna uta tampa. Nema gitarista, violinista, etaa s osmijehom i
optimizmom na licu.
Beograani se uglavnom ponaaju kao da je dovoljno samo to to ive tu
pa da sebe smatraju intelektualcima. Zaboravljaju da i bundeva moe da lii na
intelektualca ako joj stavite lulu i eir, ali ipak ostaje bundeva.
Novi Sad ni po emu vie ne lii na Srpsku Atinu. Potonuo je u opte sivilo
i pusto. Ni golubova vie nema na Miletievom trgu. Kau da su ih penzioneri
primamili kokicama i pohvatali da skuvaju supicu. Nagon gladi je jai od svake
ljubavi.
Ne znam jesu li stigli do vas sa ki paradom (pardon, hit paradom). Probili
su, pored ostalog, i granicu i ostavili pusto u zemlji, braa nam po socijalizmu
- Bugarskoj. Mao izgled i eganje po sluhu osvajaju prostor. Pripremite se za
odbranu. Ako to ne uinite, stie vam umjetnost u stihovima. Tip arlaue: Ja
je ljubim, ona podriguje.. Suzama sam lepio tapete, kad ti ode i odnese dete,
a sojkica do njega Zato si njen i oenjen, zato nisi moj, guza moja tvoj je
broj! Ili tako nekako.
ula sam od osobe, funkcionera nikike optine, da je u mojim Banjanima
poboljano snabdijevanje. To su rijei, a injenice kau da tamo jo uvijek stoji
jedna zarala motika od prije rata (ne znam kojeg). Neu ponovo da budem
iracionalna pa da pomenem neke koje bi to povrijedilo, poruujem im samo da
patriota moe biti i onaj koji misli drugaije od pripadnika DPS-a. Na drugaiji
nain. Sreom.
Pjesmica zagrebake grupe E.T. sa pjevaicom Vaninom, izmakla je cenzuri
i zabrani i postala pravi beogradski hit. Vrti se na skoro svim radio stanicama
osim dravnih . Ve je dvanaest sati odlijee i po sarajevskoj ariji izmeu
dva pucnja.
Poslije dueg vremena ula sam na sto-kecu Plavi orkestar, Dada Topia,

- 17 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Harija... Led oigledno poputa. Koga e sve popikiti nastale kapljice? Iz
dijela bive Jugo republike, sa jo nedenisanim statusom, zvali su me prijatelji
kojima sam uporno objanjavala neto to su oni drugaije vidjeli. Bojimo
se, kau mi, da na kraju ne budemo rtveno jagnje! I ja se bojim. I bilo bi mi
mnogo ao, ali da bi to bilo, prvo su morali biti ovca. Svaka je istina gruba, zar
ne?
Proe evo i april. Bio je ba aljiv. Te oe zrakomlatit, te nee zrakomlatit
(novi izraz nove drave za avion koji gaa). Vrijeme kao i ljudi. Poluludo.
Nebo je mnogo plakalo, a mi? Navikli smo se na sve. I na zaborav. Svega i svih,
a ponekad i sebe. Koliko e jo dana proi koje emo poeljeti da zaboravimo.
Ti dani su na ivot.
... Nema asti ni morala, zavisimo od budala... stih nove zabavne pjesme,
koju se usude da puste pojedini muziki urednici. I oni zavise od istih. A vi
tamo?

Dobrana MILJANI, maj 1994. godine

- 18 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ENA U DJELIMA KOMPOZITORA
Jedna od osnovnih inspiracija u cjelokupnoj umjetnosti (a pogotovo u muzici)
je uloga ena kao majke, ljubavnice, heroja, idola, tako da su najvea
umjetnika djela nastajala zahvaljujui vjerodostojnosti ene

Jedna jedina opera (Filadelja) koju je napisao L.V. Betoven inspirisana


je eninom ulogom. Naime, Betoven je dugo traio prikladan libreto ne
zadovoljavajui se tada uobiajenim nainom biranja i razvijanja operske radnje.
Traio je sadraj kojim e dominirati istinski snane, herojske linosti. Libreto
za svoju jedinu operu Betoven je naao kod jednog pomonog francuskog pisca
Bolinija Leonora i Brana ljubav. Radnja se deavala u paniji u 18. vijeku,
u jednoj tamnikoj tvravi, u kojoj je pravdoljubivi Florestan nepravedno zatoen
i izvrgnut zlostavljanjem od strane svog najveeg neprijatelja Pizara. Njegova
ena Leonora uvlai se u tamnicu preobuena u mladia, postaje pomonicom
potenog tamniara Roka, i svojom hrabrou spasava Florestana. U takvom
sadraju, Betovena je privukao svijetao lik ene, koja ne posustaje ni pred najteim
preprekama da bi spasla ivot voljenog mua. Velianstvenog je dojma kljuni
prizor opere, kad preobuena Leonora uperenim pitoljem zadrava Pizzara da bi
oslobodila svog voljenog, rizikujui njihove ivote.
Lik ene naroito je njegovan u doba romantizma, ali na razliite naine u
odnosu na druge epohe. Vie se ne istie njena istorijska i herojska uloga ve njena
uloga pored mukarca. Verdi u ovom sluaju sve ene jednako tretira, bez obzira
to su iz aristokratije i graanstva, ili su iz najniih redova potinjene klase. Verdi
prikazuje likove sa dna ivota. Bijednu dvorsku ludu, ludakog ubicu i njegovu
sestru koja mami rtve, jednako kao i dvorske ulizice i intrigante. Jednostavno,
da ne kaemo jeftina libreta poivaju na snanim likovima i odnosima unutar
zapleta, to Verdiju omoguuje da nadahnutom muzikom tvori stranice iskreno
proivljenih dogaaja sve do poznatog operskog hita kao to je lakomislena
arija ena je varljiva iz Rigoleta. Travijatu komponuje prema pozorinom
komadu Dama s kamelijama, i u njoj istie drutvenu nepravdu nanijetu lijepoj
ali bolesnoj Violeti Valeriji, kurtizani bogatog Pariza, kojoj je onemoguena
ljubav s mladim Alfredom, to je prerano odvodi u smrt u bijedi, s posljednjim
susretom sa voljenim mladiem tek na samrtnoj postelji. Verdi duboko razrauje
faze razgovora Violete s Alfredovim ocem, koji kalja njenu vezu s Alfredom,
traei od nje ne samo da ga se odrekne nego da i odglumi da ga naputa. Posebno
se istie panika, slom i rezignacija nesretne djevojke u tom razgovoru. Upravo po
toj dubokoj istinitosti zahvatanja najintimnijih ljudskih osjeanja, taj duet ostaje
jedan od najljepih i najsnanijih u cjelokupnom operskom stvaralatvu.
or Bize, pisac najomiljenije opere u Francuskoj i jedne od najigranijih
opera u svijetu Karmen, pobudio je otar kontrast tadanjim kompozitorima.
Dvosmisleno ocrtava najnie ljudske strasti, prevrtljivu Ciganku Karmen, punu

- 19 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
estoke zavodljivosti i temperamenta, svijet tvornikih radnica, ulinih dokoliara
i krijumara. To je jedna predsmrtna psiholoka borba tvrdoglave Ciganke i
odbaenog vojnog bjegunca Don Hosea, koji e noem presuditi svojoj nesrenoj
ljubavi. I kod Vagnera, reformatora opere u 19. vijeku, vrhunac dometa muzikog
stvaralatva nalazimo u muzikoj drami Tristan i Izolda, Ova opera je nastala u
jednom posebnom emotivnom stanju kompozitora, koji je za srednjevjekovnom
legendom o nesrenoj ljubavi viteza Ristana i kraljeve vjerenice Izolde, posegnuo
simboliki, podstaknut svojom nedozvoljenom ljubavi sa lijepom Matildom
Visendonk. No, osim himnikog opjevavanja te nedozvoljene i tragino okonane
ljubavi, s jedinstvenim prizorom nonog ljubavnog susreta u drugom inu, te
uvene Izoldine ozarene ljubavne smrti nad Tristanom u nalu, za istoriju
muzike je bila ta transkripcija, tj. odslikavanje istinitog i linog dogaaja,
preraeno u muziko djelo.

Marija DRAKOVI, mart 1995. godine

- 20 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
AH, TI UDNI LJUDI
Bez obzira na epohe i mjesta, muziari su ponajvie meu svim umjetnicima
pokazali posebnu naklonost za humor i igru rijei. Jako osobiti, u drutvu se
ponaaju kao obini ljudi: razgovaraju o svojoj struci, hvale se meusobno,
ogovaraju druge, ali u njih kao da je uvijek upereno oko kamere. Njihov ivot kao
da se odigrava na pozornici pred svima nama, te se svi smatramo mjerodavnim
da ih hvalimo ili kritikujemo, isto kao to to inimo s njihovim djelima. Ako se
sloimo da je anegdota priica koja obavjetava sasvim ukratko o jednom istinitom
ili navodno istinitom dogaaju, onda moramo imati na umu i to da ova ponekad
i ne slika umjetnika kakav je stvarno bio, ve kako su ga njegovi savremenici,
prijatelji ili neprijatelji vidjeli.
Poznati kompozitor, uveni naunik, profesor organske hemije i general Ruske
armije Aleksandar Porfrejevi Borodin danas je poznat samo kao kompozitor.
Bio ga je glas da je vrlo rasijan, to dokazuju neke anegdote. Prilikom jednog
putovanja u inostranstvo, graniar ga upita za ime njegove supruge, koja je tog
trenutka bila izala iz kola. Zbunjen, Borodin se tog trenutka nikako nije mogao
sjetiti imena svoje supruge, poeo je nervozno da kalje. Carinik se uozbilji: Ne
znate ima svoje vlastite ene? ta to treba da znai? Da ne bi izazvao jo veu
sumnju carinika, Borodin mu ree ime koje mu je prvo palo na pamet. Carinik ga
pogleda sumnjiavo. U to se upravo vrati Borodinova supruga i on vikne: Katja,
Katja, tako ti boga, draga Katja, tvoje ime, brzo kai kako ti je ime?
Pijetra Maskanjija ne samo da je bio glas da je sujetan i preuvjeren u sebe ve
je on to i zaista bio. Na prvoj strani svoje opere Maske napisao je: Meni lino
posveeno s najveim potovanjem i neizmjernim uvaavanjem.
- Za vrijeme jedne predstave u Petrogradskoj operi iznenada se iza kulisa
pojavi ceremonijalmajstor dvora i doviknu aljapinu usred njegove arije: Pjevaj
malo tie, brate, njegovo velianstvo car je upravo zaspao u svojoj loi.
- Jednom je kod Rosinija bila u posjeti jedna dama, koja je imala sa sobom
neko dosadno pseto, koje je stalno lajalo. Rosiniju to dosadi, uze pseto i baci ga
kroz prozor u vrt. Dama se pobuni, na ta joj Rosini mirno ree: Lajao je fal.
Kada je trausa jednom izdalo strpljenje za vrijeme probe Salome, on viknu
orkestru: Zaboga, ko je komponovao ovu operu, Vi ili ja? Hvala Bogu, Vi
uo se jedan glas iz orkestra.

Marija DRAKOVI, maj 1996. godine

- 21 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Povodom prvog decembra, svjetskog dana borbe protiv side

PANDEMIJA SIDE

U svijetu je registrovano oko 22 miliona oboljelih i zaraenih,


u SRJ je 5858 zaraenih, od kojih 11 u Crnoj Gori.

Jedan svijet, jedna nada ime je ovogodinjeg antisida slogana, koji


nam ukazuje da je ova opaka bolest svjetski problem i da je samo zdrueni
napori mogu savladati, te da je i nada u uspjeh zajednika.
Ove godine, kao i u osam prethodnih, Jugoslavija se pridruila obiljeavanju
Svjetskog dana borbe protiv side, skupa sa velikim brojem drava koje se
odazivaju na poruke i apele Ujedinjenih nacija. Od pojave pandemije, u SRJ je
do danas registrovano 5858 oboljelih, od kojih je umrlo 399, dok se vjeruje da
je vie od 6000 ljudi zaraeno HIV virusom.
Svakog prvog decembra poinje jo jedna godina aktivnosti u borbi
protiv side. Taj dan je prilika da se itavo ovjeanstvo podsjeti na injenicu
o postojanju opasne, smrtonosne bolesti, protiv koje jo uvijek nema lijeka i
koja se moe sprijeiti jedino ako se mobiliu snage svakog pojedinca, svake
institucije u zemlji, svake zemlje pojedinano i svih zemalja zajedno. Takoe,
1. decembar je prilika da se pokau solidarnost i saosjeajnost prema vie od 22
miliona ljudi, za koliko se pretpostavlja da ivi sa HIV virusom ili sidom.
Stoga, Jugoslovenska asocijacija za borbu protiv side i Savezna komisija
za borbu protiv side organizuju kampanju i putem televizijskih i radio emisija,
tampe i raznih predavanja apeluju na jo jedno podsjeanje i preispitivanje da
li znamo sve to je neophodno o HIV-u i sidi i da li to znanje primjenjujemo u
svakodnevnom ivotu.
Izvor zaraze je ovjek bolesnik ili virusonoa, i on je zaraen do kraja
ivota. Virus HIV se prenosi polnim odnosom, transfuzijom incirane krvi
i krvnih preparata preko zagaenih igala i nesterilisanih instrumenata, kao i
incirane majke na plod. Ne postoji opasnost od zaraze kod sluajnih socijalnih
kontakata, npr. rukovanja, razgovora, kaljanja, kijanja, preko ae za vodu ili
pribora za jelo, na poslu, u autobusu, restoranu, bazenu za kupanje, prirodnim
kupalitima, sjedenjem ili radom u zajednikoj prostoriji sa zaraenom osobom
ili upotrebom zajednikih knjiga ili kolskog pribora. Komarci i drugi insekti
takoe ne prenose sidu.
Edukacija o vlastitom zdravlju je osnovni instrument u spreavanju
napredovanja tzv. kuge 20. vijeka. To treba imati na umu ne samo 1. decembra
ve svih 365 dana u godini. Ljekari se, veinom, slau da je najuspjeniji nain

- 22 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
spreavanja side tzv. sigurni seks, dakle stalni (provjereni) partner ili kondom
za one vie sklone promiskuitetu. Dobar prezervativ, po ljekarskom miljenju,
u 99 odsto sluajeva iskljuuje rizik od side.
U Crnoj Gori je 11 ljudi oboljelo a 10 umrlo od 1990. godine, kada je prvi
sluaj otkriven. U naoj republici test na sidu, koji je besplatan i anoniman, moe
se uraditi u svim onim bolnicama gdje se obavlja transfuzija krvi. Interesovanje
nije veliko, a oni koji dolaze uglavnom su vrlo uspjeni i uspanieni. Kod nas je
mogue uraditi tzv. SCREEMOMG TEST, pa ako se nalaz pokae pozitivnim,
potencijalni virusonoa se upuuje u Beogard na WESTERN BLOT TEST. To
je najsigurnija, specina ali vrlo skupa metoda.
I to rei na kraju? Svijet je u cjelini, bez sumnje, zahvatila pandemija
side. Procjenjuje se da se svakodnevno otkriva 8500 novoinciranih, od kojih
oko 1000 ine djeca mlaa od 15 godina. Takoe se procjenjuje da e se do
2000. godine broj inciranih na svjetskom nivou kretati do cifre 40 miliona.
Stoga, borba protiv side je globalni problem, ali i problem svakog pojedinca,
institucije, organizacije, zajednice i zadatak da svoje znanje i steeno iskustvo
prenese ne samo na drage osobe, prijatelje i saradnike ve i na iru okolinu.

Vesna Jaukovi, decembar 1996. godine

- 23 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PRIVATIZACIJA I CIJENE
Da li privreda Crne Gore podsjea na mrazu raspuklu au punu vode? Dok
je bio mraz (ili sankcije), ona je barem imala formu, a kada je prestao mraz (ili
sankcije), ona se pretvara u isitnjenu hrpu stakla?!
Na istom principu se formiraju dioniarska drutva, jer se cjepkaju veliki
sistemi u sitne komadie, toboe radi bolje kontrole kapitala. Preuzimaju se
kopije organizovanja proizvodnje iz velikih industrija sa Zapada, kao npr. Italije,
Velike Britanije i drugih. Da li formiranje dioniarskih drutava i dolazak raznih
stranih partnera, koje uzgred interesuje samo prot, odnosno veoma jeftina
crnogorska radna snaga i trite, kao odskona daska za Istok, pretpostavljaju samo
jo jedan dokaz da kod nas nije uspio socijalizam, a nee ni kapitalizam, i da e to
proi kao seljake zemljoradnike zadruge. ak jo gore: ad privatizacija i sve to
joj prijeti izaziva jo vee socijalne nepravde, samovolju pojedinaca ili stranaka
(zna se koje), oduzimanje prava na rad, lake oslobaanje od tehnolokog vika,
razbijanje i onako nemone radnike klase, itd.
Komentator Pobjede donosi kolumbijsku i smijenu konstataciju:
Ve je vidljiva i poetna polarizacija izmeu vlasti i onih koji ele vlast.
Vlast se kontrolie oko radnih pobjeda, a opozicija oko isto takvih poraza.... (?!)
Stvarno smijeno, kad i mala djeca u Crnoj Gori znaju da je an vlasti DPS, i da
jedino ta stranka moe i mora da bude odgovorna, ili da slavi radne pobjede ili
radne poteze a opozicija nikako. Opozicija moe samo da slavi na izborima
politiku, a ne radnu pobjedu, pa kada bi osvojila vlast, onda bi bila pozicija.
U rukama pozicije su radne pobjede ili porazi. Trenutno, pozicija pripadnicima
opozicije u kompanijama ili preduzeima oduzima pravo na rad, to je njihovo
shvatanje demokratije i rada! Direktori skoro svih preduzea u Crnoj Gori su
pripadnici DPS-a. Oni su obeali da e sve bolje biti kada se ukinu (suspenduju)
sankcije, ali nita od toga. Boljitka nema!!! Cijene skau svaki dan; prehrambeni
artikli, tekstil, struja... sve. Jedino ohrabruje cijena benzina i blagi porast marke.
S obzirom na blagi porast, naknada plata i penzija, kupovinu benzina ili maraka
opet mogu da sebi priute privilegovani, kao i polutani, koji uvijek dobro
prolaze, ali gradski proletarijat sigurno ne. Sigurno se ide na kartu smanjenja
potronje stanovnitva, odnosno smanjenja standarda stanovnitva, pa je narod ve
poeo da govori da je bilo bolje pod sankcijama. U svakom sluaju, svakom
stanovniku Crne Gore bilo bi veoma milo da je bolja situacija, ali nije. Privatizacija
ili transformacija moe imati tri, deset, trideset faza, mogu svaki dan o njoj da
priaju i da njihove eksperte dovode, vodaju, i da doekuju i slikavaju strane
partnere, narod ih nee razumijeti, bez rezultata. Narod razumije konkretne stvari:
da se cijene proizvoda za preivljavanje poveavaju, da se sve tee sastavlja kraj sa
krajem, da je na jednoj strani veliko bogatstvo a na drugoj veliko siromatvo.

prof. Veselin KOMNENI, februar 1996.

- 24 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
POLITIKA ZBILJA SRBIJE

VRUA POLITIKA JESEN U SRBIJI


Meusobno rivalstvo i netrpeljivost srpskih opozicionih lidera vei su nego
njihov animozitet prema postojeoj vlasti, usljed ega se oni nikada nee
ujediniti

Nedavno je Zoran ini, predsjednik Demokratske stranke (DS) i jedan od


lidera Saveza za promene, izjavio da krajem oktobra ove godine dolazi do RAS-
PLETA krize u zemlji! Da li e se ove i ovakve smjele prognoze ostvariti, ubrzo e
se vidjeti, ali ostaje injenica da elnici SZP-a, kao nekada sekta Jehovinih svje-
doka, svoja proroanstva o smaku svijeta, stalno vremenski pomjeraju, odlau
svoja prognoziranja o asu konanog (dravnog i politikog) raspleta u Srbiji i
SRJ, za kasnije. S druge strane, Vuk Drakovi, predsjednik Srpskog pokreta ob-
nove, skoro je na jagodinskoj televiziji Palma plus rekao da postoji scenario,
dogovoren jo juna ove godine, za izazivanje GRAANSKOG RATA u Srbiji,
optuivi za to jednog neimenovanog lidera iz konkurentske opozicione politike
grupacije - Saveza za promene. Tom tvrdnjom, za koju, meutim, nije pruio nika-
kav konkretan dokaz, Vuk Drakovi se veoma pribliio nainu na koji postojei
srpski reim napada i difamira SZP. Na jednoj od prolih konferencija za tampu u
glavnom sjeditu svoje stranke u Beogradu, Vuk Drakovi je, opet aludirajui na
Savez za promene i kritikujui njihovu ideju o tzv. vladi u sjenci, naglasio: ak i
kada bi ideja o nekakvoj vladi u senci bila ostvarljiva, premda verovatno nije, to ne
bi bilo nimalo poeljno jer bi vodilo u PARALELNI sistem vlasti (tj. dvovlae!),
koji se uvek zavrava KRVOPROLIEM! Meutim, i SPO i SZP i (naj)vei dio os-
tale srpske opozicije nesumnjivo grijee to jo uvijek donekle ertuju sa krhotina-
ma srpske deseterake tradicije, iako su, proljetos i ljetos, graanski protesti irom
Srbije, pogotovo u gradovima koji su dali najvie vojnih rezervista pa, samim tim,
i uniformisanih ratnih rtava - Vranju, Leskovcu, Kruevcu i Kraljevu, jasno poka-
zali da se aktuelnom reimu i, posebno, predsjedniku SRJ, Slobodanu Miloeviu,
ne zamjeraju (naj)vie porazi ve odluka da, uopte, ulazi u uasne i besmislene
bratoubilake ratove!
MOGUE OSIPANJE SPS-a

Dok se reim i opozicija a, bogami, i opozicija meusobno, grevito bore za


vlast, ogromna veina obinog naroda Srbije, odnosno svi, osim malog broja
bogatih i privilegovanih, ivi sve gore! U trgovinama su ve primjetne nestaice
mesa, mlijeka (i pored nedavnog poskupljenja!), te jo nekih prehrambenih i
drugih artikala iroke potronje. Rastui zalet inatorne spirale sve vie zahvata
sve pore ivota poev od zdravstva pa do svakodnevne potroake korpe

- 25 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
osnovnih ivotnih namirnica. U ovom trenutku graani Srbije zasuti su raznim
primamljivim, u mnogo emu slinim, obeanjima koje netedimice nude
i vlast i opozicija, kao to su: monetarna stabilnost, oporavak privrede i njena
ubrzana obnova, ukljuenje u meunarodnu zajednicu i njene nansijske tokove,
privlaenje stranog kapitala, redovnija isplata penzija i plata... Opozicija, pri tome,
svoja obeanja uslovljava - PROMJENOM vlasti u Srbiji, i na saveznom nivou.
Novinar Slobodan Anastasijevi u iscrpnom - analitikom tekstu ta opozicija
sve duguje da objasni biraima, s pravom, konstatuje: Tano je da je, naroito u
posljednje vrijeme, mnogo ljudi u Srbiji izgubilo povjerenje u reim, ali opozicija,
ovakva kakva je (do) danas, nije ga zadobila ni priblino u istoj mjeri.
Mnogi ovdje smatraju da su meusobno rivalstvo i netrpeljivost srpskih
opozicionih lidera vei nego njihov animozitet prema postojeoj vlasti, te da
se oni, zbog toga, (najvjerovatnije) nee nikada ujediniti, barem ne oko bilo
ega bitnog! Neki misle da bi poslanici opozicije u republikom i saveznom
parlamentu, s obzirom na neravnopravan tretman koji imaju tamo, kao i mnoge
druge manjkavosti u radu ovih institucija, trebalo demonstrativno da podnesu
ostavke, i onda javno, jasno i glasno kau zato su to uinili. Drugi, pak, zastupaju
stanovite da opozicija i nadalje treba da ostane u parlamentima i tamo pokua
spasavati ta se jo (eventualno) spasti moe. Teko je rei ko je (vie a ko manje)
u pravu. Stavovi ovdanje javnosti podijeljeni su i u vezi sa tim da li je mogue,
ili, ak, vjerovatno, da po pitanjima prijevremenih izbora, prelazne vlade i slino,
doe do RASCJEPA - na umjerenu i radikalniju struju i unutar vladajuih partija
(SPS, JUL i SRS), kao to se to nedavno dogodilo u redovima opozicije. Dok
neki vjeruju u takvu mogunost, drugi je smatraju malo vjerovatnom; osobito neki
unutranji pu ili rascjep po vertikali u redovima neke od triju vladajuih
stranaka u Srbiji, ili, ak, svima njima zajedno! Demokratska alternativa Neboje
ovia dri da je mnogo izvjesnije postepeno OSIPANJE (krunjenje) vladajuih
partija, naroito Socijalistike partije Srbije - naputanjem njenih lanova i (niih
i srednjih) funkcionera, pojedinano i u grupama. Meutim, ni takvo osipanje
nije, do sada, primjetno u iole veem stepenu. Poseban kuriozitet srpske politike
scene je da se neke stranke tzv. desnice iz sve snage zalau, barem deklarativno, za
socijalnu pravdu i solidarnost, dok meu pripadnicima, pa i elnicima vladajue
ljevice (SPS i naroito JUL!) ima i trulih bogataa, ak onih koji su svoj
veliki imetak stekli, napeac, sumnjivim pa i (direktno) nezakonitim radnjama i
transakcijama... Sa druge strane, pak, meu onima koji sebe smatraju i nazivaju
- demokratama, ima i takvih koji bi da vlast mijenjaju (obaraju) - na ulici,
vaninstitucionalno!

SOCIJALNA KATASTROFA

Takoe je veliko pitanje da li prijetnje vlastima generalnim trajkom imaju


stvarnog efekta kada se zna da veliki dio nae privrede ionako, iz raznovrsnih

- 26 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
razloga, ne radi, ili, pak, posluje sa smanjenim kapacitetima. S tim u vezi,
prof. dr Dragoljub Miunovi, predsjednik Demokratskog centra, na primjer,
smatra da uspjenog generalnog trajka nema bez jakih i dobro organizovanih
sindikalnih (radnikih) unija, jedne, dve ili vie..., koje mogu za trajk mobilisati
barem 95% zaposlenih. Poto kod nas taj osnovni preduslov nije ispunjen,
generalnog trajka u Srbiji nee biti, a ako se, kojim sluajem, i dogodi, svakako,
nee uspjeti!
Prema podacima Nezavisnog sindikata penzionera Srbije, 740 000 penzionera
prima penzije MANJE od trenutno prosjenih - 1050 dinara (ni 100 DEM!)
mjeseno! Od toga, 105 000 penzionera dobija ak MANJE od 470, 370 000
ima penziju do 700 din. Podaci takoe pokazuju da je u Srbiji veina penzionera -
PREKO 70% - socijalno ugroeno. A vie od 60% njih nijesu u stanju da od svojih
prinadlenosti nabave ni toliku koliunu hrane da odre goli ivot. A gdje su svi
ostali ivotni trokovi?! Izdaci za elementarnu ishranu za dvolanu penzionersku
porodicu iznose preko 1200 dinara mjeseno. Ako imamo u vidu da mjeseni
raun za elektrinu energiju, grijanje, komunalne i PTT usluge prelaze iznos od
400 dinara, dok su ukupni trokovi ivota minimalnog ivotnog standarda, tokom
jednog mjeseca vei od 2500 dinara (oko 200 DEM), nije teko dokuiti kako ive
penzioneri kod nas.

Vladimir MARKOVI, oktobar 2000. godine

- 27 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
JAHAI APOKALIPSE

TRI TAKE
tampa je slobodna ako ne zavisi ni od moi drave ni od moi novca

Ako bi kojim sluajem tvrdili da je novi Zakon o javnom informisanju


uspostavio kao nikad cenzuru, onda bi njegovi branioci, bez imalo skrupuloznosti,
dokazivali da je tamo jasno reeno da nema cenzure. A onda bi slijedila besprizorna
brbljanja o tome da je i ovaj zakon smiljen i po hitnom postupku sainjen da
bi titio ustavni poredak, ustavne slobode i prava graana, njihovu ast i ugled,
dostojanstvo i privatnost. Nije trebalo dugo ekati da se shvati da je to samo
izgovor za uspostavljanje represije i bezakonja. Rigorozna odgovornost za javna
glasila smiljena je kao maksimalna zatita nosilaca javnih funkcija, funkcionera
pod platom imuniteta. Zato njihovu zakonsku odgovornost za sve to uine istini
i svojim politikim neistomiljenicima treba odmah zaboraviti. Nije sluajno to
su sagreenja u javnom informisanju stavljena u nadlenost sudija za prekraje
kao administrativnih organa. S razlogom se smatralo dao je na njih lako ostvariti
poeljni uticaj jer im nije ustavom zagarantovana ni nezavisnost ni stalnost
sudijskog poziva. U ekspresnom, najee nonom, suenju nije mogue utvrditi
bilo kakve injenice. U stvari, tu inema prava albe, jer dok se ali, imovina ti
je ve oduzeta. Stvorena je atmosfera prijekog suda! Ako se naplata neshvatljivo
visoke novane kazne ne ostvari u roku od dvadeset i etiri asa od donoenja
pravosnanog prekrajnog rjeenja, slijedi prinudna naplata prodajom osnovnih
sredstava. A poto je to najee nedovoljno, plijeni se lina pokretna i nepokretna
imovina. I to u najkraem vremenskom roku - od nedjelju dana. Tako su se nali u
klopci i novinari, i glavni urednici, i vlasnici. I slobodna javnost. Na ovu nimalo
ugodnu i prozainu priu podsjetio sam da bih pokazao kako novouspostavljeni
sistem imovinske kazne i novi sistem kanjavanja, u stvari, legalizuje estoku
cenzuru i jo eu autocenzuru. Potencijalni kanjenici mogu postati svi koji su
vjerni svojoj profesiji. Duh represivnog paragrafa, koji je ve proizveo racionalnu
neodmjerenost i neurotine naboje, moe uiniti da i novinari profesionalci
odustanu da se kao uti bodu sa rogatim. Oni su uveliko stigli do saznanja da
u ovakvim okolnostima novinarska profesija nije ni mogua. Zaista doveden
je u pitanje identitet novinara i njegov profesionalni opstanak. Gotovo deset
godina, ovdje je ova profesija doivljavala neprestanu degradaciju. Od masovnog
i drastinog ienja dravne televizije od nepodobnih novinara do danas,
kada je smiljen anticivilizacijski Zakon o javnom informisanju, dravotvorno
novinarstvo je tonulo sve dublje i dublje, da bi se toliko instrumentalizovalo da
je postalo puki servis vladajue oligarhije. To novinarstvo nikako da se oslobodi
informativnog ekstremizma iz vremena kada su mediji za masovno informisanje

- 28 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
bili sauesnici u militarizaciji politike zajednice i kolovoe u ovinistikom i
agresivnom nagovaranju, u zaslijepljivanju mrnjom, u proizvodnji napetosti i
sveopteg straha. Oni su se, i tada i sada, pokazali kao veliki nespretnjakovii, koji
nemaju smisla za nain, mjeru i oblikovanje stava prema stvarnosti, da nemaju
civilizovanu skalu vrijednosti. To je jedan od razloga to novine koje slijede ovaj
duh vie nemaju ni intrigu ni uvjerljivost.

DIRIGOVANA JAVNOST

Postkomunistiko novinarstvo bilo je uveliko pripremljeno - sa svojim ve-


likim iskustvom s neprijateljima - da uplovi u ovinistiku bestijalnost i
ksenofobina nagovaranja. Otuda i danas tolika sklonost ka ksenofobinim reak-
cijama i ksenofobinom pismu. I u prividno mirnodopskom svakodnevlju do
nepodnoljivosti se ponitavaju neistomiljenici, jer se prepoznaju kao nepri-
jatelji. Novinar podanik, pristrasan i nekritian, ostvaruje visok stepen identi-
kacije sa svojom stranom. Kada ovakvo nekritiko poistovjeivanje ne bi vodilo
iznevjeravanju profesije i debaklu standarda informisanja, ne bi mu ni trebalo prida-
vati vei znaaj. A oigledno mu se mora pridavati znaaj, jer sa ovakvim stilom
iznevjerava se profesija. To uveliko vai za sve novinare koje je uzela pod svoje
stranaka pristrasnost. Oni tada ne mogu dostii ni razlonost ni racionalnost. Tako
novinar i upada u vrtlog informativnog ekstremizma, koji prate zapaljene zjenice
i afektivna uvjerenja. To je nain uvoenja u individidualni totalitarizam i politiko
sluganstvo. Samo nastojanje da se zvanino miljenje nametne kao nesporno, kao
dominantno i odluujue, dio je strategije i suavanja vidnog polja u odnosu na
cjelinu realiteta. Pristati na takvu poziciju znailo je pristati na apologetsku pristras-
nost i profesionalni redukcionalizam. A u prihvatanju logike politikih nalogoda-
vaca, kao politikog imperativa, sadrana je nemo samoodreenja i ponitavanja
profesionalne autonomije. Kad se postane orue propagande, onda patriotsko
osjeanje moe lako postati vanije od profesionalnog morala. To nije samo zbog
toga to oni informativni posrednici nemaju adekvatne naoare, kroz koje bi vidjeli
kako bi trebalo vidjeti, nego stoga to su naoare kojima se slue pogodne za
njihovu neodgovrnost. to se manje vidi, utoliko bolje! Umjesto nadmoi odgov-
ornosti, tada su u igri bezlinost, dvolinost i sauesnitvo. Izgleda da nesvjesno
postoji kod tog soja novinara odbrambeni mehanizam, koji se moe oznaiti: ne
eljeti znati. ta moe znati o stvarnosti svjedok koji nije spreman da zna? A pitanja
koje postavlja sama stvarnost ostaju bez odgovora. U svakom sluaju, novinarima
ne slui na ast to su, dodvoravanjem svojim krotiteljima, pristali da iznevjere
etiku svoje profesije. U tome bi trebalo prepoznati ne malo nego mnogo podlosti.
U dirigovanoj javnosti, u kojoj se uvijek podravaju izumi vlasti, jedva su se i uli
glasovi istinoljubivih pravnika da e Zakon o javnom informisanju u naoj pravnoj
i politikoj istoriji ostati zapamen po drastinim povredama saveznih i republikih
ustava, ali i po svojim drakonskim kaznama.

- 29 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
IGRAJUI IGROLOMCI

Uinak ovog udovinog zakona, i Uredbe Vlade Srbije, koja mu je


prethodila, iji se duh ozakonio, bili su zapravo poraavajui. Jednog trenutka
gotovo svi relevantni nezavisni listovi bili su zabranjeni. Bilo je uskraeno
pravo da se itaju listovi: Naa borba, Danas, Dnevni telegraf, Glas javnosti i
nedjeljnik Evropljanin. Bio je to pravi pogrom slobode javne rijei. Taj se pogrom
nastavlja. Bauk Zakona, i njegova primjena, krui Srbijom. Kao to se zna,
Naa borba, nansijski slomljena, prestala je da izlazi. Dnevni telegraf, koji se
tampa u Podgorici, ne stie do Srbije. O zaplijenjivanju njegovog tiraa, koji
je bio upuivan u Srbiju, u Beograd, moglo bi se pripovijedati kao o drastinoj
represiji. Ovaj moderni, nekad prestoniki list progonjen je kao to se progone
opasni kriminalci. I kritiki usmjereni list Danas silom neprilika doivio je
svoju demetropolizaciju. Da bi se spasao od neviene globe i stalnog pritiska
promijenio je i izdavaa i tampa se u Podgorici. Radio Indeks se takoe izmijeta
iz Beograda. Informativnom neredu i optoj bjeaniji nema kraja. Tako je trapava
i bezobzirna vlast pronala nain ne samo da ukroti slobodnu javnost i da je dri
pod kontrolom nego da zastrai protagoniste opozicionog miljenja i onemogui
prisustvo bilo koje slike o stvarnosti osim one koja je odobrena, a koja je, sa
stanovita istine, uveliko izgubila vjerodostojnost i kredibilitet. Istovremeno je
obezbijeen i nadzor i prijetnja. Prekoraene su sve normalne granice. To to u
ovoj anti-igri, nosioci aktuelne vlasti, kao igrolomci, postaju, logikom sile, na
silu, dobitnici, a svi drugi, u nedostatku civilizovanh pravila gubitnici, u stvari,
pokazuje kako se namjerno unitavaju vrijednosti graanskog drutva i kako se
satiru pretpostavke za uspostavljanje paradigme promjene. Vladajuoj oligarhiji
obezbijeena je komocija u neodgovornosti, a neinformisanom graaninu strah
i apatija. U javnosti je ohrabrena glupava propaganda i mlaenje prazne slame,
ali ne i trijebljenje parazitskog kukolja i kritika njegovih sijaa. Zato se ovdje red
poretka pretvara u nasilje nereda, u rasulo smisla.

CENZOR TUILAC I SUDIJA

Cenzor, kao straar pravovjernosti i zatitnik poretka, prisutan je, demon-


skom snagom. Istovremeno, na vie mjesta, ali uvijek sa istom namjerom da
uspostavi odnose dominacije i podreivanja, da nametne kontrolu i potinjavanje.
Cenzor je i tuilac i sudija. Njemu je povjeren nemogu zadatak upravl-
janje javnou, oblikovanje javnog mnjenja. U toj svojoj ulozi, on ne moe a da
ne bude neodgovoran, pristrasan i nekompetentan. A njegove zle oi i prljave
ruke uvijek su spremne da progone i dave, da paraliu i ponitavaju slobodu, slo-
bodu za razliku u miljenju i slobodu u oblikovanju slike o stvarnosti. U itavom
mehanizmu represivnog duha cenzure pokazuje se da je i u naim aktuelnim
okolnostima najvei problem autocenzura. Podstaknuta silama potinjavanja,

- 30 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
autocenzura tjeskobom svoje unutranje prirode dovodi do kritikog redukcion-
izma i do suanjstva demokratske svijesti. Zato ona i jeste destruktivni temelj
cenzure. Opravdano se istie da su cenzura i autocenzura kao jaje i kokoka.
Stoga je i prihvatljivo miljenje da cenzura bez svoje bliznakinje ne bi nika-
da mogla da djeluje. Kao stalni i neumoljivi pratilac cenzure, autocenzura, kao
sjenka, pokazuje dokle moe ii cenzorsko nadziranje. Gdje se u naem drutvu
cenzura moe zaustaviti teko je odgovoriti, naroito u trenutku kad je sloboda
javnog izraavanja pritisnuta totalnom kontrolom i poraena klonuem kritikog
miljenja. Despotska vlast blokirala je emancipatorsku energiju i slobodnih med-
ija i kritikog javnog mnjenja i demokratske politike kulture. Oigledno je da
totalitarnom sistemu veoma smeta suoavanje s istinom. Zato mu je dobro dola
politika pasivnost graana. Takav graanin nije spreman ni da se samoorganizuje
ni da prui politiki otpor teroru. To je ono drutveno stanje u kome je, i zbog zar-
obljenosti medija, putovanje do slobodnog i demokratskog drutva zaprijeeno.
Zato je i razumljivo to je Fransis Bal u predgovoru za jugoslovensko izdanje
svoje knjige Mo medija napisao: Tamo gdje nema slobodnih medija, nema ni
linih ni politikih sloboda, tamo gdje su mediji sprijeeni da se distanciraju, da
koriste slobodu rijei u suoavanju s onima koji sanjaju da ih potine, sa ljudima
na vlasti, prvenstveno politiarima, zakljuak se, dakle, sam namee. Nema slo-
bode bez slobodnih medija.
U naoj politikoj zajednici sloboda se uveliko zagubila. A tri take koje
se sve ee pojavljuju u tekstovima naih novinara trebalo bi odgonetnuti kao
tragove tjeskobne autocenzure. Autocenzura je uvijek obuzeta kroenjem duha,
miljenja i kazivanja. U svojoj sutini, oznaava poraz i individualne i drutvene
slobode. to je najgore, namee i uspostavlja blokadu kreativnosti i postaje
ozbiljna prepreka u slobodnom istraivanju stvarnosti. Na alost, autocenzura
je postala dio nae aktuelne i turobne svakodnevnice. Ona je snano otkucala
anahronizam vladajueg totalitarizma.

dr Ratko BOOVI, februar 1999. godine

- 31 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
KA NOVOM HUMANIZMU

NA RAZMEI MILENIJUMA
U prirodi vlada harmonija i zato je lijepa. Treba zato nastojati da se u
sljedeem vijeku priroda ne osveti ovjeku

Pred samo svitanje novog vijeka i novog milenijuma vaseljenu su zloslut-


no pomraile NATO bombe, koje su premreile nebo nad Jugoslavijom i ugasile
nadu da e svijet u novi milenijum ui bez razaranja i nasilja. Od trenutka kada
se to dogodilo svijet izgleda potpuno drugaije. I nita vie nije kao to je bilo.
Visoka razarajua vojna tehnologija, koja precizno bira mete, usavravajui do
nesluenih razmjera industriju smrti, bacila je u vodu sve godinama graene in-
stitucije drutva naroda i sve meunarodne organizacije koje su bile garancija
mira u svijetu. Povampiruje se imperijalna svijest, koja bi, po mjeri sopstvenog
interesa, da preuredi svijet. Odnos velikih i malih iskazuje se kao dominacija i tu-
torstvo, kao vrsta novog kolonijalizma. Zato je inom bombardovanja Jugoslavije
zamraena perspektiva svijeta. Uveden je opasan presedan i nova nestabilnost u
meunarodnim odnosima. Diktat jaeg pokuava se uspostaviti kao jedini prin-
cip, unitavajui sve tekovine meunarodnih odnosa koji su do sada respektova-
li dravni suverenitet i pravo naroda da samostalno odluuje o svojoj sudbini.
Demonstracija moi i sile porobljavanja, koje i danas osjeamo, pretvorile su se u
opasan signal za itava svijet da e istinski humanizam ostati samo tenja onih
koji vjeruju u bolji svijet. Tako se ispostavlja da je humanizam u XXI vijeku ostao
samo elja altruistikih duhova, a ne realnost naeg vremena. I ako bi se kvan-
titativno moglo izmjeriti ta je u ovom vijeku bilo u znaku destrukcije a ta pod
uticajem humanizma, onda bi svakako prevagu odnijeli zloin i destrukcija. Drugi
svjetski rat nije zavren normalnim politikim ishodom ve atomskom bombom.
ovjek je u XX vijeku poraen, ne samo zbog ratova koji su bili surovi, jer su
najee voeni protiv stanovnitva, ve i zbog drutvenih sistema i ideologija
koje su doprinijele najveem ljudskom ponienju. Totalitarni sistemi, bilo da su
faistiki ili staljinistiki, unitili su milione ljudi.

TRIJUMF NAUKE

Nauka je u XX vijeku doivjela pravi trijumf. Potvrdila je vrijednost homo


sapiensa i homo tehnicusa, ali nije odgonetnula tajnu ta je ovjek. Uspon
nauno-tehnikog progresa ima svoje lice i nalije. Niko racionalan ne moe da
osporava vrijednosti progresa za uspostavljanje boljeg ivota pojedinca i zajednice.
Ali, druga strana otkriva ranjivost progresa za uspostavljanje boljeg ivota
pojedinca i zajednice. Ali, druga strana otkriva ranjivost blistavog progresa.

- 32 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Ako tehnika zamijeni ovjeka u svemu to predstavlja njegovo ziko,
psihiko i metazko bie, onda postoji opasnost da i sam ovjek postane
tehniki stroj. Moda mu kompjuter nee mehanizovati samo mozak, nego
i ohladiti toplo ljudsko srce. Postoji realna opasnost da u narednom vijeku
ovjek sve vie lii na tehnologiju a sve manje na sebe. Savrena adaptacija
na tehnike uslove stvara opasnost da se uniti ono to je priroda dala, a da
bi paradoks bio vei, industrija svijesti moe ozbiljno da ugrozi individualnu
sloenost i neponovljivost kreativnih sposobnosti. Trebalo bi zato nastojati da
se u sljedeem vijeku priroda ne osveti ovjeku. U prirodi vlada harmonija,
zato je priroda lijepa. Red i harmonija su nepromjenljivi zakoni prirode.
Njego u Lui mikrokozmi kae: Red sveteni na svemu caruje (zakoni
su optega poretka). Moja amanet, a ivot prirode. Ove Njegoev misli
Nikolaj Velimirovi tumai ovako: Ovaj osvetani, sveti red zagarantovan je
zakonima, koje je Bog prirodi amanet dao. I moda se ovjek, uprkos svim
dostignuima, nikada nije osjeao nesigurnijim i zavisnijim od drugih i drugog
kao danas. Razbijena je i unitena porodica kao mjesto okupljanja i ljubavi,
gdje se ljudi formiraju i stiu najvee vrijednosti. Porodica kao kolijevka
linosti nije vie utoite za socijalizaciju ovjeka. Idoli su izmjeteni iz
porodice. Vie otac nije autoritet. Autoriteti su medijske linosti, esto ljudi
kriminalnog ponaanja. U autoritarnim dravama to su voe.

PREDTEKST ZA NASILJE

A drutvo bez zdrave porodice, razbijeno je drutvo. Uostalom, jo se


Isus Hristos pitao: Kakvu e korist imati ovjek ako sebe izgubi a svijet
pridobije. ovjek je zaista dobio nadljudsku mo da uniti svijet, ali se nije
uzdigao do nadljudskog uma. Padom Berlinskog zida svijet se ponadao da
e poeti izgradnja novog svijeta, bez hladnoratovske zategnutosti i gomi-
lanja oruja. inilo se da svijet moe da odahne od stalnih ratnih prijetnji i
da e vojna tehnologija razaranja prepustiti prvenstvo tehnologiji stvaranja.
Nita od toga. Vojna industrija smrti radi, oigledno, punom parom i ostaje
prijetnja ljudskom rodu. Sa tom zebnjom ulazimo u novi vijek.
ak i kao ljekar, danas na pragu novog milenijuma, nijesam spokojan.
Oigledan napredak u sferi medicine i produavanje ivotnog vijeka ovjeka
jesu nesporni dometi nauke. Ali, ostaje pitanje humanizovanja ivota i
vrijednosti ivota. Ostaje i pitanje da li e i medicina u narednom vijeku biti
vie u funkciji zdravlja ili prestia. Razvojem genetike, na primjer, ene e
moi da budu oploene iz banke sperme, birajui pol, boju koe i kose. Ali,
medicina jo nije odgovorila na pitanje kakvi e to ljudi biti i u kakvim
e se uslovima razvijati. Moda e to biti ljudi Novog svjetskog poretka,

- 33 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
koji e ivjeti u svijetu u kojem e bogati biti sve bogatiji a siromani sve
siromaniji. I kada e se poremetiti razmjera izmeu imati i biti, izmeu
orijentacije prema sebi i svijetu. Prevlast jedne ili druge odreuje nain
miljenja, osjeanja i djelovanja. Onaj koji bude bogatiji, bilo dao je rije o
pojedincu ili dravi, imae vlast i mo. To je predtekst za nasilje.
Ipak, ostaje nam nada da e ovek viak svoje energije i moi preusmjeriti
ka kulturi, bez koje nema usavravanja ljudskih sposobnosti, humanosti i
ovjekove kreativnosti. Zato je ve sada potrebno izvriti inverziju u sistemu
vrijednosti. Kultura mora da postane pretpostavka za sve ostalo. ovjek u
XXI vijeku morae da pronae stimulans koji oslobaa nagomilanu energiju
na polju stvaralatva. A to znai da se mora pribliiti svojoj prirodi. Ako
ovjek bude sam po sebi bogat, bie bogat i njegov svijet. Dakle, ako jesam
ono to jesam, a ne ono to imam, niko me ne moe liiti sigurnosti, niti
ugroziti osjeaj identiteta, jer moje sredite je u meni. Kraj dvadesetog vijeka
nosi mnoga pitanja i dileme i trai veliku razboritost ljudskog roda. Da li e
je biti ostaje tek da se vidi. Agresija NATO na Jugoslaviju obeshrabruje.
Pospanost Evrope, takoe. Zato nam ostaje da vjerujemo da e se Evropa
probuditi. Uostalom, ona je kolijevka novovjekovnog progresa. I to je,
nadajmo se, mora obavezati.

Blao ZLOPAA, maj 1999. godine

- 34 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
DUKO JOVANOVI, poslanik SNP u Skuptini Crne Gore

POKREEMO KRIVINI POSTUPAK


Tamo gdje je trebalo da novac zavri, njega nema, a to je Budet Crne Gore.
Jedino je parlamentarna komisija, ije smo formiranje predlagali, mogla da
utvrdi sve pojedinosti vezane za ovaj posao. Meutim, Vlada je to odbila,
pobjegavi jo jednom od oiju javnosti

ONOGOT: Zbog ega smatrate da je prodaja dijela Instituta Simo


Miloevi pravno nevaljana?
D. JOVANOVI: I laicima je potpuno jasno da se ne moe dravna imovina,
dakle, imovina graana Crne Gore, u vrijednosti nekoliko desetina miliona maraka,
prodati iza zatvorenih vrata, u etiri oka, neposrednom pogodbom. Postojala je
zakonska obaveza prodaje putem tendera. Dvije godine se ovaj ugovor krio od
oiju javnosti. Zatim, prodaja je ugovorena u dinarskoj protivrijednosti, i normalno
da je taj ugovoreni iznos u trenutku ugovaranja bio nesrazmjeran sa vrijednou
objekta, naravno na tetu drave. Dakle, ta dinarska protivrijednost je dodatno
obezvrijeena kroz djelovanje inacije, jer dio ugovorene cijene izmirivan je
tokom itave 1998. i poetkom 1999. godine. Da podsjetim da je ugovor potpisan
26. 03. 1998. godine, kada je odnos izmeu jednog dinara i jedne marke iznosio
1:3,3, da bi u februaru 1999. godine, kada je dio cijene pratio taj odnos, bio 1:8,6.
Komentar je nepotreban.
ONOGOT: Na koje se konkretne odredbe Ugovora odnose Vae
primjedbe?
- Ugovor, u cjelini, nije uraen na pravno valjan nain. Datum ugovora je
naknadno umetnut. Sa ukupno est lanova koliko Ugovor u cjelini sadri teko
se moe ugovoriti prodaja jednog vozila a kamoli dravna svojina vrijedna
desetine miliona maraka. Meutim, problem nije formalno-pravne prirode i samim
lanovima Ugovora, ve u nainu prodaje (neposredna pogodba umjesto samog
tendera), izuzetno niske cijene, to znai da je jedan kvadratni metar prostora
ugovoren po cijeni manjoj od 400 maraka. Dalje, sporni su uslovi i nain plaanja,
kao i raspolaganje sa dobijenim novcem, koji je trebalo da bude Budetski prihod.
I taj novac koji je uplaen nema ga u Zavrnom raunu Budeta. Znai, sporne
su kljune stvari: ugovorni iznos, nain plaanja i raspolaganja sa sredstvima.
Takoe, u Ugovoru nigdje ne stoji da e se dio cijene platiti kompenzacijom u
ljekovima, i to neupotrebljivim, s istekom roka troenja, kakve je lijekove Pani
isporuio Crnoj Gori.
ONOGOT: Ugovor je potpisan i samim tim zakljuen prije odluke Vlade o
prodaji Instituta. Va komentar?

- 35 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
- To smatram formalnim problemom, jer sve je ovo zamueno u jednoj kuhinji,
a zna se ko je to zamutio. Prema tome, potpuno je nebitno ko je na Ugovoru stavio
svoj potpis i da li je odluka Vlade donesena prije ili kasnije. Odluka o prodaji je
donesena u etiri oka, od strane Milana Pania i ovjeka koji se za sve pita u Crnoj
Gori. Ostale linosti su obini pioni, reeno u ahovskom smislu.
ONOGOT: Vlada se u ovom pravnom poslu pojavljuje kao prodava
dravne imovine. Va komentar...
- Poslanici u Skuptini Crne Gore imaju mandat dobijen od graana Crne Gore,
a Vlada Crne Gore ima mandat dobijen od Skuptine Crne Gore da raspolae
sa dravnom imovinom kao narodnom imovinom. Ona mora da radi kao dobar i
savjestan privrednik ili domain. Dravni tuilac je duan da aktivira sve pravne
mehanizme koji mu stoje na raspolaganju da zatiti imovinu graana Crne Gore.
injenica je da su u konkretnom sluaju i Vlada i dravni tuilac odgovorni to je
dolo do otuenja narodne imovine i smanjenja vrijednosti. Bolna je injenica to
to se ovdje radi o umiljaju, to ovaj sluaj ini jo teim.
ONOGOT: Smatrate li da je ovaj posao donio linu korist nekom od
predstavnika vlasti u Crnoj Gori?
Pitam ja vas da li biste vi u vrenju odgovornog dravnog posla uradili neto
to predstavlja oigledno krenje zakona ukoliko za to nemate ili ne oekujete linu
korist?! Posebno iz razloga koji sam ranije spomenuo da u konkretnom pravnom
poslu postoji namjera, to se eljelo da se posao sakrije od oiju javnosti, u emu
se i uspjelo dvije godine, a to sve zajedno uveava odgovornost i potpisnike
Ugovora, i predsjednika Vlade, i Vlade u cjelini, kao i efa reima. Naravno,
posebno treba istai odgovornost dravnog tuioca, koji je morao reagovati. Lica
ovlaena od SNP pokrenue krivini postupak protiv odgovornih lica u Vladi
Crne Gore. To je naa obaveza prema naim biraima, ija je imovina takoe
poklonjena Paniu, ali je to takoe i naa moralna obaveza, s obzirom na posao
kojim se bavimo. Ne sumnjamo kakve e biti reakcije nadlenih organa, ali i
rokovi zastarjelosti su prilino dugi, pa ko due izdri.
ONOGOT: Gdje je zavrio novac od prodaje Instituta?
- Jedno je sigurno: tamo gdje je trebalo da taj novac zavri, njega nema, a to
je Budet Crne Gore. U zavrnom raunu za 1998. godinu tih para nema. Jedino
je parlamentarna komisija, a ije smo formiranje predlagali, mogla da utvrdi sve
pojedinosti vezane za ovaj posao. Formiranje te komisije trebalo je da bude jedino
poteno i pravedno rjeenje. Meutim, Vlada je to odbila. Poslanici koalicije Da
ivimo bolje podrali su Vladu i time pristali da postanu sauesnici u ovom poslu.
Nezavisna kontrola onome ko nema ta da krije ne smeta nita. Meutim, Vlada je
jo jednom pobjegla od oiju javnosti. Precizan odgovor na pitanje gdje je novac
od prodaje Instituta moe samo Vlada da da.

Hajdana MANDI, mart 2000. godine

- 36 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
INTERVJU
MARKO VEOVI, knjievnik
ONOGOT: Vaa nova knjiga dokumentarne, putopisne i polemike proze
Moj svijete izgubljeni, koja je nedavno objavljena u Crnoj Gori, izazvala je
veliku panju javnosti. Naslovili ste je jednim od najljepih Njegoevih stihova
a itaocima ponudili raznoliko i zanimljivo tivo i vrijedne knjievne tekstove.
Poslije toliko godina ivota u BiH, koliko je Crna Gora Va svijet i koliko
izgubljena za sve one kojima je do nje stalo?
M.VEOVI: To bi mi bilo milo, ali teko mi je povjerovati da je izazvala
ba veliku panju javnosti, jer u Crnoj Gori je odvajkada vailo pravilo: Ti meni
vojvodo, ja tebi serdare, a mi znamo koja smo hovna. A knjiga Moj svijete
izgubljeni prvenstveno je moj prilog utvrivanju istine: koja smo hovna danas, i
stoga nije lako povjerovati da bi Crnogorce, bar koliko ih ja znadem, takvo tivo
moglo posebno obradovati, ili da bi mogli kliknuti: Ima li ovoga jo?! (A rije
hovno pozajmio sam iz uvene reenice Jaroslava Haeka, koja mi je oduvijek
zvuala kao taan opis crnogorske megalomanije: lovek je tel byt gigantem, a
je hovno.
Nedavno, priam s hirurgom Redom Dizdareviem, mojim prijateljem i
mojim Bjelopoljcem: Kad emo u zaviaj? pita me.
Ja nikad, bojim se - velim mu. Hm, zaviaj, mislim se. To je mjesto koje
smo zavikli, navikli, obikli. Zaviaj je na model jedinog pravog ljudskog svijeta,
jer nam se sve u njemu, i zlo i dobro, ini po sebi shvatljivim i prirodnim toliko
smo na taj svijet navikli, obikli, zavikli. Pa mi se odjednom uini da zaviaja nikad
nijesam ni imao; otkad znam za se, matao sam da pobjegnem i iz Papa i iz Bi-
jeloga Polja, to znai da na njih nikad nijesam navikao, zavikao, obikao, pogotovo
ne na zlo u njima, emu je kriva i moja majka, koja mi je neumorno otvarala oi za
to zlo: E pa sad vidi meu kakom poganskom sortom ivi! Uila me da to zlo
mrzim, ali nije znala ono to ja danas znam odlino: Ko mrzi zlo, iz zaviaja e ga
ono protjerati, to je rekao jedan njemaki pisac. Zato je Crna Gora najbolja kad
nije tu. Kad nije tu, u prostoru, nego je gleda iz Sarajeva, sa bezbjednog razmaka.
I kad nije tu, u vremenu, nego se prisjea Nje prohujale zauvijek. Nije kakva je
bila u tvome djetinjstvu, kakva je bila u doba kad Staljin bjee naredio da se gaji
pamuk u Maarskoj! Ta, negdanja, Crna Gora bila je, dodue, surov i neljudski, ali
ne i bezoblian svijet. Sve si mogao o njoj rei, osim da je ivot u njoj lien oblika,
to e rei smisla. Oblik daje ivotu smisao, to su savreno znali Andrievi junaci,
mislim oni koji, u asu rasapa svog svijeta, otkrivaju da je oblik ivota vaniji od
ivota samog!! Jer, Crna Gora je, prvo, samu sebe izmislila, a potom povjerovala
u vlastitu izmiljotinu. Ali, pogrene predstave o nacionalnoj prolosti dio su na-
cionalnog bia, kae Ernest Renan. Dok je vjerovala u izmatanu sliku o sebi,
Crna Gora je neto i valjala. Naa vlastita la o nama ipak nas je obavezivala. I
davala oblik naem ivotu. Trudili smo se da ostanemo na visini. Da ostanemo, kad

- 37 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
god nam se to isplati, na visini svoje gorde predstave o sebi. Danas se Crnogorci,
bez ustezanja, i to listom, sprdaju sa tom Crnom Gorom, u koju se nekad vjerovalo
posve neosnovano, dodue, ali se vjerovalo, i ta vjera nam je uobliavala ivot.
Danas se Crnogorci osaju sa ljudskovinom, s obrazom, i ostalim tarakovinama te
vrste, i ponose to su svatoine, jer to je neoboriv dokaz da su zauvijek raskrstili
sa mitolokom Crnom Gorom! Zato se Crna Gora pretvorila u obian glib, kome
vie nema ta da podari bilo kakav oblik. Danas se u Crnoj Gori sve moe. Prije
se tano znalo ta moe a ta ne moe. Moglo se biti ili kuka ili vitez, pa bi-
raj, a nije se moglo biti jue kuka a danas vitez, i nije posebno vano to je bilo
hiljadu puta vie kuaka no vitezova. Kad vidim onoga Bulatovia, mine me elja
od prijanje Crne Gore, jer on se opredijelio da bude kuka, smatrao je da mu se ta
uloga vie isplati, i rijeio da ostane kuka do kraja, jer ne vjeruje da danas moe
biti vitez ako si jue bio kuka. ukanovi i Kilibarda, naprotiv, predstavnici su
moderne Crne Gore, koji vjeruju da moe prije podne biti kuka a poslije podne
vitez. U stvari, nije bitno u ta oni vjeruju, nego ta kod sadanjih Crnogoraca
prolazi! Milo je legenda, vele danas ushieno. Znai, moe jue biti obian
skutonoa dedinjskog kasapina, i svesrdno raditi na likvidaciji Crne Gore, i uzeti
joj obraz na Dubrovniku, i biti, i jue, kao i danas, najobiniji vercer, a da te ipak
Crnogorci smatraju legendom! To je ta dananja, poput gliba bezoblina, Crna
Gora, u kojoj je nekad ivot imao vrst oblik. Znalo se, kako rekoh, ta moe a
ta ne moe, i nije toliko vano to se malo ko toga znanja pridravao: u prijanjoj
Crnoj Gori nije bilo nita manje nesoja no danas, ali se prije nesoji nijesu zorili to
su nesoji! I svoj nesojluk nijesu nam kuali prikazati kao dokaz svoje modernosti,
svoje mediteranske orijentacije, svoga evropejstva. I ko zna koliko e protei vode
niz Morau dok Crnogorci svome ivotu ponovo ne daju bilo kakav oblik. Stoga
sam na istinskoj muci kad god me ko od mojih sugraana, ili stranaca, upita: ta
mislim o sadanjim zbivanjima u Crnoj Gori? Na istinskoj sam muci, isto kao kad
su me odrasli, u mom djetinjstvu, pitali: Koliko je dvatri put po pees? ta da
im odgovori? Ova dananja bezoblina Crna Gora mogla bi se denisati kao
zemlja kojom vlada kralj zvani Dvatriputpopees! A nekad mi se naprosto stui od
njene beznaajnosti. Sve to se danas dogaa u njoj vapi do neba svojom ljudskom
beznaajnou. Nekad mislim da je posve beznaajno ak i to hoe li je i dalje
biti, ili e je Slobo likvidirati? Uostalom, zar Slobo moe likvidirati neto to je
likvidiralo sebe samo? Crna Gora i Crnogorci vazda su bili obina aka jada. Ali,
nijesu bili ljudski beznaajni, jer jasno su denisali jedan oblik ivota, to jest jedan
oblik ljudskog smisla (isto kao da su veliki!), a svejedno to je taj oblik mnogo
vie bio mitologija a mnogo manje zbilja. Ipak, nijesu mogli ba sve izmisliti.
To neizmiljeno zrnce, ije su zrake prosijavale i iz naih megalomanskih lai,
branilo je Crnu Goru od beznaajnosti. Na alost, Crna Gora ne moe prestati da
bude moja, pa kakva je da je. esto kaem sebi: nijesi od nje nita uaviniji! No si
ita ona! I zato uti, i nemoj da si vie i jedne izvezo! Da si ti bolji, zapala bi te
i bolja zemlja i bolji narod. Da si zasluio, rodio bi se u Firenci, a ne u popianim
Papama.

- 38 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
UZDAM SE U CRNOGORSKI KUKAVILUK

Uzdam se u na kukaviluk. Crnu Goru e spasiti jedino naa straljivost.


Mi smo hrabri jedino kad se treba zaleeti na slabijega od nas. Kuku tome od
koga ste jai, rekao bi nam Njego da je iv. Uzdam se u na kukaviluk, jer u
Crnoj Gori nema nejakih. Naoruani su i Milovci i Momovci, to znai da rata,
bar koliko ja znam tu ljucku sortu, nee i ne moe biti: i jedni i drugi znaju da rat
u Crnoj Gori ne bi liio na onaj u Hrvatskoj i BiH, gdje su odlazili, i jedni i drugi,
da pljakaju, da pale, da ubijaju one od kojih su bili jai.
ONOGOT: Vaa polemika sa Jevremom Brkoviem ini posebno atraktivan
segment knjige. Kad ste, zapravo, u negdanjem Jevremu prepoznali autora
aktuelne sintagme najcrnogorskija Crna Gora?
- Znai li to upitao bih Jevrema da su u Crnoj Gori i Albanci i Muslimani
danas postali crnogorskiji nego ikad? Ako je Crna Gora, kao to tvrdi Jevrem,
drava njenih graana, a ne drava crnogorskog naroda, nevaspitano je od pred-
sjednika DANU zaboraviti namrtvo dva naroda iji su glasovi njegovoga Mila
i doveli na vlast, to zna i Milova kuna pudlica. Nevaspitano je od piperskoga
tekoga demokrate zaboravit dva naroda u ijem uhu rije najcrnogorskiji ne
mora da zvui kao sinteza od 77 000 ukrasnih pridjeva koji Jevrema bacaju u
pijanstvo neko preerano. Inae, Jevrem je u pravu. Ovo zbilja jeste najcrnogor-
skija od sviju Crnih Gora koje su ikad postojale. Jer, kad Crnu Goru svue golu,
kad joj skine sav lingeraj, svih sedam katova mitolokoga lingeraja kojim smo
je bespotedno uresili, kad joj otkine nos izmeu oiju, kad je era na prosjaki
tap, kad Crnogorce, za koje Sveti Petar Cetinjski ree da su najjeftiniji narod na
zemlji, uini jeftinijim deset puta no u doba Svetog Petra Cetinjskog, pa ih moe
kupiti za dak brana, kad ih pretvori u narod obinih vercera, kad od ljudskog
ivota u Crnoj Gori napravi neto grozno, banalno i besmisleno, onda dobije
Ovo. To je najtanija rije za dananju Crnu Goru: Ovo! Kako drukije, osim
pokaznom zamjenicom srednjega roda, imenovati neto to je ni ti ni mi, kako
bi rekli u Tivtu. Jevrem je u pravu: Ovo to je od Nje preostalo danas, to i jeste
najizistinska mogua Crna Gora, a sve ostalo se pokazalo kao naa stoljetna prd-
njava o njoj! Jedino mi je zagonetno: okle Jevremu onoliko oduevljenje Ovim!
Umjesto da se udari objema akama u glavu i zalee sasred srca, Jevrem klike:
Blago nama! Dodue, Jevremu pod Milovom vlau jeste blago. I nek mu
je blago. U luksuznom autu, koje mu je Milo stavio na raspolaganje, Jevremu
je ka majci u srcu. I neka mu ga je Milo stavio! Napokon, kakav bi mi Jevrem
bio mrni Crnogorac kad ne bi umio Vlas okivati u zvijezde? Ipak bih Jevremu
zamjerio to je utatrio u Mila i ne skida dva oka s njega, a da se malo osvrne oko
sebe, imao bi ta vidjeti, ne boj se. Vidio bi, recimo, da je za Mila i Moma glasalo
preko 90 procenata biraa, isto kao i 1992. godine. Da su Momo i Milo i danas,
kao prije osam godina, iskljuivi vlasnici Crne Gore. Pa se udom udim: kako
su njih dvojica uspjeli da od dojueranje najnecrnogorskije Crne Gore, koja je

- 39 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
iskljuivo njihovo djelo, preko noi naprave najcrnogorskiju Crnu Goru?
U pravu je Jevrem: ovo jeste najcrnja i najgora od svih Crnih Gora. Crnja,
vala, nego i naj or koji su, poslije ubistva kralja Aleksandra, tri nedjelje morali, po
nareenju ucvijeljene vlade, nositi u Crnoj Gori svi koji su bili zaposleni u dravnoj
slubi. A ima i jo jedna stvar: Crnogorci su roeni verbalisti, i esto im je dovoljno
da stvari postoje iskljuivo u jeziku i na jeziku. Ono to postoji u naim rijeima
nije obavezno da postoji i u realnosti. Jevremu je dosta to se o Crnoj Gori nikad
nije prialo koliko danas: te vidjeli su je ovdje, te vidjeli su je ondje, te uinjela
je ovo, te uinjela ono, te ovdje i ovdje je rekla ovo i ovo, a ondje i ondje ono
i ono. Crna ti je Gora, pod ukanoviem, postala isto ko Boo Bjelica, etniki
odmetnik o kojem su se, cijelog moga djetinjstva, ispredale hiljade svakojakih
pria: te ovoj babi turio katanac na usta, te onoga milicajca skinuo golog! Jevremu
je dosta to se o dananjoj mizeriji od Crne Gore ispredaju svakojake skaske
kao o Bou Bjelici, pa da izvue nepobitan zakljuak: Crna Gora nikad nije bila
crnogorskija. Vrlo vano to, u stvarnosti, od Crne Gore danas postoje iskljuivo
olupine ispljusnute na al nakon brodoloma. Inae, u polemici s Jevremom, koju
sam stavio u knjigu Moj svijete izgubljeni, nadam se da je Jevrem sporedan.
Bar sam se trudio da bude sporedan: Jevrem mi je posluio kao dobar povod, kao
zgodna isprika, da zapiem nekoliko svojih primisli (o Crnogorcima) koje sam
esto, u razgovoru s prijateljima, usmeno razlagao, ali se vjerovatno ne bih nikad
nakanio i da ih zapiem. Hvala Jevremu to me nagnao da ih bacim na papir. A sve
je poelo u trenutku kad je Jeo, jo dok je bio u Zagrebu, napao Slavka Perovia.
Aha, mislim se, ovo se na Dukljanin otri i lima za povratak kui, pa rijeio da
odobrovolji novoga vlasnika Crne Gore, jer zna odlino da e mu ukanovi
svaki napad na Slavka upisati u bogougodna djela. Ovo je Jeo naumio da se vrati
u svoju kou otprije 1989. godine. U kou ovjeka koji je prividno umio da kadi
Gospodaru. Pokazalo se da sam bio u pravu vie no to bih volio. Jer, u nainu
na koji Jevrem danas aprazdivani ukanoviu, osjeate grozan moralni neukus:
Jevrem, koji je devedeset prve Momovu i Milovu Crnu Goru nazvao pasjom
zemljom, osam godina potom, tu istu zemlju, kojom vladaju taj isti Milo i Momo,
naziva najcrnogorskijom Crnom Gorom. ukanovi, koji se, ne po mojoj, nego
po Jevremovoj dijagnozi, otpozadi uvlaio Slobi, velikome krvniku Crne Gore;
ukanovi, iju je vladavinu Jevrem, a ne ja, nazvao vremenom srama i bruke,
za tri godine je, po tom istom Jevremu, Crnu Goru ne samo dozvao iz mrtvih, nego
ju je napravio crnogorskijom no u doba svih Vojislavljevia, svih Balia, svih
Crnojevia i svih Petrovia! Zbilja mora biti neviena pridvorica pa to kazati u
slavu najveeg vercera u dosadanjoj crnogorskoj istoriji! Nego i ja sam blesav
to se ibretim! Jevrem je imao i kad i gdje ispei, i to temeljito, zanat pridvoriki.
Kao dvorski pjesnik Milatoviev, sigurno se nije vjebao da grmi ko sveti Ilija
protiv vlastodraca. Sjeate li se one scene iz Gorskog vijenca kad se knez Rade
izgalami na svoga brata vladiku Danila: to se mri kad kovati nee?, i tako
dalje, nato vojvoda Batri medenim glasom ukori kneza Rada: Ima razlog, al

- 40 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ne toliko, to se moglo sve ljepe kazati, da mu tako rane ne vrijea i grkom ga ne
otruje tugom.
Ovih stihova Crnogorci se, ve sto i pedeset godina, strogo pridravaju
kao recepta kako se treba ponaati prema vlasti. Ovoga Njegoevoga recepta i
Jevrem se strogo pridrava; prema gospodaru Crne Gore, zvao se on Milatovi
ili ukanovi, ponaaj se obzirno i melemno, kao prema ranjeniku sa Fundine!
Kome se ne smiju rane vrijeati! ak i kad ukanoviu togod javno zamjeri,
ini to glasom medicinske sestre, koja kori svog slavnog pacijenta, inae sranog
bolesnika, kojega je uhvatila da u klozetu pui! Kad je, pred povratak u Crnu Goru
iz Zagreba, proitao svoju pjesmu iz 1991. godine, u kojoj ukanovia proglaava
Slobovim dupeuvlaiteljem, Jeo je prekorio sebe: Ima pravo, ali ne toliko, to
si mogo sve ljepe kazati, Predsjedniku rane da na vrea i grkom ga ne otruje
tugom.
Pa je u svojoj pjesmi prekriio ukanovievo ime, a Slobovim dupeuvlakaima
proglasio sve Crnogorce listom! (A ono vrea Jeu se potkralo iz njegove
davne beogradske faze, kad je bio srpski pesnik, ali im je video da gedovani ne
ispoljavaju dovoljno tovanja prema njegovom talentu, Jeo se naljutio i postao
Crnogorac).
ONOGOT: Predsjednik Crne Gore Milo ukanovi nedavno je Hrvatima
uputio izraze aljenja zbog razaranja Dubrovnika i Konavala. Oekujete li da
e i u Bosnu, konano, stii izvinjenje crnogorskog predsjednika?
- Lino mislim da je njegovo izvinjenje, najblae reeno, besmisleno. Prvo
me popljaka, popali, zakolje, a onda mi kae: Izvini ka brat! Izvini, nijesam
ja, no su me nagovorili! I stoga vjerujem da nije besmisleno jedino ono to
tuiteljica Karla del Ponte ima namjeru brzih dana da preduzme u Hagu kako
bi sankcionisala nae podvige u Hrvatskoj. A drugo: ukanovi je morao prvo
da se izvini Crnogorcima to im je obraz uzeo. Tanije, da im isto i bistro ree:
Izvinite to sam vas natjerao da na Dubrovniku i u Konavlama sebi i Crnoj Gori
nos okinete! I da se izvini onim Crnogorcima na koje je organizovao prave
hajke zato to su se izjanjavali protiv Milove odluke da se denitivno razrauna
sa Hrvatima. Da se izvini crnogorskim liberalima koje je nazivao ustaama i
plaenicima Tumanovim zato to su pjevali: Sa Lovena vila klie: oprosti nam,
Dubrovnie! A ako je ve zaparadio da se izvinjava, ukanovi bi morao prije
nego se izvini Bonjacima, da konano privede kraju suenje za zloin u trpcima,
a ne da na tome suenju sljedeih 10 godina zarauje predizborne poene. I trebalo
bi, prije izvinjenja, da Bonjacima izrui koljaa Veselina Vlahovia da mu sude.
A kad se bude izvinjavao Bonjacima, da taj tekst naizmjenino izgovaraju on i
Kilibarda. Bez Kilibardina uea, to bi bila sprdnja, a ne izvinjenje! Kilibarda
u jednom intervjuu veli kako je, traei i desno i lijevo, oprost zbog onog to su
do jue radili on i njegova stranka, imitirao Vilija Branta! E pa to vam je klasian
obrazac crnogorske megalomanije: On, Kilibarda, niko i nita, obina vega ispod
Tupana, imitira nikoga manjeg od Vilija Branta!

- 41 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ONOGOT: Nekadanji predsjednik Narodne stranke, predsjednik Senata
Dukljanske akademije nauka, i novoimenovani ef crnogorske misije u Sarajevu
Novak Kilibarda nedavno se u jednom intervjuu poalio da ste VI jedina
osoba koja ga napada ispod svakog akademskog nivoa. Zar ste VI jedini
Sarajlija koji nije zaboravio da je Kilibarda za vrijeme rata sokolio Karadieve
ratnike i zbog toga od paljanskog voe dobio orden Nemanjia?
- Znai, stvar je u akademskom nivou? Pa Kilibardi, znai, neojstvo
i nesojstvo je isto akademsko pitanje! Dakako, Kilibarda nije ni prvi ni
posljednji koji trai da o njemu govorim sa smokvinim listom na ustima! Osim
toga, Crnogorci imaju golem talenat da se pred izvanjcima predstave kao ljudine.
Kilibarda, dodue, kae da je Srbin, ali je oekivati, koliko sjutra, da sa desetkom
diplomira za Crnogorca. Jer, Kilibardi fali tek jedan korak do svijesti da je
Crnogorac!
To kae Jevrem. A kome u vjerovati ako ne Jevremu, profesionalnom Cr-
nogorcu? Kilibarda, dakle, kao pripravnik za Crnogorca, sad u Sarajevu vjeba
osnovnu sposobnost svakog Crnogorca: da se pored onima koji te ne znaju
predstavi kao osoba koja je maloas iskoila iz uvene knjige Marka Miljanova.
Bonjaci, danas, s Kilibardom piju u luksuznom sarajevskom lokalu La famil-
ija, gdje im Kilibarda dri predavanja iz predmeta Istorija ojstva i junatva u
Srpskoj Sparti. Ali, Kilibarda, pravo govorei, osobito me ne zanima: ako valja
Izetbegoviu, mora valjati i meni. Jer, Kilibardini lakci nijesu tamanili moj, no
Izetbegoviev narod. ak da mi je Kilibardin snajperista prosuo mozak, znao
bih odlino da nije gaao mene no promaio Turina. Mene jedino ivcira kad
Izetbegovieva novinska sluad, danas, prouavaju moju sliku u novinama, i u
mojim buljavim oima nalaze genetsku sklonost ka istrazi poturica! Pa sam ih
upozorio: malo mi je udno to sklonost ka istrazi poturica trae u oima ovjeka
koji je tri i po godine, u opkoljenom Sarajevu, uredno pasao travu sa Bonjacima,
a nemaju niti jednu primjedbu na Kilibardino prisustvo u bosanskoj prijestonici!
Zar je problem u mojim buljavim oima, a ne u Kilibardi, dokazanom majstoru
istrage poturica, koji danas usred Sarajeva pije rujno vino sa svojim dojueranjim
rtvama. Ne treba se onda uditi to se Kilibarda odrije hvalei muslimanski mer-
hamet! I nije ba sasvim tano da u Sarajevu jedini ja imam primjedbi na Kilibardu.
Nedavno je Kilibarda odrao sastanak sa majkama iju je djecu Veselin Vlahovi
pobio. Kad ga je Duko Tomi upozorio da su Miloevi i Karadi Crnogorci,
a potom se prisjetio Nacionalistikih voa, u kojima je Kilibarda, donedavno,
postizao plivake rekorde, predsjednik Senata DANU uzvratio mu je: Mogao
bih ti uskratiti gostoprimstvo. Tomi je potom napustio sastanak, a Kilibarda se
razgalamio na novinare: Ko vam je dozvolio da prisustvujete? Zabraniu da se
tampa izvjetaj o ovom sastanku! Pa ga je jedna novinarka, zadivljena Kilibar-
dinim demokratskim injelom, u Osloboenju upitala: Na osnovu ega Kili-
barda, koji je doao iz zemlje sa kojom BiH nema ni diplomatske odnose, vjeruje
da moe odluivati ta e biti objavljeno u ovdanjim novinama?

- 42 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ONOGOT: Kako, iz bosanske perspektive, vidite aktuelnu politiku
situaciju u Crnoj Gori? Nazire li se kraj godinama raspleta, hoe li manja
lanica ikad biti putena iz, kako biste VI rekli, Ludnice s kapacitetom od deset
miliona leaja?
- Uzdam se u na kukaviluk. Crnu Goru e spasiti jedino naa straljivost.
Mi smo hrabri jedino kad se treba zaleeti na slabijega od nas. Kuku tome od
koga ste jai - rekao bi nam Njego da je iv. Uzdam se u na kukaviluk, jer u
Crnoj Gori nema nejakih. Naoruani su i Milovci i Momovci, to znai da rata,
bar koliko ja znam tu ljucku sortu, nee i ne moe biti: i jedni i drugi znaju da
rat u Crnoj Gori ne bi liio na onaj u Hrvatskoj i BiH, gdje su odlazili, i jedni
i drugi, da pljakaju, da pale, da ubijaju one od kojih su bili jai. Devedeset i
druge, Crnogorci su bili listom Srbi, a kad bi koji liberal lanuo da je Crnogorac,
govorili su mu: jebo li te aa ustaki, ak je bio sretan ako ne dobije jo i po
leima. Devedeset i druge, Crnogorci su bili Srbi, jer je Sloba bio uasno jak, a
Crnogorcu ti nema nita milije no biti s jakima: nas i Rusa dvjesta miliona! A
kad su Slobu sjebali znanje, Crnogorci su ponovo postali Crnogorci, jer nee da
pajdae sa gubitnikom: kad je NATO stao da ljemeza Slobu, ni jedan od njegovih
najkrilatijih koljaa iz Hrvatske i Bosne nije poletio na Kosovo, ne boj se! Nee
sa gubitnikom. Danas ti se u Crnoj Gori deava isto to se zbilo u Drugom svjet-
skom ratu sa etnicima: listom su prelazili u partizane kad su shvatili da je Draa
donji, to bi rekli Sarajlije. Hou da kaem: Sloba nee zapodjenuti rat, jer zna
da ga ne moe dobiti, ali zato moe drati aku u nosu ukanoviu. Uostalom, zar
se dojueranji ukanovi nije svojski potrudio da instalira Srbiju u Crnoj Gori?
Sad mu ta Srbija dri aku u perinu. Ali, ni Milovci ni Momovci nijesu ludi da
meusobno zapodjenu klanje, jer ovaj put ne bilo kao u Hrvatskoj i BiH; odoh
da se malo rekreiram koljui ustae i balije! Odoh, kako je nezaboravno rekao
jedan kilibardi kad je kretao u Bosnu, odoh da im putam krv pred enom i
decom! U Crnoj Gori bi bilo: odoh da ubijam i da budem ubijen. A Crnogorac
stoput vie voli da ubija no da bude ubijen. Na tome se temelji moja vjera u op-
stanak Crne Gore: uzdam se u na kukaviluk.
ONOGOT: Crnoj Gori su iz Beograda nedavno servirane ustavne promjene
i savezni izbori. Oekujete li da e 24. septembar oznaiti prekretnicu nakon
godina aktivnog ekanja?
- ukanovi nije valjda lud da izie na te izbore? Kau da i inostranstvo i
srpska opozicija vre na njega pritisak da ipak izae. Dakle, trae da dobrovoljno
sam sebi namakne konopac na grlo! Ipak, ne vjerujem da je toliko blesav. Ucjen-
juju ga: bie kriv za poraz srpske opozicije na izborima! Ali, srpska opozicija e
izgubiti izbore i s ukanoviem i bez ukanovia. Sloba e vladati sve do svoje
prirodne smrti, u 105. godini (jer zloinci su dugovjeki!), ako se bude ekalo da
ga srpska opozicija srui. Ne, ne vjerujem da e ukanovi izii na izbore. A vje-
rujem da e se poslije izbora sve nastaviti po starome. Jer, nakon Slobinog ustava,
SRJ je prestala postojati. Te e i nakon septembarskih izbora mirno i dostojan-
stveno nastaviti sa svojim nepostojanjem.

- 43 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ONOGOT: Vi ste poasni predsjednik Liberalnog saveza. Kako
komentariete njihovo povlaenje iz politikog ivota Crne Gore nakon lokalnih
izbora u Podgorici i Herceg Novom?
- Kad sam se prije dvije godine, u Igalu, obratio crnogorskim liberalima,
rekao sam da su svi oni, skupa sa mnom, obini dinosaurusi. Da smo izumrli
Crnogorci. Mi zapravo ne postojimo, ali nema nikoga da nam to kae. Sve to se
od tada zbivalo u Crnoj Gori, samo je uvrivalo to uvjerenje u meni. Mi liberali,
u ovakvoj Crnoj Gori kakva je danas, posve smo suvini, i da se ja pitam, odmah
bi nas ukinuo! Da ne kvarimo prosjek! Izlian je Slavko Perovi u zemlji gdje,
po opte usvojenom miljenju, ukanovi predstavlja maksimum Crnogoraca.
Milo je, a ne Slavko, danas, sutina crnogorskoga bia. Kada je ukanovi,
nedavno, upeobrazio i javno rekao da nikad nije bio na dubrovakom ratitu, ni
jedna od crnogorskih institucija i crnogorskih medija koje su osnivali crnogorski
liberali, ne javi se da ree: Vala, ne lai! Pa se neto mislim: bog me ubio ako
Slavko Perovi ne zaglavi u Hagu! Bog me ubio ako se naknadno ne ispostavi
da je Slavko, lino, na elu 30 000 liberala, drao u opsadi Dubrovnik i opustoio
Konavle! Kao to u mojim, a ne u Kilibardinim oima Izetbegovieve skutodre
nalaze nasljednu sklonost ka istrazi poturica, tako isto i Slavko od Jevrema (od
te poznate crnogorske moralne piramide, kako Jeo skromno za sebe ree)
biva proglaen miloevievcem. Crnogorci su, dobro je neko rekao, jedini narod
na zemlji koji se stoput bolje osjea u tuoj dravi nego u svojoj, u tuoj koi
nego u svojoj, pod tuim imenom nego pod svojim. Ja bih dodao: ne pod tuim
imenom, nego pod pseudonimom! Crnogorac oboava da se izdaje za ono to
nije! Crnogorac je, po deniciji, bie kojemu je lano predstavljanje u krvi, u
genu! Pa dovraga, mali broj njih jedva zasluuje da se zove i Crnogorcima, a
kamoli da budu unaprijeeni u Srbe! To vam je to vjeito crnogorsko bacanje za
previsokim loptama, vjeito propinjanje na prste, u elji da izgleda eperak vii
nego to jesi! Premalo im je da budu kozari crnogorski, nego bi listom htjeli da
budu potomci Nemanjia! Na referendumu, ako ga bude bilo (ostavljam po strani
Muslimane i Albance), Suverena kod crnogorskih pravoslavaca nee proi ni u
ludilu, bar koliko se ja razumijem u potomke srednjevjekovne srpske vlastele. Ne,
Slavko Perovi i liberali nemaju ni jedan stvaran razlog da postoje u dananjoj
Crnoj Gori, lienoj sebe. Liena sebe, a i dalje je ima. Pa kad moe bez same sebe,
to ne bi mogla bez Slavka Perovia?!

Hajdana MANDI, avgust 2000.

- 44 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
PUTEVI I STRANPUTICE SRBIJE

KUDA IDE SRBIJA


Pravi odgovor i punu odgovornost za budunost Srbije mora preuzeti udruena
demokratska alternativa Srbije. U protivnom, preti nama opasnost da se obistini
ono to ree aforistiar: Roen sam u Srbiji. Od toga u i da umrem.
Krajem prolog i poetkom ovog veka Srbija je bila deo Evrope, jasno
usmerena na prihvatanje njenih osnovnih demokratskih vrednosti. Poto je 1878. na
Berlinskom kongresu stekla meunarodno priznatu dravnu nezavisnost, Srbija je
1888. godine donela ustav kojim su uvedeni parlamentarizam, viepartijski sistem
i proporcionalni izborni sistem, ustavne garancije graanskih prava, nezavisno
sudstvo i iroka okruna, sreska i optinska samouprava. A gde je Srbija danas na
samom kraju 20. veka?
Danas je, na alost, u svemu to bitno odreuje civilizacijski i demokratski
karakter drutvenog sistema i kvaliteta ivota, na opasnoj stranputici i nizbrdici,
koja preti sveoptoj drutvenoj katastro ako izostane brza promena aktuelne
vlasti i vladajueg, autoritarnog, neokomunistikog sistema jedinog u Evropi.
Umesto da krajem 80-ih godina krene ka Evropi i razvijenom svetu,
neokomunistiki partijski vrh Srbije uputio se u suprotnom smeru, u nacionalistiko-
populistiku avanturu velikodravnog projekta, koji nas je sa Gazimestana odveo
u graanske ratove na prostoru bive SFRJ, koji su se, na kraju, zavrili traginim
ratom Srbije, tanije Miloevievog reima, protiv Amerike i Evrope, protiv
celog ekonomski, tehniki i vojno najjaeg sveta! I sve se, opet, kao krvavi krug i
bumerang, vratilo na Gazimestan, na Kosovo, odakle je i krenulo! U meuvremenu,
za osam godina, Srbija i srpski narod doiveli su vee i traginije poraze i gubitke
nego za sve vreme od Kosovske bitke do danas!

SUMORNI DESETOGODINJI BILANS

1. Za osam godina Srbija i srpski narod uestvovali su u etiri rata na prostoru


bive SFRJ i sve ih izgubili.
2. Od sredine 1992. Srbija se nalazi pod drakonskim meunarodnim ekonomskim
i politikim sankcijama i u potpunoj izolaciji. Najvii dravni funkcioneri SRJ i
Srbije optueni su za ratne zloine, a za preko 300 dravnih i drugih reimskih
funkcionera uvedena je zabrana ulaska u evropske drave i SAD. Tako se Srbija nala
u specinom meunarodnom karantinu, tanije zatvoru na neodreeno vreme, dok
je aktuelni reim na vlasti. Uz to, SRJ nije meunarodno priznata drava. Zbog
ratova i meunarodnih sankcija dolo je do skoro potpune ekonomske propasti Srbije
i njenog fatalnog tehniko-tehnolokog zaostajanja, do ekonomske bede ogromne
veine graana, nezaposlenosti preko polovine radno sposobnog stanovnitva.

- 45 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
3. Pod okriljem rata i meunarodnih sankcija procvetalo je ratno proterstvo
i pekulativno-monopolistiki biznis pripadnika vladajuih krugova, visokih
partijskih drugova, njihovih roaka i ortaka, to im je donelo ogromno nelegalno
bogatstvo.
4. Dolo je do iroke kriminalizacije, posebno korupcije, u svim sferama
drutva, kao i do pojave organizovanog kriminala, pre svega u sferi visokoprotne
monopolske trgovine. Ruski pisac Stanislav Govoruhin u knjizi Velika kriminalna
revolucija takvo stanje u Rusiji opisao je sledeim reima: Kod nas se ni maja
ne stvara kao u celom svetu odozdo navie ve odozgo nanie.

PRIVATIZOVANA DRAVA

5. Simbioza vlasti i novca je faktiki legalizovana i iroko primenjena, to


je nedopustivo i nezamislivo u demokratskim drutvima i pravnim dravama.
Tako je u nas uspostavljena tzv. trojna simbioza: ministar, direktor i visoki
partijski funkcioner u istoj linosti. Time su iroko otvorena vrata protivustavnim
monopolima, linom bogaenju putem zloupotrebe dravne funkcije i potpunoj
neodgovornosti.
6. Pravna drava, vladavina prava i odgovorna vlast, pre svega izvrna,
potpuno su degradirani a time i Ustav. Pravo je pretvoreno u slukinju dnevne
politike. Srbijom se upravlja uredbama i usmenim naredbama. Sva bitna pitanja
dravne politike kreiraju se izvan kljunih ustavnih institucija, jer se politika
vlast i mo nalaze u neformalnim grupama koje pripadaju najuem krugu izvrne
partijske i dravne vlasti, bez njihove ustavne, zakonske, politike i bilo kakve
druge odgovornosti. Tako je drava u celini privatizovana, a umesto pravne drave
i odgovorne dravne vlasti dobili smo opet partijsku dravu i autoritarnu linu i
porodinu vlast.
7. Tehnologiju vladanja dravom i narodom aktuelna vlast zasniva na vrstom
monopolu u pet oblasti drutvenog i ekonomskog ivota: kadrovski monopol
po komunistikom obrascu, monopol nad dravnim i paradravnim medijima,
potpuna, uglavnom lina Miloevieva kontrola nad monom policijom i vojskom,
kao i nad svim bitnim nansijskim institucijama i tokovima novca.
8. Naroito uspena tehnologija vladanja graanima i ouvanja vlasti bilo
je stalno podrivanje, razbijanje, medijsko satanizovanje, kompromitovanje i
korumpiranje vrhova dela opozicije, zbog ega Srbija ni posle punih deset godina
nema adekvatnu, dobro organizovanu, zrelu, programski dobro prolisanu i
udruenu opoziciju, koja bi bila snana i realna alternativa reimu Miloevia i
eelja. Na alost, svih ovih dramatinih godina, veliki deo opozicije povodio se
za politikom reima u oblasti dravne i nacionalne politike, bio je sklon otvorenoj
kolaboraciji sa njim, naravno i korupciji, iza ega, prirodno, sledi ucena, koja
u svim kritinim, prelomnim trenucima, kao danas, imobilie taj deo opozicije,
stavlja pod kontrolu reima. Naravno, tome treba dodati i liderske ambicije i sujete

- 46 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
opozicionih prvaka, od kojih skoro svi sebe vide u ulozi lidera cele opozicije, a
svoj lik i ulogu, faktiki, projektuju prema monopolskoj ulozi i moi Miloevia.
Istovremeno, i graani Srbije pokazuju neverovatnu podaniku, proreimsku svest
i mazohistiki pristaju na poniavajue trpljenje, bedu, neslobodu, svakako delom
i pod pritiskom realnog straha od jo gore situacije i sudbine. Sada je, nadajmo
se, veini njih, posle kosovske ratne i ekonomsko-socijalne katastrofe, sve jasnije
ili sasvim jasno, da je strah od gore situacije opravdan samo ako ova vlast ne
bude zamenjena novom, koja e dravu i graane izvui na meunarodnog i
unutranjeg zatvora, povezati je sa svetom i pokrenuti toak zdravog demokratskog
i ekonomskog razvoja.
9. Odnosi Srbije i Crne Gore ve godinama su u znaku pokuaja Miloevievog
reima da, ne birajui sredstava, zaustavi ekonomske, svojinske i druge reforme u
Crnoj Gori, njeno otvaranje prema svetu i da dravni vrh te republike disciplinuje,
potini svom diktatu u okviru neokomunistikog modela u Srbiji. Ti odnosi ne
mogu se popraviti rekonstrukcijom nelegalne Savezne vlade, tako to e u nju ui
jo i Radikali, niti ignorisanjem zvaninog crnogorskog predloga o redenisanju
dravnih odnosa Srbije i Crne Gore. Ono to svakako mora biti nesporno jeste
da odnosi izmeu dve republike u buduoj dravnoj zajednici moraju biti
denisani i ostvarivani da odgovaraju obema republikama i obezbeuju njihovu
ravnopravnost u sferi zajednikih dravnih funkcija, koje, verovatno, treba da
budu suene i projektovane prema zajednikim interesima obe republike, koji
su brojni i nesporni. Drugo, graanima Crne Gore, kao i Srbije, niko ne moe
osporiti i uskratiti pravo i na samostalnu dravnost, ako se ne bude postigao novi
sporazum o zajednikim dravnim interesima i funkcijama i o nainu njihovog
ostvarivanja.

NUNOST ODLASKA AKTUELNE VLASTI

Ovo je sumarna i sumorna slika desetogodinjeg uinka vlasti. Posle svih ratnih
katastrofa i gubljenja velikih srpskih teritorija, srpske izbeglica, golgote i, najzad,
faktikog gubitka Kosova i Metohije, koje e na neodreeno vreme biti izuzeto iz
suvereniteta Srbije i biti pod meunarodnom okupacijom i protektoratom, posle
destrukcije dravnog, pravnog i ekonomskog sistema, nuna je redenicija celog
drutvenog sistema, dravne, nacionalne i meunarodne politike SRJ i Srbije,
pa i politike u vezi sa budunou Kosova i Metohije, radikalna decentralizacija
postojee dravne strukture Srbije, rearmacija lokalne samouprave, nezavisnosti
sudstva, slobode tampe, jednom reju izgradnja novog demokratskog poretka.
To, meutim, ne mogu biti reforme u okviru postojeeg sistema, izvrene od
strane aktuelnog reima, prosto zato to to nije mogue. Njegov je ivotni interes
upravo suprotan da se blokiraju temeljnije politike i ekonomske reforme, jer
ih one automatski liavaju vlasti, ogromnih nelegalnih materijalnih privilegija i
bogatstva, a ujedno otvaraju pitanje line odgovornosti u vrhu vlasti za sve strahote

- 47 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
koje je doivela Srbija i ceo srpski narod, i ne samo on.
Drutvene promene, naravno, nee doi ni same po sebi, niti u reiji spoljnih
faktora, ime reim plai graane. One su, ipak, neizbene u relativno kratkom
roku zbog sve dublje i opasnije drutvene i socijalne krize i narastanja graanskog
nezadovoljstva. Ono je danas posledica ne samo iroko sazrele graanske svesti o
nunosti promena ve i instinkta samoodranja, praznog depa i stomaka. Meutim,
paradoksalno je, ali je istina, da danas u Srbiji veu prepreku za promenu sistema i
vlasti predstavlja nesloga opozicije, a posebno kolaboracija jednog njenog dela sa
reimom, nego snaga samog reima, koji je danas slabiji nego ikada. Opet Srbiji
preti opasnost da reimu, kao pojas za spasavanje, poslui jedna od opozicionih
stranaka.
Zato drutvene promene podrazumevaju iskreno udruene napore demokratske
opozicije, sindikata, studenata, mnogobrojnih nevladinih organizacija i mnogih
uglednih srpskih intelektualaca. Pri tome, iroki demokratski front za drutvene
promene podrazumeva korienje svih institucionalnih i vaninstitucionalnih
sredstava koja nisu suprotna Ustavu, a u skladu s ustavnim principom da je u
Srbiji sve slobodno to nije Ustavom i zakonom zabranjeno. To je put da do
smene neodgovorne i fatalne vlasti doe brzo, demokratskim putem, tj. putem
demokratskih izbora, na osnovu novih izbornih i medijskih propisa, koji obezbeuju
punu ravnopravnost izbornih aktera, uz meunarodnu kontrolu izbora. A glavni
kriterijum i mera temeljnih drutvenih promena je promena celog sistema, to jest
izgradnja takvog modela politikog, pravnog i ekonomskog ustrojstva Srbije, koji
bi bio kompatibilan s Evropom. Naravno, preduslov za to je promena sadanje
vlasti. Na pitanje: kuda treba da ide Srbija, odgovor ne moe dati aktuelna vlast,
niti to od nje iko razuman moe oekivati, jer je ona pokazala ta zna. Pravi
odgovor i punu odgovornost za budunost Srbije mora, najzad, preuzeti udruena
demokratska alternativa Srbije. U protivnom, preti nam opasnost da se obistini
ono to kae aforistiar Slobodan Simi: Roen sam u Srbiji. Od toga u i da
umrem.

Slobodan VUETI, septembar 1999. godine

- 48 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O CRNOGORSKOM JEZIKU

JEZIKA OBESPRAVLJENOST
Iako Crna Gora u vrijeme vlade knjaza Danila i knjaza Nikole uvruje i
armie svoju nezavisnost, kao meunarodno priznata i potvrena savremena
drava, u njoj se jezik crnogorski, zbog pogrene loloke i monogenetske teor-
ije, odnosno teorije o svijema junoslovenskijem tokavcima kao Srbima triju
vjerozakona (grkoga, rimskog i turskog), a koje je Vuk Karadi preuzeo od svo-
jega mentora, Slovenca - Jerneja Kopitara, i nominalno i sadrajno preobraava u
srpski jezik. Poprimajui u njemu kao vjetakome nadnarodnom i nadnacion-
alnome modelu jezika slubeno pokrajinski dijalektalni rang i status. Crnogorski
jezik u Vukovskome periodu (1900- danas) gotovo se sasvijem utapa u taj model
novokomponovanoga vjetakog jezika, doivljavajui i na nivou standarda i
u ravni govornoga sistema uglavnom i svoj razur. Srpski je izvrio asimiliaciju
crnogorskog jezika naroito izmeu dva svjetska rata. To je uradio posredstvom
triju izdanja Pravopisa srpskohrvatskog knjievnog jezika Aleksandra Belia
(1923, 1929, 1934), poto je nakon okupacije, 1918. godita bezuslovnijem
prisajedinjenjem Srbiji prestala da postoji Crna Gora kao nezavisna drava, i
administrativno je zabranjeno nacionalno deklarisanje Crnogoraca. Zapravo u
believskoj etapi (1918-1944), u okolnostima postojanja unitarno- centralistike
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (stvorene 1918-1921), i po Ustavu iz 1931.
godita Kraljevine Jugoslavije, te i njima jednoga jedinstvenog troplemenoga
(troimenog) srpskohrvatskoslovenakoga, odnosno jugoslovenskog naroda,
i zavisno od njega takoe jednoga i jedinstvenog srpskohrvatskoga, odnos-
no s njim posve sinonimnog srpskohrvatsko-slovenakoga jezika, kao no-
vokomponovane unitaristike jezike konstrukcije namijenjene svijema Junim
Slovjenima, crnogorski jezik u tolikoj mjeri doivljava razur da je bio gotovo
potpuno ekaviziran, denacionalizovan, arhaizovan i posrbljen (kad je bilo za-
branjeno crnogorsko ime). I pored toga to su Odlukom o jeziku (AVNOJ, u
Jajcu 1943. godine), slovenski, makedonski, srpski i hrvatski priznati za posebne
zvanine jezike, crnogorski i bosanski jezik su ostali bez takvog priznanja zbog
toga to tadanji mjerodavni politiki faktori jo nijesu bili naisto ko su etniki
Crnogorci i Bonjaci/Muslimani, da li su samobitni narodi i samonikle nacije, ili
ipak potiu od Srba i/ili Hrvata. No, uprkos tome, od tada e i za jezik crnogorski
i bosanski doi do odreenog boljitka, u tom smislu to e njihova ijekavica u
savremenoj etapi (1944 sada) stalno biti ustavno-pravno zatiena, i u javnom
ivotu prisutna kao standardna, tj. kao knjievno priznati izgovor, ravnopravna s
ekavicom. Tome je u mnogome doprinijelo priznanje Crne Gore i BiH kao dviju
republika DFJ, FNRJ, odnosno SFRJ u poslijeratnom periodu.

- 49 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PRAVNO SANKCIONISATI CRNOGORSKI JEZIK

U uslovima sve veeg nastupanja velikosrpskog unitarizma, centraliz-


ma i velikodravlja, ubrzo poslije Drugoga svjetskog rata, opet dolazi i do
jezike unikacije. Kao proizvod takve politike, ak i u vrijeme kada su jo
uvijek ustavno-pravno postojali srpski i hrvatski, kao posebiti slubeni jezici,
pojavilo se 1950. godita u Beogradu etvrto izdanje Pravopisa srpsko-hr-
vatskog knjievnog jezika Aleksandra Belia. Taj Pravopis prokrio je put
novosadskom dogovoru o jeziku iz 1954. godita i prema njemu sainjenome
Pravopisu srpskohrvatskoga/hrvatskorsrpskoga knjievnog jezika Matice
srpske iz Novog Sada i Matice hrvatske iz Zagreba, 1960. godita. Poslije
toga ponovo dvolano sloeni naziv srpskohrvatski / hrvatsko-srpski jezik,
kao zvanini, postaje obavezan u svijema etirima republikama bive Jugo-
slavije: u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, uklanjajui
pri tome u njima i sve dotadanje pravopise iz standardne upotrebe (meu
njima i Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika Dragutina Borania). Iako je
Crna Gora u poslijeratnom periodu bila priznata kao jedna od est federalnih
jedinica, i Crnogorci tretirani kao nacija, njihov crnogorski jezi nije priznat,
stoga to se komunistika vlast stalno drala ilasove pogrene teorije o cr-
nogorskome nacionalnom pitanju iz 1945. godita. Po toj teoriji crnogorska
nacija je nastala kao produkt kapitalizma, to e rei tek poslije Berlinskog
kongresa (1878). A do tada su Crnogorci, etniki, to znai narodnosno, bili
Srbi, pa se, prema tome, crnogorska nacija razvila iz srpskog naroda! Nauka
danas smatra da se jedino mogla razviti iz svojega crnogorskog naroda.
Tek to se 1991. godita, faktiki, raspala SFR Jugoslavija, kao
meunarodna i poslijeratna revnosna braniteljica i zatitnica srpskohrvatskoga/
hrvatskosrpskog, kao slubenoga jezika, im je Republika Hrvatska postala
nezavisna i meunarodno priznata drava, u Ustav Republike Hrvatske
umjesto dotadanjega alternativnog, sloenog naziva hrvatski ili srpski jezik
unesen je odgovarajui termin - hrvatski jezik. Meutijem, za razliku od toga,
u Ustavu Republike Srbije, utvrenome u jesen 1990. godita, po tradiciji je u
l. 8 zadran dotadanji dvolano sloeni unitaristiki naziv - srpskohrvatski
jezik formulacijom: U Republici Srbiji u slubenoj je upotrebi srpsko-
hrvatski jezik. Dvije godine potom, u 15. l. Ustava Savezne Republike
Jugoslavije iz 1992. godita ozvanien je samo jednolani naziv jezika
rijeima: U Saveznoj Republici Jugoslaviji u slubenoj je upotrebi srpski
jezik ekavskog i ijekavskog izgovora. Toga istog godita to je uraeno i u
9. l. Ustava Republike Crne Gore: U Crnoj Gori u slubenoj upotrebi je
srpski jezik ijekavskog izgovora. No, protivrjeno tome, Republika Srbija
je, kao potpisnica Optega okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegovnii

- 50 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
u Dejtonu (SAD), 21. XI 1995. godita, koji je ratikovala i Skuptina
Savezne Republike Jugoslavije (l. 11), prihvatila da u Federaciji Bosne i
Hercegovine kao slubeni postoje bonjaki i hrvatski jezik a u Republici
Srpskoj srpski jezik. Tako je jedino srpski neosnovano ozvanien kao dravni
(hegemonistki) jezik za Crnogorce i druge nesrpske narode (Bonjake/
Muslimane, Hrvate) u Republici Crnoj Gori i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Time su Crnogorci, kao veinski narod u Crnoj Gori, a Bonjaci/Muslimani
i Hrvati, kao manjinski narodi u Jugoslaviji, jeziki obespravljeni, dok je,
opet kontradiktorno tome, spomenutim dvema ustavima iz 1992. godita
etnikijem i nacionalnim grupama i zajednicama priznato pravo na ime i
upotrebu svojijeh jezika (ak i Romima). Sve su to valjani, posve opravdani
razlozi, koji idu u prilog tome da se u budui ustav Republike Crne Gore,
kao nezavisne, suverene i meunarodno priznate drave, obavezno unese
crnogorski kao slubeni jezik. Jedino e se tako taj sociolingvistiki jezik
spasiti od daljeg razura, odnosno zatiti i obezbijediti pun etniki identitet i
kulturni entitet Crne Gore i Crnogoraca u njemu.

dr Vojislav NIKEVI, mart 2000. godine.

- 51 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O NOVINARIMA I NOVINARSTVU
Novinarstvo moe biti upotrijebljeno kao instrument, ali isto tako i
zloupotrijebljeno, usljed ega moe postati velika smetnja. Istina mora biti
univerzalna, ono to je jue bilo istina, to morao biti istina i danas i sjutra. Istina
mora ii ruku pod ruku s moralom, tako da se uvijek govori ono to se misli,
a misli ono to se govori. Novinari uvijek moraju pisati istinu i objavljivati
je u pravo vrijeme, jer istina koja nije izreena u pravo vrijeme gora je od
lai. Narod bez blagovremenih i pouzdanih vijesti prije ili kasnije e biti narod
bez pretpostavki za slobodu. Mogu ubiti glasnika ali ne i poruku. Ne mogu
ubiti istinu. Svaka vlast i vlada moraju biti spremni da prime kritiku od strane
tampe, ali zbog toga tampa ne smije biti pod pritiskom, niti kanjavana.
Kao savjest nacije, novinari (bar oni pravi) nikad ne smiju biti zatvarani.
Ako istinski demokratija postoji, ne smiju postojati zatvorenici savjesti, zbog
mirnog izraavanja njihovog miljenja i profesionalne aktivnosti. S druge
strane, novinar mora imati odgovornost i potovanje prema pravima drugih.
Novinar mora raditi lokalno a misliti globalno. Mora biti obrazovan, radoznao,
pun duha i sa linim moralnim dignitetom. Ravnopravan sagovornik uvijek je
spreman da odbrani svoje miljenje.

Jelena B. UKANOVI, jul 1999. godine.

- 52 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
SLOVENSKA POSLA

PASTA ZA ZUBE
Se ipsum vincere pulcherrima res est

Najdivnija stvar je pobijediti sebe sama, rekoe stari Latini, ije sentence
njeguje civilizovani svijet, koji, ruku na srce, ne dri puno do mrtvih jezika, jo
manje do mrtvih naroda, ako je suditi po ekonomskim i politikim novoustrojenim
paktovima, hipermodernim pravcima umjetnosti i sosticiranom odnosu prema
realnosti, ali zato grevito se bori za visoki graanski status i astronomski standard.
Naravno, kao svaki generalni stav i ovaj se moe argumentovano obarati, ali ne
usamljenim primjerima sa pozicije mazohiste-patriote.
Umivenoj, uglaenoj, samodopadljivoj, ujedinjenoj Evropi treba skinuti kapu
to je zarad pojedinanih interesa uvaila opti, otresajui se prelaznih, uskogrudnih
i nazadnih nacionalnih restlova, koji su, dodue, tu i tamo utkani u graanski korpus.
Treba imati razumijevanja za poetna i aktuelna sporenja o personalnim i tehnikim
pitanjima, jer rije je o makrosistemu u zavrnoj fazi nastanka.
Tipini balkanski skeptik moe se uvjeriti u efekt evropske sloge, kao bilo
koji avanturista s ovih prostora, koji je prinuen da eka u inhibitornom redu na
neijoj dravnoj granici, dok lanovi ujedinjene porodice ulaze bez ekanja, kao u
svoju kuu. I nansijska zabuna oko EUR-a uinie mu se suvinom, u poreenju
s domaom inacijom. U blistavim izlozima, gdje mo neona, takoe, garantuje
zajednica, ukusno su upakovani razliiti proizvodi, od igle do hljeba. Meu mnogim
bagatelnim stvarima bez kojih je nezamisliv dan modernog ovjeka su i sredstva za
odravanje zuba, ali e se izbor odgovarajueg artikla pretvoriti u Sizifov posao ako
je kupac nenaviknut na pravila savremene trgovine: kvalitet i reklamu.
Proizvoai se, oigledno, bore prema carskim zakonima potroakog drutva,
beskrupulozno lavirajui izmeu skromnih dnevnih potreba i neobuzdane produkcije,
ne libei se da s vremena na vrijeme zaude berzanske poslenike da se oglase na
skupim promocijama i posvjedoe na velikim aukcijama. Zapravo, nema potrebe
detaljisati o kolekciji pjenastih, tenih, prakastih, plastinih, gumenih, ekolokih
i drugih proizvoda namijenjenih zatiti zuba, ija uloga prevazilazi marketinke
kampanje, glumake biograje, brokerske karijere, predsjednike izbore i takmienja
za kojekakve Mis.
U logorinoj, homoidnoj drami zubi su postali meritum zdravlja i ovrslog
duha, kvantum dobrog ivota i pokazatelj snage drave, i na koncu, potencijalni
paleontoloki uzorak, po kojemu e se o nama suditi u budunosti. Uostalom, u
naim krajevima, po zubima se odavno mjerila vrijednost, to je projektovano na
tegleu marvu, u prvome redu, konje.
S tim u vezi, ne moemo predvidjeti da se na odnos prema prohujalim
vremenima temelji na kompasu, koji ima obrnut smjer u odnosu na vaei. I mi
se povodimo za mudrostima predaka, kao tipini Evropljani, ali, kao kod pravih
Balkanaca, preci progovaraju kroz naa usta. Ako neko bude vrio popis, vjerujem da

- 53 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
e dokazati kako nas u ovoj nestabilnoj zemlji ima nekoliko puta vie, ili bar onoliko
koliko je potomaka junaka, uvegija i vojvoda, ije bajkovite ivote i junake bitke
iz prolosti ivimo itavo posljednje desetljee, gledajui u Mjesec, kao da pojma
nemamo kako je ljudska noga ostavila trag na njegovom tlu.
Nee me uditi ako nas neko tui za nekroliju, odnosno pljakanje mrtvih, jer
im bez zazora otesmo hrabrost, zasluge i ordenje, nekoliko vjekova stare odluke i
mudrosti, koje tumaimo na svjetlu kvantne zike. Dobar strunjak za kolektivno
ponaanje bi moda naao uzrok naih zala u tom neskladu (neskladu koji provocira
i jedan od oblika komedije) i u anahronoj crti, koja se, s druge strane, moe pretvoriti
u traginu parabolu. Na ivot je pretoen u deseterac! Mnogo i da smo svi potomci
Prometeja.
U tom ramu treba posmatrati i opredjeljenje za odgovarajuu pastu za zube.
Istina, to je jo jedno iz mnotva beznaajnih obiljeja svakodnevnice, ali rjeito i
ilustrativno.
Izbor sredstava za dentalno zdravlje je nametnut: industrija stagnira nakon
ratnog poravnanja, dentistike usluge su basnoslovne, dok je standard ispod crte, od
reklamnih poduhvata, po ugledu na strane, imaju vajde samo promoteri. Konano,
u ovoj napaenoj, sirotoj zemlji jo nije utvreno ko ima zube i kakve, veina ili
manjina, jer bi na taj nain pouzdano utvrdili ko upravlja ovom dravom.
Oni koji su se suoili s problemom zuba, tj. nemaju zube, ili ne u dovoljnom
broju, njih mnogo ne zanimaju dostignua u tom domenu, i po navici ive u oazama
prolosti. Oni koji se ugledaju na evropske standarde uglavnom su pripadnici
osiromaene graanske klase na izdisaju i vlasnici su tzv. socijalnih zuba s
pripadajuim skromnim oblicima zatite. U prosjeku su parajlije visokih zahtjeva
za estetskom dento-hirurgijom, koji se za kaladont opredjeljuju prema reklamama
iz skupih uvoznih auto-magazina.
Stanje zubnog zdravlja je ovih dana posebno aktuelno u Beogradu, gdje su se
tokom nekoliko ranojesenjih veeri razletjele vilice srpskih ulinih romantiara. Aga
sa Dedinja sjedi na divanu, lulu puei i aljui abere kako buja ugled njegovog
carstva diljem zemaljskog ara. Bie da u ibuku cvri neka trava s halucinogenim
svojstvima. Rijeio da dokae kako su bezubi glasai najodaniji dio izbornog tijela.
Ili je u paketu mjera za socijalnu sigurnost graana predvidio i umanjenje rashoda
za njegu zuba. Ni Ona ne sjedi skrtenih ruku, vie ne mijea magine napitke od
NATO krilaca, ve udotvorne sastojke, koji e, denitivno, ubiti bol cijela naroda.
Izgleda da oboje imaju articijelne vilice, s obzirom, da mimo prirodnih pravila,
grickaju najtvrdokornije ostatke naeg zajednitva, ilavije od krhke pruge Beograd
- Bar. Za to vrijeme srpski ulini romantiari uporno ribaju svoje zube, pokazujui
nezaustavljivu volju i istrajnost da Agu zapahnu svjeinom i zdravljem. ini mi
se da ne ide u prilog to koriste isti metod kao taj uveni kostolomac crnogorskih
i vojvoanskih vilica. Nego, naprotiv, efekte daje pravilno pranje zuba gore-dolje,
a ne lijevo-desno. Treba pobijediti sebe! Kad ve spominjemo da je najdivnije
pobijediti sebe sama, istini za volju, u procesu unutranje borbe treba prethodno
upoznati sebe sama. Kako ree Sokrat: Nosce te ipsum.

Melanija BULATOVI BRAJOVI, oktobar 1999. godine

- 54 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
TERITORIJALNOST U CRNOGORSKOM DRAVNO-NACIONALNOM BIU

NENAUNO I ZLONAMJERNO RAZBIJANJE


CRNOGORSKOGA NARODA
Brani, Hercegovci, Primorci, Bokelji, Zeani ...
djelovi su crnogorskog naroda i predstavljaju samo teritorijalne pojmove

Neki nai naunici, knjievnici, publicisti, novinari i mi velikosrpske


provenijencije u nemoni da narodnosno, odnosno nacionalno bie, ubacuju u
promet krilaticu kako se ovaj narod dijeli na Crnogorce, Brane, Hercegovce,
Primorce, Bokelje i Zeene, no s tijem da su svi skupa pripadnici srpskog naroda,
ili bar svi pomenuti sem Crnogoraca. Sva ova imena osim Crnogoraca velikosrbi
nenauno i zlonamjerno koriste da bi osporili i razbili autohtonost, samorodnost i
samosvojonost crnogorskoga naroda i njegove crnogorske nacije.
Meutim, nauka je neporecivo dokazala da postoje ne samo Crnogorci ve
i crnogorski narod i da su djelovi ovoga naroda i pomenuti rani, Hercegovci,
Primorci, Bokelji i Zeani. Takoe, nauka je neporecivo dokazala da ovi djelovi
crnogorskoga naroda predtsavljaju samo i jedino teritorijalne pojmove.
Tako se pojam Brani odnosi na itelje crnogorskijeg brda, kao to pripadnici
albanskog naroda Malisori, na naemu narodnome jeziku znae Brani. I oni
ive po brdima i planinama kao nai Brani, pa otuda i nose to ime. Hercegovci,
kao dio crnogorskog naroda, koji ive na zapadnome i sjevernome podruju Crne
Gore, nose teritorijalno ime po hercegu Stjepanu Vukiu, poev od 1448. godine,
kao to to nosi i sama teritorija Hercegovine.
Primorci se tako zovu po tome to ive u Crnogorskome primorju, pa se i u
njihovome imenu osnova nalazi u teritoriji. Ovako i Francuzi, Alirci, Italijani i
drugi imenuju svoje pripadnike koji ive na mediteranskoj obali.
Bokelji, pak, imaju ovo ime od 14. i 15. vijeka, koje im je nadjenula Mletaka
Republika, a koje je, kako je poznato, BOkoktorsko podruje nazvala Bocha di
Catharo, a stijem to rije bocha na naemu jeziku znai usta, te s tijem da je
ovo podruje ranije nosilo naziv Rizonski, odnosno Risanski zaliv, a ne kao danas
_ bokokotorski.
to se tie Zeana, i oni imaju teritoirjalno obiljeje po predjelu koji se
nalazi izmeu Podgorice i Skadarskog jezera. Sva ova imena, kako je reeno
imaju, geografsku oznaku, kao to teritorijalnu oznaku imaju i Crmniani,
Katunjani, Drobnjaci, Kotorani, Nikiani, Pljevljaci, Bijelopoljci i drugi, ili kao
to su umadinci, Mavani, Moravci, Timoani... imena teritorijalne prirode u
okviru srpskog naroda i njegove drave Srbije.
Pritom treba napomenuti da se imena- Brani, Hercegovci, Primorci i
Bokelji javljaju tek u 14. i 15. vijeku, tj. od vremena kada su Mletaka Republika
i Otomanska Imperija okupirale pojedine djelove Crne Gore, dok je ime Zeani,

- 55 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
kao preci Crnogoraca, odnosno potomci Dukljana, pojavljuje jo 1042. godine, tj.
od njihove poznate pobjede nad Vizantijom u Tuemilima kod Bara. Valja takoe
napomenuti da ueni geogra ne dijele Crnu Goru teritorijalno onako kako to ine
velikosrbi, ve je dijele na Primorsku, Sredinju i Sjevernu oblast, ime se, isto
tako, osporava velkosrpska imperijalistika i hegemonistika teza.
Naposljetku, neophodno je istai da su navedene teritorijalne oznake
neodrive i u samome teritorijalnome, odnosno dravnome pogledu, jer je Crna
Gora bila i ostala nedjeljiva jo od Duklje i da od tada postoji na istoj teritoriji.
Njezina teritorijalna dioba je valjana samo na slobodni i neslobodni dio, nezavisno
od mletake i otomanske okupacije, pa otuda nijesu adekvatni ni izrazi Stara
Crna Gora, Podlovenska Crna Gora i etiri crnogorske nahije, tijem prije
to su i neki drugi njeni djelovi bili manje vie slobodni za vrijeme otomanske
okupacije.
Dakako, popisi stanovnitva nam pokazuju da u Crnoj Gori ive i djelovi
muslinanskoga (bonjakoga), srpskoga naroda, kao to u Srbiji ive djelovi
muslimanskoga (bonjakoga), hrvatskoga, crnogorskoga, maarskoga i drugijeh
naroda.

Branko NIKA maj 1999.

- 56 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
NACIONALNA IDENTIFIKACIJA

NEMA DVOSTRUKOG NARODNOSNOG BIA


U svijetu nema dvostrukih i trostrukih naroda,
odnosno nacija, kao to nema ni dvostruke i trostruke narodnosne i
nacionalne svijesti i osjeanja

U ljudskome rodu je normalno da se ovjek iskazuje po svojemu im-


enu i prezimenu i po svojemu narodu, odnosno svojoj naciji, kao to je
normlano da se iskazuje i po svojemu bratstvu, plemenu, mjestu, kraju i
zaviaju, pa i po dravljanstvu. Uz to, osnovno je pravo svakoga ovjeka
da se i teritorijalno i narodnosno , odnosno nacionalno, slobodno opred-
jeljuje kako hoe, iako to opredjeljivanje moe biti suprotno njegovom ter-
itorijalnom, prirodnom (biolokom) i drutvenom porijeklu. Takoe, jedno
od prava svakoga ovjeka je da ne priznaje svoju narodnosnu, odnosno
nacionalnu pripadnost, da je promijeni i uzme drugu, ili da ne prihvata ni
jednu. Meutim, neprihvatljivo je da se jedinka iskazuje kao pripadnik
umiljenog naroda, ili da se predstavlja kao pripadnik dva ili tri naroda.
To je i pravno nemogue, a i nauno nije opravdano, jer u svijetu, objek-
tivno gledano, nema dvostrukih i trostrukih naroda odnosno nacija, kao
to nema ni dvostruke i trostruke narodnosne, odnosno nacionalne svijesti
i dvostrukog i trostrukog narodnog, odnosno nacionalnog osjeanja. Nema
narodnosnih bipatrida, odnosno naroda sa dva ili tri narodnosna bia u
smislu Njegoeve pjesnike imaginacije, ili Miloevieve sintagme s dva
oka u glavi.
No, iako je eto tako, neke crnogorske linosti izjanjavaju se
kao pripadnici umiljenog naroda, odnosno umiljene jugoslovenske
nadnacije, ili kao pripadnici dva ili tri naroda, odnosno dvije ili tri nacie.
Tako, jedni izjavljuju da su Jugosloveni (kao i da mi svi drugi to nijesmo
u dravljanskom smislu), drugi da su Jugosloveni, Srbi i Crnogorci, trei
da su Jugosloveni i Crnogorci, a etvrti da su Srbi i Crnogorci, a sve
to mimo prirodnog i drutvenog porijekla, mimo toga to su im roditelji,
djedovi i babe, pradjedovi i prababe i dalji preci odreda porijeklom
Crnogorci. Sem toga, neki od ovih i ne priznaju postojanje crnogorskog
naroda ve samo crnogorske nacije. Ovakvo umiljeno dvostruko i trostruko
narodnosno, odnosno nacionalno izjanjavanje pojedinih pripadnika
crnogorskog naroda nema nikakve veze s pravom naukom i faktikim
stanjem. Jo manje je u skladu sa naukom i pravim stanjem stvari biti

- 57 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
predstavnik jednoga naroda, u ovome sluaju crnogorskoga, a ne priznavati
ga!? A to je, koliko se zna, jedinstveni sluaj na kugli zemaljskoj, fenomen
svojstven samo nekim Crnogorcima. Zar ovi i ovakvi Crnogorci mogu
zamisliti, primjera radi, da Kol kae da nije Nijemac, ili da Taerka nije
Engleskinja, ili da Gorbaov nije Rus, ili da Tito nije Hrvat (naravno, nije
rije o vrijednosnoj i umnoj usporedbi, ve narodnosnoj)!? Zar se moe
zamisliti da ove poznate linosti budu predstavnici pomenutih naroda,
a da ih ne priznaju, kao to svoje narodnosno bie ne priznaje jedan broj
Crnogoraca.
Povodom ovoga jo bih dodao da je nepriznavanje svojega naroda i
svoje nacije, odnosno odricanje od njih isto to i odricanje od svojega
imena i prezimena, svojega ja i svoje slobode. A to je, bez obzira na ove ili
one razloge, prilike i okolnosti, daleko od ljudskog dostojanstva.
Nije bilo lijepo, a ni sada nije lijepo, odricati se svojega imena
i prezimena, svojega roda i poroda, plemena i naroda, s obzirom da se
sa te nemjerljive ljudske i narodnosne vrijednosti ovjek borio i ginuo
od pamtivijeka, kao to se borio i ginuo za svoju slobodu. Runo je,
odista runo, nositi epitet Odnaroeni, odreeni, bivi, navodni i
tobonji Crnogorac.

Branko NIKA jul 2000

- 58 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
CRKVA U CRNOJ GORI

SKIDANJE MASKE
Nije moralno podravati, pomagati, podstrekivati i nansirati oigledno
militantnu i retrogradnu djelatnost mitropolita Crnogorsko-primorske eparhije
Srpske pravoslavne crkve gospodina Amlohija Radovia i njegovih sljedbenika,
a u isto vrijeme biti privren demokratiji, ljudskim pravima i slobodama, dobrobiti,
i prosperitetu Crne Gore, vitalnim nacionalnim interesima crnogorskog naroda i
trajnim vrijednostima crnogorskog drutva. Nije mogue u isto vrijeme biti proet
osjeanjima humanosti i asti, odan naelima istine i pravde, savjesno postupati,
legalno i legitimno djelati, a tolerisati i odobravati kleronacionalistiku ideologiju
i politiku, koju, u kontinuitetu, naroito u protekloj deceniji institucionano i
neskriveno, vulgarno i groteksno promovie srpski mitropolit u Crnoj Gori
Amlohije Radovi. Ne moe se u isto doba biti opredeljen za pravo, ast, slobodu
i dignitet Crne Gore, crnogorskog naroda i nacije a paktirati javno ili tajno, sa
Amlohijem Radoviem i njegovim eksponentima, koji reprezentuju velikosrpsku
i anticrnogorsku imperijalnu doktrinu. Sa svojim istomiljenicima Amlohije
Radovi, stalno i beskrupulozno, nastoji da ospori i oskrnavi sve to je crnogorsko,
pa, u tom smislu, atakuje na crnogorsku dravu, naciju, kulturu, jezik i crkvu.
On permanentno propovijeda politiku koja nasiljem namjerava da ospori ustavno
pravo crnogorskim graanima na samoopredjeljenje u pogledu dravno-pravnog
statusa svoje zemlje, koje je, uz to, priznato i zajameno kao univerzalno naelo,
kodikovanim normama meunarodnog prava.
Ne samo u Crnoj Gori, nego i ire, Amlohije Radovi je zagovarao i podsticao
vjersku netoleranciju, nacionlanu mrnju, razdor i iskljuivost i bio sauesnik u
krvavim ratovima koji su voeni na prostorima bive SFRJ. Umjesto mirotvorstva,
tolerancije i hrianske ljubavi, on je inio prevare i propovijedao la, vrijeao
i proklinjao Crnogorce. O tome uvjerljivo svijedoanstvo predstavlja i nedavno
objavljena knjiga novinara Veseljka Koprivice pod naslovom Amlohijeva sabrana
nedjela Crkvena mantija u koju je obuen Amlohiej radovi bila je i ostala samo
kulisa pomou koje se uporno nastojalo i pokuava prikriti, zatakati i amnestirati se
ono loe to je uradio. Nije demokratija, ve destrukcija, nije bona de, nego mala
de, nije pravno dozvoljeno i drutveno opravdano, ve protivustavno, nezakonito
i neopravdano, negirati istorijski nespornu i oiglednu injenicu postojanja
crnogorskog naroda i crnogorske nacije, kao to to uporno ini, pored ostalih, i
Amlohije Radovi. Da nije rije o optubama bez osnova, ovom prilikom u,
kao dokazno sredstvo, navesti, nekoliko izjava Amlohija Radovia, kojima on,
poput okorjelih velikosrpskih ovinista, tvrdikako, toboe, ne postoje Crnogorci
kao narod i nacija. U knjievnim novinama prije nekoliko godina Amlohije je
ustvrdio: U istoriji nije nikad postojao crnogorski narod; dok je u Svetu, 1991.
godine, izjavio: Crnogorska nacija je izmiljena u Titovoj i ilasovoj laboratoriji.
Jednom prilikom, rekao je kako je Komunistika partija Jugoslavije naredila

- 59 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Milovanu ilasu da istorijski obrazloi i dokumentuje postojanje crnogorske
nacaije i da je on to uradio na osnovu Marksovog uenja. Meutim, taj isti ilas
se 1954. godine odrekao tog svog kopileta.... Ali, to zlo je ostalo (TVBG, mart
1988. godine). Jo oktobra 1988. godine, u Mladini, Amlohije je saoptio:
Stav Komunistike partije, i to po direktivama Kominterne, prije rata, bio je da
Balkan i u srcu Balkana srpski narod treba da se oslabi. Na temelju toga su stvoreni
novi narodi koji u istoriji nikada nijesu ni postojali, kao, recimo, Crnogorci. Oni su
najoigledniji primjer: Mnogo puta je mitropolit Amlohije Crnogorce nazivao
Titogorcima i Pobrozicama; istiui da ih nije bilo prije Josipa Broza Tita i da
ih je omeunaslov:

APSURDNE I ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE

S naunog, racionalnog i realnog stanovita, u pitanju su apsolutno besmis-


lene, neistinite i zlonamjerne konstrukcije Amlohija Radovia. Odnos Amlohija
prema Crnoj Gori i Crnogorcima, dovoljan je, sam po sebi, da se on pravno doz-
voljenim mjerama i sredstvima, najzad, ukloni sa trona Svetog Petra u Cetinjskom
manastiru, koji je uzurpirao i zaposjeo, suprotno moralnim, obiajnim i pravnim
normama, religioznim uvjerenjima i slobodarskim svjetonazorima crnogorskog
naroda. Utoliko prije kad se zna da je obnovljena autokefalna Crnogorska pravo-
slavna crkva i da je njenom poglavaru tradicionalni prijesto u Cetinjskom man-
astiru. Na to obavezuje i amanet Svetog Petra Cetinjskog, koji glasi. Mitropolit
je prirodni Crnogorac, kako su i prvi mitropoliti bili, i ne moe biti u Crnoj Gori
mitropolit stranac, nako rodni Crnogorac iz prvijeg crnogorskijeg familija.
Umjesto da crnogorska vlast, ustavnim i zakonskim aktima i mehanizmima
titi ugled Crne Gore od poruge i uva nacionalnj ast, ponos, dostojanstvo cr-
nogorskog naroda, od subverzivnih i destruktivnih napada i djelatnosti, poput ovih
Amlohijevih, ona to pasivno posmatra i ponaa se kao da se to nje ne dotie.
ak se pojedini visoki dravni funkcioneri solidariu sa postupcima Amlohija
Radovia i njegovih eksponenata.
Na kraju, mislim da je veoma vano naglasiti da postojea Crnogorsko-primor-
ska eparhija Srpske pravoslavne crkve, na ijem elu se nalazi Amlohije Radovi,
nema osmovjekovni kontinuitet postojanja i djelovanja u Crnoj Gori. Naprotiv,
ona je uspostavljena nakon to je 1920. godine nasilno, nekanonski i bespravno
ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva. Zapravo, Crnogorsko-primor-
ska eparhija Srpske pravoslavne crkve postoji i djeluje u Crnoj Gori nepunih se-
dam decenija. Tanije, ona je uvedena Ustavom Srpske pravoslavne crkve 1931.
godine, koji je, na prijedlog Ministra pravde a po sasluanju Ministarskog savjeta
Kraljevine Jugoslavije, propisao i proglasio kralj Aleksandar Karaorevi. Dakle,
u Crnoj Gori ne postoji Mitropolija Crnogorsko-primorska, kao crkvena organiza-
cija, ve Crnogorsko-primorska eparhija, koja je u pravnom i doktrinarnom smislu
sastavni dio Srpske patrijarije, ije je sjedite u Beogradu.

Novak Adi, mart 2000. godine

- 60 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MILOEVI I ZAPAD

KORISNA IGRA SA MILOEVIEM


Koniktonosni i dijabolini Miloevi bio je idealan instrument
za krizotvorno etabliranje unipolarnog meunarodnog poretka.
No, kao i Sadamu Huseinu, i njemu je istekao rok upotrebe

Odnos Miloevia i evro-amerikog establimenta veoma je kontrover-


zan, i moe se oznaiti kao vrhunac politike manipulacije. Ta manipulativnost
proistie iz potrebe za prikrivanjem simbioznog odnosa dvije totalitarne politike
strukture: Miloevievog komuno-nacionalistikog militarizma i amerokratskog
unipolaristikog globalizma. Protagonistima amerocentrinog monokratizma
nije odgovarala demokratizacija Miloevievog reima, jer bi ona uslovila gu-
bitak jednog vanog legitimitetskog segmenta za njihovu represivnu spoljnu poli-
tiku, koja se instrumentalizuje za etabliranje i institucionalizaciju unipolarnog
meunarodnog politikog poretka. Svojim koniktonosnim antidemokratizmom
Miloevi je bio jedan od glavnih idejno-politikih legitimitetskih instrumena-
ta u autoritarizaciji globalnog sistema politike moi. Simbiozni odnos izmeu
Miloevieve i amerocentrine globalokratske politike strukture najizrazitije je
ispoljen u rjeavanju kosovske krize. Da bi stekao to vei legitimitet za poli-
tiku sile, evro-ameriki establiment je namjerno personalizovao kosovsku krizu,
tj. manipulativno je pojednostavio politikom paradigmom sadranoj u tvrdnji da
je za nju jedino odgovoran Slobodan Miloevi. Simplicirajua personalizacija
kosovske krize posljedica je nastojanja da se pritiskom samo na jednu negativnu
politiku linost, koja, po Ustavu SRJ, nema pravo da pregovara o dravotvornim
aranmanima, lake izdjejstvuje prihvatanje rjeenja koja se ultimativno nude.
Iako je Miloevi jedan od kljunih vinovnika jugoslovenske tragedije, ipak on
nije glavni krivac za eskalaciju krize na Kosovu. Sloenost rjeavanja kosovske
krize ne moe se svesti samo na uinak i karakter jedne politike linosti, pa ak ni
na individualnost jednog iracionalno-destruktivnog autokrate kakav je Miloevi,
jer je ona postojala i prije njega. Glavni uzrok kosovske krize nije kvalitet vlasti
u Srbiji, ve bezuslovni, militarni, etnonacionalistiki, velikodravni separatizam
kosovskih Albanaca. Stoga, Kosovo nije prevashodno demokratsko ve dravno
pitanje. Da Srbija ima i najdemokratskiju vlast, kosovski problem bi i dalje posto-
jao. Tezu da je Kosovo prevashodno dravno a ne demokratsko pitanje argumen-
tuje injenica da je jo u vrijeme titoistike Jugoslavije postojao snaan alban-
ski separatizam, koji je generisao krizu u Srbiji. Albanci su organizovali pobune
iako su visok stepen kolektivnih prava krunisali stvaranjem drave u dravi,
odnosno pokrajine, kao konstitutivnog elementa federacije, sa mnogim elemen-
tima dravnosti. Albancima je upravo bio potreban Miloevi budui da im on

- 61 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
- svojom nedemokratskom vladavinom - racionalizuje i legitimie njihov
bezuslovni etnonacionalistiki, panintegralistiki separatizam. Separatizma ima i
u demokratskim dravama (paniji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi...), to
potvruje da se on, kauzalno-teleoloki, ne moe izvesti iz demokratskog kapac-
iteta politikog reima ve iz dravotvornih i velikodravnih aspiracija odreenih
politikih i nacionalnih entiteta.

EKSTERNO PERPETUIRANJE MILOEVIEVOG TOTALITARIZMA

Drugi inilac koji je podupirao simbiozni odnos izmeu Miloevia i


amerocentrinog unipolarizma, a koji je intencionalno intenzivirao totalitariza-
ciju Srbije i opstruirao mirno rjeenje kosovske krize, bio je suavanje prostora
Miloeviu za autonomno politiko odluivanje. Naime, bilo ta da je odluio
u vezi sa krizom na Kosovu, Miloevi bi se naao na udaru domaih ili inos-
tranih centara politike moi. Ako bi se odluio za mirni, kompromisni nain
rjeavanja kosovske krize, Miloevi bi bio na udaru patriotskih i nacionalistikih
snaga, kao i odreenih ocijelnih i partijskih politikantskih krugova, koji bi ga
optuivali za izdaju dravno-nacionalnih interesa usljed davanja Kosova alban-
skim separatistima. Ako bi istrajao u odbrani Kosova i oruano napao i neutral-
isao militarizovane albanske secesioniste, naao bi se pod snanim prijeteim pri-
tiscima evro-amerikog vojno-politikog establimenta. Iako mu ta koniktnost
sa Zapadom odgovara, s obzirom na krizotvornu prirodu njegovog reima, ipak
ta nametnuta nekonzistentnost u vojnom i politikom odreivanju prema kos-
ovskom problemu djelimino destabilizuje njegovu vlast, jer mu znatno uktu-
ira i redukuje politiku podrku usljed ideoloko-legitimitetskog decita, koji je
uzrokovan hipervarijabilnim politikim oportunizmom. Miloeviev krizotvorni
reim ne moe da se stabilizuje u postojeim domaim politiko-ideolokim
agregatima i izrazito neuravnoteenim unutranjim i spoljnim politikim deter-
minantama, ve mora da balansira izmeu dvije opozitne politike koncepcije
koje zastupaju domai i inostrani centri politike moi. Bilo kakav rezolutan i
konzistentan politiki potez da povue povodom rjeavanja kosovskog prob-
lema destabilizovae svoju vlast usljed redukcije politiko-ideoloke podrke
i legitimiteta. Iako je favorizovao Miloevia kao garanta implementacije na-
turenih politikih sporazuma, Zapad ga ipak nikada nije politiki nagradio za
uinjene politike ustupke. U dvolinoj igri sa Miloeviem, Amerika je svu
njegovu povremenu kompromisnu kooperativnost nagraivala ispraznom kur-
toaznom retorikom, ne davajui mu ansu i ekonomsku pomo da se reformskim
i demokratskim putem odri na vlasti, to je jo jedan dokaz njene potrebe za
totalitarnim i krizotvornim Miloevievim reimom. I da je htio da demokra-
tizuje svoj reim, Miloevi to ne bi smio da uradi, jer bi ga demokratski sis-
tem detronizovao zbog katastrofalnih rezultata njegove politike i odustajanja od
proklamovanih dravno-nacionalnih interesa. Zapad je nastojao da (balanserski)

- 62 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
reformie spoljnu ali ne i unutranju politiku Miloevievog reima, to je bila
krupna intencionalna greka, s obzirom da je Miloevieva spoljna politika bila
direktno uslovljena njegovom unutranjom politikom. Nezainteresovanost Za-
pada za Miloevievu unutranju politiku i estoki pritisci na njegovu spoljnu
politiku dodatno su autoritarizovali njegov reim, inei ga regresivnim i ot-
pornim na promjene. Budui da nije imao ekonomske - neideoloke stabilizatore
vlasti, Miloevi se morao permanentno oslanjati na ideologizovane, autoritarne
obrasce vladanja, koji se, u svom idejno-praktinom habitusu, snano reektuju i
inkorporiraju u spoljnoj politici. Ako je istinski elio da sarauje sa Miloeviem
kao garantom potpisanih sporazuma, Zapad je morao prvo da mu politiki i
ekonomski pomogne u reformisanju njegove unutranje politike, a ne da ga za
svaki ustupak na spoljnopolitikom planu nagrauje tolerisanjem njegove auto-
kratske diktature, ignorisanjem srbijanske opozicije i novim ultimativnim za-
htjevima i pritiscima. Miloevia je trebalo pridobiti ili natjerati da mijenja
unutranju politiku, odnosno da demokratizuje i reformie politiki i ekonomski
sistem. Demokratskom i strukturnom reformom politiko-ekonomskog sistema
znatno bi se pacikovala i dekoniktirala njegova unutranja politika, pa ne bi
bilo potrebe za vojno-politikim pritiscima, ucjenama i intervencijama. Poslije
potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Zapad je propustio ansu da ekonomsko-
nansijskom pomou primora Miloeviev reim da izvri cjelovitu drutvenu
reformu. Miloevi je u Dejtonu uinio krupne politike koncesije, a zauzvrat nije
dobio nita. Odustajanjem od velikodravnog projekta i proklamovanih dravno-
nacionalnih interesa, za ije je ostvarivanje plaena ogromna cijena, Miloevi
je znatno ugrozio svoju vlast. Da bi se odrao na vlasti, u takvoj situaciji on je
imao samo dvije mogunosti: da jo vie - bezideoloki - autoritarizuje i repre-
sivizira svoj reim usljed redukcije politikog legitimiteta i totalitarne podrke
populistike mase, ili da se preusmjeri sa politokratskog na ekonomocentrini
drutveni poredak. S obzirom da je nansijska pomo za skupu i mukotrpnu
ekonomsku reformu izostala, Miloevi je, da bi se odrao na vlasti, morao da
zadri autoritarni, politocentrini drutveni sistem, odnosno da hiperprodukuje
politiku na tetu ekonomije. Na taj nain, ne dirajui Miloevievu unutranju
politiku, Zapad je intencionalno doprinio ciklinoj reprodukciji Miloevieve
krizotvorno-koniktonosne spoljne politike, to je u izvjesnom smislu negativno
uticalo na rjeavanje kosovske krize. Antimiloevievskim represivizmom
amerocentrina unipolaristika krizotvorna strategija namjerno je jo vie totalita-
rizovala Miloeviev reim, koristei njegovu negativnost kao idealan instrument
za monocentrizaciju globalne politike moi i za dezintegraciju i potinjavanje
Evrope. Naime, Miloeviev reim je uspio u izvjesnoj mjeri da nacionalistiki
kontaminira i balkanizuje Evropu i da probudi njene istorijske resantimane i po-
tisnute separatizme, indirektno opstruirajui njene integracione procese, to je u
interesu Amerike, s obzirom da joj ne odgovara jaka i ujedinjena Evropa.

- 63 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PRVO ISKRENO DISTANCIRANJE OD MILOEVIA

Bez obzira to je Miloeviev totalitarni reim svojom krizotvornom


koniktonou doprinosio etabliranju amerocentrine unipolarne strukture glo-
balne politike moi, ipak on ju je nansijski poprilino kotao zbog saniran-
ja posljedica rata i humanitarne krize. Zato je totalitarna, globalokratska
amerocentrina nomenklatura rijeila da se otarasi unipolaristiki korisnog ali -
nansijski skupog balkanskog krizotvorca i da, pod rmom borbe za demokratiju,
pomogne srbijansku opoziciju. Eskalacijom kosovske krize, evroamerika ad-
ministracija se, u cilju legitimizacije i racionalizacije svoje bombarderske diplo-
matije i brutalne vojne intervencije protiv SRJ, naglo, potpuno i iskreno distan-
cirala od Miloevievog reima, oznaivi ga kao jedinog krivca za sve zlo na
Kosovu i bivoj Jugoslaviji. Da bi kaznila, satanizovala, izolovala i detronizovala
Miloevia a sebe amnestirala od eklatantnog krenja meunarodnog javnog,
ratnog i humanitarnog prava u brutalnom bombardovanju SRJ, evro-amerika
vojno-politika administracija je podigla optunicu protiv Miloevia pred
Meunarodnim sudom za ratne zloine u Hagu. Bez obzira to je Miloevi ned-
vojbeno odgovoran za ratne zloine poinjene na prostorima bive Jugoslavije,
podizanje optunice samo protiv njega kao glavnog ali ne jedinog uzronika kom-
pleksne - jugoslovenske krize nije u skladu s osnovnim principom krivinog prava
- neselektivnou krivice, koji se oituje u stavu da nema izuzimanja od krivice jer
je svaki krivac nuno odgovoran. Jedino princip neselektivnosti krivice legitimi-
zuje krivini proces, jer ako se jedan krivac izuzme iz krivino-sudskog postupka,
onda nema pravne ni moralne osnove za kanjavanje drugih krivaca. Bez obzira
to je Miloevi jedan od glavnih uzronika jugoslovenske krize i to je direktno
ili indirektno odgovaran za zloine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu,
moralno i pravno je neprihvatljivo da se samo protiv njega podigne optunica,
jer su i drugi politiari u svijetu i u bivoj Jugoslaviji odgovorni za ratne zloine
(Tuman, Izetbegovi, Tai, Klark, Solana, Klinton...). udno je da se tek poslije
deset godina, i to u najdelikatnijoj fazi kosovske krize, podie optunica protiv
onog koji se oduvijek smatrao glavnim vinovnikom jugoslovenske krize. Kad god
je trebalo da se Miloevi to vie diskredituje i na njega izvri pritisak, prijeeno
mu je Hakim sudom. Meutim, kada je Miloevi bio kooperativan i posluan
prema inostranim centrima vojno-politike moi, smatran je mirotvorcem i jed-
inim garantom implementacije potpisanih sporazuma. Tada inostranim politikim
i pravnim arbitrima nije padalo na pamet da ga optue za ratne zloine u Hr-
vatskoj i Bosni i Hercegovini. To dokazuje da je Miloevi bio prihvatljiv samo
kad je bio posluan, a im je poeo da se suprotstavlja pritiscima i zahtjevima
inostranih centara vojno-politike moi, on se vie nije tretirao kao mirotvorac i
garant postignutih sporazuma ve kao diktator, ratni zloinac i remetilaki inilac
u regionu. Nema sumnje da Miloevi treba da bude optuen za ratne zloine,
budui da je on, u najmanju ruku, odgovoran zbog toga to ih nije sprijeio, ali

- 64 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
je problem u tome to se njegova krivica instrumentalizuje za tekue politike
svrhe, ime se rtvuje pravo i maksimalno ograniava nezavisnost i pravednost
Hakog suda. Politika instrumentalizacija krivice otvara prostor za neto to se
moe nazvati manipulacija fenomenom - Miloevi, a iji je smisao i cilj da se
korienjem negativnog uinka djela i linosti Slobodana Miloevia efektuiraju i
legitimizuju neki skriveni politiki postupci i interesi, koji se ne bi mogli ostvariti
u drukijim okolnostima i situacijama. Tako je npr. NATO-pakt za vrijeme bom-
bardovanja SRJ, zahvaljujui Miloevievom negativnom politikom nasljeu,
pribavio sebi alibi da radi ta god hoe, jer za svaku pa i najbrutalniju akciju
ima antimiloevievski legitimitet. Negativan uinak Slobodana Miloevia je
evidentan i ne moe ga niko negirati. Meutim, nepravedno je i manipulatorski
ignorisati negativan uinak i drugih inilaca jugoslovenske i kosovske krize. U
objektivnom, socio-povijesnom razmatranju drutvene i politike zbilje ne moe
se jednom problemu ili pojavi pristupati manihejski i subjektivistiki, tj. ne moe
se itavi krizonosni fenomen redukovati na linost samo jednog ovjeka. Tako
se kauzalitet cjelokupnog jugoslovenskog socijalno-politikog krizonosnog kom-
pleksa ne moe svesti na negativna svojstva nekog politiara ve na tenje ju-
goslovenskih naroda i republikih birokratija za suverenom (pan)nacionalnom
dravom. No, amerocentrinoj antiizolacionistikoj, krizotvornoj, globalokrat-
sko-unipolaristikoj politici nije bilo stalo do objektivnog sagledavanja i rjeenja
jugoslovenske krize, jer ju je ona vjeto koristila za autoritarnu monocentrizaciju
meunarodnog politikog poretka, u cilju ostvarivanja tenje za globalnom vla-
davinom.

Dragan DRINI

- 65 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
SRPSKO-CRNOGORSKI ODNOSI

ADAPTIBILNE BOJAZNI
I ova godina je poela demonstracijom podjela: Crnogorci izmeu dvije vatre
/savezna drava ej kao potajnica /eelj se opet obruava na Crnu Goru /
vaskkrsenje najgoreg oblika velikosrpstva

Aciklini karakter politike srpskog reima jo je uvijek, i pored tolikih


promaaja i medveih usluga svom narodu, nepobitan!? Do kada e stajati ta
ocjena zavisi prije svega do njegove manipulativne moi, a ona je ogromna, a
koja i od trezvenih graana stvar ako ne podanike a ono ravnodune apolitine
individue. No, ako je taj reim sreom, ve due vrijeme bez veeg uticaja u Crnoj
Gori, svoju tako svojstvenu destruktivnost, gotovo kad mu se prohtije sa lakoom
ispoljava. Ako to ne moe u Skuptini, zbog mirovanja, onda je odlina priilka
neki od mnogih vjerski hpraznika. Teko je tvrditi gdje je manje uspjean, ali takve
energije, blagodarei njegovim eksponentima, za sada mu ne fali, a sve su prilike
da je ona i neunitiva?! Moda su vatre crnogorskih badnjaka najsimboliniji
pokazatelj njihove nevieno tvdoglave dosljednosti, u pokuaju ostvarivanja neega
to jedino moe da opstaje u njihovoj ne ba posve zdravoj uobrazilji. Okupatori
crnogorskih svetilita, i dalje jednako agresivni, i iskljuivi, inili su se spremni da
sa cerovim granama zapale i svaku ideju o bilo kakvoj crnogorskoj samobitnosti!
Tuno je bilo to je opet tajnjihov ritual bio veoma dobro posjeen, to govori
o nezdravoj snazi uvjerenj atih zabluenika, iji su elnici uvijek raspoloeni i
gotovo nenadmani da piu najprljavije bestidnosti i pametska saoptenja za
javnost, koja se, poto je, za sada, narod vjerski prilino neobrazovan, lako da
zavesti. Na drugoj stranikod badnjaka SPS (koje su naloili takoe mjetani
plemena Bajice opet Martinovi i Borilovi), okupljanje je bilo masovnije nego
ikada! Ali, bez sumnje, al ostaje koliko zbog dalje vidne favorizacije prvog skupa,
toliko i zbog kasnijeg ponaanja policije u Podgorici, to nas tjera na zakljuak
da je DPS, katkad tako udan i nepredvidljiv. A da u posljednje vrijeme svojim
samouvjerenim istupanjima nije bio tako ubjedljiv, to uenje, blisko razoarenju,
bilo bi ipak znatno manje. Ili je opet neki dnevno-politiki imperativ naloio
takav odnos vlasti, odnosno policije, posebno prema crnogorskim vjernicima u
Podgorici vjernicima kojim, izgleda, i sopstveni reim pripisuje alijenaciju, emu
su odavno skloni i duhovnici i vjernici SPS? Ali, ne zbog toga, ve zbog mnogih
drugih stvari vezanih za duhovnost, i najveem laiku odavno se namee pitanje
statusa pravoslavne crkve u buduoj preureenoj Jugoslaviji i drugaijoj Crnoj
Gori. Taj delikatan problem, naravno da nije tako lako rjeiv, pogotovo kojekakvim
ukazima, i slino. Jer, vi eje od paradoksa i sama pomisao da bi sjutra u najgorem
sluaju, znatno samostalnijoj Crnoj Gori mogao i dio njene pravoslavne crkve da
se zove kao do sada SPS. Ne, tu je, kada je u pitanju takav status ove crkve,

- 66 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
crkveno dvojstvo nezamislivo! Nikakav kompromis ne bi mogao da potvrdi ovaj
sadanji dualizam. Svi argumenti su na strani SPS, koja za sada, kakve li ironije,
nije ni podstanar u svojim bogomoljama! Samo jo da odreena skepsa, jo uvijek
prisutna stidljvost i krutost, postanu biti barijera u glavama pobonih Crnogoraca
i hramovi bi trebalo da u dogledno vrijeme postanu mjesta njihovih okupljanja.
No, pojedine tako uaurene bojazni kod veine nas, zahvaljujui naoj inertnosti,
postadoe toliko adaptibilne, kao takve odavno su teko otklonjiva smetnja i
suporiva naeg nunog raskrstavanja sa toliko osiljenim idiotizmom. To je ve
neumitan tok, koji kako-tako prati predugo izdisanje ovako ustrojene SRJ, koja od
prvog dana nije bila po mjeri Crne Gore.

POJAAN OSJEAJ SAMOBITNOSTI

Tako, drava ije je postojanje konstantno remetilaki inilac za razvoj


demokratije, unazaena teroromkleptokratije, megalomanijom hegemoni-
sta, odnaroenou vladajueg sloja, ludilom nacionalista ali i neoprostivom
lakomislenou pred vlau snishodljivog naroda, njegovom neodgovornou i
njegovom skepsom kada su u pitanju prmjene, bila bi kazna za sve ako bi opstala
ovakva kakva jeste. To je svakome odavno jasno, ali ini se da niko ne moe tako
munjevito da reaguje i ona najneprimjetnije gibanje u njoj kao eelj sa svojim
Argusovim oima, kojima nikad nita ne promie. Taj deurni galamdija, opet
se, po ko zna koji put, ostrvljuje na Crnu Goru, bez ikakvog obzira i njegovom
nadaleko znanom stilu. No, on samo odrauje posao, no to je samo stimulans vie
da se ide dalje jasno zacrtanim putem! Pa on neka i dalje neumorno, kao i toliki,
i pored svega, neuutkani velikosrbi, koji se aavaju ordenjima, gue u moru
smiljenih prizemnih, arhainih fraza koje su im nekakva satisfakcija za jasko
njihove politike. Tako svjesno zamajavaju sebe i sline im sljedbenike. To nikako
ne treba da bude konica ve nestrpljivoj Crnoj Gori, kojoj se, sa razlogom, uve-
liko uri da jasno denie svoj status. A pojaani osjeaj samobitnosti, vaskrslo
osjeanje dravotvornosti i odgovornosti za svoju dubinu ne moe pokolebati
ni ona nedavna demagoka izjava Miloevia o pravu graana Crne Gore na sa-
moopredjeljenje. To u mnogom lii nekakvom danajskom daru, pa bi samo naivni
trebalo dao je bukvalno shvate. Jer, izvjesno je da je donekle omekala SPS (to
zbog primjera HDZ-a, to zbog kojeega drugog), sada je moda nezgodnija nego
ikad. Zato Crna Gora ne smije nasjesti pojedinim moguim sitnim ustupcima,
pa se opet upustiti u tu nepreporuljivu avanturu zvanu savezna drava. Valjda
e se nekako potisnuti ili donekle nadvladati te adaptibilne bojazni, koje tako
ometaju slobodno miljenje, i svojom snagom i pogubnou, liavaju nas esto i
najnunijeg pragmatizma. A on je i u normalnim vremenima tako neophodan, a
kamoli u ovako bremenitom dobu, koje se moe denisati i nekim znatno runijim
terminom. Uostalom, sve ipak zavisi samo od nas i nae spremnosti da se suoimo
sa realnou.

Mladen KUEK, januar 2000.god.

- 67 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PRILOG O CRNOGORSKOM JEZIKU

ISTORIJSKI KONTINUITET
CRNOGORSKOG JEZIKA
Kulturna dominacija i emancipacija Crnogoraca traje ve Vjekovima,
odnosno 1120 godina, koliko Crna Gora postoji kao nezavisna drava. Jedna
od bitnih stavki kulture jednog naroda je jezik kojim se govori i pie. Crngorski
jezik ima veoma duboke korijene na naim prostorima, i to jo od najstarije cr-
nogorske dinastije Vojislavljevia i tadanje Duklje, gdje postoji veoma dobro
razvijen dukljanski, kao najstariji oblik crnogorskog jezika. Na crnogorskom
(dukljanskom) jeziku jo u XI vijeku napisana legenda o Vladimiru i Kosari,
poznatija kao ivot Kneza Vladimira od nepoznatog Dukljanina iz Krajine. To
se moe smatrati kao jedna od najstarijih i najznaajnijih pisanih tvorevina koje
govore u prilog postojanja crnogorskog jezika. Naravno, u XII vijeku postoji jo
jedno znaajno knjievno kulturno djelo koje je napisano na crnogorskom jeziku
latinicom - a to je Kraljevstvo Slovena od anonimnog Dukljanina iz Bara.
To djelo je bilo od velikoga kulturno-istorijskog znaaja za taj period. Crnogor-
ski jezik je trajao i negovao se kroz vjekove kroz pisana dokumenta i knjige, i
pored veliki tekoa i ratova koji su pratili Crnu Goru. Ovom prilikom mora se
napomenuti i tri vjerovatno najznaajnija djela i to: Ljetopisi Popa Dukljanina,
Barski rodoslov, kao i tampanje prve knjige na dukljanskom jeziku OKTOIH
Ovi primjeri dovoljno govore kolika je bila crnogorska kulturna dominacija i
razvoj knjievnosti u XI i XII vjeku. Period kulturne dominacije nastavlja se i
kasnije sa Baoiima, Crnojeviima i Petroviima, koji su njegovali kulturno-
jezike forme pisanja u Crnoj Gori. Da za vrijeme vladavine posljednje dinastije
Petrovia nije bilo izvornoga dugotrajnoga njegovanja crnogorskog standard-
noga jezika ne bi bilo klasika crnogorske literature devetnaestog vijeka Petra I
Petrovia Njegoa, Petra II Petrovia Njegoa, Stefana Mitrova Ljubie, Marka
Miljanova Popovia. U njihovim djelovima crnogorski jezik je doivio vrhunac
u predvukovskom (1360-1830) i prelaznom periodu (1830-1990). Gubitkom cr-
nogorske drave faktiki (1916) a formalno-pravno (1918) i zvanina zabrana
crnogorskog imena i nacionalnog izjanjavanja odrazila se negativno na cr-
nogorski jezik i knjievnost. Pa tako, u tom periodu imamo dominaciju srpskog
jezika i knjievnosti, ime se velikoj mjeri smanjuje znaaj crnogorskog jezika
i knjievnog djela. Uvoenje srpskog jezika u kole i zvaninog pisma irilice
poinje jedan dug period srbizacije i crnogorskog naroda, pisaca i knjievnog
djela. Raspadom Jugoslavije i odvajanje republika lanica Slovenija, Hrvatske,
BiH, sve bive lanice dobile su svoje matine jezike forme, jedino se Crna
Gora ostajanjem u zajednici sa Srbijom prinuava da ui i pie jezik koji nije

- 68 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
njen. Tako, u enciklopedijama srpske knjievnosti za mnoge pisce iz Crne Gore
pie da su Srbi iako su roeni u Crnoj Gori, piu i ive u Crnoj Gori. Takvo stanje
moe se jedino okarakterisati kao tenja Srba da prisvoje sve to je crnogorsko.
Meutim, i pored svega toga dananji crnogorski jezik se u narodu nije mnogo
promijenio nego je zadrao svoju preanju formu. Tako su do dana dananjega
zadrana stara crnogorska slova narjeja i izraz. Tako, imamo primjer slova J
(jekira, kijelo, jednik), primjer slova J (ijesti, iljeglji), primjer slova DZ
(bizin brozin). Primjere crnogorskog jezika i knjievnosti treba to vie isticati
kod stanovnitva, naroito kod mlade generacije, kako bi se shvatila bit i znaaj
crnogorskog jezika. Ovom prilikom valja rei ko su jedni od rijetkih ali istinskih
boraca za crnogorski jezik i knjievnost. U prvom redu to je profesor dr Vojislav
Nikevi, koji je uradio mnogo naunih radova priloga i knjiga o crnogorskom
jeziku i knjievnosti; tu su jo akademik Sreten Perovi, profesor Sreten eno
Zekovi i drugi predstavnici Crnogorskog P.E.N. centra. Poto se danas esto
mogu uti sporenja crnogorskog jezika od raznih srpskih lingvista, zavriu tekst
ba porukom jednog od najveih srpskih lingvista Vuka Karadia, koji je
rekao: itaj kao to pie, a pii kao to govori.

Boidar PROROI, jul 2000.

- 69 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
BERANSKA POLITIKA RAZGLEDNICA

VRELO LJETO, VRUA JESEN


Ne bez zebnje i straha, u Beranama se sve ee postavlja pitanje ta
donosi i kakva e biti jesen u svjetlu najavljenih saveznih izbora?
Ima li Miloevi snage za jo jedno dogaanje naroda i nove SAO,
kako prijete nacionalisti? Moe li se dogoditi da se sudbina
Crne Gore rjeava preko duboko podijeljenih gradova na sjeveru?
Paralelne proslave istih datuma ne slute, niti mogu donijeli nita dobro

Politike iskre u Beranama poele su da varnie ve ovih vrelih ljetnjih dana.


General Pavkovi je doao specijalno u Andrijevicu da ohrabri onu polovinu
naroda koja je sa istom ikonograjom i slikama Slobodana Miloevia spremna
da, kao nekada, rui vlasti.
Neka se samo neko drzne da isprobava borbenu gotovost vojske- rekao
je ljutiti general, dok je Momir Bulatovi prepoznatljivo i jednolino, skoro
miroljubivo, crnogorske vlasti proglasio izdajnikim, uz optenarodno veselje.
U isto vrijeme predsjednik ukanovi je uesnicima centralne republike
manifestacije Dana ustanka na Jasikovcu, iznad Berana, poruio da je ovaj
grad na prvoj liniji odbrane demokratije. O laganom rastu tenzija indikativno i
neveselo govori jedan novinski oglas: engenske vize, karte u jednom pravcu,
na crno su naglo skoile sa 1800 DM na 3000 DM za Crnogorce iz Srbije, odnosno
5000 za Muslimane iz Crne Gore. Ratni proteri su tako odredili najrizinije
grupe. Uz pomo posljednjih, koalicija dri vlast u nekoliko sjevernih gradova.

Zahuktavanje nacionalizma

Atmosfera podjela pratila je nedavno i dodjelu obine optinske nagrade. To


to su se meu est laureata nali akademici Ljubia Stankovi i Boidar ekularac,
za prosrpsku struju bilo je ravno osrednjoj bombi NATO-a, dok je, s druge strane,
podgrijalo nadu da srpski nacionalizam u propadanju gubi snagu i u Vasojeviima.
Stankovi i ekularac nagraeni su, naravno, za nesporne naune i intelektualne
domete, ali bi do prije dvije godine njihova kandidatura bila unaprijed osuena na
neuspjeh, kao posljedica animoziteta prema svemu to je u predznaku crnogor-
sko.
Iako je ovdje na posljednjim izborima tijesno poraen, srpski nacionalizam je
ipak dobro organizovan. Ekscesno, on postoji i u vladajuim strankama: na slavlju
povodom dodjele najveih optinskih priznanja moglo se uti da i u koalicionim
redovima ima onih koji nijesu zaboravili repertoar pjesama sa kojima se i odavde
kretalo u pohode na Konavle, Bosnu i Kosovo, samo to sada pjevaju najprije jednu

- 70 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
kralju Nikoli pa tek potom dvije kralju Petru. Znaajan napredak! Ekstremniji
ulino-pijani, kafansko-medijski verbalni ispadi su uobiajena stvar. Na tragu
raspirivanja strasti je i izjava elnika OO SNP Dragutina Joksimovia povodom
dodjele nagrada: Mimo volje naih lanova irija donesena je odluka da se nagradi
jedan lan Dukljanske akademije. Narod ovog kraja nikada nee prihvatiti miljenje
Dukljanske akademije da smo mi katolici, da su Crnogorci Crveni Hrvati, a uskoro
e biti cvijee hrvatskog naroda, taman ko to su Muslimani bili u Bosni.
lanovi irija iz redova ove partije pokuali su bojkotom da preduprijede
dodjelu nagrade 21. juli Stankoviu i ekularcu, uz argumentaciju da je prvi roen
u Andrijevici, i tvrdnju da ni jedan ni drugi nijesu nita posebno dali Beranama.
Da je iza svega bio bijes to su ova dvojica uopte roeni, pokazala je izjava
elnika SNP, kao i ono to se ulo u lokalnim parlamentu: Srbi vam ovo nikada
nee oprostiti. Kontraargument da je Ljubia Stankovi osnovnu i srednju kolu
zavrio u Beranama, gdje je ivio, ali da se, eto, nije nala komisija pred kojom bi
doktorirao u Vasojeviima, niti fakultet na kojem bi predavao, da je alu na stranu,
proirio granice ljudskog saznanja, te da se njegov S-metod (Stankovi metod)
prouava na svjetskim univerzitetima, na ponos Berana i Crne Gore za srpsku
struju nije bila prihvatljiva. Veinski dio irija, kojim je predsjedavao Momilo
Cemovi, odluku o nagradi donio je bez predstavnika SNP-a. Pored Stankovia
i ekularca, nagraeni su jo prof. dr Boina Radevi, naelnik hirurke klinike
Dedinje, profesor atomske zike u Kragujevcu dr Vukota Babovi, akademik
Branislav oki i revolucionar Radomir Komatina.
Kvalikacije o Dukljanskoj akademiji, kakve su se mogle uti, ortodoksne
su gluposti kae jedan od dobitnika Boidar ekularac: Ja sam uao u tu
akademiju zato to je ona formirana da armie Crnu Goru i crnogorstvo. Galama
oko nagrada dio je politikog marketinga i borbe za glasae, jer Koalicija ovdje
vlada sa svega jednim odbornikom vie. Pitanje opstanka za nju je kako ubijediti
obini puk u Vasojeviima da biti za Crnu Goru ne znai biti protiv bilo koga, a
posebno ne protiv Srbije.
Meutim, podjele isplivavaju sve vie. Sa najavljenim Saveznim izborima
nacionalisti na sjeveru republike kao da su primili injekciju uvezenog adrenalina.
Gradski turnir u malom fudbalu pretvoren je u politiku paradu. Ekipa kafea
Sjeland, koju su umjesto konobara i ankerice inili pripadnici vojne milicije,
bodrena je uz pucnje i pjesme koje se dugo nijesu ule centrom Berana: ... Triput
ratovala... i ove e ako bude sree...
Koliko je onih koji nijesu izvukli pouku iz dosadanjih Miloevievih
avantura? Dovoljno za novi rat? Nita to je zapoeo Vasojevi sa Dedinja nije
doveo do kraja kako je elio. Ni ovog puta ne bi bilo drugaije, ali inicijativa koju
bi eventualno mogao imati nekoliko dana ili sedmica ono je ega se normalni ljudi
sa sjevera plae. Jedna foanska ili srebrenika no bila bi dovoljna za mrnju i
samou narednih sto godina.

Tuk SOFTI, avgust 2000. godine

- 71 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Politika kao banalnost

SRPSKI HAVEL
Kau Matija moe da bude srpski Havel. Moe! Samo to tu postoji jedna
mala razlika: Havel je, zbog otpora komunizmu, iao u zatvor a Matija u
SANU. Sve se opirui

Boravei zimus due u Londonu, kod svoje prijateljice Nade Vorotovi,


pronala sam u njenoj biblioteci neka djela Jevrema Brkovia. ini mi se da sam
u Dukljanskom epistolariju proitala pjesmu u kojoj Jevrem kae: Nas je malo
i sa mrtvima. Duboka istinitost ovih rijei i neka njihova posebna tragika me
je potresla. Danas, kada svi ponovo govore o moguem novom ratu i sukobima,
ovi stihovi mi ne izlaze iz glave... I zaista: nas, ovakvih kakvi smo zavaenih,
podijeljenih, izgubljenih, ludih, jadnih i alosnih, nas Crnogoraca i Srba i svih
ostalih nas je malo. A kao da se svim silama trudimo da nas bude jo manje.
ivih. Moda bi bilo greota!
Ovdje su denitivno mogua uda! ta je drugo, ako ne udo, to to Srpska
pravoslavna crkva u Crnoj Gori sada moli Amlohija da od meunarodne
zajednice trai da tu crkvu zatiti od podgorikog reima. I njegovog efa. I
sada e NATO ubice i zlikovci, koji hoe da zatru Srbe i sve to je srpsko, da
pregovaraju s Amlohijem. I da, po njegovom pozivu, umariraju u Crnu Goru. Da
ga zatite. Od terora. Crnogorskog reima. I kada bolje razmislim, Amlohije
je u pravu. Ipak je taj reim prema njima nemilosrdan. Pogotovo kada im daje
pare. Za hramove. I za jo tota.
Nego, lako je za NATO. A ta ako ih Amlohije prijavi Hagu? Sve. Izuzev
Dubaka. Njega e da potedi. Zbog neuhranjenosti. Uostalom, bar sa Hagom
Amlohije ima iskustva. Istina, najvie s ljudima sa njihove liste. Znao je ponekad
da ih pozove u Cetinjski manastir. Sa trupama. Na kafu. A usput da ga brane.
Od Crnogoraca.
Moda uskoro u tu svrhu Amlohije pozove i Miloevia? I on je
velikomuenik. Sa hake liste. Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, dr
Obrad Savi u Monitoru; br. 510, od 28. jula 2000. godine ispravno naziva
Okupacionim pravoslavnim formacijama, koje dejstvuju kao isturena formacija
Miloevieve politike da okupira Crnu Goru. To kae profesor Badi Savi. Srbin.
Kome to nikada nije bila najvanija odrednica.

Morbidna komparacija zloina

Profesora Badija znam jo s poetka devedesetih godina. Viala sam ga svake


subote u 12 sati u beogradskom Domu omladine. Na sesijama Beogradskog kruga.

- 72 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Tu su dolazili divni, kulturni, civilizovani ljudi, Beograani i Srbi, zbog kojih sam
uvijek oboavala Beograd. Protestovali su, pisali peticije, apele, slali humanitarnu
pomo, putovali u Sarajevo i druga mjesta u kojima je tada harala naa narodna
vojska, upozoravali kuda sve to vodi.. Uzalud, kao student, tamo sam viala
Badija, Borku Pavievi, Nikolu Barovia, pokojnog Miladina ivotia, pok.
Vladana Vasiljevia, Ivana Stambolia, Lazu Stojanovia, Peru Lukovia... I jo
poneke. Koji su u meuvremenu prolupali. I postali nacoi. Kao Vesna Pei.
Poslije sastanka Grupe G7 i Rusije u Okinavi, jedan Nijemac zove se
Gerhard reder uporedio je Miloevia s Hitlerom. Na to je hitro reagovao
nekada ugledni beogradski nedjeljnik. Kae: E, nee moi! I nacional-socijalizam
i Auvic (aludira na Joku Fiera i jedno njegovo ranije poreenje Auvica s onim
to se prije NATO udara deavalo Albancima na Kosovu) jedinstveni su fenomeni
dvadesetog veka i istorije oveanstva uopte. Ne moe se na Kosovu oprati
Auvic, niti plansko i svesno ubijanje najmanje milion jevrejske dece, mlae od
15 godina, pa rasnom kriterijumu, namerno, ne u aru bilo kakve borbe. Nee
moi, ak ni ako grozniavo hako iskopavanje kosovskih grobalja udvostrui
ukupan broj rtava (do sada je pronaeno vie od dve hiljade tela, a Meunarodni
crveni krst je procenio da ima jo oko tri hiljade nestalih).
Ovdje dolazi do izraaja jedna morbidna viedecenijska zabava takvih ljudi
poreenje zloina. Brojanje rtava. Pa, zar je dve hiljade tela malo?! I po kojim
su kriterijumima ta tela ubijana? Da li po rasnom ili nacionalnom? Da
li namerno ili tako... sluajno? Kakav je to ar borbe bio? Da li su moda
neki drugi kriterijumi vaili u Srebrenici?! I na kraju zato Hag grozniavo
iskopava kosovske grobove? Vjerovatno da bi naudio Srbima. I da ih nepravedno
optui. Jer, tamo je SAMO dve hiljade tela.
Zato je danas profesor Obrad Savi sve manje u Beogradu i sve usamljeniji?
A reder nije. On to moe da kae. Nijemci su priznali svoje zloine. I stide ih se.
Jer su davno proli denacikaciju.

udo nevieno

Vidim da se srpska opozicija ne moe udom nauditi to Crna Gora nee


na izbore. Evo, nude da Milo bude zajedniki predsjedniki kandidat. Tako bi
premijera pobjedniikog duha, kako je to jednom rekao jedan propali, udvoriki
pjesnik i politiar, doveli u istu ravan sa sobom. Ravan gubitnika. Ako Milo nee,
a nee, vidim da Socijaldemokratija Vuka Obradovia nudi novo rjeenje. Jednog
istinskog demokratu i humanistu. Sa kojim e Crna Gora, poslije pada Miloevia,
moi da razgovara. O ravnopravnosti partija. Unutar Velike Srbije. Dakle, novo
lice koje predlae generalova partija je Matija Bekovi. Kau: Matija moe da
bude srpski Havel. Moe! Samo to tu postoji jedna mala razlika: Havel je, zbog
otpora komunizmu, iao u zatvor a Matija u SANU. Sve se opirui.

Tamara NIKEVI, avgust 2000. godine

- 73 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Portret: Slavko Perovi, bivi politiki lider Liberalnog saveza
Crne Gore

OBRAZ IZNAD SVEGA


Ugledni cetinjski pravnik i talentovani pjesnik u politiku je uao zbog istorije.
Zato je, kao reprezentativni predstavnik crnogorske nacije, za proteklih
desetak godina u mnogo emu bio i ostao prvi. I gdje treba i gdje ne treba

O emu ovih burnih i neizvjesnih izbornih dana razmilja bivi


politiki lider i osniva Liberalnog saveza Crne Gore? Da li neto sanja,
ili je sasvim izgubio nadu u crnogorsku ljepotu, sreu, civiliziranost
i gordost, koje je odredio kao vrhunske ciljeve svoje fajterske politike
borbe? Brino zagledan u praznu stranaku kasu, Perovi, ini se, nema
kad ni da pogledne na okoli, u kojem se opasni politiki protivnici svaaju
oko njegovih ideja i projekata. Sigurni smo jedino da ga apsolutno ne
interesuju savezni izbori. Zato bi ga interesovali, kad su bojkot saveznih
izbora izmislili lino crnogorski liberali i pri bojkotu ostali do danas.
Za Slavka Perovia se moe rei da je politiar od principa, to je
karakteristika u njegovoj stranci, koja je prepoznatljiva u Crnoj Gori
upravo po tome to fer uslove i unaprijed jasne stranake standarde stavlja
u prvi plan svoje svakodnevne politike djelatnosti. To, naravno, ima svoju
dobru i lou stranu, tim prije to ve dugo na crnogorskoj politikoj sceni
niko ne insistira na principima, ma kakvu cijenu oni imali. ta mislite
kako se trenutno na podgorikoj stranakoj pijaci kotiraju uveno ojstvo i
junatvo, temeljne etiko-losofske pretpostavke za humanu emancipaciju
i opstanak svakog Crnogorca, njegovog plemena i drave, kako u ratu tako
i u miru? Malo! Potvrdilo se to i onda kada je politiki lider Liberalnog
saveza, voen ba tim iskonskim crnogorskim istorijskim principima (ima
li od toga to principijelnije), pozvao na dvoboj biveg ministra crnogorske
policije Nikolu Pejakovia i dentlmenski mu predloi da sam bira i mjesto
i oruje za obraun. Osim poziva na dvoboj, Perovi tada nije imao drugog
naina da zatiti nedune lanove Liberalnog saveza (po nacionalnosti
Muslimane) koje je na putu do Cetinja presliala Pejakovieva patrola.
Prozvani se, razumljivo, kao ljetnja magla izgubio iz Perovievog
vidokruga i izbjegao daleko, u Minsk... Slino poimanje politike imala je,
gle uda, veina prvog poslanikog kluba crnogorskih liberala. Sjea li se
ko politikih nastupa nekadanjih opozicionara: Vukotia, Ivanevia,
Ljumovia, Vlahovia, onovia, Nikaljevia?

- 74 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Budilnik uspavane Crne Gore

Politika ne mora da bude potena, istorija mora rekao bi na sve to Sartr,


dajui time za pravo i glavnom junaku ove prie i njegovim bivim stranakim
drugovima, koji sada, umjesto za Liberale, odrauju za sebe, neke unosnije
poslove. I za Pejakovia osniva dekadentnog egzistencijalizma ima, dakako,
razumijevanja! Mnogi su, nema sumnje, u politiku uli zbog politike, i na tome
im bar sadanje crnogorske generacije nee zamjeriti. Ugledni cetinjski pravnik
i talentovani pjesnik u politiku je, meutim, uao zbog istorije. Koliki je njegov
doprinos uiteljici ivota, teko je sada precizno rei, ali morao se neko nai da
stane pred talase velikosrpskog nacionalizma i uspanieno zavapi za spas Crne
Gore. Bio je to posljednji trenutak da samoupravljanjem uspavanu javnost neko
podsjeti na zaboravljenu crnogorsku istoriju, dravnost, tradiciju, kulturu, obiaje,
literaturnu, melos, heraldiku. Tog momenta je Cetinje izgubilo mladog pjesnika,
dobrog pravnika, kreativnog pokretaa modernih glasila i asopisa (Mi i Ars)
a Crna Gora dobila Slavka Perovia. Izgubila je, kratko reeno, poetika a dobila
retorika.
Perovievi liberali su istorijski interesantni zato to su se pojavili u
nevjerovatno tekom vremenu, kada se na crnogorskoj politikoj sceni pojavila
arogantna (posljednja, nadamo se) generacija crnogorskih komunista, sa
Slobodanom Miloeviem na elu (koja u restlovima i dalje ilavo opstaje), i to
su hrabro zatraili dostojanstveniju sadanjost za istorijsku balkansku kraljevinu i
ravnopravnu socijalistiku jugoslovensku republiku. Za vrijeme raspadanja bive
Jugoslavije, crnogorski liberali su preuzeli na sebe odbranu obraza Crne Gore i
u tome su koliko-toliko uspjeli. Oni su pred narodom irom otvorili nacionalne
itanke i istorije. S narodnjacima Novaka Kilibarde napravili su Narodnu slogu
i tako vladajuoj partiji oduzeli mogunost za manipulaciju graanskim sukobima
zbog tradicionalnih ideolokih podjela i zabluda. Time su podstakli i ubrzali proces
raspadanja (stamene) Demokratske partije socijalista, koji jo, uzgred reeno, nije
zavren. Prvi su bojkotovali savezne izbore, to sada tvorci nove Jugoslavije u Crnoj
Gori koriste kao jedini nain da bi se suprotstavili ustavno-pravnom neredu koji
im namee beogradski reim. Slavko Perovi politiku nije prihvatio kao vlastitu
sudbinu i jedinu karijeru; on je politiku slobodu prihvatio krleijanski - kao put
do kulturne pobjede. Zato je, kao reprezentativni predstavnik crnogorske nacije,
proteklih desetak godina u mnogo emu bio i ostao prvi. (I gdje treba i gdje ne
treba! rekli bi njegovi Cetinjani). Prvi je, recimo, i zasad najpoznatiji, crnogorski
separatista. (Neki koji su mu prilijepili ovu etiketu htjeli bi sada da je za sebe
preuzmu). Prvi je poeo da javno govori o ustavnoj, demokratskoj, samostalnoj i
nezavisnoj Crnoj Gori; o njenoj neophodnoj integraciji u civilizacijske evropske
i mediteranske krugove. (Oni kojima je to govorio gledali su tada ka Beogradu,
bez alternative). Prvi je ovu jugoslovensku zajednicu nazvao takozvanom. (Sada
je tako nazivaju mnogi, ne samo nju ve i njenu vladu, predsjednika, skuptinu,
ustav, izbore...).

- 75 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Ova Jugoslavija je prevara i za Srbiju i za Crnu Goru. Ona uva komunizam,
on je u njenim njedrima. Bez nezavisne Crne Gore, Srbija nema anse Perovi
vizionarski odgovara svojim politikim oponentima. Ne eli on bilo kakvu Crnu
Goru, kao to ne eli ni ovakvu Jugoslaviju. Izmeu demokratske Jugoslavije i
autoritarne Crne Gore biram Jugoslaviju uporno ponavlja. udno je, meutim,
to nekadanji provjereni komunistiki kadar, bez zadrke napada komunizam,
nazivajui ga planetarnom sidom i najmonstruoznijim sistemom koji je ikada
nastao. Perovi je, pored ostalog, prvi liberal koji je dokazao da sa Srbima u
Crnoj Gori treba razgovarati. - Sa Kilibardom sam postizao veoma brze i ekasne
dogovore, i to to sam ja Crnogorac a Kilibarda Srbin, nije na osnovni problem
poruio je lider Liberala, gradei Narodnu slogu, neto to se koliko godinu
dana ranije nije moglo ni zamisliti.

Krleino poimanje politike

Slavko Perovi je jedini ivi crnogorski ustaa, zato to je digao glas


protiv komadanja Jugoslavije i osudio ratne pohode njene vojske na Dubrovnik i
Konavle. Dok su devedesetih godina Hrvatska i BiH bile u ratu sa Crnom Gorom
i Srbijom, on je putovao u Dubrovnik, Zagreb i Sarajevo da bi spasio to se spasiti
moe od crnogorske asti i morala. Kao okorelog separatistu, u toj odbrani
Crne Gore nije ga zaobila ni kontraobavjetajna sluba, razraunavajui se sa
tvorcima nove, nezavisne Hrvatske. Malo ko bi uspio da izdri takve perdne i
svirepe napade.
Preivjeli smo konstatovao je, na kraju svega, dravni neprijatelj
Crne Gore broj jedan. Preivjeli smo, gospodine Peroviu, ali zato je svaki
peti graanin Crne Gore, kako tvrdite, a treba Vam vjerovati, nepismen? Zato,
gospodine Peroviu, svi dosadanji izbori u Crnoj Gori , bez obzira na to ko
ih je organizovao, lie na utakmicu izmeu Zvezde i Partizana, na kojoj
su navijai spremni da protivnikom taboru drob prospu? Zato, gospodine
Peroviu, dvojica glavnih u toj areni sve rade da onesposobe treeg i zato je
taj trei, po pravilu Liberalni savez? Zato je za balkanske politiare prevarena
javnost najbolja javnost? Kako to, ovjee, da je u Crnoj Gori narod gori od
vlasti? Moe li tako lo narod izabrati bolju vlast od sebe? Ponekad je zaista
gospodski ne uestvovati u tom vodvilju s unaprijed poznatim ishodom, ali dobro
bi bilo da i dalje istrajavate na Krleinom poimanju politike. Oni koji su uspjeli
da politiku slobodu pretvore u kulturnu pobjedu uli su u istoriju. Potrudite
se da vlastitu slabost (makar se ona mjerila i procentom 6,3) pretvorite u vlastitu
prednost i pobjedu.
Mnoge Perovieve vizije su se obistinile. Za neke ima jo vremena. Hoe
li, zaista, jednog dana, kako predvia, doi do dogovora izmeu Miloevia i
ukanovia? Saekajmo, da vidimo.

Boidar I. MILII, septembar 2000. godine

- 76 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
SRBIJANSKA RAZGLEDNICA

ODBRANA I POSLJEDNJI DANI


Prema za sada jo nezvaninoj izjavi, koju je jutros dao novinarima predsjed-
nik Saveznog ustavnog suda Milutin Srdi, ova institucija ponitila je prvi krug
saveznih izbora odranih 24. septembra. Na pitanje novinara ta to, praktino,
znai, Srdi je odgovorio da u nedjelju 8. oktobra nee biti drugog kruga izbora
jer je Savezni ustavni sud utvrdio nepravilnosti u prvom krugu, to, izgleda, znai
da e izbori biti ponovljeni u zakonskom roku do kraja juna 2001. godine, kada
istie prvi mandat Slobodana Miloevia, koji mu je kao saveznom predsjedniku
izglasao Savezni parlament. Za sada nema jo zvanine potvrde, budui da e se
Savezni ustavni sud oglasiti zvaninim saoptenjem, a moe se pretpostaviti da e
konano saoptenje zavisiti od uinka mitinga u Beogradu, koji je zapoeo dosta
dramatino.

POSTIZBORNA SRBIJA

U zemlji Srbiji bije se posljednja bitka za tron, faktiki, nepostojee Jugoslavije.


Igra se igra bez granica, akteri se nadmudruju, a ta arobna rije Jugoslavija, koju
sada tek poneko pomene, ipak je potpuno nevana, jer se na prostorima ue i ire
Srbije bije bitka za Srbiju, pa bi, u najmanju ruku, bilo potenije da je srbijanski
predsjedniki tron glavni zgoditak u igri. Ali, mnogo pretendenata, malo prestola,
a, bogami, suzila se i velika Srbija, pa se umjesto bitke za granice vodi bitka za golo
preivljavanje. Jer, da nije praznih novanika, praznih friidera i uasno praznih
ivota, s ogromnom koliinom besmisla, moda bi se nad nebom zemlje Srbije
jo vijale iluzije o dravi bez granica. Danas ni Jugoslavija, ovako skraena, nema
poklonika. Dok se unutranjost Srbije i Vojvodina zagrijevaju do usijanja, Beograd
se as hladi, as usijava, to pomalo dovodi do oputanja i situacija koje podsjeaju
na pankerske igre. Kao to je ona sa studentima koji su napravili svoju dravu na
trgu omeenom kontejnerima za smee. Ima tu, zaista, premnogo simbolike, ali
sve vie lii na avangardne pozorine igre nego na ozbiljnu odbranu onoga to je
ugroeno. A ugroeno je sve - od gole egzistencije do ljudskih ivota. Tako se, po
ko zna koji put, daje ansa najboljem trgovcu vremenom naeg doba da smisli jo
jednu odbranu, makar ona bila kratkog vijeka. Svako prolongiranje smjene vlasti
je gubljenje ogromne energije i dovoenje stvari do veoma neizvjesnog ishoda,
zata se vjerovatno vie nee moi optuivati samo Miloevi ve i oni koji su
mu dali puno anse da se konsoliduje. Obratie se naciji s porukom da pazi ta
radi, jer, u protivnom, on ne odgovara za posljedice, a savjest mu je, ree a ne
trepnu Mira. Taj njegov govor zvuao je kao potez oajnika koji moli za milost,
atakujui na najnie strasti biraa, pokuavajui da ih pridobije za zamiljeni

- 77 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
drugi krug, blatei opoziciju, a time i njene birae, i prijetei jednom opozicionom
lideru. Kako god da je izgledao i zvuao, Miloevi se ne povlai. On je upozorio
graane da neto sprema. Ovaj politiar za koga ovih dana analitiari kau da
opstaje zahvaljujui unutranjoj praznini, ipak jo ima neto aduta u rukavu da
iznenadi javnost, makar da je to ovog puta i labudova pjesma.

KUPOVANJE VREMENA

Ve nakon televizijskog susreta s nacijom podsjetio je kako bije njegova


policija, dodue jo ne tako kako smo navikli, ali su isprobali svoju mo na ba-
rikadama izvan gradova i ispred basena Kolubare, gdje je poela jedna od prvih
obustava rada. Po oprobanom receptu, ulijee se vozilima meu gomile ljudi, tek
da se vidi reakcija. No, ne moe se rei da predsjednik nije opomenuo graane i
izrazio elju da se u njegova upozorenja ne uvjere kasno. Jo im je pomenuo da
moda nee biti u mogunosti da odgovaraju za sopstvene ivote. Tim se kon-
statacijama ovdje nije u prvi mah davalo mnogo znaaja. Vie od toga javnost se
zabrinula zbog blaenja opozicije i prijetnje neimenovanom lideru, u kojima je
lako prepoznati Zorana inia. Jasno je da Miloevi planira mnogo toga i da
zna da e mu to uspjeti, uradio bi to odmah. Tu se otvara, prije svega, pitanje ima
li jo aktuelni jugoslovenski predsjednik vremena da ponovo konsoliduje svoje
redove, pa i na kratko. Ali, njegove namjere i njegovi potezi ne mogu a da ne iza-
zovu zabrinutost graana Srbije. Srbija je, bez sumnje, ula u opasnu zonu. Njen
front je razvuen, pa stoga Miloevi ne moe tako lako da napadne kao nekada,
kada je samo Beograd bio uzavrio grad. Danas je obratno, i to ga zbunjuje, i zato
mu je potreban drugi krug, da u meuvremenu on zbuni protivnike i pokua da se
izvue. Svi koji bi htjeli da mu pomognu znaju da suvie rizikuju, a da ih isti rizik
eka ukoliko se udalje. Mnogo je onih koji bi rado pretrali na drugu stranu, ali
strah spreava te junake. Opti mete je svuda, za sada je spolja nevidljivo ta se
deava u institucijama drave a, prije svega, u vojsci, koja moe, ukoliko zaista
ne ustane kuka i motika, da presudi tako to e dati krila pobjedniku. Ukoliko
opozicija prije nedjelje ne smisli (ili je ve smislila) ta e ako ne izae na drugi
krug), onda je opasnost od sukoba, sa veim posljedicama, vrlo izvjesna. Ako se
u Beograd sjati pobunjeni narod iz cijele Srbije, kako se najavljuje, ta se planira
u tom trenutku? Da li se neko jo nada da e Miloevi ustuknuti pred gomilom,
ili e otii u azil ili u sklonite, za koje kau da se nalazi negdje u podnoju
planine Stari Vlah. Tome se nadaju optimisti koji ne poznaju tog ovjeka, a jedan
od analitiara njegove linosti, novinar Slavoljub uki smatra da e se Miloevi
povui samo ukoliko bude ugroena njegova porodica. A i ukoliko ga Rusi puste
niz vodu, to za sada nije sluaj.
Slobodan Miloevi, ije poteze ovih dana analiziraju mnogi, ne haje ni za
ije miljenje. Njega napadaju zbog Srbije, kojoj ele zlo, a ne zbog njegovih
postupaka rei e on ovih dana u odbranu svoje savjesti. Imaju li opozicija

- 78 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
i graani koji su joj dali povjerenje nekakav adut u rukavu da odbrani svoje
dobijene izbore? Potezi koje je odbranila prije izbora, pogotovo odluka da za
predsjednikog kandidata predloi Vojislava Kotunicu, pokazali su se veoma
promiljenim, a istovremeno se jasno vidjelo da je bez prevelike predizborne
medijske pompe narodu bilo dovoljno jasno da nema vie ta da eka ukoliko eli
da uini neto od sopstvenog ivota i za spas Srbije. Stoga je neoekivani odziv
biraa iznenadio Miloevia, a mnogi tvrde da je bio zateen jer su ga saradnici
uvali od grube istine. Hoe li mu slavljeniki raspoloeni pobjednici dozvoliti da
dobije drugu, brzo emo vidjeti. Jer, dovoljno je, kako slikovito ree jedan njegov
bivi saradnik, da na izbore izau Sloba i Mira, pa da Miloevi proglasi svoju
izbornu pobjedu. No, ironiju na stranu, ima anse da ovaj gubitnik, padajui za
sobom, povue mnoge.
Kako god da se rasplete srbijanska raomonijada, Srbija nee moi vie istim
putem. Pale su i posljednje iluzije, razotkrivene mnoge gnusne lai, i ukoliko novi
ljudi na elu Srbije to prihvate, onda e jednostavnije biti i njihovim susjedima.
Dogovor s Crnom Gorom morao bi biti ozbiljna i iskrena stvar da bi i jedna i
druga drava mogle da krenu u osvajanje demokratije, bez ega je nezamisliv
njihov zajedniki i odvojeni ivot. Ovo sve pod pretpostavkom da pobijedi volja
veine u Srbiji. Ne bude li tako, ostane li prolost kao budunost, onda nijedna
pria ne vai, jer svako e morati da gradi svoju virtuelnu budunost bez osnova.

Dara PEJOVI, oktobar 2000. godine

- 79 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
TA EKAJU CRNOGORSKI INTELEKTUALCI

MOE LI OJSKI I PREMA SVOM NARODU


Kome vie nije jasno da je za sudbinu Crne Gore sasvim svejedno koja je
srpska garnitura na vlasti rojalistika, komunistika ili
nacionalistika jer ona u njihovim projektima ima status srpske zemlje,
srpskog 27. sreza

Politika kao igra mogueg, kao in interesa, ali i kao sublimat morala i
odgovornosti, u crnogorskom primjeru, po trei-etvrti put u ovom posljednjem
vijeku drugog milenijuma, trai trenutno i neodlono, transparentno i javno, znalaki
i odgovorno intelektualno pojedinano i kolektivno iskazivanje i dokazivanje.
Ovdje, kao i tamo gdje se politiko-vladajue oligarhije, pa ak i labilne i nedouene
demokratije, ukopavaju u tunele mraka, bezakonja, neznanja, nesposobnosti,
nepotenja i zlobe, a sve zarad gole vlasti, a crnogorski sluaj dvadesetog vijeka
je tipian tragian primjer takvog tunelovanja, trai izuzetnu intelektualnu
angaovanost i u narodu i s narodom. Zahtijeva sposobnost i hrabrost da se ue
u te rudarske lavirinte i da tamo, kako ljudi iznad partitokratskih marifetluka i
sitnih linih interesa, politiku dimenzioniraju kao potenu, odgovornu i za ovjeka
veoma vanu javnu djelatnost. Svi su izgledi da je za crnogorske intelektualce,
dolo vrijeme, da je tu i posljednja realna mogunost, da svoj intelektualni
komoditet zaloe da bez rudarske opreme uu u najdublje slojeve tih i takvih
politikih i mranih urvina da na njihovim krajevima nau iskriave svjetlosne
otvore izlaska i spasa dananjoj i jo vie sjutranjoj Crnoj Gori. Sadanji tragian
status i stanje Crne Gore, a prije svega njena mogua jo nedostojnija budunost,
dovoljni su razlozi da se ukljue svi alarmni mehanizmi cnogorskih umnika, da
se produkuje njihova siva masa, jer je oito da su svi limitirajui faktori i uslovi
za crnogorski opstanak, za njen napredak, za njene demokratske i civilizacijske
iskorake dovedeni do apsurda.

VELIKOSRPSKI ARGATNICI

Za razliku od intelektualaca s poetka, iz sredine i s kraja vijeka, kada su


mahom, na alost, i najvei dio bili u prvim redovima argatnika i ratnika
za iskopavanje i ouvanje velikosrpskih, jugoslovenskih i internacionalistikih
rudokopa na tetu Crne Gore i svih njenih graana, protiv njihove slobode
i dravnosti danas, ipak, u Crnoj Gori, na svu sreu, postoji itava armija
kolovanih ljudi, savremenih intelektualaca, koji bi sebe da utemeljuju u mis-
aone, slobodarske, demokratske interesne gabarite Crne Gore, koji bi mogli biti
dovoljna energija za generisanje prioritetnih interesa graana Crne Gore, da joj

- 80 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
vrate suverenost, da joj projektuju budunost, da je samozasluenim vrijednos-
tima uvedu u Evropu. Na alost, i na nesreu, jednom takvom angamanu jo
je previe i prepreka i protivnika. Uz potovanje izuzetaka, iz svih drutvenih,
intelektualnih slojeva, prepreke se mogu locirati u centrima politike, dravne
i materijalne moi, a protivnici prebrojavati meu novoskorojeviima iz vlasti,
meu kooperativicma iz opozicije, meu pripadnicima sraunate nezavisne
elite, koje sve zajedno, zbog njihove silnike pozicije, ne ograniava ni parlamen-
tarni viepartizam, ni pluralistiki sistem javnih komunikacija (informisanja),
ni demokratski ansambl vie od 800 nevladinih i humanitarnih organizacija, ni
dvije akademije nauka, ni Univerzitet, ni mnoge matice, ni ko zna koliko student-
skih i omladinskih organizacija, ni bezbroj enskih asocijacija. Ne pomae, jer na
demokratski privid je jo neprikosnoveno u rukama malobrojnih ali uticajnih
intelektualnih klanova, jer slobodne mogunosti postoje samo za pravovjerne i
povjerljive, jer su u mogunosti samo oni koji su se smjestili u debele trezore
domaih i inostranih darodavaca. Osim izuzetno malog broja, koji ve vie od
ove posljednje decenije ne kloni duhom, koji prihvata i da ga avo nosi, kome
nije ni na kraj pameti da protira na grbai svog naroda, hiljade i hiljade crnogor-
skih umrlih ljudi, estitih graana, i ovdje i iz dijaspore ljudi od nauke, umjet-
nosti, savremene kibernetike i tehnologije, ekonomije i sociologije, medicine i
prosvjete, pravnih i humanistikih zanimanja, novinarstva..., a prije svega ljudi
kojima su susjedi svetinja, cijeli svijet pribjeite, a Crna Gora - nezamjenljivi
dravni, ivotni i emotivni prostor slobode, demokratskih mogunosti i civiliza-
cijskih posebnosti (kultura, vjera, obrazovanje, tradicija), domovina u kojoj im
je iskon i suton vie od jednog milenijuma, ovdje i u ovakvoj Crnoj Gori nemaju
skoro nikakvih ansi da iskau svoja znanja i saznanja, svoje sudove, da sugeriu
rjeenja, da uestvuju u modeliranju i sadanjosti i budunosti Crne Gore. To to
ima nije dovoljno ni za disanje a kamoli za ivljenje.

IGRA VELIKIH BROJEVA

Crnogorske muke, svi su izgledi, nikad nijesu bile sloenije, nijesu nikad
vie zavisile od pameti instalisane u crnogorskom intelektumu. Nova srp-
ska revolucija, bolje rei beskrvna, a moda i ngirana, preobrazba srp-
skog komunistikog u srpski nacionalistiki reim (nova formula za
demokratiju) i njena reeksija na crnogorske interese, na nacionalna, is-
torijska i demokratska prava Crnogoraca, trai urgentno, smisleno, hrabro,
intelektualno i optegraansko angaovanje, zahtijeva bespogovorno otvar-
anje svih dravnih, graanskih i naunih institucija, pretpostavlja ukidanje
monopola na sve javne i strune sisteme i sredstva komunikacija u Crnoj
Gori, ali i sugerie da se u rasuivanju o budunosti Crne Gore obavezno i
do ogoljenja prijateljskih odnosa i demokratskih namjera ukljue i sve pri-
jateljske i iskrene, ocijelne i nevladine nacionalne i internacionalne instituc-

- 81 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ije Evrope, ali i nita manje i Amerike i Rusije, jer ako mala i malobrojna Crna
Gora ue u igru velikih brojeva, a ne demokratskih namjera, ona e nestati
kao i 1918. godine, a Crnogorci e jo jednom biti odvedeni u poloaj asimi-
lovanja i posrbljivanja. To i jeste ono to trai vaskoliku misaonu i ljudsku
masu Crne Gore, trai i nove ljude zrele intelektualce od znanja i mudrosti,
trai graane koji e svoje ojstvo pokloniti svom narodu, jer za takav napor
ima previe preozbiljnih i neodlonih razloga. Kljuni nam je stigao iz Be-
ograda, a pruio nam ga novi srpski vodovi Vojislav Kotunica, predstav-
ljen kao srpski nacionalista i demokrata, koji vrlo demokratski zasjede u
stolicu predsjednika SRJ , iako u Crnoj Gori ne dobi ni dva odsto glasova,
i to po ustavnim promjenama koje Crna Gora nije nikad priznala. No, bez
obzira koliko e Vojislav Kotunica, a sigurno je da hoe, jer je on tipian
izdanak ekspanzionistikog velikosrpskog ealona, izrei novih denicija o
odnosima Srbije i Crne Gore, o Crnoj Gori i Crnogorcima, bie to perdni
i prevareni trikovi zarad svjetskog mnjenja. Floskule o sprskoj demokrati-
ji, o srodstvu sa Crnogorcima, koje ni antropologija ne priznaje, samo su
startne pozicije za jo jednu okupaciju Crne Gore, za njeno brisanje iz ze-
malja u kojima njeni graani mogu da ostvaruju svoja ljudska prava i slobode
da imaju svoju dravu, da imaju svoju crkvu, da ive po mjeri svoje kulture
i istorije, da sami zarauju svoju koru hljeba, da svoje granice otvore svim
dobronamjernim svjetskim putnicima, privrednicima i politiarima, da budu
svoji na svome u evropskoj zajednici naroda.

edomir LJEEVI, oktobar 2000. godine

- 82 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
SLAVKO PEROVI, bivi predsjednik Liberalnog saveza Crne
Gore

ONI SU CRNOGORILI ZBOG MILOEVIA


A NE ZBOG CRNE GORE
ONOGOT: Gospodine Peroviu, da li, po Vaem miljenju, treba ekati
izbore u Srbiji da bi se rijeio dravni status Crne Gore, ili je bolje odmah
organizovati referendum o suverenosti?
S.PEROVI: Mi ve godinama tvrdimo da ukanoviu nikada nije bio cilj
ostvarivanje nezavisne i meunarodno priznate Crne Gore. Do njegovog razlaza
sa Miloeviem nije dolo zbog potrebe denisanja dravnog statusa Crne Gore,
ve zbog potrebe to dueg, po mogunosti i beskonanog opstanka na vlasti. to
dugotrajnija i to totalnija vlast je jedini siguran mehanizam zatite ogromnog
bogatstva do kojeg se dolo nelegalnim putem, upravo korienjem pozicije da
SRJ i Crna Gora u noj nijesu drave nego provizorijumi vladajuih garnitura u
Beogradu i Podgorici.
ONOGOT: Da, ali zar rezultati izbora, pa i onih najnovijih u Podgorici
i Herceg Novom ne pokazuju da su graani dali podrku ukanoviu zbog
njegove namjere da izgradi meunarodno-pravno priznatu Crnu Goru?
- To je vrlo delikatno pitanje. Naime, graani, onaj njihov dio koji preferira
crnogorsku nezavisnost, sutinski je glasao za ukanovievu Platformu o
redenisanju odnosa izmeu Crne Gore i Srbije. To je jasan i precizan dokument
u kojem nema govora o bilo kakvoj nezavisnoj i meunarodno-pravno priznatoj
Crnoj Gori. Ni o takvoj kakva jeste nikada nije raspravljao crnogorski parlament.
Platformom se najbolje izraavaju interesi vladajue oligarhije, koji se mogu i
denisati kao pozicija pune i nekontrolisane vlasti unutar Crne Gore, te puna
kooperativnost prema spoljnopolitikom faktoru, koji eli i hoe meunarodno-
pravno priznatu SRJ, sa tri lanice, dakle i sa Kosovom kao konstituentom. To to
su Crnogorci vie vjerovali raznim ukanovievim agenturama nego vlastitim
oima je sasvim druga stvar.
Crna Gora nije dola u iu meunarodne javnosti zahvaljujui svojim
demokratskim, politikim, ekonomskim i drugim dosezima, prodorima i potezima,
ve pukom injenicom da je u Beogradu stolovao Miloevi, kao i injeniciom
da je jedan njegov saveznik odluio da se od njega distancira. Sve zapadne prie o
demokratskoj Crnoj Gori bile su namjerna farsa. Tim instrumentarijem se Zapad
esto koristi. Druga je stvar kada neko povjeruje u vlastite lai. Stepen zgranutosti
koji crnogorska vlast pokazuje potpunim meunarodnim marginalizovanjem Crne
Gore govori da je vrh DPS-a povjerovao u vlastite plasirane lai, koje govore

- 83 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Crna Gora nije dola u iu meunarodne pen zgranutosti koji crnogorska vlast
javnosti zahvaljujui svojim demokrat- pokazuje potpunim meunarodnim
skim, politikim, ekonomskim i drugim marginalizovanjem Crne Gore govori
dosezima, prodorima i potezima, ve da je vrh DPS-a povjerovao u vlastite
pukom injenicom da je u Beogradu plasirane lai, koje govore o DPS kao
stolovao Miloevi, kao i injeniciom proreformskoj, prodemokratskoj i pro-
da je jedan njegov saveznik odluio da zapadnoj stranci. DPS-ovo poimanje
se od njega distancira. Sve zapadne politike kao vjetine, lai kao i svakod-
prie o demokratskoj Crnoj Gori bile su nevno prakticiranje te vjetine, konano
namjerna farsa. Tim instrumentarijem i njeni rezulati, svjedoe o orijentalnos-
se Zapad esto koristi. Druga je stvar ti, a ne evropeizmu te strukture.
kada neko povjeruje u vlastite lai. Ste-
o DPS kao proreformskoj, prodemokratskoj i prozapadnoj stranci. DPS-ovo
poimanje politike kao vjetine, lai kao i svakodnevno prakticiranje te vjetine,
konano i njeni rezulati, svjedoe o orijentalnosti, a ne evropeizmu te strukture.
ONOGOT: Na koje agenture mislite?
- U prvom redu na djelove takozvane crnogorske intelektualne i politike
elite oliene u krugovima Monitora, Dukljana, Matiara, Penovaca, Helsinkog
komiteta, raznih centara za razne demokratije i, svakako, na vrh Socijaldemokratske
partije. Umjesto da rade na tome da se postojea vlast dovede u poziciju kristalno
iste politike opcije formulisane u najkraem nezavisnost ili predaja vlasti, oni
su se skoncentrisali da pod dirigentskim tapom dukljanskog Pjesnika utihne glas
onih koji su ukazivali na prevaru. To su Liberali i rijetki pojedinci u navedenim
institucijama.
to se graana tie, oni su se, jednostavno, htjeli prevariti. Tako je vlast
ponudila surogat najcrnogorskije, umjesto meunarodno-pravno priznate Crne
Gore. Naime, ona mirne due moe poruiti: glasali ste za Platformu, gledajte, ili,
jo plastinije: oprosti, Crna Goro, ali posao je posao!
ONOGOT: ini li Vam se da je crnogorska vlast ostala zateena pobjedom
Kotunice?
- Ja bih to pojaao ocjenom da su oni okirani. Veoma je interesantno da vlast
koja je izvorno dola posredstvom ulice i dogaanja naroda 1989. godine nije
uoila tok dogaaja. Prvo, Amerikanci su u Budimpeti instalirali tim koji je bio
logistika srpskoj opoziciji. Otilo se tako daleko da su Amerikanci javno saoptili
da nansijski pomau neku politiku opoziciju, pokrete, a posebno stranke.
Dalje, pritisak Olbrajtove da se ukanovi pojavi na tzv. saveznim izborima bio
je ngiran, a ukanovi je pomislio da se od njega odbranio, i sve je doivio
kao veliku diplomatsku pobjedu. Zapravo, on je sklonjen iz sredita zbivanja.
To sklanjanje bilo je aranirano procjenama da Miloevi ostaje. Procjene su
bile la. Jednostavno, naen je drugi igra, kome ostala srpska opozicija, narod

- 84 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
i meunarodna zajednica ne mogu
uputiti ni jedan prigovor, koji inae Pritisak Olbrajtove da se ukanovi
stoje, kada je crnogorski predsjednik u pojavi na tzv. saveznim izborima,
pitanju, ili bilo ko drugi relevantan iz bio je ngiran, a ukanovi je
srpske opozicije. pomislio da se od njega odbranio i
sve doivio kao veliku diplomatsku
pobjedu. Zapravo, on je sklonjen
ONOGOT: elite rei da u DPS- iz sredita zbivanja. To sklanjanje
u nije postojao plan ta ako Miloevi bilo je aranirano procjenama da
padne? Miloevi ostaje. Procjene su bile
- Upravo tako. Miloevi je bio la. Jednostavno, naen je drugi igra
optimalna varijanta za crnogorsku kome ostala srpska opozicija, narod
vlast, neiscrpni inspirativni prostor. ili meunarodna zajednica ne mogu
Malo, malo, eto Sedmog bataljona, uputiti ni jedan prigovor, koji inae
pa onda aerodromi, pa blokada na stoje, kada je crnogorski predsjednik
Prijepolju, pa eto SNP-a ponovo u u pitanju, ili bilo ko drugi relevantan
Herceg-Novom, pa izdajnici, pete iz srpske opozicije.
kolone, pa Crna Gora e razmisliti o
referendumu, pa ili platforma ili referendum, pa atentati, pa ostanite uz trei, pa
Crna Gora nema druge... I tako u tom optepodravanom trucanju spiskae se
tri godine najkvalitetnijeg vremena, u kojem je, pred oima Miloevia i itavog
svijeta, Crna Gora mogla da nedvosmisleno pokae volju da bude demokratska i
da na toj osnovi artikulie svoj zahtjev, posluila je kao plast za brutalno dovrenje
privatizacije na crnogorski nain a to znai otvorenom pljakom od strane
vlastodrakih oligarhija. Umjesto nezavisnou, DPS se bavio nama. Sjetimo
se ukanovia i Vujanovia u Podgorici i Herceg Novom: Nee nas ucjenjivati
Slobodan Miloevi ni Slavko Perovi sa referendumom! Eto, Miloevia
nema, a Liberali su na 7,6% u Podgorici a svega 6,3% u Crnoj Gori. to sad
smeta ukanoviu da raspie referendum, samo sa jednim pitanjem da li ste
za nezavisnu i meunarodno- pravno priznatu Crnu Goru - a pogotovo u situaciji
kada je upravo u Nikiu, ukanovi izjavio da je preko 80% graana za opciju
nezavisne i meunarodno-pravno priznate Crne Gore. Mi ve godinama tvrdimo
da ukanoviu nikada nije bio cilj ostvarivanje nezavisne i meunarodno
priznate Crne Gore. Do njegovog razlaza sa Miloeviem nije dolo zbog potrebe
denisanja dravnog statusa Crne Gore, ve zbog potrebe to dueg, po mogunosti
i beskonanog opstanka na vlasti. to dugotrajnija i to totalnija vlast je jedini
siguran mehanizam zatite ogromnog bogatstva, do kojeg se dolo nelegalnim
putem, upravo koristei poziciju da SRJ i Crna Gora u noj nijesu drave nego
provizorijumi vladajuih garnitura u Beogradu i Podgorici.
ONOGOT: Kakvi su spoljnopolitiki uslovi za podrku nezavisnosti Crne
Gore? Kakav bi, po Vaem miljenju, meunarodna zajednica zauzela stav
kada bi joj konano zvanina Crna Gora uputila jasan zahtjev za priznavanje
suvereniteta?

- 85 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
- Prvo, meunarodna zajednica e uraditi sve to je u njenoj moi da do
tog zahtjeva ne doe. Za svoj stav odbijanja ona ima temeljito opravdanje u
spoljnopolitikoj platformi aktuelne vlasti, koja se temeljila na injenici postojanja
Miloevia i njegovih nasrtaja na Crnu Goru, to je bilo spoljno-politiko
opravdanje za faktiki izlazak Crne Gore ispod zone uticaja Miloevieve vlasti,
i to svim raspoloivim sredstvima.
Dakle, zahtjev za emancipacijom Crne Gore nije bio fundiran sa polazita
odbrane sutinskih, stratekih crnogorskih interesa, denisanih kao nezavisna
drava, bez obzira na postojanje i oblik vlasti u Srbiji. Da skratim poruka
ukanovia i drugova bila je: mi se moramo braniti od Miloevia posredstvom
jaanja crnogorske drave, inae bi mi bili presreni u federaciji, a nikako zbog
neeg prirodnog, zbog koje su drave i nastajale - nama treba drava da kao
civilizovan narod uredimo vlastite meusobne odnose i odnose sa meunarodnom
zajednicom, bez obzira kakva je vlast u Beogradu. Ovako proizilazi da su oni
crnogorili zbog Miloevia, a ne zbog Crne Gore. Sa gledita meunarodne
zajednice, za tim vie nema potrebe, jer Miloevia, kao glavne prepreke
obnavljanju, kako bi pravniki mudro i nadasve terminoloki ispravno (alim se)
to denisao Mijat ukovi bratskih odnosa izmeu Crne Gore i Srbije.
ONOGOT: Kakva je pozicija vrha crnogorske vlasti (koja je gradila imid
demokratske zahvaljujui postojanju Miloevia) u meunarodnoj zajednici
sada, nakon pobjede Kotunice na izborima, i postoji li vjerovatnoa da se teite
interesovanja svijeta prenese na Srbiju?
- Sa gledita meunarodne zajednice, potpuno je prirodno da se teite
prenese na Beograd kao epicentar svih zemljotresa koje su pogaale balkanski
prostor. Crna Gora nije dola u iu meunarodne javnosti zahvaljujui svojim
demokratskim, politikim, ekonomskim i drugim dosezima, prodorima i potezima,
ve pukom injenicom da je u Beogradu stolovao Miloevi, kao i injenicom da
je jedan njegov saveznik odluio da se od njega distancira. Sve zapadne prie o
demokratskoj Crnoj Gori bile su namjerna farsa. Tim instrumentarijem se Zapad
esto koristi. Druga je stvar kada neko povjeruje u vlastite lai. Stepen zgranutosti
koji crnogorska vlast pokazuje potpunim meunarodnim marginalizovanjem Crne
Gore govori da je vrh DPS-a povjerovao u vlastite plasirane lai, koje govore o DPS
kao proreformskoj, prodemokratskoj i prozapadnoj stranci. DPS-ovo poimanje
politike kao vjetine lai, kao i svakodnevno prakticiranje te vjetine, konano
i njeni rezultati, svjedoe o orijentalnosti, a ne evropeizmu te strukture. To je
model kojim konano Crna Gora trajno postaje puki region Srbije. Sve to ne bude
kristalno ista pozicija nezavisne i meunarodno-pravno priznate drave znai
svoenje Crne Gore na puki srpski region, bez obzira na sve junake damadane,
crnogorske kape, budvanske festivale, Dukljane, Matice, Monitore i svakako,
na trei sa uvenom porukom, koja je spomenik ovog vremena: Crna Gora,
nema druge. I sve e to da bude predstavljeno kao mudra i realna politika i kao
najvei mogui doseg Crne Gore u ovom trenutku. Maala.

- 86 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ONOGOT: Prokomentariite
trenutne odnose u vladajuoj koaliciji Miloevia nema, a liberali su na
prijetnje Narodne stranke da e istupiti 7,6% u Podgorici a svega 6,3% u
iz nje, s jedne, i pokuaju SDP-a da Crnoj Gori. to sad smeta ukanoviu
obrazuje procrnogorski blok, s druge da raspie referendum, samo sa jed-
strane. nim pitanjem: Da li ste za nezavisnu
i meunarodno-pravno priznatu Crnu
- Sve je to sviranje da ne kaem Goru - a pogotovo u situaciji kada je
emu. Ali, mi ekamo izlazak Rakevia upravo u Nikiu ukanovi izjavio
iz Vlade, pa ak i po cijenu da iz nje ne da je preko 80% graana za opciju
izau vrhunski SDP-ovi kadrovi tipa nezavisne i meunarodno-pravno
Rastodera, Bralia, Kalomperovia. Ali, priznate Crne Gore.
nai mudri analitiari rekli bi teta je da
se SDP raspadne, pa neka svi ostanu tamo
gdje i zasluuju - unutra. A o ou i drugovima ne treba troiti rijei bilo kuda
za fotelju ja sam svuda! isto sumnjam da ukanovi ne moe obuzdati oa,
a moe da dobije izbore kad hoe.
ONOGOT: Da se, igrom sudbine, iznenada naete na mjestu predsjednika
ove, nedenisane drave, koja godinama aktivno eka i vodi politiku iznuenih
poteza, ta biste preduzeli?
- Plaim se da je stvar denitivno izgubljena. Mi poruujemo ukanoviu da
ako je spreman da visoko podigne crnogorski krsta i na njemu ispie samo jednu
reenicu meunarodno- pravno priznata i nezavisna Crna Gora, Liberali su tu
da zaborave na svog upornog progonitelja i da daju svoj puni doprinos, kao i kad
smo ga ustoliili za predsjednika Crne Gore. Ukoliko ta reenica bude zakiena
sa zainima tipa dako, ako, sjutra, nakosjutra, preksjutra nee mu pomoi ni
crnogorska intelektualna elita, ni SDP, Monitor, ni svi zavisni i nezavisni na
svijetu, da se sve to ne sagleda kao ista prevara, koju je, da budemo potpuno
mirni, ovaj narod i zasluio. Tvrdim da su Liberali na izborima 1998. imali ne
6,3% nego samo 8,3%, stvari bi bile sutinski drugaije...

Nataa RADULOVI, oktobar 2000. godine

- 87 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
POSTMILOEVIEVSKA SRBIJA

DAN POSLIJE
Miloevi je pao bre i lake nego to je to bilo ko oekivao. Ta injenica,
dan poslije, pomalo je djelovala i kao kritika, jer, ona je znaila da je Slobodan
Miloevi,u stvari, bio jak jo samo u naem strahu. To, dodue, nije znao on,
a nijesmo znali ni mi. Zato je ruenje posljednjeg diktatorskog reima u Ev-
ropi potpuno izmaklo svim oekivanjima. Srpska oktobarska revolucija nije bila
krvava. Njen simbol nijesu bili bajoneti i barikade nego zveka kao ironijska
anticipacija rijei velikog diktatora, dan poslije, da se povlai iz politike kako
bi se posvetio svom malom unuku. Sluaj je htio da Slobodan Miloevi padne
ba 5. oktobra, na dan kada je 1989. godine u Vojvodini izvedena takozvana
jogurt revolucija, koja je oznaila poetak imperijalne moi velikog srpskog
voda. Buldoer u vrata Radio- Televizije Srbije simboliki je oznaio epilog
njegove politike, ali je i pokazao kako se krug zatvorio: Slobodan Miloevi je
pao upravo tamo gde je podizan do nebeskih visina. Dan poslije, svi su bili za-
dovoljni to se Srbiji nije dogodila revolucija i graanski rat, kojim je vlast pri-
jetila posljednjih mjeseci, jer svi veliki istorijski prekidi na ovom prostoru, na
alost, zavravali su se tragino. Bune, ratovi, revolucije, ubistva, svrgavanja, to
su naini kako se u Srbiji dolazilo do promjene vlasti. Rije revolucija oduvijek
je ovdje nosila sa sobom, s jedne strane, slobodarski mit, a sa druge, psihozu
proganjanja i klicu osvete. Otuda je rije revolucija djelovala kao psihodelina
fantazija, od koje se svakom normalnom oveku ledila krv u ilama, i to ne samo
zbog uasa koji bi ona donijela nego i zbog istorijskog iskustva, koje pokazuje
da velike evropske revolucije nikada nijesu svrgle ni jednog tiranina, ve su ih,
naprotiv, uspostavljale. Tako je doao na vlast Napoleon, ali i Hitler, Musolini
ili Staljin. Prie o herojima, podvizima i ratnoj slavi, sreom, ovog puta nee
biti velika tema. Proboj u Skuptinu, razvaljivanje TV Bastilje, razoruavanje
policajaca dogaaji su koje je ve potroila dnevna tampa. Ali, ako sama rev-
olucija nee biti tema, hoe ono staro revolucionarno geslo: Nema slobode za
neprijatelja slobode.

REVANIZAM I ODGOVORNOST

I dok jedni u gospodskoj distanci od svega to ima revolucionarni predznak


govore o pomirenju i toleranciji, drugi, po ijoj su koi godinama pucali pen-
dreci, koji su proganjani, istjerivani, sumnjieni, otputani s posla, vrijeani,
poniavani, koji su ivjeli na ivici gladi, ija su djeca rasuta po svijetu, iji su
domovi rastureni, koji jo uvijek spavaju u troje u krevetu, sa roacima izbjeglih

- 88 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
zbog uspjene nacionalne politike, koji su primorani da vercuju po buvljacima
i da se kriju od konduktera jer nijesu imali pare za autobusku kartu, kojima su
ukrali staru tednju, koje niko nije pitao da im se oduzmu dnevnice za preporod
Srbije, koju su u njihovo ime unitavali, koji cipele i jakne kupuju svake pete
godine u second hand radnjama, koji nose krpljene arape, i koji su, od sport-
skih aktivnosti, najbolji u preskakanju obroka e, oni e teko rezumjeti kako
se revanizam i tolerancija razdvajaju od odgovornosti. I kako su sad odjed-
nom, na primjer, i Goran Mati i Ivan Markovi za potovanje principa toler-
ancije i protiv revanizma. U Srbiji je trenutno veliki haos. Nema vlade, nema
skuptine, a predsjednik Srbije se ni ranije nije mnogo primjeivao. Mnogi bi u
ovom interregnumu da poiste tragove i properu dokumentaciju. Veliki direk-
tori iz stare vlasti, dok se jo moe, pokuavaju da unite tragove o velikim ma-
hinacijama, a mali direktori ure da ukriju kako su odbijali kredite za stanove
mnogobrojnih lanova porodica po est dinara za marku, pa kako su im i to
rme otplaivale, kako su iz objedinjene nabavke stizali u njihove stanove i
vikendice friideri, persijski tepisi i kompjuteri, kako su lanovima porodica
namjetali uvozno-izvozne poslove, kako su svojim poslunicima, uz diskre-
ciono pravo, isplaivali enormne line dohotke, dok su ostali radili za stotinak
maraka, kako su debelo naplatili svoj patriotizam i poslunost staroj vlasti. Ali,
sve to ne bi bilo dovoljno da pokae svu duhovnu bijedu koja je pritiskala Srbiju
svih ovih godina, da se odmah, ba dan poslije, ti isti nijesu poeli pojavljivati
kao borci za nova narodna prava.
Prva jutarnja kafa u Srbiji bez Miloevia, o kojoj sam sanjala vie od de-
cenije, nije mi ba prijala kako sam oekivala. Ili je to uvijek problem prevelikih
oekivanja. Tek, dan poslije, poeo je itanjem dnevnih novina. Osloboen
novine koje su do jue hvalile i slavile Miloevia i stvarale pretekst za nevieni
progon i likvidacije ljudi, pojavile su se u novom izdanju, da slave i hvale
demokratiju i novu Srbiju, pod kojom su tamparske maine zarotirale njihove
prve osloboene tirae.

RETUIRANJE BIOGRAFIJA

Pranje i retuiranje biograja, brzo presvlaenje odijela, prebacivanje na


drugu stranu, to je najivlja aktivnost danas u Srbiji, u kojoj se uvijek brzo
zaboravljalo i u kojoj su dogaaji sustizali jedan drugi bez onog vanog predaha
za pogled u ogledalo. Kameleoni, to je zajedniko ime za sve one koji bi
danas, s pozivom na civilizovano ponaanje i nerevanizam, da sakriju svoju
odgovornost.
Dan poslije, predstavnici bive vlasti pregovaraju sa ovima koje su do jue
zvali NATO plaenicima. Gorica Gajevi, polit-komesar, od koje su gabaritni
SPS-ovci i koja je kao adaja sipala vatru na predstavnike opozicije, evo je kao

- 89 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
mala maca, slika se ba sa tim omraenim stranim agentima. I ne samo ona. ujem
da je autor najprljavijih, izmiljenim inicijalima potpisanih tekstova u Politici
doekao novu vlast rairenih ruku. To je paradoks vremena u kojem ivimo.
Otuda, najozbiljnije pitanje za dan poslije jeste upravo: kako izai iz mentalnog
haosa i duhovnog brloga koji je ostavila vladavina Slobodana Miloevia? Kako
se izlijeiti od podanikog mentaliteta, bez ega se, recimo, novoosloboene
novine, u maniru dobrovoljnog bjekstva od slobode ponovo htjeti da slue
novog gospodara. Decenija vladavine Slobodana Miloevia ostavila je moda
najtee posljedice u potpunoj inverziji vrijednosti, u negativnoj selekciji, koja
je izvedena do perfekcije, u nevjerovatnoj zamjeni teza i u optem haosu. I ako
se i u emu danas osjea njihovo prisustvo, sad kad Slobodan Miloevi sjedi u
Uikoj ulici na Dedinju, daleko od oiju javnosti, onda je to upravo po pokuaju
da se iz baze biveg sistema odrava i programira haos, koji e da ljulja Srbiju,
da je ini nesigurnom, zbunjenom, kolebljivom, jo dugo neureenom, kako bi,
opet, po ko zna koji put, doli komunisti da nas spasavaju od nas samih. Dan
poslije, zato, moe se sa sigurnou rei: Da, otiao je Slobodan Miloevi sa
vlasti. Ali, on je jo uvijek tu.

Vesna Malii, oktobar 2000. godine

- 90 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
BLAGO NAMA S NJOM

SUVERENA NESUVERENOST
Zato srpske moti ne jezde i po drugim pravoslavnim dravama; zato treba
Liberale na informativni razgovor; zato toliki intelektualci ne vjeruju u
Predsjednikov projekat, te moe li bilo koja drava, pa makar bila to i Crna
Gora, biti suverena bez suvereniteta nad vojskom, diplomatijom, monetom i
sopstvenom bezbjednou

Opet je poelo sa motima po Crnoj Gori. Poslije cara Lazara, Crnoj Gori u
pohode i pjesnik Dui. A neznaveni svijet nikako da dokui. ta je tu Crna Gora
kriva? Iliti: ta su motivi da ta ast zapane Crnu Goru? Valjda jer je pravoslavna. Ali,
zato onda ne obiu s motima velikih pravoslavaca, ako ne, recimo, Grku makar
susjednu im Bugarsku. Rusija je predaleko!? Kau: velikosrpski nacionalizam dlaku
mijenja ali ud nikako. Svejedno, bio na njegovom elu Slobodan Miloevi, Mihailo
Markovi, Dobrica osi, ili pak, Vojislav Kotunica, Zoran ini i eneral Perii
(s jednima i drugima). U svakom sluaju: zloslutno! Jer, sjea se italac, naalost, ta
je slijedilo poslije puteestvija Lazarevih motiju... I uvijek je tu neizostavni srpski
mitropolit Amlohije. A moti minu Crnu Goru, Amlohije, da srpski zanos Crne Gore
ne bi splasnuo, udari na osvetavanje etnikih grobova. Kako onda, tako i sada.
Ne mora i nee treba se nadati, ponovo zlo na naa vrata. Ali, koga zmija
ujede, i gutera se boji! Koliko valja biti na oprezu. Tu su, dakako, i Narodnjaci, sa
vjeitim zajednitvom, ovog puta, istina, za crnogorske potrebe. Bez galame, i to bi
rekao gospodin Novak, sa manje uznojenih Srba. Sve miriljavo, do munine.

Srpsko samarianstvo

I onda slijedi velja pria o suverenoj Crnoj Gori. Gospodar ukanovi obznani
(preko tuinca!) da valja da i Crna Gora i Srbija imaju svoju stolicu u UN, to e
rei da im se barjaci zaviore na Ist Riveru. A crnogorski suverenisti mrtvi od sree!
Zaboravie onu: dopunie se Platforma time, pa e se stupiti u uniju sa Srbijom. I
na zajedniku uniju prenijeti: vojsku, bezbjednost, diplomatiju i monetu. Alal mu
suverenost! Moja domovina mene voli... Blago mene s njom, mojom domovinom,
rekli bi Buksovci. Kao to je neto drugo od dosadanje SRJ! Koliko razborit ovjek
moe dokuiti, a ini se da tu prevelika pravnika pamet i nije potrebna, imaemo
Jugosrbiju kakvu smo i imali, samo to emo se zoriti - nezavisnou i slobodom.
Uostalom, kao i do sada. I dobro bi bilo da, recimo, gospodin Miko Vukovi, po
mogunosti zaneseno, kao uvijek, objasni znavenima i neznavenima u emu bi se
ogledala crnogorska suverenost ako bi zajedniko bilo upravo ono ime srpski reim
moe i sada, kao i uvijek, drati Crnu Goru u ropstvu. I po emu i tada, kao i sada,
neemo biti 27 izborna jedinica!? Jer, g. ini, ree... Neka crnogorska vlast uini

- 91 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
to i to, a za uzvrat, obeavamo da emo razgovarati o redenisanju odnosa izmeu
Srbije i Crne Gore. Velikodunost, ustupci Crnoj Gori, za njeno dobro, njenu sreu i
njenu ravnopravnost. Inae, ta Srbija ima s nekakvim redenisanjem!? Kakva svijest!
I misli li Depeesovska vlast da se moe graditi neto na inievom sevapu, pa makar
to bila i Kotuniasta zajednika drava Srbije i Crne Gore?! I ima li uopte smisla
truditi se! Ili depees gospoda zaista vjeruju da na elu zajednike vojske moe doi
neko drugaiji od Periia, Pavkovia, Obradovia, Ojdania i inih. I misle li da e
rairenih ruku primiti enerale Crnogorce nesrpskog porekla, ili e se nastaviti sa
sudanijama svim tim uniformisanim Crnogorcima, ako makar kroz zube procijede da
nijesu oduevljeni moguim napadom na Crnu Goru. Izvjesno je, desi li se jo jedna
zajednika drava, ma kako je vjetaci zvali, Crna Gora e, kao itav protekli vijek,
biti suverena u sopstvenoj nemoi i denitivno rtvovana da izgubi i ime i prezime.
Zato i udi pomisao da Crna Gora treba da bude, umjesto areni konj magarac!
Treba se nadati da to nije poruka ukanovievih demokrata, niti oevih narodnjaka,
pa ak ni Bulatovievih socijalista. Jer, ako nita drugo, teko je, ipak, biti magarac (sa
velikim ili malim m svejedno).
Zato se ini da je jedino mogue i da je najjednostavnije povratiti, shodno veinskoj
volji graana Crne Gore, makar tako kau anketari, suverenu dravu Crnu Goru, a onda
dravnim ugovorom sa Srbijom, ili ak nekom drugom dravom, regulisati sve to je
od zajednikog interesa. Raskinuti ga onog trena kad se nekoj od ugovornica neto ne
dopadne. Pri svemu, crnogorskog graanina posebno kopka zato je toliko Srbima iz
Srbije i ovijem naijem Srbima, osim podrazumijevajue bratski ljubavi, toliko stalo
do Crne Gore! Nije valjda u pitanju poznato srpsko samarianstvo!? Ko vjeruje u to
blago njemu s njom novom Velesrbijom...!

Romantiarski nacionalni zanos

Moda su, ipak, ovakva promiljanja rezultati dugogodinje indoktrinacije


LSCG. Vjerujem da je tako, pa, umjesto moje eventualne odgovornosti za svetogre,
predlaem da birane Liberale vlast privede na informativni razgovor i zvanino im
zabrani djelovanje u masama, i pored injenica da su se sami opredijelili za nedjelovanje
do daljnjega. Istina, vlast bi mogla da se pozabavi i s onih 150 intelektualaca, zbog
bogohuljenja, mada im treba uzeti u obzir da su mnogi od njih tim zlim putem
krenuli tek u skorije vrijeme. Ne ekaju razvoj dogaaja, to im je, evo skoro
deceniju, ako emo pravo, bio zatitni znak, ili je bolje da vlast ipak oslune glas
intelektualnog krema Crne Gore, esdepeovaca, a ak i prokazanih Liberala. Ko e mu
ga znati, moda su ljudi do takvog stajalita ipak doli upotrebom mozga i istorijskog
pamenja?! Vjerovatnije je to prije u pitanju nego romantiarski nacionalni zanos,
kako su to vrhovnici DPS voljeli esto da kvalikuju. A gdje je tu narod!? On je, to bi
novi predsjednik SRJ Kotunica rekao, trinaesta rupa na svirali. Bolje da ga vlast pita
i kae: Srean ti referendum, narode! I oprati se, jer bilo bi onda, po onoj: Sam pao,
sam se ubio! I vuci (vlast) siti i koze (narod, oprostite na nespretnosti) na broju

Boko UKI , oktobar 2000.

- 92 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MARGINALIJE

CRNOGORSKO DRAVNO PITANJE JE


MORALNO PITANJE
Crnogorski problem nije ni ekonomski ni politiki. Problem je moralni, i to u
jednom dijelu ljudi koji svoje line interese i ambicije pretpostavljaju optim
i dravnim interesima. Denicija morala je za njih takva da je moralno ono
samo to njima donosi korist

Polemike koje se posljednjih godina sve vie vode oko dravno-pravnog


statusa Crne Gore, sublimirane u krilatici tzv. crnogorskog pitanja, pokazuju da
je prevashodno rije o moralnom pitanju. Argumenti koji se iznose pro i contra
samostalne i suverene Crne Gore su sve manje ekonomski, socioloki, pa i politiki,
a dominantno su moralni. Ako su moralne norme pravila ponaanja (propisi i
obiaji) o doputenom i nedoputenom u odnosima ljudi i njihovim shvaanjima
da li neto predstavlja drutveno dobro ili zlo, onda je izvjesno da je crnogorsko
dravno pitanje moralno pitanje. Prirodno je da svaki razuman ovjek tei da
ima svoju vlastitu dravu i njeno dravljanstvo, kao izraz pripadnosti takvoj
dravi, jer posrijedi je lina veza jednog lica s odreenom dravom. Istorija
drave i prava pokazuje da je navedeni poriv da se ima svoja drava bio prisutan
i kod najprimitivnijih naroda jo u okrilju rodovskog drutvenog ureenja. Od
robovlasnikog drutva takva pojava je sve izraenija do dananjih dana, u
kojima su oblici modernih integracija nastali kao posljedica prethodno formirane
i ustrojene vlastite dravne organizacije i iz nje izvedene dravno-pravne
svijesti. Nije logino, ni prirodno, formiranje jedne drave u sklopu nekog ireg
- federalistikog ili bilo kakvog slinog integracionog oblika, a da se, pri tome,
nije uzelo kao osnovno polazite postojanje jasno denisane i u dravno-pravnom
smislu samostalne i suverene jedinice.

ABLJAKA USTAVNA KARIKATURA

Primijenjeno na nae, crnogorske prilike, Crna Gora se abljakim ustavom


zaplela kao pile u kuine, u formalno-pravnom smislu, ije se posljedice jo i
danas jako osjeaju. Umjesto da je jasno i nedvosmisleno denisala svoje atribute
nezavisnosti i samostalnosti i, sljedstveno tome, ugradila pravne mehanizme koji
bi joj omoguili nesmetan i jednostavan izlazak iz Federacije, neuki tvorci
abljake ustavne karikature bili su obini brucoi za prevejanog i u naunom
smislu krajnje amoralnog Miloevievog skutonou dr Ratka Markovia. Ovaj
profesor ustavnog prava, koji se domogao respektabilne i tradicionalne elitne

- 93 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
katedre Ustavnog prava na beogradskom Pravnom fakultetu, spreman na sve,
mimo nauke, struke i morala, taj pravni Berija iz Miloevievog kabineta vlasti,
bio je glavni arhitekta svih pravnih prljavtina, poev od smjene Pania, osia,
nedavnih tzv. saveznih ustavnih amandmana i sijaseta drugih justeraja (pravnih
smicalica), krajnje neasnih, amoralnih i nedostojnih. Navedene, notorne injenice,
namjerno istiem, sa ciljem da odslikam stvaralaki ambijent kod donoenja
abljakog ustava, na elu sa tzv. profesorom ustavnog prava i njegovim tolokim
brucoima.
I to sve ini i radi u vrijeme kada je ve Republika Srbija ustrojena kao ne-
zavisna i suverena drava! Zar navedena injenica nije bila dovoljan razlog da
se neki od crnogorskih uesnika u toj abljakoj lakrdiji ne pozove na prethodnu
navedenu injenicu i ne upita se npr. - Kako je bilo mogue pristupiti pisanju l.
1. Ustava SRJ (SRJ je suverena savezna drava, zasnovana na ravnopravnosti
graana i ravnopravnosti republika lanica), kada je ve prethodno Republika
Srbija bila ustavno ustrojena kao samostalna i suverena drava?!!! Zar niko od
tadanjih crnogorskih predstavnika nije vidio da je pisanje l. 1. Ustava SRJ pred-
stavljalo obinu farsu, pri navedenom stanju stvari?! To je potpuno ista misaona
situacija kao kada bi npr. voza autobusa krenuo da vozi putnike sa probuenim
gumama. Posljedice o kojima je ovdje rije bile su katastrofalne, jer Crna Gora
se svih ovih posljednjih godina naprosto upa iz saveznih ustavnih menge-
la, rizikujui graanski rat. U pitanju su recidivi jedne svijesti, koju su tvorci
abljakog ustava digli na nivo ustavne kategorije. Stoga, danas sva razumna i
mislea Crna Gora ratuje sa tom vrstom svijesti. Rije je o jednoj vrsti primitivne
svijesti, koja je veoma utjelovljena kod mnogih, veoma ilava i rezistentna. Ona
ne moe biti pobijeena bez organizovanog fronta svih misleih snaga u Crnoj
Gori, od politikih partija, intelektualaca i drugih graana. Bez okupljanja ireg,
organizovanog crnogorskog fronta teko e biti ostvariti crnogorski dravni pro-
gram, bez obzira to se radi o prirodnom pravu, toliko loginom i razumnom. Nije
potrebno dokazivati da su takvo pravo ve iskoristile sve republike bive Jugo-
slavije, pa da se razuman ovjek zapita na primjeru Crne Gore: u emu je prob-
lem? Problem nije ni ekonomski ni politiki. Problem je moralni, i to u jednom
dijelu ljudi koji svoje line interese i ambicije pretpostavljaju optim i dravnim
interesima. Denicija morala je za njih takva da je moralno ono samo to njima
donosi korist.

ZLOUPOTREBA RELIGIJE

Da li je npr. neko uo dao je i predsjednik Sabora Republike Hrvatske (kao


izrazito katolike i religiozne zemlje) napustio sjednicu Sabora, da bi prisus-
tvovao misi koju u katedrali slui biskup Bozani? Meutim, kod nas je to postalo
normalna pojava da predsjednik Skuptine prisustvuje bogosluenju u manas-
tiru drebaonik i da svog zamjenika instruira da otkae sjednicu Skuptine zbog

- 94 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Aranelova dana, iako je mogao kupiti Pravoslavni kalendar da vidi kada je taj
sveti dan. To je najbolji primjer iz kojeg se vidi koliko je On stvarno religiozan,
pa zakazuje sjednicu tog dana i maltretira poslanike da dolaze iz raznih krajeva
Crne Gore u Podgoricu, a sve o dravnom troku. Upravo navedeni primjer opisa-
nog odnosa, s aspekta rada i savjesnosti u voenju Parlamenta (20 sati u 45 dana
- rasprava o jednom predlogu i to privremenom zakonu, pa onda u jednom danu
krajnje povrno na vrat na nos donoenje deset zakona da bi se ispeglala op-
strukcija, koja je ve bila predmet medijske panje), odnos prema dravi i njenim
sredstvima (apstrahujui Mogren, Acor; Herceg Novi i Pariz), preesta odsus-
tvovanja u voenju Parlamenta, prekidi sjednica i nerad, a sve zainjeno neuku-
snim i napadnim rukoljubima i odlascima pod skute crkvenih velikodostojnika
za dobijanje blagoslova i linog promotivnog marketinga u funkciji asimilacije i
ostvarenja velikosrpskog dravnog i hegemonistikog programa, najdirektnije je
zabijanje noa u lea vlastitoj dravi Crnoj Gori i njenim naporima, koje ona
ini na planu osamostaljenja i meunarodnog priznanja. Religija je privatna, lina
stvar svakog pojedinca, i ne treba je involvirati u rad dravnih organa, ili je preko
njenih predstavnika amoralno zloupotrebljavati. Onaj koji zapostavlja dravne
poslove, na opisani - bezobziran nain, bolje da se posveti svetenikom pozivu
(za ta ima dosta predispozicija), a da se povue sa mjesta za koje nema, ama ba,
nikakvih realnih predispozciija. U buduoj, samostalnoj i suverenoj Crnoj Gori
On moe biti preustrojiv, ali nikada vie uvjerljiv. Crnogorsko dravno pitanje
je, ipak, moralno pitanje, par ekselans!

dr Stefan SUI, decembar 2000. godine

- 95 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Beogradski meunarodni lmski festival

FEST ponovo
Meunarodni lmski festival FEST 2001. bie odran u Beogradu od 1.
do 10. februara veinom svog programa, za razliku od prole godine, u dvo-
rani Sava centra, ali i u nekim beogradskim bioskopima, gdje e se lmovi
prikazivati reprizno (Takvud, Roda, Dom omladine), a i neki od programa
Fes-a (Jugoslovenska kinoteka). Prvi put e FEST biti organizovan od or-
ganizacionog tima koji je sastavio Savjet festivala uz pomo gradskog sekre-
tarijata za kulturu i distributera, za razliku od prolih godina kada je obino
bio povjeren nekoj rmi npr. Taku ili Sava centra. Broj lmova je neto vie
od stotinu. Sastavljen je od 9 programa od kojih je centralni Gala, gala;
a tu su jo i A Amerika; koji obuhvata aktuelnu holivudsku produkciju,
Blagodeti prljavo lmovi po rjeima samog organizatora na granici erot-
skog i porna. Duhovne teritorije, preteno austrijska ali i ostale evropske
kinematograje ukljuujui i lmove sa prostora ex YU, Nemirni; FEST
godina prva i Koprodukcije. Festival e otvoriti danski Pla u tami,
Larsa fon Trira pobjednik festivala u Kanu, sa muziarkom Bjork u glavnoj
ulozi. Organzator je uspio i da dobije ostale pobjednike najveih evropskih
Magnoliju Pola Tomasa Andersona pobjednika Beorlinskog festivala i
iranski Krug koji je osvojio Zlatnog lava u Veneciji. Tu su i Srebrni
medvjedi iz Berlna Hotel odo milion dolara Vima Vendersa i Legenda
o Riti Folkera lendoira, pa Pritajeni tigar, skriveni zmaj, Angl Lija koji
se nakon uspjenog izleta po raznim svjetskim kinematograjama vratio na
svoj teren sa borilakim spektaklom za koji je dobio ovogodinji Zlatni
globus, a navjei je kandidat za Oskara za lmove van engleskog gov-
ornog podruja. Izgnanik Roberta Zemekisa sa Tom Henskom u glavnoj
ulozi (Zlatni globus za glavnu muku ulogu-drama), novi ostvarenje brae
Koen O, brate gdje si? (Dord Kluni, (Zlatni globus_ komedija) Don
Torturo), Hamlet sa prologodinjeg sandens festivala, novi lm Kloda
abrola hvala za okoladu reisera koji je skoro svake godine ima lm na
festivalu, Felicijino putovanje Antona Egojana itd. Sa liste A Amerika
tu su X-men raen po Marvelovom stripu, Njeni roditelji (Robert De
Niro), Podmornica (Metju MekKonahi, Harvi Kejted)
Ono to Fest razlikuje od ostalih lmskih revija su lmovi koji se
mogu vidjeti samo na njemu, tj. nee ih biti u bioskopskoj distribuciji i
gosti festivala kojih prolih godina zahvaljujui politikoj situaciji nije bilo
mnogo. Za ovaj 29. festival po redu najavljeni su Folker lendorf njemaki
reiser, dobitnik, Oskara za Limani dobo, Dulijan TEmple reiser

- 96 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
legendarnog rok lma Velika rokenrol prevara koji je na Festu zastupljen
sa lmom Prljavtina i bjes. an Mark Bar francuski glumac, poznat po
ulogama u lmovima Luka Besona i Lars fon Trira, ali i reiser, tako a e
on imati dvostruku funkciju jer je pored Plaa u tami gdje igra jednj od
uloga tu i lm koji je on reirao Pravie mesa u kom igra i glavnu ulogu.
Beograd e posjetiti i iranski reiser Jalar Panahi (Krug), Goran Rebi
srpski reiser na radu u Austriji (Kazna), hrvatski reiser Dejen Aomovi
koji je tu sa lom Je li jasno prijatelju? Naalost esto pominjani Harvi
Kajtel i Dejms Vuds nijesu uspjeli da usklade svoj ionako prebukirani
raspored, dok se kao iznenaenje pominje Ketrin Denev a koju jo zvanino
nita nije saopteno. Ovo je prvi FEST u postoktobarskoj Srbiji pa se i
sama marketinka kampanja poigrava sa tom injenicom sloganom ivot
ponovo, FEST ponovos tim da kreatori kampanje to negiraju i svaku slinost
nazivaju sluajnom. I to je kampanja.

Vuk Perovi februar 2001.godine

- 97 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
FUNKCIONISANJE DEMOKRATSKOG SISTEMA

ISKUENJA DEMOKRATIJE

Demokratija nije savren oblik politike vladavine, ali bez nje nema
drutvenog blagostanja

Demokratija je sloen fenomen koji se razliito shvata i tumai. Postoje


mnogi oblici i shvatanja demokratije, ali se svi, uslovno, mogu svrstati u dvi-
je grupe: populistiku i liberalnu. Svi populistiki koncepti demokratiju svode
na obavezujuu OPTU VOLJU naroda, lienu istinske interesne individu-
alne i grupne verikacije i artikulacije. U sutini, to je koncept tzv. supstan-
tivne (sadrinske) demokratije, po kojem se ona ne iscrpljuje u formalizmu
demokratske procedure, ve istinski izraava najvee i trajne interese naroda
ili odreenog njegovog dijela (sloja, klase, itd.). Supstantivni oblik demokratije
uzima za jedini izvor politikog legitimiteta naelo NARODNOG SUVERENI-
TETA, podreujui mu sve oblike individualne slobodne misli i akcije, to isho-
di totalitarnom inverzijom demokratije. Ovaj koncept demokratije preferiraju
sve totalitarne, kolektivistike ideologije (komunizam, nacionalizam, faizam,
nacizam, vjerski fundamentalizam...). Tako npr. marksizam zagovara tzv. diktat-
uru proleterijata, kao klasno-ekonomsku SADRINU politiki NEFORMALI-
ZOVANE demokratije. Nacionalizam interesnom individualizmu i demokrat-
skoj proceduri nadreuje opti - nacionalni interes, obavezujui za sve subjekte
drutvene strukture.
Tek liberalizam, kao individualistika politika losoja, razotkriva pro-
totalitarnu ideoloku sutinu tzv. supstancijalistikog (sadrinskog) poimanja
demokratije i shvata je prevashodno kao proceduralni in koji se temelji na
obaveznoj provjeri legitimiteta svih politikih subjekata i projekata, dovodei
u sumnju apriornu i imperativnu oportunost opte (kolektivne) volje, ciljeva i
interesa. Liberalizam polazi od naela GRAANSKOG SUVERENITETA i
shvata demokratiju prevashodno kao proceduralni in koji se formalizuje kroz
naela kompetitivnog pluralizma (konkurencija linosti, partija, ideja i progra-
ma), a materijalizuje kroz obim graanskih i politikih sloboda i prava. Iako
liberalnoj koncepciji manjka socijalna komponenta demokratije (tzv. socijalna
demokratija), i iako se liberalna demokratija esto degenerie u birokratizmu
partitokratskog pluralizma, ipak, ona je znatno demokratinija od populistikih
projekata, jer je karakterie vei obim politikih alternativa i disperzivna, hori-
zontalna, promjenljivija i pluralnija raspodjela politike moi izmeu politikih
subjekata.

- 98 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
PREPREKE DEMOKRATIJI

Demokratija nije samo proceduralno-formalistiki in ve je proces koji


obuhvata irok dijapazon drutveno-politikih odnosa. Demokratija se ne moe
uspostaviti samo normativno-institucionalnim sredstvima, ve su za nju potrebne
i odreene psihokulturne pretpostavke, jer ona nije samo procedura i drutveni
odnos ve i stanje svijesti. Demokratija je nain tolerantne, civilizovane artikulacije
razliitih i antagonizovanih interesa, bez nasilja i konikata. Meutim, na dugom
putu do demokratije postoje mnoge zike i mentalne prepreke. Najvea mentalna
prepreka za razvoj demokratije je odreeno stanje svijesti koje se moe kvalikovati
kao autoritarno-ideoloka svijest ili kao TOTALITARNI SINDROM. Totalitarni
sindrom je karakteristian za drutva optereena ideologijom i kolektivizmom,
u kojima je suspendovan misaoni i politiki subjektivitet graana. Totalitarnom
sindromu (boljevikoj, faistoidnoj, populistikoj svijesti) podlijeu kreativno
limitirani pojedinci, koji su lieni vlastitog identiteta i subjektiviteta. Totalitarni
sindrom je psihoideoloki fenomen, koji svoj socio-politiki izvor ima u ekonomski
nerazvijenom, nedemokratskom i hiperideologizovanom drutvu. Bez obzira to je
ideoloki strukturiran, totalitarni sindrom je prevashodno psihika i psihosocijalna
pojava. Njegova psihopatinost proizilazi iz naglaene paranoidnosti i agresivnosti,
autoritarnog kompleksa, bolesne elje za mou i individualno iskompleksiranog
kolektivizma. Glavni simptomi totalitarnog sindroma su: bezuslovna identikacija
s odreenom ideologijom, reimom ili politikom grupom; hiperideologizam;
visok stepen manipulativnosti; politikomanija; pretjerani kolektivizam;
dogmatinost i inhibicija kritikog miljenja; konzervativnost; pravovjernost
(ortodoksija); paranoidnost; pretjerana sumnjiavost; afektivnost; agresivnost;
koniktnost; antagonizirajui tip legitimiteta; prenaglaena aktivna i pasivna
autoritarnost; poslunost; pretjerani misaoni konformizam; sugestibilnost;
harizmatibilnost; misaona imperativnost, rigidnost i iskljuivost; uskogrudost;
netolerantnost; sklonost ka diskvalikaciji i ekskomunikaciji neistomiljenika;
narcisoidnost; kvaziuniverzalnost; pojednostavljenje stvarnosti; hermetizam
i niska komunikativnost. Osnovni ideoloki sadraj totalitarnog sindroma jeste
teorija zavjere, odnosno stav o postojanju univerzalnog neprijateljstva protiv
pripadnosne grupe. Zavjereniki karakter okoline zahtijeva snanu intragrupnu
homogenizaciju i autoritarni konformizam. Svako pa i minimalno odstupanje od
zadatog idealnog obrasca misaonosti i drutvenosti smatra se neprijateljskim
inom i izdajom - sve sa ciljem ekskomunikacije i diskvalikacije neistomiljenika
iz svoje ili tue pripadnosne grupe.
Stoga, totalitarni sindrom imperativno implicira apsolutni identitetski
konformizam, koji se namee i racionalizuje u odbranakom stavu: Ko nije
sa nama - taj je protiv nas. Apsolutizacija idejnog i pripadnosnog konformizma
dodatno i retroaktivno totalitarizuje ve postojeu spontanu identitetsku
individualnu i grupno-kolektivistiku autoritarnost, ime se u potpunosti

- 99 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
zaokruuje totalitarni sindrom.
Koliko god bio autohton, spontan ili imitacijski (samo)indukovan, totalitarni
sindrom ima svoj ciljni smisao, koji se instrumentalizuje u osvajanju, uveavanju
i odravanju drutvene moi, odnosno (re)etabliranju i perpetuiranju podanikog
odnosa meu ljudima. Smisao totalitarnog sindroma jeste u depersonalizaciji, de-
suverenizaciji i kreativnoj depotencijalizaciji pojedinca, odnosno subordiniranju
njegovih kreativnih i ivotnih formi mesijanskim i harizmatinim autoritetima
- u cilju zadobijanja, uveavanja i odravanja politike moi i samovolje odreenih
politikih grupa i pojedinaca. Stoga, totalitarni sindrom ima veoma regresivan
karakter, i najdirektnije je u suprotnosti sa dostignuima civilnog, demokratskog
drutva.

IDEOLOGIJA - TEMELJ TOTALITARIZMA

Jedna od krupnih prepreka demokratiji je i ideologija, odnosno ideolo-


gizacija. Ideologizaciji je veoma podlona autoritarna balkanska patrijarhalno-
gortaka svijest, iji je kolektivistiko-tradicijski regulativizam inhibitoran za
kritikomisaonu individualnost. Ideologija ne samo da ideologizuje autoritarnu
svijest ve je proizvodi i pojaava, jer ideoloko-populistika svijest je naje-
kasniji zatitnik totalitarne vlasti i instrument protiv kritike misli, opozicije i
demokratskih kretanja. Ideologija je duhovna supstancija svakog totalitarizma
jer su svi totalitarizmi ideoloki a sve ideologije totalitarnoidne. Totalitarnost
ideologije proistie iz njene unutranje mentalne strukture, koja svoju referenci-
jalnu uskogrudost i misaonu represivnu kvaziuniverzalnost eli da nametne kao
iskljuive i sveobavezujue autoritete radi racionalizacije i legitimizacije svog par-
cijalizovanog i falsikovanog totaliteta. Autoritarni idejni konformizam s reimom
i ideologijom poprima karakter sentimenta, tj. trajnog, stereotipnog, emotivno-
voljnog konstrukta, otpornog na saznajni determinizam i racionalnu argument-
aciju (sentiment o voi, sentiment o neprijateljskoj opoziciji). Stoga je stvarna
demokratija mogua samo u neideologizovanom drutvu, jer oslobaa pojedinca
autoritarizirajuih misaonih imperativa. Multiideoloka preoptereenost politike
scene (boljevika, faistoidna strukturiranost) dodatno je kontraproduktivna za
razvoj demokratije, jer podstie iracionalne, afektivne iskljuivosti, koje svojom
agresivnou, pritiscima i pomraenim strastima znatno redukuju komunikativno-
referencijalnu sutinu demokratije. Niska politika kultura birakog tijela veoma
pogoduje manipulisanju autoritarno-sugestibilnom masom. Obim manipulisanja u
uslovima niske politike kulture birakog tijela veoma je visok, pa se moe gov-
oriti o svojevrsnoj industriji svijesti, odnosno o fabrikovanom intelektno-dirigov-
anom formiranju politike javnosti, modelirane prema partikularnim potrebama
establimenta i partitokratije. Politika svijest u takvom drutvu dominantno je
populistika jer se konstituie i predstavlja kao svijest koja izraava obaveznost
svenarodnih interesa.

- 100 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
POPULIZAM je jedna od najveih prepreka u razvoju demokratije jer
je totalitarna praktiko-idejna struktura koja se demagoki predstavlja kao
demokratija. Meutim, populizam nije samo pratilac totalitarnih drutava ve je
sam po sebi totalitaran. Totalitarnost populizma proistie iz njegovog zahtjeva
za totalnom (totalitarnom) mobilizacijom masa, koja proizlazi iz imperativne
jednoobraznosti drutveno-politike misaonosti, koja se zasniva na ksiranom i
najee lanom narodno-interesnom idejnom obrascu. Populizam i ideologija su
dvije meuzavisne i komplementarne drutvene pojave, s tim to je ideologija
misaona a populizam emocionalna sfera totalitarizma. Osnova populizma je
u ideoloki indukovanom narodnom patosu. Ideologija je pogonsko gorivo
populizma. Iako je tijesno povezan s ideologijom, populizam nije ideologija ni
drutveni pokret ve drutvena praksa i stanje individualne i drutvene svijesti.
Meutim, postoji i bezideoloki populizam. Takav je npr. socijalni populizam.
Meutim, svaki populizam je tetan po demokratiju jer remeti mirnu demokratsku
atmosferu i proceduru, vrei pritisak na javno mnjenje i politike institucije, ime
odluivanje i izbore ini neregularnim.
Bez obzira to postoje mnoga ogranienja demokratije i prepreke u njenom
razvoju, za nju se ipak treba boriti, a najekasniji nain za to je ekonomski i
kulturni razvoj drutva.

Radoje. GRBOVI, februar 2001.

- 101 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
MARKOVI KONACI

VRATITE NAM NAEG ZLOINCA


Gosp. Kotunica, gosp. iniu! U ime naroda crnogorskog, zahtijevam
da nam vratite Miloevia, jer vam ga nijesmo dali za posve, nego smo vam
ga posudili da vam napravi Veliku Srbiju. Tu plemenitu ideju koju ste, stoljee
i po, njegovali kao svilenu bubu, na kilavi Lijevorjeanin je upropastio, to
mu nee biti oproteno ni na ovom ni na onom svijetu. Nadali smo se da e
Slobo, kao Karaore, koga ste takoe pozajmili od nas, ponovo dozvati Srbe
iz mtrvih kako bi kazao Vladika Rade i nijesmo mogli, kad je uzjahao ko-
bilu, ni snijevati da ovaj Karaore ima 77 puta vie talenta za ubijanje Hrvata,
Bonjaka i Albanaca, no za oivljavanje Srba. I ja sam bio za Veliku Srbiju,
pod uslovom da se do nje doe mirnim putem, pa sam stoga Slobu, preko Kili-
barde, poruio: neophodno je dugim i strpljivim pregovorima ubijediti Hrvate
da nam ustupe Jadran barem do Zadra, kako bi 10 000 000 pravoslavaca imalo
gdje da, preko ljeta, fata farbu, lijei se morskim zrakom punim joda, lozora
uz dalmatinska vina i jastoge, urezuje imena u listove agava, lovi ribu dinami-
tom. Ali sam, pozivajui se na Dostojevskog, dodao: ako za Veliku Srbiju treba
proliti ne hiljade hektolitara ljudske krvi, nego jednu jedinu djeju suzu, ja i
moje pero biemo protiv takvog projekta, a onda nek mi se Slobo dobro dri!
Nije me posluao: u diskusiji sa Hrvatima potegao je sedamnaest hiljada dokaza
(razliitih kalibara) da je srpsko sve do Karlobaga i Virovitice, a meni je ostalo
jedino da se, iz ogorenja, stavim u slubu Vatikana, o emu svjedoi fotos sa
Papom ispred crkve sv. Petra u Rimu, a uinak mog ubojitog pera danas je
planetarno poznat: Niti ide velika Srbija, niti ide, niti joj se nadaj!, to je rekao
onaj va slijepac.
Svrgnuem sa trona Nemanjia Slobu ste kaznili to vas je obrukao. Cio
svijet danas zna da Srbi ne umiju ni da rade ni da se biju! Ali kazna nije primjer-
ena!

MUKA MI CRNOGORSKIJE

Vratite nam naeg zlikovca, jer su rauni izmeu nas i vas konano
raieni: vie nam nita nijeste duni! Sva zla koja ste nam uradili Osam-
naeste, Sloba vam je vratio s kamatama.
Pravdi e biti udovoljeno jedino ako nam vratite najslavnijeg od sviju naih
zlikovaca. Jer mi Crnogorci vie neemo da budemo Srbi. To vam kaemo na
panju! Tu profesiju smo izgustirali. Konano nam je postalo jasno da ste Vi
jedno, a mi neto sasvim deseto. Kod Vas se svagda stoput lake ivjelo. A kod

- 102 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Nas se sto put lake mrelo. Vama nikad ivot nije mogao dozlogrditi, ka Nama,
jer ste imali i od ega i na emu ivjeti. Vi nijeste bili gladni ni pod Turcima,
a Mi nijesmo bili siti ni na Boi. Stoga je pojmljivo to je kukaviluk Vaa
glavna nacionalna osobina: smru ste imali ta izgubiti! to kod Nas nije bio
sluaj. Crnogorci su bili onoliki junaci zato to je ivot, kakav nam je stoljeima
bio suen, valjao jedino za izgubiti! Stoga smo toliko krilato juriali na Turke.
Svakog Crnogorca je bezumno hrabrim inila nada da e se, pogibijom, konano
osloboditi muka! Mi smo na zemlji jedini narod koji se, u obinom govoru, za-
klinjao svojom nevoljom: Muka mi crnogorskije! Dodue, da vam je Slobo
smajstorisao Veliku Srbiju, danas bi u zemlji Svetog Petra Cetinjskog bilo est
odsto Crnogoraca! Bilo bi ih koliko i Liberala, i ni jedan kukali preko toga.
Svi ostali bi potrali da se potpiu ispod Slobove Pobede. Usput bi preli na
ekavicu, i vi biste konano prestali da priate vic o Crnogorcu, koji se, traei
bioskop Odeon, raspituje po Beogradu: De je oe Odeon? A ja bih lino od
SANU, po ugledu na eelja, traio potvrdu da sam Srbin, i eelj se ne bi danas
hvalio da je jedini nauno dokazani Slbin u istoviji. ak bih od SANU naruio
rodoslov, koji bi nauno utvrdio da je Vaso opavi, Vaso Krivac, osniva mog
plemena Vasojevia, bio ujak zeta Roksandinog, koja je bila izvanja tetka sestre
od strica Nemanjinog oca Zavide!

PORAZI I POBJEDE

Pruili smo vam ansu: pristali smo da budemo srpsko cvee pod uslovom
da Slobo sve njih sredi, emu se, u ono vrijeme, ushieno ponadao Emir Kus-
turica. Slobo jeste, dodue, udarniki palio, pljakao, progonio, ubijao i silovao,
ali je na koncu ispalo da je sredio VAS. Zar je onda udno to se moj narod
danas masovno ilanjuje iz Srba i ulanjuje u Crnogorce? Jednostavno, ne ele
i dalje ostati pripadnici poraenog naroda, jer nije tano da smo, za pet stoljea,
200 puta nadbili Turke, kako tvrde nai zvanini mitolozi, ali je istina da nikad
nijesmo priznali poraz. Te ako nam je rijetko uspijevalo savladati tursku silu,
Turci, protiv nas, zasad, vode sa dva naprema jedan svagda smo s lakoom
izlazili nakraj sa svojim porazima.
Kako vas nije stid tvrditi da smo MI i VI jedan narod, kad Vi svoje poraze
veliate, vlastitu mitologiju temeljite na Kosovu vaoj nacionalnoj propasti
a Mi smo stoljeima upranjavali jedno jedino zanimanje: svoje poraze smo, uz
gusle, pretvarali u pobjede iste kao suza! Takav je sklop naeg mozga: kad treba
staviti potpis ispod poraza, svog ili tueg, svejedno, svaki Crnogorac naprasno
postaje nepismen! Stoga nam vratite naeg ubojicu, a zadrite za sebe poraze
u koje vas je unuo, jer mi ne bismo znali ta emo s njima, a vi ete od njih,
kao i od kosovskoga, umjeti da nainite nacionalno blago, temelj preporoene
Srbije, metaziki klju vlastite istorijske sudbine. Vratite nam naeg zlikovca,

- 103 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
jer su rauni izmeu Nas i Vas konano raieni: vie nam nita nijeste duni!
Sva zla, koja ste nam uradili Osamnaeste, Sloba vam je vratio s kamatama. ak
da je radio po mojim uputama, ne bi vas uvalio ni u treinu belaja u kojima
danas grcate. Da je sluao mene, Slobo bi vas, dodue, iaketao i iznogetao, is-
pljuvao i ispsovao, poupao vam brkove i brade, napunio vas uteka i degeneka,
dao vam to vam niko uzeti nee, jer ste sve to debelo zasluiti. Osamnaeste, ali
ne bi od vas napravio meunarodne gubavce, ne bi vas opljakao do gole koe
i od Srbije nainio Zimbabve, ne bi izgubio etiri rata zaredom (jer ih ne bi ni
poinjao), ne bi od normalnih Srba preko noi pravio koljae, od ijih zloina
ete se prati 50 godina. Stoga nam, to prije, vratite Sloba! Kako? Fino! Predajte
ga Hagu. Znam, ni jedan Srbin, ni u ludilu, nee Karli del Ponte izruiti Srbina.
Zato Slobu u Hag poaljite kao Crnogorca! Jedino tako ete otkloniti sumnje da
vam je, i nakon svih poraza, jo uvijek, zinula zadnja jama na Crnu Goru! To
to se spremate da mu sudite kao Srbinu, to jest da ga, kao Al Kaponea, zbog
utaje poreza, poaljete na doivotno sunanje u zindanu, to vam kod nas ne pije
vodu. Tek kad Slobo ode da odgovara za divljatva koja je poinio po bivoj
Jugoslaviji, i kad posmjenjujete onih sto hiljada Crnogoraca koji danas sjede na
rukovodeim mjestima u Srbiji, tek tada e vam se vjerovati da ste odustali od
nauma da Crnu Goru pretvorite u svoj izlaz na more. Na Slobo treba i mora
da umre u Hagu! A ja u se, kad se prestavi, lino pobrinuti za sveani prenos
njegovih motiju u Lijevu Rijeku, tanije - na Lopate. Odakle smo porijeklom
sva trojica: i ja, Marko Darinkin, i on, Slobo Mirin, i njegov bosanski eho, Ra-
dovan Ljiljin.

Marko VEOVI, mart 2001. godine

- 104 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MASOVNA VAUERSKA PRIVATIZACIJA

SVE VIDLJIVIJA PROPAST PROJEKTA


Uporeujui ovo to nam rade s onim to sam istraivao i gledao u drugim
zemljama u tranziciji, mogu samo da konstatujem da ovo to se dogaa u
Crnoj Gori na planu reformi teko da ima ikakve anse da uspije. Mislim na
veinu graana. Za neke je ve uspjelo. I te kako

Dosadanji tok procesa masovne vauerske privatizacije u Crnoj Gori na-


jbolje bi se mogao okarakterisati jednim narodnim komentarom, u kojem se
govori o tome ta radi lud zbunjenom. Naime, ne morate biti posebni strunjak
za ovu tehniku pa uoiti da se realizacijom ovog posla u Crnoj Gori bave ljudi
koji se po prvi put u ivotu susreu s masovnom vauerskom privatizacijom, pa
otuda graani ne treba da se previe ude zato su ovi eksperti neprestano
iznenaeni, zbunjeni i razoarani. Da e se ovaj posao zavriti neslavno, na-
jbolje pokazuje odsustvo iz procesa promovisanja bilo koga od onih iz vrha
privatizacione vlasti. Kada je trebalo sticati politike poene i ogromne honorare
na raun propagande procesa, nije se moglo doi na red od raznoraznih lanova
Vlade, vrhova politikih partija, ekonomskih eksperata iz nove crnogorske
ekonomske kole; stranih konsultanata, na brzinu priuenih strunjaka za
marketing i public relations. Meutim, sada kada se treba isprsiti i preuzeti
odgovornost za sve vidljiviju propast projekta, vru krompir se uvaljuje u ruke
pripravnicima i anonimnim lanovima nekakvih operativnih grupa, interventnih
odreda, koordinacionih tijela, koji treba da ponesu odgovornost za ono to e
se desiti nakon okonanja ovog procesa. U moru promaaja koje prate real-
izaciju ovog projekta, istakao bih samo par vezanih za aktuelnu fazu priku-
pljanja vauera od strane privatizacionih investicionih fondova. Ono to bih
posebno istakao jeste apsolutno pogreno koncipirana i realizovana javna kam-
panja procesa od strane Savjeta za privatizaciju, i njihove agencije za public
relations PRA. Gledajui i itajui propagandni materijal, koji je pripremljen
od strane savjeta i PRA, jo uvijek mi nije jasno ta je bio osnovni cilj ove
kampanje. Da li da se graani Crne Gore upoznaju sa dravnim inovnicima i
inostranim ekspertima i novinarima ili da dobiju to vie pouzdanih i pravovre-
menih informacija o investicionim alternativama koje su im na raspolaganju, tj.
da dobiju to vie informacija o trenutnom stanju i perspektivama preduzea i
investicionih fondova, za ije akcije treba da zamijene svoje vauere. Treba li
pomenuti da na dravnoj televiziji jo uvijek nije odrana nijedna javna struna
rasprava, na kojoj bi graani mogli da se upoznaju i sa drugaijim miljenjima o

- 105 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ovom procesu, da nije bila emitovana niti jedna edukativna emisija o pravima i
poloaju manjinskih akcionara u akcionarskim drutvima ili pozitivnim i nega-
tivnim stranama ulaganja u investicione fondove.

OGROMNO NEPOVJERENJE

U sumornu sliku ove kampanje odlino su se uklopili i investicioni fondovi,


koji su, svojim reklamnim porukama, dodatno zbunili ionako ve dovoljno
sluene graane. I meni, koji sam ve gledao kampanje u ekoj, Poljskoj,
Sloveniji, Rusiji, ostaje jo nejasno ime e se baviti ovi fondovi. Ako bih
zanemario svoje iskustvo i pratio reklamne poruke, moda bih mogao zakljuiti
da e neki fondovi da se bave prodajom sportske opreme, neki ribarske opreme,
drugi opet graevinarskim radovima, i tako dalje, i tome slino. Da su kampanje
fondova pripremane i voene od strane ljudi koji nemaju ba dobar uvid u stanje
u Crnoj Gori i odnos graana prema privatizaciji i institucijama nansijskog
trita, te da nijesu dovoljno ozbiljno uzeli u obzir ogromno nepovjerenje
graana u sve to lii na banke i fondove, vidi se i iz poraavajuih rezultata
njihove kampanje. Do sada svih est fondova zajedno nijesu uspjeli prikupiti
ni blizu donje granice od 50 000 000 vauera, od ukupno 2,2 milijarde, koliko
ih je podijeljeno. U tome im nije pomogla ni protivzakonita odluka Savjeta za
privatizaciju da usred realizacije procesa mijenja regulativu i dozvoli fondovima
prikupljanje naloga za prenos vauera od strane graana po kuama putem
akvizitera.

DILETANTSKI PRISTUP

Zbog ovakvog diletantskog odnosa kreatora ovog projekta u Savjetu za


privatizaciju, kao i amaterskog i improvizatorskog pristupa menaderskih
kompanija za upravljanje fondovima, dovedena je u pitanje i sama realizacija,
jer zbog nepovjerenja graana u itav proces moe se ponoviti situacija kao
u Bugarskoj, kada skoro polovina graana nije uopte iskoristila svoj vauer.
Meutim, glavni problemi nas tek oekuju u postprivatizacionoj fazi, kada e
se i graani i investicioni fondovi suoiti sa nepostojanjem adekvatnog pravno-
sistemskog ambijenta za ekasnu realizaciju svojih vlasnikih i upravljakih
prava. Naime, tada e svima biti mnogo jasnija moja upozorenja da su reforme
institucija i regulative mnogo znaajnija za stvaranje sistemskih uslova za
ekasnije privreivanje od samih vlasnikih prava. Nezavisno sudstvo i ekasna
i profesionalna administracija pokazae se kao mnogo bitniji faktori od same
tehnike privatizacije. Imajui u vidu da smo u tom poslu na samom poetku, a da
je on trebalo ve da bude realizovan, kako bi bio poznat teret i pravila igre prije

- 106 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
poetka trine utakmice, rezultat bilo koje tehnike privatizacije bio bi identian,
tj. negativan. Slabe institucije sistema, sa korumpiranim i nekompetentnim
rukovodeim kadrom, same treba da budu predmet panje reformi. Crnogorski
problem je zato dodatno sloeniji nego kod drugih zemalja koje su realizovale
ovaj proces. Naime, za uspjenu realizaciju ekonomskih reformi potrebne su
kredibilne institucije sistema. Nae institucije su nedovoljno snane i zaraene su
virusom partijske lojalnosti i korupcije, dakle nesposobne da prihvate i realizuju
nova pravila. Stoga je neophodno pristupiti radikalnim reformama institucija
sistema i to na nain da se prvo one oiste od nesposobnih i korumpiranih
kadrova, pa da se novi kadrovi podvrgnu intenzivnom treningu i pripreme za
novu ulogu, koju ove institucije treba da imaju u uslovima pravne drave i fer
trine ekonomije, pa tek onda da se razmilja o nekim veim projektima kakva
je MVP. Ipak, ostavljam na kraju mogunost da su Vladini eksperti za reforme,
pojaani inostranim igraima, ostavili i neki adut u rukavu, koji ja jo uvijek
ne mogu da prepoznam, i da e sve biti upravo onako kako i sami priaju. Bilo
kako bilo, uporeujui ovo to nam rade s onim to sam istraivao i gledao u
drugim zemljama u tranziciji, mogu samo da konstatujem da ovo to se dogaa
u Crnoj Gori na planu reformi teko da ima ikavke anse da uspije. Mislim za
veinu graana. Za neke je ve uspjelo. I te kako!

Neboja Medojevi, avgust 2001. godine.

- 107 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
VIENJE VIDOVDANA

ZLOUPOTREBA NACIONALNOG MITA


Mit, kao istorijska memorija, od koje se ne pravi politiko-propagandistika
pompa, duhovna snaga kojom se nikome ne prkosi i ne prijeti, kao neka tiha
narodna sjeta i enja, kao nacionalna intima koja se nikad i nikome ne
oglaava na sva zvona, moe biti nacionalno-duhovno bogatstvo. Ali, kad se
mitu doda lag nekritike glorikacije, izmiljotina, lai, kad se od mita pravi
oreol tobonje nacionalne superiornosti jednog naroda nad drugim, nije nita
drugo nego zloupotreba mita

Vidovdan nije upisan crkvenim slovima u


crkvenom kalendaru. Dakle, valja se raditi na taj Na Vidovdan, 28. juna
dan. Vidovdan nosim u sjeanju kao dan aka. 1989. godine, Miloevi, da
Obino je poinjala kosidba, najee, mobom, a li sluajno, sa Gazimestana
znalo se i kome pripada taj dan za te poslove. Na poruuje: Ako ne umijemo da
zimske poklade, kao djeca, ljuljali bismo se na radimo, znamo, barem da ratu-
dugim lancima, nastojei da zamah bude to vei. jemo. Moda se i Vlada Srbije
Na Vidovdan, starije ene bi iznosile svoje ukupno rukovodila logikom simbola,
ruho, da ga sunce vidi. Kukavica tada prestaje da pa je odluila da Miloevia
se uje. izrui Hakom tribunalu ba
Istorijsko-udbenika injenica da se na Vi- na Vidovdan?
dovdan odigrala Kosovska bitka, razumije se, nije
me ostavljala ravnodunim. Ali, nikad me Vidovdan nije mitomanski osvojio, tanije,
politiko-mitomanski. Meutim, ne moe se ignorisati to da postoji kosovsko-vi-
dovdanski mit, ali, rekli bismo, u vie izdanja. Mit, kao istorijska memorija, od koje
se ne pravi politiko-propagandistika pompa, duhovna snaga kojom se nikome ne
prkosi i ne prijeti, kao neka tiha narodna sjeta i enja, kao i nacionalna intima, koja
se nikad i nikome ne oglaava na sva zvona, moe biti nacionalno-duhovno bogatstvo.
Ali, kad se mitu doda lag nekritike glorikacije, izmiljotina, lai, kad se njime mae
u politike svrhe, kao to se to ini kod nas, kad se od mita pravi oreol tobonje nacion-
alne superiornosti jednog naroda nad drugim, ta je to drugo nego zloupotreba mita.
I umjesto da se oslobaamo ne mita samog po sebi ve naslaga koje su mitu dodate,
upravo njegovom dugom zloupotrebom, kao da se ponovo vraamo mitomaniji.

POVIJESNA SIMBOLIKA

Na Vidovdan 2001. godine Slobodan Miloevi je predat Hakom tribunalu.


uvari kosovskog mita, pobornici nacionalnih mitova, formiranih to znaenjem
odreenih objektivnih injenica i okolnosti, to vjetakim nadogradnjama na njih,
odmah su pourili da reaguju upravo na injenicu da je Miloevi izruen na Vidovdan.
Gdje ba na taj dan? Odmah su krenule izjave obeaen Vidovdan, osramoen

- 108 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
najvei srpski praznik; nova izdaja; o kukavno srpstvo ugaeno...
Nacionalisti su odmah dokopali pod svoje injenicu da je Miloevi Meunarodnom
sudu predat ba na Vidovdan. Njima nije toliko vano to je jedna zemlja, bez obzira
na to ta ko o njoj mislio, dola u situaciju da joj, makar i biveg, efa drave, s rukama
vezanim u lisice, izruuju tuem, pa neka je meunarodni sud. Za njih je mnogo
korisnije da viu i kliu sramota, pa na Vidovdan, to je izdaja. Jer, znaju da e tako
nacionalistikom vodicom pokropiti svoje stvarne i potencijalne, otvorene ili skrivene,
oboavatelje i muterije. Svi su se uhvatili za ovu okolnost, i populisti, kvazipatrioti
svake sorte. Crkveni, velikodostojnici takoe nijesu izostali, preciznije reeno, ovu
priliku nije propustio jedan od njih, koji, inae, ne preza da alje politike poruke. On
ree da Miloeviu nije mogla biti uinjena vea ast nego da u Hag bude poslat ba
na Vidovdan, a narodu i dravi, kae, nije mogla biti prireena vea sramota.

NOVI VIDOVDANSKI MIT?

Da li se to na kosovsko-vidovdanski mit, koji jeste i pozitivno predanje, ali i


svojevrsna zarobljenost jednog naroda, dodaje novi namaz mitomanije? Hoe li se
to od Slobodana Miloevia napraviti drugi car Lazar a od Zorana inia novi Vuk
Brankovi? Da li je, bez obzira na svu simboliku, vanije to to je Miloevi izruen
ba 28. juna, na, kako neki kau, najsvjetliji srpski praznik, ili to to je, uopte, do toga
dolo? Hoe li i dalje jedan mit, emotivno-patriotski podgrijan priama o stradalnitvu,
biti izvorite novih manipulacija i mitomanstva, koji ne dozvoljava da se stvarnost
realnije sagleda? Simbolika je, naravno, neodoljiva. Ali, nju razliito vide. Miloevi
je, upravo na Vidovdan, prije 12 godina, na Gazimestanu govorio na mitingu, njegovi
mediji su tada javljali, dvomilionskom. I njemu je, dakle, bilo stalo do simbolike. Na
Vidovdan, 28. juna 1989. godine, Miloevi, da li sluajno, sa Gazimestana poruuje
Ako ne umijemo da radimo, znamo, barem da ratujemo. Moda se i Vlada Srbije
rukovodila logikom simbola, pa je odluila da Miloevia izrui Hakom tribunalu ba
na Vidovdan? Moda je imala namjeru da simbolino zatvori vidovdanski krug.
Miloevi je na vidovdansko-kosovskom mitingu doivio novi populistiki uspon. Na
Vidovdan, poslije 12 godina, doivljava politiki krah i ljudsko ponienje. U oba
sluaja simbolika je upeatljiva. Na Vidovdan 1989. godine, na 600-tu godinjicu
Kosovskog boja, kree nacionalistiko-populistika pomama, koja e sljedeih godina
zahvatiti itav jugoslovenski prostor. Na ovogodinji Vidovdan jedan od glavnih
stratega kolapsa SFRJ odlazi u Meunarodni sud za ratne zloine. Nema mjesta
nikakvom likovanju. Radovati se tuoj, u ovom sluaju, i sopstvenoj nevolji i nesrei,
nikad nije bilo na cijeni. Najbolje bi bilo kad bi sada svi uutali, i krivi i neduni, i
stratezi i operatori, i voe i pristalice, i patrioti i izdajnici. Vrijeme je da se mitovi
demitologizuju, da se oiste od propagandno-politikih i drugih prljavih naslaga. Sa
Vidovdanom, kako ga vidi i Amlohije, ne moe se ni u demokratiju, ni u Evropu.
Na Vidovdan 2001. godine trebalo bi bolje i realnije pogledati prolost i vidjeti
dalekosenije budunost.
Ilija DESPOTOVI, jul 2001. godine

- 109 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
CRNA GORA KRAJEM 2001.

TA DA SE RADI?
Referendum e radikalizovati diobe, a ne moe dati jaku vlast potrebnu za
rjeenje ekonomskih problema. Nuna je korektivna politika. Neko je ve
rekao da nerjeive probleme u jednom treba rjeavati u drugom kontekstu

Posljednjih crnogorskih deset godina su godine ubrzanja istorije bez


vizije (AB revolucija, raspad zemlje, rat, trea Jugoslavija, sankcije, hiper-
inacija, linije nelegalnog tranzita, kriza odnosa sa Srbijom, bombardovanje,
uvoenje ekonomskog i politikog suvereniteta, pad Miloevia i nastavak
krize sa Srbijom, kriza odnosa sa dijasporom i meunarodnom zajednicom,
formalna tranzicija kao transfer, tehnika, investicione iluzije, pretvaranje
ekonomije u gospou u sivom, generisanje afera kao sredstva za meupartijske
obraune, ekonomski i moralno neopravdani rasporedi imovine i dohodaka,
ekspanzija pseudoelita, idejno beznae, u kome se budunost zavrava bro-
janjem glasova). Generisan je takav obim nekontrolisanih promjena, koje je
nemogue apsorbovati. To se moe odraziti i na mentalno zdravlje zajednice.
Pod pretpostavkom nepromijenjene politike, Crna Gora ulazi u jo tei pe-
riod narastanja protivrjenosti, s rizikom neevolutivnih rjeenja. U narednim
godinama nesporna je kontrakcija potronje, koja je u posljednjim godinama
isforsirana privremenim dohocima. S aspekta standarda bolje je za nas.
Referendum e radikalizovati diobe, a ne moe dati jaku vlast potrebnu
za rjeenje ekonomskih problema. Nuna je korektivna politika. Neko je ve
rekao da nerjeive probleme u jednom treba rjeavati u drugom kontekstu.
ini se da bi korektivna politika trebalo da ukljui tri iskoraka: prema
ekonomskoj i politikoj uniji sa Srbijom (vraanje na jedinstven novac i
jedinstvene carine, uz odlaganje suvereniteta, kao nepotroenog prava),
prema tradicionalistikom sektoru sa dezindustrijalizacijom i prema koaliciji
politikih partija s vladom nacionalnog spasa.
ini se da bi razuman ekonomski program ukljuivao sljedee kompo-
nente: uvoenje monog programa socijalne zatite porodica (to nije so-
cijalni karton), programirani steaj skupih industrijskih kapaciteta (KAP,
Obod, Daki), uvoenje etiri strateke linije (energetika, privatna brodar-
ska kompanija, turizam, vienamjenski projekat bagerisanja korita Bojane,
puzajue restrukturiranje ostalog sektora, reprogramiranje unutranjeg duga,
konsolidacija javnih bilansa i uvoenje javnog duga, reorganizacjia uprave,
retroaktivno zahvatanje neoporezovane dobiti, reforme sistema zdravstvene

- 110 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
zatite i penzijskog osiguranja, uvoenje ekonomski razumnijeg i moralno
opravdanijeg sistema poreza, uvoenje sistema razumne alokacije aku-
mulacije umjesto sadanjeg zelenakog i voluntaristikog trita kapitala.
Navedeni ekonomski programi trae jaku vladu po dva osnova: po podrci
(vlada nacionalnog spasa) i po personalnom sastavu (ljudi diu funkcije do
svoga nivoa). Ako bi prethodni koncept bio prihvatljiv, scenario bi mogao
ukljuivati sljedee korake: a) neformalni dogovor meu partijama, b) lan-
siranje inicijative za novi poetak c) formulisanje zajednike platforme d)
formiranje koalicije za svoju Crnu Goru e) implementacija zajednike plat-
forme sa vladom nacionalnog spasa.

Boo KOVA, decembar 2001. godine

- 111 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
IZ PERA GLAVNOG UREDNIKA

200!!!

Dragi itaoci, pred Vama je dvjestoti broj Onogota. Za nae prilike,


vrijedan jubilej. Poeli smo u decembru ratne - 1992. godine. Poeli smo jer
nijesmo mogli da utimo. Vodei se aforizmom Boj ne bije svijetlo oruje, ve
boj bije srce od olovke, postali smo nemili svjedoci pervertirane stvarnosti.
Radili smo marljivo, asno i hrabro, usavravajui se u ovoj divnoj ali prokletoj
profesiji.
Kritikujui druge, bili smo kritini i prema sebi, svjesni da nijesmo
savreni. Samo takvi, stekli smo pravo da sudimo o drugima. Bili smo potene,
nepotkupljive sudije, koje su, istinosnom rijeju, razotkrivale negativnosti
naeg oboljelog drutva. Osudili smo besmisleni, bratoubilaki rat, koji je doveo
do raspada nae predivne domovine. Suprotstavljali smo se vlastohlepnim
nacionalnim poglavicama, koji su, u svojim bolesnim, neronskim, ratnoljubnim
frustracijama, umislili da mogu da budu doivotni vlasnici naih ivota i
sudbina. Osuivali smo totalitarizme i nacionalizme svih boja jer nijesmo htjeli
mrnju i razdvajanje ve ljubav i zbliavanje.
Kritikujui lane i krajnje uprotene ideoloke paradigme nae politike
stvarnosti, Onogot je imao prilino problema sa njihovim protagonistima i
sljedbenicima. Onogot je bio izloen raznim medijskim i arijskim pritiscima,
koji su se prvenstveno oitovali u satanizaciji njegove ureivake politike i
njegovih novinara, koji su esto etiketirani kao izdajnici i plaenici Zapada.
U odbrani crnogorske dravne posebnosti, koja je veoma agresivno negirana u
eksploziji separatistikog i velikodravnog nacionalizma, Onogot je perdno
optuivan za navodno antisrpstvo, u cilju njegove satanizacije i eliminacije iz
medijskog prostora. Iako je kritikovao politiku srpskog vladajueg establimenta
(ali i ostalih naciobirokratskih oligarhija na teritoriji bive Jugoslavije), na list
se nikad nije odlikovao antisrpstvom, ve je, svojim tekstovima, pored odbrane
crnogorskog dravnog individualiteta, armisao potrebu povezanosti sa
bratskim srpskim narodom, kritikujui antisrpski revanizam i jednostranost u
rjeavanju kosovske i sveukupne jugoslovenske krize. Etiketiranje Onogota,
kao antisrpskog i nacionalistikog lista najvea je uvreda za njegove novinare,
jer je upravo njegova najvea vrijednost kosmopolitska i jugonostalgiarska
obojenost.
Na list je najvie papira i truda uloio u armisanju i podsticanju demokrat-
skih i integracionih procesa, odnosno nacionalnoj dehomogenizaciji drutva i
detotalitarizaciji beogradsko-podgorikog autokratsko-autoritarnog reima.
Svojim pacistikim, antinacionalistikim, kosmopolitskim tekstovima nasto-

- 112 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
jali smo dati svoj skromni doprinos prevladavanju ovinistikog ludila, koje je
vjeto indukovano, podsticano i instrumentalizovano za razbijanje bive Jugo-
slavije i za voenje jednog od najprljavijih i najbestijalnih graanskih ratova
u XX vijeku, sa ciljem osvajanja etniki oienih teritorija i odravanja i
uveavanja totalitarne vlasti. U svom kritikom odnosu prema aktuelnoj vlasti
Onogot nije imao nikakvih politiko-oportunistikih skrupula, ve je estoko
i hrabro razgoliavao njenu nedemokratsku i prevarantsku sutinu. Osvajajui
prostore istine i slobode, zalagali smo se za unapreivanje demokratije i ljud-
skih prava. Znali smo koliko je to teko i mukotrpno, to potvruju suenja
naim dragim novinarima. Stoga smo s zgraanjem primili zatvorsku kaznu
glavnom i odgovornom uredniku Dana, shvatajui to kao atak na nau pro-
fesiju. Svojom nesebinom profesionalnom, kolegijalnom solidarnou osudili
smo tu sramnu presudu, nezabiljeenu u modernoj crnogorskoj istoriji. I zato,
neka taj na potez bude apel svim novinarima za kolegijalnou i solidarnou, i
molba da se ne dijelimo na ove ili one (reimske i opozicione, prosrpske
i procrnogorske...). Budimo samo novinari - zaljubljenici istine i slobode.
Na kraju, ponosni na ovaj na jubilej, svim graanima i novinarima
estitamo Novu godinu i Boine praznike, sa eljom da im se ostvare najljepi
snovi.

Dragan DRINI, decembar 2001.

- 113 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Reagovanje redakcije Onogot povodom nedavnog zikog
napada na naeg novinara Veselina Konjevia

SILEDIJSKA CENZURA
Kao to je i iroj crnogorskoj javnosti poznato, na novinar Veselin
Konjevi je 20. januara na eljeznikoj stanici u Podgorici, oko 19 asova,
prvo verbalno, a potom, nakon intervencije policije, i ziki napadnut od
nepoznate osobe.
U prisustvu velikog broja ljudi, koji su se u to vrijeme nalazili na stanici,
pomenuta osoba je prila Konjeviu, glasno ga psujui i prijetei mu, govorei
da dobro zna ta i kako Konjevi pie i pria, pitajui se: Kako to moe
initi, a doao si iz srca srpstva?
Kao iskljuivi motiv za ovakvo, krajnje drsko i huligansko ponaanje,
nasilnik je, nakon prvog privoenja u policiju, naveo politiko neslaganje sa
novinarskom aktivnou Konjevia, jer se ne moe nauditi kako Konjevi
toliko pie i pria o crnogorstvu, a doao je iz poznatog srpskog kraja!
Konjevi je, nakon izvinjenja pomenute osobe i upornog insistiranja policije,
pristao da se obustavi sudsko gonjenje. Meutim, nasilnik je, nakon izlaska iz
stanice policije ponovo, ovoga puta ziki, nasrnuo na naeg novinara! Ovo
nije prvi put da na nae novinare nasru, da prijete, da nas dobronamjerno
savjetuju. Znali smo, dakle, da izvjetavanje naih novinara mnogima nije
po volji, ali to nas nije pokolebalo, niti e i dalje uticati na nau ureivaku
koncepciju objektivnog informisanja naih italaca svialo se to nekome
ili ne!
Ovom prilikom ponovo apelujemo na Ministarstvo unutranjih poslova
i na ministra Jovievia da zatiti sve novinare od raznoraznih nasilnika i
huligana, bili oni instruirani od nekog ili ne.
Konstantne politike tenzije u naoj republici neminovno uslonjavaju
teak i odgovoran novinarski posao. Nedavna dogaanja po Crnoj Gori u vezi
sa proslavom novogodinjih i boinih praznika, kao i vatreni govori koji su se
tom prilikom uli, dodatno su uticali na pojedince, politiki obojene, suenog
uma i rasuivanja, da bez zazora nasru na sve one koji razliito misle.
Zato apelujemo i na sve politike organizacije, kao i na pojedine vjerske
poglavare, koji, umjesto na Jevanelje i na hriansku ljubav, pozivaju na
istrebljenje neistomiljenika da budu svjesni sopstvene odgovornosti po
mir i bezbjednost Crne Gore i njenih graana.
S razlogom je ovaj dogaaj izazvao veliku panju u domaim a, dijelom,
i inostranim medijima, jer je ovim dokazano da se pozicija novinara u Crnoj

- 114 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Gori nije bitnije promijenila u odnosu na onu s poetka protekle decenije,
kada je ovim prostorima vladala ideologija rata i razaranja, te progona i
ikaniranja svih onih koji drugaije misle.
Zabrinjava injenica da neki crnogorski (nezavisni) mediji nijesu
pokazali interesovanje za ovaj sluaj, niti su izrazili profesionalnu solidarnost
da zatite svog kolegu od ovakvog nasilnitva. Ili, ti i takvi urednici, tih i
takvih nezavisnih listova, nijesu izrazili profesionalnu solidarnost u zatiti
svog kolege zato to su oni dobro zatieni, odnosno, ne prijeti im, niti im je
ikada prijetila bilo kakva opasnost! Ovaj dogaaj je, dakle, posluio svima
nama na ast!
Redakcija , januar 2002. godine

- 115 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

ZIPCIGER
Duko Trifunovi, pjesnik, boem, vjeiti armer dana i dama, poznanik i
saradnik Bregovia, olia, Jadranke Stojakovi, Vajte, Index... Autor
neprolaznih hitova: Ima neka tajna veza, ta bi dao da si na mom mjestu,
Srce je udna zvjerka stara, Rijeka suza i na njoj Ana, Glavo luda,
Ti si mi bila u svemu naj, naj, naj... Autor vie od dvadeset knjiga poezije i
proze; pie za na list o svom ivotu, poeziji, nagradama, kritiarima, odnosu
poezije i politike. Duko uskoro postaje sedamdesetogodinjak, ili kako se
kae - Zipciger

Prole godine sam doao ovdje sa jednim fotografom, i sjetim se da sam se


tu slikao, pored spomenika Brankovog. Kaem: Slikaj me ovdje opet poto mi je
ona slika propala, ostala tamo sa svim drugim fotograjama.
Uopte nemam svojih fotograja iz tih vremena. U novinama su mi jedine
fotograje na kojima se vidi da sam nekad bio mlad. On me slika i da mi tu fo-
tograju, i ja vidim da neto nije u redu. Sjetim se drvee je bilo malo na onoj
fotograji kada sam se slikao ezdesete godine, a sada itava uma oko spomeni-
ka! I, naravno, to je pokazatelj kako sam ja gospodin u godinama, a doivio sam to
da me arko Dimi, najbolji kulturni radnik ovdje u Karlovcima, direktor Centra
za kulturu, zove na mjetanin; ovdje, na sugraanin! Zato to smo uspjeli
da se dokopamo jedne adrese gore na Ceratu, na brdu. Prilino visoko, ali mogu
da se popnem jo s lakoom, inae bi me bilo strah da siem dolje, a da se ne
mogu vratiti.
Nagrade su neto korisno. Kada dobije nagradu, onda te izdvoje iz mase. U
naem poslu je puno ljudi, i kada tebi kau da si glavni, onda tvoja knjiga odjed-
nom dobija na vrijednosti pred drugima, pred kolegama. Inae, nae nagrade nisu
nita. To su tako male, nitavne pare koje te samo uznemire.
Dobije nagradu, i ne moe da asti drutvo. Dobio sam estoaprilsku na-
gradu. Dvadesetsedmojulsku...
Dobio sam i ovdje, u Vojvodini, lijepih nagrada... To je jedno pet kilograma
bronze. Neka gura... Onda sam dobio nagradu Smederevske pjesnike jeseni. To
je Zlatni klju, tako se zove. Dobio sam nagradu u Lazarevcu, na Festivalu humo-
ra. Davno sam dobio nagradu banjalukih Puteva. To je jako vano, jer te izdvoje.
To su vie moralni podsticaji nego kapital koji dobije. Ali ti naprave probleme!
Jedna je nagrada a dvadeset kandidata. Onda ti dobije, i dvadeset ljudi te mrzi
jer to nije stimulans. Nije napravljeno tako da ima i ti koristi i tvoja knjiga, a da
drugi budu sreni to si ti dobio.
Dobijao sam i muzike nagrade, lager sezone, recimo, samo za tekst.
Onda, za pobjedniku pjesmu. Uvijek ih je bilo, ali je to uvijek bila neka bijedna

- 116 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
sumica. Jedne godine sam dobio i Orden Republike, zato to sam napisao neto
korisno za Komitet. Dobio sam i Zlatnu znaku TV Sarajevo, pa onda est-se-
dam vrijednih nagrada, i sve je to ostalo tamo. Sramota je vie priati da sam to
sve dobio. Mogu sada da govorim svata. Sve je to ostalo tamo negdje... A sve sam
to htio da odnesem u Muzej knjievnosti...
Nikada nisam govorio: To zasluujem ja i moji drugovi. Ili: Ova nagrada
nije samo meni, nego meni i mojim saradnicima. To nije tano! Onda bi bila
i saradnika nagrada, a ne moja. Uvijek sam to doivljavao dostojanstveno, sa
ponosom, znajui da sam ja za taj sekund prvak. Dali su mi je ljudi koje potujem,
i uvijek sam potovao ljude koji mi daju nagradu. Ali, bilo je i da ne daju meni,
nego daju nekom drugom. Ja nisam bio zloban, bilo mi je drago. Ali, ja sam jedin-
stven u svijetu literature zato to sam i ja dodjeljivao svoju nagradu! Bila je teka
4,5 kilograma.
Izraunam da ima 26 odsto nepismenih u BiH. Ja za svakog nepismenog
odredim po jednu staru paru i skupim 12 500 do 13 000 tadanjih utih banki.
To mi je teta Bosa skupljala, ona koja naplauje WC u kafani Park u Sarajevu.
Ona je imala tih para. Ja njoj dam 13 000, a ona meni da kesu starih banki. Onda
od stare koulje otkinem rukav, zaveem i napunim tim utim bankama. To sam
dodijeljivao pjesniku kao utjenu nagradu to mu je narod nepismen, a on pie
pjesme. I odem u ariju i kupim veliki, stari klju. Zaveem za pantljiku da se
vidi da je nagrada po kljuu. Pjesnik napravi recital! Dovedem balerine, dove-
dem klince sa gitarom! Nagrada se zvala Pare za umjetnost. Tri godine sam
to doivljavao, dok me nisu ovi pozvali i rekli: ta ti to radi!? Kaem: Jel
ima ijedna nagrada kod vas? Bie, obeaju. I tek onda ustanove nagrade za
pisce. Inae, bili su prekinuli sve nagrade. Govorili su: Oni su neprijatelji.... E,
onda sam ja svoju zakljuao i nisam je vie davao. Dao sam je, recimo, Stevanu
Tontiu. Dodijelio sam i Abdulahu Sidranu! Mihajloviu, jednom inenjeru. Imao
je jako lijepu pjesmu. Tom inenjeru sam, poto nisam mogao te godine da naem
klju na Ba-ariji, kupio francuski klju i kazao: Ove godine je nagrada po
francuskom kljuu. Divno sam se zabavljao! Fino! I svi su imali koristi od toga.
To je najbolja nagrada.
Izvagamo mi one pare da se vidi da ima 4,5 kg! ak je i publika pjesniku
dijelila poklone. Poklanja mu ko ta ima. Neki i cipele skinu, daju pitolj, pare...
A strane make sa nama, plavue, crnke, mini-suknje... To su bili spektakli, ali
se to zaboravi....
Imam jednu groznu reenicu: Dobro mi je, ali i to e, hvala Bogu, brzo
proi....

Duko TRIFUNOVI, oktobar 2002.

- 117 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
FUNKCIONISANJE DEMOKRATSKOG SISTEMA

IMPERATIVNI MANDAT
Modernu demokratiju, kao predstavniku demokratiju, treba da odlikuje
politiko predstavnitvo, odnosno oblik predstavnitva u kojem predstavnika,
budui pozvan da tei ostvarenju interesa graana, ne moe biti podvrgnut
imperativnom mandatu

Modernu demokratiju, kao predstavniku demokratiju, u suprotnosti sa demokrati-


jom antikog doba, trebalo je da odlikuje politiko predstavnitvo, tj. oblik predstavnitva
u kojem predstavnik, budui pozvan da tei ostvarenju interesa graana, ne moe biti
podvrgnut imperativnom mandatu. Princip na kome se zasniva politiko predstavnitvo
je antiteza onome na emu se temelji predstavljanje interesa, u okviru kojeg je pred-
stavnik, s obzirom da je duan da zastupa pojedinane interese onoga koga predstav-
lja, podvrgnut imperativnom mandatu (to je svojstveno privatnom ugovornom pravu,
koje predvia opoziv u sluaju zloupotrebe mandata). Jedna od najuvenijih i istorijski
najznaajnijih rasprava, voena u francuskoj ustavotvornoj skuptini, iz koje je roen
Ustav iz 1791. bila je rasprava u kojoj su pobijedili oni koji su smatrali da poslanik, kad
je izabran, postaje predstavnik nacije, i stoga nije vie predstavnik biraa. Kao takav, on
nije vie bio ogranien nikakvim mandatom. Slobodni mandat predstatvljao je preroga-
tiv kralja koji je, sazivajui Skuptinu triju stalea, zahtijevao da delegati stalea ne
uu u sastavu skuptine sa ogranienim mandatom. Optepoznat kao izraz suverenosti,
slobodni mandat je bio prenijet sa suverenosti kralja na suverenost skuptine, izabrane
od strane naroda. Od tada je zabrana imperativnog mandata postala stalno pravilo svih
ustava predstavnike demokratije, a vrsta odbrana politikog predstavnitva uvijek je
nalazila ubijeene sljedbenike meu pobornicima predstavnike demokratije naspram
pokuaja da se ono zamijeni ili povee sa predstavljanjem interesa.

DIKTAT PARTIJA

Prelaz s ogranienog predstavnitva, po kojem se predstavnik odvaja, kada je jed-


nom izabran, od svojih biraa, koji su dio cjeline, te slobodno sudi o tome koji su in-
teresi koje treba braniti na osnovu pretpostavke da su mu birai dali mandat da brine o
kolektivnom interesu, moe da se tumai kao prelaz sa jednog privatistikog poimanja
mandata, po kojem mandator djela u ime i u prilog onog koji mu je mandat povjerio,
a ako ne djela u okvirima mandata, moe da bude opozvan, usljed javnog usmjerenog
poimanja, po kojem odnos izmeu izabranog i biraa ne moe vie da bude predstav-
ljen u vidu ugovornog odnosa, jer i jednom i drugom je dodijeljena javna funkcija i
njihov je tipian odnos investiture, u kojem onaj koji je postavljen dobija javnu vlast
kojom treba da vlada u javnom interesu.
Poslanici u parlamentu su obavezni da se pridravaju partijske discipline, a u sluaju

- 118 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
da se od nje udalje, onda to ne ine uvijek da bi odbranili nacionalne interese naspram
pojedinanih interesa, ve da bi se pokorili grupama pritiska, koje u odreenom smislu
predstavljaju jo partikularne interese u odnosu na one partijske. Svaki lan parlamenta
prvenstveno je predstavnik vlastite partije, kao to je u stalekom drutvu delegat prije
svega predstavnik interesa vlastitog stalea. Ovim se ne eli pokrenuti staro sueljavanje
izmeu drave stalea i drave partija, ve se eli jo jednom da se istakne koliko je
teko sresti u praksi ostvaren ideal dravnog jedinstva nad pojedinanim djelovima,
ak i onda kada politiki subjekti nijesu vie grupe, slojevi, stalei koji brane posebne
interese, ve pojedinci jedne demokratske drave koji imaju javne funkcije. Tekoa
nastaje iz injenice da parcijalna drutva, koju je Ruso dosljedno elio da progna iz
svoje republike, upravo zato to bi promovisala vlastite parcijalne interese, ne samo
da nijesu nestala s pojavom demokratije, ve se njihov broj ogromno uveao samim
razvojem demokratije, iz koga su nastale masovne partije, zbog stvaranja velikih or-
ganizacija za odbranu ekonomskih interesa u industrijskim drutvima, koje karakterie
jaka koncentracija ekonomske moi.

INTERESNO PREDSTAVNITVO

Nikada jedna ustavna norma nije bila toliko naruavana kao ona u vezi sa zabranom
imperativnog mandata. Nikada jedno naelo nije bilo zapostavljeno kao to je to bio
sluaj sa politikim predstavnitvom. Meutim, u drutvu sastavljenom od relativno
autonomnih grupa koje se bore za vlastitu premo, u cilju promovisanja sopstvenih
interesa naspram drugih grupa, da li su takva norma, takvo naelo mogli ikada da budu
ostvareni? Ostavljajui na stranu injenicu da svaka grupa tei da poistovijeti nacional-
ni interes s interesima sopstvene grupe, postoji li neki opti kriterijum koji bi omoguio
da se opti interes razlikuje od pojedinanog interesa ove ili one grupe, ili od sklopa
pojedinanih interesa grupa koje se meusobno usaglaavaju na tetu drugih? Onaj
ko predstavlja pojedinane interese uvijek ima imperativni mandat. Zar uopte negdje
moemo nai predstavnika koji ne zastupa pojedinane interese? Sigurno ne u sindika-
tima, od kojih inae zavisi usaglaavanje dogovora, kao to su nacionalni dogovori o
organizaciji i trokovima rada, koji imaju ogroman politiki znaaj. Da li to moemo
nai u parlamentu? ta znai partijska disciplina ako ne otvoreno krenje zabrane im-
perativnog mandata? Zar oni koji ponekad izmaknu partijskoj kontroli koristei tajno
glasanje nijesu etiketirani kao slobodni strijelci, to jest kao prokletnici u koje se upire
prstom da bi se javno osudili? Osim toga, zabrana imperativnog mandata jeste pravilo
bez sankcija. tavie, jedina sankcija koja izaziva bojazan kod poslanika iji ponovni
izbor zavisi od podrke partije jeste bojazan da ne prekri suprotno pravilo koje mu
namee imperativni mandat dobijen od sopstvene partije. Jo jedan dokaz ponovne i
konane pobjede predstavljanja interesa nad politikim predstavljanjem je tip odnosa
vremenom uspostavljen u najveem dijelu evropskih demokratskih drava izmeu
velikih grupa sa suprotstavljenim interesima (predstavnici industrijalaca i radnika) i
parlamenta, odnos koji je doveo do ustanovljavanja novog tipa predstavnitva.
Andrija BOOVI, avgust 2003. godine

- 119 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
NIKIKO TAVORENJE

BEZGRANINI STOICIZAM
Onaj, kome je dobro poznat ovaj grad, ma kako obavjeten, ako je dugo
bio odsutan iz njega, a putevi ga ovih dana nanesu ovamo vjerujemo jedva e
ekati da se makne iz ovog podneblja emera, ili e zapasti u zateenu depresiju
da njega nee ni svoji prepoznati. Uzaludan ej tu svaki lokal-patriotizam, neiz-
brisive ne uspomene ili rodbinske veze, karakteristine za ovdanji mental-
itet. Grad je odavno u kandama emera, a isti je uveliko duboko zakrpljen na
licima graana. Dugo privredno prestrojavanje jo je uvijek jedno sveopte ta-
vorenje, i to je svakako najpogubniji tranzicioni dar. U nekadanjem privred-
nom centru od DPS-a unazaene Crne Gore, dosta solidne privrede malo je ta
preivjelo sva tumbanja minulih, izuzetno tekih godina. Vlasti je glavno bilo
da obezbijedi lini iar, a sveopti interesi, bez obzira to su ih grlato isticali
bili su im strani. Zato nije udo to je privreda ovakva kakva jeste.
Tipian socijalistiki privredni milje-sa najizrazitijim predstavnikom
eljezarom, sa toliko svojih neodrivosti, sa velikom se mukom prilagoava
bivajui sveopta mora.
Ovde je u malom na jedan najekstremniji nain na nau nesreu saeto sve
ono loe to je drutvenu privredu inilo dinosaurusom, koji mora da izumre.
A kada se tome doda jedna strano nazadna i neodgovorna vlast, nita se bolje
nije ni moglo oekivati. One koji u politiku ulaze zarad svoga egoizma i na-
jogoljenije sebinosti trebalo bi na sve demokratske naine omesti da ne bava-
ju poast sa tom takvom svijeu jer njihovo tolerisanje vrlo se brzo pokae
kao katastrofa za itavo drutvo, sem za rijetke pojedince koji su im podrka,
koji takoe ostvaruju super prot. Narod tu, iako dobronamjeran i eljan boljeg
ivota nije u stanju nita da uini toliko zaslijepljen vetim predstavljanjem
licemjerstva za vrhovnu vrlinu patriotskog rtvovanja. I Niki je tu poseb-
nost svoje vrste. Kao to je jedinstven zbog svog nevienog stoicizma ili e
neki maliciozni rei kako nema drugog izbora, pa je prinuen da trpi i maksi-
malno se odrie svega. Moda dijelom ima i toga, ali iako kriza nezapamena
posle II sv. Rata ne bi se moglo rei da je neizvodljivo malo bolje preraspodi-
jeliti ovo siromatvo. Ili se vlast pored odreenih drugih smetnji boji da bi time
naruila vrsto zacrtani put u trinu ekonomiju.
I sa stanovita balkanske humanosti neobjanjiv je i do kraja sraman ne-
dostatak i najminimalnije solidarnosti, koja bi ulila barem djeli energije u ovu
veliku obamrlost.
To ne optereuje DPS, glavno je da oni redovno stavljaju do znanja ko
je na vlasti i da se svakodnevno oglaavaju smijenim saoptenjima o svoj

- 120 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
bezgrenosti i istoti u to jo vjeruju samo osnovci i maloumni graani, a oni
se sami udom ne mogu nauditi ovakvoj, gotovo robskoj pokornosti izmrc-
varenog naroda. A upravo je pred nama vrijeme najveih optereenja ubogog
kunog budeta. Ko to moe bez problema i pravih lustracjia obezbjediti og-
rijev, opremiti svoje ake za kolu, osigurati zimnicu.. Ko, osim onog vrlo
malog sloja koje nikakva kriza ne pogaa, a to je najgore odatle se odan na-
juticajniji dio svojim ponaanjem, svojom nesposobnou, prepotencijom a
i osvetoljubivou tako kretenski ruga sopstvenom narodu. Imali kraja tom
idiotizmu ili ta samoljubiva, odnaroena vlast jo e dugo da se ponaa tako
kao da je narod tu radi nje, i da njihova primitivna oholost, skorojevika poh-
lepa, snobovsko vlastoljublje, partijska uskogrudost, mediokritetska teatral-
nost, iskompleksirana samovoljnost moraju da imaju potvrdu u njihovom
stolovanju? Jer sve izgleda ovdje postoji zarad njih, da bi ivjeli u zvijezdan-
im visinama, bivali opijani slau vlasti, a narod sve vie propadao i tonuo u
beznae.

Mladen KUEK, avgust 2003. godine

- 121 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Problem vlasnitva nad crkvenim objektima u Crnoj Gori

IJE SU CRKVE U CRNOJ GORI


Nakon vie od sedam decenija od njenog ukidanja, Crnogorska pravoslavna
crkva je obnovila svoje djelovanje 31. oktobra (na Luindan) 1993. godine,
ime se ve tada moglo naslutiti da e se ubrzo postaviti i pitanje vlasnitva nad
crkvenim objektima u Crnoj Gori. Sasvim sigurno da Srpska pravoslavna crkva,
odnosno njena Mitropolija na Cetinju, nije sa oduevljenjem gledala na obnavl-
janje CPC, koju je odmah proglasila nekanonskom, izmatskom, a njene protag-
oniste raskolnicima, kriminalcima, sektaima. No, kako se u poetku djelovan-
je obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve svodilo (samo) na tradicionalno
organizovanje proslave Badnje veeri na Trgu kralja Nikole, na Cetinju, nije ni
bilo otrijih sukoba izmeu pripadnika i poklonika ove dvije pravoslavne crkve
u Crnoj Gori. Predstavnici tadanje vlasti bezrezervno su podravali Mitropoliju
cetinjsku i njenog mitropolita Amlohija, koji je bio duhovna potpora tadanjoj
vlasti u projektu stvaranja jedinstvene srpske drave, makar i pod prikrivenim
nazivom SRJ.
Prvi problemi oko vlasnitva nad crkvenim objektima javili su se kada je
Crnogorska crkva naumila da svoje djelovanje proiri i mimo samog Cetinja,
odnosno da prihvati pozive mnogobrojnih mjetana Katunske nahije, koji nijesu
vie htjeli ugostiti svetenike SPC u svojim domovima, uglavnom zbog pozna-
tog, negatorskog stava Srpske crkve prema crnogorskoj naciji, kulturi, tradiciji,
itd, kao i zbog unitavanja crkava i odnoenja mnogobrojnih predmeta iz njih.
Uz proces emancipacije Crnogoraca u nacionalnom i dravnom smislu, javila
se i njihova elja za svojom, autentinom nacionalnom crkvom, koja je ukinuta
davne 1920. godine dekretom srpskog kralja Aleksandra. Dakle, to je i bio povod
da se u mnogim krajevima Katunske nahije prije neto vie od etiri godine,
mjetani organizuju i ovjerenim potpisima (kao vlasnici zadubinari) predaju
Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi na korienje svoje mjesne crkve, uskraujui
time povjerenje parohu srpske crkve u Katunskoj nahiji, Draganu Staniiu, koga
su mjetani optuili da unitava njihove zadubine i nezakonito (ili bespovrat-
no) odnosi mnogobrojne relikvije iz tamonjih mjesnih crkava. Tako su prije
etiri godine mjetani Njegua, prikupili potpise i odluili da 16 svojih takoz-
vanih grobaljskih crkava predaju na korienje svetenstvu CPC. To je izazvalo
otru reakciju Srpske crkve, pogotovo paroha Staniia, koji je u vie navrata
pokuao ak i ziki da sprijei bogosluenje svetenstva CPC u tim crkvama.
No, nije Stanii jedini koji je optuivan da unitava sakralne objekte po Crnoj
Gori i otuuje relikvije. Dugaak je spisak otuenih relikvija i nedjela, za koje
se optuuju svetenici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori: od uzimanja na

- 122 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
revers 175 eksponata sa arheolokog nalazita na tivatskoj Prevlaci od Centra za
kulturu iz Tivta, skrnavljenja i otvaranja grobnice Velikog vojvode Mirka i kn-
jaza Danila, uzimanja rukopisnih knjiga iz manastira Svete Trojice kod Pljeval-
ja, odnoenje relikvija iz Saborne crkve u Prediu, naruavanje autentinosti
mnogih naih manastira (u manastiru Ostrog poetkom 90-tih ikonopisan je sv.
Sava, kojeg do tada nije bilo)... do spreavanja izlaganja Bogorodice Filermose
crnogorskoj javnosti, oko ega su takoe reagovale mnoge relevantne linosti i
institucije. Ali uzalud! Odnesene eksponate Mitropolija nije nikada vratila!
Prije tri godine situacija oko vlasnitva nad crkvama kulminirala je
dogaanjima oko Vlake crkve na Cetinju. Naime, nakon najave mjetana Don-
jokrajaca, inae zadubinara ove crkve, da Vlaku crkvu predaju na korienje
Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, reagovala je srpska Mitropolija na Cetinju:
njen svetenik protojerej Radomir Nikevi zatvorio se u Crkvi i zapoeo trajk
glau, s namjerom da primora aktuelnu vlast da reaguje protiv vandala i, na-
vodno, zatiti Vlaku crkvu od raskolnika. Time je sluaj Vlake crkve, makar
privremeno rijeen, odnosno, onemogueno je svetenicima Crnogorske crkve
da uu u ovaj boji hram i da obave bogosluenje, kako je to i bila elja Don-
jokrajaca, koji tvrde da su vlasnici Vlake crkve. Ali, time nije i zaustavljen
proces devastacije unutranjosti a i spoljanosti ove, kao i mnogih drugih crkava,
to su takoe Cetinjani Donjokrajci isticali kao jedan od glavnih razloga zato
uskrauju gostoprimstvo srpskoj Mitropoliji na Cetinju, a nijesu vraene mnogo-
brojne ranije odnesene relikvije iz nje. Sve se, makar po aktuelnu vlast, zavrilo
sreno prekinute su tenzije na Cetinju, a za crnogorsko kulturno nasljee, koje
se unitava, ionako poodavno niko i ne brine.
Crnogorska pravoslavna crkva, osim na Cetinju, osnovala je svoju paro-
hiju i u Podgorici 1. novembra 1999. godine, i za njenog prvog paroha izabrala
projereja stavrofora ivorada Pavlovia. No, za razliku od cetinjskog kraja, po
rijeima paroha Pavlovia, u Podgorici nije bilo veih problema sa SPC, niti s
aktuelnom vlau, koja je takoe svojevremeno u vie navrata zabranjivala pris-
talicama CPC okupljanje na vjerskim praznicima.
Odmah po mom dolasku u Podgoricu pristupio sam organizaciji crkvenog
ivota i organizaciji crkve kao pomjesne jedinice. Ve 12. oktobra 2000. godine
osnovali smo Savjet crkvene optine Podgorica, na ijem elu je istaknuti intele-
ktualac i univerzitetski profesor dr Ilija Vujoevi. Pored organizacije Crkve, mi
smo organizovali redovno bogosluenje. Mi, na alost, nemamo ni jedan hram,
ve bogosluenje obavljamo pod najveim nebeskim hramom ispred Dvorca
Petrovia na Kruevcu, u Podgorici.
Prije tri godine, na zasjedanju Svetog arhijerejskog sinoda SPC, osnovana je
Budimljanska eparhija, koja, po saoptenju pokriva podruje Vasojevia i Stare
Hercegovine, sa sjeditem u manastiru urevi stupovi, kod Berana. Tako je
Crnogorsko-primorska mitropolija smanjena za teritoriju novoformirane eparh-
ije, te se na podruju Crne Gore sada nalaze dvije eparhije Srpske pravoslavne

- 123 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
crkve, a nezvanino saznajemo da je izvjesno formiranje i tree eparhije, na
podruju Primorja.
No, i pored evidentnog problema u vezi sa vlasnitvom nad oko 650 crkvenih
objekata u Crnoj Gori, ni jedna strana (SPC i CPC) ne ele pokrenuti sudski pos-
tupak za razrjeenje ovog sluaja, a kao glavni razlog tome navode i nepovjer-
enje u nadlene sudske institucije.
O tome bi, prije svega, crnogorska vlast trebalo da povede rauna, da se
sve vrati to je na prevaru oduzeto ili oteto iz crkava, jer je to vlasnitvo naroda
crnogorskog i crnogorske drave kae mitropolit CPC Mihajlo, naglaavajui
da je mnogo stvari odneseno iz naih crkava i manastira i nalazi se u Beogradu.
ak su i estice tijela Svetog Vasilija Ostrokog noene u Srbiju, u tamonje
crkve.
Ni Srpska crkva nema povjerenja u nezavisnost sudova.
Nezavisno sudstvo podrazumijeva da se sudi mimo naloga vrha vlasti. O
nezavisnom sudstvu moemo govoriti u nekom drugom vremenu, a danas vrlo
teko. Sudovi su u strahu kako da rijee problem koji politiari nijesu rijeili na
ideolokoj ravni - kau u SPC.
Sasvim je izvjesno da je crkveno pitanje na ovim prostorima uvijek bilo
prioritetno politiko i dravno pitanje, zato je teko i pojasniti kalkulantsko
ponaanje aktuelne vlasti u vezi sa ovim problemom, pogotovo kada se ima u
vidu injenica da je djelovanje srpske Mitropolije na Cetinju sutinski usmjer-
eno protiv elementarnih dravnih i nacionalnih interesa crnogorskog naroda i
drave Crne Gore, a time, valjda, i aktuelne, vlasti. Dok predstavnici Srpske
crkve na Cetinju gotovo i ne ele raspravljati o vlasnitvu nad crkvenim objek-
tima u Crnoj Gori, smatrajui da je to bilo u njihovom vlasnitvu stoljeima,
predstavnici Crnogorske crkve smatraju da i po Bojoj i po ljudskoj pravdi
objekti pripadaju njima, odnosno crnogorskom narodu i crnogorskoj dravi;
navodei podatak da je samo u doba vladavine knjaza Nikole od 1860. do 1910.
godine u Crnoj Gori podignuto 163 nove crkve i 2 manastira a obnovljeno 112
crkava i 12 manastira.
A drava o svemu ovome uti! I priznaje jedinu kanonsku crkvu u Crnoj
Gori srpsku Mitropoliju na Cetinju.

Veselin KONJEVI , februar 2004. godine

- 124 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
TEHNOLOGIJA VLASTI CRNOGORSKOG REIMA

SOFISTICIRANI TOTALITARIZAM
Osnovni elementi funkcionisanja aktualnog crnogorskog reima su: krizogeni,
koniktonosni, manipulativni, hiperideoloki totalitarizam, autoritarna
politika i policijska represivnost, i programirana, sistemska korupcija

Crnogorski reim predstavlja specinu pojavu u politikoj fenomenologiji.


Njegova specinost proistie iz spajanja protivrjenih elemenata socio-politike
strukture, a iji je smisao u odravanju totalitarne vlasti u promijenjenim us-
lovima savremene - demokratsko-integracionistike nomenklature. U politiko-
ideolokom smislu, crnogorski politiki sistem moe se denisati kao mjeavina
novokomponovanog dravotvornog etnonacionalizma, sirovog pljakako-priva-
tizacijskog neoliberalizma i iznuenog socijalnog dravnog neokomunizma,
dok se u pogledu instrumentalizacije vlasti moe oznaiti kao sistem u kojem
se kombinuju etatistiko-partitokratski i anarhoidno-paradravni elementi, us-
ljed ega se moe govoriti o svojevrsnom anarhoidno-autoritaristikom, hipoin-
stitucionalnom, populistikom, etnonacionalistikom totalitarizmu, unikatnom u
politikoj praksi i teoriji.
Pojam anarhoidni totalitarizam, sam po sebi, kontradiktoran je, jer klasini
totalitarizam, kao ideoloko-voluntaristiki hiperetatizam, pretpostavlja visok ste-
pen dravne regulacije i centralizacije, koji ne ostavlja nita izvan stega svoje uske,
sveobuhvatne dravno-partijske kontrole. Anarhoidnost neototalitarnog reima u
Crnoj Gori temelji se na znaajnoj neformalnoj redukciji institucionalne forma-
ture, proizvoenju kriza i konikata, organizovanom poluhaosu (KONTROLISA-
NOM BESPORETKU) i sprezi dravno-partijskog establimenta sa kriminog-
enom paradravnom strukturom. Neformalna redukcija institucionalno-norma-
tivne strukture, kontinuirana i indukovana koniktnost i kontrolisani besporedak
su ambijent u kojem vladaju destruktivne, iracionalne sile, koje pojaavaju efekat
namjerno izazvane krize. Crnogorski reim je koniktonosan i krizotvoran. Osno-
va ukanovieve tehnologije vlasti je smiljeno proizvoenje krize i nestabilnosti
radi idejno-politike homogenizacije njegovih aktualnih i potencijalnih pristalica,
u cilju odravanja, dobijanja i uveavanja njihove politike podrke. Smisao
proizvedene krize i organizovane haotinosti je da se nepotovanjem institucional-
no-normativnog poretka, putem organizovane dezorganizacije i neformalnih cen-
tara politike, nansijske i represivne moi, izazovu strah, nesigurnost i konfuzija,
kako bi se ideologizovana populistika masa ziki i egzistencijalno vezala za
spasonosnu, totalitarnu ocijelnu politiku elitu - radi marginalizacije ili elim-
inisanja relevantnog kritikog miljenja, kao najvee opasnosti za reim. Proiz-
vodnjom straha i nesigurnosti suava se slobodan i racionalan izbor i obezbjeuje

- 125 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
identikacija autoritarne balkanoidno-patrijarhalne svijesti sa (pro)totalitarnim
reimom, ime se iznuava politiki konsenzus izmeu mao-politokratske oli-
garhije i ideoloki intencionalizovane mase. Anarhoidni autoritarizam karakterie
neformalna redistribucija drutvene moi izmeu politike vlasti i paradravnog
podzemlja, u kojoj establiment zadrava sve poluge odluivanja, djelimino
prenosei represivnu funkciju drave na kriminalizovane neformalne centre moi
(politiko i majako podzemlje). Neformalni centri represivne moi su vanin-
stitucionalna supstitucija za hipertrorano dravno nasilje, i slue za njegovo
prikrivanje, a sve sa ciljem stvaranja privida demokratije.

KONFLIKTIRAJUI BIPOLARNI ETNONACIONALIZAM

Pored elemenata autoritarizma, crnogorski reim inkorporira u sebe i karakter-


istike totalitarizma, u prvom redu iroku, rigidnu ideoloko-populistiku podrku
mase, to ga ini stabilnim u odnosu na demokratska kretanja. ukanoviev
moderni, ideoloko-praktiki sosticiran totalitarizam (demokracionistiki
totalitarizam; posttotalitarni neototalitarizam) ustanovljuje sve institute liber-
alne demokratije, ali ih marginalizuje i faktiki suspenduje uzurpatorskom, auto-
kratskom, vaninstitucionalnom prekompozicijom politike moi i fabrikovan-
jem nacional-populistike svijesti i dirigovane anarhije, kamuirajui svoju
nedemokratinost kroz institucije demokratsko-pluralistike mimikrije.
Totalitarni ideologitet ukanovievog reima ini jedna specina, ne-
ototalitarna, etvorodjelna ideologija, koja bi se mogla imenovati kao
EVROAMERIKANISTIKI, REFORMISTIKI, DEMOKRACIONISTIKI
NACIONAL-SUVERENIZAM. Verbalni - evroamerikanizam, verbalni - re-
formizam, verbalni demokratizam, i nacional-suverenizam su etiri osnovna
ideoloka stuba totalitarne matrice crnogorskog reima. Njihov smisao je da se
kontinuiranim verbalistiko-demagokim fraziranjem kamuira aktualna stvar-
nost i lano projektuje neka nova - mnogo bolja realnost, u cilju bezuslovnog
dobijanja podrke najveeg dijela birakog tijela.
Poto se stabilnost politike vlasti ne moe postii samo zikom silom i
zastraivanjem (autoritarizmom), crnogorski reim se u prilinoj mjeri odrava
pomou ideoloko-manipulativno indukovane totalitarne, nacional-populistike
svijesti, koja je modelirana prema potrebama (pro)totalitarne vlasti, i slui njenom
uvrivanju. Osnovna ideologema na kojoj poiva nacionalistiko-populistika
svijest jeste teorija zavjere, odnosno himera o ugroenosti vlastite nacije, koja
imperativno implicira njenu etniko-ideoloku homogenizaciju zbog neophod-
nosti odbrane njenih interesa od druge, neprijateljske, uzurpatorske nacije.
Crnogorski reim podastire - paranoidno-izolacionistike - ideologeme o na-
cionalnoj i dravotvornoj ugroenosti da bi, u isfabrikovanoj dravno-partijskoj
jednaini, perpetuirao i uvrstio totalitarnu koaliciju sopstvene vlasti i politiki
intencionalizovane mase i sprijeio prevladavanje alternativnog, kritikog

- 126 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
miljenja. Da bi izvrio i intenzivirao homogenizaciju svoje politiko-birake
strukture, ukanoviev reim proglaava unutranjim neprijateljima, izdajnicima
i retrogradnim snagama sve one koji ne podravaju njegovu zvaninu, navodnu,
crnogorsku rodoljubnu i dravotvornu politiku. Teorija zavjere i fabrikovanje
unutranjih neprijatelja su idejno-legitimitetske osnove reimskog autoritarnog,
autokratskog totalitarizma i, kao takve, veoma su ekasne u uslovima posto-
janja viedecenijske, komunistiko-boljevike idejno-mentalne strukture. Nac
ionalnohomogenistikim egalitarizmom i pseudopatriotizmom marginalizuje se
i eliminie relevantno kritiko miljenje i suspenduje pluralitet graanskih, tran-
snacionalnih interesa, ime se graansko-interesni pluralizam prekomponuje u to-
talitarni nacional-ovinistiki monizam, koji se u crnogorskom sluaju ispoljava
kao koniktonosni unutarcrnogorski etnonacionalistiki bipolarizam, koji je lien
demokratske artikulacije interesa antagonizovanih drutveno-politikih subjeka-
ta. Ideolokom propagandno-manipulativnom indoktrinacijom fabrikuje se neau-
tonomna, dokritika, boljevizovana, faistoidna svijest, ime se postie visok
stepen intranacionalne beskoniktnosti i lojalnosti intelektno klieizirane mase.
Totalitarna masa je samo pasivni, neautonomni asistent u funkcionisanju vlasti
jer je njena politika volja supsumirana parcijalnim interesima totalitarne nomen-
klature. Totalitarna masa je rtva same sebe jer je indukciono samouhapena u
ideolokom kavezu parcijalnog i neautentinog nacionalnog interesa, instrumen-
talizovanog za legitimizaciju i uvrivanje totalitarne vlasti kriminalizovane to-
talitarne elite.

MANIPULACIJA - OSNOVA VLADANJA

Reimska crnogorska stranka - Demokratska partija socijalista jedna je


od najmanipulativnijih stranaka u politikoj praksi i teoriji. Njena manipula-
tivnost proistie iz njenog totalitarnog politikog bia, kamuiranog u fasadu
evropeistike reformistiko-demokratske nomenklature. Jedna od frekventnijih
manipulacija DPS-a je manipulacija sopstvenim partijsko-politikim identitetom.
Naime, DPS sebe predstavlja i denie kao graansku, proevropsku, reform-
sku i demokratsku stranku. Meutim, DPS je samo formalno graanska partija
(budui da su u nju ulanjeni pripadnici svih nacija u Crnoj Gori), ali faktiki,
sutinski, DPS je nacionalistika stranka. Svojom retorikom i stavovima DPS se
moe oznaiti kao stranka nacionalistike provenijencije. Meutim, nije prob-
lem u nacionalistikoj orijentaciji DPS-a, jer NEOVINISTIKI nacionalizam
je potpuno legitimna ideoloka forma politikog i partijskog prolisanja, ve u
njenom lanom predstavljanju. DPS nee da prizna da je nacionalistika stranka,
da bi imala vei manevarsko-manipulativni prostor za diskreditaciju i margin-
alizaciju srpskih nacionalnih partija, i da bi imala vei legitimitet da sebe pred-
stavlja kao reformsku i demokratsku snagu koja se zalae za evropeizaciju Crne
Gore. Kao suverenistika stranka, DPS bi morala da zna da je borbi za ouvanje i

- 127 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
sticanje dravnosti imanentna nacionalno-nacionalistika idejno-ideoloka struk-
tura. Nacionalizam (pozitivni ili negativni; dravotvorni ili etniki) neodvojiv je
dio dravotvornog procesa, jer bez odreenog nivoa nacionalne homogenizacije
nemogua je restitucija dravne suverenosti.
Posebnu manipulativnost ima reimska odrednica da je DPS proevropska
stranka. Vladajua crnogorska partija nije evropska stranka jer je jo uvijek
karakterie autoritarno-totalitarna iskljuivost. DPS se odrekla komunistike
ideologije, ali je zadrala njenu boljeviku mentalnu strukturu, koja je spreava
da se istinski demokratizuje i transformie u partiju moderne, evropske prolacije.
DPS je samo deklarativno proevropska stranka, a faktiki - ona je anahrona,
populistika, boljevizovana, kriminalizovana nacional-socijalistika stranka, ije
se politiko bie opredmeuje u ultrapartijskom interesnom prakticitetu odravanja
(neo)totalitarne vlasti.

DRAVA - TO SMO MI

Da bi pokazala svoju politiku validnost, DPS esto pribjegava klasinom


boljevikom maniru - ideolokom etiketiranju svojih protivnika. Nesigurna u svoju
valjanost, zbog svoje enormne moralno-politike grenosti, DPS, pored manipulac-
ije sopstvenim partijskim identitetom, praktikuje manipulativno-demagoki metod
diskreditacije svojih opozicionih konkurenata. Da bi ih to vie omalovaila i mar-
ginalizovala, ona ih esto etiketira raznim ideoloko-verbalistikim himerama (ret-
rogradne, anticrnogorske, antidemokratske, antireformske, antievropske,
velikosrpske, miloevievske snage, opozicija Crnoj Gori, izdajnici Crne
Gore ...). DPS je stranka negativnog i koniktonosnog legitimiteta jer svoj politiki
identitet prvenstveno gradi na kritici i diskreditaciji protivnika, a ne na kreativnom
prolisanju svog originarnog subjektiviteta. Nazivajui svoje politike protivnike
miloevievskim snagama, DPS dvostruko manipulie crnogorsku javnost: 1) jer
prenebregava injenicu da su se one odrekle Miloevievog politikog nasljea,
i 2) jer namjerno zaboravlja da je i sama proizala iz Miloevievog politiko-
ideolokog miljea.
Jedna od omiljenih manipulacija DPS je i manipulacija sopstvenim politikim
znaajem i poloajem. Ta manipulacija se oitava u cezaristikoj maksimi - Drava
- to sam ja, odnosno Crna Gora je DPS, a DPS je Crna Gora. Naime, u domaem
politikom saobraaju, DPS sebe predstavlja kao jedinog reprezenta crnogorske
politike volje, potpuno izjednaavajui dravni i sopstveni - uskopartijski interes.
U tom smislu, ona svoj parcijalni, vlastodraki interes poistovjeuje sa crnogor-
skom dravom, promoviui sebe kao njenog jedinog legitimnog predstavnika.
Jedna od uestalijih manipulacija DPS-a je manipulacija pojmom velikos-
rpstvo.Velikosrpstvo je najfrekventniji pojam u politiko-ideolokom vokabu-
laru DPS-a. Taj veoma rabljen i diskreditovan pojam u domaem i inostranom
politikom diskursu omoguava DPS-u irok dijapazon manipulativne politike
strategije. Vladajua ideoloko-politika garnitura u Crnoj Gori pojam velikosrp-

- 128 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
stvo vie ne vee za hegemonizam Srbije u odnosu na bive jugoslovenske repub-
like (BiH, Hrvatska, Makedonija), ve za srbijansko-crnogorske odnose, odnosno
za nitenje crnogorske dravnosti. Meutim, svjesno se zanemaruje injenica da,
nakon ruenja Miloevievog totalitarnog reima, crnogorsko dravno-nacionalno
pitanje nije srbijanski ve unutarcrnogorski problem. Crnogorska dravnost bila je
ugroena u vrijeme postojanja Miloevievog nacional-militaristikog reima. Det-
ronizacijom Miloevia i dolaskom na vlast demokratskih snaga u Srbiji prestala je
opasnost od rastakanja i ponitavanja crnogorske dravnosti. Danas nema nijedne
politike stranke u Srbiji koja u svom programu ima velikodravne, okupacione,
negatorsko-destruktivne ideje i namjere prema crnogorskoj dravi. Dravotvorna
politika postmiloevievske Srbije nije usmjerena na anektiranje djelova teritorija
bivih jugoslovenskih republika, ve na ouvanje teritorijalnog integriteta avo-
jevske Srbije. Savremeno dravno pravo i dravotvorna strategija Srbije fundirani
su i intencionalizovani na odbranu od destruktivnog djelovanja albanskih separa-
tista. Optereena velikim problemima, Srbija nema ni volje ni snage da se bavi
teritorijama drugih drava. DPS-ovi ideolozi prenaglaavaju opasnost od srpskog
nacionalizma, potpuno ignoriui destruktivnost velikoalbanskog nacionalizma,
koji je, danas, najvei destabilizacioni inilac u balkanskom regionu. DPS mak-
simizira opasnost od srpskog nacionalizma: 1) da bi to vie oprala svoju prljavu
prolost, iji je osnovni segment - bespogovorno sluenje autoritarnom reimu Slo-
bodana Miloevia; 2) da bi apostroranjem - prokazanog - srpskog nacionalizma
armisala svoj lani evropeistiki legitimitet; 3) i da bi to vie apostrorala svog
spoljnjeg neprijatelja i legitimizovala svoju teoriju zavjere. Manipulativna antisr-
bijanska eksteriorizacija crnogorskog dravnog pitanja (himera o ugroenosti Crne
Gore od Srbije) potrebna je DPS-u da bi se, usljed navodne ugroenosti od virtuel-
nog spoljnjeg neprijatelja, homogenizovala i kvantitativno rekorporirala nacion-
alno-suverenistika masa - radi odranja i jaanja (neo)totalitarne vlasti. Tezom
o ugroenosti od spoljnjeg neprijatelja (Srbije) DPS: 1) homogenizuje i poveava
svoj nacionalno-suverenistiki korpus, maksimizirajui njegovu politiku podrku i
svoju (neo)totalitarnu vlast; 2) skree panju sa tekih ekonomsko-socijalnih prob-
lema, amortizujui socijalnu koniktonosnu napetost. Cilj ove manipulacije je da se
intenziviranjem nacionalne koniktnosti relaksiraju i amortizuju socijalne tenzije i
frustriranost, a sve zarad ouvanja legitimitetske podrke i totalitarne vlasti krimi-
nalizovane politike elite.

MANIPULACIJA SUVERENOU

Pravno-politiki pojam suverenost postao je jedna od najomiljenijih manipula-


tivnih ideologema DPS-a. Vladajua crnogorska stranka dvostruko manipulie tim
pojmom: u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. U kvalitativnom (sadrajnom)
smislu, DPS konceptualizuje suverenost tako to je ne izvodi iz politike autonom-
ije graanina, ve je generiki i funkcionalno locira na autohtono podruje
(jake) drave. Tako se suverenost iskljuivo tretira kao originarno, subjektivno

- 129 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
pravo drave, tj. kao ogoljena, neposredovana, neobjektivirana, neinstrumentali-
zovana, birokratizovana apsolutna politika vlast. Tako, etatistiki, antiliberalni
shvaen pojam suverenosti toliko se glorikuje da se moe govoriti o svojevrsnoj
suverenistikoj religiji i ideologiji. Tako se suverenost tretira kao neko mesijan-
stvo, kao neto nadstvarno i idealno, neto emu svi treba da bezrezervno slue.
Svako, pa ak i minimalno odstupanje od zadatog ,sakralnog, eshatolokog
idealiteta suverenosti tretira se kao jeres koju treba igosati. Na taj nain suverenost
postaje ideoloko-arbitrarno sredstvo za mjerenje neijeg patriotizma i politike
podobnosti, odnosno instrument za diskreditovanje i eliminaciju politikih pro-
tivnika. U kvantitativnom smislu, DPS dvostruko manipulie tim pojmom: - na
unutranjem planu, tj. u pogledu odnosa prema Srbiji, i - na spoljnjem planu,
odnosno u pogledu odnosa prema meunarodnoj zajednici. Manipulativnost ovog
shvatanja suverenosti je u tome to se ona shvata kao kvantitet u apsolutnom
iznosu, to je sa stanovita savremene globalistiko-integracionistike nomen-
klature potpuno nerealno. U vezi s odnosom prema Srbiji, Crna Gora je faktiki
suverena drava - ima unutranji, ali i ne spoljanji suverenitet (meunarodno-
pravni subjektivitet). Dakle, sve optube i stavovi DPS u vezi sa uzurpiranjem
crnogorskog suvereniteta od strane Srbije su ordinarna manipulacija, budui da
Srbija ne moe, niti eli, da redukuje kapacitet unutranje suverenosti Crne Gore.
Druga manipulacija u vezi s pojmom crnogorske suverenosti tie se odnosa pre-
ma Briselu i Vaingtonu, i proizilazi iz injenice da Crna Gora ne moe da bude
faktiki suverena drava, budui da je obina poslunika transmisija Amerike i
Evropske unije. Dakle, sve to beskonano pozivanje na priznavanje suverenosti,
sa stanovita politikog fakticiteta, lano je i manipulativno, a ima jedan cilj - za-
dobijanje legitimiteta i uveanja politike podrke independentistikog birakog
tijela radi ouvanja nekontrolisane, apsolutne vlasti.
U tehnologiji odranja apsolutne vlasti crnogorski reim, pored zike sile i
ideoloke manipulacije, praktikuje ucjenjivanje i korupciju. One koje ne moe da
ubijedi i izmanipulie, one koje ne moe da likvidira i zaplai, crnogorski reim
pokuava da kupi ili ucijeni. Na alost, to mu esto uspijeva zbog teke socijalne
situacije, ali i zbog izraene sklonosti pojedinaca ka komercijalizaciji vlastitih sta-
vova i uvjerenja radi sticanja odreene materijalne koristi i drutvenih pozicija.

Dragan DRINI, novembar 2001.

- 130 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Pogledi

IZBOR(I)
Pristupe li izabrani denisanju reformskog projekta kao skupa mjera i
akcija u ijem sprovoenju svi zainteresovani uestvuju, s istim pravima i
obavezama, eto otvaranja tako neophodnog slobodnog razmjenskog procesa
izmeu vlasti i graana, eto drutvenog prostora u kome e realni ivotni
ciljevi i potrebe biti ispred i iznad apstraktnih optih ciljeva i interesa, eto
demokratije i demokratskog puta i sredstva rjeavanja drutvenih pitanja i
problema

Graani Crne Gore rekli su svoje. Na parlamentarnim izborima, 20 oktobra,


veina je povjerenje dala koaliciji koja je nudila demokratske reforme i evropsku
orijentaciju. Ponuda druge izborne koalicije bila je znatno manje obeavajua.
Ona se, uprkos neto drugaijoj retorici, temeljila na platformi koju ine: prvo,
prevaga odanosti svom klanu (svejedno da li je on formiran na regionalnom,
nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom principu) nad svakim osjeajem odgov-
ornosti i strasti za javno (opte) dobro; drugo, pretpostavljenost organicistikih i
holistikih principa politike i politikog svakoj individualnoj autonomiji i suv-
erenosti graana; tree, nastojanje da se upravnom centralizmu i despotizmu
parira s pozicija plemenskog autarkizma, separatne partijske discipline i slijepe
odanosti lokalnim voama ili ekstremnim pokroviteljima. Imali se to u vidu,
graanima se nije bilo teko opredijeliti.
Posao koji eka pobjednike bie mnogo tei. Graani su im dali podrku koja
im omoguava da imaju apsolutnu premo u Parlamentu, da sami formiraju vladu
i da iz te pozicije odluuju o svim vanijim pitanjima, ne samo u domenu vlasti i
vladanja ve, dobrim dijelom, i u cjelokupnom drutvenom ivotu Crne Gore. Po-
zicija im je ojaana i time to faktiki nee imati opozicije. Tanije, aktuelna par-
lamentarna manjina, koja formalno nosi taj naziv, nema ni konkurentni program,
ni politiki i drugi kapacitet, koji bi joj omoguio da bude valjan kontrolor i, kad
treba, kritiar vlasti. Sve je, dakle, u rukama nove vlasti i od nje zavisi gotovo sve.
I to u uslovima kada se, na samom poetku svog mandata, mora suoiti s nimalo
prijatnim trojstvom, koje ine: s jedne strane, potreba da odluno i ekasno pristupi
rjeavanju nagomilanih, odista tekih socijalno- ekonomskih problema graana,
radi ega e biti izloena njihovim stalnim, raznovrsnim i snanim pritiscima; s
druge strane, injenica da e svaki proputeni dan u tom pogledu donijeti godine
novih patnji i problema, a time i novu odgovornost ionako odgovornih za stanje u
kome se Crna Gora nalazi; s tree strane, injenica da su veliina problema koje
treba rjeavati i koliina uslova za njihovo rjeavanje, obrnuto srazmjerni.
Ni to nije ono najtee s im e se nova vlast suoiti. Mnogo vea iskuenja

- 131 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
i probleme donijee joj izbor puta i sredstava za rjeavanje ovih problema.
Tako, krene li putem palijativnog otklanjanja pojedinih nasumice procijenjenih
neuralginih taaka, eto nastavka ve iskuavanog oportunizma, na ijem kraju
zakonito sljeduje anarhizam stalnog poputanja prevrtljivih partijskih vrhuki
vjernim sljedbenicima, i obrnuto. Ako se opredijele za diktat apsolutnog uma;
emu bi mogla da poslui i nedavna velika rokada u rasporedu funkcija unutar
najvee partije, eto novih privida radikalnog zaokreta, i eto novih monopola,
zloupotreba i zastranjenja.
Popusti li pritisku onih koji, u ime pravde i morala, zahtijevaju primjenu
istih kriterijuma i principa na sve i svakoga, eto anse za ukidanje nekih mo-
nopola, uzurpacija i privilegija, ali eto i razloga za mnoga nova nezadovoljstva i
napetosti, opstrukcije i destrukcije. I eto iskuenja da se, u ime disciplinovanja
ili odobrovoljavanja onih koji se tom radikalizmu suprotstave, pribjegne novim
krajnjim mjerama.
Pristupe li izabrani denisanju reformskog projekta kao skupa mjera i akcija
u ijem sprovoenju svi zainteresovani uestvuju, s istim pravima i obavezama,
eto otvaranja tako neophodnog slobodnog razmjenskog procesa izmeu vlasti i
graana, eto drutvenog prostora u kome e realni ivotni ciljevi i potrebe biti
ispred i iznad apstraktnih optih ciljeva i interesa, eto demokratije i demokratskog
puta i sredstva rjeavanja drutvenih pitanja i problema, eto mogunosti za
legalno ispoljavanje razlika i raznovrsnosti, eto prilike da se podanik izdigne do
nivoa graanina i eto anse da Crna Gora zakorai u drutvo slobodnih i razvijenih
evropskih zemalja. No, eto i kraja neograniene moi i neprikosnovene vladavine
najvee partije. Drugim rijeima, opredijele li se za takav kurs, izabrani e
otvoriti iroko put reformama koje su obeali, ali i zatvoriti put kojim su doli u
poziciju da sopstvenim izborom opredjeljuju sudbinu Crne Gore.
Kakav e biti izbor izabranih, znae se uskoro. Pokau li spremnost da se
odreknu apsolutne vlasti i moi, u korist razmicanja granica slobode i demokratije,
eto neophodnih reformi u Crnoj Gori, i eto poetka kraja ekonomske i socijalne
bijede u kojoj grca. Bude li izbor izabranih drugaiji, slijedi nastavak dosadanjeg,
samo u goroj varijanti.

dr Radovan Radonji, novembar 2002. godine

- 132 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Pogled kroz teodolit

CRNA GORA U SVETOSAVSKOJ DAMAHIRIJI


Istorijska tragedija Crne Gore je to su je njeni nesrenici i nikogovii ve vie
od jednog vijeka podastirali pod visokokljuni opanak velikosrpstva i pod krst
dva puta anatemisanog svetosavlja; da Crnogorci dre do svog dostojanstva,
ubogi Amlohije Radovi nikad ne bi uneredio crnogorski stoer tron Svetog
Petra Cetinjskog

Dok se rijetki crnogorski intelektualci i novinari bave posljedicama i Am-


lohijem Radoviem, mnogi srpski intelektualci, iako sa decenijom docnje,
posljednjih mjeseci analitiki rastau vrh i strategiju Srpske pravoslavne crkve.
Otvoreno piu i govore da Srpska pravoslavna crkva, od izbora vladike rako-
prizrenskog za patrijarha Pavla, i njegovim blagosiljanjem, u Sinod SPC
ustolienih svetosavaca i justinijanaca mula srpskog pravoslavlja - Amlo-
hija Radovia, Atanasija Jevtia i Irineja Bulovia, ini sve da Srbiju proglasi
bojom dravom, a srpski narod bojim ili nebeskim, odnosno da od srp-
skih zemalja Srbije, Crne Gore, Republike Srpske, Republike Srpske Krajine
i Makedonije napravi pravoslavnu, svetosavsku damahiriju.
Taj i takav sveti vrh Srpske pravoslavne crkve, od Crne Gore je naprav-
io pravi vjerujui, civilni, pa i vojni poligon za provjeru svih velikosrpskih
apetita: irenje svetosavlja i stvaranje velike Srbije, asimilaciju Crnogoraca
i denitivno prisvajanje njihovih manastira, crkava i drugih sakralnih objekata,
potiranje Crnogorske pravoslavne crkve, crnogorske kulture i istorije, ekaviza-
ciju crnogorskog jezika i razvijanje crnogorskog spartanstva, kao oruanog
junatva u odbrani srpstva. Naravno, znao je on da time u glavu bije i bilo
kakvu pomisao na odbrambeni sistem ili samosvijest Crnogoraca, da e dovesti
pod sumnju crnogorsku samoodrivu maksimu o multietnikom i multikonfe-
sionalnom ivotu, da e ih odaljiti od evropske civilizacije i od dobrog i mirnog
ivota sa komijama.

Kompromitovani vladika

Za pravoslavne Crnogorce, pogotovo za njihov umni soj, kola samosvijesti


su krenula niz mentalnu strminu onog trenutka kada su patrijarh Srpske pravo-
slavne crkve Pavle i njegov Sinod odluili da na najvaniju stolicu uticaja
na tron Svetog Petra Cetinjskog - ustolie kompromitovanog vladiku banat-
skog - Amlohija Radovia, mentalnog srpskog crnorukca i andara na slubi u
srpskoj Crnoj Gori, inae poreklom iz junakog morakog plemena, koje se

- 133 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
vijekovima borilo za ast i slobodu Crne Gore. Nevjerovatno je kako je pored
njih protutnjao taj mainovoa voza zla i krvi, taj etovoa mrnje, rata i an-
ticrnogorstva, taj doktor mengelizma, bolje rei kako su dozvolili da on,
mimo Ustava i zakona, na velika vrata ue u crnogorsku politiku, u crnogorsku
kulturu i medijski sistem, da crnogorskim parama postane najvei i nekontrolisa-
ni investitor, i da bez posljedica pljuje po svemu to je crnogorsko, da unereuje
crnogorske svetinje i nacionalne Crnogorce, da postane perjanica velikosrpskog
klerofaizma u Crnoj Gori. Samo su rijetki digli glas protiv primitivnog, inkvi-
zicijskog i zlokobnog partanja po Crnoj Gori sa motima svetog cara Lazara,
sa motima Svetog Vasilija Ostrokog i sa zemnim ostacima hercegovakog
pesnika etnike strukture Jovana Duia, kada su njegovi bojovnici pro-
livali crnogorsku krv pred vratima Cetinjskog manastira.
Koliko je vrh Srpske pravoslavne crkve ugraen u projekat gdje srpska
noga, tu i srpska zemlja pokazao je i Zbornik Jagnje boje, u kome su srpske
vladike projektovale srpske ratne ciljeve, koji su se srpski posvetili i izrazili
u vie od 200 000 ubijenih Bonjaka Muslimana, u blizu 20 000 ubijenih Hr-
vata. Dokle su stigli ti apostoli Srpske pravoslavne crkve, i to uz punu svetost
putujueg sveca - Pavla - pokazuje i primjer nekanonskog, antihristovskog i
zloinakog odnosa prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, prema Cetinjskoj
mitropoliji, kada su pokuali da sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem i
ruskim patrijarhom Aleksejom falsikuju neoborive dokaze o samostalnosti
autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, koji su pohranjeni u riznici Sve-
togorska, na domak Moskve, i slubenim aktima Vaseljene, u Istanbulu.

Zaludno agitovanje

No, da nije bilo posljednjih parlamentarnih izbora, da uoi njihovog


odravanja neko nije provjeravao i Amlohijev politiki rejting (i istakao
ga na prvom mjestu), da nije bilo danononog izbornog angamana Amlohija
i ko zna koliko stotina kaluera i kaluerica, popova i aka iz Hercegovine,
Bosne, izbjeglica iz Like, Dalmacije, Banije i Korduna, poreklom Crnogoraca
iz Srbije, koji su obilazili svaki kutak Crne Gore, agitujui protiv Crne Gore i
Crnogoraca, da Amlohije nije prekrio i ovaj put i Ustav i izbornu utnju, i to
sve uz punu saglasnost patrijarha SPC Pavla i cjelokupnog vrha te crkve sve-
tosavlje, do ovih podsjeanja ne bi dolo, ne bar u ovoj prilici, osim kod ocjene
da je i ovaj put vrh SPC do nogu potuen od ponosnog crnogorskog naroda.
Ali, nije to sve!? Nakon usvajanja Zakona o pravednoj restituciji, koji je
prepisan iz srpskog teksta, koji tamo nee nikad biti usvojen ili primijenjen, bolje
rei nakon ozakonjenja svega onog to je Srbija i njena oligarhija opljakala
iz Crne Gore, ili u njoj pretvorila u svoje vlasnitvo, a u to spada i 650 cr-
nogorskih crkvenih zdanja i skoro toliko imanja, Amlohije, Pavle, Sabor i Si-
nod SPC krenuli su u bitku koju mogu dobiti pred svakim meunarodnim su-

- 134 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
dom trae da im se ta imovina vrati, jer ako se to desi, oni postaju neogranieni
gospodari i kapitalisti u Crnoj Gori, a to znai i najuticajniji politiki inilac,
protivan slobodama i pravima graana Crne Gore a posebno pravoslavnih Cr-
nogoraca i njihove autokefalne crkve.
U stvari, sve napisano upuuje na to da umni svijet Crne Gore, i to onaj
ugraen u vlastima (izvrna, sudska i parlamentarna), onaj koji je sebe smjestio
u obrazovne, naune i kulturne institucije i organizacije koje nansira drava,
onaj koji igra igre nezavisnosti, ije nansiranje i jeste i nije transparentno, mora
da se primjeri ili Crnoj Gori ili velikoj Srbiji. Druge nema, jer e SPC, ako
ovako ostane, od Voja bogomoljca, i Amlohijevog zeta, dobiti sve ono to
nije dobila od Miloevievog reima, koji je podrala i predvodila u ratne
pohode.
Rat protiv Crne Gore i Crnogoraca tek e poeti!!! Njihova sloboda i prava
smetaju i Srbima i Evropskoj komisiji, posebno Italiji, Francuskoj i Velikoj
Britaniji!!! Crnoj Gori nedostaje lojalnost njenog umnog svijeta. Dokle?!

edomir LJEEVI, novembar 2002. godine

- 135 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Crna Gora i Srbija sve dalje od Evrope

USTAVNA POVELJA PRIJE SVEGA


Mogli smo do sada mnogo vie da uradimo, i to treba otvoreno rei.
Ostvarivanje spoljnopolitikih ciljeva i napredak dovedeni su u pitanje
rekao je Svilanovi u intervjuu crnogorskom dravnom radiju. Savezni
ministar spoljnih poslova, kao glavni uzrok za to naveo je nedovravanje
Ustavne povelje. Prva konkretna potvrda da je u pravu stigla je nedavno iz
Strazbura. Na redovnom, novembarskom zasjedanju, Savjet Evrope nije, kako
se oekivalo, primio Crnu Goru i Srbiju u svoju porodicu. Iz tog razloga su nam
i vrata Evropske unije zatvorena prenijela je poruku evropske petnaestorice
portparol Havijera Solane Kristina Galjak. A kako do tog dokumenta koji se
pie blizu osam mjeseci?

Ustavna komisija zavrila je rad dva puta bez rezultata. Jednom u Beogradu,
nedavno, po drugi put u Beogradu. Izmeu ta dva sastanka saoptavalo se da su
usaglaena sva pitanja, osim naina izbora poslanika. Na sesiji u glavnom gradu
Crne Gore pokazalo se da ne samo da tekst Povelje nije dovren ve da ak postoji
vie verzija tog dokumenta. Na maratonskoj dvodnevnoj sjednici u Podgorici
ponovo su usaglaavana ranije dogovorena pitanja. Rezultat je da je i dalje sporno
kako e se birati poslanici u budui zajedniki parlament. I ne samo to, ve i
nadlenosti zajednikog Suda. Samo jedan stav zastupali su svi lanovi Ustavne
komisije potpisnici Beogradskog sporazuma treba da razveu Gordijev vor.

Gubljenje strpljenja Evropske unije

Evropska unija razoarana je neuspjehom rada Ustavne komisije, ali ne odus-


taje od toga posla. Zastoj u pisanju Ustavne povelje mogu da prevaziu glavni
politiki lideri Crne Gore i Srbije, a za to je potrebna politika volja rekla je,
komentariui pretposljednju sjednicu u Podgorici, portparol Visokog predstavni-
ka Kristina Galjak. Najvanije pitanje, ini se, jeste upravo to! Taan odgovor
teko je dobiti. Kako se oni koji su ovjerili potpisima martovski sporazum nijesu
oglaavali, rasle su sumnje u nastavak sprovoenja u ivot njihovog dogovora.
One su razbijene uskoro, i novi pokuaj bio je prije nekoliko dana u Beogradu.
Treba li i podsjeati kako se on zavrio? Da li, znajui ta e se desiti, ili je rije
o dobroj prognozi, svejedno je, ali mnogi domai zvaninici, meu kojima i ju-
goslovenski predsjednik Vojislav Kotunica, predlau odlaganje dovravanja Us-
tavne povelje za neko vrijeme. Ministar spoljinh poslova zajednike drave Goran
Svilanovi predvia da bi nova zajednica i njeni organi

- 136 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Vlada, Skuptina i Predsjednik - mogli biti konstituisani u februaru ili martu.
Ali, nije svejedno hoe li konaan dogovor biti postignut za jedan ili tri
mjeseca. Svako odlaganje znai zastoj demokratskih procesa u Crnoj Gori i Sr-
biji - naglaava Svilanovi. A upozorenja da meunarodna zajednica gubi i pov-
jerenje i strpljenje sve su ea. Roman Jaki, predsjednik Politikog komiteta,
koji je Savjetu Evrope predloio da u lanstvo primi Crnu Goru i Srbiju na osnovu
uvjeravanja politiara obije republike da e ispuniti obavezu da formiraju novu
zajednicu, istakao je da obeanje nije ispunjeno. Time je povjerenje izigrano, i
Crna Gora i Srbija nemaju ba zavidnu poziciju u oima evropskih lidera. Onaj
ko je odgovoran za usporavanje pisanja Povelje snosi odgovornost za neprijem
u Savjet Evrope i itavu situaciju kazao je Jaki, ne precizirajui misli li na
nekoga odreeno. U Podgorici je poetkom nedjelje boravio i njemaki ambasa-
dor Kurt Leonberger, koji je najviim zvaninicima prenio poruku da Crna Gora
ne moe raunati na skoro pribliavanje Evropi ako se Povelja ne dovri. Leon-
berger je otiao i korak dalje, istiui da Crna Gora na taj put u Evropu ne moe
raunati da ide sama. Poruka i tog zvaninika bila je jasna: karta za destinaciju
Evropa jeste Ustavna povelja.
Dakle, do njenog usvajanja nema pribliavanja meunarodnoj zajednici
lanstva u najstarijoj panevropskoj organizaciji, poetku procesa Stabilizacije
i asocijacije Evropskoj uniji. Zaklinjanje politikih elita u integracije u politike
i meunarodne institucije, a time i brzi oporavak i razvoj Crne Gore i Srbije,
polako vjetar nosi u zaborav. Bolji ekonomski standard, ono to graane najvie
interesuje, nee biti bliska budunost ako njihove voe ne pokau vie spremnosti
i preuzmu odgovornost za ostvarivanje onog to su obeale.

Dug spisak za Hag

Jugoslavija je nedavno prijavljena Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija


zbog nedovoljne saradnje sa Hakim sudom. Glavna tuiteljica Karla Del Ponte
zahtijevala je od osnivaa Tribunala, na ijem je elu, da otro kazni i upozori Ju-
goslaviju na ozbiljne posljedice takvog daljeg ponaanja. Bivi savezni predsjed-
nik Slobodan Miloevi, brani se pred Sudom u Hagu, od optubi za ratne zloine
u bivoj Jugoslaviji, na Kosovu. Njegovo izruenje nije bilo dovoljno da zadovolji
zahtjeve. Trae se jo Radovan Karadi, Ratko Mladi, Milan Milutinovi...
Spisak je mnogo dui.
Potpuna saradnja glasno su je zatraili i Savjet Evrope, kao jo jednu
obavezu za ulazak u tu organizaciju, ali i ministar spoljnih poslova Velike Britan-
ije Dek Stro. ef britanske diplomatije nedavno je boravio u Beogradu, i to je
za kratko vrijeme bio njegov drugi susret sa jugoslovenskim kolegom Goranom
Svilanoviem. Oba puta, i u Londonu i u Beogradu, poruka je bila ista, a savezni
ministar spoljnih poslova naglaava da se mora unaprijediti saradnja i da pred
Hakim sudom moraju odgovarati optueni za zloine u Srebrenici, Vukovaru...

- 137 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Osim toga, u februaru se oekuje odluka Tri-
bunala o raspravi nedavno voenoj izmeu ju-
Na Vidovdan, 28. juna
goslovenskih i bosansko-hercegovakih pravni-
1989. godine, Miloevi, da
li sluajno, sa Gazimestana
ka. Naime, BiH je Jugoslaviju 1993. godine
poruuje: Ako ne umijemo
tuila za genocid poinjen tokom rata. Sud u
da radimo, znamo, barem da
Hagu 1996. godine sebe je proglasio nadlenim
ratujemo. Moda se i Vlada
za taj sluaj. Tu odluku, pravnici iz Jugoslavije Srbije rukovodila logikom
pokuali su nedavno da ospore u etvorodnevnoj simbola, pa je odluila da
raspravi u hakoj Palati mira. Ako u februaru taj Miloevia izrui Hakom tri-
sud potvrdi svoju raniju odluku o nadleenosti, bunalu ba na Vidovdan?
Jugoslaviju eka novi proces i moda plaanje
ratne odtete. U tom sluaju, i politike reperkusije su neizbjene. Ponovo!
Sadanji ugled i pozicija zajednike drave Crne Gore i Srbije u meunarodnoj
zajednici je na najniem nivou otkad je smijenjen bivi jugoslovenski predsjednik
Slobodan Miloevi, prije dvije godine. To je ocjena koju je nedavno dao ef
jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovi.

Vojna saradnja s Irakom

Jugoslavija i njena nedozvoljena prodaja oruja Iraku bila je tema kojom su


se u udarnim terminima i na naslovnim stranicama bavili svjetski mediji.
Otkrie te afere potreslo je domau i meunarodnu politiku scenu. Stizale su
prijetnje da ako se ispostavi da je toga bilo, stie kazna meunarodne zajednice.
Uporedo s tim, pozivaju se Savezne vlasti da ispitaju sluaj i sankcioniu eventu-
alne poinioce.
Danima je javnost bombardovana vijestima o beogradskom preduzeu Ju-
goimport, banjalukom Vazduhoplovnom zavodu Orao i brodu Boka Star,
te dravnim komisijama koje e ispitati sve ugovore o izvozu. I dok sa Saveznog
nivoa uvjeravaju da e biti presjeeni svi kanali verca oruja u zemlje koje su pod
embargom Ujedinjenih nacija, posebno domovinu Sadama Huseina, da su prve
mjere ve preduzete, te da e evenutalni poinioci biti kanjeni, dotle je ta pria
jo jedan u nizu dogaaja koji su zajedniku dravu, makar za korak, udaljili od
razvijenih zemalja.
Ustavna povelja, saradnja sa Hagom i afera o izvozu oruja tri su zadatka
savezne i republikih vlasti za vraanje zajednice u meunarodnu zajednicu. Ju-
goslovenski ef diplomatije Goran Svilanovi prognozira da bi sljedea godina
mogla biti uspjenija. Svilanovi nadu polae u podrku Grke i Italije, kako kae,
prijateljskih zemalja, koje 2003. predsjedavaju Evropskom unijom. Naravno,
ukoliko tri glavna uslova budu ispunjena. Onda bi, kae Svilanovi, imali ansu
koju treba iskoristiti. Tada bi se govorilo ne da li emo, nego kada, postati lanice
Evropske unije.
Nevenka BOKOVI, novembar 2002. godine

- 138 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
IZA UGLA

NEKA, OE!
Znaenje nekih rei

Cio prostor ove nae revije ispunili bi kad bi obradili rijei: ut, mu, tiina,
utnja, graja, mirovina, ut i utnja i td. Kad bi izabrali sve iz ove fee rijei,
posebno od onog to iz njihovog korijena izvire, kao na primjer: utnja, utnja,
munja, muenje, tiina... nigdje kraja.
Da bi se uskratili evo samo dva komentara jednoga djeda, tako smo ga bar svi
zvali, iako nam nije bio u tolikoj svojti, mada smo ga rado sluali kad se okupimo
oko njega, a on pone:
E, djeco moja i mili moji (jer je oko njega bilo dosta i starijih), da vam reem
kako je bilo u moje vrijeme.
Ono poslije rata uvedoe porez na sve i svata. Dodje kod mene jednog dana
onaj vani pa mi tutnu listu za porez. I to veliki porez! Te ja se obuci kao da idem
na slavu ili na svadbu i pravo kod onog glavnog za to u optini. Ne da Bog kod
predsjednika, dje, crni kukave, kod njega, nego onog to je ispod njega. Doeka
me lijepo i ja mu onu agu u ruke. On otvori neke debele knjige i poe da ita:
Ima kuu, ima dva rala zemlje, ima vola, ima kravu, oko dvadeset kokoaka i
dva kokota, magarca, ima tri kuka i to jednog doma, a dva kod brava u planini,
ima dvije make, ima 217 brava sitnih i od njih to jaradi, to jagnjadi 257 i jo
po neto to nije zabiljeeno. Sluam ga ja pa vidim da on bolje zna to imam nego
ja i mislim da je sve tano, ali se pitam ko mi prebroji sve to imam u planini, a ja
ih ne mogu prebrojati kad ihu tor navee shvatim, a desetoro mi zakali vuci; no ko
e tano znati. Ali neka ga, neka bude tako! Tako knjige kau. Pogleda me onaj to
je ispod predsjednika i pita me je li tako? Uvuci ja glavu u ramena i mislim bolje
oni i knjige znaju, nego ja. Tako je potvrdih.
Na to e on koliko je poreza na to, pa na kuu toliko, na okunicu toliko, pa
na vola, pa na kravu, pa na konja, na magarca, na krupniju i najsitniju stoku, pa
one tri (dva kuka i jednu kuku) i sve to lijepo sabra, te mi vrati tefter da se ne
bih bunio i da je sve tano.
Viu ja lijepo, pa mu rekoh da je sve to tako, samo da ne znam ko mi prebroji
ono to imam u planini, kad tamo niko ne zalazi, ali da ipak imam da prigovorim
na jednu nepravdu. Pita me on i spreman da biljei, a ja mu na to da su malo poreza
odredili na onog magarca i na ona dva kuka i kuku. Na njegov zaudjeni pogled
objasnih mu. Kad tovarim na onog magarca, on siromah se ne praa, ve samo
trpi, pa ako e da izdui ni to ne uini naglas, samo usmrdi i to bez rike; a oni dva
kuka i ona kuka ne pitaju nikoga, no kad im se efne i kad im je neka nepravda
slobodno laju, zato bi trebalo na njih poveat porez i da vam bude prosto. Tako se

- 139 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
razmakosmo s andjelima.
A drugo to ah da vam ispriam.
Vidju ja i udim se to je ovo danas. Digne se na neki taulin neko, a oko njega
dosta svijeta koji mu pljeskaju. Onako okuraen on pone o drugome koji mu se
ne dopada, da je to neovjek, lupe od lupea, izdajnik, prodajnik, kopiljan i nema
tih rijei koje ja mogu da pomenem medju vama ovdje danas. I dok on to zbori,
nema tu onoga o kojemu zbori, a oni oko njega odobravaju, a drugi kau da lae
i daj e laov od laova. No to sve dosadi jednome mojih godina, pa e: Ne ljudi,
ako boga znate. Ne tako o ojku kad nije tu i kad ga nema medju nama: I nikoga
stvarno ne bi da bilo to odgovori.
A nekad nije bilo tako, no mi je priao i moj otac pa i djed. Bili su oni tamo dje
se dolazilo pred gospodara i prialo se tu, uz prisustvo mnogih svata o drugome.
To su sluali gospodari, ali nikome da kau: Mu, ut, ut, tiina onima okolo, ako
se uzjogune. Rekoe i za knjaza Danila kako su ga zbog rasta i izgleda zvali Zeko,
a bio je munja poput Napoleona, to je rekao onom svom visokom djeneralu: Vi
ste vii od mene za glavu, ali vas tog preimustva mogu odmah iti. E, i Zeko je
svakome mogao da kae i mu i ut i ut i svima da kae da mora da bude i utnja
i utnja i tiina... ali nije, no bi sasluao sve do jedne granice, a onda prekinuo
prialicu sa: Neka oe!
Poslije toga je nastajala tiina koja nije trajala 24 ure kao ovo to ti danas
narede no je to bio zakon.
Dobro bi bilo da i mamo neke stare, kad nemamo novih, dobre zakone u
kojima bi potovali ono NEKA OE ili DOSTA OE!
Tako zavri svoja dva kazivanja na djed oko kojega bjesmo okupljeni i
sluali njegove rijei.

Pavle ONOVI novembar 2002. godine

- 140 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Najnia cijena rada

BAANJE POD VOZ


Gledala sam nedavno, a odavno nijesam, kaoubojski lm. Bez Dona Vejna. O
sebi znam da nijesam odlije enstvenosti, jer, kada su, na primjer, moje drugarice
naricale nad sudbinom Ane Karenjine, ja sam itala Memoare Gavra Vukovia.
Valjda zato i sada radije gledam kaubojce i naunu fantastiku nego li romantine
prie o maloj, njenoj i plavoj i velikom, zatitniki nastrojenom momku koji,
obino, gine da bi Njoj ubrao cvijet sa vrha litice. Dakle, u kaubojskim lmovima
na liticama nema cvijea, a mala, njena i plava je uglavnom u sedlu ili s kakvom
pukom u rukama, tako da mi neznatne ljubavne scene ne mogu rasparati srce
i mogu mirno, poslije lma itati memoare drugih vojskovoa, pijuna i avan-
turista. U ovom lmu, tema je pljaka banke i onda, usput, pljaka jednog voza
kojim putuje mala plava. I kad ta mala, konano, pogine od pitolja kauboja na ko-
jega sam tipovala, lm sam proglasila remek djelom. Kauboj je, naime, pametno
zakljuio da, iako mu se mala dopala, onaj novac u bisagama za koji je uveliko
rizikovao, ne zasluuje da na kraju dana, bude baen zbog nekakve mizle, kakvih
je svijet sigurno prepun, ali je malo mukaraca koji to znaju.

KAD PET PUTA NAPIE NASLOV, DOBIE NJEGOEVU NAGRADU

On je znao, a nita me ne moe obradovati kao mukarac koji je neto u svom


ivotu skontao i saznao.
Kod nas, nevjerovatno, ali takvih nema. Evo, na primjer: tip opljaka banku
i uhvate ga ve na prvoj raskrsnici! Zavrne kakve pare u rmi, gotov je dok
ode do altera za avio kartu! Nema lopova kod nas. Zato je ivjeti ovdje, vrlo
neispirativno. Kako nastrada takav tip? Vjerovatno se javi eni da ne brine ili
kakvoj maloj plavoj, da ne putuje sam, i avo doe po svoje. A ne bi me udilo
ni da se takav tat javio mami. Mi nikada neemo snimiti remek djelo, jer jo niko
kod nas nije skontao da mala plava, manje vrijedi od ake dolara i druge male i
plave. Poteni lopovi su nestali, ostali su nam samo ubice zbog mea i korisnici
zloupotrebljavanog poloaja.
Odbrana u komediji
I, kako da ivi u ovakvom svijetu? ivi branei se. A odbrana se sastoji, kad
ve nema zrele i zdrave tragedije, u komediji.
Ne znam kako vi, ali meni su posebno zanimljive linosti nae Linosti. Ja
se, na primjer, oduevljavam kad ujem da je neko ko je napisao pet, dodue
dobrih pria knjievnik! To me oarava. Takoe, volim da proitam da je neki
od naih velikih knjievnika, dakle od onih to su napisali petsto pria, opet
napisao remek djelo svjetske knjievnosti. Onda, volim da proitam kako su nam

- 141 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
sve glumice odline. Jo ne proitah da neka
naa glumica nema to da trai na sceni. ODUEVLJENJE
Nijedna naa glumica, od Dragice na ovamo,
nije promaila profesiju. ak ni ulogu. I Znaju da me ovesele i prosvjetni
divim se, kako pozorinim kritiarima, tako i radnici. To zato to se bar oni
rediteljima, koji umiju da mi obrazloe zato vrsto dre onoga to su na
se igraju impotentne teme, neadekvatne dobu nikikom fakultetu nauili i to,
u kome ivimo, ili nebitne za ivot ni za ivu glavu, ne putaju. Na
Koji u ovom dobu imamo, jer primjer: pie im ak pismeni
impotentnost ne valja ni u jednom dobu. Sve zadatak na temu Osjetio sam...
mi djeluju ispljunute s hrabrou koja kasni (moderni nastavnici pa im teme
i s ponosom vjeitih pozadinaca koji, kad gotovo lascivne), gdje sam treba
drugih nema, u pet svojih minuta, pucaju na da dopie ta je to osjetio. I, dijete
malu plavu, ofarbanu. dopie oduevljenje! Njegoevu
Volim da itam i o tome to misle nai nagradu. Da probam,
pjevai. Da li je nuno dati ansu mladima
ili je bolje da drava pomogne da se i ova kulturna grana razvije do nesluenih
visina, jer kod nas, meu visinama, svaka sljedea visina je nesluena? Ko bi sad
znao ta da, ovim povodom, uini drava?
Volim i priopenja enskih grupa i asocijacija. Kad me ue da sam ravnopravna
sa mukarcima. A kako mogu biti ravnopravna sa onim koji tako lako, i tako
odmah, i tako jednostavno, i tako prirodno i tako nepodnoljivo mirno povjeruju
da su svuda meu nama Linosti? A ja ne mogu! Znai, nijesam ravnopravna.
Oduevljenje
Znaju da me ovesele i prosvjetni radnici. To zato to se bar oni vrsto dre
onoga to su na nikikom fakultetu nauili i to, ni za ivu glavu, ne putaju. Na
primjer: pie im ak pismeni zadatak na temu Osjetio sam... (moderni nas-
tavnici pa im teme gotovo lascivne), gdje sam treba da dopie ta je to osjetio. I, di-
jete dopie oduevljenje! Pa onda, napie ovako: .. Odluio sam da i ja napiem
priu za tu Njegoevu nagradu. Da probam, makar. Meutim, kad sam uao u
salu, vidim oko sebe sve sami odlini aci i pomislim ta u ja ovdje? Htio sam da
odem, ali mi nastavnica nije dala. Odlini aci su me gledali podsmjeljivo i ispod
oka... Napisao sam sastav, i sjutradan su itali ko je dobio Njegoevu nagradu.
Stigli su i do prvonagraenog. Kad je nastavnica proitala da je prvonagraeni rad
nevjerovatno matovit, lijep, tean i poseban, a onda proitala moje ime, osjetio
sam ogromno oduevljenje. Zbog onih odlikaa koji su me sad zapanjeno pos-
matrali.... Naravno, na je nastavnik srpskog jezika, struan i dobro potkovan,
djetetu zviznuo, ali odmah, istu jedinicu. Jer, molim vas. Pomenuti oduevljenje
samo jednom, a to je tema zadatka, jeste za jedinicu. Da je dijete oduevljenje
napisalo pet puta, ve bi se moglo priati opetici. Uz to, na nastavnik sa nikikog
fakulteta, nije primijetio da dijete konkurie za Njegoevu nagradu, ali je svako
oduevljenje izbrojao.

- 142 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Na nastavnik srpskog jezika zna da je i sam Tolstoj grdno pogrijeio kad je
ime gore pomenute Ane Karenjine ostavio kao naslov svog romana, jer, trebao ga
je nazvati Baanje pod voz ili Smrt pod tokovima pomahnitale lokomotive, e
da bi se slagao naslov sa konanim bilansom ljubavne storije. Ali, Tolstoju nijesu
predavali nai prosvjetari, bar ne srpski jezik.
Kad se tako dobro ismijem, jedva sam iva do sjutra, do novih novina, do
novih trajkova, odluka sindikata, radnikih zahtjeva i cijena na stonoj pijaci.

Politiki analitiari
Meutim, ono to me nasmijava do suza, ali bukvalno, nijesu ni reditelji ni
enski lobi, ni nastavnici s nikikog fakulteta, ak ni tzv. savjetnici. Meni je
najduhovitije samo postojanje politikih analitiara! Politki analitiari!?! To je
smjenije od vaih i naih akademika.
Jer, od onoga to mi analitiar saopti, pola nije tano, a druga polovina je de-
belo zakamuirana. Zato to on kao analitiar, prvo nema pojma, a drugo mora
da se dopadne svakoj struji koja Crnom Gorom titra, jer analitiar je sinonim za
objektivnost, i onda, jadnik, naizmjenino svjetluca ko sintetiko ebe u mrak,
dok ne napipa onoto je htio, da se pokrije. Kao da kod nas uopte postoji potreba
za politikom analizom! Kao da mi, jo onda kad su letjele bombe po Sarajevu,
nijesmo analizirali situaciju, ono ko e koga? Kao ad mi, jo onda kad smo etali
ulicama Podgorice u znak sjeanja na otete u trpcima, nijesmo znali u kakvoj
nam je situaciji i eljezniki i kompletni saobraaj? Kao da mi, jo onda kad smo
sanjali da se negdje u svjietu makar proizvodi smesa za asfalt, gazei blago do
sela, nijesmo znali da smo svi mi Vuksani? Kao da mi, jo od onda otkad nam
djecu ue predkosovskom, kosovskom i postkosovskom ciklusu, nijesmo znali
da ej bar negdje neko pisao pjesme za djecu? Kao da mi, mi koji smo patuljic,
skovrani, akali, nelojalnii, nedemokrate, nacionalisti, soc-romantiari, pervertiti,
komunjare, srbi, crnogorci, vasojevii, latini, iptari, egipani, jugonostalgiari,
narkomani, egzibicionisti, potomci, mudrijai i fukare, nijesmo znali svo ovo vri-
jeme da e nam djecu obrazovati i vaspitavati studenti s nikikog fakulteta? Kao
da mi, knjievnici, akademci,ljudi to se Boga boje a ljudi se stide, ljubavnici i
zavodnici, biznismeni i urednici, prodavci cigareta i novinari, kao da mi s glavnim
ulogama, i mi iz partera i sa galerije, nijesmo svo vrijeme znali ta puimo u maloj
i siromanoj Crnoj Gori? Kao da mi sanjalice, noobdije, trudnice, umirovljenici,
djeca, nijesmo znali, jo davno, da Tolstoj ne bi ni pisao Anu Karenjinu zbog hepi-
enda. Kao da mi nijesmo znali to inimo?
Najlake je tako ne znati. Ne znati, pa jutrom, uz kafu, proitati to znaju
politiki analitiari.
to nijesu oni, kad su tako pametni, meu sve one odlikae, zakljuili
Njegoevu nagradu, aku dolara i malu plavu. Za granicom.

Nada BUKILI,novembar 2002. godine

- 143 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Intervju: Duko Jovanovi, direktor i glavni i odgovorni urednik
DAN

CRNOGORSKO NOVINARSTVO JE DALEKO OD


EVROPSKIH STANDARDA
Dan se trudi da politiku i politiare isprati profesionalno. A politika je,
istina, uvijek negdje izmeu, i najbolji ste ukoliko vas niko od politiara ne
voli, a svi su pomalo ljuti na vas. Dan hoe da bude takav, i nada se da jeste

* Gospodine Jovanoviu, protekle decenije crnogorsko novinarstvo igralo je,


po mnogima, veoma neasnu ulogu ratnohukakog i ovinistikog izvjetavanja.
Da li je vrijeme takvog novinarstva i novinara denitivno okonano? Odnosno,
predstoji li nam period tolerancije i u medijima?
- I novinarstvo i novinari su kao politika i politiari, to e rei ele da
se prilagode onima kojima slue. Tolerancija u drutvu uopte, demokratizacija
drutva uopte donosie neminovno i isti trend u medijima.
* Kakvo je stanje u crnogorskom novinarstvu danas, s aspekta
profesionalnosti?
- Vjerovatno bolje nego prije, recimo, par godina, a kudikamo bolje nego prije
deset godina. Ali, taj proces profesionalnog napredovanja medija mogu najbolje
da prepoznaju itaoci, a ne mi koji smo u procesu proizvodnje. Meutim, mogla bi
se dati generalna ocjena da smo jo daleko od evropskih standarda u novinarstvu.
Neminovno da e i naredne generacijske smjene donijeti i potrebnu svjeu krv,
neophodnu za mnogo teu trinu utakmicu, koja predstoji. U toj utakmici dravno
novinarstvo nee imati apsolutno nikakve anse da preivi.
* Posmatrano u irem (balkanskom, pa i evropskom) kontekstu, gdje je nivo
profesionalnosti dananjeg crnogorskog novinarstva?
- Bolji smo od Albanije, ali daleko od, recimo, Hrvatske. Te dvije granice
dijeli 100 kilometara crnogorske obale. Ako nam je za utjehu, nije ni beogradsko
novinarstvo nita bolje od podgorikog. Iste matrice, ista kola. Jo uvijek se
osjea veliki uticaj kumrovake kole i na Dedinju i na Cetinju. Zbog toga je
velika teta to je Kumrovec u Hrvatskoj, a ne u Crnoj Gori.
* U kojoj mjeri je nae novinarstvo danas zavisno od struktura politike moi
u Crnoj Gori i van nje, i koliko to utie na objektivno informisanje crnogorskih
graana?
- Skoro svi mediji su zavisni od struktura politike moi, i to, apsolutno, utie
na objektivno informisanje. Kad ovo kaem, mislim i na tampane i na elektronske

- 144 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
medije. U jednom totalno politizovanom
drutvu teko je oekivati da i mediji diu Kada se objavi neki kakljiv
neki drugi vazduh osim ovoga. Na kraju,
tekst, osoba koja se osjeti
politika je roba koja se jo uvijek i te kako
prodaje u Crnoj Gori. To pokazuje i izlazak prozvanom zove rijetko da
Crnogoraca na posljednje izbore (oko 80 objasni i demantuje. Veoma
odsto). Imajui ovo u vidu, zakljuak je esto se samo interesuju za
da bi tampani mediji koji bi ureivaki autora. Naravno, sa jednim
zanemarili politiku problematiku teko
ciljem, a to je uticaj. Nain
mogli u Crnoj Gori oekivati neki tira.
uticaja se prilagoava i sastoji
* Postoje li nezavisni mediji i
se od telefonskih poziva,
novinari u Crnoj Gori, i ta to zapravo
znai? Da li je to nezavisnost samo od prijetnji, pa do zikih napada
partija na vlasti ili uopte od politikih na novinara ili lana njegove
stranaka i raznih drugih centara moi? porodice.
- Postoje i nezavisni mediji i nezavisni
novinari. Nezavisni medij je onaj medij iji glavni ili drugi odgovorni urednik ne
mora prije zakljuenja lista da obavi bilo koju ili bilo kakvu konsultaciju sa bilo
kim, a posebno ne sa direktnim ili indirektnim centrom formalne ili neformalne
moi. To isto vai i za novinare.
* Moe li, u kontekstu svih ovih burnih deavanja, novinar biti nezavisan,
odnosno politiki neopredijeljen?
- Novinar moe da bude i nezavisan i objektivan. Meutim, to ima svoju
cijenu, i taj nezavisan put u Crnoj Gori mnogi ne vole, ni meu novinarima, a
posebno u centrima politike i ekonomske moi.
Primjera radi, kada se objavi neki kakljiv tekst, osoba koja se osjeti
prozvanom zove rijetko da objasni i demantuje. Veoma esto se samo interesuju
za autora. Naravno, sa jednim ciljem, a to je uticaj. Nain uticaja se prilagoava
teini pojedinog problema i sastoji se od telefonskih poziva, prijetnji, pa do
zikih napada na novinara ili lana njegove porodice.
* Kako podii profesionalni nivo izvjetavanja i poboljati status crnogorskih
novinara? Kakva je perspektiva crnogorskog novinarstva?
- Perspektiva novinarstva prati perspektivu drutva. Trite e da bude
regulativni faktor i jednog i drugo. A sam proces e trajati koliko i sama
transformacija drutva, ni bre ni sporije. Problem e eventualno nastati ukoliko
taj trini proces bude pod dravno-monopolskom rukom, u kojem sluaju bi
nezavisni mediji i novinari imali posebno teak posao i neizvjesnu sudbinu.
* Bili ste izvjesno vrijeme neposredno politiki angaovani, a i Va list
je takoe bio prepoznatljiv po ideolokoj obojenosti. U kojoj mjeri to utie na
profesionalnost samog lista?

- 145 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
- To ne mogu da osjetim ja ve itaoci.
Trudim se da u ureivakoj koncepciji bu-
Skoro svi mediji su zavisni od
dem to blie obinom ovjeku, obinim struktura politike moi, i to
problemima. Kako ja vie nijesam u politici, apsolutno utie na objektivno
nije ni medij na ijem sam elu. informisanje. Kad ovo kaem,
mislim i na tampane i na
* Dan je u vie navrata objavljivao
lanke o korupciji i kriminalu u Crnoj Gori, elektronske medije. U jednom
prozivajui najvie dravne funkcionere. totalno politizovanom drutvu
Stie se utisak da osim kazni koje ste dobili, teko je oekivati da i mediji
ti napisi nijesu imali drugog efekta. Je li diu neki drugi vazduh osim
to znak da je ovdanje drutvo oguglalo na ovoga. Na kraju, politika je
takve napise? roba koja se jo uvijek i te
- Problem Crne Gore je u tome to ne kako prodaje u Crnoj Gori. To
funkcioniu njene institucije. Ko moe da pokazuje i izlazak Crnogoraca
reaguje ako je Tuilatvo upleteno u sve ovo na posljednje izbore (oko 80
u to vidimo da jeste. Dakle, onaj ko treba odsto).
da se bori protiv kriminala i da preduzme
odreene radnje povodom naeg ili bilo kojeg drugog pisanja sam je do gue u
kriminalu.
S druge strane, onaj ko vas gurne u ambis teko moete oekivati da vas iz
tog ambisa izvue.
* Koliko ima istine u spekulacijama da
iza pojedinih (senzacionalistikih) napisa u Partijski monopoli niti su
Vaem listu stoje razne obavjetajne slube (i razbijeni niti ima anse da se
domae i strane)!? u dogledno vrijeme razbiju.
- Zvui smijeno teza da strane Prije moe biti obrnuto da
obavjetajne slube bilo ta plasiraju preko partijski monopoli sve rade
Dana ili bilo kojeg drugog medija u Crnoj
da razbiju medije. I uspijevaju
Gori. Prvo, kome moe Crna Gora da bude
obavjetajno interesantna i korisna?! Sve u tome.
protivnik, ili korisnik informacija?! Sve vlade
iz ovog regiona su vie nego servilne prema svjetskim centrima moi, tako da su
neki paralelni uticaji nepotrebni.
Drugo, zato bi neko obavjetajno koristio medije da neto plasira kada,
jednostavno, moe da ovdje doe, bude i obradi sve to mu treba bez ikakve
kontrole ili podnoenja rauna bilo kome?!
* Koliko su nai mediji doprinijeli razbijanju partijskih monopola u Crnoj Gori?
- Partijski monopoli niti su razbijeni, niti ima anse da se u dogledno vrijeme
razbiju. Prije moe biti obrnuto da partijski monopoli sve rade da razbiju medije.
I uspijevaju u tome.

- 146 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
* Iako smo na ivici egzistencije, politike teme i dalje apsolutno dominiraju
u ovdanjim medijima, pa i u Danu. Kada e se u medijima vie panje
posveivati obinim egzistencijalnim temama?

- Ve se posveuje, ili bar pokuava. Meutim, itaocima ne moete preko


noi uskratiti najveu zabavu posljednjih desetak godina. A to je politika. To
odvikavanje mora ii postepeno da bi po tira bilo bezbjedno.

Veselin KONJEVI , decembar 2002. godine

- 147 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
MOJ STAV

MORALNA PROSTITUCIJA
Milova sabrana djela: ratovi i ponienja; mrnja i zavade meu Crnogorcima;
milenijumska izdaja; jednopartijska tortura; ivot izatkan od obmana
prevara i bijede; saradnja sa majom; trgovina ljudskim duama i tijelima;
zatita kriminogenih grupa; namjetanje izbornih rezultata; potpuna
korumpiranost tuilatva, sudstva, policije i svih slojeva drutva; prostitucija;
droga; unitenje pomorskih kompanija, Jugopetrola i sveukupne privrede;
obrazovanja, zdravstva, kulture; totalni drutveni kolaps do potpunog
sunovrata i u bezdan mraka! Sve to za samo 14 godina?! Mnogo! Mnogo, pa
da je lino Lucifer

Za koji dan, tanije, ili sasvim precizno, 10. januara 2003. navrie se 14
godina Milove samovolje!? Nije neki jubilej, ali su djela nezaboravna! Teko je,
na itavoj planeti, nai jo jednog samodrca koji je svoj narod tako unesreio,
toliko unizio, do bijede osiromaio, ublatio, s okruenjem i sa samim sobom do
zakrvljenosti zavadio, obespravio, da im je zabranio i osnovno ljudsko pravo
pravo na samoopredjeljenje (!?) Zaista je veoma zanimljivo kako je sve to Milo za
14 godina svog samovlaa uspio?! No, moda e nam uskoro objasniti zamjenik
dravnog tuioca Italije uzepe elzi, kada javnosti prezentira podatke iz fascikle
N 742/99 RC i podigne optunicu.
Nije Milo sve to sam. Zduno su mu pomagali Svetozar Marovi, Filip
Vujanovi, pa Bulatovii (njih je povie), te mnogi kumovi, kolski drugovi,
prijatelji, pa razni buljukbae, te intelektualni podrepai okupljeni u DANU,
crnogorskom PEN-u, nezavisnim Milovim medijima, mnogobrojnim udruenjima,
NVO i gdje sve ne; novopeeni biznismeni, ratni i antiratni proteri, poltroni,
poslunici, ponizinici, puzavci, liisahani, ulizice, beskimenjaci, skutonoe,
ankolisci, poprunjaci sav taj svijet obezlienih, ljigavih aveti, koji brinu samo
da im je korito puno i postelja topla, da mu zlatni sindiri zvee oko vrata, ruku,
nogu, pa i izmeu Auri scra fames, quid non mortalia cogis pectora, kako napisa
Vergilije (Aen, III 57).
I eto Milovog uspona moi i nadmoi. Sve mu blagoslovi izbezumljeni,
obesvjeeni, obespameeni narod snano mu kliui kao da se Bogu i svim
Svecima zaklinju na vjernost, odanost, poslunost, poniznost predano radei da
sebe to uspjenije satru, samelju i unesree, samo da im Milo bude zadovoljan i
bezbrian. Aetas parentum, peior avis, tulit nos nequiores, mox daturos vitiosiorem,
kako bi rekao Horacije (Carm. III 6,46). Ili, Lukrecije u svom djelu O prirodi
stvari (De reum natura, II 14) O miseras hominum mentes, o pectora ceaca!

- 148 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Intelektualni podrepai

Servilni intelektualni podrepai sve u najprobranije rijei zaodijevaju, lijepo


ree da se to udobnije pod njegove skute smjeste, blagosiljajui dan kada ih je
Milo udostojio da mu stopala liu, pa, i kad ih osamari i popruge im popritegne,
jo ih omamuza, iil korbaem iba, oni svi sreni priaju da eagijom, ili jo
njenije, etkom isti njihova prljava tijela, timari ih da ljepe izgledaju, da se
to dostojanstvenije uznose. Vergilije bi rekao u svojoj zbirci izabranih pjesama
Aeneis: Animus meminisse horret.
Iako ispod samara kojim ih je astio nema stelje ne smeta im, ak se ponose
prebrojavajui sadna kao rane s Vujeg dola, izjednaavajui sebe sa kurumima
izreetanim barjakom krstaem. Blaeni siromani duhom, kako pie u Novom
zavjetu, Evanelje po Matiji, 5, 3. Latini su, pak zapisali: Blandum laudatur
a malis mendacium (Phaedr, Append. I 24, 25). Jer, Calidum optimum
mendacium.
Slavni engleski dramski pisac Harold Pinter sasu istinu u lice predsjedniku
SAD Buu, efu jedine velesile na planeti, kada je u sveanoj dvorani Torinskog
univerziteta primao poasnu diplomu koja mu je dodijeljena za njegov doprinos
lingvistikoj nauci i stranoj literaturi. Evo im samo jednog citata iz Pinterove
besjede: Predsjednik Bu je rekao: Neemo dozvoliti da najgore oruje ostane
u rukama najgorih efova drava svijeta. Pravedno. Pogledaj se u ogledalu, lje-
potane. To si ti.
Marco Neiroti u La Stampi pie da nije tedio ni svog premijera Tonija
Blera. Jo jezivije je ono to je njemu rekao. Ali, ko je Pinter, a ko su ONI.
DANU-uovci, PEN-ovci i oni miloumnici! Sve i da im na tanjir ponudi,
oni ne bi imali hrabrosti ni da proitaju takav tekst, jer Difculter reciduntur
vitia, quae nobiscum creverunt; zapisao je Seneka.
Za intelektualne podrepae Milo je Aere perennius. Niko nema pravo da
mu bilo to prigovori. On im to uzvraa neprestanim punjenjem korita.
U takvoj sredini, s takvim pretpolitikim narodom, a tek podanikim intele-
ktualcima i sramnim analitiarima, ija personikacija je trojac DVB, upregnut
u Milovu koiju. Milu, zaista, nije bilo nimalo teko da ostvari tako zapanjujua
djela. Kad god je pokuano da se neto mijenja, za dobro naroda i drave Crne
Gore, nastajala je prava pobuna novinarskih udruenja (nee oni iz jarma vlasti),
pisaca, naunika, graana, brojnih NVO (koje obino nita ne rade sem to troe
novac, i sam Bog zna kako i od koga dobijen), graknuli bi kao sinje kukavice
Milovi analitiari, naroito trojac DVB, i ko se sve ne bi naao u tom kakafoni-
jskom horu. Jer, Sermo datur cunctis, animi sapientia paucis. Cato, Dist I 10).
Zato u takvim uslovima da ne radi to god mu se prohtije? Istina, ve nas
glava boli od tih njegovih nestaluka i igrarija. Vergilije bi rekao: Claudite iam
rios, pueri: sat prata biberunt.

- 149 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Da Crnoj Gori ne svane

im je zavrio ratove, a znamo i jednu od njegovih istorijskih sentenci:


I ah sam zamrzio zbog ahovnice, potrudio se da prigrabi apsolutnu
vlast, obeavajui suverenu, demokratsku, meunarodno priznatu dravu
Crnu Goru! Da bi obmana bila to ubjedljivija, sa LSCG-om potpisao je
ugovor sporazum da e u maju 2002. raspisati referendum!? Ali Milo
ne bi bio Milo kada bi bar jednom odrao rije. Iznenada, rekao bi Seneka
Dies ater je doao 14. mart. Oko tri sata izjutra Milo i Filip su potpisali
Beogradski sporazum, u pravo vrijeme da Crnoj Gori nikad ne svane!
Vjerni drugovi su iznevjerili sve, pa i one koji su im iskreno vjerovali.
Tajno, kako se i vri, svaka izdaja, potpisali su smrtovnicu Crnoj Gori. I,
niko, a ma ba niko, sem dvadesetak hiljada normalnih, zdravih, odvanih,
pametnih, smjelih, koji razmiljaju svojom glavom, rekoe da je to izdaja.
Jo kriknue: Non bene pro to to libertas venditur auro! Ba briga Mila i
Filipa to oni govore trgovina je obavljena, i kvit!
Intelektualne gromade DANU i PEN-a, dravni, a tek MIlovi nezavisni
mediji, zapjevae odu Milu to je takvu i toliku sreu priutio Crnoj Gori.
Ali to e? Stara je istina: Omne tempos Clodios, non omne Catones
fert!
Milo, Filip, Sveto, a tek ekvilibrista Miko, pa mlaani Luki (poeta!) i
Sekulovi (romanopisac!) i servilni intelektualci svi u horu zagraktae kao
crni gavrani (znamo kakve oni glase donose) da je Beogradski sporazum
izuzetna srea za sve Crnogorce. Rekoe i to veoma glasno i mono da prvi
put poslije 1918. njeno ime postaje meunarodni inilac, umjesto da su
iskreno priznali: dio, regija Srbije!
Ubjeivali su narod da je to dravni savez, pa savez drava, a ispala
je unitarna drava!? To je ozvanieno ovih dana, preciznije poetkom
decembra. Poslije osmomjesenih nadgornjavanja Milo i Filip pristadoe
na sve to im Srbi naredie. Ponitie i Beogradski sporazum. Napravie i
potpisae Ustavnu povelju, stariju od ustava lanica, Sud stariji od sudova
navodnih drava, pristadoe i na neposredne izbore. Pristae i na sve to
Srbi narede. Lako je komandovati (ucjenjivati) u grijeh ogrezlom.
Vrli crnogorski vlastodrci, svjesni da je sve potonulo, jedino brinu o
sopstvenim foteljama. Vie ne odlaze ni na dogovore o pisanju zakona i
razradi Povelje. Sve su prepustili Srbima, ukoliko oni uspiju da se dogovore
sa crnogorskim posrbicama, kojima nije dovoljno dobro za srpstvo ono to
autohtoni Srbi predlau. To iku i druinu vrijea. Oni hoe milju dalje.
Psiholoki, to je lako razumjeti, dodvorica, uljez se mora svakog trena
dokazivati, i opet e mu malo vjerovati oni kojima nastoji pod sjedala da se
uvue. No, takvi su Aegri somna.

- 150 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Przniavi Milo

Opet ute intelektualne gromade. Przniavi Milo nastavlja svoje inaenje.


Sujeta mu je do bola povrijeena jer su mu SAD i EU zabranile da se kandiduje na
predsjednikim izborima. Selzi obeava da e mu poslati novogodinju estitku,
ak e je proslijediti i Interpolu. Sad je Milo mandatara. Muku mui ve dva
mjeseca kako da sastavi novu, reformistiku vladu eksperata. Kad, ne samo da
nije ispotovao nalog EU da u buduoj vladi bude najvie devet ministara, ve u
novoj vladi sve stari ministri. Ukinuo je Sekretarijat informisanja, jer su i onako
sva informativna sredstva pod njegovom kontrolom, a u informativnom mraku se
najuspjenije pliva mutnim vodama. Jedino mu sujeta nije dozvolila da nominuje
i starog ministra MUP-a. Boji se tog bezobzirnog Jovievia. Razotkriva trgovinu
bijelim robljem, osmiljavanu ivotinjskim nagonima crnogorskih monika. Ako
to doputi, polovina uglednika DPS-a i crnogorskog establimenta preselie se u
Spu. Istina je, Milovo nepovjerenje prema Jovieviu je veoma staro. Nije ga
oprao ni snaan predizborni pokli da Milo jo dugo Crnu Goru vodi u svijetliju
budunost! A kud e svjetlija od ove gdje ju je ve doveo? Boji se Milo, mogao
bi se taj istunac drznuti da poe i korak dalje u otvaranju Pandorinih kutija.
Pitanje je onda gdje bi se nali Milo, Svetozar Marovi, ekvilibrista Vukovi,
Branimir Gvozdenovi i mnogi drugi. Zna Milo da je: Miserimum est arbitrio
alterius vivere. Moram ga pitati: kada to zna, zato prodade Crnu Goru.
Umijeao se Milo i do debelo u traking: ne da Boba (Boidara Vukevia,
dravnog tuioca, jednog od aktera traking) ni za kakvo blago. Jednako su
u grijehe ogrezlih a takvi najbolje i najsigurnije jedan drugoga uvaju. Na
njihov mig osilili se advokati trgovaca ivim ljudskim mesom, ene i rodbina
osumnjienih, pa grupe graana piu peticije i presuuju prije suenja, tvrdei
da su osumnjieni nevini!? ak i jedna protuva, koja je svakoj orbi zaprka, u
subotu s ekrana drave TV izruguje se nesrenim rtvama, karikirajui i pravdu
i oteene. Izrugivao se i Crnogorcima, tvrdei da ne znaju to su prostitutke, kao
da njega ne gledaju svake subote na TV ekranu. Graknule sve avke da zatakaju
aferu. Ali, ne daju SAD i EU. Ve u utorak, 17. ili srijedu, 18. Milo e i mati pun
kabinet gostiju. Kako e sa njima razgovarati saznaemo. Znam da mu nee biti
lako jer ga dobro znaju.
Jest da sam oduio. Kratim treinu teksta. Opakim moram makar nagovijestiti
kako Milo dobro trguje prodajui Crnu Goru. Da bi sve ostalo u domenu obmana
i lai objavili su da su Jugopetrol grkom Helenik petroleumu prodali za 65
miliona eura, a stvarna cijena je 38 miliona! Taj podatak je objavljen u Slubenom
listu RCG br. 54 od 10. oktobra 2002. I u odluci vlade RCG br. 02-4438, od
10. oktobra u l. 1 stoji da je Jugopetrol prodat za 38 672 109 eura. Nije to
sve. Helenik petroleum je uzeo 25 miliona USA dolara sa bankovnog rauna
Jugopetrola. Tim novcem gradi grki naftovod prema Jadranskom moru. Ni
to nije sluajno niti neproraunato. Crnogorska vlada, itaj Milo, Heleniku je

- 151 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
prodala i nalazita nafte i gasa u crnogorskom podmorju. To je ogromna pljaka.
Strunjaci tvrde, a to je objavila i amerika tampa, da su nae podmorje i Kosovo
najvei rezervoari nafte u Evropi. Procijenjeno je da crnogorsko podmorje krije
preko 80 miliona kubnih metara prirodnog gasa i vie od pet miliona barela nafte!
Poslije ovih podataka svima mora biti jasno da biva predsjednica crnogorskog
parlamenta Vesna Perovi nije neosnovano upozoravala kakav je kriminal i koliku
tetu donosi prodaja kotorskog Jugopetrola.
Ovo je samo skromni kroki Milovih sabranih djela.

Lale Noviin BRKOVI , decembar 2002. godine

- 152 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Crna Gora i dalje bez adrese i puta

VRIJEME KUKAVILUKA
Zar ista Amerika nije uputila poruku Crnoj Gori : Ljudi, ne znamo mi ta vi
hoete! Niko od crnogorskih zvaninika ne trai suverenu dravu! Ako se za
nju izborite priznanje je neminovno! Zato i s kojim moralnim pravom nas
ponovo varaju? Zato ne saopte da su sa DOS-om dogovorili da ekaju do
januara, da onda, pod pritiskom svijeta, skrpe Uniju mimo volje graana

Kotunica ak udara vrlo podmuklo; na zasjedanju Evropskog parlamenta on


ne vidi nijedan valjan razlog zbog kojeg Muslimani i Albanci ne bi ivjeli u jednoj
dravi. Briga za ova dva naroda? Prie za malu djecu. On ak sa predstavnikom
tog jednog naroda, Ibrahimom Rugovom ne eli ni da se sastane, a kamoli da
vodi brigu o Albancima. Njih je posjeivao sa kalanjikovom sasvim dovoljna
poruka Kosovarima. Sa dijelom Muslimana je zavrio posao preko beogradskog
muftije i Sulejmana Ugljanina, posao koji je uglavio Miloevi obeanjima o au-
tonomiji Sandaka. Medjutim, duboko sam uvjerena da se ovaj plan izjalovio iz
jednog jedinog razloga uvijek su crnogorski Muslimani i Albanci bili posebni
u smislu ljubavi i odanosti Crnoj Gori, koju duboko doivljavaju kao svoju do-
movinu. I dodatna pica o tome da li su Muslimani ili Bonjaci nije ubaena u
cilju iskrenog spoznavanja sutine svog nacionalnog bia, ve jedino i iskljuivo
zbog homogenizovanja naroda i ciljeva davno dogovorenih u Beogradu. Prilikom
jedne rasprave u Ulcinju sa nekim kolegama i intelektualcima iz Beograda, up-
orno sam bila ubjeivana da e, kad doe stani-pani, Muslimani i Albanci Crne
Gore odbaciti mogunost suverene drave, jer, po njihovom miljenju, njihove
elje su velika Albanija i zelena transverzala, pobogu! Nijesu me uopte ubijedili.
Ja i dalje vjerujem, duboko vjerujem, da upravo oni vie vole Crnu Goru nego
mnogi Crnogorci podijeljenih mozgova. Perdna igra koju nova srpska elita igra
izgleda da se svodi na ruenje Mila ukanovia. Ne vidim drugog razloga ljubavi
DOS-a i SNP-a, njihove povezanosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom (koja
uopte ne iznenauje), njihovog bljutavog zalaganja za Jugoslaviju, koju pljuju
gdje stignu, samo iz kalkulantskih, nacionalistikih razloga, skromni tonovi po-
jedinaca, partija i udruenja, koje dravni mediji tu i tamo puste, dokazuju koliko
je srpsko drutvo bolesno i opsjednuto idejom velikosrpstva. Tu mjesta za Crnu
Goru nema. Otrcano zvue poruke koje predsjednik takozvane Jugoslavije alje u
svijet: Ja sam za referendum, ali da ostanemo zajedno! Ko je vie budala da ne
razumije! S kojim pravom ima iko da odlui osim nas, i o kakvoj crnoj demokrati-
ji ovi lozo govore? S druge strane, i Crna Gora boluje, ali od svojih politiara
i njihovih igrarija, koje se svode na parolu: uvaj fotelju po svaku cijenu, pa ako
treba i na raun Crne Gore. Jer, NEMA moralnog opravdanja za planove koje nam

- 153 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
pripremaju: nema suverene drave ako nema svoju vojsku, monetu i diplomatiju!
Nema suverene drave koja ima dvije stolice u Ujedinjenim nacijama! Nema su-
verene drave koju prave partije, a ne njeni graani! To pie u svim knjigama
politikih sistema, to su pravila, koja ne mogu mijenjati neki nai vlastodrci, jer
im takve nebuloze niko u svijetu nee priznati. Zar poslije kristalno jasnih poruka
koje su strane diplomate saoptili usred Podgorice, ima ivog ovjeka u Crnoj Gori
koji to moe da povjeruje? Zar stoga funkcioneri DPS obilaze gradove Crne Gore
da ubijede narod da je to mogue? Zar ista Amerika nije uputila poruku Crnoj Gori
(i nama novinarima koji su prole godine bili gosti Stejt Dipartmenta): Ljudi, ne
znamo mi ta vi hoete! Niko od crnogorskih zvaninika ne trai suverenu dravu!
Ako se za nju izborite priznanje je neminovno! Zato i s kojim moralnim pra-
vom nas ponovo varaju? Zato ne saopte da su sa DOS-om dogovorili da ekaju
do januara; da onda, pod pritiskom svijeta, skrpe Uniju mimo volje graana; zato
u GRIN-u, prvoj potpunoj i istoj graanskoj organizaciji (dok ne pokuaju da je
uprljaju partijski), vide neprijatelja svojih planova; zato je porueno aktivistima
DPS da ne potpiu peticiju; zato je crnogorskoj policiji sugerisana ista stvar;
zato strahom od gubitka posla, ubijaju graansku nit primarnu odrednicu sva-
kog od nas, zato se iskreno ne obrate ovom jadnom narodu i zato mu ne dozvole
da slobodno ne odlui? Jedan moj prijatelj mi ree: Posijano je sjeme suverene
Crne Gore, i niko to sjeme ne moe vie da sprijei da klija i raste. Dolazi vri-
jeme nekih novih ljudi, mladih ljudi, stasava jedna nova generacija, koja nema ta
da izgubi, koja mnogo ta nije dobila, koja ima hrabrosti, kojoj nijesu autoriteti
sadanje politike gure Crne Gore i Srbije, generacija koja e se izboriti za svoju
budunost, bez kompromisa i bez tajni, bez poltronstva, vjeruj u nju, jer vjera u
mladost je vjera u neku buduu, slobodnu Crnu Goru!

Tanja KNEEVI, novembar 2000. godine

- 154 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
UDRUENJA I INICIJATIVE

U VARADINU ODRAN SKUP SAVEZA


CRNOGORSKIH ASOCIJACIJA EVROPE
Crnogorsko udruenje Montenegro-Loven iz Varadina i Hrvatsko-cr-
nogorsko drutvo prijateljstva Croatica-Montenegrina, iz Osijeka, bili su
domaini skupa SCAE (Saveza crnogorskih asocijacija Evrope), koji je odran
u Varadinu od 1. do 4. marta ove godine. Domaini su uesnicima skupa, ko-
jem su prisustvovali predstavnici udruenja graana ili prijatelja Crne Gore iz
Njemake, Francuske, vajcarske, Slovenije, eke, Maarske i domaina Hr-
vatske, pripremili ugodan kulturni program, prezentirajui na taj nain veoma
bogatu kulturnu batinu drevnog grada Varadina, ije se ime prvi put pom-
inje u istoriji 1181. godine i koji je od 1766. do 1776. bio glavni grad Hrvatske.
Od posjeta dvorcu iz 17. vijeka, u kojem je smjeten Gradski muzej, i drevnoj
Ursulikoj katedrali, zatim prijema u Gradskoj vijenici, podignutoj jo 1523. go-
dine, posjete Entomolokom muzeju, sa oko 60 000 izloenih insekata iz regiona,
pa do izlobe radova akademskog slikara Gojka Banjevia, koja je velianstveno
oplemenjena kratkim koncertom i divnim glasom domae sopranistkinje Barbare
Othman, s arijama iz operete Groca Marica, gosti iz SCAE imali su priliku
da se zaista uvjere u bogatstvo kulturnog ivota ovog simpatinog grada. Nakon
sveane veere kulturno-zabavni program veoma uspjeno i znalaki je zaokruio
edo ukanovi, predsjednik Kulturno-prosvjetnog drutva Moraa iz Kranja,
prigodnim recitalom i pjesmom uz strune gusala.

UVAAVANJE RAZLIKA

Tokom sastanka SCAE, koji se odvijao u radnoj i dinaminoj atmosferi,


nastojei da svoj rad usmjere u pravcu racionalnijeg i korisnijeg djelovanja,
uesnici skupa diskutovali su otvoreno i kritiki. Poto razliita udruenja ovog
saveza, iako imaju jednake ciljeve, rade pod razliitim organizacionim, materi-
jalnim i drutvenim uslovima, prisutni su se saglasili da te razlike moraju uzi-
mati u obzir prilikom organizovanja pojedinih zajednikih programa. Takoe je
dogovoreno da udruenja, koja rade pod teim materijalnim uslovima plaaju nie
lanarine od ostalih. Na sastanku se dosta diskutovalo o programu Majski susreti
u Baru, za iju je pripremu i organizaciju jo ranije formiran odbor sa Vojislavom
Vuksanoviem na elu, potpredsjednikom SCAE za Njemaku. lanovi odbora
ve su boravili u Baru, kako bi se sa tamonjim partnerima dogovorili o detaljima
ovog interesantnog programa. Predvieno je da lanovi svih udruenja u okviru
SCAE, od 10. do 15. maja u Baru odre susrete. lanovi SCAE koji budu dolazili
na susrete u Baru pozvani su da sa sobom povedu i goste iz zemalja u kojima

- 155 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ive i rade. U okviru planiranog programa odrao bi se i okrugli sto, na kojem bi
uestvovali, s jedne strane, predstavnici nezavisnih i dravnih medija Crne Gore,
a sa druge, predstavnici SCAE, kojom prilikom bi lanovi SCAE blie upoznali
crnogorsku javnost sa svojom organizacijom i iznosili svoja miljenja i stavove u
odnosu na aktuelne i probleme u Crnoj Gori.

INTENZIVNA SARADNJA

SCAE je zainteresovana da uspostavi konkretniju saradnju ne samo sa


predstavnicima privrede i turizma u Crnoj Gori nego i sa nevladinim organizacijama
i medijima. Predstavnici crnogorskih udruenja u okviru SCAE dogovorili su
se da materijalno potpomognu Fondaciju Montemedia iz vajcarske, koja
je glavni sponzor projekta za razvoj distributivno-prodajne mree Asocijacije
nezavisnih tampanih medija Crne Gore Montpress iz Podgorice. Prethodno
je Milenko oljaga, potpredsjednik SCAE za vajcarcku i lan Upravnog savjeta
Fondacije, obavijestio prisutne da je ve sa Slubom vajcarske vlade za saradnju
i razvoj u jugoistonoj Evropi postignut sporazum o ueu u nansiranju tog
projekta. Ovom skupu su kao gosti prisustvovali i predstavnici jo nekoliko
udruenja Crnogoraca iz Hrvatske, koja pokazuju sve vie volje i interesa za
bliu saradnju sa SCAE, prije svega Hrvatsko-crnogorsko drutvo prijateljstva
Croatica-Montenegrina, u ije su ime govorili predsjednik za Osijek, gospodin
Ernest Fier, glavni urednik Varadinskih vijesti i dr sc. Milorad Nikevi,
profesor knjievnosti na Pedagokom fakultetu u Osijeku. Jovanu Radonjiu,
predsjedniku udruenja Montenegro-Loven iz Varadina i potpredsjedniku
SCAE za Hrvatsku, uz pomo Fiera, Nikevia, Mileta Bulatovia i drugih polo
je za rukom da u jednom malom hrvatskom gradu okupi predstavnike graana i
prijatelja Crne Gore iz evropske dijaspore, emu su domai mediji dali znaajan
publicitet.
Zagrebaki Vijesnik donio je i opiran intervju sa princom Nikolom II
Petroviem Njegoem, poasnim predsjednikom SCAE, koji je za ovu priliku
doputovao iz Pariza. Uesnici skupa SCAE u Varadinu srdano se zahvaljuju
svojim domainima na srdanom prijemu.

Milenko OLJAGA, mart 2001.

- 156 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
FELJTON

S KRAJA NA KRAJ ZABORAVA (2)

Poznati crnogorski pjesnik Vitomir Nikoli posljednjih godina bavi se


istraivanjem narodnog pamenja. Rezultati njegovog viegodinjeg truda bie
uskoro objavljeni u knjizi S kraja na kraj zaborava .
Kao stari Nikianin, koji dobro poznaje tradiciju svog zaviaja, Nikoli
je osvijetlio neke malo poznate ili sasvim nepoznate istine iz ovih krajeva.
U nekoliko narednih brojeva, Onogot e iz Nikolievog rukopisa objaviti
najzanimljivije djelove koji se odnose na prolost Nikia i njegove okoline

Tvrdnja Save Nikienovia da su peratanski Zmajevii porijeklom iz Her-


cegovine, kao i naa pretpostavka da su ba iz Nikia, odnosno Rubea, moe
se danas dokazivati i injenicama do kojih smo doli u ovim traganjima po nar-
odnom pamenju. Postoje mnogobrojni pisani i materijalni dokazi, iz kojih se
vidi da su istaknuti ratnici oduvijek u Boki Kotorskoj dobijali razne privilegije
i nalazili tamo konano utoite. to je najudnije, rije je ne samo o ratnicima
koji su poznati istoriji ve i o onim drugima koje nauka nikad nije identikovala,
kao to su, na primjer, Starina Novak, Deli Radivoje i dijete Grujica.
U prvom izdanju Srpskih narodnih pjesama, iz 1815. godine, kao na-
pomenu uz pjesmu Novak i Radivoje prodaju Grujicu, Vuk Karadi biljei
narodno predanje po kome su ova trojica junaka na kraju otila u Primorje
Adriatiesko, k Risnu i Perastu, i ostali tamo dokle nijesu pomrli.
Na drugoj strani imamo istoriji poznatog Baja Pivljanina, isto tako junaka
oglaenog u mnogima epskim kazivanjima, o kome narod pjeva u jednom kolu
Gorskog vijenca . Ostaci Bajove kule i danas se mogu vidjeti na Drainom rtu
(najvjerovatnije Dragovom zmajevom vrtu) u blizini Perasta. Bajov pobratim
i saborac Limo Barjaktar imao je slinu kulu, ali na suprotnoj strani Zaliva, u
Stolivu. Bajo Pivljanin je poginuo na Vrtijeljci 1685. godine. Ta bitka i Bajova
pogibija opjevana je u onom kolu Gorskog vijenca gdje se kae da je on
predvodio trideset ZMAJEVA (Soko Bajo su trideset zmajevah).

JUNAK POD KRILIMA

No, vratimo se Hanovima Zmajevia da bismo odgovorili na jedno vano pitan-


je. Zato su, naime, u popularnoj nikikoj uzreici upameni samo Rubeani, a
ne i Zmajevii, iako su ovi potonji, oigledno, bili brojniji i slavniji?
Rubeani su uglavnom bili carinici, zatim razni drugi pogranini slubenici
i sve ono to bismo danas nazvali administrativno-tehnikim osobljem. Sa druge

- 157 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
strane, Zmajevii su vojnici i to, vjerovatno, stalni vojni kadar, koji su najveim
dijelom inili svi za borbu sposobni ljudi, kako iz najblieg, tako i oni iz najireg
okruenja. U pitanju su, dakle, dva prola uvara granice: civilno-birokratski i
vojniki. Nije, naravno, ni potrebno objanjavati na ijoj su strani bile simpatije
naroda. Ali, ako nijesu ostali upameni u anegdotama i uzreicama, uspomena
na Zmajevie sauvana je u mnogim drugim oblicima narodnog pamenja. U
Gorskom vijencu, odnosno u Tubalici sestre Batrieve, nalazimo najkrai ali
najpotpuniji i najtaniji opis Zmajevia i njihove uloge. Oplakujui poginulog
brata, sestra Batrieva razgovara s njim kao da je iv, pa ga u tome potresnom
samozaboravu pita: Ko e ete sakupljati, etovoo, ko l krajini branit krilo,
bratsko krilo?
Teritorija plemena Cuca, iz kojeg potie Batri Perovi, inila je granino
podruje prema turskoj Hercegovini. To je, znai, krajnja i plemenska i dravna
teritorija (krajina) Crne Gore, koje trpi prve udare neprijatelja, ali koje prvo
mora i da uzvrati na njih, a zatim da uniti ili otjera neprijatelja. U tom smislu
Batrieva smrt je veliki gubitak i za Crnu Goru i za njegovo pleme, a kakav je
tek gubitak za njegovu sestru, kojoj je bio bratsko koljeno, tj. bratska zatita
i okrilje!
Vuk Tomanovi, Batriev saplemenik i saborac, upotpunjuje ovu sliku
kratkom i preciznom ocjenom: To bijae junak pod krilima .
Ovdje smo se pozvali na Gorski vijenac samo zbog toga to je u njemu,
kao to vidimo, sve ono to nas trenutno interesuje, izloeno vrlo koncizno i
jasno.
Inae, irom nae tradicionalne knjievnosti moe se nai sijaset slinih
primjera, a da i ne govorimo koliko je takve leksike i simbolike sauvano ak i
u naem savremenom kolokvijalnom jeziku.

ORLOVSKA TRADICIJA

Tako duboko ukorijenjen u tradiciju crnogorskog naroda, kult krilatih


zmajeva, odnosno junaka pod krilima, ostao je i do danas prepoznatljiv u
mnogim sferama naeg ivota. Nije ni rijetko ni udno da se za nekog hrabrog
ratnika kae da je krilati junak. Ali, isto tako, nije nikakvo udo da takav epitet
denie i vrijedna, preduzumljiva ovjeka, pa ak i enu!
U vojnoj organizaciji knjaevine Crne Gore epska metafora krilati zma-
jevi dobila je administrativni naziv krilai. Posljednji put krilai se javljaju
se u vrijeme Drugog svjetskog rata kao vojska Crnogorskog nacionalnog pokreta
pukovnika Krsta Popovia.
Crnogorsko nacionalno kolo zove se Zetski oro (Orao), ali i kada se ne
bi tako zvalo, ovjek bi mogao u rjeitoj simbolici toga kola da prepozna kako
je ono zaista orlovsko. Jer, i mukarci koji ine kolo, ba kao i oni koji u njemu

- 158 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
solistiki igraju, obavezno dre uzdignute ili rairene ruke poput orlovskih kri-
la. Time se simbolizuje let, borba, ali najee ljubavna igra orlova. Taj ritual
naroito je prepoznatljiv u igri parova, u kojoj momak nastoji da osvoji djevo-
jku tako to e je zaskoiti i zakriliti svojim strukom. Jedan detalj iz pjesama
djevojaka koje sa strane prate i pospjeuju igru parova dozvoljava jedan ovakav
zakljuak. Momku koji ne unosi dovoljno ara u igri, pjevaice prigovaraju:
Zaskoite ta djevojka, o jadove, za zlo tvoje.
Ovi stihovi ine onaj standardni dio pjevanja koji se skoro obavezno ponavlja
prilikom svakog izvoenja kola. Ako u prirodi ili na ekranu paljivo posmatramo
ljubavni ritual orlova, uvjeriemo se da je igra parova u crnogorskom kolu, suta
imitacija tog rituala.

Vito NIKOLI, mart 1993.

- 159 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
INTERVJU: Petar Banievi

GRAA OD KOJE SE PRAVE SNOVI


Poznati glumac, ije se mnoge role ubrajaju u antologijska ostvarenja na
daskama koje ivot znae, u ekskluzivnom intervjuu za Onogot, govori
o tajni svog glumakog poziva, bez mistikacije, o svojim studentima, krizi
teatra, kao i svojim nezaboravnim danima provedenim u nikikom teatru...

ONOGOT: Na sceni Narodnog pozorita u Beogradu ostvarili ste gotovo


sve najznaajnije uloge u Vaoj bogatoj glumakoj karijeri?
PETAR BANIEVI: Jesam.
ONOGOT: Budui da je rije o nacionalnom teatru, treba pretpostaviti
da ste to mahom uradili u okviru klasinog repertoara koje ovo pozorite
njeguje? Koliko Vam je on leao?
BANIEVI: to se tie mog posla, mogu da budem vrlo zadovoljan.
Izmeu ostalog, ba i zbog ovog pitanja da li je to bio klasini repertoar, budui
da gledaoci i oni koji nas ocjenjuju uvijek teite bacaju na klasine uloge. Na
ekspira, Molijera ili nae klasike... Imao sam i sreu i zadovoljstvo da sam igrao
i moderan repertoar i da ga i danas igram. To mi predstavlja zadovoljstvo. Ja sam,
ovako, po prirodi, pomalo istraiva glumakog izraza i nekakvih pristupa ulozi,
zajedno sa mojim kolegama. Ta izmijeanost, da je tako nazovem, izuzetno je
pogodna za glumca, ona je sa praktine strane izuzetno korisna, i to je ono to
sam ja tokom svog rada njegovao i to njegujem i danas. To takozvano razbijanje
fahova, radim i sa svojim studentima. Pomalo su nezadovoljni, a neki glumci i
nesreni to su itav glumaki vijek proveli igrajui vrlo sline uloge, ma koliko
bili dobri ti pisci i ma kako dobre bile te predstave. Imao sam priliku da razgovaram
sa vrlo poznatim glumcima koji su iskljuivo igrali taj klasini repertoar, a koji su
eznuli da igraju moderniji repertoar, da igraju drugaije uloge.
ONOGOT: Zadovoljstvo je vee?
BANIEVI: To je ono to glumce ini srenim, da tako kaem, jer, bez
obzira na siromatvo u pozoritu, bez obzira na razne nedae, to i dri pozorite; to
je neko htijenje da predstavi, da igra, da se prikaze, da pronae, da predlozi.
Imao sam priliku da igram Hamleta od ekspira, od Molijera, grkih pisaca,
ali imao sam priliku da igram i u komadima koji su sastavljeni od nekih sitnih
kominih scena, koje sam radio sa svojim kolegom Pajom Miniem, predstavu
vrlo poznatu Markse, Markse, koliko je sati, sazdanu od aforizama. Tako
da tu nije bilo neke usiljenosti, prosto sam isprobavao sebe (zajedno sa svojim
kolegama), smatrajui da glumac u svom izrazu mora da bude viestran.

- 160 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ONOGOT: Sve je vei broj i
mladih glumaca koji jasno izraavaju U svakom sluaju, talenat je samo
svoju elju da se ogledaju i u tumaenju neko polazite, dragocjen je, nemi-
likova svjetskih i domaih klasika? novan je da bi se radio ovaj posao,
BANIEVI: Sigurno. Ja u mo- kao uostalom i svaki. Meutim, to
joj koli, koju vodim ve esnaest godina, je samo polazite, ali bez studi-
odnosno na mojim klasama (Akademija u oznosti, bez kopanja, bez pokuaja
Novom Sadu i BK akademija), insistiram na onoga to u argonu imenujemo u
tome, i to je dosta veliki napor, jer se ti mladistilu pii, brii, bez prouavanja
ljudi, glumci smatraju predodreenim, za iz- i saznavanja pune slojevitosti tog
vjesne uloge. To, jednostavno, treba kod njih lika, tog pisca, tog vremena gdje je
razbiti, i nekom svojom pronicljivou treba on stvarno bio (uz to, shvatajui i
ih ohrabriti da neko moe da igra i druge nau sredinu i naeg ovjeka i nau
stvari. To se postie kroz razne vjebe, da se psihologiju), bez takvog jednog
tako izrazim, i kroz razliite scene, potpuno prouavanja, pravog lika i pravog
drugaije, tako da ih ja bodem sa stanovita pozorita ne moe ni biti.
razliitih uloga, razliitih psihologija, i to se
pokazalo kao izuzetno korisno. Konano, na mojim ispitima ete vidjeti studenta
koji se prezentira na ispitu sa jedno pet scena skoro dijametralno razliitih. Oni su
negdje bolji, prijemiviji za neku ulogu, ali kada ih ohrabrite, strahovito se otvore i
nekada vam pokau ono to i oni sami nijesu vjerovali da e moi.
ONOGOT: U kakvoj i kolikoj prednosti su Vai studenti, budui da su
jo uvijek u prilici da svog profesora vide u briljantno odigranoj predstavi, kao
to je nedavno bio sluaj u komadu ovjeka sluajnosti Jasmine Reza, na
sceni Raa Plaovi, Narodnog pozorita u Beogradu?
BANIEVI: Velike su prednosti, jer ono to zahtijevam od njih oni su u
prilici da od mene vide na licu mjesta. Ne volim, i to je dobro da sam primijetio,
da me imitiraju. Vie sam za ono to se pronae u njegovoj psihologiji, u njegov-
im sposobnostima, koje treba vidjeti i razviti, nego da imitiraju ma kako velike
glumce. Oni ih, istina, mogu imitirati, ali samo u pogledu njihovog pristupa ulozi,
istraivanju uloge, pozorita, itd. Meutim, ako ne posjeduje sopstvenu snagu,
onda e ostati samo imitator. I kada ste ve spomenuli ovjeka sluajnosti,
komad francuske dramske spisateljice, u kojem igram poznatog pisca, rekao bih
da je neto novo. Ima nekih monolokih dodirnih taaka s onim to sam igrao u
Hamletu, samo je ovo mnogo ivotnije. Ovdje ete sresti ovjeka koji je i za-
vidan, i dangrizav, i velikoduan, i genijalan, i hvalisav. On se hvali kako svira
klavir, kao dijete.
ONOGOT: Poznati ste, izmeu ostalog, i po tome to krajnje studiozno,
temeljno pristupate svakoj ulozi, prouavate i istraujete sve to bi Vam bilo
od pomoi da to vie i to dublje proniknete u linost koju igrate. Je li to, uz
nesporan talenat, osnovni razlog za glumake kreacije koje se pamte?

- 161 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
BANIEVI: U svakom sluaju, talenat je samo neko polazite, dragocjen
je, neminovan je da bi se radio ovaj posao, kao uostalom i svaki. Meutim, to
je samo polazite, ali bez studioznosti, bez kopanja, bez pokuaja onoga to u
argonu imenujemo u stilu pii, brii, bez prouavanja i saznavanja pune slo-
jevitosti tog lika, tog pisca, tog vremena gdje je on stvarno bio (uz to, shvatajui i
nau sredinu i naeg ovjeka i nau psihologiju), bez takvog jednog prouavanja,
pravog lika i pravog pozorita ne moe ni biti.

ONOGOT: Prije gotovo deceniju i po gostovali ste u emisiji


crnogorske televizije Nedjeljno popodne, kada Vas je domain emisije
Slobodan Aligrudi doekao rijeima: E, moj Petre, kakvi bismo mi bili
glumci da je kojim sluajem ekspir bio domai pisac?
BANIEVI: (smijeh). Da. Bili bi. Ali je velika stvar kod nas interpreta-
tora velikih klasika, pa i svakog pisca, da ga, da tako kaem, pribliimo, da ga
skoro stvorimo naim piscem. Srena je okolnost da su to velikani, koji nijesu
sluajno vjeiti, da su problemi i dileme tih likova, i njegovi i nai. Primjer je
ekspir, primjer je Molijer, primjeri su velike misli, izvanredni karakteri, koje
sada gledate, tako da stvarno dobijate utisak da je to napisao neki na ovjek.
Kada se radi neki pisac i njegovo djelo, treba ih zaboraviti (ne iznevjeriti ga),
ali u taj njegov veliki opus zasigurno treba uliti i neka svojstva, osobine nae
sredine, naeg ovjeka, tako da se taj pisac donekle uvijek pretvori u pisca
cijele zemljine kugle.
ONOGOT: Jedno vrijeme, koliko se sjeam, proveli ste u Londonu, u
ekspirovom teatru. Koliko Vam je to iskustvo bilo dragocjeno?

BANIEVI: Kao student, ja sam tamo bio est mjeseci, i to mi je


znailo izuzetno mnogo. Poslije akademije i poprilinog broja uloga u Narod-
nom pozoritu i u Ateljeu 212 otiao sam u London, i tamo stvarno puno, puno
radio. Zapravo, bio sam na jednom koledu Roz Bruford, i izuzetno mnogo
mi je koristilo to to sam bio u sredini jednog ekspira, u jednoj zemlji koja
se moe smatrati kolijevkom pozorita. Kaem, puno toga sam nauio. I na
naoj akademiji nauio sam puno toga, ali mi je taj boravak tamo dao nekakvu
smjelost, otvorio mi vidike, posebno u zanatskom smislu. Srea je to mi iz
ovih krajeva ipak posjedujemo i nosimo taj duhovni dio. Naravno, ovim neu
da kaem da ni oni tamo nijesu bez toga, ali je, ponavljam, u naem poslu taj
zanatski dio izuzetno vaan, a on se u toj sredini njeguje briljantno i pametno
i do dananjih dana.
ONOGOT: Od prije izvjesnog vremena, koliko mi je poznato, u Vaem
rodnom Nikiu, pozorite ponovo radi. Vi pamtite i neka druga vremena,
kada je u ovom gradu teatar bio prisutniji u kulturnom ivotu Nikiana?

- 162 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
BANIEVI: Vrlo sam ponosan na to to sam bio jedan od prvih profe-
sionalnih glumaca ba u nikikom Pozoritu. Poslije zavrene gimnazije, u
kojoj sam bio u jednoj od pozorinih sekcija, ostao sam u Nikiu i bio stalni
i redovni lan tadanjeg nikikog profesionalnog pozorita. Pokojni Veljko
Mandi, Drago Malovi, Andrija Kotri, Nela Kotri, Mirko Martinovi, Petar
Perii... bili su izvanredni pasionirani ljubitelji pozorita. S vremena na vri-
jeme, neko bi se zapitao, zato sam tu ostao, smatrajui da gubim jo jednu
godinu, ali ja ni tada, kao i danas, nijesam smatrao da je to gubljenje vremena.
Smatrao sam da je to samo veliki dodatak meni, veliki plus, a ne gubljenje vre-
mena. To je bila jedna pretkomora, da tako se izrazim, izuzetno dobra i divna za
mene, da odmah poslije te godine odem i upiem se na Akademiju.

ONOGOT: Pria o krizi pozorita postala je gotovo opte mjesto. No,


ipak, i pored toga, ono opstaje i svakim danom sve vie privlai naroito
mladu publiku. Kako to objanjavate?

BANIEVI: Nije sluajno da pozorite opstaje hiljadu godina. Pored


svih kriza, pored svih progona, ako posmatrate istoriju pozorita, koji su
kotali ljude ogromnih napora, karijere, pa ak i ivota, ono je opstalo, i ja
vjerujem da e opstajati i ivjeti vjeito. Zato? iva rije u pozoritu je ipak
neto neuporedivo u odnosu na sve trake, na sve celuloidne vrpce. Na gleda-
lac doivljava, to kau pozorini teoretiari, on uestvuje u naim predsta-
vama neuporedivo vie nego kada gleda lm, televizijsku dramu ili neto to
je ve gotovo. Mi glumci smo, to je kazao ekspir, graa od koje se prave
snovi. Ti snovi se prave trenutno, na licu mjesta; tu postoji jedna atmosfera,
jedno htijenje, neu da kaem navijanje gledalaca, ali jedna podrka koje smo
mi tog trenutka u svojoj suptilnoj situaciji izuzetno svjesni. Pozorite e zbog
toga, po meni, vjeito opstati, bez obzira na krize. Neko je ve rekao da li
se to odnosilo na pozorite ili drutvo nijesam siguran - da krize znaju da
budu i pozitivna stvar. One su znak nekog ivota, one su neki pokazatelj koji
vas tjera da rijeite, a time to vas tjera da rijeite, vi angaujete puno svojih
sposobnosti.

ONOGOT: Ljepotu poezije pojedinih pjesnika, bez namjere da Vam


laskam, nerijetko sam sagledavao tek poslije itanja stihova u reiji glumca
Petra Banievia. Je li za govorenje poezije potreban neki poseban talenat?

BANIEVI: Mislim da jeste. Polaskan sam od strane ljudi koji piu


poeziju, koji tu poeziju rade da tako kaem, i koji mene izuzetno trae.
Ovim se ne hvalim, sigurno da to nije sluajno, samo hou da kaem da je to
dobro pitanje. Da li je to kod glumca izuzetan dar? Jeste, to je stvarno izuzetan
dar. To je neki, ne bih rekao izuzetan dar, to je dar plus, onome to on radi u

- 163 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
pozoritu u vezi sa pravljenjem uloga. Poznajem puno izvanrednih glumaca
koji fantastino prave likove, ali koji nijesu voljni da itaju poeziju. I misle
da dok je itaju, da im to ba ne stoji. Ali, ne moe se zbog toga taj glumac
negirati ni najmanje, kao to ne bi trebalo da ni ja time budem neto izuzetno
pohvaljen, jer to je neto to vam donekle daje priroda i neto to smo moda
naslijedili od malih nogu, neto to smo naslijedili iz svoje sopstvene sredine.
Mi smo, hou da kaem, dosta takvi tipovi, epski, i nije nimalo sluajno to
ljudi iz naih krajeva vole poeziju i to je dobro govore.
ONOGOT: I na samom kraju, koliko mi je poznato, redovno pratite i
itate Onogot.

BANIEVI: Meni je jako drago to ovaj intervju dajem za Onogot, jer


ga, kao to ste rekli, redovno itam. U stvari, ljudi iz redakcije su vrlo ljubazni
i redovno mi ga alju. Ponekad bih ga itao u autobusu ili trolejbusu, pa mi se
nerijetko deavalo da me ljudi, videvi pojedine naslove, pitaju koji je to list.
Samo zato to su primijetili da postoje vrlo interesantne teme. Po meni, a kada
ovo kaem, nije mi namjera da podilazim novinama, ali u njima ima velike
raznolikosti. Drugo, svi imaju mjesta u ovim velikim previranjima, i oni koji su
za i oni koji su protiv. U vezi sa lozojom, sa kosmosom i mnogim drugim
dogaajima. A s druge strane, kroz te novine se stvarno vidi naa stvarnost, skoro
vie nego kroz mnogo poznatije novine.

Miko KALEZI, 13. jul 2001.

- 164 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
UDRUENJA

DAJMO DJECI OSMJEH


Savez za brigu i razvoj djeteta je
Bez obzira to ivimo u ovom
najljepa drutveno-vaspitna organizacija,
vremenu u kojem je sve stalo,
koja ve decenijama, putem progresivnog
a samo djeca rastu, zaposleni
povezivanja svih subjekata drutva zainter-
u Djeijem savezu su optimisti
esovanih za brigu, pravilan i nesmetan raz- i smatraju da e im u realiza-
voj djeteta, stvara uslove za organizovanje, ciji predvienog plana za 1998.
okupljanje i ukljuivanje djece u vannas- godinu pomoi kako drutvena,
tavne aktivnosti, preko kojih Djeji savez tako i privatna preduzea, od ko-
Nikia armie nikiko kolstvo, kao jih su neka ve izrazila interes i
najsadranije i najuspjenije u Republici. dobru volju da pomognu, jer, kao
Na osnovu Izvjetaja o radu i poslovanju oni kau: Ako je ono to ovjek
Saveza za 1997. godinu, jasno se vidi da je obrazovanjem postaje, neprikos-
u toku te godine Savez organizovao oko 20 noveno dobro svakog uspjenog
akcija optinskog i republikog karaktera, o drutva, onda ulaganje u potom-
kojima su redovno informisala informativna stvo nema svoju cijenu.
glasila. Djeji savez e i ove godine, i pored
vanredno tekih uslova, prvenstveno materijalne prirode, u saradnji sa vas-
pitno-obrazovnim ustanovama, organizovati tradicionalna takmienja, akcije i
manifestacije uenika osnovnih kola na podruju nae optine. Ve je sainjen
kalendar takmienja iz nastavnih predmeta, smotri znanja, priredbi, kvizova.
Planom su predvieni likovni i literarni konkursi, kao i takmienje recitatora.
Planirano je i ekipno ahovsko prvenstvo za uenike osnovnokolskog uzrasta.
Za najuspjenije ekipe, nagrade e obezbijediti, kao i prethodnih godina, gener-
alni pokrovitelj takmienja rma Sanik, u vlasnitvu Branke Bojovi.
Pokret Nauku mladima, takmienje iz geograje, matematike, zike,
hemije, biologije, kao iz istorije i stranih jezika (ruski, francuski, engleski)
odrae se sredinom aprila, prema propozicijama Optinskog odbora pokre-
ta i Djeijeg saveza. Bie i niz ekolokih akcija prilagoenih uzrastu djece
i ekolokim problemima sredine, akcije za zatitu i ouvanje prirode. Polovi-
nom maja bie odran i Javni likovni as i izloba likovnih radova na temu:
ekologija, bolesti zavisnosti i na slobodne teme.
S obzirom da u Nikiu ima veliki broj mladih uivalaca alkohola i droge,
kao i rtvi porodinog nasilja , Djeji savez e u cilju preventivnih mjera, u
saradnji sa kolama, preduzeti niz preventivnih mjera i akcija, koje e omoguiti
mladom ovjeku da shvati opasnost uivanja i drugih psihoaktivnih supstanci.
Stoga e Drutvo trezvenjaka, koje inae radi i djeluje u okviru Djeijeg save-

- 165 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
za, u cilju edukacije najmlaih, organizovati predavanja o poraznom djejstvu
alkohola, duvana i droge na ovjekov organizam, ekonomsko stanje i stanje u
porodici. Planira se i kviz takmienje Znanjem protiv bolesti zavisnosti, za
uenke 7. i 8. razreda. Likovni i literarni konkursi, izlobe, lmovi sve pod
geslom Za mir, zdravlje i ekoloku dravu. Koordinator svih ovih takmienja
i manifestacija je Djeji savez u Nikiu, u kojem profesionalno rade samo dva
radnika profesora: Pavle Uroevi i Ratka Radunovi.
Bez obzira to ivimo u ovom vremenu u kojem je sve stalo, a samo djeca
rastu, zaposleni u Djeijem savezu su optimisti i smatraju da e im u realiza-
ciji predvienog plana za 1998. godinu pomoi kako drutvena, tako i privatna
preduzea, od kojih su neka ve izrazila interes i dobru volju da pomognu, jer, kao
oni kau: Ako je ono to ovjek obrazovanjem postaje, neprikosnoveno dobro
svakog uspjenog drutva, onda ulaganje u potomstvo nema svoju cijenu.

Ratka RADUNOVI, januar 1998.

- 166 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
TURIZAM, RAT I IZBJEGLICE

OBINA GRAANSKA ZABRINUTOST


ILI ZEBNJA
Ako nijeste na moru, kako se to ve popularno kae, nemate opekotine
i ne pijete hladan sok u nekoj bati (s obzirom da vodu ne moete piti i da
hoete), vjerovatno znate ta se dogaa u naoj domovini i ire. I pokazujete
pomalo graanske zabrinutosti ili osjeate zebnju. No, ipak, moda to i nije
sluaj s vama, jer ste prestali da mislite na sve to vas okruuje, ve ste, kao i
svi turisti, eljni sunca, mora i provoda, pa ne brinete o tome ta se dogaa. Ili
ste samo svjesni da od zanemarivanja tom vrstom misli nema nita i da e sve
biti uskoro rijeeno i bez vas. Bilo kako bilo, ponekom u ovoj zemlji desi se
i to da pri ovakvoj ljepoti (kakva nas okruuje) razmilja o svakojakim prob-
lemima i da zebe iz ko zna kakvih razloga.
Roditelji mladia na odsluenju vojnog roka oito zebu od same pomis-
li na to gdje su im djeca i na to da se tamo svakodnevno gine. Mada,
poznato je da Vojska ne uestvuje u ratu na Kosovu i da dnevno (ne) gine
po nekoliko vojnika, koje su savim sluajno napali teroristi. Taj podatak
sigurno ne zebe one koji govore da vojska nije umijeana u sukob i da su
vojnici apsolutno bezbjedni, jer oni nemaju vremena od zebnje za svoje po-
zicije. To to u Crnoj Gori boravi, prema posljednjim informacijama, oko 24
500 izbjeglica sa Kosova, ne raunajui one koji su tu jo od rata u Hrvatskoj
i Bosni, izgleda, ne izaziva zebnju. Poznato je da status ovih izbjeglica jo
uvijek nije adekvatno rijeen, pa je pitanje gdje e se uopte smjestiti oni koji
bjee s Kosova. Jedan broj izbjeglica iz Hrvatske i BiH, niti se vraa u matine
drave (iako je proces repatrijacije poeo) niti se moe ukljuiti u normalne
tokove ivota u Crnoj Gori. Oni i dalje ive u kolektivnim centrima, koji su
samo privremeno rjeenje ve 5-6 godina. Poznat je i problem vojnih lica i
njihovih porodica, koji od poetka rata u Hrvatskoj ive u turistikom naselju
Ostrvo cvijea, ne znajui gdje e se, zbog posla, dalje seliti, s obzirom da je
u jednom od predvienih rjeenja za Prevlaku ovo podruje potrebno demili-
tarizovati. Poseban problem je pravo dravljanstva ovih ljudi, s ozbirom da je
veina roena van teritorije SRJ. I dok ta pitanja ekaju rjeenja, nove izbjeg-
lice dolaze u Crnu Goru, koja je, u ovom momentu, poslije Albanije, druga po
broju primljenih raseljenih lica. Ako nita drugo, za poetak, te ljude treba
smjetati u tvrde objekte i dati im mogunost da do zavretka rata na Kosovu
imaju makar osnovne uslove za ivot.
Graani Crne Gore s pravom su zabrinuti za ovakvu situaciju, jer Crna
Gora nema mogunosti da bez pomoi svjetskih humanitarnih organizacija i

- 167 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
pomoi iz drugih zemalja sama stvori uslove za zbrinjavanje izbjeglica. Ono
to u ovom sluaju izaziva zebnju je to da na pragu novog milenijuma ima i
takvih persona koje smatraju da izbjeglicama ne treba pruati bolju pomo jer
su oni navikli na nehigijenske uslove, dajui do znanja da ih treba smjestiti
dalje od grada. Oito da takve persone ili savremene pokondirene tikve zabo-
ravljaju da prije sto godina u Crnoj Gori niko nije imao vodu u kui, osim ako
moda neiji preci u Crnoj Gori nijesu potomci ko zna kakve nadljudske rase,
koja je dosad ostala nepoznata.
Prosto je nevjerovatno da u ovakvoj situaciji ima i takvih koji to zagov-
araju ozbiljno, s obzirom da su isti, ulazei u koaliciju sa DPS-om, znali ta
ine, pa sad njihova zabrinutost i aljenje nemaju smisla ni opravdanja. Ze-
bnju jedino izaziva ozbiljnost s kojom su svi zajedno pristupili ureenju
Crne Gore i otvaranju pitanja njenog odvajanja, stvarajui atmosferu prividne
demokratije, a zapravo je samo pripremajui (ili to samo izgleda) na status
tree pokrajine.

Neda SINDIK, avgust 1998.

- 168 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
KOME SMETA CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

ISPRAVLJANJE ISTORIJSKE NEPRAVDE


Ponovo je ovih dana pokrenuta lavina optubi, kleveta i napada na Cr-
nogorsku pravoslavnu crkvu i njeno svetenstvo. Akteri najnovije ujdurme su
poznati, a i metodi su, takoe, ve vieni. Razloge treba traiti u proboju CPC
meu vjerujue Crnogorce, koji su, svojim potpisima za povratak oduzete
imovine, pokazali lojalnost i privrenost svojoj obnovljenoj crkvi.
Zato i kome bi legitimni zahtjevi za punu obnovu Crnogorske pra-
voslavne crkve smetali?! Kao prvo: ta tenja smeta aktuelnoj vlasti, prije
svega zbog sopstvenih dnevnopolitikih interesa, tim prije to je tokom
predsjednike i parlamentarne kampanje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj
Gori, s Amlohijem Radoviem na elu, pruala punu podrku aktuelnom
dravnom rukovodstvu, pa bi tom logikom bilo nepoteno i nemoralno
da ista vlast ide protiv svojih vjernih i vjerujuih saveznika. Apsolutno
je jasno zato je Mitropolija Crnogorsko-primorska, zetsko-brdska, itd. ila
na ruku reformistima. S jedne strane, bio je strah od Miloevieve politike,
koja je Srbe rastjerala iz Hrvatske, djelimino iz Bosne i Hercegovine, a i
Srbima sa Kosova sudbina nije izvjesna u tom smislu. S druge strane, eljeli
su uvrstiti crnogorske vlasti na pozicije svetosavlja, da bi sprijeili nji-
hov mogui blagonaklon odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Iako
krui informacija da je jedan funkcioner iz vrha crnogorske vlasti, posrednim
putem, dodijelio novanu pomo Crnogorskoj crkvi, ne moe se govoriti da
je CPC naila na podrku od strane podgorikih vladara.
Logino, na crnogorski autokefalistiki pokret ratoborno reaguje i Srp-
ska pravoslavna crkva. Militantni odnos Srpske prema Crnogorskoj crkvi ne
bi bio logian samo ako ne bi uzeli u obzir raniji angaman SPC na polju
politike, posebno kada je u pitanju njeno crnogorsko krilo, olieno u Am-
lohiju Radoviu. Ako zaboravimo na djelovanje srpskih svetenika za vri-
jeme rata u Hrvatskoj i Bosni, agresivnost prema Crnogorskoj crkvi bila bi u
najmanju ruku udna.
Srpska crkva ne moe prihvatiti injenicu da izgubi protektorat nad
Crnom Gorom i njenom kulturom. Njeni argumenti protiv autokefalnosti
CPC ne da su neodrivi i neprihvatljivi, ve su smijeni.
Tumaenje da je kralj Nikola u Ustavu Knjaevine Crne Gore napravio
greku kada je napisao da je Crnogorska crkva autokefalna, te da ne zavisi ni
od jedne crkve, moe se posmatrati samo kroz prizmu humora i matovitosti.
Na jedino taj nain se mogu tumaiti i ostali stavovi prema oiglednoj istori-
jskoj utemeljenosti Crnogorske pravoslavne crkve, kao priznate i uvaavane

- 169 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
u cijelom pravoslavnom svijetu, pa i ire.
CPC je, sa stanovita postojanja crkvene organizacije, drugaije tumaena
i u pojedinim politikim strankama crnogorske prepoznatljivosti. Pojedine
opozicione voe su pokuale da, koristei navodno istorijsko pravo na ob-
novu CPC, istu pretvore u sopstvenu mainu za proizvodnju glasova. Na nji-
hovu alost, blaenopoivi arhimandrit Antonije je takve pokuaje sprijeio,
direktno dokazujui da je politika podrka Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi
neophodna za poetak, ali da je njihov dalji angaman unutar same Crkve
kontraproduktivan. Takav njegov odnos je u krugovima politikanata izazvao
ustre reakcije, to je dovelo ak do pokuaja da se realizacija projekta ob-
nove CPC prekine, to je, opet, na njihovu nesreu, osujeeno.
Dosadanja hronologija dogaaja, poevi od 1993. godine, kada je CPC
formalno obnovljena, pokazuje da uprkos raznim iskuenjima postoji i snaga
i volja da se CPC izbori za svoje mjesto u Crnoj Gori. Predvoena mudrim
ljudima, konano je ukazana ansa da se ispravi jedna velika istorijska ne-
pravda uinjena Crnoj Gori, njenom narodu i Crkvi u periodu od 1918. do
1926.

Rajko MILI, novembar 1998.

- 170 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Intervju: ZORAN INI, predsjednik Demokratske stranke

PROTEST OSIROMAENIH, POVREENIH


I UVREENIH
Insistiramo na svom pravu / Vratiti rezultate od 17. novembra, ili u Srbiji
nema mira / DPS nee Miloevia za predsednika SRJ / Vrlo brzo e doi
trenutak kada e svako izai na istac

ONOGOT: Jedna od najomiljenijih tema u dravnim medijima je koa-


licija Zajedno i eventualni raskol u njoj. U posljednjih nekoliko dana po-
tencira se razliit prilaz i pogled na boravak delegacije OEBS-a izmeu Vas i
gospodina Drakovia.
INI: Pa, to nije tano. Ja samo alim to g. Miloevi nije smogao snage
i hrabrosti da sa nama nae reenje, nego je pozvao komisiju OEBS-a da ona
posreduje u naim sporovima, to je dokaz jedne nedravnike i nezrele politike.
A kad ve nije mogao sa nama da nae reenje, a mi nismo spremni da gazimo
zakone i da mu pomaemo u krenju tih zakona, nego insistiramo na svom pravu,
onda naravno da prihvatamo i arbitrau meunarodne komisije. Jedina razlika je
u tome to smo mi sada svetu pokazali da nemamo zrelu vlast vlast koja je u
stanju da sa svojim narodom i sa svojim strankama rei svoje unutranje prob-
leme, nego pre bilo kakvog kontakta sa nama ON odmah poziva ni manje ni vie
nego komisiju OEBS-a.
Sledee je da pozove NATO pakt, i kad budemo traili njegovu ostavku, da
pozove avione NATO-a da ga brane. Meni e i tada biti ao ako on to uradi, jer
mislim da je vano da se mi prema svetu pojavljujemo kao zemlja koja je zrela,
ozbiljna i koja moe da reava svoje unutranje probleme, a da ne poziva nikog da
pomogne.
ONOGOT: Da li to znai da g. Miloevi sebe, u neku ruku, eli da
predstavi kao rtvu opozicije?
INI: Vidite, istina je samo jedna. Ti koji dou, moe on njima da kae
ta hoe, kada oni dobiju dokumente po kojima je on pokrao izbore, onda e on
videti da on nije rtva nego poinilac.
ONOGOT: U Niu su rezultati drugog kruga izbora vraeni na ponovno
razmatranje Izborne komisije. Da li je to moda signal da Miloevi nudi dogovor
sa Vama?
INI: Mislim da je to pre uklanjanje tragova o najveim kraama, jer
u Niu se desio ist falsikat, budui da su oni prepravljali rezultate obinom
olovkom, tako da bi se vrlo lako, i golim okom, moglo videti koji rezultati jesu

- 171 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
originalni, a koji su prepravljani. A u ovim drugim gradovima sudovi su donosili
odluke, i to je, kako kaem, stvar malo dublje analize. Mislim da je on u strahu
od toga da komisija OEBS-a, kad vidi ta se dogodilo u Niu, ne shvati odmah o
kakvom se reimu radi, i zato pretpostavljam da je on bre-bolje sklonio taj trag
svog krivinog dela, raunajui da kod ovih drugih sluajeva moe neto jo da
se diskutuje. U sluaju Nia zaista nita nije moglo da se diskutuje, jer je posredi
najtee krivino djelo falsikovanje izbornih rezultata.
ONOGOT: Na ulicama ste ve 40 dana, zajedno sa narodom. Za to
vrijeme Zapad vam prua samo mlaku, verbalnu podrku. Do kada moete da
izdrite i nazirete li moda rjeenje situacije?
INI: Mi i najvei broj ljudi i ne razmilja o Zapadu. Njih ne interesuje
da li ih neko podrava ili ne, ve da li su u pravu ili nisu. Ako mislite da onaj
osiromaeni narod u Kraljevu ili Niu razmilja o Klintonu, onda greite. Samo
mali broj ljudi ima satelitsku televiziju i moe da vidi ponekad te vesti. Veina lju-
di se bori za svoje ljudsko i graansko pravo, i spremna je da se bori do kraja, tako
ak i da nije bilo podrke Zapada, ovo bi ilo kako je ilo. Ovo je potpuno jedan
autonoman protest, protest osiromaenih, povreenih, uvreenih ljudi, kojima je
dirnuto u graansko dostojanstvo. To ne moe lako da se zaustavi. Zaustavie se
tek onda kada se dobije realna satisfakcija, a ona je, kako u priznavanju rezultata
koji su bili 17. novembra, tako i u kanjavanju onih koji su te falsikate poinili.
ONOGOT: Nedavno ste na TVCG izjavili da ne pristajete na parcijalna
rjeenja. Meutim, pretpostavljam da Miloevi nije spreman na kompletno
priznavanje poraza i preputanje velikih gradova u vae ruke. Vidite li ikavog
izlaza iz te pozicije?
INI: Nema kompromisa oko priznavanja zakona. Ne moe biti pravna
drava u kojoj se zakon jednim delom potuje a drugim ne. To je kao kad biste
rekli da imate do kue pet semafora na tri u da vodim rauna o crvenom svetlu,
a kroz dva u da proem. Onda sam u veini sluajeva potovao zakon. Ne smete
da proete ni kroz jedno crveno svetlo, jer to je princip pravne drave, i da je za-
konitost celina. Mi traimo da se u svim mestima u kojima smo bojkotovali izbore
zbog kraa vrate rezultati od 17. novembra, ili u Srbiji nema mira. Znai nema
trgovine Beograd za Ni, ili slino.
ONOGOT: U sluaju prelamanja situacije i zadovoljenja narodne volje
moe li se oekivati da DPS okrene lea svom mentoru?
INI: Mislim da su oni ve jasno stavili do znanja jednu vrlo vanu stvar,
a to je da ga nee za predsednika Jugoslavije, i da nema govora da e se nagoditi
o toj stvari. Drugo, stavili si do znanja da nisu spremni da zbog njegove politike
trpe sankcije Evrope i sveta. To su dve odluujue strateke odluke, i mislim da
vie nikada odnosi izmeu Miloevia i DPS-a nee biti takvi kakvi su bili pre 17.
novembra. Mislim da je DPS shvatio, kao to je i Zapad shvatio, da je Miloevi

- 172 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
jedan nepredvidljiv politiar, koji je spreman da se zbog jednog malog nikog
diktatora odrekne evropske zajednice, i da zbog svog hira i nekog inata u vezi sa
lokalnim izborima dovede zemlju u potpunu izolaciju. To je jedna vrlo rizina
politika, i mislim da su ljudi iz DPS-a shvatili da ta politika nema budunost, i ja
je tumaim da je to signal da su oni s Miloeviem zahladnili odnose, i to za sva
vremena.
ONOGOT: Da li stojite kod iste tvrdnje iz naeg posljednjeg razgovora
da za Vas nije bitno ko je u Crnoj Gori na vlasti, i pored toga to demokratija
i sloboda medija nije nita vea nego ona u Srbiji? Znai li to da biste odustali
od saradnje sa Narodnom slogom, koja Vam je pruila nedvosmislenu podrku,
u korist prikupljanja poena kod mnogo jaeg DPS-a?
INI: Ma, ne. Mislim da to ne moemo tako da gledamo. Na cilj je da
se u Jugoslaviji vodi reformska politika. To znai politike reforme u smislu
oslobaanja medija, parlamentarizma; to znai ekonomske reforme u smislu
ukidanja svih monopola. Vlast ne sme da svoju poziciju koristi za ekonomsku
dominaciju. Svi oni koji ele da se ukljue u taj proces nai su saradnici, bez
obzira na to to su radili pre pet ili deset godina. Da je Miloevi bio spreman
da te reforme, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, pokrene, mi ne bismo
bili sada u takvoj konfrontaciji sa njim. Nama je najvanije da naa zemlja krene
u reforme i da se priblii Evropi. Ako bi mi promenili politike odnose u Srbiji,
onda bi i DPS morao da bira, ili da se prikljui tim reformama, to podrazumeva
i oslobaanje medija i reforme u privredi, ili da se onda jasno deklariete kao
komunistika stranka. Sada oni jo uvek mogu da imaju izgovor da ih Miloevi
koi u reformama, i da oni to to ele ne mogu da rade tom brzinom, jer bi inae
doli u sukob sa Miloeviem. Ali, mislim da e vrlo brzo doi trenutak da e
svako izai na istac. Ako bi oni bili spremni za ubrzane reforme, mi smo spremni
da saraujemo sa svakim ko je spreman za reforme. Vi morate da nas razumete, jer
mi nemamo neki lini motiv - nama je cilj da naa zemlja to pre nadoknadi onaj
razmak koji je u poslednjih 5-6 godina odvaja od Evrope, i svi koji su spremni u
tome da pomognu, dobro su doli, ali mi nemamo mnogo takvih u Srbiji i Crnoj
Gori. Mi utoliko moramo da vodimo jednu realnu politiku, a ne pristrasnu, i ja
uvek kaem da su svi ljudi iz SPS- koji su za reforme dobro doli, pod uslovom
da nisu poinili krivina dela, ako nisu ba mnogo ojadili ovaj narod, jer oni nam
trebaju.

Razgovarao: Vesko PEROVI, januar 1997.

- 173 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
CRNA GORA I SRBIJA U KLINU

GLADOVANJE ZA NEPOSLUNE
Voleo bih da znam ta e jesti kad ne bude Srbije da ih hrani, izjavio je
nedavno jedan funkcioner SPS-a povodom sve uestalijih najava o razlazu Crne
Gore i Srbije. Ovakvi argumenti odavno se navode kao krunski dokaz crnogor-
ske sudbinske vezanosti za itnice i stoni fond Srbije. Dodue, ovakav stav je
prvi put u ovako ogoljenoj formi naao mjesta u zvaninoj retorici srbijanskih
politiara, dok je ranije to, uglavnom, raeno sa vie stila, zavijeno oskulama
o dva oka u glavi, modernoj federaciji, istorijskoj povezanosti dva naro-
da, i slino. Dakle, prvi put je javno saopteno da e se Crna Gora, ne bude li
sluala slavuje i cvrke Mirjane Markovi, suoiti sa apokaliptinom verzijom
sopstvene samostalnosti, tj. nee imati ta da se jede u Montenegru. Za to e se
pobrinuti dojueranje drugo oko u glavi, stezanjem obrua oko Crne Gore,
kako ekonomskog, tako i vojnog. Tako se, sa bratstva i jedinstva, prelo na manje
suptilne metode odravanja statusa quo u (ne)funkcionisanju zajednike drave.
Za to e se pobrinuti dojueranje drugo oko u glavi.
Prijetnja prekidom snabdijevanja Crne Gore osnovnim ivotnim namirnicima
uveliko se sprovodi u djelo, pa izvjetaji sa graninih prelaza govore da tzv. os-
novne ivotne namirnice nemaju dozvolu srbijanskih vlasti za transport u Crnu
Goru, iako postoji izraen interes tamonjih rmi za plasman robe na crnogor-
sko trite, gdje mogu da naplate realnu cijenu svojih proizvoda, to nije sluaj
u samoj Srbiji, gdje se politikom depresiranih cijena pokuava kupiti socijalni
mir, to proizvoae vodi u neminovnu propast, tako da su prehrambeni artikli,
nominalno, jeftini, ali ih uglavnom nema u slobodnoj prodaji, valjda u skladu sa
poslovicom da dva dobra ne idu zajedno.

KO DABE IJE, CRNOGORAC NIJE

Ovakav rigidan stav Miloevieve kamarile ne bi imao velikog znaaja da


i u samoj Crnoj Gori nema pristalica tog i takvog naina miljenja, po kojem bi
glad odmah pokosila veinu itelja Crne Gore odlue li okrenuti lea diktatoru sa
Dedinja.
Pritom pristalice ove gurmansko-digestivne dravotvorne teorije nemaju pre-
cizan odgovor kako to Srbija hrani Crnu Goru. Do sada nijesu registrovane
nikakve ustanove u koje bi Crnogorci odlazili, najedali se akonija do mile volje,
zatim odlazili sa akalicom meu zubima, a sve o troku Slobodana i Mire. Ne,
do sada je to bilo ovako: odete u prodavnicu, i za novac, ako ga imate, kupite
ta vam je potrebno. Na koji nain tu neko nekoga hrani, ostaje misterija; ili
su, moda, hranjenici, iskljuivo, rukovodstvo SNP-a, kao i ostali izvoai pa-

- 174 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
triotskih radova za raun SPS-a i JUL-a. Tano je da su, za sada, prehrambeni
proizvodi iz Srbije jeftiniji od uvoznih, ali to nije rezultat ekonomske logike, kau
strunjaci. Svaki proizvod mora imati svoju novanu valorizaciju na tritu, jer, u
suprotnom, sijee se grana na kojoj se sjedi.
Van pameti je traiti da cijena nekog proizvoda bude nia od trokova proiz-
vodnje, na emu nerazumno istrajavaju srbijanske vlasti. Vjerovatno ima jo
naivnih koji misle da se to radi za dobrobit osiromaenog naroda. Meutim,
grijee.
Samo mala grupa privilegovanih koja kontrolie takvu proizvodnju
ima koristi, plasirajui tu istu robu na crnom tritu po nimalo patriotskim
cijenama. Isto tako, prava poslastica je i zvanini kurs dinara od 6:1, ko-
jim se obilato slue patriotske snage, nabavljajui preko NBJ omraene
devize po kursu za koji je i osnovcima jasno da je smijeno nerealan.

JUGOSLAVIJA BEZ CRNE GORE

Ovi tzv. ekonomski vidovi pritiska na Crnu Goru samo su prelazna faza za
mnogo ozbiljniju varijantu disciplinovanja crnogorske vlasti - i to putem vojnog
mijeanja u politike razmirice Podgorice i Beograda. Naravno, vojni vrh nije
toliko naivan da se direktno konfrontira sa crnogorskom policijom, ve bi se to
izvelo u vidu spontanog organizovanja paravojnih formacija, koje bi, onako
goloruke, po ve vienom scenariju, izazvale sukobe po Crnoj Gori. U takvim,
redenisanim odnosima, vojska bi, toboe, protiv svoje volje bila uvuena u
okraje, i to, treba li rei, na strani golorukog naroda. Ovakvu mogunost raz-
voja situacije u Crnoj Gori predvia niko drugi do bivi naelnik generaltaba
Vojske Jugoslavije Momilo Perii, o kome neko moe imati ovako ili onako
miljenje, ali poznavanje vojnih prilika niko mu ne moe osporiti. Utoliko manje
smijeno zvui izjava Vladana Kutleia da samo naivni mogu da misle da bi
otcjepljenjem Crne Gore Jugoslavija prestala da postoji.
Ova, naizgled, besmislica sasvim se dobro naslanja na raniju izjavu akademika
Mihajla Markovia, u kojoj se on vajka kako bi se, izazivanjem rata u Crnoj Gori,
mogao pripojiti Srbiji samo sjeverni dio, jer NATO ne bi dao vie. Tako, moe
biti da ni Kutlei ne posmatra Crnu Goru integralno ve parcijalno, sa namjerom
da Srbiji pripoji one crnogorske oblasti koji to ele, ime bi bila stvorena nova
federalna jedinica, koja bi batinila kontinuitet Bive Jugoslovenske Republike
Crne Gore.
Ostaje nada da e ova nevesela prognoza ostati samo pretpostavka, ali narod
nema radosna iskustva sa ovakvim istupima Miloevievih eksperata, jer su oni
obino najavljivali realizaciju mranih gazdinih zamisli.

Andrija BOOVI, decembar 1999. godine

- 175 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
INTERVJU: ZVONKO UKI - ULE, frontmen grupe VAN GOGH

SVAKI KONCERT JE JEDNA SLIKA IZ IVOTA


Ako ima svoj put istine i neku svoju zamiljenu priu, ti e toga da se dri,
kada krene da lae, ljudi e te provaliti

ONOGOT: ule, malo prije si mi u razgovoru rekao da skupljate sve ono


to se o Vama objavi u tampi. Reci mi koliko toga imate i ta planirate sa tim?
ULE: Nadam se da e se u momentu kada odluimo da prestanemo da se
aktivno bavimo muzikom pojaviti jedan boks sa svim naim ploama, ukljuujui
i knjigu koja e biti sastavljena od svih datih intervjua, komentara, recenzija.
Do sada smo izdali osam albuma, koji su nam donijeli puno lijepih trenutaka
provedenih u muzici. Sve to nam je muzika donijela moe samo da se sumira u
jednu reenicu: puno zadovoljstva, puno ljubavi.
Svih ovih godina dosljedno sviramo muziku koju volimo, i ljudi nam tu ljubav
uzvraaju.
ONOGOT: Kako doivljavate ulogu medija u stvaranju imena Van
Gogh?
ULE: Mi smo od samog poetka beskompromisno krenuli, i ta muzika koju
smo svirali bila je za jedan ui krug ljudi, znai za one prave fanove i poklonike
dobrog zvuka. Onda su te nae pjesme poele da se dopadaju veem broju ljudi,
tako da sada imamo oko sebe armiju svojih poklonika. Cijeli ovaj posao radimo
prvenstveno zbog njih; novine i mediji nam nikada nijesu bili bitni, iz prostog
razloga to mi nijesmo koketirali ni sa kim. Kao to sam ti rekao, naa muzika
je beskompromisna, pa je publika znala da ispotuje taj kvalitet. Mislim da je to
dovoljno.
ONOGOT: Ti si ovjek koji je dobar dio svog ivota proveo na stageu u
vjeitom klinu sa RocknRollom. Moe li rei ta je to to, po Tebi, ini svirku
velikom? Neki odreeni grad, moda koliina novca ili, pak, trenutak inspiracije?
ULE: Svaki koncert je jedna slika iz ivota. Da smo eljeli novac, bavili
bismo se nekim drugim poslom, ili bi svirali neku drugaiju vrstu muzike, koja
donosi novac. Svaki grad ima svoju posebnost, i nama je zadovoljstvo i sa
podjednakim arom sviramo i u velikom i u malom mjestu. Moe biti jedini
ovjek na koncertu i moe biti siguran da e dobiti ugoaj kao da sviramo pred
sto hiljada ljudi. Konkretno, meni je nikika publika podjednako bitna kao i ona
u Beogradu, Parizu, Londonu.
Nikada nijesmo pravili te razlike, a novac je ono to doe ili ne doe, to
bude ili ne bude. Sebe vidim ono u ezdesetoj godini sa stopedeset kila, sa

- 176 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
persijskom makom pod lijevom mikom,
sa bombonjerom pod desnom mikom, kako Kreativac najbolje stvara onda
etam i sjeam se svih lijepih trenutaka koje kada su okolnosti najgore,
sam proveo u muzici.
glumac najbolje glumi u pozoritu
ONOGOT: Moe li muziar nakon onda kada ima najgore uslove.
trideset godina sviranja ostati vjeran svom
osnovnom muzikom uvjerenju sa kojim je Sama situacija svakako da je
poeo karijeru, s obzirom na okolnosti koje socioloki obojila tematiku naih
prate jedan takav dugogodinji stilski razvoj? pjesama, nai tekstovi su sada
Ti si rekao da sebe vidi u kontekstu koji si
mnogo ozbiljniji nego na ranijim
sam spomenuo, ali bih Te ipak zamolio za
komentar. ploama, ali naravno da to sve
ULE: Ostajem pri tome, normalno. dolazi sa ivotnim iskustvom.
Neu to raditi zato to e tada biti sigurno
nekih mlaih ljudi, sa nekim novim pogledom na svijet, i njima treba dati ansu,
a apsolutna varijanta je da je ljepe sluati muziku, sjeati se uspomena nego raditi
na silu. Ako budemo imali sudbinski put Rolling Stonesa, onda emo svirati do
osamdesete.
ONOGOT: Nekada veliki bendovi, koji su punili sale, stadione, prodavali
astronomske tirae, danas jako otuno izgledaju pjevajui tra-la-la pjesmice ko
kaima. ta se dogodilo sa njima i sa RocknRollom?
ULE: Zna kako, svako vrijeme ima svoju muziku, svaka generacija ima
svoj poriv, svoje shvatanje svijeta, tako da je stvarno teta za legende koje si
pomenuo da nijesu ostali vjerni sebi i pravljenju nekih ozbiljnih pjesama, koje su
pravili ranije. Gotovo sedam-osam godina nema ozbiljne pjesme, iako ja i dalje
potujem ono to rade i to e uraditi. Zbog toga je situacija danas takva. Neki
novi klinci se veu za neku novu energiju. U ovom trenutku to je ono to radimo
mi, a ako budemo dosljedni narednih deset godina, kao to smo bili dosljedni do
sada, biemo i dalje jedni od nosilaca te energije. Naravno, to ne znai da neemo
pratiti ta se deava oko nas, i u svakom sluaju ii emo u korak s energijom
novih generacija, a sloie se sa mnom da je RocknRoll kao muzika takoe
vrsta edukacije mladih ljudi, kao to kola i fakultet takoe znae u podizanju
omladine. A kada su u pitanju ti mali prostori, elio bih da izbjegnem komentar.
Teka je socijalna situacija, novca nema nigdje, pa se ljudi snalaze, ali siguran sam
da se upornost isplati i da ako si istrajan i uporan, moe i odrati svoje dostojans
tvo.
ONOGOT: U zavisnosti od vremenskog raspona bavljenja muzikom,
komercijala visi kao Damoklov ma iznad stvaralatva odreenog benda ili
pojedinca, i ponekad predstavlja mogunost da se ovjek izvadi kada upadne
u krizu. Do sada toga u opusu Van Gogha nije bilo. Da li se moda, u budunosti,
plaite i jedne takve mogunosti?

- 177 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ULE: Nema straha naravno, jer ako ima svoj put istine i neku svoju
zamiljenu priu, ti e toga da se dri, kada krene da lae, onda e ljudi da
te provale. E sad, ako bi se pojavio neko sa mnogo velikim parama i mnogo
ozbiljnom ponudom, moda bi se upustili u sluajni izlet u neku drugu vrstu
muzike, naravno samo da to nije narodna muzika, s tim to bi i dalje to bili mi.
Znai, ne moemo da pobjegnemo od svojih glava. U koju god se vrstu muzike
upustimo, to smo ipak mi, onakvi kakvi jesmo, sa svim svojim vrlinama i manama.
Dostojanstvo uvijek za sobom povlai potovanje. Dostojanstvom dolazi do
nekog novca i statusa.
ONOGOT: U opusu Van Gogha svakako da tekstovi, zbog svoje
angaovanosti, zasluuju poseban osvrt. Ko ih pie, i koliko okolnosti u kojima
radite i ivite utiu na tematiku pjesmama?
ULE: Pa, mislim da ivotne okolnosti kroz koje prolazimo sva trojica,
upoznavanje novih ljudi i saznanja koja stiemo predstavljaju materijal koji se
kasnije pretapa u pjesme na kraju to potpiem ja ili neko drugi, ali to je samo
slika realne stvarnosti.
Kreativac najbolje stvara onda kada su okolnosti najgore, glumac najbolje
glumi u pozoritu onda kada ima najgore uslove. Sama situacija svakako da je
socioloki obojila tematiku naih pjesama, nai tekstovi su sada mnogo ozbiljniji
nego na ranijim ploama, ali naravno da to sve dolazi sa ivotnim iskustvom.
ONOGOT: Gledajui jugoslovensku rock scenu s kraja osamdesetih,
uoavamo njenu laganu stagnaciju i preivljavanje ve vienih izraajnih
formi. ini se da bi se moglo rei da je Van Gogh jedan od posljednjih velikih
bendova koji je, izrastavi iz nekad potentne jugoslovenske scene, ostavio svoj
neizbrisiv trag. Zbog ega se nakon vas nije vie nita relevantno pojavilo na
JU-rock nebu devedesetih?
ULE: Zato to postoje ljudi koji sanjaju o velikim djelima i oni drugi koji ta
djela izvravaju. Mislim da mi spadamo u grupu ovih drugih ljudi, tako da nikada
nijesmo spavali na lovorikama, i uvijek nam je bitno ono to dolazi sjutra. Kad
ivi od muzike, onda ima ozbiljniji odnos prema njoj. Ako si gimnazijalac ili
student, pa ono, svira da bi hvatao ribe, onda nema anse da bilo ta napravi. Mi
se nikada ne osvremo. injenica je da je mnogo prostora izmeu nas i ostalih ak-
tuelnih bendova. Mi smo taj vjetar u lea koji nam je sudbina dala u ruke pametno
iskoristili, povukli pametne poteze i iznad svega smo ispotovali nau publiku,
tako da smo sigurno u ovom trenutku, a nadam se, i u budunosti, dok se neko
ne probudi, sami koji plutamo po moru; mislim da smo u energiji koju imamo
jedinstveni, i na to smo ponosni. Naravno da ta cijela pria ne bi imala smisla da
nemamo takvu publiku kakvu imamo. Kada napravi takav odnos sa publikom,
onda sjutra ima veliki podstrek da napravi jo neto bolje.
Poto vie nema bendova sa kojima bi mogao da se profesionalno nadmauje,
u smislu ko e da uradi bolji album, spot, koncert, onda je publika ta koja ti daje

- 178 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
neki pozitivni naboj.
ONOGOT: Posljednje veliko izbacanje jugoslovenskog rocka u orbitu
bilo je osamdesetih sa, pojavom arla Akrobate i formiranja Novog talasa.
Vi ste takoe u tom periodu nastajali kao bend. Moe li prokomentarisati taj
period beogradske muzike scene?
ULE: Taj period, ako ga nazovemo Novi talas, kada smo mi poeli, sigurno
moe da se nazove astan period. Samo hrabri i odvani mogu da se upuste u neto
u to smo se mi upustili. Kada je sve to arlo poeo da radi, bilo je sve veoma
isto, pojam urbanog je bio veoma ist i jasan. Danas urbano ne postoji. Ono to
mi naom idejom provlaimo kroz pjesme i dalje jeste elja da se ouva duh ur-
banog, duh kvaliteta, senzibiliteta, i sigurno je da je to sizifovski posao, i da je u
pitanju asketizam, ali nama je to jedini izazov. Zna, mogli smo u svim hitovima
koje imamo da napravimo dobar ablon i model, i da se drimo toga, i da sve
naredne ploe radimo upravo po tom modelu, i da budemo moda veoma bogati
u novcu, ali sigurno veoma siromani duhom. Svaka nova ploa je za nas svjesna
namjera da bjeimo od onih usranih pampersa, iz kojih smo davno iskoili. U
naem narodu je obiaj da kad se istuira, navue opet na sebe ono staro znojavo
odijelo.
ONOGOT: Kako se situacija koja je prevladala posljednjih godina
odrazila na duh Beograda, i da li je RocknRoll uopte preivio ovu situaciju?
ULE: Poto RocknRoll u svom znaenju predstavlja vjeiti bunt, danas
je veoma opasno vrijeme da bi ti bio mnogo eksponiran buntovnik. Moe da
popije pendrek po lobanji. Ja mislim da se RocknRoll, kao i publika, samo
uspavao. Mislim da je potrebna samo kvalitetna ponuda, pa da se sve, kao od
kapisle, pretvori u jedan veliki vatromet. Mislim da ne moe da izumre ta pria
koja se zove RocknRoll. Uvijek e biti ljudi koji e imati taj tihi bunt u sebi.
A kada smo mi u pitanju, sam naziv benda Van Gogh sinonim je za jednu
tihu lucidnost. Siguran sam da ta vrsta energije koju ima RocknRoll i kvalitetna
muzika moe sigurno da promijeni ne samo politiku, ne samo socijalni moment,
ve i ljude, i moda se onda sjutra probudimo u jednoj normalnoj dravi. Vjerov-
atno ti je poznato da se u svijetu kompletna vojna industrija, cijeli taj mehanizam
nansira od novca koji se napravi od muzike. Znai, ako neko odlui da pokloni
dovoljno panje RocknRollu, moda muzika postane dobar mehanizam za prav-
ljenje para, a samim tim jasan je i epilog srean ivot.
ONOGOT: Kako stanje u Jugoslaviji nije najbolji parametar za
uporeivanje sa svjetskim tokovima u rock muzici, a s obzirom da danas, utisak
je, rock pojam ini nekoliko dinosaurus bendova tipa U2, Rolling Stones, Pink
Floyd, moe li prokomentarisati stanje na globalnom nivou?
ULE: Mi smo poznati po tome to malo priamo i puno radimo, a neka-
da ba nije preporuljivo da otkrije svaki adut iz rukava, ali za mene je ovaj

- 179 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
veeranji koncert u Nikiu podjednako vaan, bitan i drag kao da imamo kon-
cert u Londonu. Kada tako muziari ponu da se odnose prema svojoj publici,
onda e RocknRoll skrenuti na sebe vie panje, a moda e izazvati interes-
ovanje nekih drugih struktura, koje e mu pomoi da se probudi. Ne bih volio da
ovo zazvui pretenciozno, ali siguran sam da bi Van Gogh u ovom trenutku mogao
da se popne na binu sa bilo kojim svjetskim bendom i da zvui moda loije zbog
naina pripreme za jedan tako veliki koncert, ali ne bi se stidjeli da nastupimo.
Ali, veliko je pitanje da li bi neki od tih velikih bendova koje si spomenuo: U2,
Rolling Stones i sl. mogao veeras da nastupi na ovoj bini, sa nama u Nikiu. Ne
zato to ti ljudi neto kao ne znaju da sviraju, ve zato to su uslovi ti sa kojima se
mi godinama borimo da istjeramo neto, maksimalno dajui sebe da to pribliimo
narodu. To na Zapadu funkcionie kao neto to se podrazumijeva, a ovdje se to
ne podrazumijeva.

Vesko PEROVI, novembar 1999. godine

- 180 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Intervju: VUK DRAKOVI, predsjednik Srpskog pokreta obnove

ODNOSI CRNE GORE I SRBIJE BILI SU


NAJBOLJI DOK SU BILE SUVERENE DRAVE
ONOGOT: Gospodine Drakoviu, uhapen je Slobodan Miloevi. Da
li, kao ovjek i kao politiar, osjeate satisfakciju poslije svega to ste pretrpjeli
od strane njega i njegovog reima?
VUK DRAKOVI: Nema te optunice, presude koja moe rtve
Miloevieve politike podii iz grobova. Nema te presude koja moe da oivi onu
etvoricu divnih ljudi koje je on ubio na Ibarskoj magistrali, niti da oivi uruviju,
Ivana Stambolia, koji je vjerovatno ubijen, ni jo hiljade, desetine hiljada ljudi.
Na alost, za sve ove strane zloine on nije optuen. Prilikom hapenja on je
optuen samo za korupciju, to predstavlja uvredu tih grobova, uvredu njihovih
porodica, uvredu sistema pravde i osnovnih hrianskih naela. Nema vee
vrednosti od ljudskog ivota, koji je, jedan jedini, dat od Boga oveku. Nemam
ja nita protiv optube za korupciju, ali ta optuba bez optube za najtee zloine
zapravo je ruganje rtvama i samome Bogu. Pretpostavimo da je Miloevi ukrao
neke pare, on moe da ih vrati na odreen nain, koliko toliko da otkloni posledice
krivinog dela, ali ni Bog sami ne moe iz grobova dii one koji su mrtvi zbog
Slobodana Miloevia.
ONOGOT: Osjeate li se kao gubitnik nakon petog oktobra?
DRAKOVI: Ne. Deset godina smo se borili najsnanije i podneli najvee
rtve za cilj da Miloevi padne, i on je pao. injenica da u zavrnici borbe protiv
tiranina, zbog toga to je polovinom juna u Budvu poslao teroriste da dovre ono
to nisu u prethodnim atentatima na mene uradili, izbacila me je iz borbe, pa
nisam mogao da predvodim stranku u predizbornoj kampanji.
ONOGOT: Smatrate li da je Vae odsustvo iz predizborne kampanje
malo uspavalo Miloevia?
DRAKOVI: Ne malo, nego potpuno. Konano, njegova partija i partija
njegove ene nisu sada alternativa ovoj vlasti. Postoji snanija alternativa - jedna
partija kojoj nije potrebna nikakva kampanja, koju zna svako dete u Srbiji, koju
zna svako u Evropi i svetu, a to je Srpski pokret obnove. To je alternativa.
ONOGOT: U situaciji ste da, kao predsjednik vanparlamentarne
stranke, posmatrate razvoj dogaaja na politikoj sceni Srbije, to Vam daje
mogunost da objektivno sagledate situaciju. Kako ona, po Vama, izgleda?
DRAKOVI: injenica da je Miloevi izgubio vlast i da je sada u pritvoru
znai samo to i nita vie. Mora se demontirati njegov sistem zla...

- 181 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ONOGOT: Vi ste esto govorili o demontai tog sistema. Kakav je
redosled poteza koji bi trebalo da uslijedi da bi se taj sistem dokrajio?
DRAKOVI: Pretpostavimo da je 5. oktobra pobedio SPO, onda bi re-
dosled poteza bio ovakav, odnosno sve bi ilo istovremeno i ubrzano. Miloevi,
Radomir Markovi i ostali preko kojih je vrio zloine nad graanima Srbije bili
bi odmah uhapeni. Vrh policije doiveo bi korenite promene, tako to bi mladi,
profesionalni policajci, koji nikada nisu bili deo Miloevievog poretka zloina
preuzeli elne funkcije u policiji i u Slubi dravne bezbednosti, a isto to bi se
desilo i u naoj vojsci. Istovremeno, veoma brzo bi dolo do harmonizacije naih
temeljnih zakona sa zakonima zemalja koje ive bogato i sreno, a to znai sa
zakonima Evropske unije. Smesta bismo, uz sve ove promene, proklamovali nau
elju da postanemo lanica programa Partnerstva za mir. Sve nae odnose sa SAD,
kao vodeom silom sveta, postavili bi na ovim principima, i to jasno i glasno ka-
zali narodu Srbije i Crne Gore.
ONOGOT: Zar i pored svih optubi koje su se ule posljednjih godina u
Beogradu - da SAD vode antisrpsku politiku?

DRAKOVI: Nikada SAD nisu vodile antisrpsku politiku, sve do Slobo-


dana Miloevia. Naprotiv, bile su saveznik naem narodu u najveim balkanskim
olujama i ratovima ovog veka. Prema tome, nemojmo da Miloevievu politiku,
kojom nas je zavadio s Amerikom, sada proglaavamo za nekakva amerika is-
torijska oseanja prema srpskom narodu. Istovremeno bismo kazali da ameriki i
evropski prijatelji moraju da prihvate injenicu da je bombardovanje nae zemlje
bilo bombardovanje nevinih i da su pod bombama zavravala deca i neduni ljudi,
a toboe cilj tog bombardovanja bio je Miloevi. Prema tome, naoj zemlji, koja
je izgubila toliko nevinih ljudi, kojoj su razrueni vitalni privredni objekti, sleduje
nadoknada za sve to, koliko zbog injenice da su rtve bili nevini, toliko i zbog
injenice da je bombardovanje preduzeto bez odluka Saveta bezbednosti UN, to
je predstavljalo in agresije.
Na unutranjem planu dolo bi do munjevite decentralizacije vlasti; 95%
efektivne vlasti bilo bi sputeno na nivo optina. Tamo bi se odluivalo o svemu.
ak bi gradovi imali svoje lokalne policije, kao to to ve postoji u normalnim
zemljama Evrope. Sve bi se to deavalo brzo, odluno i istovremeno.
ONOGOT: Kakav je Va stav u vezi sa saradnjom sa Hakim
tribunalom?
DRAKOVI: Ova drava je lanica Ujedinjenih nacija, a Haki tribunal
osnovale su Ujedinjene nacije. Saradnja sa Hakim tribunalom je naa obaveza.
Tribunal je taj koji odluuje gde e se suditi optuenima, jer ima prvenstvo nad
nacionalnim zakonodavstvom, i tu nema nikakve diskusije. Optunica protiv
Miloevia samo za korupciju je takva da naprosto provocira zahtev Hakog
tribunala za izruenjem, a on je optuen od strane Tribunala za najvee zloine

- 182 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
protiv ovenosti. Nezamislivo bi bilo, recimo, da su oni u Nirnbergu bili optueni
samo za korupciju. Nezamislivo je zato Miloevi za zloine protiv ljudskih
ivota nije odmah uhapen nakon 5. oktobra, nego se ekao 31. mart. I zato
je uhapen 31. marta po amerikom vremenu, pa se onda stie nekakav utisak
da je bila u pitanju nekakva prodaja za nekoliko desetina miliona dolara, i to
pod optubom za korupciju. To su sve neke stvari koje se nisu smele dogoditi.
Miloevi je nareivao Radomiru Markoviu ko sve u Srbiji mora biti ubijen. Iza
svih zloina politike prirode u Srbiji stoji ruka Slobodana Miloevia i verovatno
njegove supruge, jer je Miloevi deo Slube dravne bezbednosti bio pretvorio
u teroristiku formaciju u slubi njegove porodice. To su injenice, a pred tim
injenicama su zatvorene oi.
ONOGOT: ta je razlog tom odlaganju, da li zaklinjanje u legalizam od
strane nove vlasti?
DRAKOVI: Koji legalizam? Nema tu ni l od legalizma. To je nova
praina koja se baca narodu u oi. Koliko je Miloevi bio branilac srpskih na-
cionalnih interesa, toliko su i sadanji legalisti - legalisti. Ako su legalisti da na
Ustav, zakon i pravosue dre za crveno slovo, onda su morali uhapsiti Vedrina
i Solanu im su stupili na nae tlo, jer su od strane Okrunog suda u Beogradu
osueni na po dvadeset godina zatvora. Naravno, to je bila komedija od suenja, i
dobro je to ih nisu uhapsili, ali zbog ega tu presudu ne ukidaju?! Naelo legal-
izma je zahtevalo je da prvo ta presuda bude ukinuta, pa da potom ti ljudi budu
pozvani u posetu naoj zemlji. Kakav je to legalizam u ime kojeg se trai formi-
ranje komisija za istinu, koje bi trebalo da utvrde postojanje etnikih ienja i rat-
nih zloina u Hrvatskoj i Bosni i koje bi trebalo da utvrde Miloevieve zloine u
Srbiji. Kakve to komisije treba da utvruju da li se Jugoslavija raspala u krvi? Da
li je nekoliko stotina hiljada ljudi ubijeno, da li su milioni ljudi pomereni sa svojih
imanja, pretvoreni u prosjake, da li su toliki gradovi porueni? To nije legalizam,
to je, kako rekoh, bacanje narodu praine u oi da bi se na odreeni nain zapravo
titio Miloeviev poredak zloina i da bi se titili zloinci.
ONOGOT: Mislite li da ozbiljnu sjenku na taj i takav legalizam baca i
preutno prihvatanje ustavnog pua koji je sproveo Miloevi, a sadanja vlast
takav Ustav smatra legalnim?
DRAKOVI: Naravno, odmah po odravanju tih saveznih izbora trebalo
je ponititi Miloevieve nasilne, kriminalne promene Saveznog ustava, od 6.
jula, koje su izvrene bez ikakvog uea legitimnih predstavnika Crne Gore, a
onda u dogovoru sa zvaninom Crnom Gorom urediti odnose na relaciji Beograd
- Podgorica. Tako je bilo obeano, tako smo se bili dogovorili na Svetom Stefanu,
ali od toga nije bilo nita. Odjednom je ono to je nevaee postalo vaee, a sve
u ime legalizma. Ono to se grbo rodi vreme ne ispravi. Ono to je kriminalno u
svom zaetku ne moe u ime bilo kakve revolucionarne pravde postati validno.

- 183 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ONOGOT: Utisak je da su odnosi izmeu Podgorice i Beograda toliko
poremeeni i pogorani da je nekakav kompromis o zajednikoj dravi gotovo
nemogu. Dijelite li Vi takvo miljenje?
DRAKOVI: Do kraja Prvog svetskog rata, kada nije bilo nikakve Jugo-
slavije, i kada nije bilo ni Slovenije, ni Hrvatske, ni Bosne i Hercegovine, ni Make-
donije, drava koje su nastale tek na razvalinama komunistike Jugoslavije, bilo je
suverene Kraljevine Srbije i suverene Kraljevine Crne Gore. Istim korenom, jez-
ikom, verom, istorijom, sudbinom, Crna Gora i Srbija upuene su na zajedniku
budunost, bez obzira na formu odnosa ove dve drave. Crna Gora i Srbija kao
suverene drave naeg naroda na poetku ovog veka odigrale su istorijsku ulogu
sjedinjavanja Junih Slovena istog jezika, kulture, pod zajedniki dravni krov.
Smatram da demokratski ureene Srbija i Crna Gora, na poetku 21. veka, mogu i
moraju da odigraju slinu ulogu modernog objedinjavanja u duhovnom, kulturnom,
privrednom pogledu prostora bive Jugoslavije, a na savremenim principima Ev-
ropske unije.
ONOGOT: Mislite li na Srbiju i Crnu Goru kao suverene drave?
DRAKOVI: Bez obzira da li su suverene, u konfederaciji ili federaciji, uko-
liko su demokratski ureene, i ukoliko pamtimo ta je bilo dok su Srbija i Crna Gora
bile suverene drave, i shvatimo da su odnosi meu tim dravama bili tada moda
najbolji, onda ne moemo zalutati u budunosti. A pamet koja albanske teroriste koji
dole na jugu Srbije i po Kosovu svakodnevno ubijaju narod, vojnike, policajce nee ni
da vidi ili ih proglaava za faktore mira i stabilnosti, trai naina da sa njima pregov-
ara, protiv ega nemam nita, ali istovremeno sva propagandna oruja i orua okree
prema Crnoj Gori, odakle nikada u istoriji Srbije nije stiglo ni jedno zlo, jeste naopaka
pamet, i ona se ni po emu ne razlikuje od one Miloevieve pameti iz devedesetih.
Konano emo shvatiti da tu propagandu protiv Crne Gore podravaju svi oni koji su
podravali Miloevia iz 90-te godine.
ONOGOT: Vjerovatno da je to razlog to se u crnogorskoj javnosti
stvara izvjesno podozrenje prema nekim dojueranjim demokratama.
DRAKOVI: Ne bih dalje ekspliciranje ovoga, bio sam veoma jas-
an. Bez obzira na formu dravne zajednice, uvek kada budem rekao Sr-
bija, misliu Crna Gora, i uvek kada budem rekao Crna Gora, misliu Srbija.

Andrija BOOVI, april 2001.

- 184 -
ZEZAL TRIBJUN
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

FOTOMONTAE ONOGOTA

- 186 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

- 187 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

- 188 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

- 189 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

- 190 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

- 191 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

- 192 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

- 193 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

KAKO SAM DOBIO NEZAVISNOST


Uvijek sam elio da budem suveren i samostalan, ali to mi nikad nije polazilo
za guzicom. Uvidevi da je samostalnost uslov mog vaskolikog i separatnog
ivota, odluio sam da raspiem referendum o vlastitoj nezavisnosti. Rijeio sam
da budem svoj na svome i da, kao drkadije, gledam svoja posla. Shvatio sam da
je kucnuo istorijski as da i ja rijeim svoj drako-pravni status.
Ne elei da se odreknem svoje evropske budunosti, organizovao sam
potenu, demokratsku kampanju, u kojoj su svi moji organi bili ravnopravni. Iako
su mozak i srce, kao centralni organi, bili naroito apostrorani, i regionalni or-
gani - muda i guzica - bili su armisani u referendumskom procesu. Svaki akter
referendumskog izjanjavanja imao je istu zastupljenost u sredstvima privatnog
informisanja. Mozak je bio najvie zastupljen u intelektualno-kritikoj tampi,
dok je guzica bila uglavnom rasprostranjena u reimskim i ukastim medijima.
Na moju evropsku sreu, referendum je uspio. Bilo je nekih sitnih nepravilnosti,
ali su mi objektivni evropski posmatrai progledali kroz esti prst. Slobodnim
izjanjavanjem veinskog organizma odluio sam da se otcijepim od sebe i da
postanem suveren i samostalan. Veinom glasova svih psihozikih subjekata
osamostalio sam se od sebe i svojeg drugog JA, ime sam postao suveren i nezavisan
svoj ovjek. Iako je referendum duboko podijelio moju svestranu suverenistiku
linost, svijet je priznao moju istorijsku odluku. Gotovo svi organi moje ire i
ue psihozike zajednice bili su za nezavisnost. U optini Mozak ak se 50%
referendumskih subjekata opredijelilo za nezavisnost, to i nije udo budui da
je mozak uvijek teio autokefalnosti. Iako se crnogorske kosti nijesu htjele vie
saginjati, u optini Kima veina izbornih inilaca bila je protiv samostalnosti.
Premda se oekivalo da e se guzica opredijeliti da nastavim zajedniki ivot
sa samim sobom, to se nije desilo. Naime, u optini Guzica - slava joj i milost!
- 54% inilaca izjasnilo se za nezavisnost. Svojim principijelnim stavom, guzica
je jo jednom osvjetlala obraz i pokazala kako se brane vlastiti interesi. Meutim,
pozadinski organ nije postigao konsenzus. Naime, iako je konstitutivni element
guzice, mar se nedvosmisleno opredijelio za integracije, preferijajui pederativni
oblik zajednitva.
Srce, kao unionistika oblast, bilo je za zajednitvo. Desnica ruka se
tradicionalno opredijelila za samostalnost, dok je ljevica suvie odmjeravala,
usljed ega je ostala kratkih rukava. Plua su mnogo uzdisala, tako da su na
kraju popuila. Unitarne snage kao to su sise odluile su se za ouvanje tjelesne
zajednice, pokazavi pritom irokogrudost.
Najmanju podrku mojoj nezavisnosti dali su polni organi. Za razliku od dru-
gih referendumskih uesnika, polni organi nijesu bili raspolueni, ve su ostvarili
puno akciono i organizaciono jedinstvo. Penis, kao integrativni organ, glasao je za
zajednitvo. Budui da je zajedniki ivot dobio plebiscitarnu podrku svih sek-

- 194 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
sualnih konstitutivnih elemenata, penis je, iako ima muda, proglaen za domaeg
izdajnika, usljed ega mu je poniteno referendumsko izjanjavanje. Zbog toga je
nadleni polni organ, kao stub DRAvnosti, uloio albu efu Posmatrake misije
- gospodinu Voajeru, koji je savjetovao polnim organima da nau zajedniki jezik,
no poto se to nije desilo, alba je odbijena, ime je priznat referendumski rezul-
tat. Iako bez uspravnog penisa nema uspravne linosti ni uspravne DRAvnosti, ja
sam priznao svoju nadgledanu nezavisnost, radujui se do svijetle majske zore.
Meutim, uprkos mom spontano organizovanom slavlju, dolo je do pobune
centralnih institucija mog suverenog organizma. Nezadovoljni suverenistikom
pobjedom snaga velikomodanog hegemonizma, pobunili su se bubrezi, najavivi
da e podnijeti ostavku na sve ivotne funkcije. Budui da su paran, unionistiki
organ, bubrezi su poruili da e se za zajedniki ivot boriti do posljednje kapi
mokrae, a ako doe do proglaenja moje secesionistike nezavisnosti, zaprijetili
su jednostranim otcjepljenjem putem transplatacijskih integracija.
Niko nema pravo da odvoji muda i bubrege, ta dva oka u glavi! poruile
su nadbubrene lijezde. I beika je podrala svoju uroloku brau, istakavi da su
bubrezi na svojim pleima najvie osjetile teret politike borbe.
Za razliku od urolokih subjekata, guzica je izjavila da se nee mijeati u
unutranje stvari mozga, obeavi punu LOJ-alnost njegovim legitimnim tenjama
za autokefalnou. U tom cilju, ona se svojom pozadinskom au zaklela da e
se odrei sitnoguziavog hegemonizma i da e mu u vrenju nezavisne funkcije
pomoi svim svojim resursima.
Dupe nema duu! povikalo je srce, otro osuujui nazadne stavove svo-
jeglave guzice. Ujediniteljskim stremljenjima integralistikog srca pridruila su
se tanka i debela crijeva, koja su pozvala bratsku guzicu na uzdranost i koopera-
tivnost, zamolivi je da odustane od svojih jednostranih rjeenja.
Bez obzira na raspoluenost mog multinezavisnog i multisuverenog organ-
izma, mozak je naredio svim unutranjim strukturama da brane moj teritorijalni
integritet. Osokoljen podrkom velikomodanog hegemonizma, dan kada sam
postao nadgledano nezavisan proglasio sam za svoj najvei praznik, koji slavim
samostalno, bez ie ikoga. U meuvremenu donio sam najvii ustako-pravni akt,
u kome sam denisao svoje identitetske simbole. Moj glavni simbol je bijela za-
stava, u ijoj se sredini nalazi grb sa dvoglavim mudima. Za himnu sam odredio
tradicionalnu, himeninu pjesmu Himen puca, krevet nek se trese.
Iako sam se otcijepio od sebe i od svojeg drugog JA, primljen sam u sve
Erotsko-atletske integracije. Takoe sam ulanjen u sve relevantne meunarodne
institucije, dobivi izdanu nansijsku pomo za svoje strukturne spolitike i sek-
sonomske reforme. Moram se transformisati u svestranu pikoziku linost ako
elim da uem u Erotsku uniju. Pa neka mi je sa sreom! Oj, ha! HA-HA-HA!

DRINOGEN

- 195 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

USTAV CRNE GORE

lan 1

Crna Gora je suverena drava nadgledane nezavisnosti. Crna Gora je


najistonija amerika pokrajina. Crna Gora je najelitniji ameriki poligon.
Najvii organ vlasti u Crnoj Gori je ameriki guverner. Njemu su podreeni
svi crnogorski pokrajinski organi. Crna Gora je suverena u svim nadlenostima
koje nije prenijela na sveameriki nivo. Crna Gora ima iroku autonomiju. Ona je
suverena u oblasti zdravstva, turizma i poljoprivrede. U svim drugim oblastima
ona uiva najiri stepen lokalne samouprave.

lan 2

Suverenistiku Republiku Crnu Goru zasad ine tri federalne jedinice: Re-
publika Crnogorska, Republika Brdska, Republika Boka i Hercegovina, i tri au-
tonomne oblasti: AO Malesija, BAO Sandak i CAO Zabjelo. Ulcinj i Gusinje
su posebni distrikti, s nadgledanom autonomijom.
Kao potencijalna odmetnika (komitska) teritorija, Katunska nahija ima spec-
ijalni status. Najvii organ vlasti Specijalne autonomne oblasti Katunska nahija
(SAO Katunija) je Katunsko plemensko vijee, sa sjeditem u Cetinju. Najvii
organ izvrne vlasti je Savjet katunskih plemenika, sa serdarom na elu. Svako
katunsko pleme delegira jednog poglavicu u Ustakotvornu skuptinu. Ostala cr-
nogorska plemena nemaju specijalni status, ve su konstitutivni dio Savezne Re-
publike Crne Gore.

lan 3

Savezna Republika Crna Gora je multisuverena, multidemokratska,


multicrnogorska, multibonjaka, multihrvatska, multiciganska, multialbanska i
multiantisrpska drava sa miloistikim oblikom vladavine.
Crna Gora je drava svih manjinskih naroda sem srpskog. Srbi su remetilaki
imbenik Crne Gore i nemaju status konstitutivnog naroda. Srbi e dobiti status
konstitutivnog naroda kad se integriu u ustako-pravni poredak Crne Gore.
Crna Gora se konstituie kao moderna multiplemenska, multibratstvenika,
multiprovincijalna drava, iji je osnovni cilj ulazak u evrogene zone i integracije.
Kao multivazalna i multimarionetska drava, Crna Gora ima specijalne veze s
Amerikom i Evropskom unijom. Crna Gora moe uspostaviti specijalne veze sa
Sicilijom i Kolumbijom, u skladu s junoamerikim standardima.
Crna Gora je multivitaminska, multiovinistika, multikriminalistika,

- 196 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
multikorupcionistika, multivercerska i multipodanika drava, sa multitotali-
tarnim, multiautoritarnim i multiautokratskim oblikom vladavine.

lan 4
Najvii organ zakonodavne vlasti je Ustakotvorna skuptina, sa 100 posranika: iz
Republike Crnogorske - 35; iz Boke i Hercegovine 35; iz Republike Brdske - 30.
Najvii organ egzekutivne vlasti je Premijer pobjednikog duha, s neogranienim
rokom vladavine. Predsjednik vlade u sjenci je apsolutni gospodar svih graana
Crne Gore sem Rusa. Najvii organ sudske vlasti je Spuki tribunal. Najvii organ
egzekucijske vlasti je Crnogorski batinaki zbor. Crnogorski batinaki zbor ima
represivno-vaspitnu funkciju i slui za utjerivanje demokratije.

lan 5
Dravna zastava je crveno-crvena trobojka. Dravni grb je pitolj sa dvogla-
vom fantomkom, sa metalnom ipkom u desnoj i pajserom u lijevoj ruci. Nacion-
alna himna je Uskliknimo s ljubavlju prosvetitelju Milu.
Nacionalno pie je Gorski prvijenac i Molotovljev koktel. Nacionalni sport
je bacanje kame sa ramena. Nacionalno odijelo ine: armani, toke na prsima,
fantomka i ribok-opanke.
Nacionalna valuta je ameriki perper. Ekonomski sistem je jedinstven i bie
usaglaen u procesu hormonizacije odnosa Crne Gore i Erotske Unije (EU).
Slubeni jezik je crnogoriki, cikotikog izgovora. Slubeno pismo je
ukanica.

lan 6
Crna Gora je multipravoslavna, multikatolika i multimuslimanska drava. U
Crnoj Gori postoji demokratski pluralizam pravoslavnih zajednica. Svaki suvereni
graanin ima pravo da osnuje autokefalnu crkvu i da je registruje kod nadlenog
policijskog organa. Svaka autokefalna crkva je pod jurisdikcijom svog Meihata.
Slubena crkva u Crnoj Gori je Crnogorska pravosavska crkva, koja je auto-
kefalna od podgorikog pape.

lan 7
U skladu sa pravom naroda na samoimenovanje, Crna Gora je multinominalna
drava, sa razliitim imenima. Svaki narod, domicilni ili inozemni, ima pravo da
imenuje Crnu Goru kako eli: Bonjaci mogu da je zovu Karadag; Muslimani -
Podgoriki paaluk; Albanci Mali i Zi; Slovenci - rno Gorenjsko; Mrki Crnogorci
(Romi) Cigo Gora; Hrvati - Crvena Hrvatska; Junoamerikanci Kolumbija na
Jadranu; Srednjoamerikanci Montenegridad i Tobako; Rusi Rusalka; Nijemci
varcvald; Grci Mavrovunio; Englezi Blekhil; Francuzi Monuar; Japanci

- 197 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Kurojama; Portugalci Sera Preta; Maari Feketehe; Afrikanci MonteNi-
gerija; Arapi Al Kaide - Asaud Hidhab; Tuta Bugari - erna Gora, itd.
Srbi nemaju pravo da imenuju Crnu Goru kako ele. Imenovanje Crne Gore
srpskom dravom, Srpskom Spartom i drugim atributima iz arsenala velikosrpskog
velikonjegoevog hegemonizma strogo je zabranjeno i kanjava se kao Krivino
djelo kontrarevolucionarnog, kontrareferendumskog djelovanja i ugroavanja
drutvenog ureenja i bezbjednosti zemlje. Lice koje izvri Krivino djelo
protiv osnova suverenistikog majakog drutvenog ureenja i bezbjednosti
zemlje kanjava se batinanjem bejzbol palicama ili strogim zatvorom u Spukom
tribunalu.

KAZNENE ODREDBE

lan 7
Svaki graanin duan je da uva tekovine referendumske revolucije: da titi
bratstvo i jedinstvo svih crnogorskih naroda i narodnosti, da brani teritorijalni
integritet Suverenistike Federativne Republike Crne Gore, da potuje faistiki
drutveni poredak i Milovo samoupravljanje...
Ko izloi kritici i poruzi Suverenistiku Republiku Crnu Goru, njene
unutranje i spolne organe, kaznie se zatvorom od pet mjeseci do dvije godine.
Ko ne podrava secesionistiku politiku Mila ukanovia i Ranka Krvokapia
kaznie se doivotnom izolacijom. Ako unionistiko lice prizna krivicu, izrazi
aljenje i da asnu faistiku rije da je vie nikada nee ponoviti, i ulani se u
Demokratsku partiju nacional-socijalista i druge patriotske stranke, bie pomi-
lovano i puteno na uslovnu slobodu. Amnestirano lice koje bude doprinosilo iz-
gradnji i razvoju Crne Gore, kao multinacionalistike zajednice, i bude podrivalo
multietniku Srbiju bie lustrirano i nagraeno ratnim i mirnodopskim odliko-
vanjima.
Od kaznenih odredbi Ustava Crne Gore izuzimaju se ameriki dravljani, s
obzirom da su pripadnici vie rase. Ako ameriki nadovjek izvri neko krivino
djelo na teritoriji takozvane Crne Gore (multietniki ubije Crnogorca nie rase, silu-
je kresnu Crnogorku, izvri kolateralnu tetu s osiromaenim uranijumom), bie
suen u Americi, po erifatskom pravu. Izruivanje amerikih dravljana - najveih
dragocjenosti planete, nekoj treoj zemlji ili meunarodnom tribunalu strogo je za-
branjeno, i kanjava se u skladu sa humanitarnim pravom elektrinom stolicom.

ZAVRNA ODREDBA
Ustav stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Tubenom listu Crne
Gore. Danom stupanja na snagu Ustava privremeno prestaje da vai kriminalno-
pravni poredak Crne Gore.
U Podgorici, 1. 04. 2003. godine.

- 198 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
CRNOGORSKO-SRPSKI RJENIK perpernik = novanik
sviua = koketa
edojka = baba eralica = potjernica
oekua = ena tedimlija = bankar
jediekna = usidjelica pandurica = policijska stanica
etiekna = mukaraa milovina = penzija
leojed = fotelja
jedozbor = sjednica BONJAKI BEZ MUKE
eknojebina = javna kua
ecite = porodilite uliarka = sokakhanuma
ecoprc = pedol prostitutka = pazarsevdua (aikpazarua)
ijeglica = izbjeglica novinar = aberata
perperua = prostitutka javna kua = mindehana
itara = sponzorua peder = upakmeraklija
vazdara = nimfomanka ratni proter = dihad iardija
prc-eknakomerc = seks traking reketa = pazarharalija
ipalite = diskoteka neprijatelj = jokjaran
velite = govornica dvorska budala = saraj-avetinja
elia = dobrovoljac policajac = pendreklija
ladomud = ventilator izbaciva = sikterdelija
krivojeb = preljuba vercer = iarbazeran
eroprc = zet kauboj = marvadija
tokoljeg = bicikl kancelarija = ataastalhana
kriloljeg = avion djevica = jokbua
piiljeg = tranje sponzorua = aikiardijka
prknoprc = peder j... = tasladija (buatlija)
bidzinovata = inter nimfomanka = sijaset taslakmeraklijka
veljevi = dvogled mudonja = taakdija
viilnik = televizor koristoljublje = iarsevdah
dalekozbor = telefon koristoljubiva ena = iarsevdalinka
iljeglite = izlaz majstor = marifetluk efendija
uljeglite = ulaz mrtvanica = rahmethana
jemeelatan = plodotvoran seljaina = kasabjokefendija
zboronauk = lingvistika graanin = eherlija
zvjeronauk = zoologija komemoracija = rahmetli dernek
prolozborac = istoriar veterinar = hajvan heim
lipsalite = groblje malograanin = kuukeherlija
lipsoljub = nekrol maloprodaja = kuukpazar
bidzinua = kuka veleprodaja = buljukpazar
eknopre = enskaro Djeda Mraz = kijamet amida
ijelak = hrana cvjeara = behar-duan
jutrite = budunost
eknina = miraz Dilber DRINAGI

- 199 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

IZBOR ZA IZDAJNIKA GODINE


U Dedinju je na Vidovdan - 28. juna - odrano takmienje Biramo izdajnika
godine. Ovaj eminentni skup, popularno nazvan Memorijal Vuka Brankovia,
otvorio je najvei patriota vaskolikog srpstva Vojvodislav eelj. Izbor za izdajnika
godine obuhvatao je takmienje u deset disciplina (vieboj): izdaja Kosova, izdaja
Krajine, izdaja Republike Srpske, izdaja vaskolikog crnogorstva, izdaja Liberalnog
saveza, izdaja mua, izdaja knjiga, izdaja stanova, itd. Sve discipline nadgledala
je Ful-Kontakt grupa, na elu sa najveim izdajnikom Srbije Nataom Kandi.
Na ovom reprezentativnom i prestinom takmienju nastupilo je pedeset najelit-
nijih izdajnika, od kojih treba pomenuti: izdajnika Kosova eda Jovanovia;
izdajnika Republike Krajine - Sloba Miloevia; izdajnika Vojske Jugoslavije -
Miodraga Perovia; izdajnika Liberalnog saveza Miodraga ivkovia; izdajnika
Slobodana Miloevia Miru Markovi; izdajnika DPS-a Jevrema Brkovia;
izdajnika Srpske pravoslavne crkve Maraa Dedeia; izdajnika SDP-a Neboju
Medojevia; izdajnika Pive ika Mika; izdajnika knjiga - Novaka Kilibardu;
izdajnika Oslobodilake vojske Lovena Krsta Pavievia; izdajnika svoga pola
Atile Kovaa; izdajnika droge - Hai Taija, itd. Izbor izdajnika godine vrio je
iri kojim je predsjedavao eminentni patriotski ekspert Milo ukanovi. ast da
otvori ovo renomirano takmienje imao je predsjednik Organizacionog odbora i
novopeeni izdajnik Neboja Medojevi, koji je svim svojim kolegama poelio da
izdaju sve od sebe i da ga nadmae.

NEPONOVLJIVI PEROVI

ast da prvi predstavi svoje izdajnike potencijale imao je izdajniki veteran


Slavko Perovi. Pred okupljenim patriotama Perovi je svoj izdajniki nastup poeo
pokradenim glasovima: Dobro jutro, izdajnika Srbijo! Dobro jutro, demokratsko
Dedinje! Surdulice, ja ti ljubim lice! aak, ja ti ljubim Raak! Poslije tih toplih
i odmjerenih rijei, Perovi je dobio aplauz objektivne dedinjske publike, koja je
svaki izdajniki gest slavkorjeivog Perovia nagraivala estokim vizducima. Za
razliku od ostalih, Perovi se pokazao kao nezavisan izdajnik, potpuno autokefalan
od crnogorske izdajnike vlasti. Perovi se armisao kao trajan i stabilan izdajnik,
koji posjeduje suptilnu izdajniku tehniku. Popularni jata ostavio je sjajan uti-
sak u svim izdajnikim disciplinama. Naroito je bio ubjedljiv u disciplini izdaja
dukljanizma, u kojoj je rasturio sve svoje protivnike. Zavravajui svoj izdajniki
performans i uivajui u PIROVievoj pobjedi, prekaljeni izdajnik Perovi obeao
je da nee prekidati rad ni pod kojim uslovima, to je publika nagradila dugotra-
jnim, izofrenetinim aplauzom. Svoj uspjeni izdajniki bring Perovi je zavrio
istorijskim rijeima: Postojae Crna Gora dok je NATO nad nama, dok je Slavka
i Mjeseca, dok je Malog i Velikog Meeda! Postojae Crna Gora dok je liberalnog
Prnja i demokratskog Ljututuka!

- 200 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
FENOLMENALNI KILIBARDA

Poslije fantastinog Perovievog nastupa, na binu je, pod pratnjom tajne polic-
ije, izaao izdajniki mag Novak Kilibarda. Prije svog glasnogovornikog pro-
grama, Kilibarda je, kao truba za muziku, odsvirao BRANKOVIKO KOLO,
a zatim je otpjevuio novokomponovanu crnogorsku pjesmu Sa Lovena Milo
klie - oprosti mi, ubrovnie. Kilibarda je svojom principijelnom izdajnikom
politikom oduevio sve ljubitelje patriotizma i bombaste demokratije. Nadahnut
kao i uvijek, Kilibarda je odrao sjajan izdajniki govor, kome bi pozavidjeli Kvis-
ling, Peten, Nedi i ostali demokratski izdajnici. Bez ikakvih izdajnikih skrupula
i kompleksa, Starina Novak je izdao sve po kratkom postupku. Prvo je izdao Vo-
jsku, rekavi: Ne idite u vojsku! Svi smo jedna policija! Svi, svi, svi! Poto mu
nita nije Sveto, Kilibarda je izdao i Srpsku pravoslavnu crkvu, rekavi da priznaje
samo Muslimansku autokefalnu crkvu. Kad mu ni to nije bilo dovoljno, Kilibarda
je svoj neutoljivi izdajniki nagon usmjerio prema kulturnim institucijama. Prvo
je izdao Crnogorsku a formirao Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti. U svo-
joj neobuzdanoj izdajnikoj dareljivosti, osnovao je Katedru za arapski jezik i
orijentalistiku na Elektroetnikom fakultetu u Podgorici. Onda je sa Bardijem
albanske knjievnosti ekspresno formirao Katedru za albanski jezik i knjievnost
- na Fiziolokom fakultetu u Nikiu. Zatim je prihvatio Specijalistiki status za
Albance u Crnoj Gori, obeavi im isti status kao u Republici Banjanskoj Krajini.
A onda se pragmatini Kilibardhi na tenom albanskom obratio Momobrojnoj pub-
lici, rekavi: Zahvaljujui mudroj politici Bila Klintona zabetonirali smo Kosovo
u malu, veliku Albaniju! Poto se proslavio u elitnoj izdajnikoj disciplini - izdaji
Kosova, velikobanjanski ultrareformista je zlikovakom NATO agresoru dao pris-
tanak za ulazak Crne Gore u program Partnerstvo za vjeni mir. ak je i NATO-
avijaciju uzdizao do neba. Kao pravi, nepatvoreni izdajnik, Kilibarda je predloio
da se usvoji Feldmaralov plan za Srbiju.
Pozivajui goloruki srpski narod na dezerterstvo, Kilibarda je dokazao da
nije samo salonski ve i operativni izdajnik. injenica da pripada takozvanim
reimskim izdajnicima ne umanjuje njegove izdajnike kvalitete, ve ih, napro-
tiv, multiplikativno intenzivira, to ga ini svestranijim izdajnikom od opozicionih
kvislinga. Koliki je Kilibarda izdajnik najbolje pokazuje podatak da je za neko-
liko godina IZDAO nekoliko knjiga. Da je rije o izdajnikom geniju pokazuje i
injenica da su njegove izdajnike bisere pozdravljali ak i patriote iz prvih redova.
Zahvaljujui se publici, Kilibarda je rekao da je svoje izdajniko umijee ispekao
u toku svog vaskolikog kolstva, kao pijun u razredu.
Svojim ogoljenim i stilski polivalentnim izdajnitvom, Kilibarda je pokazao da
je kompletan i univerzalan izdajnik. Kao klasik naunog konspiracionizma, Kili-
barda se pokazao kao svestrana kolaboracionistika linost, koja batini univerzal-
ne izdajnike vrijednosti. Iako nije osvojio laskavu izdajniku titulu, Kilibarda se
pokazao kao mlad i perspektivan izdajnik, koji je dao veliki doprinos unapreivanju
izdajniko-dezerterskih procesa u Crnoj Gori i demokratskom ovjeanstvu.

- 201 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
IZDAJNIK KOJI OBEAVA

Poslije fenomenalnog Kilibarde nastupio je velikodrobnjaki izdajnik Dirini.


On je bio toliko ubjedljiv da je na samom poetku prebacio kvaliksacionu normu.
Iako nije imao izdajniki pedigre, Dirini se pokazao kao stabilan i moderan
izdajnik, koji poznaje sve tajne kolaboracije. Odgajan na svijetlim primjerima
ojstva i ustatva, on je do ukanovievskog perfekcionizma ispekao najstariji
- izdajniki zanat. Koliko je Dirini ogrezao u svojoj prljavoj kvislinkoj raboti
najbolje pokazuje podatak da nema osobe i institucije koju nije izdao. Prvo je
izdao komuniste pa, kao UDBAeni element, reformiste i ekstremne demokrate,
da bi na kraju izdao humanitarno-zlikovaku organizaciju - NATO-pakt. Kao i
Kilibardu, tako i Dirinia krasi izdajniki pluralizam, to i ne udi, s obzirom da je
odgajan u lukavom Drobnjaku, koji izdade uvenog srpskog izdajnika - Smail-agu
engia. Vrhunac njegove smiljene izdajnike aktivnosti predstavlja to to je u
svom perdnom patriotskom zanosu obukao SNP uniformu i pruio otpor NATO-
humanitarcima. U svojim ratnohukakim, velikokosovskim i velikopatriotskim
tekstovima takozvani Dirini se, na krajnje jednostran i neprofesionalan nain,
obruavao na
NATO-vu humanistiku i demokratsku avijaciju, nazivajui je najpogrdnijim
imenima, zbog ega mu je vie puta prijeeno vazdunim udarima iz prkna.
Stavljajui se u slubi velikopokrajinske politike Slobodana Miloevia,
Dirini je postao nerv njegove propa-gadne mainerije, a samim tim legitimni
vojni i seksualni cilj. Za razliku od Kilibarde i Perovia, Dirini nije domai
ve internacionalni izdajnik, jer je svojom srbverzivnom djelatnou izdao
demokratsko ovjeanstvo. Dirini ne spada u profesionalne ve u volonterske
izdajnike, jer ne naplauje svoje izdajnike usluge. On nije izdajnik-materijalista
ve izdajnik za svoju duu. Meutim, ako eli najvii plasman, Dirini e morati
da se komercijalizuje. No, kada se zna kakav je kvisling, realno je oekivati da e
on i sebe izdati i postati ticung-izdajnik.

NEUBJEDLJIVI MOMIR

Poslije enijalnog i srbverzivnog Dirinia, na izdajniku scenu stupio je


njegov kolateralni kolega Momir Bulatovi. On je na poetku svog sosticiranog
izdajnikog nastupa predloio da se u SRJ uvede Zajam za obnovu i preporod
Slobodana Miloevia. S obzirom da je Miloevi postao beskunik, Bulatovi je
predloio da se iz linih dohodaka i inostranih - agresorskih kredita izdvaja 1% za
obnovu Slobove oteene rezidencije. Koliko god se trudio da izda sve od sebe,
Bulatovi ipak nije mogao da se nosi sa renomiranim izdajnicima Kilibardinog
tipa. Za razliku od svojih prethodnika, Bulatovi se pokazao kao jednostran,
uniformisan izdajnik, ogranienih izdajnikih sposobnosti. Sem to je izdao Zadar
i Crnu Goru, Bulatovi nita nije drugo ostvario u izdajnikom procesu. Taman kad

- 202 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
je bio na sjajnom putu da izda Ameriku, potpisao je kapitulaciju. S obzirom da nije
ostvario kvalikacionu normu, Bulatovi je diskvalikovan iz daljeg takmienja.
Nezadovoljan ovom nepravednom i niim izazvanom sankcijom, Bulatovi je
protestovao kod irijevih verikatora, traei da ga vrate na izdajniku arenu.
Meutim, ticung-patriote u iriju nijesu htjeli da promijene svoju odluku, tako
da e Bulatovi morati da potrai ansu na sljedeim takmienjima. No, bilo kako
bilo, Bulatovi e morati jo mnogo toga da ui da bi postao bjelosvjetski izdajnik.
No, poto se ovjek ui dok je iv, ima NADE za Momira.
Poslije Bulatovia nastupilo je nekoliko izdajnika - debiltanata, ali sem
estradnog izdajnika - oke Balaevia, niko nije ostavio upeatljiv utisak.
Jednoglasnom odlukom irija, za izdajnika godine proglaen je izdajnik autsajder
Dirini, to je izazvalo veliko nezadovoljstvo u publici. iri je svoju odluku
obrazloio konstatacijom da je Dirini jedini iskreni izdajnik, dok su svi ostali
njegovi rivali - izdajnici-foliranti, jer su motivisani nansijskim uspjehom i
politikom karijerom. Dirini e, kao nagradu, dobiti komplet gramofonskih ploa
i kasetnih bombi, kao i plaeni boravak u Adi Ciganliji, sa sedam sekretarica SKOJ-
a. Bravo, Diriniu, takvog izdajnika Srpkinja jo raala nije, od Gazimestana, a
ni prije njega!

Dragund DRINSLING (Norveka)

- 203 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
AFORIZMI
* Morali smo zaratiti. Od ljubavi se ne ivi.
* Politika je jedina kurva u kojoj nema golih injenica.
* Zakopali smo ratne sjekire. Valjae.
* Labudova pjesma je naa nacionalna himna.
* Demokratiju smo sveli na razumnu mjeru.
* Zbijamo redove. U masovnim grobnicama.
* Politika je kurva. asna partijska rije!
* Demokratija je nae kolektivno nesvjesno.
* Ako je rad stvorio ovjeka, onda su Crnogorci izmiljena nacija.
* Blago izbjeglicama! Ne tapkaju u mjestu.
* Mi smo demokratska drava, i taka!
* Naim politiarima samo je sranje olakavajua okolnost.
* Ja sam za jednopartijski sistem, jer od biraa nema j....a!
* Sve su to poteni politiari. ast izuzecima.
* Nai najvei pomaci su u iseljavanju.
* U politici je kao u seksu. Uvijek se presipa iz upljeg u prazno.
* tite nacionalne manjine. Davaju im prezervative.
* ivimo od danas do sjutra. Vrijeme je novac.
* Crnogorci su pljunuti Srbi.
* Vratili su nas u Srednji vijek. Stara dobra vremena.
* Majai se ubijaju od posla.
* Daleko smo dogurali. Do materice.
* U zdravom tijelu zdrav i dug.
* Srbija do Tokija! Boe, kako je svijet mali!
* Sve sam ovo krvavo zaradio ree ratni proter.
* Delati imaju posla preko glave.
* Istjerali smo pravdu. to e nam?!
* Od svih rodoljuba samo ene treba naoruati do zuba.
* Naim politiarima Holandija je obeana zemlja.
* Potrebna nam je pravna drava. Reda radi.
* U seksu nema ekstremista. Svi su za zlatnu sredinu.
* Izbori e biti poteni. Dame biraju.
* Na predsjednik je ratni zloinac. Niko nije savren.
* Vucibatina je iz raja izala.
* Sve e to narod pozlatiti. utanje je zlato.
* Knjiga je najbolji drug, ali mi smo gospoda.
* Genocid je protekao u fer i demokratskoj atmosferi.
* ivjeli su za ovaj narod. Jednom se ivi.
* Danas samo trgovci dobijaju na cijeni.
* Ringe, ringe raja, jedno Jajce mu!
Dragan DRINI

- 204 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

VIC-PITALICE
EPIGRAMI
* Ima li u nas jeftinog voa?
- IMA IPAK! * Crnogorci su fenomen,
praznu slamu plaste,
* Za koga navijaju Cigani? hiljadu godina ivota
- ZA ROMU. - maloljetni od Osamnaeste.

* ta kae politiar kad ue u javnu * Nema hladnog rata,


kuu? vole se protivnici ljuti,
- DAME I GOSPODO, KORISTIM era je toplog brata
PRILIKU. najebali smo ko uti.

* ta je osmica? * Separatisti vjeito vladaju,


- UVRNUTA NULA. za njih prava divota,
lijepo s korisnim spajaju,
* Kako glasi homoseksualni bonton? nas odvajaju od ivota.
- NI PO BABU, NI PO STRIEVIMA.

* Zato ne sluam pop-muziku? * Istraga je u toku,


- NIJESAM RELIGIOZAN. od ivota ni traga,
Bog je odnio alu,
* ta mislim o homoseksualcima? a nama ostavio vraga.
- KAD TAD E UI U ANALE.
Veljko RAJKOVI

AFORIZMI
Spali smo na niske grane. Na njima se uspjeno odravamo.
umski poari su na gorui problem.
Plaei se gladi, radnici su stupili u trajk glau.
Ako je utanje zlato, onda su Crnogorci najbogatiji narod.
Kada su mu prigovorili da je prikriveni komunista, odnah je pocrvenio.
U ludnici niko ne uje glas razuma.
Nasuprot Staljinu, koji je svoje neistomiljenike progonio u Sibir, Tito je volio
da ih alje u toplije krajeve.
Krupne zvjerke ovdje titi drava, dok je sezona lova na sitnu divlja uvijek otvorena.
Dogorjelo bi mu do nokata da mu ih muitelji nijesu iupali.
Stranputice su nae magistrale.
Crna Gora je pravna drava sa vladavinom prava jaeg.
Poto je istragom utvreno da je djevojka nevina, optueni je osuen za silovanje.

- 205 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Samo slijepci vie vjeruju tuim ustima nego svojim oima.
U naoj dravi prosjaci nemaju ta da trae.
Daltonistima stvarnost nikad nije ruiasta.
Matematika mi ide od ruke. Znam je u prste.
ovjek se ui dok je iv, ni to nekima nije dovoljno.
Nije bio vladar vrste ruke. Sve je stavio pod noge.
Delat je bio paljiv. rtvi giljotine ni dlaka s glave nije falila.
Nije sve u novcu, neto je u nekretninama i u zlatu.
Primjere ojstva i junatva danas je teko nai i u knjiarama.
U prljavoj dravi su najistiji depovi njenih graana.
Tamo gdje prostaci vode glavnu rije, situacija je uvijek sloena.
Neki intelektualci zbog svoje dalekovidosti ne vide to im se pred nosom deava.
Prevrili su mjeru presipajui iz upljeg u prazno.
Crnu Goru ekaju bolji dani. Nadajmo se da ih nee izdati strpljenje.

Dragan VUKAJLOVI

* Postojae Crna Gora! Istorija se ponavlja.


* Jugoslavija nije pocijepana. Postoji na papiru.
* Pobijediemo svijet. Iskoristiemo prednost domaeg terena.
* Nauk komunizma krui Evropom!
* Uzeli su vlast. Nijesu imali izbora.
* Nijesam upao u loe drutvo. Tamo sam i roen.
* Naa suza ima roditelja. Oca nacije.
* Neemo zalutati. Vrtimo se u krug.
* ZBILJA se ali.
* Nai politiari su legalisti. Propisno se obrukaju.
* YU GO SLOVEN!
* Dozvolili smo da nas nasamare. Da nam ne bi zaboli no u lea.
* Vod nee ui u istoriju. Neponovljiv je.
* Stisnuli smo petlju i napravili Gordijev vor.
* Sauvali smo Kosovo. NATO im hvala!
* Vod nije bio Narcis. Ogledao se u krvi.
* Najbolja je kola ivota. Niko vas nita ne pita.
* Imate izlaz?! Mar napolje!
* ene su u prednosti. Za prsa.
* Napravili su nam medveu uslugu. Zatitili su nas zakonom.

Veljko RAJKOVI

* Pao je dogovor za Bosnu i Hercegovinu.


* Svijet nam skida kapu, ali ne i kapa.
* Nijesu svi graani sa Kosova napustili zemlju. Dosta ih je ostalo u zemlji.

- 206 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
* Kad bi Bog vjerovao ljudima, davno bi ga avo odnio.
* Postajem intelektualac. utim.
* I kad su ptice u pitanju, ja sam za evu.
* Voa je doao do vrhunca. Brzo e svriti.
* Uili su me da budem dobar, a njoj je trebao dovoljan.
* Voa satire, ne pie.
* I najboljem ovjeku, ena je bolja polovina.
* Nekad smo ivjeli na kredit, danas na rate.
* Crkva je produena ruka reima. Upuuje narod da posti.
* Pametne ene ne pue stojei.
* Ko drugome jamu kopa, nee ostati neukopan.
* ena je kao lopov. Uvijek ti neto digne.
Radoslav Minja KOPRIVICA

* Dolje Stari! ivio ia!


* Lako je NATU da bombarduje Kosovo? A gdje je bio 1389.?
* Nije vano ta je ko unio u Jugoslaviju ve u vajcarsku.
* Osma sjednica je repriza Kosovske veere.
* Crvena banda je najzad pozelenjela.
* Tvrd je kotun, voka udnovata!
* Mi smo braa Kainovii.
* Posljednji komunisti se u vodu bacaju!
Komnen BULATOVI

* Vodili smo ljubav na dugako i na iroko.


* Crna Gora je sva s brda s dola.
* Poljopriveda nam stagnira. ubrad jedna pokvarena!
* Grupni seks?! Ko umije, njemu dvije!
* akao je meku a dobio lisice!
* ene su najosjetljivije u tampon zoni i u pojasu oko Gaze.
* Bio je ovjek iz sjenke, a onda ga je sunce ogrijalo.
* Vojska puca od zdravlja.
* Jes da smo duboko zaglibili, ali Turci ne gaz te oranje!
* Odbacili su srp, pa su sad kovai nae sree.
Vladan IKI IZMOVI

* Peta kolona, esti prst, sedmi bataljon, osma sjednica - deveti krug.
* Crnogorci ne ljube lance. Ako nijesu zlatni.
* Voa je vrhovni komada Jugoslavije.
* On nema dlake na jeziku. Ne lie vie.
Neo VARAGI

- 207 -
DIO INTERVJUA KOJE SAM URADIO

MOJI INTERVJUI
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
INTERVJU- STANISLAV ANO KOPRIVICA

BESCARINSKA ZONA IDEJA STARA


VE DESET GODINA
Ovih dana je poznati svjetski biznismen, Stanislav ano Koprivica, kratko bo-
ravio i u Nikiu, to je bio povod da porazgovaramo s njim, izmeu ostalog, i
o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori i njenim putevima izlaska iz krize.

O-S: Koliko savremeni direktor evropskog standarda, kojoj opciji i Vi


sigurno pripadate, ima spremnosti za rizik, koliko panje poklanja inovatorst-
vu, kreativnosti, znanju i sposobnosti ubjeivanja?
Savremeni direktor mora da poznaje situaciju u zemlji u kojoj radi. Ekonom-
sku pa i politiku situaciju i u zemlji sa kojom trguje. On mora da vlada i materi-
jom koliko se dotinog proizvoda proizvodi u toj zemlji, ili se dotinog proizvoda
uvozi, odnosno izvozi u drugoj zemlji. U svakom sluaju, mora biti kreativan i
ovjek koji ponekad ulazi u rizik sa poslovima. Ukoliko savremeni direktor nema
osjeaj za jedan posao, za biznis ili konkurenciju, teko moe da uspije. Ja ne gov-
orim o drugim osobinama organizovanosti u rmi, kao to je upotreba savremene
tehnike, itd. Ima ponekad rizika kao, da li saoptiti nisku cijenu, daleko niu od
one s kojom e izai na trite ili visoku. To je stvar momenta kada ovjek do-
nosi odluke i kada treba da osjeti biznis. Osim toga vrlo je vano kako e ovjek
prezentirati partneru svoju ponudu ili svoj posao, da li e to biti nametljivo,
nenametljivo, agresivno, mirno, ubjedljivo, i pri emu mora operisati podacima
o poznavanju raznih trita ili raznih rmi, ili kontakte sa bankama itd. Part-
ner mora da stekne dojam o njegovom znanju, njegovoj sposobnosti i njegovom
prezentiranju posla i tsl. To su sastavni djelovi jednog biznisa, jednog poslovanja
kojima mora jedan savremeni direktor da operie i da radi.
O-S: Kakav je Va stav prema aktuelnoj politikoj situaciji u Crnoj Gori?
Ja imam obiaj da kaem: nit se Boga plae, nit naroda stide. Ovo to su
napravili sa crnogorskom dravom i crnogorskom nacijom je sramota. To e biti
bruka i za budue mlade generacije koje dolaze i koje im to nikada nee oprostiti.
Prvo, uveli su Crnu Goru u rat sa susjednom dravom, sa kojom emo hiljade i
hiljade godina biti komije, gdje e hiljade i hiljade generacija da ive zajedno,
da trguju, da sarauju na sportskom polju, u kulturi i sl. Doveli su Crnu Goru do
prosjakog tapa, doveli su crnogorski narod do ponienja to nikada u istoriji
Crne Gore nije bilo. Doveli su crnogorski narod do toga da gladuje, da strahuje.
Kriminal je u porastu svaki dan, a nekada je bio nepoznat u Crnoj Gori. Ja se
sjeam kao uenik predratne gimnazije da se vrata u Nikiu nijesu zatvarala i

- 209 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
nije se znalo ta je brava, a danas ovjek nije siguran u svojoj sopstvenoj kui u
to da li e ostati iv i da li e ga neko strijeljati ili nee. Oni su praktino slagali
narod, prevarili ga svojom parolom Mi znamo kako. Zaista oni znaju kako,
ali za sebe, iskljuivo za sebe, a ne za narod. Crna Gora je nekada bila jedna od
uglednih drava u Evropi i na Balkanu i nije se moglo rjeavati nijedno pitanje bez
nje. Uticaj kralja Nikole i Crne Gore je bio veliki u rjeavanju politikih problema
i intriga na evropskoj sceni. Danas Crna Gora ima drugog gospodara kojeg mora
da slua i koji odreuje na alost, i sudbinu crnogorskom narodu koji ne zasluuje
da ivi u ovakvoj bijedi.
O-S: Koje je pomirljivo rjeenje za vienacionalni i viepartijski sukob
interesa na ovom prostoru?
Iskljuivo je ekonomski. Dananja omladina sigurno ovo nee trpjeti. Danas
je u Crnoj Gori 60-70 hiljada nezaposlenih. Oni e traiti ekonomski prostor i
povezivanje sa svim zemljama Evrope, posebno sa zemljama bive Jugoslavije.
Nema danas ni jedne zemlje u svijetu koja je zatvorena. To ne moe ni Crna Gora
sjutra da bude. ak treba iriti prostor ekonomskih veza i zato sam ja predlagao
i zastupam tezu da se Crna Gora pretvori u slobodnu carinsku zonu, ekonomski
prostor slobode. To je neto najprogresivnije i najliberalnije to se moe zamisliti
od carinskih zona, jer tamo ima raznih varijanti, a ja predlaem neto daleko ire...
jednu veu mogunost iskoriavanja bogatstva kojeg Crna Gora ima i prirod-
nog i potencijalno-kadrovskog bogatstva kao i za dovoenje inostranog kapitala
u Crnu Goru. To bi sigurno u roku 4-5 godina nacionalni dohodak povealo na
vie od 12.000 dolara po glavi stanovnika. Siguran sam da, na osnovu razgovora
koje sam vodio sa biznismenima Evrope i Amerike, Hong Konga, Tajlanda, Kine
..., kapital eka da ue u Crnu Goru i da bi kapitala dolo dosta, ukoliko bi se
izmijenila situacija, skinula blokada. Ne znam zato bi Crna Gora ila u blokadu
dobrovoljno zbog nekoga iks ipsilona. Ako hoe moj brat da se baca u jamu zato
bih se ja bacio u nju, ja ipak hou da ivim. To isto vai za Crnu Goru i crnogor-
ski narod. Jedna grupa strunjaka, po inicijativi Monteksa, radi jedan elaborat
CG ekonomska zona slobodna, i u saradnji sa institucijama iz SAD mi emo
uskoro to i zavriti i objelodaniti. Takav elaborat su prihvatile partije crnogorske
opcije u svojim ekonomskim programima i sa tim programom emo da idemo u
jednu veliku bitku sa vladajuom partijom i svim drugim partijama koje bi bile
protiv takvog programa i razvoja Crne Gore. Treba otvoriti vrata itavom svijetu i
svakom graaninu dati slobodu inicijative, od pravljenja malih mini hidrocentrala,
do pravljenja lula za koje Crna Gora ima najbolje drvo na svijetu (na crnogorskom
primorju). Velika je lepeza svega to Crna Gora ima: ovarstvo, voarstvo, pov-
rtarstvo... nema toga to u Crnoj Gori ne moe. San Remo, na primjer, izvozi 70
miliona dolara cvijea. Zamislite samo kako bi bilo dolinu Zete pretvoriti u proiz-
vodnju cvijea. Slobodna, nezavisna, demokratska, ekonomski jaka Crna Gora,
otvara vrata itavom svijetu, a posebno susjednim dravama.

- 210 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O-S: Da li mislite da bi Crna Gora kao samostalna i suverena drava
lake izala iz ove ekonomske krize i kako je vidite u budunosti?
Crna Gora je jedna od najbogatijih republika iz bive Jugoslavije i lake
je Crnoj Gori izai iz krize nego ijednoj republici 600.000 stanovnika, to je
jedno preduzee, jedna rma. U takvom prirodnom, nacionalnom i kadrovskom
bogatstvu vidim samo potencijale koje Crna Gora ima. To je lako i jednostavno.
Tu ak nema nikakvog problema. Stalno govore o gladi, prijete da ete ostati
bez penice, hljeba. Molim Vas, Crnoj Gori treba 100.000 tona penice, a to je
praktino 30-40.000 tona aluminijuma ili 50-60.000 tona elika ili 15-20 dana
ljetovanja tj. korienja turistikih kapaciteta. To su prosto zablude, oni ustvari
lau narod, ne daju mu pravu informaciju. to ne kau da kupuju penicu skuplje
za 40,50 do 100%? to ne kau da plaaju struju 3,5-4 centa, a svjetska cijena je
2,5 centa, to ne kau da se eer plaa 500-600 dolara, a kupuje za 300 dolara
itd? to ne kau da zbog prisustva Jugoslovenske armije na Jadranu Crna Gora
gubi 150 miliona dolara godinje? Ko e nadoknaditi Crnogorskom narodu te
pare? Crnu Goru treba demilitarizovati, prodati tenkove, avione, rakete, jer sve
nam to ne treba. Ako treba da branimo Crnu Goru uvijek smo je branili podizan-
jem itavog naroda na ustanak. Malo i veliko, muko i ensko ilo je da je brani.
To moe uvijek i uraditi.
O-S: Crna Gora kao bescarinska zona. To je Vaa stara ideja.
Ta moja ideja je stara ve deset godina. Tri Vlade Crne Gore su o njoj
raspravljale i svaka je slagala. Nijedna nije ostvarila tu ideju niti joj pomogla.

decembar1992.godine

- 211 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
VASILISA RADOJEVI

KORJENI SU VRLO VANI


Na naim, tako folklornim, lokalistiki optereenim, za uticaje ne mnogo
raspoloenim prostorima, rijetko se deavalo da jedan umjetnik sublimira
toliko znaajnih iskustava, kao to je to ostvarila, u svojoj poslednjoj fazi
slikarka Vasilisa Radojevi. Nije Vasilisa napustila ni svoje korjene, niti nji-
hovu ekspresionistiku sutinu. (Marinko Vorgi)
_____________________________________________________________

Vasilisa Radojevi je roena u Nikiu. Slikarstvo je diplomirala na Akadem-


iji u Beogradu. Dobitnik je prve nagrade za slikarstvo koja se dodeljuje svake
desete godine najboljem studentu. Kao najbolji mladi slikar koji je napravio
izlobu u Rimu, 1987. godine je dobila nagradu Pajper, Samostalno je
izlagala na mnogim izlobama u Titogradu, Beogradu, Dubrovniku, Splitu,
Madridu, Parizu, Monaku, Londonu, Njujorku....

O-S: Dugo ste boravili u Italiji. Kakve utiske nosite iz nje?


Moji utisci vezani za Italiju su fantastino lijepi, jer Italija je zemlja umjet-
nosti. Njena istorija / opet mislim na likovnu umjetnost/, arhitektura i sve ostalo se
ne moe tako lako zaboraviti, a najmanje doivjeti i vidjeti za itavi ivot.
O-S: Vae slike doivljavamo, kao impresiju orijentalnog i postmod-
ernog. Koliko je na Vas i Vae stvaralatvo uticala balkanska kultura i krea-
tivnost, a koliko evropska prenjenost?
Pa u svakom sluaju je istina da u mom slikarstvu ima uticaja balkanske
kreativnosti, a i evropske prenjenosti /ako se tako moe nazvati/, ali postoji jedna
druga stvar. Ja sam jedna druga vrsta slikara, na koju sve te i sline stvari ne mogu
da utiu. Moje slikarstvo bi se moglo nazvati ekspresionistikim simbolizmom,
ustvari, jednom vrstom ekspresionizma, gdje sve ono to se dogaa oko mene
nema direktnu vezu sa onim to stvaram na platnu, papiru ili nekom drugom ma-
terijalu, ve veliku ulogu ba tu igraju moje emocije i simboli kojima ja izraavam
moje unutranje doivljaje.
O-S: Kako doivljavate promjene u Crnoj Gori?
Pa konkretno to se tie blokade vrlo mi teko pada, pogotovu to sam imala
ve zakazane neke izlobe u inostranstvu. To je za sada blokirano, a i trebalo je u
oktobru da putujem za Rim na dui vremenski period zbog rada na RAI-u, jer se
ja u TV CG bavim, ve due vremena, scenograjom i kostimima.

- 212 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O-S: Koliko u CG ene stvarno ive sopstveni ivot. ta biste im Vi poruili?
Pa znate, CG je jedna konzervativna sredina gdje konkretno ene itavog
ivota moraju da se bore, da budu velike glumice kao prvo, da bi mogle uspjeti
u onom to su namjerile da naprave u toj sredini, to znai, masa njih radi jedno,
eli drugo, a moda misli na tree, a obino ono to radi je u vidu jedne ne krotke
ene uvijek spremne kao pas da bude na usluzi mukarcu. Ne elim ovim da pot-
cijenim neke ene, jer smatram da su one jadnice na to prisiljene. Nadam se da e
se vremenom sve to izmijeniti, mada je u ovim naim krajevima, gdje je veina
ena u drugom planu, za takve promjene potreban jedan dui vremenski period
/naalost.
O-S: Kako shvatate modu i mislite li da se i kroz nju moe izraziti smisao
za lijepo i umjetnost?
Za mene lino je moderno sve ono to mi lijepo stoji, tako da nijesam ni
prije ni sada bila izlog nekakvih modnih trendova. U svakom sluaju u mnogim
situacijama i bez praenja mode se promijeni garderoba i tada najvie dolazi do
osvjeavanja i nekih unutranjih promjena u nama.
O-S: Vasilisa, kako Vi kao latentna osoba doivljavate ljubav, pri-
jateljstvo? I neto sasvim lino: Vae miljenje o mukarcima uopte?
Smatram da se bez ljubavi ne moe ivjeti. U ovom kratkom ivotu koji
nam je dao Bog, jedino ljubav moe da bude ta koja e da nas odri i da nam
stimulans. Ovdje ne mislim samo na ljubav prema mukarcima/koja je veoma
bitna/ ve i na sve vrste ljubavi.
O-S: esto snimate za televiziju.... ta trenutno radite?
Dok sam bila u Beogradu povodom otvaranja moje samostalne izlobe u
galeriji Leonardo , svakodnevno sam gostovala, jednom ili dva puta, na nekom
od TV kanala i malo se umorila od toga. Sve je to lijepo, reklama, biti poeljan, i
ostalo, ali i to dosadi. Ovih dana zavravam scenograje za tri emisije TV CG.
O-S: Kao Nikianka, odgovorite nam, koji su to uslovi koji su potrebni
da se ispune da se vratite da ivite i radite u Nikiu?
Znate ta, ja volim puno Niki, jer sam se u njemu rodila, provela djet-
injstvo, vee me za brata, za majku i oca, kolu, drugove, djetinjstvo. Nikada se
ne zna, moda u se jednom opet vratiti da ivim u Nikiu, jer korijeni su veoma
vana stvar.

decembar 1992.godine

- 213 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
UPOREDNI INTERVJU:
ORE MAKRID, POSLANIK LSCG U REPUBLIKOM PARLAMENTU
I
DRAGO BAKRA, POTPREDSJEDNIK REPUBLIKE SKUPTINE I POSLANIK SRP-
SKE RADIKALNE STRANKE U REPUBLIKOM PARLAMENTU

ORE MAKRID

CRNA GORA U UJEDINJENOJ EVROPI


Granica izmeu suverene Crne Gore i suverene Srbije treba da bude samo
linija koja razdvaja dvije suverene (samostalne) vlasti

O-S: Kako vidite budunost Crne Gore?


.M: Buduu prosperitetnu
i bogatu Crnu Goru vidim kao sa- O-S: Nijesmo Vas pitali elite rei?
mostalnu, suverenu, demokratsku
i Evropsku. Geografski, istori- Zbog nesmanjenog interesovanja za ak-
jski i kulturno Crna Gora pripada tivnosti Liberalnog saveza iskoristio bih
mediteranskoj i evropskoj kul- priliku da lanove, simpatizere i graane
turi i civilizacjij. Budunost Crne Nikia obavijestim o promjeni lokacije
Gore je u ujedinjenoj Evropi, naih prostorija. Nove prostorije LSCG
koja mora biti osnovno mjerilo Niki nalaze se na prvom spratu hotela
svih naih ekonomskih, socijaln- Onogot (stara zgrada). I to je privre-
ih i kulturnih dostignua. Poznato meno rjeenje u oekivanju stalnog koje je
nam je da nema suverenosti bez
SO u obavezi da obezbijedi za sve stranke
demokratije, niti demokratije bez
koje su ule u optinski parlament.
suverenosti. Nema slobodnog po-
jedinca bez slobodnog naroda,
niti slobodnog naroda bez slobodnog pojedinca. Neprikosnovene vrijednosti su
interesi Crne Gore, nacionalni subjektivitet Crnogoraca i suverenitet Crne Gore,
kao i skladni meunacionalni i meukonfesionalni odnosi u Crnoj Gori. Stoga, su-
verenost Crne Gore shvatamo kao samoodluivanje i slobodno politiko, ekonom-
sko, pravno ouvanje i razvijanje crnogorskog identiteta i interesa. Opte interese
Crne Gore niko ne moe bolje da unapreuje od graana Crne Gore, bez obzira
na naciju i vjeru. Da bi sve to ostvarila Crna Gora mora biti samostalni politiki
subjekt, koji suvereno i demokratski odluuje o svojoj i sudbini svojih graana.
O-S: Kao republiki poslanik, kada oekujete skidanje sankcija sa Crne
Gore i koliko je sadanje rukovodstvo Crne Gore krivo to sankcije jo uvijek
traju?

- 214 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
.M.: Odgovorio bih prvo na drugi dio vaeg pitanja. Sasvim je svejedno
da li su sankcije pravedne ili nepravedne, one su naa realnost i svi zbog njih
trpimo. Mnogo se danas manipulie sa objektivnim okolnostima koje su uticale
na politiku koja je dovela do uvoenja sankcija. Sam pridjev nepravedne kao
da se namjerno istie u prvi plan, da bi se skinula odgovornost i krivica zbog nji-
hovog uvoenja. Meutim, tu dileme nema. U svim parlamentarnim, graanskim
demokratijama sa dugom tradicijom jedino odgovorna, za dato stanje, je partija
na vlasti. U naem sluaju sankcije su rezultat kontinuiteta jedne politike, gdje
se republika vlast sa malo ime pitala, a stvari objanjavala, kao i na predsjed-
nik u svom ekspozeu: Sukobom globalnih interesa svjetskih centara moi i ko-
jekakvim drugim nebulozama.
No, mi u Liberalnom savezu Crne Gore traimo krivca za dato stanje, mi
traimo rjeenja i elimo da mi aktivno uestvujemo u njima. Kada e biti skinute
sankcije? To je teko u ovom trenutku rei. Brzo skidanje sankcija i spas od
privrednog kolapsa LSCG vidi u suverenoj i meunarodno priznatoj Crnoj Gori.
Jasno je ta bi to znailo za projekat suverene Crne Gore, kao slobodne carinske
zone, ili Crne Gore kao prve ekoloke drave na svijetu. Bojim se da oklijevanjem
Crna Gora sve vie gubi ansu da nae sebe i da na dostojan nain potvrdi svoje
mjesto u svijetu, ovo tim vie to Crna Gora ima izvanredne mogunosti i sve
pretpostavke da u ekonomskom smislu bude suverena zajednica i vrlo brzo izae
iz krize. Zbog ovakvih naih vienja esto nam se podmee da granicu sa Srbijom
elimo ograditi bodljikavom icom. To je la. Veza izmeu Crne Gore i Srbije nije
problem. Ona je potrebna i korisna. Problem je karakter te veze. Granica izmeu
suverene Crne Gore i suverene Srbije treba da bude samo linija koja razdvaja dv-
ije suverene /samostalne/ vlasti. Dakle, skidanjem sankcija na ovaj nain ujedno
se stvaraju predpostavke da graani Crne Gore slobodno i samostalno odluuju o
svojim interesima.
O-S: Na koji nain ete zastupati Niki u republikom parlamentu?
.M.: Niki je jedan od najveih i privredno najrazvijenijih centara CG.
Svakako da situacija u kojoj smo negativno utie na ukupnu privredu Nikia koja
je u vrlo tekom stanju i da e izlaz iz nje biti dug i nimalo lak. Teko stanje u
privredi odraava se i na vanprivredne djelatnosti. Kao dio ovih problema pomen-
uo bih za Niki vrlo aktuelne zatitu ivotnog standarda graana, kriminalitet.
Traenje izlaza iz krize mislim da je prevashodan zadatak bez obzira na
stranaku pripadnost u republikom parlamentu. to se tie LSCG Niki kako
njegovih poslanika u parlamentu tako i njegovih odbornika u skuptini optine,
LS je spreman dati puni doprinos razjanjavanju svih problema Nikia i ostaje
otvoren za sve inicijative ove vrste.

O-S: Sve ee se uje da e neka odjeljenja Medicinskog centra i dio


opreme biti prebaeni iz Nikia u Podgoricu. ta ete vi uiniti da se to ne desi?

- 215 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
.M.: U sluaju da se to desi zaista bi bili ugroeni interesi graana Nikia.
ta bi se desilo sa Medicinskim centrom nije teko pretpostaviti. Osipanjem
kadrova dolo bi do slabljenja centra, graani bi za najmanju sitnicu morali ii
u Podgoricu itd. Vano je podsjetiti da je Medicinski centar mukotrpno sagraen
sredstvima nikike privrede i samodoprinosom graana Nikia.
Ako se to desi zvanina vlast bi to trebalo da sprijei. Ne bi smjela da
podlegne pritisku iz centra. Liberalni savez u tom sluaju moe i spreman je
da doprinese svakom konstruktivnom rjeenju koje bi bilo u interesu graana
Nikia.
O-S: Kao poslanik iz opozicije ta oekujete od novokonstituisane
Republike skuptine?
.M.: Prve tri sjednice novokonstituisane republike skuptine protekle su u
pristojnoj i tolerantnoj parlamentarnoj atmosferi. Od novokonstituisane skuptine
oekujem da se u mnogim stvarima razlikuje od prethodne, a ini mi se da i sam
sastav nove skuptine daje povoda za optimizam. Evidentno je da vladajua stran-
ka ne demonstrira snagu svoje glasake mainerije kao to je to radila u prolom
sazivu. Dalje, oekujem da nova skuptina u prvom redu raspravlja o ivotnim
problemima Crne Gore vodei rauna o autentinim interesima Crne Gore u pr-
vom redu dravnim i nacionalnim. Prosto reeno, moramo poeti vjerovati vlas-
titim oima, a ne vjerovati tuim priama. Bez obzira na vjerske, nacionalne i
stranake podjele moramo postii konsenzus oko preuzimanja vlastite sudbine u
svoje ruke.
O-S: Informisanje je do sada bilo reimsko. Pojavilo se evo nezavisno grad-
sko glasilo Onogot standard. Da li ste imali priliku da se upoznate sa njim?
.M.: Potpuno se slaem sa vama da je informisanje bilo reimsko. Samo
je to jo uvijek. U Crnoj Gori mediji naroito TV i Pobjeda kontrolisano proliu
svjest graana u interesu vladajue politike. Stoga raduje pojava jednog ovakvog
lista. Mislim da Niki kao veliki grad i grad sa tradicijom u informisanju treba
da ima jedno nezavisno glasilo. List je dobar i raznovrstan. Treba odrati nivo i
nezavisnost to je problem s obzirom na vrlo teku materijalnu situaciju. U njemu
su mahom mladi ljudi koji e nadam se biti u stanju da prevaziu probleme. elim
vam puno sree.

februar1993.god

- 216 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
DRAGO BAKRA

CRNA GORA JE SRPSKA DRAVA


Da nije bilo one nesretne mutacije crnogorskog rukovodstva, na liniji separa-
tizma, od Haga i prije Haga na ovamo, niti bi bilo rata u Bosni, ni sankcija

O-S: Kako vidite budunost Crne Gore?


D.B: Crna Gora je srpska drava, dio jedinstvenog dravnog, etnikog i
kulturnog tijela srpskog naroda. Insistiram na ovakvom etnikom ureenju Crne
Gore, zbog toga to u srpskoj radikalnoj stranci smatramo da nacionalne manjine
ne mogu da odluuju o dravnim interesima srpskog naroda, na istorijskim srp-
skim teritorijama. Nacionalne manjine na ovim prostorima se jo uvijek nijesu
odrekle svojih okupatorskih tradicija i tenji, a morae da to urade, jer je drugaije
zajedniki ivot nezamisliv.
Budunost Crne Gore vidim u jednoj jakoj srpskoj dravi, u kojoj e se nai
ujedinjene sve srpske zemlje. Ujedinjenje srpskih zemalja bi, po mojoj ideji, treba-
lo da se izvri na novoj podgorikoj skuptini, ime bi bila skinuta komunistika,
antisrpska anatema sa podgorike skuptine iz 1918. godine.
Crna Gora kao ekoloka drava i slobodna carinska zona jeste, u stvari, jo
jedna perdna prevara Crnogoraca. Od Crne Gore kao nezavisne drave imaju ko-
risti samo njeni visoki inovnici, a ne narod. Na primjer, Budva ili Boka Kotorska,
imaju mnogo vie ekonomskih mogunosti da egzistiraju kao samostalne drave
ali te ekonomske mogunosti nijesu dovoljan razlog za odcjepljenje.
O-S: Kao republiki poslanik kada oekujete skidanje sankcija sa Crne
Gore i koliko je sadanje rukovodstvo krivo to sankcije jo traju?
D.B: Samim pitanjem implicirate separatizam, to je neprihvatljivo. Naivno
je misliti da bi nazovi svjetska zajednica skinula sankcije sa Crne Gore ako bi
se ova otcijepila od SRJ. sankcije bi bile skinute sa Crne Gore tek kada bi ista
pristala da izvri blokadu Srbije i Republike Srpske, kada bi dala svoju teritoriju
i vazduni prostor za vojnu intervenciju na Srbe i Srbiju i kada bi sama Crna
Gora uestvovala u tome. To je realnost. Volio bih da Crnogorci uju stavove
separatistikih stranaka o tome pa bi se tek onda vidjelo koliko bi glasova na
izborima dobile te iste stranke.
to se tie drugog dijela vaeg pitanja bolje bi bilo da ste me pitali koliko je
sadanje rukovodstvo krivo to su uvedene sankcije. Da nije bilo one nesretne
mutacije crnogorskog rukovodstva, na liniji separatizma, od Haga i prije Haga
na ovamo, niti bi bilo rata u Bosni ni sankcija. Poto sankcije jo uvijek traju
nije krivica ovog rukovodstva, nego je rezultat odreenog odnosa snaga i inter-

- 217 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
esa izmeu centara politike moi
O-S: Kao poslanik iz opozicije
u svijetu, a sada prevagu imaju an-
ta oekujete od novokonstituisane
tisrpski interesi. Trebalo bi da je bar
republike skuptine?
kod nas jasno, da rjeenje jugoslov-
enske krize, nema bez pravednog Srpska radikalna stranka ne prihvata
rjeenja srpskog nacionalnog i opstrukciju kao metod rada u Skuptini.
dravnog pitanja. Naravno, nema pogaanja oko dravnih
i nacionalnih interesa. Tako smo i prih-
O-S: Na koji nain ete za-
vatili mjesto potpredsjednika Skuptine.
stupati Niki, jer on kako esto
Podrazumijeva se da prihvatamo i dio
kau, gubi status optine?
odgovornosti. Opozicija je heterogena
D.B: Trebalo bi da se ima u pa je oko kljunih pitanja drave i nar-
vidu da je izborna jedinica, na pre- oda teko pretpostaviti zajedniku ak-
thodnim izborima bila Crna Gora, ciju opozicije u Skuptini, ali vidjeemo.
a ne optina. S druge strane, ja sa Vladajua DPS ipak ima potrebnu veinu
zadovoljstvom kaem da sam pred- za samostalno odluivanje.
stavnik Nikia gdje sam radio i Pive
odakle potiem. Ne gubi Niki status optine, ve se u velikom dijelu graanstva
ne razumije prekompozicija odreenih dravnih funkcija i nadlenosti, koja je
uraena novim ustavnim i zakonskim rjeenjima o lokalnoj samoupravi. Status
optine iz 1974. god. (po Ustavu) je bio jedno nefunkcionalno rjeenje. Cvjetala je
optinska drava i paradravna birokratija, a sam narod do toga nije mnogo dobra
vidio. Ne kaem da je sve to rijeeno kako valja sa ovom takozvanom lokalnom
samoupravom (ne volim tu rije). Inae, ravnopravnost se ne postie odreenim
personalnim rjeenjima ve uspostavljanjem ravnopravnih polazita u ekonomiji,
prije svega, a zatim i dalje u kulturi, kolstvu, informisanju, zdravstvu. Primjera
radi: Niki je odavno imao pozorite. ta se desilo: u Funkciji stvaranja neza-
visne Crne Gore vrena je metropolizacija Podgorice, pa su ne samo pozorite
ve i brojne druge djelatnosti, naroito u kolstvu, zdravstvu i kulturi, locirane
u glavnom gradu. Sada se sve to pravda ekonomskim razlozima. I stvarno, i bez
sankcija privreda Crne Gore ne bi mogla da izdri ovoliku tzv. optu i zajedniku
potronju, a da se nivo iste (ne bismo mnogo izgubili) vrati na nivo iz 1960. god.
dobili bismo dosta para i za kolstvo, i za zdravstvo i za penzionere.
O-S: Sve se ee uje da e neka odjeljenja medicinskog centra i dio
opreme biti prebaeni iz Nikia u Podgoricu. ta ete vi uiniti da se to ne desi?
D.B: U odgovoru na prethodno pitanje sam dotakao nain na koji su se
odvijali dogaaji pa smo doli u situaciju u kakvoj se sada nalazimo. Inae sam
dugo radio u zdravstvu pa mi je ta problematika blia. Reorganizacija bivih
optinskih SIZ-ova zdravstva i formiranje Republikog SIZ-a zdravstva iz 1986.
god. izvreno je radi zadovoljavanja apetita birokratije, a ne radi poboljanja sit-
uacije u zdravstvu. Ne kaem da bi stvari trebalo vratiti na nivo prije 1986. god.

- 218 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
s druge strane ekonomskim razlozima se ne sumnjivo mogu pravdati predloene
reorganizacije u zdravstvu, ali bi se morale uvaiti konkretne okolnosti u Nikiu:
nain na koji su izgraeni kapaciteti i struktura tih kapaciteta, nain na koji je
nabavljena oprema (donacije) specijalno patologija podruja te posebno dobar
kadrovski potencijal i to ba u odjeljenjima ija se restrikcija predvia. ta ja tu
mogu da uinim? Da u skuptinskoj proceduri dam svoj glas za ili protiv nekog
rjeenja ili da pomognem predstavnicima medicinskog centra u proceduralnim
pitanjima zatite njihovog poloaja.
O-S: Do sada je informisanje bilo reimsko. Pojavilo se evo i nezavisno
gradsko glasilo Onogot standard. Da li ste imali prilike da se upoznate sa
njim?
D.B: Priznajem da mi problematika informisanja u Nikiu nije posebno
poznata, mada lino potujem novinarski posao uopte. Prema tome nijesam sig-
uran da je informisanje do sada bilo reimsko. Mislite li samo na Niki? Moje
prvo iskustvo sa Onogot standardom je negativno i pored korektnosti vae
novinarske V. Jocovi. Intervjuisala me prije ovih izbora i ja sam imao primjedbi
na koncept tog intervjua. Izjava za novinare, pred izbore ima specinu teinu.
Ali, dobro. Moete i vi meni prigovoriti istim povodom. Proitao sam sve brojeve
Onogot standarda. Paljivo. Rado u da pohvalim vau preduzetnost. To nam
nedostaje.
Inae, ne smatram da ste nezavisno glasilo. ta je uopte nezavisno glasilo?
Da li se moe govoriti o nezavisnosti novinara? Mislim da ne moe. I novinari su
ljudi i mislim da imaju pravo da svijet gledaju svojim oima to jest subjektivno i
da ga subjektivno predstave, u vaem sluaju, itaocima. Ljepi bi termin bio slo-
bodno glasilo. Va list, po mom uvjerenju zastupa ideju o nezavisnoj Crnoj Gori.
Ukazau i na dva redakcijska propusta u broju tri, prvi, neartikulisan napad na
Mitropolita crnogorskog, Kaete: Kletva za one koji budu odvojili Crnu Goru od
Srbije izazvala je prezir kod onog dijela ve osvijeenog naroda. Je li vam jas-
no da se narod ne moe dijeliti na osvijeen i neosvijeen. Drugi, glorikujete
neuspjenog policajca, koji opet govori itavu odu kriminalu uopte i nikikom
posebno. Kriminal je, u Nikiu, takvih razmera da uopte nijeste mogli tako in-
tonirati intervju sa jednim policajcem.
O-S: Nijesmo vas pitali, a elite da kaete....
D.B: Ako Bog da da bude mira i da ovom narodu bude bolje.

februar 1993.god.

- 219 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ARKO VARAJI, bivi jugoslovenski koarkaki reprezentati-
vac i najbolji koarka Evrope 1979. godine

SPORT JE NAJVEI BIZNIS


Cijepanjem Jugoslavije jugoslovenski sport je izgubio oko 50% kvaliteta

O-S: Gdje ste i ta radite?


Trenutno sam u Beogradu, radim u Saveznom ministarstvu za sport kao
pomonik saveznog ministra sa perspektivom da i postanem stanovnik Be-
ograda.
O-S: Kao zasluni jugoslovenski sportista kako gledate na sve ovo to
zadesi Jugoslaviju?
Ovo je vie politiko pitanje, a ja vie volim govoriti o sportu, o sankcijama
koje su napravile blokadu jugoslovenskim sportistima nastupa na meunarodnoj
sceni. Mislim da su sankcije nepravedne s obzirom na sve to je Jugoslovenski
sport dao svjetskom, uzevi u obzir da smo jedna zemlja sa relativno malim bro-
jem stanovnika, a sa dosta velikim uspjesima i rezultatima. Mi smo na Olimpijadi,
ne poslednjoj, nego onoj prije Barcelone, bili plasirani od 12 do 15 mjesta. Ja
imam esto obiaj da kaem da imamo jo nekih oblasti kao sport u ovoj zemlji
bi se mnogo bolje ivjelo, bilo bi vie uspjeha i prosperiteta i veeg standarda.
Meutim, ove sankcije e nas tek sada dobro pogoditi i na sportskom, kulturnom i
svakom drugom planu. Tek sad se na pravi nain osjea blokada. Ja bih rekao ne-
opravdana za Jugoslaviju i njene stanovnike. Meutim, mislim da je prejudicirana
uloga JNA na podruju bive Jugoslavije naroito BiH i to je bio uzrok da se
uvedu sankcije. To nije rat Srbije i Crne Gore. U BiH se vodi vjerski rat Hrvata,
Srba i Muslimana koji danas ive u BiH. Razlog je to to nijesu mogli da prih-
vate opciju koju je nudio SAD sa svojim predstavnikom Alijom Izetbegoviem.
Oekivati je da svijet objektivnije sagleda sve to se deava i da e se doi do
nekog odgovarajueg rjeenja. Kada kaem objektivnijeg rjeenja onda mislim na
jedan poteni i estiti prilaz tom problemu, a to znai da se moraju uvaavati sve
tri strane i doi do rjeenja koje e zadovoljiti sve tri strane i to je nain da se doe
do prekida rata. Tako i da se uspostavi trajan mir na podruju BiH i da Srbi dobiju
ono to im pripada i ive u miru.
O-S: Koliko sport gubi na kvalitetu cijepanjem Jugoslavije, i kada
oekujete skidanje blokade sa sporta?
Neke se izjave esto mogu proitati u novinama da sport nije izgubio mnogo
na kvalitetu i da je kvalitet i prije bio u ovom sadanjem dijelu Jugoslavije. Ja se

- 220 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
sa tim ne slaem. U Sloveniji je
razvijen zimski sport, zatim neki O-S: Recite mi kao Nikianin koliko
mali sportovi, u Hrvatskoj fudbal, se promijenila situacija u odnosu na Vae
koarka, vaterpolo, rukomet... u aktivno bavljenje sportom u pogledu us-
BiH borilaki sportovi, Makedon- lova za rad sportista u Nikiu?
ija je imala najmanje kvaliteta. Ja
To jeste ono to mene ini malo
bih rekao da je u odnosu na bivu
nesrenim i nezadovoljnim jer kad sam
Jugoslaviju, jugoslovenski sport
izgubio oko 50% kvaliteta. Neki ja poinjao, tamo negdje 68-e, 69-e da
sportovi nama vie odgovaraju i se bavim sportom uslovi su bili onakvi
imamo vie aniteta prema njima i kakvi su bili i do danas se malo uzn-
tu je i najmanji pad kvaliteta, tako apredovalo, dok je u drugim sredinama
da bi tu mogli da budemo i dalje u to neuporedivo kvalitetnije. Mislim
vrhu na meunarodnom planu. vei je stepen, mislim standarda, poev
to se tie skidanja blokade od sportskih sadraja, dvorana, teretana
sport je oekivao da e se ta i ostalo. U Nikiu je poet jedan mod-
blokada prvo skinuti sa sporta. erni sportski centar prije 15-tak godina
Imali smo ak neka vrsta uvera- koji ni do danas nije u upotrebi. A i kada
vanja da e se u oktobru prole bude skroz zavren i u upotrebi spadae
godine ukinuti blokada. Bilo je u objekte zastarelog tipa tj. nee vie
nagovjetaja da e se naim spor-
biti moderan u smislu nekih vrhunskih
tistima omoguiti uee u kvali-
kacijama za evropska i svjetska
sportskih zahtjeva. Meutim vjerujem
moi izvriti odreene
takmienja tj. prvenstva. To je da e se u hodu e se sportski objekat ino-
veoma znaajno za ove kolektivne korekcije i da
virati. Nesrea sporta je to taj sportski
sportove jer propusti li se taj cik-
lus za evropska i svjetska prvenst-
objekat nee jo nekoliko biti doveden
va koja su i kriterijum za odlazak u funkciju i na raspolaganje sportis-
na Olimpijske igre onda se konk- tima. Ovaj grad ima vanserijske poten-
retno gubi jedan olimpijski ciklus. cijale u svim granama sporta, a nemaju
Moe se vrlo lako desiti ukoliko odgovarajue uslove da bi to potvrdili
se ne skine blokada da mi u kole- na takmienjima:
ktivnim sportovima neemo moi
nastupati. To je jedan veliki problem i neto to e na sport vratiti unazad i
zbog ega emo stagnirati. Ja sam na mjestu gdje se i najdirektnije, svakodnevno
u raznim prepiskama i kontaktima sa meunarodnim sportskim Forumima vode
razgovori o mogunostima skidanja sankcija i sada ne mogu u ovom trenutku da
budem optimista. Mi imamo odlazak naih sportista na individualna takmienja,
dok kolektivni sportovi nemaju jo uvijek prolaz na meunarodna takmienja. Ja
ne mogu da kaem decidno da e sankcije biti skinute za mjesec, dva, tri. Iskreno
se nadam da e sankcije biti skinute ne samo sa sporta ve ukupno to je uslov da
ova zemlja ide naprijed.

- 221 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O-S: Koliko Vam se grad Niki oduio kao zaslunom jugoslovenskom
sportisti?
Pa, niti mi se oduio niti mislim da je trebao da mi se oduuje. Jer ja sam
te sportske rezultate koje sam postigao, postigao u jednoj drugoj sredini koja je
prema meni bila izuzetno korektna, a i ja sam se trudio da budem izuzetno ko-
rektan i na terenu i van njega. to se tie Nikia mislim da je ovaj grad uvijek
bio korektan prema svim sportistima i ja sam se uvijek osjeao prijatno boravei
u svom gradu. Niki nema nekih obaveza prema meni. Ja sam pokuavao na
sportskom planu da dam neki svoj doprinos, ali me malo boli to nije bilo prostora
za to. Ne zato to ljudi nijesu htjeli da moje znanje stave u funkciju ili zato to
ja nijesam izrazio spremnost i elju da direktno uestvujem i radim nego jednos-
tavno kod nas je sport na margini svega onoga to se deava. Smeta mi to Niki
ne pokazuje sluha za jednu malo iru lepezu sportova. Jer ovdje se mahom sve
vrti oko fudbala, neto oko borilakih sportova i malo koarka. Niki ima velikih
potencijala meu mladim naratajima koji bi postigli sjajne rezultate u vie sport-
skih grana.
O-S: Nijesam Vas pitao, a elite rei za Onogot Standard?
Meni je izuzetno drago da u mom gradu postoje takve novine koje su u tren-
du upravo ovoga to se deava u savremenom novinarstvu. Mislim da je vrlo inter-
esantan list i sa stanovita svojih natpisa i sa nekim pisanjima koja su vie onako,
ja bih rekao, dubinska stanovita, od ovog trenutka u kojem ivimo, do onog to bi
trebalo da bude perspektiva i budunost sviju nas. Ja sam malo optereen sa dije-
lom poslova koje radim pa sam uvijek jako zainteresovan da sport dobije to vie
prostora. Raduje me to u Vaem listu sport ima dovoljno prostora i to se bavite
nekim interesantnim temama. Voleo bih kada bi bilo nekog neposrednijeg pisanja
sa stanovita podsticaja razvoja sporta u gradu. Da neke ljude koji profesionalno
rade u sportu podstaknete nekim razmiljanjima da rijee neke probleme za koje
nemaju ba neko razumijevanje. Meni malo smeta to ovdje u gradu jo nijesmo
shvatili da je sport najvei biznis u svijetu i da moemo postati veliki izvornik
vrhunskog kvaliteta u raznim sportskim desciplinama, a od ega bi imali velike
koristi i ne samo sport, ve i grad u cijelini.

mart 1993.god

- 222 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Dr. MILICA KALUEROVI

AKO JE ENA PAMETNA ONDA JE I LIJEPA


Dr. Milica Kaluerovi, specijalista za djeije bolesti, subspecijalista za
novoroenad, neonatolog i doktor medicinskih nauka. Radi 29 godina, ima
troje djece (erku i dva sina) i dvije unuke. Suprug, nauni radnik. Objavila je
oko 70 naunih radova, 1 monograju i 2 nauna projekta.

O-S: Vi ste jedina ena aktivni doktor medicinskih nauka u CG. Pored
toga ste veoma uspjena i lijepa ena. ta mislite koliko danas ena u CG moe
biti zadovoljna svojim poloajem kako u porodici tako i u drutvu?
Naalost, vrijeme u kome ivimo ne ostavlja mnogo prostora za zadovoljst-
va. Meutim, smisao ivljenja je u stalnoj borbi za postizanje ciljeva, kako pojedi-
naca, tako i za drutva u cjelini. Za uspjenost je bitna upornost i sistematinost.
Na taj nain se, u veoma skromnim uslovima, dolazi do odreenih uspjeha, koji
nam ine zadovoljstvo. ena ima mnogo vie ogranienja za postizanje uspjeha
u profesionalnom radu, a da bi ih savladala potrebno je izmeu ostalog da ivi u
zdravoj porodici i da ima njenu podrku.
Poloaj ene je jo uvijek optereen tradicionalnom podjelom posla izmeu
ene i mukarca u kui, jer najee svi poslovi u kui i vaspitanje djece pripada-
ju eni. Meutim, mlae generacije, prema mojim sistematskim praenjima, sve
vie mijenjaju tradicionalnu podjelu poslova u porodici. Mojim prouavanjima
savremene crnogorske porodice uoila sam da mlai oevi imaju znatno vie
uea u vaspitanju i uopte brizi o djeci. Na ovaj nain mislim, da se stvaraju
uslovi da generacije ena koja dolazi postiu sve vee uspjehe u profesionalnom
radu, kao i u javnom i politikom ivotu.
O-S: ta mislite o feministikim pokretima?
Ja ne podravam feministike pokrete, jer smatram da mukarac i ena zbog svo-
jih biolokih razliitosti imaju i razliita interesovanja, preokupacije i razliite bioloke
mogunosti za postizanje odreenih rezultata. Besmislene su tenje da se izjednae
ena i mukarac u svakom poslu, da ena bude isto tako dobar bagerista, traktorista,
voza tekih kamiona i sl. kao mukarac. Smatram da su takve ideje vulgarizacija
ravnopravnosti ene. elim da kaem, da i mi ene u tom pogledu esto pravimo
greke, teei da dokaemo da smo jednako sposobne kao mukarci i u tim profesi-
jama. Mislim da treba slijediti bioloke predispozicije. ena ne treba zbog profesije da
gubi svoju njenost, suptilnost, enstvenost, ime je priroda izdano nadarila.
Mukarac i ena ine bioloku cjelinu i to treba, po mom miljenju samo tako
gledati.

- 223 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O-S: Svakim danom sve se loije ivi. Mali broj ena sebi moe priutiti
promjenu garderobe, kozmetike, putovanje i sl. Hoe li to uticati da nam ene
budu manje lijepe?
Mislim da je mnogo vanije bojati se da ovaj haos u kome ivimo ne utie
da ena bude manje pametna nego manje lijepa, jer ako je ena pametna onda je
i lijepa. Ljepota dolazi iznutra. ena koja je voljena i koja voli, koja je vedra i
vesela, koja je uspjena i srena je i lijepa. Zato se bojim da ovo vrijeme rata, boli
i siromatva naruava ljepotu due i tijela.
to se kozmetike tie, kao ljekar mislim da treba izbjegavati raznorazne rek-
lamirane preparate, neprovjerenog kvaliteta jer mogu izazvati suprotan efekat.
Mnogo bolje ih je zamijeniti prirodnim kozmetikim sredstvima iz bakine kuhin-
je (med, pavlaka, limun, umance, krastavac, mekinje i sl.). Naravno, ne negi-
ram visoke mogunosti savremenih kozmetikih preparata renomiranih domaih i
stranih proizvoaa, koja su nama naalost u ovom momentu nedostupna:
O-S: Uz svu skupou koja vlada teko je biti majka. Kako vi kao doktor
medicinskih nauka gledate na taj problem?
Pravilna ishrana i vaspitanje djece i u najbogatijim drutvima su veliki
problem. Istina je, da je sve to, u siromanim drutvima izraenije i tee reivo.
Meutim, pored siromatva, veliki problem ini i nepoznavanje pravilne njege i
ishrane djeteta. Tu, naravno veliki dio odgovornosti nosimo i mi ljekari, osobito
pedijatri. Recimo, ako mi nauimo majku da je pasulj odlina zamjena za meso,
a ne sirotinjska hrana, ona e moi da pobolja ishranu svog djeteta. Meutim,
drutvo se znaajno raslojilo i za veliki dio osiromaene populacije, postaje prob-
lem obezbeivanja i najosnovnijih namirnica i elementarnih sredstava. Osobito je
mlada populacija ugroena visokom cijenom sredstava za odravanje higijene.
Ja ipak vjerujem da emo nai i snage i pameti da iz ovog haosa izaemo. Po
prirodi sam optimista i vjerujem u pamet i sposobnost naih ljudi:
O-S: Pitao bih Vas neto o smrtnosti beba i stepenu zdravstvene usluge
uzevi u obzir da je CG po smrtnosti beba na neslavnom prvom mjestu u Ev-
ropi?
Sad ste mi postavili pravo pitanje, jer sam tu na svom terenu i o tome
mogu kompetentnije da govorim, poto sam itav svoj ivot posvetila borbi za
zdravlje djeteta. Upravo sam zavrila nauni projekat Smrtnost odojadi u Re-
publici Crnoj Gori uz pomo saradnika, najeminentnijih pedijatara iz cijele Re-
publike, a rezultati e uskoro biti prezentirani javnosti. Istina je da Jugoslavija i
Crna Gora zauzimaju to neslavno prvo mjesto u Evropi. Na to utiu brojni objek-
tivni, ali i subjektivni faktori. Mi smo u naem projektu dali predlog mjera kako
oboriti smrtnost odojadi, ali zato je neophodna sinhronizovana aktivnost dobro
organizovane zdravstvene slube i uee drutva u cjelini:

- 224 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O-S: Pored kolovanja u naoj zemlji, boravili ste i u nekoliko poznatih
svjetskih klinika (Pariz, Berlin, London) i tamo sticali dodatna znanja. Koliko
to moete primijeniti u naoj sredini?
Mislim da mi danas imamo odlian kadrovski potencijal mladih strunjaka
koji na naim fakultetima, institutima i klinikama stiu visoka profesionalna
znanja, meutim bez intenzivnije saradnje sa najveim svjetskim centrima nije
mogue pratiti brz razvoj nauke i struke. Tu je poseban problem kako obezbijediti
stranu strunu literaturu. Uprkos tim tekoama, uspijevamo da u Djejoj klinici
u Podgorici u kojoj ja radim, primijenimo steena znanja, mada svakim danom
sve tee.
O-S: Da li je to razlog to otvarate uskoro vau privatnu organizaciju?
To je samo jedan od razloga. Dominantno u tome je, to sam prouavajui
svjetsku praksu ustanovila da se u moderno organizovanoj i opremljenoj privat-
noj ordinaciji prua mogunost za obezbjeivanje kvalitetne medicinske zatite.
U njoj pacijent prestaje da bude broj, ljekar ga poznaje, poznaje porodicu, us-
love u kojima ivi i sve probleme sa kojima se susree. To omoguava intenzivno
dugorono praenje rasta i razvoja djeteta.
O-S: Nijesam Vas pitao, a elite rei za Onogot Standard?
Prvo, da istaknem da se radujem pojavljivanju nezavisnih novina, kao i
injenici da nezavisni novinari dobijaju sve veu armaciju. eljela bih da va
list ne poprimi bilo kakvu stranaku obojenost. Slino vaoj, mislim da i brojne
profesije, naroito ljekari i vaspitai, ne treba da pripadaju ili bar ne naglaeno,
nijednoj politikoj stranci, jer moraju da slue svim ljudima na isti nain. Znate,
pacijent ne treba da ulazi ni kod liberala, ni kod radikala, ve kod ljekara:

mart 1993.god.

- 225 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
INTERVJU SA VLADIMIROM NASTIEM PJESNIKOM I ROMANSIJEROM,
SADA GLAVNIM I ODGOVORNIM UREDNIKOM SRPSKOG RADIA STUDIO
NEVESINJE

PRESKUPA CIJENA RATA


Vladimir Nasti, pjesnik i romansijer. Objavio do sada 4 romana. ivio u
Sarajevu do poetka rata, a od tada se nalazi u Nevesinju gdje je inae roen.
Potpredsjednik je Srpskog kulturnog i prosvjetnog drutva Prosveta.

O-S: Recite neto o novinama koje ureujete?


Novine koje ureujem su SLOBODNO NEVESINJE. Prvih dana kada
sam izaao iz Sarajeva, izaao sam na Pale i tamo sam radio svega 7 dana. Bilo
mi je ponueno da radim u srpskom kanalu ili SRNI. Meutim, mislim da je bilo
daleko korisnije da odem u Nevesinje uzevi u obzir da je jedan broj intelektua-
laca iz Nevesinja sklonio se u Crnu Goru i Srbiju pa sam sa znanjem koje imam
u informativnoj slubi, otiao da pomognem. Jer, u Nevesinju je jo uvijek pot-
puna informativna blokada jer su hrvatski i muslimanski mediji mnogo jai. Mi
smo u Nevesinju pokrenuli Srpski radio studio Nevesinje i novine SLOBODNO
NEVESINJE iji sam ja glavni i odgovorni urednik. Sada se prvi put u Nevesinju
pojavljuju dva glasila Radio i novine. U Nevesinju nikada u istoriji nijesu posto-
jala obadva glasila i to treba da slui na ast i Nevesinju i ljudima koji su zasluni
za pokretanje ovih glasila. Mi pripremu novina vrimo u Nikiu i naa braa u
Nikiu nam svesrdno pomau. Neki ljudi koji su imali laserske tampae pob-
jegli su sa svojom porodicom iz Nevesinja pa smo prinueni da ovdje u Nikiu
vrimo pripremu, a u Nevesinju imamo tampariju i tu novine i tampamo.

O-S: Kako Vi ocjenjujete sve ovo to se desilo u Bosni?

U Bosni se na hiljadu naina moglo i drugaije rijeiti. Meutim, ja sam


pjesnik i pjesniku ne ide da osuuje politiku situaciju ve bi trebalo da bude
jedna neutralna linost... Meutim, mislim da je Alija Izetbegovi napravio kardi-
nalnu greku i upropastio svoj narod. Naravno tim potezom je nanesena ogromna
nepravda Srbima i ogromni gubici. Muslimani su kao i u prvom ratu nasjeli na
jednu perdnu katoliku igru i mislim da e zato i u ovom ratu platiti teak ceh.
Tu ne bih rekao da je narod kriv. Meutim, pogreka u stranci SDA, je bila ta
to je njeno glavno i osnovno jezgro bila ona najneprosveenija struja naroda.
Bilo je veliko kolebanje meu intelektualcima, ali struja oko hoda i hadija je
bila najmasovnija i ona je iznijela SDA na pleima i ovo se dogodilo to se danas
deava.

- 226 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O-S: Predsjednik SO
Trebinja gospodin Boidar Vu- O-S: U Crnoj Gori postoje stranke
urovi okrivljuje Crnogorce da su i ne mali dio naroda koji zagovaraju sa-
ih uvukli u rat, pa ih onda ostavili mostalnu i suverenu Crnu Goru. Kako je
na cjedilu. Kako Vi to ocjenjujete? Vae miljenje o tome?
Najbolje bi bilo da na ovo pitanje
Pa ne mislim da bi se to uopte ne odgovorim. Ja mislim da sa-
tako moglo rei. Crnogorci se mostalna i suverena CG ne bi bio izlaz.
nalaze takoe u jednoj veoma Ja drukije mislim. Mislim da cjelokupan
tekoj situaciji. Crnogorci su srpski narod treba da se dri zajedno, a tu
pokuali da pomognu Hercegov- mislim i na brau Crnogorce. Veoma mi je
cima kao to su to radili u svim teko kada sam na granici Bilee i Nikia
ratovima koji su voeni u Herce- i kada me pretresa carinik. Meni su skoro
govini. Znai zajedno su ratovali, suze potekle na oi i kada sam doivio da
a tako je bilo i ovoga puta. Koliko mi tu na granici Nikia i Srpske repub-
je samo Nikiana poginulo na like, komija iz Nikia trai dokumenta i
frontu,koliko je njih osakaeno i da me pita da li imam oruje itd. Iako sam
ranjeno. Ne bi se moglo prebaci- u oima tog ovjeka vidio da me gleda kao
vati Crnogorcima i ne znam kako brata i prijatelja, a ne kao ovjeka stranca
je to Boo mislio da okrivi, ako koji mu je dalek i nepoeljan gost.
je okrivio, a za Boa smatram da
je jedan od mudrijih i pametnih
ljudi.

O-S: Oenjeni ste muslimankom. Da li ona ima nekih problema zbog toga?

Moja supruga jeste muslimanka, ali ona osjea i misli otprilike ovako kao i
ja. Nije se kompromitovala ni u jednom trenutku i onoga dana kada sam ja izaao
iz Sarajeva nije mnogo razmiljala. Dozvolila je da povedem i naeg sina i ja sam
ga izveo bez ikakvih smetnji, a odmah zatim ona je konvojem stigla u Nevesinje
bez problema i nijednu lou rije joj nijedan Nevesinjanin nije rekao. Oni svi znaju
ko je ona jer je ona svakog ljeta ivjela tu u Nevesinju po jedno 15 do mjesec dana
tako da je dobro znaju- ako se Nevesinje smatra mjestom naglaenog srpstva.

O-S: Kako Vi vidite kraj ovom ratu?

Dogovorom. Mora se dogovarati. Teko je. Mnogo je zloina. Mnogo je palo


rtava. Mnogo je popaljenih kua. To e se teko zaboraviti. Tu treba da proe pe-
riod da bismo mogli koliko toliko jedni drugima pogledati u oi. Meutim, svaki
rat se zavrio dogovorom pa e sigurno i ovaj morati tako zavriti. Rat je neto
najnesrenije, neto to za sobom vue mnogo zla i zloina i ako bi se to nastavilo
mi bismo svi imali ogromne tete.

- 227 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O-S: ta mislite da li je u budunosti mogu zajedniki ivot Muslimana,
Hrvata i Srba?
Mislim da nije. Mi moemo ivjeti kao susjedi, dobro saraivati u trgovini
i sl. Sasvim je to mogue, ali za jedan dui period ta tri naroda nee moi ivjeti
zajedno. Suvie je toga bilo da su srpsku nesreu iskoristili i Hrvati i Muslima-
ni i Slovenci.Slovenci su dobili dravu, Hrvati takoe. Muslimani to sada ine
stvarajui jednu jadnu ldan dravu koja e se na karti moi ucrtati kao fes.
Bie tolika ta Alijina drava. Poznato je da katastarski Srbi imaju 64% zemljita
u Bosni i Hercegovini.
Muslimani su se nalazili uvijek u oazama, u dolinama rijeka... Srbi su bili
obani. Srbi vie nijesu obani, ve imaju i industriju, hidrocentrale i sl. I svjetska
javnost i bive jugoslovenske republike se veoma nekorektno odnose prema srp-
skom i crnogorskom narodu i to je jedna velika nepravda koja e biti ispravljena
jednog dana. Samo se plaim da e to biti skupo i preskupo plaeno,

april 1993. god.

- 228 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
GOST REDAKCIJE MIHAILO RADOJII OK

NIJE CRNA GORA NII STIPENDISTA


Poznat po predstavi ok koju je igrao oko 1500 puta u Nikiu, 25 puta
pred punom salom. Istie da u Beogradu ima mnogo akademskih glumaca koji
su bolji glumci od njega, ali njega je gledalo mnogo vie ljudi. Kao novinar je
osuen i sada ne moe da se bavi tim poslom.

O-S: Nema Vas vie na TV Crne Gore. Da li je razlog Vae pisanje u


Monitoru?
Ja sam prije 6 godina izjuren iz TV. Zapravo nije mi dozvoljeno da se vratim
u TV iako sam dobio rjeenje da u TV radim u kulturno umjetnikom programu.
Dato mi je rjeenje na 45 dana, a onda, niko me nije obavijestio da mi se tu prekida
svaka vrsta rada vezana za TV. Ja sam sa njima jo uvijek u sudskom sporu al
vjerovatno tamo nijesam poeljan. Monitor je doao mnogo kasnije. U njemu
sam apsolutno sporadini saradnik bio neke 2 godine dok me nijesu osudili. Kao
to vidite ja sada ne -,,piem.
O-S: Hoete li mi rei neto o Vaem suenju?

Pa to nije uglavnom suenje meni. To je presuivanje javnoj rijei u CG ne


zato to sam ja najbolja javna rije, nego zato to svaka javna rije moe izai
pred sudsku pravdu. Ali oni su naalost presudili sebi a ne meni, jer ja sam ipak
pisao umjetniki tekst u kojem sam stavio u kontekst Zelenka Predsjednika
Republike. Ja stvarno mislim da on nije konj, ali oni nijesu htjeli da dokau da
je to ipak kcija. Kako moete nekom da kaete da je konj, a on stvarno lii na
ovjeka. Kako oni nijesu htjeli dokazivati to ktivno umjetniko iskazivanje oni
su praktino ostavili njega da bude to to sam ja napisao, jer nikako nijesu doka-
zali da on to nije. Nego najlake im je bilo da mene kazne i da mi preporue zatvor
za dvije godine da ne smijem nita da piem i ja se drim strogo toga i ne radim
nita. Meutim, ja u maju imam jo jedno suenje jer se jo neko naao da je konj,
valjda neki urednik.
O-S: Kako gledate na informisanje u CG i koliko crnogorski narod dobija
prave i istinite informacije?

Crnogorsko informisanje je silo na najnie grane od posleratnog perioda.


Meni je 45 godina, a novine itam 35 godina. Pojavili su se ljudi koji su pravili
armaciju. Znate, najlake je nai armantu u poremeenim drutvenim odnosima
sada ve i u ratnim uslovima. Novinari su postali junaci time to e nekoga pro-
zvati bez argumenata.ja sam, dok sam bio aktivan u televiziji, radio, teme pod

- 229 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
tekim socijalizmom i diktaturnim sistemom. Ali sam radio tako to sam bio ug-
lavnom reporter, a manje komentator. Ja sam kao novinar bio mnogo vrijedan i ne
samo po svojoj volji nego i volji redakcije obavezno sam imao i drugu stranu u di-
jalogu. Da ne vodim dijalog samo sa jednom stranom ili jednim krajem problema.
Uvijek postoji neko ko drukije misli. Ja sam bio obavezan da to uvijek pribavim
pa ak i ako postoji trea, peta ili deseta strana. Moraju se svi uti. Ja sam bio i
na Kosovu i uvijek pitao sve tri strane i njihove argumente objavljivao. Samo
takvo novinarstvo moe da proe. Toga novinarstva sada nema jer postoji samo
jedna strana ulice. Drugom stranom idu samo poneki novinari koji su praktino
pod anatemom separatistikih novinara. Znai ko pokuava da pribavi neko drugo
miljenje u CG je proglaavan separatistom, odnosno odrodom ne samo CG nego
odrodom srpstva i jugoslovenstva za koje jo niko deniciju nema. U Novosad-
skom dnevniku kae ovjek Jugoslavija odnosno Srbija i to svakoga mora da
poremeti u njegovom normalnom razmiljanju o dravi u kojoj ivi. Prema CG
se ponaalo kao da je ona stipendista Beograda, a ja u vam rei da sam ja sti-
pendista Nikia. Nije CG nii stipendista, niti niija investicija. Ja znam hiljade
Crnogoraca u recimo Beogradu koji su stipendisti CG i nikada joj se nijesu vratili
ve su tamo ostali. Ja nemam nita protiv to oni rade u Beogradu jer mi je to
poslije Nikia najdrai grad, ali ja govorim o faktikoj injenici. Pokojni profesor
Radosav Bokovi koji je esto dolazio u Niki rekao je Branku Radojiiu, di-
rektoru gimnazije, - Putaj Branko ove akove. Sve e to biti predsjednici optina
i direktori preduzea po Srbiji i Vojvodini To je tano i naalost ti loi uenici
tih naih dobrih kola su naravno loe i obavili taj posao. A ovo to se deava
nama u smislu ovih separatista nije produkt Srbije nego produkt CG. Crnogorca
je najlake dobiti kada mu ponudi nekakvu karijeru i oni misle da uvijek negdje
drugdje postoji bolje nego ovdje. Takoe smatraju, da ovdje to je, to nije dobro i
nema kvalitet. A ja vam mogu rei poto sam bezmalo proao cio svijet i kao novi-
nar i sa predstavom i kao turista, da se vraam Nikiu gdje sam zakopao temelj
kue ako bude dobra i zdravlja.
Protiv sam ovog modernog okupljanja. Oko Srba, pa oko nekih Crnogo-
raca koji su opet posebni Crnogorci. Ja nijesam bio ni u jednoj stranci sem u
partiji komunista i oni su me silom primili njihovom voljom. Svako okupljanje mi
smeta ali sam bio komotan da se druim s svim ostalima. Ja nijesam nacionalista.
Recimo eelj i Brana Crnevi otvoreno na televiziji kau da su srpski nacion-
alisti. Ali pazite da neko na toj televiziji kae da je crnogorski nacionalista sjutra
bi bio anatemisan i na ulici i na radnom mjestu. To mi smeta i moda sam zato
Crnogorac. Ja sam u Beogradu uvijek i govorio da sam Crnogorac, a u predstavi i
na televiziji ja sam branio jednu veliku srpsku temu i jedan veliki problem.
Sada je sve pobrkano. Kada se nekom eli pomoi valjda sami odluujemo
kako emo nekome pomoi. Meutim, srpska politika nam eli propisati kako da
im mi pomognemo. Kae se darovno je koliko je god i to se potuje ali tu su
pukli mnogi nai problemi.

- 230 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O-S: ivimo u vremenu
idola. U svijetu su to poznati glumci, O-S: Nijesam Vas pitao, a elite
pjevai, sportisti, a kod nas se ONI rei za ONOGOT STANDARD?
poistovjeuju samovoljno sa Ze- Onogot Standard je nikika
lenkom i Damjanom. Zatim tebe na novina, a to to kau da je opoziciona
sud. Kako to? novina, ne moe biti novina grada ko-
Mogue je jer mi ivimo u vri- jem pripada, kojeg voli, a da ne isti od
jeme pogrenih idola. Kod nas je idol neasti, a ne od nekrsti jer nama Cr-
imati neto bez posla i bez rada. Idol nogorcima odmah pripiu da smo nekrs-
Amerikanaca je bio Dems Din, a i ti. Ovo je novina ovoga grada, a uvijek
danas je. Dems Din je bio moderan mora postojati neko ko drugaije misli.
ameriki momak. On ima 3 lma i u Vidim da je novina otvorena i za druga
sva tri on ljubi svoju posnu Ameriku i za drugaija miljenja pa ak i svaija
zemlju. I on je idol Amerikanaca. miljenja. Naravno to sve mora da se
Tamo je idol onaj koji radi i ko nie dovede u pristojan novinarski red da se
sa te zemlje. Kod nas je idol ito svata ipak ne pie u novinama. O.S
dabe odnosno onaj ko ti moe po- je novina koja je Nikiu neophodna
slati dabe. Mi smo imali vie pjes- i koja moe uvijek biti bolja jer nema
nika na utoj gredi nego u itavom novine koja ne moe biti bolja. Ovoliki
posleratnom periodu. Vie je pjesnika grad mora imati svoje novine:
isturila uta greda. Pjevali su neemu
to se desilo jutros. Zamislite jutros to se desi mi mu ne znamo mjeru ni vrijed-
nost jer ga treba provjeriti kroz neto koliko je to stvarno vrijedno. Ti i takvi idoli
mene su doveli u konikt sa mojom okolinom. Na CG nema vie prava Momir
Bulatovi od mene niti ja od njega. Ja njega kao predsjednika potujem. Jedan
francuski moderni dravnik kae Francusku sam uzeo takvu kakva je i posle
mog mandata meni je dunost da je Francuzima vratim kakvu sam je uzeo -. A
oni su CG uzeli onakvu kakva je bila, izmeu 700 i 1500 maraka zavisno od skale
bila je plata. Rekli su znaju kako moe bolje, MI ZNAMO KAKO, a danas Crnu
Goru ako im istekne mandat predae u traljama. E to ne moe. Bez obzira to sam
ja protiv te vlasti, to je moja vlast i moja drava i ja njih samo cijenim dok su moji
predsjednici i nii drugo. Ja sam rekao jednom od njih dvojice, neu ih pominjati,
- Volim da bude samo moj predsjednik i da niko preko tebe mnome ne vlada -.
Jer u protivnom smo konji koje neko drugi jae. A i institucija konja je vrlo asna
jer ima gorih, ima magaraca, svinja....
Danas se vodi velika bitka za mir. Sada posle toliko ratnih akcija, oni su mi-
rotvorci, a ne mi koji nijesmo htjeli da mrimo puke. Inae u ovom trenutku je
sjajno biti kukavica jer to je jedini nain da ostane poten tj. da ne ubije nikoga
jer zato bih je nekoga ubio. Ja sam u Jugoslaviji koju sam kudio i iznosio joj
mane, sa predstavom se okuio i ne mogu da pljuvam na Hrvate, Bosance i dr.
jer nemam razloga za to. Ja, tri brata i sestra svi smo zavrili fakultete, a otac mi
je bio majstor, zidar. I ja sam zahvalan Jugoslaviji. Da ne zaboravim. Idoli treba

- 231 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
da budu Beanovi, Bato Ognjenovi. Oni su dokaz da se moe uspjeti i iz svoje
sredine.
O-S: Kakvo je ovo vrijeme kad ne moe crnogorski predsjednik da stavi
ruku na tua j... a da vas to ne zaboli?
To moe njega da boli. J.... su najosjetljivija. Ko te mune u njih ne die se
bar deset minuta, a ako te mune a nema ih, nita te ne boli. Ja nita nijesam niti
sada imam protiv tog ovjeka. Popili smo bar tri kafe zajedno. Mislim da nema
ni on protiv mene nita jer on nije zloest. Meni je samo muno to on maherski
izvede stvari pa onda nita. Politika je inae sva puna lanih obrta, ali oni moraju
biti u korist svoje zemlje, a ne na tetu. Pazite, ne moe potpisivati onaj ko nije
sebi upisao u rat. A oni su potpisali. Ja nemam nita protiv da se brani zemlja. Ja
u prvi stati na bilo koje mjesto CG da je branim, pa i Jugoslaviju i treba li ja i
tamo da idem. Institucija drave nije napravljena.
O-S: Nastupali ste irom Jugoslavije. Sada je taj prostor skuen. ime
se sada bavite?
Pa sada uglavnom piem ili bolje reeno prepisujem stvarnost koja je tako
surova. Angauje me poneko tako da zaradim svoju novinarsku platu. Nijesam se
molio nijednoj vlasti da mi da posao ve sam i kada sam se zapoljavao polagao
prijemni. U Nikiu su me u gimnaziji odbili to nijesam bio lan partije tako da
kao profesor knjievnosti nikada nijesam proradio. Sve svoje ivotne staze sam
poinjao u Nikiu jer se tada znalo ko je na kom mjestu. Uz sve mane tada su ipak
postojali neki ozbiljni kriterijumi. Imali smo pozorite koje je uvijek bilo puno.
Na repertoaru su bile predstave koje su tih godina bile hit u svijetu, a dolazilo se
u veernjim pozorinim toaletama specijalno udeenim za takve izlaske. A sada
Niki nema pozorite. Ja sam sreo ovjeka, nikikog gimnazijalca koji je otiao
u Ameriku i zavrio dva amerika koleda. Rekao mi je da mu je tea bila nikika
gimnazija. Moj Niki je bio poznat po Nikikom pivu, po dobrim uenicima i
studentima a sada je poznat samo po pivu i jo uvijek po pivu i po Dubrovniku.
Nelogika Nikia je ba po tom pivu. Kada imate najbolje pivo u svijetu i jedva se
ivi od njega. Ako je neto najbolje logika je i da se ivi najbolje ili bar u visokom
prosjeku. A mi od Nikikog piva imamo gotovo gubitke.

maj 1993. god.

- 232 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Dr Ilija Vujoevi, predsjednik SDP Crne Gore

SAMOSTALNA CRNA GORA


- POLITIKI CILJ
O-S: ta oekujete od nove partije i mislite li da je pravi potez ujedinjenje
ove dvije partije?
Pa, naravno. Nema djela bez motiva. Obadvije partije su dobro promislile taj
potez i sad e prostori koje dri jedna ili druga partija biti dobro pokriveni. Samo
u dvije tri sjeverne optine nedostaju optinski odbori. U nekim optinama odbore
su imali jedna ili druga partija, a sada to ostaje kapital Socijaldemokratske partije.
To isto vai i za poslanike klubove u saveznoj i republikoj skuptini, tako da e
uticaj biti mnogo vei nego to je bio dok su ove dvije partije bile odvojene. Ovdje
se radi o sinergijskom efektu. Ja nijesam bio stranaki angaovan, a na Kongresu
ste mogli uti da je reeno da je propust to se ove dvije vrlo srodne partije nijesu
i prije izbora ujedinile.
O-S: Ljubia Stankovi i arko Rakoevi su bili na jedan nain pre-
poznatljivi znak ovih partija. Zato nijesu meu elnicima nove partije?
arko Rakevi je ostao u onoj poziciji koju je imao u SDPR-u. On os-
taje predsjednik poslanikog kluba nae partije u republikom parlamentu i on e
imati tu punu aktivnost, a nama je to izuzetno vano jer e partija tu vriti svoj uti-
caj preko svoja 4 poslanika. Rakevi e svakako biti medijski prisutan. Ljubia
Stankovi je ostao poslanik u saveznom parlamentu. On je koliko ja znam, sam
bio u nekom razmiljanju da se malo relaksira tj. da malo manje bude prisutan
naroito u kampanjama oko izbora, ali on e svakako kroz Glavni odbor ostati na
jak oslonac i neemo izgubiti njegove efekte.
O-S: Ova nova partija ima svoje poslanike i u Saveznoj Skuptini. Kako
je Vae miljenje o Saveznoj dravi i Saveznoj skuptini?
CG je u sastavu SRJ. To je trenutni fakticitet sa mnogo otvorenih
problematinih pitanja ukljuujui i samo pitanje ravnopravnosti uopte, odnosno
mogunosti ravnopravnosti ako nema treeg. Sa dvolanim federacijama je to u
principu tako. CG kao samostalna i otvorena drava je perspektiva i politiki cilj.
Dodue vidjeemo kako e se stvari odvijati i kakve su nam anse. Mi moramo
priznavati neto to je fakticitet, ali ja mislim da je put pravljenja konfederacije
ili saveza drava na teritoriji bive Jugoslavije mnogo produktivniji nego ovaj to
se i pokazalo. Jer to je drava koju dokrajuje ona politika koja je razvalila i onu
bivu Jugoslaviju.

- 233 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O-S: Sa kojim partijama ete tjenje saraivati?
Prije svega sa graanskim demokratskim partijama i normalno partijama
crnogorskog bloka. Jo uvijek nije dolo vrijeme kada partijama rade njihovi pro-
grami, a sve zbog nerijeenog dravno pravnog statusa CG ko da su sve koncepcije
vezane za problem crnogorske drave. Na tom planu emo biti u tjenjoj saradnji
sa Liberalnim savezom. to se tie drugih pitanja (ekonomskih, socijalnih, i dr.)
toga ima dobrog kod svih partija, ali tek kada se rijei dravno pitanje tek e tada
poeti istinski politiki ivot stranaka. Ovo je sada samo jedno rvanje, sa vojnim
vrhom, sa srpskim lobijem, sa meunarodnom zajednicom, itd. Inae ove partije
koje su se danas ujedinile i one koje su se ranije ujedinile u njih znale su da
predvide sve ovo to e se desiti i da ostanu dosledne. One su od poetka stale uz
jednu graansku opciju:
O-S: Vi ste kako ujem u Nikiu zavrili gimnaziju, to znai da Vam je
taj grad zasigurno blizak. Kakvo je Vae miljenje o ulozi Nikia u politikim
zbivanjima?
U Nikiu sam zavrio ne samo gimnaziju. Niki je grad moje mladosti. U
njega sam doao u 5-6-om razredu osnovne kole Olga Golovi. 64-te sam na-
pustio Niki i otiao u Beograd na studije. Tako mogu da kaem da sam u jakom
sentimentu prema Nikiu jer me za njega veu najljepe godine i neke najljepe
uspomene nosim iz Nikia. Meutim, Niki se naalost u mom intimnom blag-
om razoarenju u jednom trenutku situirao dosta na jednoj pogrenoj strani s
obzirom na kasniji razvoj dogaaja. Za mene je bilo neobino zadovoljstvo kada
sam doznao i osjetio da je sve vrijeme u Nikiu artikulisao, graanski demokrat-
ski talas bilo da je to Liberalni Savez, bilo da je to Socijalistika partija.
O-S: DA li oekujete vanredne izbore i Vaa prognoza kada do njih moe doi?
Na to pitanje ne bih jo mogao precizno da odgovorim jer to e svakako od
mnogo ega zavisiti.

jun 1993. god.

- 234 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
DUBRAVKA JOVII - pianist

NADA U BOLJE DANE


O-S: Svirali ste veoma uspjeno kako u naoj zemlji tako i u inostranstvu
o emu svjedoe i brojna priznanja i nagrade. Da li i mate mogunosti da jo
uvijek svirate u inostranstvu?
Trenutno ne. Poslednje to sam bila je bilo u Maarskoj, ehoslovakoj i
Francuskoj. Za sada su to neke nade za budunost. Kada se neko opredeli da se
bavi poslom sviranja onda je vrlo znaajno da publiku trai tamo gdje se trenutno
nalazi. Ja sam uvek volela da putujem putevima nekadanje Jugoslavije, a naroito
sadanje i presrena sam kada otkrijem u malim sredinama da ima mnogo pub-
like koja eli da uje raznu muziku, poeziju... ja lino ne osjeam neki nedostatak
zbog neodlaska u inostranstvo ali mislim da ovakvo stanje ne moe dugo da traje
i nadam se da e se uskoro neto i promeniti.
O-S: Koliko Vas pogaa ova situacija koja je zadesila nau zemlju i da li
oekujete bolje dane te da jednog dana opet svirate u Splitu, Ljubljani, Zagrebu,
Sarajevu.....?
Znate kako je. Ne znam da li postoji ovek kojeg nije pogodila ova situacija.
Prosto ne verujem da se deava ovo to se deava. Kao u nekom runom snu.
Poevi od svih ekonomskih tekoa koje svi imamo na vratu do novog stila ivota
koji se namee iz dana u dan. Mislim na stajanje u redovima i slino. Meutim
ova situacija gde se vri strahovit pritisak na ljude egzistencijalne prirode tjera
ljude da pobegnu u svakom moguem trenutku u neki vid relaksacije bilo to
e proitati dobru knjigu, to e uti dobru muziku, to e se nai u prijatnom
drutvu gdje nee biti rei o onim egzistencijalnim problemima. I primetila sam
kroz posao koji radim da su ljudi eljni izlaska iz svakodnevnice i preputanja
neemu to budi nadu i zrai nekom pozitivnom energijom. Ja se nadam u bolje
dane i verujem da u opet moi svirati u nekim gradovima gde sada ne mogu.
O-S: Vi ste iz muzike porodice. Koliko Vam je to pomoglo u Vaoj
muzikoj karijeri?
Jesam iz muzike porodice i to dvostruko. Ne samo to mi je otac muziar
sa kojim veoma esto nastupam ve i majka koja nije muziar po profesiji voli
muziku i to je onaj drugi aspekt muzikog profesionalizma koji sam ja vie od
nje nasledila. Pod tim podrazumevam odlaenje na koncerte, sluanje svake do-
bre muzike, skupljanje ploa raznovrsne muzike (i orkestarske i dr. solistikih
instrumenata), odlaenje u operu, a to je neminovno za jednog muziara koji se
bavi tim poslom. Kada se raste u muzikoj familiji, kada je pored vas neko ko je

- 235 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
osvojio svet, osvojio najvea svetska priznanja onda je pred mene bio postavljen
vei zadatak da dostignem vei nivo, a to je i donijelo odgovarajue rezultate. Ja
sam morala da idem na sva ta takmienja i konano da posle zavrenih studija u
zemlji idem i u svet da bih se i tamo usavravala, a i radim stalno nove programe.
To sam ponela iz kue.
O-S: U Nikiu nijeste prvi put. Kakvi su Vai utisci o ovom gradu i Vaim
sluaocima?
Dovoljno e biti da kaem da pamtim tano kako je izgledala sala, gde je
ko sedio, ta smo radili tada kada sam bila ovde u Nikiu, a od tada ima dve tri
godine. Niki mi je ostao u izuzetno lepoj uspomeni. I mogu rei da su retka lepa
iskustva koja se pamte tako dugo vremena kao ovo sa Nikiem:
O-S: ta je posebna inspiracija za Vau umjetniku duu?
Poto jo uvek spadam u onaj deo profesionalaca koji zaista pokuava da
u onome to radi pronae zadovoljstvo jo uvek malo prostora odvajam za neku
samo moju linu inspiraciju. To su svakako moji programski koncerti koje s vre-
mena na vreme svake dve ili vie godine pravim kao novi ciklus programa. Kao
npr. voda kao inspiracija za djela Kloda DE Bisija kao to je bio raniji period
stvaralatva Aleksandra Skrjabina. To sam pokuavala ne samo muziki da ost-
varim ve i kroz pisanu re, govor, kao to je sada recimo ozvuavanje muzike
batine. Jo uvek u poslu tragam. Nisam stala i to je ono to mi daje neku energiju.
Ja volim ovaj posao i nijesam se u njemu zasitila.
O-S: Va omiljeni kompozitor i djelo
Pa, klavirska literatura je vrlo iroka. Ja volim kompozitore impresion-
izma. Pre svih Kloda de Bisija, Aleksandra Skrabjina, Mokranjca, zatim djela
ajkovskog, opena, Lista.... Betovena volim. On je kompozitor koji trai ivotnu
zrelinu da bi se shvatilo sve ono to lei iza muzike koju je napisao. Jer zaista da bi
se njegova dela doivela do kraja, mora se znati i nain na koji je delo stvarano jer
se radi o specinim okolnostima. Ja sam imala prilike da prouim delo Betovena
sa svih moguih aspekata i on je kompozitor kojeg vie ne mogu da odvojim od
sebe bez obzira da li ga trenutno sviram. Njega zaista doivljavam na poseban
nain. Za mene klavir nije samo instrument sa dirkama. Za mene on je orkestar.
Ima nesluene mogunosti.

septembar 1993.god.

- 236 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MIKI RADULOVI SLIKAR

NIKI LIJEPA PROKLETINA


Miki Radulovi, slikar, osoben i originalan sa svojim prepoznatljivim stilom.
Do sada imao oko 50 samostalnih izlobi kao i vie grupnih. Jedan od slikara
koji se vrsto vezao za svoj grad.

O-S: ta trenutno radite?


Trenutno kreim atelje jer uskoro
poinjem sa intenzivnijim radom. Jesen i Crna Gora je fenomen. Poseb-
zima su periodi za pravi rad. Pripremam no slikarstva. Taj fenomen se
i neke nove izlobe. Skoro sam doao iz objanjava na vie naina. Meni je
kolonije iz Budve gdje u zimus da radim najprihvatljivije objanjenje da ge-
MURAL sliku na zidu, a moj kolega ograja odreuje to je recimo ve-
Ratko Vulanovi e da pravi skulpturu. liki broj talentovan za slikarstvo.
Imao sam namjeru da u naem gradu Posebno to vai za Niki koji se
radim nekoliko murala, ali iako sam se sa nalazi na 620 metara visine, a to
gradskim ocima dogovorio to u poeti na je optimalna visina ne samo za
proljee. Momentalno pripremam izlobu
slikarstvo ve i za druge umjetnos-
u vezi sa proslavom 80 godina nikike
ti. Tako se Niki moe pohvaliti da
gimnazije ljudi koji su proli kroz gim-
naziju bilo kao profesori ili uenici, a dan- ima preko 90 likovnih akademskih
as su akademski stvaraoci. stvaralaca:

O-S: Crna Gora je dala dosta akademskih slikara. Po emu je ovo pod-
neblje osobeno?
Crna Gora je fenomen. Posebno slikarstva. Taj fenomen se objanjava na
vie naina. Meni je najprihvatljivije objanjenje da geograja odreuje to je re-
cimo veliki broj talentovan za slikarstvo. Posebno to vai za Niki koji se nalazi
na 620 metara visine, a to je optimalna visina ne samo za slikarstvo ve i za druge
umjetnosti. Tako se Niki moe pohvaliti da ima preko 90 likovnih akademskih
stvaralaca:
O-S: Koliko je Niki uticao na Vas i Vae slike?
Sve to slikam je Niki tako da ne da je uticao ve da sam negdje drugo
ivio moda bih se bavio neim drugim. Ne bih mogao bez Nikia da ivim i zato
sam se i vratio u Niki. To je neto jae od mene to je moja lijepa prokletina.
Jedino to mi je ao to ne mogu mnogo da pruim mladim ljudima koji

- 237 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
poinju, mojim acima koji su izuzetni talenti u velikom broju. Traio bih od ljudi
iz vlasti da imaju malo vie sluha i ustupe tim ljudima prostor za rad gdje bi mogli
zajedno da radimo.
O-S: Koliko ova sumorna svakodnevnica negativno utie na umjetnost?
U ovom momentalno poganom vremenu, najpoganijem koje ja pamtim jedi-
ni spas nalazim kada uem u atelje iako to nije bjeanje od stvarnosti. A tamo i
u boji se osjea ta muka koja nas je snala. Ne pogaa me mnogo to nema boja
da se kupi na ta se veina ali jer ni u vrijeme ota nije bilo prodavnica boja jer
slikar moe i sam boju da napravi. Pokuavam da slikam ono vrijeme i mjesto u
kojem ivim i sa onim to imam.
O-S: Vaa poruka itaocima OS-a.
Poruio bih mladim ljudima da jedino mogu da naslikaju na pravi nain onu
ulicu u kojoj ive i ljubiteljima umjetnosti da prihvataju onu sliku koju bi voljeli
da imaju vie svog kreveta.
Kao pedagog mogu rei da od djece ne treba u ovoj nematini traiti blok
i tempere jer je to runo im traiti. Likovna umjetnost se ui iz ljubavi, a ne iz
imperativa.

oktobar 1993. god.

- 238 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MERIMA NJEGOMIR

PESMA KAO LEK


Ve dugo vremena jedna od najpopularnijih pjevaica narodne muzike, a po
mnogim strunim ocjenama i najbolja, gost je nae redakcije. Nju posebno
predstavljati i najavljivati nije potrebno. Pored narodne muzike dokazala je
da sa istim uspjehom moe pjevati operske arije, italijanske kancone, ruske
romanse i mnogo drugih anrova poto njen glas predstavlja pravo bogatstvo.

O-S: Koliko je teko u optem haosu koji vlada zabavljati ljude pjesmom
i koliko Vam posao kojim se bavite olakava ovu svakodnevnicu?
Olakava mi mnogo. Puno radim i srena sam to se bavim ovim poslom.
Uz pomo njega uspevam u dobroj meri da pobegnem od ovog haosa koji vlada.
Pevanje je za mene jedna prava oaza. Ja ne pevam zbog ove situacije, ali se pevan-
jem borim i ini mi se da pomaem i sebi i narodu koji voli da me slua. Primetila
sam da narod kada doe na koncert zaboravi na trenutne brige. To je jedan pravi
tretman muzikom. Pa makar i sat i po, koliko obino traje koncert ali i to je
veoma znaajno.
O-S: ta trenutno radite?
Snimila sam treu plou za dve godine i trenutno uivam u uspehu ploe.
Ima nekoliko hitova i to je jedna potvrda da mi, koji se bavimo ovom vrstom
umetnosti, ne bi trebali da prestanemo. Dosta pevam i srena sam kada vidim
da publika voli to to ja pevam. To je najvea inspiracija, a inspiracija mora da
postoji. Sada nema komercijalnog efekta i to se dobro zna. Meutim, ja se ovom
profesijom nikada nisam ni bavila zbog komercijalnog efekta.
O-S: ta predstavlja posebnu inspiraciju za Vae pjesme?
Tekst me naroito inspirie, a zatim i melodija. Tekst koji je lep, poetski i
koji ima poruku.
O-S: U Crnoj Gori esto gostujete i veoma ste popularni. Kakvi su Vai
utisci o Crnoj Gori?
U Crnu Goru poela sam da dolazim jo od devojakih dana. U Budvu
dolazim 20 godina i to samo po sebi govori. TV CG me esto poziva u goste, to
svedoi o tome da sam u Crnoj Gori cenjena. Crnogorski narod voli muziku koju
ja godinama negujem. Bila sam i u Nikiu prole godine i moram rei da sam
doivela prave ovacije i prelepe trenutke. Meutim, kada sam putovala i kada sam

- 239 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
jednom saputniku rekla da idem u Niki, on me je zaueno pogledao savetujui
me da tamo ne idem i govorei Tamo se enlui! Meutim, ja sam otila i moji
utisci su prelepi.
O-S: Vi dobro igrate i tenis.
Tenis igram etiri godine rekreativno. Imam i neke titule. Trenutno sam dru-
ga na ATP listi, a bila sam i prva. Prvo mesto sam izgubila iz razloga to nisam
zbog obaveza mogla da igram u Pragu. Tenis volim i on me odmara. Pored toga,
tenis me ui koncentraciji koja je vana i za pevanje. Kod mene su pevanje i tenis
neodvojivi.
O-S: Majka ste etvoro djece. Kako ste to uspjeli uz sve obaveze koje nosi
Va posao?
Uz ljubav. Jedno drugo podstie. Nijednom mi nije u mojoj pevakoj karijeri
smetalo to to imam decu. ak sam u drugom stanju i pevala i snimala. Imala sam
i posebnu ast da odrim dva solistika koncerta u Srpskom narodnom pozoritu
u Novom Sadu. Postala sam prvi peva narodne muzike koji je imao solistiki
koncert u pozoritu.

januar 1994. god.

- 240 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
SNEANA BERI EKSTRA NENA

OVDE JE MOJ ROD I MOJA KRV


Popularna interpretatorka narodne i zabavne muzike, koja se, nakon
uspjenog uea na Pjesmi Evrovizije, vinula u sam vrh jugoslovenske es-
trade, bila je nedavno gost u naem gradu, na zabavnoj veeri u Hotelu
Onogot, ija je sala bila premala da primi sve one koji su je eljeli uti

O-S: Rekli ste da u Vama ima crnogorske krvi. Kako to?


Meni je majka Crnogorka iz Ivangrada, dok su otac i njegova rodbina stari
Beograani. Onda je logino da imam dosta gena crnogorskih; to se, uostalom,
vidi i po mom izgledu, karakteru, nekim principima koje gajim u sebi.
O-S: Izgleda da su svi uspjeni ljudi u Srbiji, barem, poreklom Crnogorci?
Ja sam jedanput, u ali, rekla da kad bi skinuli sve direktore i rukovodioce
sa njihovih poloaja - ostale bi prazne hale u preduzeima, a bogami, ima i u tome
to ste rekli puno istine. Poznajem puno ljudi koji vode porijeklo iz Crne Gore.
O-S: Od kada pjevate?
Odavno, ali raunam da se profesionalno bavim muzikom od 1986. godine,
kada sam snimila prvu plou. Imala sam, meutim, uvijek aniteta za muziku, od
malena, kada sam pjevala amaterski, pa kasnije s brojnim kulturno-umjetnikim
drutvima. Prekretnica je bila, svakako, rad s orkestrom Branka Periia, koji je
takoe, Crnogorac i u kojeg je moja majka imala bezgraninog povjerenja. Pa,
eto, zbog tog maminog povjerenja u Branka ja sam postala pjevaica.
O-S: esto ste u Crnoj Gori. Kakvi su Vai utisci o njoj i crnogorskoj
publici?
Prije svega, mnogo volim Crnu Goru; Crnogorce poznajem u duu, apsol-
virala sam na njima, zato to je eto moj rod, moja krv... Volim uvek da doem
ovde. Pre nego to sam dolazila u Niki pitali su me sa strahom: Gde e tamo?
Pa, tamo je strano!, i slino. To obino priaju ljudi koji nemaju kontakte sa
Crnogorcima i ne znaju, u sutini, kakvi su to ljudi. Ja im uvek kaem da su oni
sasvim obini, divni ljudi, koji samo ne ele da ih neko prevari. I to je sve. Vie
sam ovde dolazila privatno, a to se profesionalnog dijela tie, dolazim, naravno,
u vrijeme festivala, priredbi i slinog.

O-S: Da li pripremate novi materijal za svoju publiku?

- 241 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Pripremam plou, mada lagano, jer nemam potrebe da urim. Materijala i
sada imam dovoljno, ali javljaju mi se ljudi sa sjajnim stvarima, tako da sam sada
u fazi klasikacije. Videemo ta e, od svega toga, biti snimljeno. U svakom
sluaju, nee eto biti nekakva klasina narodna muzika, ve za duu, za one koji
vole dobre tekstove i lepe note. Kako e se zvati, uopte mi nije vano.
O-S: Okuali ste se i u narodnoj i zabavnoj muzici. Kojoj dajete primat?
Zabavnu muziku sam uvek volela. Narodnu sam zavolela. Kada sam tre-
bala da snimim plou, u ono vreme, kad kao anonimus, nisam imala ni veza
ni poznanstava, rekli su mi da ne mogu snimati zabavnjake ve narodnjake:
Pravo da Vam kaem, nisam imala aniteta za takvim neim, meutim, zbog moje
grupe sam ula u taj projekat i zavolela narodnu muziku, koju i danas rado pe-
vam. Za mene postoji samo rang dobre i loe muzike, to znai da u uvek pevati
i jednu i drugu, dobru, muziku.
O-S: Kako bi prokomentarisali poplavu kia na estradi?
Meni se to lino ne svia. Sviaju mi se pojedine pesme zbog tekstova i
pevaa, od kojih su neki izuzetni. Volela bih da se napravi rez i da se odredi ta
je narodna, a ta zabavna muzika. I ja sam, na svom prolom projektu, imala taj,
nazovi, pop-folk, ali bolje nisu nudili. Prema tome, morala sam da uzmem dio tog
ponuenog. U svakom sluaju, trebalo bi da se zna ta je ta. Ovako vlada opta
zbrka.
O-S: Uestvovali ste na Pjesmi Evrovizije, to je, zasigurno bilo veliko
iskustvo.
- Jo kao mala, gledala sam festival Evrovizije, i uvek sam elela da i ja
uestvujem na njemu. elja mi se ostvarila sasvim sluajno, a utiske nosim u sebi.
Rekla sam i pre Evrovizije: to e doi i proi, ostae uspomene koje u pamtiti i
koje u jednom priati svojoj deci, kad iz budem imala.
O-S: Jugoslovenska muzika scena je osiromaena. Da li vjerujete da
ete jednom pjevati u krajevima gdje sada ne moete? Recimo, kao Bajaga, koji
je, s velikim uspjehom odrao koncert u Ljubljani?
- Da Vam iskreno kaem, nemam ni elju da pevam u tim krajevima. Bajaga
je, zaista, napravio koncert s velikim uspjehom, ali svako radi po svom nahoenju.
to se mene tie, morae mnogo vode protei da se neke stvari promene.

april 1994. god.

- 242 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MAJA NIKOLI

BLIZU RAVNOPRAVNOSTI
Mlada i lijepa Nilijka, trenutno bez sumnje najbolja pjevaica zabavne muz-
ike u Jugoslaviji pred kojom najvei uspjesi tek predstoje.

O-S: ene su kroz istoriju imale dosta neravnopravan poloaj u drutvu


u odnosu na mukarce. Koliko je danas taj poloaj blizu ravnopravnosti?

- Moje relativo skromno ivotno iskustvo mi kae da je taj odnos blizu


ravnopravnosti, mada ne i ravnopravan u potpunosti, jer se neke inercije i tradic-
ije patrijarhata, to jest, patrijarhalnog drutva, teko prevazilaze, bar na ovim
naim prostorima. Ovo se naroito odnosi na one nae sredine do kojih proces
civilizacije sporije dosee.

O-S: Kao predstavnik mlade generacije kako gledate na odnos


mukarac-ena?

- Mislim da se tu treba jo dosta doraditi u korist ene, mada sam i miljenja


da savremena ena ne treba samo strpljivo da eka da do toga doe, ve da se
svojim ponaanjem i stavom za to izbori. Od kada znam za sebe, trudim se da tako
inim.

O-S: Kakav mukarac treba biti da bi kod ene dobio na cijeni?


- Trebalo bi da bude galantan, vredan i paljiv svih 365 dana, a ne samo za 8.
mart, mada sam ponekad bila u prilici da se uverim da podosta naih dentlmena
ovaj dan doekuju kao svoj dan za provod i pie.

O-S: ena je po pravilu esto bila ta koja je pravila kompromise, a ne


rijetko se deava da ene budu i zlostavljane. Kakvo je Vae miljenje o tome?

- Mislim da bi savremena sociologija, psihologija, pa i zakonodavstvo, morali


da budu odluniji i ekasniji za odbranu prava ena. Takoe mislim da ni savre-
mena ena ne treba samo da eka da do toga doe.

O-S: Da li na muki ovinizam treba odgovarati na slian nain?

- Mislim da bi to bila greka. Ja se u principu trudim da ne pravim razliku


izmeu mukog i enskog ovinizma. Kada je ovinizam polova u pitanju, smat-
ram da tu ne vai ona narodna: Klin se klinom izbija.

- 243 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O-S: Jedna ste od rijetkih koja je zahvaljujui talentu uspjela u svom
poslu. Zato se talenat kod nas malo cijeni, posebno kod pjevaica od kojih se
trae neke sasvim sporedne stvari, kao to su izgled i sl.?
- Sve ovo to se dogaa oko nas nuno se odraava i na na unutranji svet,
naa merila i ukus. Ja se lino trudim, ne samo da ne dozvolim krizu u mom
unutranjem subjektivnom sistemu vrednosti, ve da i, koliko je to mogue opti-
malno utiem da onaj sporedni, objektivni svet i sistem vrednosti bude to kval-
itetniji, barem kada je svet muzike u pitanju. Drago mi je, i zahvalna sam Vam to
kroz svoje pitanje konstatujete da mi to donekle i uspeva. Eto razloga za optimi-
zam, i ja se nadam da nisam sama.
O-S: Proglaeni ste sa pravom za pjevaicu godine. Koji su vai dalji
planovi, i kada moemo da Vas oekujemo u Crnoj Gori?
- U mojim muzikim planovima, na prvo mesto je snimanje albuma pr-
venca, i kompakt diska. Nakon toga, kako to obino biva u svetu muzike, slede
turneje i to daje ansu da se vidim, ne samo sa mojom dragom publikom ve i sa
rodbinom i prijateljima u Crnoj Gori. Inae, imam roake u Tivtu i Podgorici. Do
tada redakciju i itaoce vaeg lista pozdravlja i od srca voli MAJA.

mart 1995. god.

- 244 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
AJVOR ROBERTS, AMBASADOR VELIKE BRITANIJE U BEOGRADU

SVE STRANE U BOSNI


ODGOVORNE ZA ZLOIN
Meusobno priznavanje bivih jugoslovenskih republika dalo bi snaan signal
da svaka od njih priznaje tue granice i da nemaju teritorijalnih pretenzija
jedna na drugu. U ovom smislu, meusobno priznavanje je moda kljuni fak-
tor za miroljubivo rjeenje jugoslovenske krize

OS: Britanija je tradicionalni prijatelj Crnoj Gori. Koliko u ovoj tekoj sit-
uaciji meunarodne izolacije Britanija daje doprinos da se izae iz jugosloven-
ske krize?
- Tradicionalne veze izmeu Velike Britanije i Crne Gore traju vie od sto
godina. Britanija je podrala ideju o nezavisnosti Crne Gore u vrijeme Berlinskog
sporazuma. U naem vijeku, u vrijeme Drugog svjetskog rata, razumije se, borili
smo se zajedno s Crnogorcima i sa Srbima protiv sila Osovine. to se tie naeg
doprinosa da se izae iz krize, bili smo meu prvima koji su traili stalno, praved-
no i dogovorno rjeenje, i to ne samo iz naih udobnih diplomatskih kancelarija.
Britanske trupe su bile poslate u Bosnu prije tri godine u pokuaju da se odri mir,
da se humanitarni konvoji zatite i time spase ivot civilnog stanovnitva, da se
sprijei proirenje rata i da se stvori ambijent za iznalaenje mirovnog rjeenja.
Bez britanskih i drugih trupa UNPROFOR-a, jo desetine hiljada ljudi bi sada bilo
mrtvo, i diplomatsko rjeenje ne bi bilo nita blie. Zato, uprkos svim njegovim
nedostacima, snano opravdavam uinak Ujedinjenih nacija u Bosni. Ukoliko
oni koji ih tako otro kritikuju smatraju da oni mogu bolje, moda hoe da tamo
poalju svoje trupe. Pored naeg vojnog doprinosa, Britanija je, kao vodei faktor
u aktivnostima Kontakt grupe, dala bitan doprinos diplomatskom procesu dajui
dvojicu kopredsjednika Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji.

OS: Da li smatrate da je meusobno priznavanje bivih jugoslovenskih re-


publika najvaniji uslov mirnog rjeenja jugoslovenske krize?

- Meusobno priznavanje bivih jugoslovenskih republika dalo bi snaan


signal da svaka od njih priznaje tue granice i da nemaju teritorijalnih preten-
zija jedna na drugu. U ovom smislu, meusobno priznavanje je moda kljuni
faktor za miroljubivo rjeenje jugoslovenske krize. to se tie bosanske krize,
meusobno priznavanje izmeu SRJ i Bosne bi istaklo injenicu da su oni koji
vode rat izolovani i da sami sebe liavaju mogunosti da uestvuju u mirovnom
rjeenju.

- 245 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
OS: Neke velike svjetske sile primjenjuju dvostruke standarde prema ak-
terima rata u Jugoslaviji. Vae miljenje o tome?
- Nije moje da komentariem dvojake standarde koje druge zemlje primenjuju
prema bivim republikama Jugoslavije. Mogu jedino da tvrdim da ih Britanija ne
primenjuje. Kritikujemo one koji insistiraju na produenju agonije naroda bive
Jugoslavije odbijajui mirovno rjeenje ili koji poine zloine, bez obzira da li je
to u Srebrenici, Zapadnoj Slavoniji ili drugdje. Podravamo napore Hakog suda
da izvede pred zakon sve koji su optueni za ratne zloine, bez obzira na njihovu
nacionalnu pripadnost. Jasno je da su sve strane u Bosni odgovorne za zloine,
kao to je jasno da e se optube u vezi s tim uskoro pojaviti.
OS: Kako ocjenjujete stanje ljudskih prava, demokratije i medija u SRJ?
- Stanje ljudskih prava, demokratije i medija u SRJ je tipian primjer zemlje
koja tek izlazi ispod viegodinjeg jarma komunizma. U ovom smislu, Srbija i
Crna Gora imaju mnogo zajednikog sa drugim republikama SFRJ. Demokrat-
ski principi se sporo razvijaju u celoj bivoj Jugoslaviji, i stanje ljudskih prava
i nezavisnih medija ne zadovoljava zapadnoevropske standarde. Ovo isto toliko
vai ovdje u SRJ, kao to vai za Hrvatsku, gdje sam boravio prije nego to sam
doao ovdje. Naravno, situacija ne moe da bude normalna kad je rat na kunom
pragu, ali mora da se pripremi teren za vrijeme kad e rat biti zavren i kada e
zemlje bive Jugoslavije krenuti da trae blie veze sa zemljama Evropske unije.
Bez znatnog poboljanja u ove tri oblasti koje ste spomenuli, te veze se nee
moi stvoriti. Dio moje uloge ovdje vidim u tome da pokuavam da podstaknem
poboljanje u ove tri oblasti, ne politikom prijetnje, koja je po pravilu kontrap-
roduktivna, ve ukazivanjem na benecije koje mogu da proisteknu.
OS: U Crnoj Gori je stvoren i Britanski informacioni centar. Recite nam
neto o njegovoj ulozi.
- Britanski informacioni centar u Podgorici igra kljunu ulogu jer podrava
ove napore koje sam upravo opisao, pruajui primjere demokratije, slobodnih
medija i punog potovanja ljudskih prava, koja vae u Velikoj Britaniji. Kroz l-
move, tampe, knjige, predavanja i slino, mi se nadamo da e Crnogorci moi da
apsorbuju neto od nae kulture i naih vrijednosti. Takoe, smatramo predavanje
engleskog jezika veoma vanim. Tu Informacioni centar moe da igra ulogu od
neprocjenjive vrijednosti pruajui podatke o uenju engleskog jezika, informa-
tivno tivo, televizijske programe na engleskom, video i audio trake.

septembar 1995. god.

- 246 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MILO UKANOVI, PREDSJEDNIK VLADE CG

OEKUJEM POBJEDU
O.S. Podigla se ogromna praina oko izbornog zakona i podjele Crne
Gore na 14 izbornih jedinica. Tri opozicione parlamentarne stranke su najavile
da e se vjerovatno odluiti da odgovore vladajuoj partiji zajednikom izbor-
nom listom. Koji su razlozi naveli Vau partiju da, maltene, uoi samih izbora
pribjegne ovakvom potezu, tj. da li je to strah od opozicija, i da li bi ste se Vi
pojavili na mitingu opozicije ukoliko bi Vas g-din Kilibarda pozvao, kao i pred-
sjednika Bulatovia?
- Oko izbornog zakona, u pravu ste, podigla se velika praina, prije svega zbog
temeljnog nerazumijevanja koje postoji ve due vrijeme izmeu vlasti i opozicije
u Crnoj Gori. Opozicija oigledno eli da ostane dosljedna svom kursu, po meni
prilino nerazumnom i neracionalnom. To je kurs protivljenja svakom potezu koji
vlast preduzme. Ja naravno nemam iluziju da je ova vlast neizbjena. Svaka vlast
ini i dobre i loe poteze, ali sudei po reakcijama nae opozicije ova vlast nije
napravila ni jedan dobar potez. Naa opozicija, naalost, ima upravo potrebu da
die prainu oko svakog naeg poteza, stvara jedan utisak svoje apsolutno apri-
orne suprotnosti. Koliko e to biti dobro i produktivno pokazae predstojei
izbori, ja o tome imam svoj sud. Kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, to
se u svakoj zemlji usvaja i mijenja u nekom periodu koji prethodi izboru. Nije u
pitanju nikakvo na vrat na nos utvrivanje izbornog zakona nego izmjene i dop-
une tih zakona u potpuno regularnoj proceduri o izborima koji nas oekuju ove
godine. Kao to znate, na liniji naih opredeljenja pokuavamo koliko je mogue
izvojevati politiku pamet u Crnoj Gori, to ima svoj kontinuitet od onog trenutka
kada je formirana viestranaka vlada. Mi smo pokuali na ovu temu organizo-
vati jednu konstruktivnu saradnju vlasti i opozicije. Kao to znate, dogovorili se
manje-vie o svim pitanjima izbornog zakona. Samo elim da podsjetim da nije
rije ni o kakvom radikalnom remontu izbornog zakonodavstva; rije je o nasto-
janju i privrenom ostajanju na proporcionalnom izbornom sistemu. Podsjeam
Vas da smo 90. imali proporcionalni izborni sistem sa 20 izbornih jedinica; 92.
imali smo takoe proporcionalni izborni sistem sa jednom izbornom jedinicom,
a sada emo imati proporcionalni sistem sa 14 izbornih jedinica. Imali smo tri
osnovna razloga kad smo donosili ovaj zakon. Kao prvo, smatram da sa aspekta
demokratskog sazrijevanja Crne Gore to bi bilo poeljno pored mogunosti da
se graani opredeljuju i za stranke i za ljude posebno. Usitnjavanjem Crne Gore
na vie izbornih jedinica, mislim da se pribliavamo i ostvarujemo vei i bolji
kontakt izmeu onih koji biraju i onih koji su birani. Kao drugo, ovim izbornim
sistemom obezbeuje se sigurnija i ravnomjernija regionalna zastupljenost Crne

- 247 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Gore u republikom parlamentu, i kao tree, ovaj zakon nam omoguuje da sada
imamo sasvim pouzdane podatke i informacije da emo sa ovim izbornim mod-
elom uspjeti da obezbeujemo zastupljenost svih nacionalnih i etnikih grupa u
Crnoj Gori u Parlamentu. Treba li podsjeati da smo 90. godine tadanjim iz-
bornim modelom imali u Parlamentu predstavnike svih etnikih grupa koje ive u
Crnoj Gori. Sa izbornim modelom iz 92. godine to nijesmo imali. Dakle, pokuali
smo se dogovoriti oko toga, ali nijesmo uspjeli. Ako nema dogovora, onda se zna
kako se u politici odluuje odluuje se veinom. U ovom sluaju veina smo
mi. Prema tome, nema govora o tome da bismo trebali sada pokazivati na zahtjev
opozicije takav stepen demokratinosti da priznamo da mi kao veina nijesmo
veina. Ko je lud da to uradi?! to se tie njihove odluke o udruivanju to je stvar
njihove aktuelne politike i volje, i mi se u to ne mijeamo. Oni mogu sasvim slo-
bodno da se opredijele u kakvoj e vrsti odnosa ui pred izbore, u izbore i poslije
njih; to je stvar njihove organizacije. Mi emo se potruditi da se organizujemo na
najbolji mogui nain za ove izbore, i ja nemam apsolutno nikakav strah od njih.
ak mislim da smo u povoljnijem poloaju nego 92. godine, i ja sa mnogo vie
sigurnosti oekujem izbornu pobjedu stranke kojoj pripadam.
to se tie mitinga, ja ni oko jednog mitinga do sad, kao to znate nijesam
pobjegao, niti od jednog susreta. Imali smo mi mnogo teih susreta, u fabrikim
halama kada je trebalo razgovarati sa radnicima, zatvarati fabrike, uskraivati so-
cijalna prava, itd. Prihvatao sam i teke i lake teme. Meutim, izborni zakoni se ne
utvruju na mitinzima. O izbornim zakonima ne moemo diskutovati mitingovan-
jima ve na nain na koji se o njemu razgovara. Prema tome, smatram potpuno
bespredmetnim bilo kakvo moje uee na mitingu o izbornom zakonodavstvu.

jul 1996.god.

- 248 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
AIM VINJI, PREDSJEDNIK SRS

RADIKALI PRESUDNI FAKTOR


O.S: ta oekujete od izbora?
- Od predstojeih izbora Srpska radikalna stranka Dr Vojislav eelj
oekuje da postane najjaa opoziciona stranka. Upravo emo mi biti presudni fak-
tor u formiranju vlade ako DPS izgubi na izborima, jer e i DPS i narodnjako-
separatistika koalicija traiti koalicionog partnera za formiranje vlade. No, o
tom-potom. O svemu emo konkretnije zauzimati stavove u zavisnosti od izbornih
rezultata. Jedno je sasvim sigurno sa DPS om sigurno neemo biti ni u kom
sluaju koalicioni partner, to smo pokazali prije etiri godine time to nijesmo
uli u njihovu vladu, a to su uinile Narodna stranka, Liberalni savez i Socijal-
demokratska partija. Od predstojeih izbora, ukoliko ih DPS izgubi, oekujemo
radikalne promjene, tj. izvoenje pred sud elnika DPS-a radi izdaje srpskog nar-
oda i nansijskih pekulacija.
O.S: Zato pozivate Narodnu stranku u koaliciju kada vai dojueranji
lanovi Bakra i Kustudi preoe kod njih?
- Poznato je da je u Crnoj Gori srpsko birako tijelo jo uvijek toliko jako da
ujedinjeno moe poraziti DPS i preuzeti vlast. Mi jo uvijek nudimo Narodnoj
stranci koaliciju, jer je ona, pored Srpske radikalne stranke dr Vojislav eelj,
jedina ozbiljna srpska stranka, iako Narodna stranka to svojstvo intenzivno gubi i
prelazi u graanske vode. Koalicija s malim srpskim strankama ne dolazi u obzir,
ne samo zbog toga to ih je DPS formirao radi zbunjivanja i cijepanja srpskog
birakog tijela ve i zbog toga to one nemaju znaajniju biraku bazu. Na prolim
izborima Liberalni savez i Socijaldemokratska partija su dobili dio glasova od
Muslimana i iptara. Sada Muslimani izlaze na izbore sa svojim strankama , te
e LSCG i SDP biti potpuno marginalizovane. Znai, Narodna stranka ih spasava
od propadanja. Koalicija Narodna stranka i Srpska radikalna stranka dr Vojislav
eelj bila bi nain da se odstrane dva politika protivnika jednim potezom, tj. da
se DPS srui sa vlasti, a separatistike stranke svedu na potpunu marginu, gdje im
je i mjesto, bez iptarsko-muslimanskih glasova. to se tie dva biva poslanika
Srpske radikalne stranke, tu treba biti realan. Drago Bakra je u Skuptini Crne
Gore bio poslanik u sivilu prosjeka i iz tog sivila ponekad je izlazio zbog injenice
da je na poslaniki klub bio kadrovski izuzetno slab, ali to nije moja krivica, jer
ja nijesam bio na elu stranke 92. godine. Milo Kustudi je u Skuptini vrlo ri-
jetko izlazio za govornicu, a i kada je to inio, njegovi nastupi bili su slabi i vrlo
neuvjerljivi, a uz to potpomognuti znatnom koliinom tableta za smirenje radi
suzbijanja treme. Srpska radikalna stranka nita nije izgubila njihovim odlaskom,

- 249 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
a narodnjako-separatistika koalicija nita nije dobila njihovim dolaskom. Da su
za Narodnu stranku bili kadrovski interesantni, ona bi ih vrbovala i angaovala u
periodu od 90. do 92. godine. Narodna stranka zna da oni za nju ne predstavljaju
nikakvo kadrovsko pojaanje, ali jedino hoe da ih instrumentalizuje, odnosno
da preko njih pokuava da uzme dio birakog tijela Srpske radikalne stranke dr
Vojislav eelj. To je pucanj u prazno, jer Bakra i Kustudi nemaju nikakvog
uporita u birakom tijelu. Uzroci njihovog prelaska nijesu u parolama koje oni
izriu pod dirigentskom palicom Narodne stranke ve u injenici da u Nikiu i
Herceg Novom, gdje oni ive, Srpska radikalna stranka dr Vojislav eelj hoe da
kandiduje znatno kvalitetnije ljude, te je njihovo prelazak in sitno sopstvenikog,
karijeristikog i sujetnog karaktera.

septembar 1996. god.

- 250 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
SRETEN ZEKOVI

NA TRAGU
NACIONALNOG
POMIRENJA
Crnogorski federalisti smatraju da je koalicija Narodna sloga jedan bitan
strateki i taktiki potez ka ostvarenju naega programskoga i operativnoga
zalaganja za ostvarenje vrlo dalekovide i sloene ideje nacionalnoga iz-
mirenja, naravno na zelenakom minimumu.

OS: Argumentovane poslanice Crnogorskog federalistikog neo


(zelenakog) pokreta veoma su povoljno primljene kod jednoga dijela domae
javnosti. Meutim, nagovjestili ste mogunost ulaska u koaliciju Narodna
sloga. Hoete li nam podrobnije obrazloiti to vas je motivisalo na taj potez i
to oekujete od te koalicije?

SRETEN ZEKOVI: Do Njegoa nije bilo pomena srpskoga imena u


Crnoj Gori, koji bi se stvarno odnosio na Crnu Goru i Crnogorce u narodnos-
nom i nacionalnom smislu, osim krivotvorenijeh. Tek od njegoevskoga doba, pa
do danas, tragino se raspoluuje crnogorska svijest, pod uticajem romantiarske
i veljesrpske ideologije, u koju se bila upregla i nauka. To je kod nas prihva-
tila i komunistiko-markstistika ideologija iz politiko-prakticistikijeh razloga
osvajanja i odravanja vlasti. Stvorili su lanu, primitivnu i u svijesti iznimnu
teoriju o dvojnosti Crnogoraca, po kojoj su Crnogorci etniki (narodnosno)
Srbi, a nacionalno Crnogorci. Sve do danas ne prezaju da podravaju, podstiu
i kontrolisano uotravaju cijepanje sopstvenog, crnogorskog naroda, da bi njime
lake vladali. Stvarali su privid da je jedinstvo crnogorskoga naroda, s obzi-
rom, na njegove karakteristine (zelenako-bjelake) podjele jedino mogue u
komunistikoj ideologiji, vlasti i njegovom jednom za svagda rijeenom nacion-
alnom pitanju. U stvari, proizvodili su privid poistovjeivanja optenarodnijeh
interesa i komunistike (socijalistike) vlasti. Toga radi je u sri njihovoga
mozga i svijesti identino (sijamsko) blizanstvo Crne Gore i Srbije, i Crnogo-
raca i Srba kao monjaka. To im je skrovita ili neskrovita zajednika podumi-
jenta sa razlinijem ujed(i)niteljima, koji su vjeto, sve do danas, koristili mnogi
veljesrbi, anticrnogorci. Danas je sasvim vidljivo da je ta navodno komunistika,
marksistika, ali faktika, doktrina bila samo nuna prolazna ideoloko-politika
forma kojom se zaograo trajniji (tradicionalistiki) koncept Naertanija.
Od samoga nastajanja novozelenai su ukazali na zloupotrebu uhodanog mod-
ela vladanja komunista koji potajno podstiu lane zelenako bjelake, to za njih

- 251 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
znai, crnogorsko-srpske podjele, a javno
Do Njegoa nije bilo pomena srp-
ih, toboe, mire i presuuju sa svojom
crvenom prevlau i nasiljem. Taj vrlo skog imena u Crnoj Gori, koji bi se
prozirni ablon vladanja komunista-so- stvarno odnosio na Crnu Goru i Cr-
cijalista ekasno se primjenjivao i u toku nogorce u narodnosnom i nacional-
ovijeh sedam godina tobonjega plural- nom smislu, osim krivotvorenijeh.
izma, koji ja zivljem totalitaristiki Tek od Njegoevoga doba, pa sve
pluralizam; ili pluralistiki totalitari- do danas, tragino se raspoluuje
zam; u ramu apsolutistike partije(a) na crnogorska svijest, pod uticajem
vlasti, poput onoga ranijega u Okviru romantiarske i veljesrpske ideologi-
SSRN. Radi toga su i raniji komunis- je, u koju se bila upregla i nauka. To
ti, i ovi njegovi sadanji vlastodraki je kod nas prihvatila i komunistiko-
sljedbenici, svijem sredstvima protivni
marksistika ideologija iz politiko-
svijem opozicionim blokovima, kao to
su bili i protiv naijeg pokuaja ostvar- prakticistikijeh razloga osvajanja i
ivanja stare zelenake ideje o nacion- odravanja vlasti
alnom izmirenju; koja im odstranjuje
ustaljeni ablon vladanja i u ovijem ratnim i ratniko-hukakijem vremenima. Za
ovdanje vlastodrce vanjski rat i unutranja proizvedena psihoza stalnoga prisus-
tva graanskog rata zapravo je sam nain vladanja i odravanja na vlasti.
U to su objektivno bile uvuene i upregnute i opozicione partije. Ta ve
dozlogrena i dosadna, i gotovo svakome prozirna matrica vladanja i odravanja
partije(a) na vlasti morala se, konano, izlizati. Na to je stalno ukazivao jalovi
tobonji pluralizam sutastveno jednopartijskoga sistema. Sa njom se jednak
istroila, pa i profanisala, i sama dosadanja metodologija djelovanja opo-
zicionih stranaka, a tijem su ozbiljno dovoeni u pitanje i njihovi programski
ciljevi. U vremenu deijih bolesti raspada komunistikog totalitarizma, u kome
je svaka partija bila svojevrsni totalitarizam, paradoksalno je ispadalo da su par-
tije na vlasti najmanje takve, odnosno da su one najdemokratinije, jer su vazde,
toboe, bile srednje i najblaa i izmiriteljska linija, izmeu proizvoenijeh
i nahukanijeh ekstrema. Ti paradoks vrhuni i danas: oni koji su proizveli rat
i ratniko-hukaku psihozu kod nas sada se hoe predstaviti kao najvei mi-
rotvorci, zaklanjajui se iza gurnutijeh i zloupotrebljenijeh drugih opcija, po
naelu ni jeo, ni luk mirisao.
U takvijem uslovima nije bilo ni udno to je gotovo od svijeh na no
doekana naa ideja nacionalnoga izmirenja i graanske sloge. Ubrzo se
pokazalo oitijem naa osmiljavanja potrebitosti nacionalnoga izmirenja ili pak
ukupnoga opozicionog okupljanja i protiv-stavljanja poziciji. Zato sam svojevre-
meno u intervjuu i Vaemu listu o kudio, istiui da crnogorski parlament lii na
tragi-komediju u kojoj opozicione stranke jedna drugoj otkriva golu zadnjicu, dok
se partija na vlasti cinino, ideoloko-inatski i pobjedniki sarkastino smije.
Nekako, poslije toga, desilo se da se zbori i radi na tehnikoj koaliciji pojedini-

- 252 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
jeh opozicionih stranaka.
Toga radi, Crnogorski federalisti smat- U ovijem (ne)prilikama nije
raju da je koalicija Narodna sloga jedan mogue nedemokratskijem sred-
bitni strateki i taktiki potez ka ostvar- stvima povratiti dravnost, pa
enju naega programskoga i operativnog smo primorani da se opredijelimo
zalaganja za ostvarenje vrlo dalekovide i za demokratski nain rijeavanja
sloene ideje nacionalnoga izmirenja;
ovog pitanja. U stvari, crnogorska
naravno, na zvanom zelenakom mini-
mumu ili na crnogorskom otadbinskom dravnost i demokratija su ner-
naelu. Zelenai vide u pokuaju koalicije azdvojno povezani; jedno drugo
Narodna sloga i one ciljeve koje je ona uslovljava i pretpostavlja.
ve istkala: razvlaenje apsolutistike vla-
davine DPS i stvaranje uslova za razvoj istinske viestranake demokratije. Sve
to, zanago, pod uslovom, da je ova koalicija iskrena, da su joj to stvarni ciljevi i da
je ekasna da ih ostvari. U suprotnom, to bi bila samo jedna velika igra i nova
velika zabluda koja bi ila ponovo samo u prilog vladajuijem partijama. Od koa-
licije oekujemo ono to je ona javno nagovijestila i naumila, a to je, da, zaista, ne
bude zloupotrebljena od partije na vlasti, i da bude dovoljno iroka da bi uspjela.
U protivnom, imala bi obrnuti efekat, i mogla bi se ocjenjivati na isti nain, kao
to ona tretira one, koji nee koaliciju.
OS: CFP je pokret koji djeluje u pravcu buenja dravotvorne i nacionalne
svijesti. Da li bi vi svojim ukljuivanjem u tehniku koaliciju svoje nacionalno
prosvetiteljstvo podredili stranakoj borbi za vlast?
- Iz prethodnoga odgovora slijedi da se sutastveno ne radi samo o tehnikoj
koaliciji niti samo o prostoj borbi za vlast, ve da to ima dublju i istorijsku i
politiko-demokratsku dimenziju i pozadinu. Bez stvarnijeh demokratskih odnosa
i uslova CFP ne moe obavljati ni svoju edukativnu i prosvijetiteljsku ulogu, jer
mi nemamo ni materijalnijeh ni drugih uslova a ni pristupita ak ni opozicionoj
i nezavisnoj tampi. Do sada smo bili pritijenjeni od svijeh, sa svih banda, kao
da se stvarno hoe u potpunosti izbrisati ova najstarija crnogorska opcija. Bez
vlasti ili uea u vlasti, u ovakvijem nedemokratskijem uslovima, zanago, niti to
moemo drugima pomoi, niti uopte postojati. Nijesmo prestali da prosvijetiteljski
djelujemo. Nae djelovanje nije samo prosvijetiteljsko nego i te kako ideoloko i
politiko, koje u naijem uslovima nudevito da bude i prosvijetiteljsko.
OS: Smatrate li da bi koalicija crnogorskih stranaka bila bolje rjeenje po
crnogorski nacionalni interes?
- Opozicioni koalicioni blokovi su potrebni, osim ako nemamo nekoga pose-
bitog respekta prema partijama na vlasti i ako ne smatramo da su one bogom
dane i jedna nunost za odravanje mira i da su preplaene na dugogodinji pu-
bertetski (prelazni) period tranzicije. Podavno sam i ja lino i mi Crnogorski

- 253 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
federalisti insistirali na stvaranje cr-
nogorskoga bloka. Mnogo pokuaja je Srpstvo u Crnoj Gori je ideoloka,
propalo, uglavnom, zbog neprihvatanja crkveno politika, borbeno-
od strane jaijeh partija, i od straha da saveznika, osvajaka, vjersko-kul-
se ne zapadne u nacionalni blok, budui turna nadnacionalna naslaga nad
da su se ostale crnogorske stranke pro- etnikijem crnogorstvom.
gramski opredijelile za graansku
opciju. Meutim, takav jedan crnogorski blok nije mogao biti samo jednonacion-
alni ili uopte samo nacionalni. Sa stajalita optecrnogorskijeh interesa, mnogo
je bolje bilo da se stvorio Crnogorski dravotvorni ili otadbinski pokret, koji bi
naravno ukljuivao u sebi mnoge druge kako graanske tako i nacionalne partije.
U njemu bi mogla biti i Narodna stranka, tijem prije to odavno javno zbori da
je zelenaka, da joj je ravnopravnost Crne Gore i crnogorska drava svetinja i da
je demokratska. Zagovaram ovu ideju ve godinu dana, navlatito, od koalicije
NS i LSCG. Interesantno je da su mnogi bili oduevljeni prijedlogom nacrta za
takav blok, ali su se od toga suzdrali i bojkotovali, da bi danas najee ti isti
bili estoki protivnici Narodne sloge. Izgleda, ipak, da im najvie odgovaraju
partije na vlasti.
OS: Moe li se dravnost Crne Gore povratiti iskljuivo demokratskim
putem?
- Crnogorski federalisti zelenai odavno istiu da je u ovdanijem
(ne)prilikama pretpolitikoga i predgraanskog stanja, kada jo nije stabilno i sta-
menito rijeeno pitanje unutranjega i izvanjskog statusa crnogorske drave i naci-
je, toboe graanske opcije samo sredstvo i forma za veljesrpstvo, za unitarizaciju
naela u Crnoj Gori. Toga radi se i u dananjoj vrlo tegobnoj situaciji, u mnogome
nalinog onoj iz 1918., ponovo izotrava istinska otadbinska zelenako bjelaka
podjela: Ko je za, a ko protiv otadbine Crne Gore? Vae pitanje nas postavlja
u jednu antinomiju: da li prvo drava i nacija, pa pomou nje demokratija, ili prvo
demokratija, pa pomou nje rjeenje dravno-pravnog i nacionalnoga pitanja?
Sutastveno drava i nacija ne bi trebalo da se dovode u pitanje niim. To je pri-
rodno u svojim dravama. Tako je rjeavamo i u ostalim zemljama bive Jugoslav-
ije. Meutim, crnogorski sluaj je posebit zbog naijeh karakteristinih podjela i
nepovoljnog odnosa snaga. U ovijem (ne)prilikama nije mogue nedemokratski-
jem sredstvima to omoguit, pa smo primorani da se opredijelimo za demokratski
nain rjeavanja ovijeh pitanja. U stvari, crnogorska dravnost i demokratija su
nerazdvojno povezani; jedno drugo uslovljava i pretpostavlja.
OS: Smatrate li da bi skidanje DPS-a sa vlasti nuno otvorilo crnogorsko
dravno pitanje i kako bi se u tom sluaju regulisali odnosi s Miloeviem i
saveznom administracijom? Mislite li da je meunarodna zajednica rtvovala
Crnu Goru zarad dejtonske mirovne arhitekture?

- 254 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
- Poto je crnogorsko pitanje, ipak,
Interesantno je daIzvorni li-
sutinski demokratsko, neophodan uslov za
jepi crnogorski jezik nazivaju
razvoj demokratije je svrgavanje vladajue
partije s apsolutistikog monopola. Obznan- arhainim najee oni koji Mi-
jeni ciljevi Narodne sloge su posve pri- tomanski veliaju i slave vrlo
hvatljivi, ako su, ponavljam, to i stvarni arhainu i smuenu stvarnost,
interesi, bez drugijeh, odnosno potonijeh (savremeni) totemizam, Mit-
namjera. I ova, trea Jugoslavija je mogua ski arhesan i kult o Prarasnom
samo pod uslovom jedinstvenoga drutveno- Sve(to)srpskom Porijeklu svijeh,
politikog sistema, koje je olieno u istovjet- kultpredaka, Nebeski narod(u
nosti partija na vlasti. Ako se izmijeni kod stvari arhe-paganskikult), geno-
nas, postoji mogunost otvaranja procesa i cidni rat, epsko-guslarskomen-
osamostaljivanja Crne Gore. Crna Gora tek
talitet i sl.
dolazi na red za rjeenje svojih sutinskih
pitanja.
OS. Da li Vi, kao predsjednik Crnogorskog neozelenakog pokreta, mislite
da je Narodna stranka prela na pozicije tradicionalnih zelenaa? Ko bi, po
Vama, danas bili bjelai i zelenai?
- Narodna stranka odavno verbalno jae na zelenatvu. To je sutastveno
injela i partija na vlasti, iako zelenatvo nikada ne spominje. Meutim, to je i
u jednom i u drugom sluaju bila velika zloupotreba zelenatva. Ali, za nju je
vazda blie, vanije i primarnije Srpstvo, a Crnogorstvo je posebitost njihovoga
Srpstva. Za Crnogorske federaliste zelenae Crnogorstvo je temeljno ivotno
naelo Crne Gore, naelo koje je dovoljno samo po sebi, a ne iskljuuje ostala
naela. Ni 1918. ni danas zelenako bjelaka podjela nije, kako se oe predstavi-
ti, podjela na Crnogorce i Srbe. Zelenai su svi oni, bez obzira na naciju, vjeru,
partijsku id rugu pripadnost, kojima je odbrana otadbine Crna Gora najsvetija i
najprea obaveza, i oni koji nemaju rezervne otadbine i matice. Suprotivno tome,
bjelai su svi oni, bez obzira na vjeru, naciju i stranaku opredeljenost, kojima su
lini, partijski i jabanski interesi iznad otadbine Crne Gore, i koji vazda licitiraju
sa dvojnom otadbinom i maticom. Bjelai su sutastveno iredentisti, unitaristi,
uljezi, koji rabotaju protiv svoje stvarne otadbine, a za interese druge, srpske
drave. Na toj istinskom zelenako-bjelakom klinu mogue je stvarati crnogor-
ski dravotvorni ili otadbinski pokret (blok) koji je sutastvenio zelenaki. U tom
smislu sam vidio prednost stvaranja takvoga bloka prije Narodne sloge. No, i
sadanja Narodna sloga moe se shvatiti kao oblik i nain ostvarivanja toga
crnogorskoga dravotvornoga pokreta.
OS: Da li je srpstvo u Crnoj Gori nacionalni, vjerski,ili imperijalno-dravni
fenomen?
- Srpstvo u Crnoj Gori je ideoloka, crkveno-politika, borbeno-saveznika,
osvajaka, vjersko-kulturna nadnacionalna naslaga nad etnikijem Crnogorstvom.

- 255 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
OS: U emu je razlika izmeu Crnogorskog federalistikog pokreta i Lib-
eralnog saveza?
- Za razliku od svijeh ostalijeh partija, pa i LSCG, koje u najmanju ruku
zaziru i zebu od pojma Crnogorstvo, za Crnogorske federaliste bez Crnogorstva
Crna Gora bi bila samo geografski pojam. Mi ne krijemo da smo crnogorska na-
cionalna i vienacionalna, ali jedanak i neraspuivo i graansko demokratska
partija u punom smislu rijei. LSCG zbori o tri civilizacijska kruga, koja sim-
bolizuju tri monoteistike religije u Crnoj Gori. Prije svega, ne moe se civiliza-
cijski krug poistovjetiti sa vjerom. U tijem civilizacijskim krugovima nema onoga
najbitnijega a to je samo Crnogorstvo, kao stoer koji se iznutra oroava sa
reenijem krugovima.
OS: Jedan ste od najveih pobornika crnogorskog jezika. Smatrate li da je
on, danas, bez obzira na svoju samobitnost i autentinost, pomalo arhaian?
Jedno je arhainost, a drugo (po)tuenost jezika. Mnogi nai crnogorski izra-
zi, za koje se tvrdi da su arhaini, nalaze se u normalnoj upotrebi u sadanjem
hrvatskom jeziku, pa za Hrvate to nije arhaika. Interesantno je da izvorni lijepi
crnogorski jezik nazivaju arhainim najee oni koji mitomanski veliaju i slave
vrlo arhainu i smuenu stvarnost , (savremeni) totemizam, mitski arhesan i kult
o prarasnom sve(to)srpskom porijeklu svijeh, kult predaka, nebeski narod (u
stvari arhe-paganski kult), genocidni rat, epsko-guslarski mentalitet i sl.

oktobar 1995.god.

- 256 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
LEONTINA VUKOMANOVI

ZVIJEZDA
JE
ROENA

Ne smatram da iko ko je iz Jugoslavije moe da napravi neki znaajniji


proboj na inostrano trite. To eventualno moe da se desi nekim lager
pjevaicama, i to posredstvom festivala poput Evrovizije

OS: Trenutno je malo pjevaa na jugoslovenskoj sceni koji neto znae u


kvalitativnom smislu. Vi ste jedan od rijetkih izuzetaka. Molio bih Vas za ko-
mentar?
LEONTINA: Moj komentar je da ima malo kolovanih muziara. Ja sam
imala sreu da je muzika moje ivotno opredeljenje i u smislu kolovanja. Ila
sam u srednjemuziku akademiju, a da li sam tom akademijom postigla da budem
kvalitetan izvoa to ostaje publici i kritici da proceni. Moj jedini komentar je
da mi je ao to nema vie kolovanijih muziara, pjevaa i kompozitora, jer u toj
silnoj elji da svi kao komponuju, stvara se izvesna hiperprodukcija, pa imamo
mnogo istih pesama, mnogo slinih stvari na istoj sceni, tako da je to manjak uku-
pnog stanja muzikog obrazovanja.
O.S.: Da li e u Srbiji pobijediti kvalitetna muzika ono to je jo uvijek
popularnije, mislim na turbo-folk, folk-dens, i druge nekvalitetne anrove, bar
po meni, i kada? To Vas pitam zbog toga to se sve to puno reektuje na Crnu
Goru.
Nee pobediti kvalitetna muzika.
O.S.: Znai, Vi ste pesimista?
- Pa da. Pesimista sam to se toga tie, jer mnogi mediji naturaju drugu vrstu
muzike, verovatno zato da podilaze narodu, koji je ve navikao na etrdeset godina
vladavine narodne muzike. I to su godine vie odmicale to je sve vie traenje.
Znai, ne verujem da e se skoro desiti pobeda kvalitetne muzike, pogotovo to
ima jako puno izvoaa koji ele da se bave muzikom. To ne moe da bude
kvalitet jer je to samo elja za novcem. Sem toga, ti koji sve rade zbog novca, oni
imaju novac, pa se samim tim naturaju i nameu publici, a i medijima.
O.S.: Da li je nansijski razlog jedini da se mnoge Vae kolege okreu toj
nekvalitetnoj muzici, ak i oni koji vrijede?

- 257 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Da, upravo je iz onog razloga koji sam rekla. ak se i ja ponekad rukovodim
pravilom komercijale. Znai, moram da napravim neto komercijalno da bih mo-
gla da i dalje trajem, da zaraujem od toga to radim, a i da mogu da radim ono
to volim.
O.S.: ta trenutno radite i kakvi su Vam planovi?
- Treba da spremim novu plou. Prelaskom iz Lucky sound-a u Centro scenu
dobila sam nansijska sredstva, tako da mogu da napravim album kakav elim,
tako da ne moram da koristim samo svoje kompozicije i svoje tekstove, ve mogu
da kupujem od drugih. Nadam se da e album biti raznolik, da e biti interesantniji
za publiku, a i naravno da e pomiriti kvalitetnu i komercijalnu stranu.
O.S.: Da li ete mijenjati tim saradnika?
Pa otprilike saraivau s istim timom, s tim to u dodati jo mnogo novih,
poto sam dobila dovoljno novca da mogu da ih platim.
O.S.: Da li planirate prodor na inostrano trite, uzevi u obzir da ste Vi
jedna od rijetkih pjevaica koja ima glasovne mogunosti?
- Ne. Ja ne smatram da iko ko je iz Jugoslavije moe da napravi neki znaajniji
proboj na inostrano trite. To eventualno moe da se desi nekim vie lager
pjevaicama, i to posredstvom festivala poput Evrovizije, koja je svetski festival.
A to se tie muzike koju ja pevam, teko da bi moglo da se napravi neto, jer ja
sam bila par puta u inostranstvu, i postoje planovi koji se udruuju zajedno, isto
kao to i ovde postoji neki vrh do koga mora da se doe. Tako je svuda u svetu.
Treba novca, snage i veza da bi se neto tako uradilo.
O.S.: Sa raspadom bive SFRJ, tako da je nazovem, pao je i kvalitet u mu-
zici, naroito u Jugoslaviji. Va komentar o tome?
- Da, pao je kvalitet.
O.S.: Ili je kvalitet bio na drugoj strani?
- Te zapadne i svetske tendencije su bile na drugoj strani. Mi smo ekali da
se neto desi, tuu muziku smo prihvatili, gomilu trendova koji su trenutno u hr-
vatskoj muzici, i time se rukovodili, pravei nau dens scenu, i to je upalilo. Poto
ak i neki mediji, radio i televizijske stanice u poslednje vreme jako puno kopiraju
hrvatske spotove i pesme, i ne samo hrvatske ve svih bivih Republika. Valjda
i muziari moraju da idu u korak s tim trendom. To narod slua i zato se prave
sline kompozicije.
O.S.: Spadate li u onu grupu pjevaa koji su spremni da jednog dana pou
u Hrvatsku i pjevaju, ili u onu drugu koja ne bi otila, bez obzira da li e njihovi
pjevai gostovati u Jugoslaviji?

- 258 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
- Mislim da e se jednog dana stvoriti dovoljno dobri uslovi da oni tamo
sluaju nau muziku onoliko koliko mi sluamo njihovu , jer verujem da bi njihovi
koncerti koje bi oni odrali kod nas bili jako poseeni, jer su dovoljno propagirani
u svim naim medijima. Ukoliko naa muzika bude propagirana u njihovim medi-
jima, to je teko izvodljivo jo neko vreme, najmanje desetak godina. Ukoliko se
to desi, naravno, mi emo otii tamo.
O.S.: Koju Vi muziku sluate u slobodno vrijeme?
- Sluam neku laganiju muziku, u svakom sluaju ne dens, zato to je to
muzika za diskoteke. Sluam soul, balade su mi jako drage. Sluam sve ono to
prija uima i odmara duu.
O.S.: Imate li nekog idola, ili moda ne mora biti idol neko kome se divite
na sceni, neko ko Vam je bio uzor ili je i sada?
- to se tie pevanja, recimo, i ne samo pevanja nego i na sceni, uzor mi je
upravo pjevaica iz nae bive republike Hrvatske Josipa Lisac, a od svetskih
lica Madona je broj jedan.
O.S.: Za kraj, Vae ime Leontina je malo neobino, da li je to Vae pravo
ime ili umjetniko?
- Da, to je moje pravo ime, koje sam dobila od majke. Jeste neobino,
meutim, moja kuma se recimo zove tako, a cela porodica sa mamine strane vue
neko poreklo iz Nemake. Imam isto crnogorsko prezime Vukomanovi, ali ime
ga je malo zainilo.
O.S.: Znai, Vukomanovii su porijeklom iz Crne Gore?
Da. Moji su odavde, tako da su malo povezane te dve krajnosti, mada ime i
prezime ne idu ba jedno uz drugo.

decembar 1996. god.

- 259 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

LABUD LJUKI, advokat iz Nikia


Dobro je to su ti predstavnici pravosua s partijskim zastavama i ba-
lonima dobro poznati. To to su svoju karijeru vezali za jednu partiju je
veoma loe i za njih i za pravosue. To su u veini sluajeva inili ljudi ko-
jima je potrebna dodatna potpora partijskog auatoriteta zbog ve znaajno
naruenog i linog i profesionalnog.

O.S. ta moete rei o politikim suenjima u Crnoj Gori?


L. LJUKI: U dravi u kojoj postoji nezavisno sudstvo iskljuena je
mogunost politikih suenja. Takva suenja su mogua samo u partijskim su-
dovima.
Postoje sudski predmeti koje istorija biljei i koji e jednog dana svjedoiti o
prirodi i karakteru reima, te posebno asnosti i potenju sudova i sudija. Dakle,
ovo su, po mojoj ocjeni, predmeti koji prstom upiru na ljude i njihova djela. Od
ovih i ovakvih presuda najmanju tetu imaju tueni Perovi i Kilibarda a najveu
sudovi i sudije i, na alost, oni koji profesionalno i asno obavljaju svoj posao.
Izvritelji koji su postupali u ovim predmetima shvatali su to kao politiki zadatak
koji treba odraditi bez pogovora, to bre, ne potujui naelo javnosti. To to se
deavalo nepravedno je nazvati suenjem. Bilo bi dobro i korisno za crnogorsko
pravosue da se u okviru te institucije formira struna komisija, koja bi izvrila
uvid u ove predmete, koji, po mojoj ocjeni, predstavljaju presedane i poetak su
ozbiljnog i dubokog podrivanja pravnog sistema zemlje, te nakon toga pokrenuti
postupak za razrjeenje sudija koji su u njima postupali. To je jedini nain da se
ouva ugled i dostojanstvo sudova i sudija.
O.S. Javnosti je svje sluaj sudije Mandia i njegovog odustajanja da sudi
po nalogu, kao i javno cijepanje presude u Cetinju od strane Slavka Perovia.
Kako ih Vi kao advokat komentariete?
- Po mojoj ocjeni, sudija Mandi je profesionalno i korektno vodio postupak
u predmetu Novaka Kilibarde. itao sam u tampi razne izjave vezane za razloge
njegovog izuzea. U predmetu posjedujem fotokopiju njegovog zahtjeva, u kojem
se izmeu ostalog kae da je razlog zbog koga trai izuzee deavanja oko tog
predmeta koja su prouzrokovala to da mu ast, dostojanstvo i zakletva ne doz-
voljavaju da dalje postupa u tom predmetu. No, uvijek postoje oni sa dodatnom
motivacijom. U pravosuu, kao nigdje drugdje, presedani su veoma opasni, a to
e se ubrzo pokazati.
Bio sam jedan od punomonika g-dina Slavka Perovia. uo sam za njegov
postupak, tanije, saznao iz novina. U njegovom predmetu nije drana niti jedna
rasprava, nije izveden niti jedan dokaz, niti je, pak, tueni Perovi priznao bilo ta

- 260 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
od onog to mu se tubom stavljalo na teret. Taj dogaaj se po mom saznanju nije
odigrao niti u zgradi suda niti u sudnici; presudu nije mogao iscijepati jer nije bilo
suenja, niti je mogla biti donesena, i, konano, ovjek kojeg sam vidio tog dana
na Cetinju, na osnovu onog to je govorio, shvatio sam da nije sudija.
O.S. Najvii predstavnici pravosua Crne Gore pojavljivali su se na
predizbornim skupovima vladajue partije. Koliko je to loe za jednu dravu i
pravosue?
- Dobro je to su ti predstavnici pravosua s partijskim zastavicama i ba-
lonima dobro poznati. To to su svoju karijeru vezali za jednu partiju je veoma
loe i za njih i za samo pravosue, a za dravu i da ne govorim. Smatram da su
to u veini sluajeva inili ljudi kojima je potrebna dodatna potpora partijskog
autoriteta zbog ve znaajno naruenog i linog i profesionalnog.
O.S. Uticaj politike na sudije je veliki. ta preduzeti da se pravosue oslo-
bodi dravnog tutorstva i postane zaista nezavisno?
- Nema nezavisnog pravosua bez slobodnih i nezavisnih sudija. Takvi u
Crnoj Gori, po mom miljenju, nijesu u veini, a posljedice su oigledne. Jedna
od njih su i aktuelna suenja, koja su, ne dijelom, ve iskljuivo politikog karak-
tera. A i da to nijesu bili, sudije koje su u njima postupali i odluke koje su donijeli
uinili su ih takvima.
Sada i Evropa pokuava pomoi sudovima u Jugoslaviji da se oslobode tu-
torstva vladajuih partija, pa je i to jedan od uslova za povratak Jugoslavije u ev-
ropsku zajednicu. Lino mislim da se u pravcu oslobaanja pravosua nita ne
radi. Kadrovi u pravosuu se uasno osipaju, plate su vie nego bijedne, nerijeena
stambena pitanja jo vie uslonjavaju situaciju. Mislim da idu crni dani i za
dravu i za pravosue.
O.S. U Srbiji su mnoge sudije digle glas protiv stavljanje sudova pod kapu
vladajue aligarhije. Da li e se neto slino desiti i u Crnoj Gori?
- Sve to se deavalo u Srbiji posljednjih desetak godina uglavnom je retro-
gradno i ruilako. isto sumnjam da od tuda mogu duvati bilo kakvi povoljni
vjetrovi, mada bih to iskreno elio. Sudovi ne smiju biti ni pod ijom kapom ve
samostalni i nezavisni.

april 1997.god.

- 261 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
RAJKO CEROVI, novinar

BEZ INFORMATIVNOG MRAKA


MILOEVI NE FUNKCIONIE
Crnogorska opozicija treba da istinski sarauje sa ukanoviem ako on vrsto
stoji na reformskom kursu. ukanovi mora prvo dati garancije. Opozicija je
od njega odavno istraumirana, da bi se usudila da mu povjeruje na asnu rije

O.S.: Glavni povod za na razgovor je politika situacija u Crnoj Gori, kao i


stanje u medijima. Kako ocjenjujete politiku krizu izazvanu sukobima u DPS-u?
R. CEROVI: Monolit koji je sve ove godine vladao u DPS-u bio je, moemo
bez uvijanja rei, monstruozan. Nije se radilo o ljudskim biima nego o kloniran-
im osobama izvaenim ispod istog indiga i na isti kalup. ir je konano pukao,
poslije ega vladajua stranka moe tek liiti na politiku partiju u kojoj ljudi
ive i diu, imaju izvestan stepen individualnosti, i nijesu samo glasaka maina.
Strano je bilo pogledati televizijske snimke sjednica njihovog Glavnog odbora,
u kojem, izuzev vladajue trojke i nekoliko profesionalnih zatitnika tobonje Ju-
goslavije, nikoga ne moete prepoznati. Moda znate po koje ime i prezime, ali
vam nije jasno ta iza tih ljudi stoji, koje su njihove zasluge, koja pamet, koji
kvalitet. Takvih glavnih odbora mogli su sastaviti bar 20 i da se nita ne promi-
jeni. Bez obzira na uee odreenog stepena linih interesa i raunica sukob
je bez sumnje i koncepcijske prirode. Tu nema pomirenja, ili ima, ali po cijenu
ukupne degradacije svih dakle opteg poraza i vladajue partije i crnogorskih
graana. Jedan pametan i iskusan ovjek odavno govori da neki ljudi iz dravnog
establimenta nee moi dugo izdrati da budu robovi. Neko e iskoiti, kad-tad
jer ga samar suvie ulja. To se zadovoljstvo normalnih graana, ali ako imaju pa-
meti i nezadovoljstvo nosilaca vlasti u takvoj partiji, ipak poslije sedmogodinjeg
braka dogodilo. Ma ta mislili o tri potpredsjednika vladajue partije i njihovim
pristalicama, bez obzira na sve njihove ranije krivice, primjer ukanovia na
svom otporu Slobodanu Miloeviu moe u ovom trenutku oko sebe homogeni-
zovati najvei dio Crne Gore. Ali kako? Samo otvorenom bitkom, u kojoj e
se sve karte baciti na sto. Ta njihova politika malih koraka i djelimnog otpora
Slobodanu Miloeviu moe da ih doe glave. ega se plae? Ne toliko cijepanja
partije koliko pitanja nasljea DPS-a. Smijeno kao dao je rije o nekom pozi-
tivnom nasljeu. Neka ukanovi svoju stranku nazove Reformsko krilo DPS-
a, pa e Bulatoviu samo ostati srpske agenture u Crnoj Gori i predsjednikovi
roaci, a pouzdano znam ne svi. ta ukanovi eka?! Zato ne kae da Miloevi
Vojskom Jugoslavije Crnoj Gori eli da otme hljeb? Kakvi su to tajni sastanci sa
rukovodstvom Ratne mornarice, kakva su to raketiranja i ucjene? Neka nije rije

- 262 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
o tranzitu robe, neka je posrijedi verc, ali otkad o tome treba da brine Vojska?! To
je jedna stvar. Druga njihovo fetiiziranje Jugoslavije, u koju se svakodnevno za-
klinju. Njihova iluzija o navodnoj moguoj ravnopravnosti Crne Gore u ovakvoj
dravi granii se ne samo sa naivnou, nego ide i do pomraenja uma. Cijeli svijet
im se tome smije. Trai ravnopravnost federalna sastavnica koja predstavlja samo
5% Federacije. Nerealne su njihove ambicije da e utjerati Srbiju, odnosno njenu
aktuelnu vlast, u reformski kurs. Srbiji tek predstoje nova iskuenja, u kojima su
reforme zadnja rupa na svirali. Ona, na alost svih nas, dakle Srba i Crnogoraca, i
svih graana obije federalne jedinice, mora da dodirne dno i u koje nesreni srp-
ski narod vie decenija gura njegova navodna inteligencija. Ruski naunik Pavle
Apolonovi Rovinski bio je zapanjen injenicom da je srpska inteligencija ispod
narodnog prosjeka. Takav fenomen nije zabiljeen, bar ne na evropskom prostoru.
Od demokratske i prosperitetne Srbije Crna Gora bi imala samo koristi, ak i onda
kad bi bila potpuno samostalna i suverena drava. Na alost, tako neto nije na
vidiku. Nije Miloevi samonikao. Takvoga je u svojim snovima i u svojoj parad-
erskoj retorici dozivala srpska nazovi inteligencija, sve od Garaanina na ovamo.
Mnogi od njih danas mrze Miloevia, ali samo zbog toga to nije uspio da do
kraja nalizuje svoju genocidnu radnju.
O.S.: Prije nekoliko dana predsjednik Vlade je priznao da su dravni mediji
bili navijaki raspoloeni prema DPS-u a na tetu opozicije? Kakav je Va stav
o crnogorskim dravnim medijima?
- Dravni mediji nijesu samo navijali za DPS, jer to bi se dalo i izdrati,
nego su ili i na toliki stepen demoniziranja opozicije da prosto udi injenica
da od elnika opozicionih partija niko nije koju godinu ranije i ziki likvidiran.
Dravni mediji su najmanje etiri godine tako bili ureivani da je graanin koji im
do kraja vjeruje bio bukvalno pripremljen da ubija mrsku opoziciju i da to smatra
vrhunskim patriotskim inom poslije kojeg slijede medalje i priznanja. Tada to
nijesu bili mediji nego antologijska zbirka policijskih potjernica.
O.S.: U javnosti se dosta govori da e ukoliko politika Momira Bulatovia
bude poraena doi do demokratizacije u dravnim medijima i postavljanje na
mjesta urednika pravih profesionalaca. Govori se da ete Vi, Velibor ovi i jo
jedan broj, da ne kaem prognanika biti ponueni da budete urednici. Da li
bi Vi u tom sluaju na to pristali?
- Nije vlast svojevremeno mene samo udaljila s posla. Njeni mediji su me
godinama gazili. Objavljivana su tobonja pisma italaca, u kojima se na mene
ukazivalo prstom kao na udovite. Jedan relativno normalan ovjek se 1993.
glasno, u prisustvu vie osoba, iskreno zapitao kako to Rajko Cerovi smije da
putuje vozom sa ostalim graanima. Ne mogu da tvrdim da mi je direktno vlast
svojevremeno poslala onog atentatora, o emu se javile svjetske agencije, ali mi
je tadanja policija prezrivo stavila do znanja da od istrage ne oekujem nita.

- 263 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Oigledno su znali ko sam i zato. Zbog ega sve to? Zbog toga to sam ja i
1988. godine javno tvrdio i pisao za Miloevia ono to dio vlasti danas govori,
ali poslije deset godina. Nijesu u medije samo dovedeni poslunici, imali su ih u
postojeim kolektivima, ali u doljnjem podstroju, meu onima koji bi u ozbiljnom
novinarstvu mogli samo da nose vodu. Prvo su rastjerani intelektualci i moralno
postojanije osobe, a zatim su irom otvorena vrata za mediokritete iz samih novi-
narskih kua. Danas programske nosee serije ambiciozno i skuplje pravljene u
TV CG idu u javnost bez imena urednika. Potpisuje se samo direktor serije, a koji
ne moe odgovarati za idejni i estetski nivo TV proizvoda ve samo za nansijski
utroak sredstava. Nema urednika kao kljunih stvaralaca u slinim instituci-
jama. Nestali su ili se nita ne pitaju. Nema konstituisanog kulturno-umjetnikog
programa. Informativna djelatnost televizije je samo jedna do njenih segmenata.
Televizija je u svakoj dravi i naciji, pored ostalog, i najmonija institucija kul-
ture. Pogledajte kulturnu rubriku Pobjede od, recimo, etvrtka treeg jula. Na
prvoj stranici su prikazi knjiga kojih i kakvih posebno je pitanje, a nijedan od
tih kratkih prikaza ne moe izdrati srednjokolski nivo pismenosti. ta tu sve
ne pie od toga da je zaviaj svakome drag, pa do potrebe da poezija mora i da
poduava. Pobjedin kulturni dodatak subotom ipak je, i pored niza okupacionih
tekstova, paljivije i ambicioznije uraen.
A to se tie demokratizacije medija, mislim da se ona ne moe oekivati u
tolikom stepenu. Kako da radite sa ratnohukaima i ljudima koji su patoloki
uivali u prolivanju krvi dojueranjih graana nae domovine i pri tome imbecil-
nim dosjetkama, od stradanja vlastite zemlje pravili ou. To bi se moralo raistiti,
a onda bi vam prebacili politiku jednostranost, rigidnost, boljevizam, revanizam
i ko zna ta sve jo. Za sada e se vjerovatno traiti neka srednja rjeenja. Sve to
pod uslovom da Miloevi ne vlada Crnom Gorom. U protivnom, informativni
mrak je prva pretpostavka njegove vladavine. Bez toga on ne funkcionie ni kao
predsjednik mjesne zajednice.
O.S.: Smatrate li da bi zbog interesa Crne Gore bilo neophodno da se us-
postavi saradnja izmeu premijera ukanovia i crnogorske opozicije? Da li je to
mogue u ovom trenutku, s obzirom na njihove mnoge razmirice u prolosti?
- Skaemo s teme na temu, ali je pitanje zanimljivo. Naravno ukoliko je gospo-
din ukanovi vrsto na reformskom kursu, a ja u to hou da vjerujem bez obzira
na njegovu politiku prolost, jer bi bez toliko nade ovjek, jednostavno, poludio.
Demokratska opozicija mora sa njim istinski saraivati. Ali kako? ukanovi mora
prvo dati garancije. Opozicija je od njega odavno duboko istraumirana, da bi se
usudila da mu povjeruje na asnu rije. Dodue, druga strana u DPS-u do te mjere
je primitivna da se sa njom, i pored najbolje volje, nema ta razgovarati. Tu su opet
neki kineski zidovi. ukanovieva tvrdnja da je Jugoslavija istinska perspektiva i
za Crnu Goru teko je ubjedljiva kada se zna da je hiljadugodinju dravnost Crne
Gore, 1918. godine, prekinula jedino Srbija. NE velike sile nego samo Srbija.

- 264 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Nije karaorevski velikodravni reim
bio retrogradniji od dananjeg beograd- UKANOVIEVA STRUJA U DPS-
skog. U mnogo emu je bio i snoljiviji i U SE, SADA KADA JE BULATOVI,
pozitivniji, ali Crne Gore nije bilo. ModaODNOSNO NJEGOV POLITIKI
je taj feti surogatskog jugoslovenstva, KONCEPT U NOKDAUNU, PLAI
za koje se dri ukanovi, oekivana ODLUNIH KORAKA, AKO DOE
meufaza u razvoju jednog mladog i ne- DO TOG VANREDNOG KONGRESA,
sporno darovitog politiara. MILOEVIU SE PRUA OGROMAN
O.S.: Mislite li da je Miloevi sada PROSTOR ZA DJELOVANJE, UCJENE,
toliko jak da bi mogao da izvede vojnu POTKUPLJIVANJE I HARANGE.
intervenciju u Crnoj Gori?
- Miloevi je veliki mag svake destrukcije i nesojluka, ali ni iz daleka nije
vie toliko moan koliko se u taj mit vjeruje. Naravno, moda je spreman da preko
raznih Kontia zavede i vanredno stanje u Crnoj Gori, jer o vojnoj intervenciji ne
moe biti rijei. Ali kuda ga to vodi. Jedan metak ispaljen u Crnoj Gori znaio
bi njegovo politiko samoubistvo, a bogami i trajno rasfederavljenje kvazifeder-
acije. Taman posla da poalje vojsku na Crnu Goru! Ako bi je takvim zadatkom
pokrenuo, nije nimalo siguran da se ona ne bi prvo okrenula protiv njega, koji je
dri gladnu, obespravljenu i ponienu. Uostalom, nije Crna Gora ba goloruka
muslimanska sirotinja u Foi i Goradu. Vojna intervencija u Crnoj Gori se granii
sa potpunim avetlukom.
O.S.: Kako ocjenjujete odbijanje predloenh ustavnih promjena od strane
DPS-a? Da li je to znak da Crna Gora poinje da spoznaje vlastiti interes?
- Da, jeste, ali uz uslov da se Miloeviu da permeso /dozvola) za vladan-
je Srbijom i Crnom Gorom koji ne znai mnogo. Crna Gora je u ovome ratu
na najnaopakiji nain pomogla Srbiju, a sada joj se prua prilika da odbijanjem
Miloevia istinski pomogne srpskom narodu. Sve to je ovih godina sporo i
muno osvjeivano u Srbiji s velikom nadom i strepnjom gleda u ukanovia.
Plaim se da e se njihovo razoarenje graniiti sa beznadenou. A kad je o
spoznaji interesa Crne Gore rije, nije sve ni Ustav. Vlast bi morala znati da, re-
cimo, za ministra kulture u Crnoj Gori ne smije postaviti nekoga ko ne razlikuje
vladiku Dadnila od knjaza Danila. Dotini ministar mora biti takav poznavalac
crnogorske kulture i tradicije da svaki njegov govor imponuje i najvienijim cr-
nogorskim intelektualcima i vrhunskim stvaraocima. Ne razumijem takve i tako
skupe kulturne manifestacije u Crnoj Gori iji je vlasnik urednik, kreator i (iz njih)
nansijski proter Milorad Vueli, jedan od Miloevievih potpredsjednika. Ne
pravi se subjektivitet Crne Gore njenom kulturnom provincijalizacijom. Ne gov-
ori li i ukanovi, uz potpunu saglasnost crnogorske inteligencije, da je u Crnoj
Gori dugo njegovan kompleks inferiornosti. Hic Rhodus, hic salta!

- 265 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O.S.: Aktuelni sukob u DPS-u je otvorio mnoga pitanja i dileme. Kakva je
Vaa prognoza buduih politikih zbivanja u Crnoj Gori.
- Prognoze su nezahvalna stvar, ali imam utisak da se ukanovieva struja
u DPS-u, sada kada je Bulatovi, odnosno njegov politiki koncept u nokdaunu,
plai odlunih koraka. Ako doe do tog vanrednog kongresa, Miloeviu se prua
ogroman prostor za djelovanje, ucjene, potkupljivanje i harange, to jedino moe
da oporavi Bulatovia. Poguie se meusobno, a zapoeti poslovi e bukvalno
stati. Da je u nekoliko proteklih mjeseci premijer ukanovi igrao otvorenim
kartama, a ne na zatvorenim sjednicama Glavnog odbora, vjerujem da bi izaao
kao nesporni pobjednik iz aktuelnog sukoba. Ovako, sve moe postati mnogo
dramatino i neizvjesno, sa jo brojnijim opasnostima po Crnu Goru. Istinski
demokratska opozicija se ne smije od tog sukoba distancirati. Bez obzira na ne-
davne izgubljene izbore, prua joj se prava prilika za snanije djelovanje na cr-
nogorskoj politikoj sceni. ta to bjehu gotovo tek zavreni izbori?

jun 1997. godine

- 266 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MILICA PEJANOVI URII, predsjednik DPS-a

BULATOVI DESTABILIZUJE
CRNU GORU
Kriza koja se desila u DPS prekinula je jedno stanje umrtvljenosti u toj
partiji i stanje neposezanja za nekim iskoracima koji su nuni u ovom vre-
menu. Mislim da bi do demokratizacije dolo i da nije bilo krize u DPS, ali ne
tako skoro

elim da vjerujem da je opasnost od uvoenja vanrednog stanja daleko od


nas. Naravno, pratei aktivnost grupe oko aktuelnog predsjednika republike,
ne mogu tu opasnost i racionalno da iskljuim. Naime, na osnovu iskustva
koje smo imali s naim bivim partijskim drugovima, mi najbolje znamo da
nee prezati od bilo koje mjere, ak i na utrb interesa Crne Gore, samo ako
im moe doprinijeti da oni ostanu na vlasti.

O.S.: Politika situacija u Crnoj Gori se svakim danom sve vie zaotrava.
Ko je, po Vama, krivac za to?
M.P. URII: Ono to ja mogu sigurno da tvrdim jeste da se DPS u svim
svojim aktivnostima maksimalno trudi da se to to je evidentno a to je da se
Crna Gora nalazi u odreenoj politikoj krizi, sanira. Dakle, sa mog stanovita i
stanovita mojih kolega najvanije je to da mi ni na koji nain toj politikoj krizi
nijesmo doprinijeli, niti doprinosimo. Poznato je kako je ta kriza nastala. Nas-
tala je unutar DPS voljom tadanjeg njenog predsjednika i voljom jednog broja
odgovornih ljudi u DPS., koji su inom naputanja te partije nastavili svoju de-
struktivnu aktivnost, koja vie nije usmjerena samo na DPS, ve se prenijela na
javnu scenu Crne Gore, poprimajui ozbiljnije razmjere time to oni, direktno,
svojom aktivnou pokuavaju da destabilizuju Crnu Goru i da tu krizu koja pos-
toji uine svakim danom jo dubljom, sa nejasnim perspektivama i sa sopstvenim
ciljem da izbjegnu situaciju u kojoj e graani biti u prilici da na fer i demokrat-
skim izborima za predsjednika Republike kau koliko svakog od pojedinanih
aktera na politikoj sceni Crne Gore vrednuju.
O.S.: Da li Crnoj Gori stvarno prijeti opasnost do uvoenja vanrednog
stanja, i ukoliko se to desi, kakav bi bio odgovor Vae partije, tj. da li bi dolo do
raspada SRJ, kako je rekao premijer, i odvajanja Crne Gore?
- Znate kako, ja elim da vjerujem da je ta opasnost daleko od nas. Naravno,
pratei aktivnosti grupe oko aktuelnog predsjednika Republike, ne mogu tu opas-
nost i racionalno da iskljuim. Naime, na osnovu iskustva koje smo imali s naim

- 267 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
bivim partijskim drugovima, mi najbolje znamo da nee prezati od bilo koje
mjere, ak i na utrb interesa Crne Gore, samo ako im moe doprinijeti da oni
ostanu na vlasti. Suoeni sa injenicom da je taj gubitak vlasti na predsjednikim
izborima sasvim izvjestan, pretpostavljam da oni mogu razmiljati i na te teme.
Na kraju krajeva, i pojedine izjave upuuju na mogunost radikalizacije sa nji-
hove strane. Meutim, s druge strane, ja sam sasvim ubijeena da je SRJ dola
do tog stepena demokratskog razvitka u kome se problemi i politika kriza nee
na takav nain rjeavati. Sa svoje strane, DPS je i dosad pokazala da zajedniku
dravu ureuje kao demokratsku, modernu federaciju. Mi emo sa tim nastaviti, i
nadam se da u tome neemo imati znaajnijih opstrukcija.
O.S.: ta mislite o inicijativi predsjednika Bulatovia o skraivanju man-
data Skuptine Crne Gore?
- Inicijativu na osnovu koje emo imati zasijedanje Skuptine tumaim u funk-
ciji njegove politike borbe i neposredne kampanje za izlazak na predsjednike
izbore. Dakle, to je prilika da se, sada, kroz Parlament, pokua dokazati njegova
plasirana teza o nefunkcionisanju organa vlasti u Crnoj Gori. Meutim, oigledno
je da se uprkos nametnutoj krizi, Vlada Crne Gore i izvrni organi vlasti trude da
funkcioniu to je maksimalno mogue, i oni u tome dosta uspijevaju. Kao to
vidite, Vlada Crne Gore uspijeva da stvara sredstva kojima se pomae redovno
isplaivanje penzija, redovno isplaivanje plata u drutvenoj nadgradnji, pomo
odreenim radnim kolektivima, nastavljaju se intenzivni javni radovi i slino, to
sve ukazuje na to da izvrna vlast u Crnoj Gori funkcionie relativno dobro. Dakle,
ni gore ni bolje nego prije kad se ova kriza pojavila. Ono to je takoe injenica,
i od koje se ja na odreeni nain plaim, jeste da e to zasijedanje Skuptine biti
iskorieno za eeljizaciju naeg parlamenta, odnosno za uvoenje nekih novih
tonova i jednog novog naina rasprave, a sve opet sa jednim jedinim ciljem a
to je da se u takvim incidentnim situacijama pokua dobiti koji poen za svoju
politiku opciju.
O.S. Mislite li da je bojkotom predsjednikih izbora od strane crnogor-
ske opozicijie indirektno uinjena usluga Momiru Bulatoviu, koji se osokoljen
takvim potezom, takoe moe odluiti na takav in, poto su mu na izborima
male anse? Da li bi tada predsjedniki izbori imali potreban legitimitet?
- Ne mislim da je crnogorska opozicija svojim inom imala na umu namjeru da
pomogne bilo kom kandidatu. Oni su sasvim racionalno sa njihovog stanovita
donijeli odluku, suoeni sa injenicom da faktiki u ovom trenutku za Crnu Goru
postoje dvije iskristalisane politike opcije, iji su predstavnici Momir Bulatovi
i Milo ukanovi. Iz sasvim pragmatinih razloga procijenili su da u takvim us-
lovima njihov kandidat ne bi imao pretjerane anse. Obrazloenje takve njihove
odluke u odreenim elementima upuuje na to da vjerovatno neemo biti u prilici
da ta odluka bude praena i neizlaenjem na biralita onih ljudi koji podravaju

- 268 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
opoziciju. Iitavajui tu povelju, imam utisak da e pripadnici tih politikih
stranaka izai na izbore i da e dati glas onom kandidatu za koga procjenjuju da
se njegovim izborom stvaraju anse za dalji razvitak demokratije u Crnoj Gori. S
druge strane, Momir Bulatovi cijelom svojom aktivnou u posljednje vrijeme
nastoji da atmosferu uoi izbora uini maksimalno neregularnom, i nije iskljueno
da se on na kraju nee pojaviti na tim predsjednikim izborima. Ipak, ja oekujem
da e se on kandidovati na nain koji je prihvatljiviji sa zakonskog stanovita i
da e u skladu sa onim to bi trebalo da mu bude cilj a to je razrjeenje krize u
Crnoj Gori dati svoj doprinos i pokazati svoj odnos prema graanima upravo time
to e na te izbore izai.
O.S.: Kakve posljedice moe proizvesti nelegalno ponitenje odluke Ustav-
nog suda Crne Gore od strane Ustavnog suda Jugoslavije?
Moda tu nijesam najkompetentnija, s obzirom da smo bili u prilici da ujemo
itav niz kompetentnih pravnika koji su tu situaciju tumaili. Sasvim je evidentno
da je rije o jednom presedanu, o pokuaju da politika nae upliva na pravo i da
se na taj nain dovede u pitanje vladavina prava, ak i u onoj mjeri u kojoj ona
postoji na podruju Savezne Republike Jugoslavije. Odluke Ustavnog suda Crne
Gore su po zakonu obavezujue za organe u Crnoj Gori. Ne sumnjam da e odluka
Saveznog ustavnog suda biti prvenstveno politiki motivisana i da e biti u funk-
ciji podrke kandidata za koga se ocijelna Srbija ve izjasnila. Nadam se ipak da
e kompetentni pravnici u Crnoj Gori uspjeti svojim argumentima da pokau da
takva jedna odluka ne proizvodi pravne posljedice u Crnoj Gori, i da bi praktino
njenim donoenjem u krajnjem moglo biti dovedeno u pitanje i funkcionisanje
najveih institucija pravosua, to nikome ne bi trebalo da bude cilj.

Bulatovievu inicijativu na osnovu koje emo imati zasijedanje Skuptine


tumaim u funkciji njegove politike borbe i neposredne kampanje za izla-
zak na predsjednike izbore. Dakle, to je prilika da se, sada, kroz parlament,
pokua dokazati njegova plasirana teza o nefunkcionisanju organa vlasti u
Crnoj Gori.

O.S.: Sjetimo se samo onih dogaaja koji su se deavali u Srbiji u vezi


sa kraom glasova na lokalnim izborima, tako da narod nema mnogo vjere u
pravne institute.
- Da, na alost. Meutim, ono to ohrabruje nas u DPS-u jeste da su u Crnoj
Gori dosad te pravosudne institucije ouvane. Njihove odluke su bile zasnovane
na zakonima. Mi se, vjerovatno moemo ljutiti na njihovu ekasnost, jer ono to
pokazuje iskustvo jeste da to procesiranje odreenih sporova u sudu ide dosta
sporo. Meutim, ono na ta moemo biti ponosni jeste da politikih pritisaka u
Crnoj Gori na pravosudne institucije nije bilo.

- 269 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O.S.: - Crna Gora se ubrzano demok-
ratizuje zahvaljujui sukobu u vladajuoj U situacijama kada se desi jedan
partiji. Da li bi do demokratizacije dolo i takav razlaz, potpuno je nor-
da do sukoba nije dolo? malno da ta vrsta odnosa bude
dosta zaotrena, da ona bude
- Uglavnom se slaem s tom tezom.
Koristila sam je i lino kad se kriza pojavi-
optereena ne samo politikim raz-
la i kad sam se nadala da e se nai rjeenje likama nego i odreenim ljudskim
koje e biti vie demokratsko i sa aspekta razoaranjima. Meutim, ono to
nae partije i sa aspekta otvorenosti nae je takoe injenica jeste da ljudi
partije prema osnovnim politikim sub- koji su napustili DPS ne pokazuju
jektima u Crnoj Gori. Kriza koja se desila ni elementarnu odgovornost ni
u DPS prekinula je jedno stanje umrtv- elementarno potovanje prema
ljenosti u toj partiji i jedno stanje nepose- naem minulom radu, to su dos-
zanja za nekim iskoracima koji su nuni u ta uspjeno demonstrirali reper-
ovom vremenu kada se sve mijenja. Lino toarom vrlo niskih optubi protiv
mislim da bi do demokratizacije dolo i da
nas kolektivno i pojedinano.
nije bilo kriza u DPS-u, ali ne tako skoro.
Meutim, s obzirom na vjerovatni pritisak koji bi bio iz okruenja i s obzirom na
ono to nam je cilj a to je da hvatamo prikljuak sa svijetom to bi bilo nemi-
novno, pri emu sam ubijeena da to ne bi bilo tako brzo.
O.S. Vodei trio DPS-a se izjasnio protiv Miloevia. Miloevi i SPS ot-
voreno protiv Vas a za Momira Bulatovia. Koalicija postoji samo na papiru.
Uspostavili ste i saradnju sa iniem. Gospodin Marovi je dao nagovetaj
preispitivanja koalicije. Kakav je va stav?
- Naa koalicija sa SPS-om je dosta specina. Vrlo esto smo bili ne-
zadovoljni karakterom i sadrajem saradnje sa SPS, iz prostog razloga to je
ona bila zasnovana na komunikaciji elnih ljudi. Sa nae strane ve dugo vre-
mena postoji izraena potreba za sadrajnijom saradnjom sa SPS, i ne samo
sa njom nego i sa ostalim partijama u Republici Srbiji za koje procijenimo da
sa nama imaju zajednikih taaka po stratekim dravnim pitanjima, odnosno
po pitanju zajednike drave i nainu organizacije te drave. Upravo u tom
pravcu se moe i posmatrati razgovor sa ostalim strankama iz Srbije, i mi
emo nastaviti sa tim razgovorima zato to smo sutinski ubijeeni da ova
drava ne moe nikako zavisiti ni od volje SPS-a ni DPS-a, ve da ona zavisi
od volje naroda u obije republike. Treba uiniti sve da se stvore uslovi da,
bez obzira na ta stranaka trvenja, osnovni demokratski instituti ove drave
funkcioniu.
O.S.: Trenutno su Vaoj partiji vei protivnici dojueranje kolege sa bivim
predsjednikom nego opozicija. Koji je, po Vama, glavni razlog za to i da li je bilo
nagovjetaja za tako neto i prije prologodinjih izbora?

- 270 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
- Oekujem, formalno, vrlo brzo jo
jednu opozicionu stranku Demokratskoj Odluke Ustavnog suda Crne
partiji socijalista, koju e initi nai bivi Gore su po zakonu obavezujue
drugovi. U situacijama kad se desi jedan za organe u Crnoj Gori. Ne sum-
takav razlaz, potpuno je normalno da ta vrsta njam da e odluka Saveznog
odnosa bude dosta zaotrena, da ona bude ustavnog suda biti prvenstveno
optereena ne samo politikim razlikama politiki motivisana i da e biti
nego i odreenim ljudskim razoaranjima. u funkciji podrke kandidata za
Meutim, ono to je takoe injenica jeste koga se ocijelna Srbija ve iz-
da ljudi koji su napustili DPS ne pokazuju jasnila.
ni elementarnu odgovornost ni elementarno
potovanje prema naem minulom radu, to su dosta uspjeno demonstrirali
repertoarom vrlo niskih optubi protiv nas kolektivno i pojedinano. Kada
je u pitanju DPS Crne Gore, mi emo se i u odnosu na njih truditi da tu
politiku borbu dinamiziramo i projektujemo onako kao to smo to radili
do sada sa opozicijom bez uvreda i psovki ve argumentima, smireno i
trezveno.
O.S.: Moe li se politika kriza u Crnoj Gori uopte rijeiti institucionalnim
putem, s obzirom na Miloevieve unitaristike aspiracije?
- Te unitaristike aspiracije, bez ikakve sumnje moemo vezati ne samo za
S. Miloevia ve i za ljude koji su napustili DPS. Objektivno govorei, ono
to je bila taka razlaza je odnos prema ustrojstvu SRJ. Mi SRJ vidimo kao
modernu, demokratsku federaciju, u kojoj e Crna Gora ostvarivati svoju punu
ravnpravnost, dok oni, svojim politikim aktivnostima u okviru stranke do
jue, i danas van stranke pokazuju da im je blii koncept unitarne drave,
u kojoj oni otvaraju ne sluajno
Mi SRJ vidimo kao modernu, demokrat- pitanje sjevera i juga u Crnoj Gori,
sku federaciju, u kojoj e Crna Gora ost- stvarajui time uslove da Crna Gora
varivati svoju punu ravnopravnost, dok bude predmet neke regionalizacije u
oni, svojim politikim aktivnostima u toj buduoj dravi, i da se time even-
okviru stranke do jue, i danas van tualno stvori jedan ili dva regiona u
samoj Crnoj Gori. Meutim, ono
stranke pokazuju da im je blii kon-
to s druge strane hrabri jeste da je u
cept unitarne drave, u kojoj oni otvar-
Crnoj Gori postignut veinski kon-
aju ne sluajno pitanje sjevera i juga senzus svih ostalih politikih strana-
u Crnoj Gori, stvarajui time uslove da ka koje su protiv toga, i mislim da e
Crna Gora bude predmet neke regional- i gospodin Miloevi morati da vodi
izacije u toj buduoj dravi, i da se time o tome rauna i da e o tome ako
eventualno stvori jedan ili dva regiona namjerava da svoju funkciju pred-
u samoj Crnoj Gori. sjednika SRJ vri za dobrobit svih

- 271 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
graana savezne drave i pravcu njenog jaanja, voditi rauna o raspoloenju
graana Crne Gore i da nee posezati za vaninstitucionalnim rjeenjima. Zaista
vjerujem da smo u jednoj fazi u kojoj postoji minimum demokratskog kapac-
iteta i u zajednikoj dravi da se sva ta pitanja na demokratski nain i u instituci-
jama sistema razrjeavaju.
O.S.: Da li je mogua nagodba sa Miloeviem uz ouvanje minimuma
ravnopravnosti Crne Gore u SRJ?
- Ne znam na koju vrstu nagodbe mislite. Mislim da mi nemamo potrebe
da se pogaamo sa bilo kim kada su u pitanju nae odgovornosti i kada su
u pitanju nae obaveze u odnosu na Republiku Crnu Goru i njena pozici-
ja u zajednikoj dravi. Dakle, ono to mi denitivno oekujemo od gos-
podina Miloevia jeste da svoju funkciju obavlja u okviru svojih ustavnih
nadlenosti, a mi emo, kao politika partija, sa svoje strane, inicijativama
i pragmatinom politikom aktivnou doprinositi da Crna Gora postane
znaajan faktor u SRJ.

septembar 1997.

- 272 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
VELIBOR OVI, novinar

PRIA O KRIMINALU
FAKTURA ZA PRODAJU DRAVNOSTI
Tek sukobom u DPS-u,u Crnoj Gori, sa zakanjenjem od blizu decenije,
poinje proces istinske demokratizacije. ak bi rekao da je tek sada u Crnoj
Gori pao Berlinski zid. Viegodinja simulacija viepartijskog sistema
konano mora ustupiti prostor stvarnom parlamentarnom usaglaavanju
interesa i stavova. Vjerujem da dolazi vrijeme kompromisa, kao neizbjenog
atributa svake misaone politike
O.S.: Sukob u DPS-u je doveo do estoke politike krize u Crnoj Gori.
Mnogi smatraju da e to imati, a ve ima, pozitivne reeksije. Vae miljenje o
tome?
VELIBOR OVI: Sukob u DPS-u vidim kao poetak izlaska iz politike
krize, koja latentno traje svih ovih godina, dok je vladao jedinstven, monolitan i
snaan DPS. Dakle, tek sukobom u DPS-u, u Crnoj Gori, sa zakanjenjem od bli-
zu decenije, poinje proces istinske demokratizacije, ak bih rekao da je u Crnoj
Gori tek sada pao Berlinski zid. Viegodinja simulacija viepartijskog sistema
konano mora ustupiti prostor stvarnom parlamentarnom usaglaavanju intere-
sa i stavova. Vjerujem da dolazi vrijeme kompromisa, kao neizbjenog atributa
svake misaone politike. Naravno, svi oni isto politiki preduslovi postae supro-
tnost svom znaenju ako se brzo, veoma brzo, ne zavri proces privatizacije. Sve
prie o viepartijskom sistemu u uslovima dominantne drutvene svojine uvijek
se zavravaju priom o narodu i u ime naroda, a to je milje za kolektivizam. Od
kolektivizma do primitivizma nije dalek put. Bolja je i najgora privatizacija od
najbolje drutvene svojine. Dakle, pucanje DPS-a doivljavam kao izuzetno pozi-
tivan in, koji e jednom dijelu ljudi iz biveg DPS-a pruiti priliku da skinu crnu
maramu s oiju. Pozitivne reeksiji ve su uoite.
OS: Predsjedniki izbori su za koji dan. Graani ne odluuju samo o kan-
didatima ve, na jedan nain, i o dva sasvim suprotstavljena koncepta ustrojstva
Crne Gore. Koji koncept, po Vama, ima bolju perspektivu i ko e pobijediti?
- Ako pobijedi ukanovi, na ovim prostorima e se neto deavati. Ako pak
pobijedi miloevievsko-eeljevska politika i ekonomska misao, rane radove
evropeizacije ovih prostora morae obavljati generacija koja tek srie prva slova.
U strahu da se Crnoj Gori ponovo dogodi eeljizacija, esto se sjetim jedne slike
iz Bagdada uoi rata za Kuvajt. Tamo sam u svojstvu YUTEL-ovog ratnog report-

- 273 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
era gledao izbliza kako pola miliona ljudi pljuje po amerikoj ambasadi. Poslije
takvog izliva patriotizma, svih tih 500 hiljada ljudi postrojavalo se u red da pred
vratima te iste ambasade trai ameriku vizu. Dupli moral djelo opita reima na
sopstvenom narodu.
OS: Da li izborni rezultati u Srbiji mogu imati reeksije na Crnu Goru,
uzevi u obzir da se vladajua garnitura, a i eelj, koji je na ovim izborima
odlino proao, ve izjasnila za Momira Bulatovia?
- Opravdanje za nedostatak samopo-
tovanja ne moemo traiti u nekom dru- CIJELA BULATOVIEVA IGRA
gom. Crnogorci su samo dobri do ruka, a SE SASTOJI U TOME TO SE
uvijek su bili tua veera ruska, srpska, PRIOM O KRIMINALU, CRNOJ
komunistika, internacionalistika,jugoslo GORI, JO JEDNOM NUDI NA-
venska. Dok Srbija klie Srbiji, pola Crne JJEFTINIJA FAKTURA ZA PRO-
Gore skandira Jugoslaviji. Nije nama kriv DAJU NJENE DRAVOSTI.
ni Miloevi ni eelj to ne znamo ko smo,
ak ni koliko nas ima. Eto, prije neki dan jedan na zaviajac u Beogradu saopti
da Crnogoraca u Srbiji ima 3 miliona. Neki nai politiki brzozborci odmah
demantovae taj podatak, tvrdei da nas je mnogo, mnogo manje. Da se ita
pitam, odmah bi zbog dnevne politike prihvatio taj podatak a onda autoru statis-
tike odgovorio: Kada se Crnogorci broje milionima, nema potrebe, gospodine
Zeeviu, da se brinete kako emo se odbraniti od Albanaca i Muslimana. Tako
bi,gospodine Zeeviu, i srpski narod bio poteen brige za bezbjednost brae Cr-
nogoraca, jer pola miliona u Crnoj Gori i tri miliona Crnogoraca u Srbiji, sasvim su
solidna armija za odbranu od komija sugraana. Da li ste, gospodine Zeeviu,
razmislili o tome da za tri miliona Crnogoraca u Srbiji, odmah treba obezbijediti
pravo kolovanja crnogorske omladine na maternjem jeziku? Naravno, ovaj recept
nema veze sa mojim promiljanjem ove problematike, a iznosim ga kao primjer
mogunosti kalemljenja gluposti.
Prema tome, svialo se to nekom ili ne Srbija ide svojim putem. elim da
vjerujem da e i Crna Gora prepoznati svoju stazu, koja nee ugroavati niiju
putanju. Dakle, bitne su nae a ne njihove reeksije.
O.S.: Crnogorska opozicija (parlamentarna) nije izala sa svojim
predsjednikim kandidatom. Smatrate li to dobrim ili loim potezom?
- Ve sam rekao da sukob u DPS_u doivljavam kao priliku za stvarni demokrat-
ski iskorak. Kako se uz parlamentarne opozicione stranke izgovara atribut demokrat-
ska, imali ita loginije od toga da opozicija uestvuje u tom procesu. No, kako u
politici, pored principa, izuzetnu vanost ima blagovremeno prepoznavanje uzroka
i posljedica, vjerujem da se opozicija odluila za Sporazum, shvatajui da su ovi
predsjedniki izbori vie od igre. Cijela igra se sastoji u tome to se priom o krim-
inalu, Crnoj Gori, jo jednom, nudi najjeftinija faktura za prodaju njene dravnosti.

- 274 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
O.S.: Politika kriza je dovela do znatne demokratizacije dravnih medija.
Tu se prije svega misli na TV Crne Gore. Kakav je Va komentar o tome, budui
da ste Vi bili na elu te kue, i kakva TV treba Crnoj Gori?
- Kada sam radio u
TV Titograd i u Yutelu, OPRAVDANJE ZA NEDOSTATAK SAMOPOTOVANJA
moj novinarski i uredniki NEMEMO TRAITI UNEKOM DRUGOM. CR-
angaman prosuivalo je NOGORCI SU SAMO DOBRI DO RUKA, A UVI-
preko 6 miliona gleda- JEK SU BILI TUA VEERA RUSKA, SRPSKA,
laca. Sada program Radija KOMUNISTIKA, INTERNACIONALISTIKA, JU-
Slobodna Evropa dnevno GOSLOVENSKA, DOK SRBIJA KLIE SRBIJI, POLA
prati oko 26 miliona ljudi CRNE GORE KLIE JUGOSLAVIJI. NIJE NAMA KRIV
irom svijeta. NI MILOEVI, NI EELJ TO NE ZNAMO KO
Samo radom u global- SMO.
nim medijskim sistemima
i samo radom koji se moe uporeivati na globalnom nivou moe se priblino
doi do spoznaje o znaenju i znaaju svake izgovorene rijei. Poslije 1001
gluposti koju sam napravio (i, koje u i dalje, naravno, ne zlonamjerno praviti),
postalo mi je jasno da nema nezavisnog novinarstva, da nema novinarstva bez
subjektivnosti, da nema manje ili vie demokratskih medija. Samo postoje vie
ili manje profesionalni mediji. Samo postoji granica ispod koje neki ljudi ne
ele da uestvuju u nekom projektu.
Crnogorska dravna televizija nije vie ono to je bila. Gospodin
ukanovi je u datim okolnostima, u najkraem moguem vremenu, napravio
maksimum.

O.S.: Kako ocjenjujete ulogu nezavisnih medija i njihov doprinos demokra-


tizaciji i razvoju objektivnog informisanja?
- Kada govore o medijima, nai poslanici esto citiraju Defersona, koji je
izmeu slobodne tampe i Vlade dao prednost tampi. Meutim, valja znati da
je taj gospodin bio prinuen na takav odabir, jer ameriko trite je tada bilo
preplavljeno sa pet hiljada nezavisnih dnevnih novina, koji su potpuno ugrozili
istinu koja je tada ocijelno nuena.
U Crnoj Gori je posljednjih godina dosta uraeno na planu podizanja ne-
zavisne medijske infrastrukture. Meutim, dometi tiraa i frekvencija su lim-
itirani.

O.S.: Sporazum koji je potpisan izmeu vlasti i opozicije neki smatraju is-
torijskim. Koliki je, po Vama, domet sporazuma?
- Hou da vjerujem da Sporazumom niko nikom nita ne daruje, ve da je on
plod saznanja da samo politiki stabilna Crna Gora moe neto znaiti u dvolanoj

- 275 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
disproporcijalnoj federaciji. Samo neposvaana Crna Gora moe stati na put des-
potiji Miloevia. Naravno, ja se ne zalaem za stranako bratstvo i jedinstvo
ve za bezrezervno prihvatanje svih demokratskih principa, za potovanje ljud-
skih prava i sloboda. Koliko je vaan i znaajan Sporazum vlasti i opozicije moda
najbolje govori spisak imena koji napadaju taj dokumenat.
O.S.: Za otprilike est mjeseci doi e do vanrednih parlamentarnih izbora.
Kakve su anse da u Crnoj Gori doe do podijeljene vlasti, a samim tim i koali-
cione vlade?
- Bez obzira na rezultate izbora, prieljkujem, ako ne koalicionu, onda Vladu
eksperata. Ipak, podjela vlasti je jedino pravo rjeenje koje Crnoj Gori prua pri-
liku da stane na svoje noge.
O.S.: Kako ocjenjujete budunost Crne Gore?
- Dobro, ako se moje ocjene i procjene budu odvijale prema kalendaru koji
prieljkujem.

oktobar 1997.

- 276 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

MILOEVI PROTIV CRNE GORE


(Izjave uzete na inauguraciji na Cetinju)

ZORAN INI

UKANOVI E IZDRATI

O.S.: Kako ocjenjujete nemire u Crnoj Gori?


Z. INI: To je bilo planirano u Beogradu i Srbiji. To je scenario Slobo-
dana Miloevia. Scenario je predviao da e se okupiti 100.000 ljudi, da e oni
proglasiti predsednika, da e to proglasiti legalnim, legitimnim, napraviti jednu
kozaku skuptinu i rei: Evo, to je na predsednik i mi emo njega da primamo,
njega da uvaavamo, a ovaj drugi, za njega ne znamo ko je, on je tu na osnovu
lairanih izbora! Nemiri koji su se dogodili u Podgorici bili su smiljeni kao priti-
sak, da bi se spreilo dananje inaugurisanje. Meutim, poto je malo ljudi dolo
na miting, a poto su obeali Miloeviu da e izvriti veliki pritisak, oni su morali
da pribegnu ekstremnim sredstvima, jer su jedino tako mogli da skrenu panju na
sebe. Time su pokazali pravu prirodu svojih namera i svoje politike. To je jedan
avanturistika i iracionalna politika koja ne vodi rauna o nekoj istini, pravdi i
dravi a rastura i istinu, i pravdu, i dravu. Mislim da je to bila srea u nesrei.
Meni je ao tih momaka u uniformama koji su povreeni. Ali, mislim da te njihove
povrede nisu bile besmislene, jer njima se pokazala vrstina drave a sa druge
strane avanturizam Bulatovieve i Miloevieve politike. Mislim da je jueranji
dan, bio vrlo vaan i da dananji dan na svojoj veliini dobija upravo na tome to
je jueranji dan tako zavren. Po mom miljenju time je zaista stavljena taka na
mit o Miloeviu u Crnoj Gori, a i na verodostojnost Bulatovieve politike. Onaj
koji posle jueranjeg dana veruje u ono to govori Miloevi, mislim da mora da
se zabrine za svoje psihiko stanje.
O.S.: ta dalje oekujete od slijeda dogaaja? Koliko ukanovi znai za
razvoj demokratskih procesa u Srbiji? Koliko e Vama konkretno pomoi?
- Puno! Ako ne znate odgovor na to pitanje ako hoete da ga precizno dobi-
jete, onda uvek pitate: ta je Miloevi sve spreman da uini da tu pobedu poniti?
Poto je on jako mnogo spreman da uini, to znai da ga to jako boli, a to je onda
za nas jako dobro. Sama koliina represivnih, nansijskih i drugih sredstava koja
su uloena da se Bulatovi ojaa i da se njegova uloga uini centralnom, i sama
koliina energije koju Miloevi ulae u destrukciju, pokazuje koliko je njemu
stalo i koliko je za njega opasno da gospodin ukanovi konano postane simbol
crnogorske drave. Mislim da e dalji sled dogaaja biti hronino izazivanje krize

- 277 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
u Crnoj Gori od strane Miloevia. On se nee pomiriti sa onim to se dogodilo
i promenie taktiku. Na jednoj strani e se ponaati kao da nema nikakve veze sa
Bulatoviem, a na drugoj strani e da ga huka i da ga priprema za majske izbore, sa
namerom da to bude druga proba. Nadam se da e u meuvremenu i oni ljudi koji
su iz dobrih namera podravali Bulatovia shvatiti da je to jedan orsokak i da e on
biti jedna tragina, ali s pravom tragina gura ovog politikog ivota, jer onaj koji
je sebe stavio u slubu nekog spoljnog faktora, koji ne potuje volju svoga naroda,
i ne zasluuje da ostane na politikoj sceni. Mislim da je najtea faza akutne krize
zavrena i da sada sledi jedna hronina kriza koja e biti iscrpljujua, ali siguran
sam, znajui energiju gospodina ukanovia, da e on i tu drugu fazu izdrati.
O.S.: Gospodin Gelbard je jutros direktno optuio Miloevia za izazivanje
nereda. Koliko e to imati uticaja?
- Pa, nema neke velike veze. Miloevi je ve digao ruke i od ljudi i od Boga.
On vie ne slua nikoga. Ja isto znam da je u Karaorevu tih desetak dana glavna
tema razgovora bila kako spreiti inauguraciju, tako da je javna tajna da Miloevi
stoji iza toga. Ali, ja ne mislim da e bilo kakve razumne opomene, na njega uti-
cati. On e nastaviti po svome, ta da radimo?! Izgleda da nam je to sudbina da
tu gorku au popijemo do kraja.

SVETOZAR MAROVI

NA RASKRSNICI MRAKA I SVJETLOSTI

O.S.: Kako komentariete nemire u Podgorici?


MAROVI: Ono to je najvanije jeste da ipak te bombe koje su se sino ba-
cale na graane Crne Gore koji su bili u uniformama i koji su titili mir i sigurnost
drugih graana, te bombe koje su se bacale na mir i budunost Crne Gore, nijesu
ugrozile njenu budunost. elim da sa jednim tunim osjeanjem, registrujem sve
to to se desilo, ali sam isto tako siguran da u ovoj republici ima dovoljno pamet-
nih i mudrih ljudi, dovoljno odgovornih ljudi, dovoljno domaina svojih porodica,
koji nijesu spremni da sukobljavaju svoje najblie, koji nijesu spremni da mrnju
uine temeljom meusobnih odnosa. Zato sam danas srean to smo zavrili jedan
in koji je izraz volje naroda Crne Gore, koja je 19. oktobra pokazala da eli da
ide naprijed, a ne nazad, da eli da se povezuje sa svijetom, da njeni graani ive
bolje, slobodnije i sigurnije, materijalno bogatije, duhovno srenije. Zbog toga,
simbolika sinone noi i dananjeg dana pokazuje na neki nain na kakvoj smo
raskrsnici bili i koliko malo nas dijeli izmeu mraka i svjetlosti.

O.S.: Kako ocjenjujete nedolazak dravnog rukovodstva iz Beograda?


S.M.: Nae je bilo da pozovemo, a njihovo da odlue.

- 278 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MILICA PEJANOVI-URII

OAJNIKI POKUAJ BULATOVIA

O.S.: Kako komentariete nemire u Podgorici?

MILICA PEJANOVI-URII: Potvrdilo se ono to smo mi kao Par-


tija predvidjeli i oekivali. Dakle, sasvim je bilo oigledno da je to bio oajniki
pokuaj gospodina Momira Bulatovia da se odri na politikoj sceni Crne Gore,
rizian sam po sebi. Naravno, po prirodi stvari, rizik je preuzeo on i njegova
politika grupacija. Ono zbog ega ja moram da izrazim apsolutno zadovoljstvo
jeste nain reagovanja dravnih organa taj jedan do kraja izraen stoicizam i
strpljenje pripadnika javnog reda, koji su zaista izdrali ono to malo ko moe
da izdri, niim ne provocirajui drugu stranu. Jer ipak, na toj drugoj strani jesu
graani Crne Gore i sve te graane treba na pravi nain zatititi. Ja sam i dalje na
stanovitu da nije njihova greka to to su dovedeni u takvu poziciju. Sa njima je
izvrena jedna najgrublja manipulacija, i ja zaista mislim da oni koji su manipulis-
ali graanima Crne Gore i doveli do posljedica koje su mogle biti veoma tragine
treba da podnesu i odgovornost.

O.S: Crna Gora nakon inauguracije....

- Nakon ove inauguracije bie druga Crna Gora. To e biti moderna, otvorena
i demokratska Crna Gora, u kojoj emo mi, sa novim prvim ovjekom Repub-
like, ii onim putevima o kojima smo u predsjednikoj kampanji govorili. Dakle,
pokuaemo da u mjeri svoje moi i u saveznoj dravi pomognemo da krenemo
naprijed, da Crnu Goru uinimo boljom to je najvanije mirnijom i stabilni-
jom.

O.S.: Gospodin Gelbard, pored gospodina Bulatovia, optuuje za nemire u


Podgorici i gospodina Miloevia. Kako Vi ocjenjujete ovu izjavu?

- Vi znate da mi dosad nijesmo bili u prilici da ujemo nikakvo javno


izjanjavanje gospodina predsjednika SRJ o onome to se mjesecima deavalo
u Crnoj Gori. Ako gospodin Slobodan Miloevi stoji iza svega ovoga to se
deavalo u Crnoj Gori, a ja se nadam da nee vie, onda mislim da je napravio
krupnu greku i da e tu greku morati vrlo brzo da ispravlja.

- 279 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Dr VOJISLAV EELJ

MILOEVI TREBA DA SE IZJASNI

O.S.: Gospodin Gelbard je jutros u Beogradu optuio, pored gospodina


Bulatovia, i gospodina Miloevia za dogaaje u Crnoj Gori. Kako Vi ocjenju-
jete ovu izjavu?
V. EELJ: Ja nemam namjeru da komentariem Gelbardove izjave. Gel-
bard je inovnik strane vlade. Vi pitate jednog ozbiljnog politiara da komentarie
izjave sitnih inovnika. Ta nemojte, molim Vas!
O.S.: Da li Miloevi stoji iza ovih dogaaja u Crnoj Gori?
To pitanje treba postaviti Slobodanu Miloeviu. On se jo javno nije izjas-
nio. Izjasnio se Bulatovi, i mi smo rekli svoj stav. A to pitanje treba postaviti
Miloeviu.
O.S.: Da li sami nedolazak Miloevia na inauguraciju neto znai?
To reito govori o neemu.

VUK DRAKOVI

CRNA GORA-SRPSKO UDO!

O.S.: Kako ocjenjujete inauguraciju novog predsjednika Crne Gore?

V. DRAKOVI: Onima koji su do pre dva dana govorili da je gospodin


ukanovi separatista, Turin, ustaa ustupljen je sino ak i specijalni status na
dravnoj televiziji. Ne znam ta to znai, ali hou da verujem da e Crna Gora
izbei darove i poklone takvih danajaca. Ja sam ovde doao iz duga, iz pijeteta
prema onom kru, na kojem je pet vekova na dvoglavi orao irio svoja krila i
nije dozvolio da narodna nada ispusti duu. Crna Gora je po meni srpsko udo,
kao i Kosovo. Crnogorci, a posebno stara Katunska nahija, Cetinje sa okolinom,
pet vekova su najglasnije i najpotenije kukali za Kosovom. Ovde, na Cetinju,
u Katunskoj nahiji, nikao je obiaj da devojke nose crne marame, pet vekova
alei za izgubljenim carstvom na Kosovu. Doao sam zbog te Crne Gore koju
niko ne moe svojatati, koju niko ne moe pretvarati ni u srez ni u monetu za
potkusurivanje. Doao sam u nadi da e novo crnogorsko rukovodstvo odluno
sprovesti u delo ovaj program koji je u svom govoru izneo gospodin ukanovi,
i nadam se da e se boriti i na saveznom nivou da se ovaj program pretoi u re-
alnost. Ako Crna Gora krene ovim putem, zaduie naciju ponovo. Bie to nova

- 280 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Mojkovaka bitka Crne Gore, kada su 1916. godine izginuli da bi se srbijanska
vojska probila do Albanije. Sada Crna Gora ima tu ulogu da povede i dobije novu
Mojkovaku bitku i za sebe i za Srbiju.
O.S.: Da li je zvanina srpska vlast zaista zaboravila ono o emu Vi sada
govorite? Nikog veeras nije bilo.
- Pa to treba njih pitati. Ja mislim da nije u pitanju zaboravnost ve inat. U
pitanju je neto to ja ne mogu da razumem.
O.S.: Gospodin Gelbard je optuio Miloevia za ove dogaaje u Podgorici.
ta Vi o tome mislite?
- Ne znam. Ne znam ta se desilo. Ne znam detalje, ko je prvi bacio, ta je
bacio, ali ni bacanje eksplozivnih naprava, ni vodene topove, ni suzavac neu da
podrim. Niko to kao SPO nije iskusio na svojim leima. Prema tome, tamo gde
ima bojnih otrova, vodenih topova, gde se ide na narod ili gde se lomi, gde se
pokuava izazvati krvavo kolo graanskog rata, moje podrke nikada nee biti.
O.S.: Da li smatrate da Miloevi doprinosi destabilizaciji politike situacije
u Crnoj Gori?
- Ja zaista ne znam, ali nadam se da e stabilizaciji doprineti gospodin eelj,
budui da je sino sat vremena bio specijalni gost na dravnoj televiziji Crne
Gore. Mislim da to uliva veliku nadu u demokratski preporod, s obzirom da je
re o velikom zaljubljeniku u evropske demokratske promene, pomirenju sa sve-
tom, dakle zaljubljeniku u sve ono to je u svom programu danas imao gospodin
ukanovi.

februar 1998.

- 281 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PREDRAG DRECUN, potpredsjednik Vlade Crne Gore

IZBORI NA SVIM NIVOIMA

Najbolje bi bilo da se izbori raspiu na sva tri nivoa istovremeno- u Crnoj


Gori, Srbiji i Saveznoj dravi, pa da krenemo ili na bolje,
ili da totalno propanemo

ONOGOT: Gospodine Drecune, kako se osjeate u ulozi potpredsjednika


crnogorske vlade? Da li imate nostalgiju za opozicionim djelovanjem?

DRECUN: Mislim da je ova Vlada Crne Gore i sama u neku ruku opozi-
ciona u odnosu na onu najveu i najautoritativniju vlast Slobodana Miloevia,
u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Dakle, ona je opoziciona zbog toga to je pri-
hvatila puno toga to je opozicija priala ranijih godina, kao i zbog toga to je
prihvatila reformski kurs i neke oblike privatizacije koje smo mi zagovarali. Ja
ovu vladu ne doivljavam bukvalno onom starom, niti je doivljavam kao neku
vladu koju treba gledati kao, kako joj i samo ime kae kao VLAST. U sutini,
to je vlada koja je ostrvce vlasti i ostrvce otpora Slobodanu Miloeviu. Tako je
doivljavam i zbog toga smatram da treba dati podrku toj vladi.

ON.: Politika grupacija Momira Bulatovia zamjera premijeru Vujanoviu


to nije sastavio tehniku ve politiku vladu, tvrdei da zbog toga ona nee
pripremiti potene izbore.

- To su tvrdnje politikih ili bolje rei politikantskih demagoga, kakav je


u svakom sluaju Momir Bulatovi ovjek kome inteligenciju ni na kraj pameti
ne mogu da osporim, ali ovjek koji svoju inteligenciju koristi za destrukciju
svog naroda i svih graana Crne Gore. ovjek koji trai tehniku a nee politiku
vladu oigledno ne zna politike principe. Nijedna vlada ne moe biti izabrana ako
nema podrku onih koji politiki odluuju o njoj, a to su poslanici u parlamentu.
Te manipulacije Momira Bulatovia, te prie da je trebalo birati tehniku vladu,
jedan broj njihovih biraa e sigurno da proguta, jer bi u toj vladi eventualno bio i
Momir Bulatovi. Meutim, Momir Bulatovi niim nije zasluio da bude u Vladi
Crne Gore i nije se smjelo dozvoliti da njegova politika grupacija ue u Vladu,
jer neko, na kraju krajeva, mora da bude opozicija, pa moda je najbolje da on to
bude u sljedeih desetak godina.

ON: ta mislite o procesu privatizacije u Crnoj Gori? Budui da ste u novoj


vladi zadueni za privatizaciju, mislite li da e se ona Vaim angaovanjem
ubrzati?

- 282 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
- Mislim da je Vlada koja je pre-
thodila ovoj kako je nazivamo MISLIM DA JE OVA VLADA CRNE GORE
prelaznoj, zapoela proces privatizacije I SAMA U NEKU RUKU OPOZICIONA
i to jednim dokumentom koji jo nije U ODNOSU NA ONU NAJVEU I NA-
ugledao svjetlost dana. Taj dokument se JAUTONOMNIJU VLAST SLOBODANA
zove Princip i osnove ubrzane priva- MILOEVIA, U SAVEZNOJ REPUBLICI
tizacije u Crnoj Gori. Moj prethodnik, JUGOSLAVIJI. DAKLE, ONA JE OPOZI-
gospodin Jovan Mihajlovi uradio je tu
CIONA ZBOG TOGA TO JE PRIHVATILA
studiju uz pomo strunjaka iz Agenci-
PUNO TOGA TO JE OPOZICIJA PRIALA
je za prestrukturiranje.... Mi emo imati
razgovor sa njim i vjerujem da u dobiti POSLJEDNJIH GODINA, KAO I ZBOG TOGA
podrku za ono ta emo iznijeti, a to e TO JE PRIHVATILA REFORMSKI KURS I
biti masovna vauerska privatizacija za NEKE OBLIKE PRIVATIZACIJE KOJE SMO
jedan znaajan segment akcija dravnog, MI ZAGOVARALI.
odnosno drutvenog kapitala.

ON: Kako ocjenjujete nesvrstanu politiku Liberanog saveza? Mislite li da


politika aktivnost Liberalnog saveza odmae reformsko-demokratskom bloku a
koristi retrogradnoj politikoj grupaciji Momira Bulatovia?

Ja mislim da odmae reformskom bloku. To sam spreman da dokazujem.


Svako razbijanje jedinstvenog reformskog bloka je,u stvari, nagrizanje tog bloka.
Mnogo je bolje da taj blok bude kompaktan i vrsto opredijeljen za reforme.
Kad su se dva, uslovno reeno, najsuprotstavljenija pola u tom bloku Narodna
stranka i Liberalni savez nali u koaliciji od samo te dvije stranke, to je sve do-
bro funkcionisalo. Meutim, kad je Narodna sloga trebalo da se proiri i reform-
skim krilom DPS-a, oigledno da Liberalni savez nije imao snage da podnese i taj
prilaz reformskog krila DPS-a, i zbog toga mislim da nanosi tetu. Mislim da je
Liberalni savez svojim dugogodinjim djelovanjem dokazao da je privren refor-
mama, ne dirajui u njegov dravni program, koji u ovom trenutku nije aktuelan,
jer u ovom trenutku su aktuelne reforme. Dakle, odmaui reformskom bloku,
htio ili ne htio, gospodin Slavko Perovi pomae Momiru Bulatoviu, odnosno
Slobodanu Miloeviu.

ON.: ta mislite o pokretanju nasilnikih demonstracija u Podgorici? Kako


bi meunarodna javnost prihvatila hapenje lidera jedne jake politike stranke,
bez obzira na njegovu nespornu krivinu odgovornost i antidravnu djelatnost?

- Ako se dokae da su postojali elementi za opasnost od dravnog udara,


onda e to hapenje, odnosno pokretanje istrage, biti u svakom sluaju opravdano.
Zasada je to teko procijeniti, jer nemamo sve podatke, ali na osnovu onoga
to smo vidjeli, oigledno je da je taj proces bio dobro organizovan i pripreman.
Da li je krajnji cilj bio dravni udar, upad u Vladu, upad u Televiziju ili ne, to

- 283 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
e se tek dokazati na sudu. Ali, postojale
su namjere da se uzurpiraju institucije Crne MISLIM DA LIBERALNI SAVEZ
Gore putem nasilnog upada u njih. Dakle, ODMAE REFORMSKOM BLOKU.
postoji osnovana sumnja da je to bilo na TO SAM SPREMAN DA DOKAZU-
djelu, ak se i konkretno zna da je jedan od JEM. SVAKO RAZBIJANJE JEDIN-
bivih reportera RTV Crne Gore trebalo u
STVENOG REFORMSKOG BLOKA
etiri sata ujutru da proglasi dravni udar.
Do tih podataka smo doli putem naih
JE, U STVARI, NAGRIZANJE TOG
nezvaninih kanala, i vjerujem da e sve BLOKA. MNOGO JE BOLJE DA TAJ
to sud imati u vidu i utvrditi konanu istinu. BLOK BUDE KOMPAKTAN I VRSTO
A da li e meunarodna javnost odobriti OPREDIJELJEN ZA REFORME.
hapenje to ne znam. To emo vidjeti. U
svakom sluaju, meunarodna javnost mora da potuje pravni poredak jedne zem-
lje i mislim da ako se u jednom potenom procesu dokae da je ta organizatorska
grupa kriva za pripremanje dravnog udara, onda ni meunarodna javnost nee
imati nita protiv.

ON.: Gospodin Kilibarda je predloio Skuptini Crne Gore da se obrati


Miloeviu sa pitanjem da li priznaje predsjednike izbore u Crnoj Gori. Kako
ocjenjujete Miloevievu aktivnost protiv Crne Gore? Da li je Miloevi najvei
separatista, odnosno razbija Jugoslavije, i ta mislite o funkcionisanju savezne
drave?

- Kad ne bi bilo ovog, uslovno reeno reformskog centra, kome pripada


i Narodna stranka, mislim da bi Slavko Perovi odavno odnio pobjedu u Crnoj
Gori, ili bolje rei da bi Crna Gora odavno bila suverena i nezavisna, zbog svega
onog to Slobodan Miloevi radi od Savezne Republike Jugoslavije. Najnoviji
primjer koji crnogorska sredstva javnog informisanja nijesu mnogo propratila je
Uredba Vlade Srbije o nansijskoj disciplini, u kojoj se konkretno u lanu 2
nalae Narodnoj banci Jugoslavije da se ponaa onako kako ta uredba predvia.
Dakle, vlada jedne federalne lanice jednim podzakonskim aktom nareuje neza-
visnoj saveznoj vlasti, odnosno nezavisnoj monetarnoj vlasti, kojoj ak vrlo teko,
i to samo u odreenim situacijama, moe da nareuje Savezna vlada, a republike
vlade to ne mogu nikako. Tako imamo jo jedan apsurd od Slobodana Miloevia
najvei razbija Jugoslavije dobija politike poene u Crnoj Gori upravo na tome
da eli da ouva Jugoslaviju, a sve to radi u praksi govori suprotno. Mislim da
savezna drava ne funkcionie svih ovih godina. O tome smo mnogo priali svih
ovih godina. Ne treba to mnogo dokazivati, ve treba samo vidjeti broj posjeta koje
je, recimo, gospodin Konti uinio inostranim zemljama pa shvatiti da Savezna
vlada ne vodi spoljnu politiku, a o unutranjoj politici da i ne govorimo. Nju vodi
Vlada Srbije, to se najbolje vidi iz ove Uredbe.

- 284 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ON: Hoe li Miloevi raspisati van-
redne savezne izbore? DA LI JE KRAJNJI CILJ BIO DRAVNI
UDAR, UPAD U VLADU, UPAD U TEL-
Ako bismo pravilno posmatrali, EVIZIJU ILI NE, TO E SE TEK DOKA-
savezni izbori bi morali ve biti raspisa- ZATI NA SUDU. ALI, POSTOJALE
ni. Rok od tri mjeseca upravo istie ovih
SU NAMJERE DA SE UZURPIRAJU
dana. Rije je o roku za usklaivanje onih
zakona koji su usvojeni u Vijeu graana INSTITUCIJE CRNE GORE PUTEM
sa onim propisima koje usvaja Vijee re- NASILNOG UPADA U NJIH. DAK-
publika. Budet savezne drave je usvojen LE, POSTOJE OSNOVANA SUMNJA
u Vijeu graana ali nije u Vijeu repub- DA JE TO BILO NA DJELU, AK SE
lika, jer se Vijee Republike Srbije nije I KONKRETNO ZNA DA JE JEDAN
konstituisalo. Ako Vijee republika ne OD BIVIH REPORTERA RTV CRNE
potvrdi one zakone koje je usvojilo Vijee GORE TREBALO U ETIRI SATA DA
graana, onda emo nuno imati, po sili PROGLASI DRAVNI UDAR.
Ustava, pad Vlade i rasputanje Skuptine.
U tom sluaju savezni izbori bi bili neminovnost. Narodna stranka insistira na is-
tovremenom raspisivanju saveznih izbora sa republikim izborima u Crnoj Gori,
jer smatramo da su se ti poremeaji koji su se desili u Crnoj Gori i prenijeli i na
saveznu dravu, a u prilog tome ide i ova nesreena situacija u Srbiji. Moda bi
najbolje bilo, i moda da to bude jedan pojaan apel da se odre izbori na sva tri
nivoa istovremeno u Crnoj Gori, Srbiji i u saveznoj dravi pa da krenemo ili na
bolje, ili da totalno propanemo.

mart, 1998.

- 285 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
FERHAT DINOA, ministar u Vladi Crne Gore

UKLJUIVANJE ALBANACA
U DAMARE CRNE GORE
ONOGOT: Gospodine Dinoa, Va ulazak u Vladu potvruje da Al-
banci Crnu Goru doivljavaju kao svoju dravu. Koliko e to imati znaaja za
poboljanje meunacionalnih odnosa i saradnje u Crnoj Gori?

F. DINOA: Pun. Ja sam nekoliko puta isticao da su Albanci spremni da


Crnu Goru doivljavaju svojom dravom u mjeri u kojoj Crna Gora doivljava
njih svojim graanima. To potvruje, i to ste Vi rekli, ali potvruje i drugu
injenicu da je aktuelna vlast spremna da Albance i na albansko pitanje u Crnoj
Gori gleda drugaije. Ovo je prvi put da se jedan predstavnik nacionalne stranke
Albanaca nae u izvrnoj vlasti Crne Gore. I ranije je bilo Albanaca u Vladi Crne
Gore, ali ti Albanci nikada nijesu imali veinu glasova albanskog ivlja u Crnoj
Gori. Vjerujem da e to puno znaiti i za Albance u Crnoj Gori, koji e uvidjeti
da je Crna Gora njihova drava koja brine o njima, ali i za Crnu Goru, zbog toga
to e meunarodna zajednica uvidjeti da Crna Gora ulazi bezrezervno u demok-
ratizaciju ivota i uvaava sve svoje inioce. Ja sam pristalica toga da Crna Gora
moe sebe da subjektivizira samo ako bude spremna da subjektivizira sve svoje
djelove. A kao to znamo, Crna Gora je multinacionalna, multivjerska drava.
Takva je i prelazna viestranaka vlada, i vjerujem da je to dobro za sve itelje
Crne Gore.
ON: Kako ocjenjujete poloaj Albanaca u Crnoj Gori? ta e te Vi kao lan
Vlade i vjerovatno budui ministar za pitanja manjinskih naroda preduzeti da
se on pobolja?

- Aktuelni poloaj Albanaca u Crnoj Gori je nezavidan. Albanci su obesprav-


ljeni u mnogim vidovima drutvenog i politikog ivota u Crnoj Gori. Ne bih
nabrajao sada, jer to bi bio podui niz oblasti u kojima su Albanci obespravljeni,
poevi od kulture, obrazovanja, informisanja pa do upotrebe svojih nacionalnih
simbola, ali u dati jednu injenicu koja govori dosta o njihovom poloaju u Crnoj
Gori a to je da Albanci ine 7% od stanovnitva Crne Gore a u dravnim organi-
ma i institucijama tek 0,03%. To najupeatljivije govori o tome kakav je poloaj
Albanaca u Crnoj Gori. Meutim, mi idemo u pravcu ukljuivanja Albanaca u sve
damare Crne Gore.
Mislim da je to u korist Albanaca u Crnoj Gori, ali, kao to sam i ranije rekao,
i u korist Crne Gore u odnosu na meunarodno okruenje. Ja sam nekoliko puta

- 286 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
isticao da e Demokratska unija Albanaca, radei stalno na popravljanju poloaja
Albanaca u Crnoj Gori, imati u vidu opti interes, dakle, zajedniki interes svih
nas i interes Crne Gore.
ON.: Zato crnogorski Albanci ne pokrenu asopis na albanskom jeziku?

- Postoji na zahtjev otkad smo TO SE TIE NAVODNE OSLOBODILAKE


postali parlamentarna stranka da se to
VOJSKE KOSOVA, JA NEMAM PUNO
uini, i to ne samo asopis na alban-
INFORMACIJA O NJOJ I NJENOM
skom ve je za nas vrlo znaajna i TV
DJELOVANJU, ALI IZ TAMPE SAZNA-
Crne Gore, kao medij koji najvie pli-
jeni gledaoce. Mi smo zvanino traili JEM DA IMA RTAVA. ZNAM SIG-
pokretanje dnevne emisije na alban- URNO DA SE NAJJAA PARTIJA I NA
skom jeziku. Skuptina Crne Gore ve KOSOVU DSK OGRAUJE OD TE
ima zakljuak kojim podrava to, i ja VOJSKE. ALI, IMA PRETPOSTAVKI DA
vjerujem da emo prije poetka parla- JE U INCIDENTE OPET UMIJEANA SR-
mentarne kampanje pokrenuti i emisiju BIJANSKA RUKA, KOJA PODSTREKAVA
i asopis na albanskom jeziku. Mislimo EKSTREMISTE, JER IMA SVOJE LJUDE
da je mjeseni asopis za sada optimum U REDOVIMA TE VOJSKE, KAKO BI
, a kasnije bi vidjeli da li se moe i ee NALA ALIBI ZA NEKI IRI KONFLIKT.
pojaviti neki list na albanskom jeziku.

ON Kako Vi vidite rjeenje kosovske krize?

- Rjeenje kosovske krize vidim samo u demokratskom dijalogu legitimnih


predstavnika kosovskih Albanaca i srbijan-
skih vlasti, ali uz prisustvo meunarodnog VJERUJEM DA JE CRNA GORA
faktora. Mislim da glavni dio krivice za DEFINITIVNO ZAKORAILA U
dosadanje stanje na Kosovu snosi vlast DEMOKRATIZACIJU, TAKO DA
u Beogradu i gospodin Miloevi, jer Al- RETROGRADNE SNAGE NEE IM-
banci su u nekoliko navrata pokazali elju ATI MNOGO ANSI U NOVOST-
da se dijalog pokrene, pa da se kroz dijalog VORENOJ SITUACIJI. VJERUJEM
i kroz argumente doe do optimuma koji bi DA E PRELAZNA VLADA PRERASTI
bio prihvatljiv i za jednu i za drugu stranu. U STABILNU ETVOROGODINJU
to se tie navodne Oslobodilake vojske VLADU, KOJA E CRNU GORU
Kosova, ja nemam puno informacija o njoj OTVORITI PREMA SEBI I SVIJETU.
i njenom djelovanju, ali iz tampe sazna-
jem da ima rtava. Vjerujem da ta vojska ne radi u korist politikih interesa
kosovskih Albanaca. Znam da se politiki subjekti na Kosovu ograuju od
djelovanja te vojske. Znam sigurno da se najjaa stranka kosovskih Albanaca
Demokratski savez Kosova ograuje od te vojske, ali ima pretpostavki da

- 287 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
je u incidente opet umijeana srbijanska ruka, koja podstrekava ekstremiste,
jer, u stvari, ima svoje ljude u redovima te vojske, kako bi nala alibi za neki
iri konikt, koji bi bio katastrofalan ne samo za Srbiju nego i cio balkanski
region, a moda i ire. Vjerujem da e izbiti na vidjelo ta je prava namjera te
vojske, ta je pravo djelovanje te vojske, ko podstrekava njeno djelovanje, i
vjerujem da e meunarodna zajednica, prije nego to bude kasno, uticati na
to da se pokrene dijalog da se stvari rjeavaju demokratskim sredstvima a ne
vojskom, tenkovima, silom i nasiljem.

mart, 1998.

- 288 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
RAMO BRALI, ministar za trgovinu u Vladi Crne Gore

U POLITICI NEMA NAKNADNE PAMETI

Smatram neodgovornim i politiki vrlo hrabrim u negativnom smislu ljude


koji, voeni uskostranakim pa i linim interesima, osporavaju zaivljavanje
reformskog bloka i relativizuju njegov znaaj. Svaka partija koja dovede do
rasula reformskog bloka u ovoj situaciji mora preduzeti istorijsku odgovor-
nost za sve posljedice koje se mogu desiti

ONOGOT: Kako se kao predstavnik opozicije osjeate u vlasti?

R.BRALI: Iako nemamo potpisani koalicioni ugovor, potujui sporazum


koji je okupio reformske i demokratske snage u Crnoj Gori, uli smo u Vladu.
Osjeam se kao ovjek koji radi jedan vrlo astan posao, za dobrobit graana Crne
Gore, a i za dobrobit SDP Crne Gore.

ON: Kao ministar trgovine, kako ocjenjujete ekonomske sankcije koje Sr-
bija sprovodi protiv Crne Gore?

- Vlasti u Srbiji ustavnu ravnopravnost Crne Gore u SRJ doivljavaju kao teret,
kao nezaslueno pravo, kao ogranienje svoje vlasti, konstantno demonstrirajui
snagu jaeg i vukui poteze koji zaotravaju meusobne odnose i usporavaju
saradnju. Dranje zatvorenih granica s Albanijom nam onemoguava saradnju
sa susjedima i imamo ogromne ekonomske tekoe i tete. Loim postupkom
rjeavanja graninog prelaza i protoka robe sa Hrvatskom takoe imamo ogromne
ekonomske tekoe i tete. Uspostavljena USPORAVA SE EKONOMSKA I
kontrola izmeu Srbije i Crne Gore kod Pri- PRIVREDNA SARADNJA IZMEU
jepolja i Roaja takoe nam usporava protok DVIJE LANICE FEDERACIJE,
robe. Usporava se ekonomska i privredna
NARUAVA SE JEDINSTVENO
saradnja izmeu dvije lanice Federacije,
JUGOSLOVENSKO TRITE. TAKO,
naruava se jedinstveno trite. Tako, nai
NAI KOLEKTIVI VAPE I TRAE
kolektivi danima vape i trae pomo od
naeg ministarstva da se to rijei, a to je POMO OD NAEG MINISTAR-
teko kad jedna republika uspostavi nel- STVA DA SE TO RIJEI, ALI TO JE
egalni, maltene carinski reim izmeu dvije TEKO KAD JEDNA REPUBLIKA
jedinice. Takvi pristupi me asociraju na vri- USPOSTAVI NELEGALNI, MALTENE
jeme kad je Srbija poela bojkot robe prema CARINSKI REIM IZMEU DVIJE
Sloveniji. Mislim da su takvi postupci jedna FEDERALNE JEDINICE.

- 289 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
inicijalna kapisla za razmiljanje nas u Crnoj Gori o naim putevima, o naim
tekoama, o naem ekonomskom oporavku, o naem voenju interesa, o samim
nama, normalno u sklopu Federacije, ali na sasvim novim samostalnim i suv-
erenim putevima ekonomije i djelanja, a i ekonomije razmiljanja. Kvalikaciju
tih teta je dosta teko dati. One se mogu na neki nain klasikovati, ali bi to bilo
nezahvalno sada raditi, ali tete su zaista ogromne.
ON.: Ukoliko Srbija zbog Kosova dobije ponovo sankcije, da li smatrate da
e Crna Gora biti izuzeta?
- Ja mislim da zbog Kosova Srbija nee ba tako brzo dobiti sankcije. Simu-
liranim potezima srpske politike ona na vjet nain dovodi u zabludu aktere svjet-
ske politike, ali istovremeno dovodi u zabludu i samu sebe, jer kosovski prob-
lem ona dugo baca pod tepih, a on se komplikuje, fermentira. Na taj nain se
odlae jedan problem koji je ve odavno trebalo da bude rijeen. Ja mislim da
mudrost aktera crnogorske politike scene treba sada da doe do izraaja, i da
u tom itavom pohodu svjetske politike prema Srbiji treba da iznau put koji e
dati za pravo Crnoj Gori da ostane bez sankcija, da dobije ekonomsku pomo, da
to bude inicijalna kapisla za okretanje privrednog zamajca za potpomaganje raz-
voja, odnosno proizvodnje nae dosta oronule, tehniki zaostale i izraubovane
proizvodnje. Mislim da Crna Gora moe biti izuzeta od sankcija ako se vodi
jedna mudra politika, te se reformski blok kao takav odri, jer reformski put koji
je u posljednjem periodu pokazala crnogorska politika scena svjetskim akterima
treba da bude neto to e pokazati njima da smo mi krenuli na politiki, ekonom-
ski i reformsko-demokratski put za koji e svjetska zajednica biti zainteresovana
i kojim emo uiniti sebe regionom i faktorom stabilnosti na ovom podruju. No,
ukoliko se taj reformski blok ponaa uskogrudo, uskostranaki, mogue je da bu-
demo odbaeni od svetske zajednice, a nadam se da do toga nee doi, jer na elu
partija reformskog bloka ima dosta mudrih ljudi. Svaka partija koja dovede do
rasula reformskog bloka u ovoj situaciji mora preduzeti istorijsku odgovornost
za sve posljedice koje se mogu desiti. Nadam se da do toga nee doi.
ON.: Kako komentariete dogaaje na Kosovu i kakav je stav Vae stranke
povodom tih dogaaja?
- Viegodinja pravna, policijska i ekonomska propaganda i svaka dru-
ga represija (nekad manja, nekad via) srpskih vlasti i udaljavanje od mirnog
demokratskog puta rjeavanja problema Kosova, koji je inae veoma teak, stvo-
rio je otpor i meusobno udaljavanje onih koji taj problem treba da rijee. No,
kosovski problem je teak zbog toga to meunarodna zajednica priznaje granice
Srbije i polazi od principa nepromenljivosti tih granica, a sa druge strane, s pra-
vom, insistira na potovanju ljudskih prava i stvaranju institucionalnog okvira
za njihovo ostvarivanje. Miloevi priznaje i poznaje samo pravo nepovredivosti
granica, ime stvara neprirodan konikt tog principa. Nastavili su sa politikom

- 290 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
represijom, pa nema sumnje da e meunarodna zajednica biti prinuena da reak-
tivira Ustav SFRJ iz 1974. godine u vezi sa Kosovom a na osnovu nepriznavanja
SRJ i u njemu e nai podlogu za rjeavanje tog konikta.
Mi smo za dijalog bez preduslova izmeu legitimnih predstavnika Albanaca
i vlasti u Srbiji, ali i za prethodno obustavljanje nasilja i represije svake vrste i
oblika.
ON.: Proces privatizacije u Crnoj Gori je otpoeo. Kako e sve to izgledati
ukoliko reformski blok ne izae na izbore zajedno a Bulatovieva stranka do-
bije izbore Da li e taj proces biti zaustavljen?
- Proces privatizacije, istina za volju,
odvija se u vrlo tekim ekonomskim i MISLIM DA CRNA GORA MOE BITI
politikim uslovima. Ti su uslovi svakog IZUZETA OD SANKCIJA AKO SE VODI
dana sve tei. Privreda je u sve veem stan- JEDNA MUDRA POLITIKA, TE SE RE-
ju ekonomske iscrpljenosti, tehnoloke FORMSKI BLOK KAO TAKAV ODRI,
zaostalosti, izraubljenosti opreme, ne- JER REFORMSKI PUT KOJI JE U
likvidnosti, gubicima i bez podrke
POSLEDNJEM PERIODU POKAZALA
bankarskog sistema i svake druge nan-
sijske podrke. Bez otvaranja i integracije
CRNOGORSKA POLITIKA SCENA
Crne Gore u svjetske procese i svjetske SVJETSKIM AKTERIMA TREBA DA
nansijske institucije, bez svjeeg kapi- BUDE NETO TO E NJIMA POKA-
tala, nema prave privatizacije ni tranzicije ZATI DA SMO MI KRENULI NA JEDAN
naeg drutva. Mislim da se proces priva- POLITIKI, EKONOMSKI I REFORM-
tizacije, kao osnova politike tranzicije ili SKO-DEMOKRATSKI PUT, ZA KOJI
postulat tranzicije naeg drutva, odvija E SVJETSKA ZAJEDNICA BITI ZAIN-
vrlo sporo, i ako hoemo da ga sprovodi- TERESOVANA I KOJIM EMO UINITI
mo, on mora da se sprovodi bre i da se
SEBE REGIONOM I FAKTOROM STA-
prilagodi uslovima i eljenim pravcima,
jer praviti pravni okvir za neke idealne us-
BILNOSTI NA OVOM PODRUJU.
love privatizacije, a privatizaciju odvijati
u ovako tekim uslovima je vrenje u krug, zbog ega svi plaamo danak. Sma-
tram da e pobjedom reformskog bloka na predstojeim izborima privatizacija
dobiti odreeni zamah, jer e sama struktura vlasti uiniti da privatizacija dobije
drugaije (da ne kaem ozbiljnije) takove, a ako bi se kojim sluajem desilo da
na predstojeim izborima doe do pobjede politike struje Momira Bulatovia,
mislim da bi se sa privatizacijom desilo neto to je predvidljivo, jer u svim ovim
politikim borbama grupacija Momira Bulatovia ne spominje privatizaciju kao
problem. On govori o socijalnom stanju, u koje ga je uvela upravo njegova poli-
tika, a sada bjei od tog stanja i inputira ga svim drugima kao da on nije bio u
politikom ivotu svih ovih godina, to je nonses. Na alost, ogromna veina
graana Crne Gore mu vjeruje, zaboravljajui da se on hvalio da je tvorac Zakona
o privatizaciji, a sad smatra da je privatizacija takva kakva jeste i kako se sprovodi
ono to je graane dovelo u teku situaciju.

- 291 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ON.: Kao iskusan privrednik oekujete li da Crna Gora moe brzo
ekonomski prosperirati i koji su uslovi za to?
- Ja sam za privredni ivot Crne Gore direktno vezan vie od 15 godina.
Resurse crnogorske privrede dosta ozbiljno poznajem. Bogatstvo kojim Crna
Gora raspolae je ogromno. Njena veliina, broj stanovnika i geografski poloaj
su upravo prikladni da sa njenim otvaranjem i upuivanjem u svjetske nansi-
jske tokove, meunarodne asocijacije i sa malom pomoi tog svjeeg kapitala,
crnogorska privreda moe vrlo brzo da se revitalizira, i da koristei svoje resurse,
omogui jedan skroman, realan i perpsektivan ivot svojih graana. Ukoliko do
toga ne doe, onda sigurno vidimo jedanput bez kraja.
Sa ovakvim raspoloivim kadrom, sa resursima, sa znanjem i umijeem koje
imamo i sa malom pomoi meunarodnog faktora, kao i nansijskih instituci-
ja, mi moemo izai iz krize. Zamislite turistiku privredu, pomorsku privredu,
umarstvo i drvopreradu, kontinentalni turizam, geografski poloaj, zamislite
jednu eljezaru i Aluminijski kombinat. Zamislite jednu sveukupnu privrednu
strukturu sa manjim korekcijama, gdje bi se Crna Gora nala!
OS: I na kraju, ta oekujete od parlamentarnih izbora, i da li e SDP ii
na izbore samostalno?
- Parlamentarni izbori su postali jedna opsesija svih nas. Mislim da na iz-
bore treba ii sa formiranjem reformskog bloka onakvog kakav se stvorio na
predsjednikim izborima, koji su se odrali prole godine u oktobru mjesecu. SDP
je spremna za izbore, i na apel nije zbog nae slabosti ve iz nae politike zre-
losti. Traimo da se ve formirani reformski blok odri i zajedniki ide na izbore
na svim nivoima republikom i optinskom. Smatram neodgovornim i politiki
vrlo hrabrim u negativnom smislu ljude koji voeni uskostranakim pa i linim in-
teresima, osporavaju zaivljavanje reformskog bloka i relativizuju njegov znaaj.
Smatramo i jo uvijek stojimo na stajalitu da treba zajedniki izai na izbore.
No, kao ozbiljna politika partija spremamo se i da samostalno izaemo na iz-
bore. Budui da smo bili akteri one povelje i potpisivanja sporazuma o minimu-
mu demokratizacije drutva, takoe treba da budemo akteri i borci za zajedniki
izlazak na izbore, ali opet ponavljam ne zbog nae slabosti ve zbog istorijske
odgovornosti na kojoj se nalaze politiki akteri reformskog bloka. Smatramo gu-
bitkom i velikom tetom ukoliko do procesa demokratizacije ne doe. I bolje je o
tim negativnim posljedicama sad dobro razmisliti, nego se hvatati za glavu poslije
toga, jer poslije je eto kasno. U politici, kao i u svakom ozbiljnom poslu nema
naknadne pameti.
Naknadna pamet se plaa. A u ovom sluaju e platiti graani Crne Gore.
Nadam se da zbog pritiska graana Crne Gore, koji sad postoji, nee doi do
toga.
april, 1998.

- 292 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
INTERVJU. EDO VRAAR, poslanik Narodne stranke u Skuptini
Crne Gore

NAROD JE SHVATIO TA MU JE BOLJE


anse Reformske koalicije na majskim izborima su velike. Vjerujem da je
narod konano shvatio ta mu je bolje i koja ga je politika dovela do socijal-
nog, moralnog i svakog drugog posrnua

ONOGOT: Gospodine Vraar, bili ste aktivni uesnik takozvane An-


tibirokratske revolucije. Kako sada, poslije devet godina, ocjenjujete njenu
opravdanost i domete?
. VRAAR: Ja sam i tada bio i sada sam ubijeen da je onaj stari sistem za-
ista trebalo mijenjati. To je bio i jedini razlog to sam ja bezrezervno dao podrku
Antibirokratskoj revoluciji. Nijesam bio ni u jednoj tada organizovanoj emi
AB revolucije, jer da sam bio, u njoj bi i danas morao da budem i, naravno,
mimo svoje volje, da sluim politici Slobodana Miloevia. Znate ono jednom
plaen sluga uvijek je sluga.
Neoprostiva greka Antibirokratske revolucije je to to se stari sistem ni za
jotu nije promijenio. Svijest i loe navike naih ljudi ostale su iste, to znai desilo
se samo ono: Sjai Kurta a uzjai Murta. injenica je,i to sam u Skuptini Crne
Gore javno priznao, da su Kurte u odnosu na neke Murte bile mnogo potenije.
Ipak, mora se priznati da se u posljednjoj godini dana neto mijenja na politikoj
sceni Crne Gore. Primjetni pozitivni pomaci u demokratskim i reformskim proces-
ima vraaju mi nadu i uvjerenje da AB revolucija ipak nije bila uzaludna.
ON.: Da li je politika Momira Bulatovia ponovno oivljavanje zlokobnog
duha Antibirokratske revolucije?
- Politika i nain na koji je vodi Mo-
mir Bulatovi, jo od predsjednikih izbora, JUGOSLAVIJA I SRPSTVO NIJESU
podsjea me na politiku i politiku atmos- UGROENI. UGROENI SU PRIV-
feru iz 88. i 89. godine. Ta politika, koja ILEGOVANI VLASTODRCI I NJI-
sa sobom nosi mnogo negativne energije, HOVI POLTRONI, UGROENI SU
kulminirala je 14. januara 98. godine. Bio PRIVILEGOVANI NERADNICI I
je to isti scenario, sa istim ciljem nasilnog
ruenja vlasti kao i 10 januara 89. godine.
NEZNALICE, UGROENI SU CRVE-
Ovog puta bez uspjeha a sa mnogo veim NI KAPITALISTI JEDNOM REJU
posljedicama i, na sreu, bez ljudskih rtava. UGROEN JE REIM JEDNOG
Neodlunim i smiljenim potezima DPS- OVJEKA I JEDNE ENE
a gospodin Bulatovi se vraa u politiki

- 293 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
ivot Crne Gore, sada sa jo eim nabojem osvetnike politike pune konfront-
acija, podjela i mrnje, a sve to zarad, usuujem se rei, nekontrolisane, odnosno
bolesne sujete i ala za izgubljenim privilegijama i vlau.
ON.: Radili ste u nikikoj eljezari. Da li je eljezara bastion Bulatovieve
politike? Zato radnici nasjedaju jeftinoj Bulatovievoj antireformskoj socijal-
noj demagogiji?
- U eljezari sam radio 25 godina, i sa posebnim potovanjem govorim o njoj.
Nemam mnogo, ali sve to imam stekao sam svojim radom u eljezari. Nadam
se da joj nijesam ostao duan. Da li je eljezara bastion Bulatovieve politike to
ne znam, ali s obzirom da poznajem mentalitet radnika eljezare, znam da je, na
alost, Bulatovievo prosipanje socijalne demagogije,u ovom trenutku siromatva
i bijede, veoma primamljivo za radnika. Nadam se i vjerujem da radnici eljezare
ovog puta na ovu arenu lau i mnoge druge obmane i prevare Momira i Pee
Bulatovia nee nasjesti. Radnici ve jednom moraju shvatiti da im niko nita
nee dati ako oni to sami ne zarade.
ON.: Mislite li da Reformska koalicija nedovoljno politiki djeluje na rad-
nike? Zato im se intenzivnije ne predoava program masovne vauerske pri-
vatizacije?
- Slaem se da Reformska koalicija nedovoljno politiki djeluje na radnike.
Ima dosta objektivnih razloga to je to tako, ali to ne moe biti opravdanje za
neauran politiki rad Reformskog bloka i za neubjedljivo prezentiranje radnici-
ma svojih zaista dobrih ideja i konkretnih programa. Radnici su izgubili povjer-
enje u dravne medije, pa se morao nai i neki dodatni nain politikog djelovanja
na radnike i pribliiti im se na neposredniji nain da se sami uvjere u istinitost
predloenih reformi i programa.
Indolentnost i neaurnost Reformskog bloka dobro koristi Momir Bulatovi
i njegova partija. On svaki uspjean potez Reformskog bloka dezavuie na startu
i omalovaava putem dobro razraene eme aptakih diverzanata i petokolonaa
meu samim radnicima, koji su u politici obmana i manipulacija za sada
neprevazieni majstori.
Vi dobro znate da je vauerski nain privatizacije Narodna stranka predla-
gala jo 92. godine. Aktuelizacija vauerizacije poinje evo tek sada dolaskom
Predraga Drecuna za potpredsjednika Vlade. Tano je to da se ona intenzivnije
ne reklamira, ali prave razloge za to ne znam, ali neu ni da povjerujem da je to
moda zbog neije sujete.
ON: Narodna stranka je u toku svog osmogodinjeg postojanja doivjela
pozitivnu politiku metamorfozu, transformiui se od jednog ksenofobinog,
nacionalistiko-populistikog pokreta u modernu demokratsko-reformsku
stranku. Meutim, da li je to plaeno gubitkom veeg dijela lanstva? Da li bi
Narodna stranka uveala svoje birako tijelo da ponovo udari u ratne bubnjeve?

- 294 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
- Narodna stranka je od samog poetka u svojim programskim naelima i
principima bila uvijek dosljedna, i na tom planu transformacije nikada nije bilo.
Uvijek smo bili i demokratska i graanska, bili i ostali stranka pomirenja, za
denacionalizaciju i privatizaciju, vraanje vjeri, porodici i moralu. Mnogi nai
lanovi sa ovim se nijesu slagali, odlazili su, i to su bile jedine transformacije
u Narodnoj stranci. Svaki takav odlazak, u birakoj masi bio je povratak. To je
injenica koja je svima poznata i nema potrebe da je sada obrazlaem. Narodna
stranka se jednom odazvala na ratne bubnjeve, ali nikada nije i nee u njih
udarati.
ON.: Koliko politiko djelovanje Liberalnog saveza koristi stranci Momira
Bulatovia? Kako komentariete njihovo predizborno meusobno nenapadanje?
- Zaista sam se uvjerio da je u politici sve mogue i dozvoljeno. To to su Lib-
erali i Socijalisti Momira Bulatovia sklopili dogovor o nenapadanju je demokrat-
ski i civilizacijski lan, i ako je iz tih razloga dogovor postignut, onda se ne treba
plaiti, niti u bilo ta runo sumnjati. Mene vie zabrinjava politiko djelovanje
i sami nain kampanje Liberalnog saveza, koga inae, izuzetno cijenim. Zbog
mnogih prijateljstava koje imam u Liberalnom savezu, moju zabrinutost neu
sada komentarisati. Daj boe da se neke moje sumnje ne ostvare. Saekajmo samo
jo koji dan i sve e dileme biti razrijeene.
ON.: Kakve su anse Reformske koalicije na majskim izborima?
- Mislim da su anse Reformske koa-
licije na majskim izborima velike. Vjeru- MISLIM DA CRNA GORA MOE
jem da je narod konano shvatio ta mu je BITI IZUZETA OD SANKCIJA AKO SE
bolje i koja ga je politika dovela do socijal- VODI JEDNA MUDRA POLITIKA, TE
nog, moralnog i svakog drugog posrnua.
Valjda je svima vie jasno da nas svijet
SE REFORMSKI BLOK KAO TAKAV
ne mrzi, ve mi mrzimo sami sebe. Jas- ODRI. BULATOVIEVA POLITI-
no je da nema zavjera ni vatikanskih ni KA JE OSVETNIKA, PUNA KON-
kominternovskh zavjereni smo neradom
FRONTACIJA, PODJELA I MRNJE,
i glupostima. Nema ni separatizma, Jugo-
slavija i srpstvo nijesu ugroeni, ugroeni A SVE ZARAD NEKONTROLISANE,
su vlastodrci i njihovi poltroni, ugroeni ODNOSNO BOLESNE SUJETE I ALA
su crveni privilegovani neradnici i neznal- ZA IZGUBLJENIM PRIVILEGIJAMA I
ice, ugroeni su crveni kapitalisti, jednom
rijeju ugroen je reim jednog ovjeka VLAU.
i jedne ene.
O.N.: Kako tumaite inicijativu SNP za smjenu Radoja Kontia? Je li to
uvod u vanustavnu i vaninstitucionalnu korekciju Bulatovievog poraza na ma-
jskim izborima?

- 295 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
- Inicijativu SNP-a za smjenu saveznog premijera Radoja Kontia
gledam kao zakonit, ustavno normalan postupak, i tu primjedbi ne moe biti.
Meutim, pitam se ta je gospodin Bulatovi ekao da sada, kada je i mnogo
ranije bilo od strane opozicije zahtjeva za Kontiev opoziv. Traiti opoziv
saveznog premijera na 10 dana prije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori,
mislim da je politiki neozbiljno i potpuno jasno da iz tog opoziva ne stoje
dobre namjere. Plaim se da se ovim postupkom eli u Crnoj Gori izazvati
kriza, ime bi se dolo do nemira, pa samim tim i uvoenja vanrednog stanja,
to je i bio cilj ove ujdurme na Crnu Goru.
maj 1998.godine

- 296 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
MILORAD DRLJEVI, GRADONAELNIK NIKIA I POSLANIK
REPUBLIKE SKUPTINE

NIKI E BITI EVROPSKI GRAD


Ratovi nikome ne donose nita dobro, oni donose samo ljudske i materijalne
gubitke, razaranje, izolaciju i to denitivno nije put kojim treba da ide Crna
Gora. To svakim danom, ini mi se, postaje sve jasnije svakom graaninu Crne
Gore. Jedina perspektiva je u saradnji sa svijetom i otvaranju ka svijetu

ONOGOT: Gospodine Drljeviu, nakon dugog perioda stagnacije Nikia


i izbora Vas za gradonaelnika osjetile su se krupne promjene. Mnoge aktivnosti
na ureenju grada su ili zavrene ili su u toku. Molimo Vas da nam ukratko
nabrojite ta je sve, od planiranih projekata, zavreno.
M. DRLJEVI: Ne bih ba rekao da sam ja uzronik svega toga, vie je to
sticaj okolnosti. Svakako da je jedan teak period ivota i Crne Gore i Nikia
proao i ostao daleko za nama, da je narod sit svih ovih velikih dravnih stvari i da
je odluio da se okrene sebi i ivotu u svom ambijentu i da sam ja naiao na jednu
takvu atmosferu. Zbog svih tih faktora krenuli smo u realizaciju svega onoga to
se do sada objektivno nije moglo uraditi. Ta atmosfera koja podrazumijeva prije
svega jednu formulu koju ja nazivam nikikim modelom, doprinosi realizaciji
svih tih brojnih projekata. Ona podrazumijeva i jednu saradnju na visokom nivou i
na svim nivoima od lokalne samouprave do privrede grada, do svih graana koji
su to na vie naina iskazali, u gradu je stvoren irok tim koji je spreman da radi
za dobro grada i da graani rade za svoje dobro, tako da zahvaljujui upravo toj
formuli radi se vie nego to je realno mogue. A ureeno je mnogo toga u svim
segmentima. Mogu rei da ni sam, praktino, nijesam bio svjestan toga koliko
smo toga uradili u ovako tekim uslovima. Nijesam skoro gledao podatke ta smo
tano uradili, jer dok se radi, i ne obraa se posebna panja na rezultate, stalno
su u opticaju novi poslovi i nove obaveze. A ureeno je prije svega mnogo na
kulturnom planu, unaprijeen je kulturni ivot, pokuavamo da vratimo kulturni
imid Nikiu, koji je nekada bio kulturni centar Crne Gore, a koji je sada daleko
zaostao. Ali, sa svim ovim to smo uradili na putu smo da mu vratimo dio stare
slave. U taj projekat su se ukljuili i mnogi ljudi koji mnogo znae, izgraena
imena u crnogorskoj kulturi, a potiu sa ovih prostora. Za 18. septembar e biti iz-
vedena prva predstava Gradskog pozorita Nikia, koji je u osnivanju, i od nared-
nog ljeta e, nadamo se, imati iri repertoar, a plan nam je i stvaranje Ljetnje scene
u Starom gradu, popularno nazvanom Bedem. To bi trebalo biti zavreno tokom
naredne godine i otvoreno sa predstavom nikikog pozorita. Radi se istovre-
meno i na gradskoj muzici, formiranju Gradskog orkestra, i to je pred zavretkom.

- 297 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Stvoreni su gotovo svi tehniki uslovi, stari lanovi su tu, sprovedena je audicija
za nove lanove, itd. za lanove Gradske muzike e biti uraeni i autentini kos-
timi, zata smo angaovali Ljiljanu Popovi-Bobot, poznatog koreografa i mod-
nog kreatora. Inae, to se tie kulture, odran je veliki broj izlobi, a svemu tome
znaajan doprinos dao je Centar za kulturu, a oni su pomogli i akciju Bedem
99, koji je dio prihoda od prodaje svojih slika ustupio za tu akciju; dobili smo
veliki broj slika od umjetnika iz Nikia, a ovih dana smo imali i prijem za umjet-
nike koji su svoja djela ustupili gradu, cijenei nae aktivnosti odnosno sve ovo
to smo pokrenuli i to zajedniki radimo.

ONOGOT: U periodu tzv. ratnog stanja u Nikiu je meustranaki


dogovor dosta dobro funkcionirao, pa i nije bilo veih uznemirenosti. Koliki
je doprinos bio opozicionih stranaka i kako ocjenjujete stanje uopte u grad-
skoj Skuptini?
To je period na koji sam ja lino veoma ponosan. Imali smo korektne odnose
i to je pokazalo da u Nikiu preovladava graanska svijest. Dogovor koji smo
imali sa svim strankama je pokazao da je takva saradnja mogua, da je takva sarad-
nja u interesu grada i da su svi imali puno razumijevanje. Taj sporazum i dalje
funkcionie, jer smo se dogovorili da nikakvu viu politiku ne vodimo u naoj
skuptini, i da prevashodno vodimo rauna o interesima grada i svakog graanina
ma kako on razmiljao, kojoj vjeri ili naciji pripadao, mislim da je to pravi pristup i
to sve stranke u Skuptini pokazuju. Ja se lino ne ukljuujem u politike rasprave i
mislim da apsolutno takav stav slui koristi gradu Nikiu, jer treba napraviti grad,
ja sam rekao da moe biti evropski, pa su mi zamjeravali na preambicioznosti, ali ja
imam argumente za to to kaem, jer ovaj grad ima toliko ljudi evropskog nivoa u
raznim oblastima, onda i grad mora imati iri format, a ako i ti ljudi koji ive ovdje
daju svoj doprinos onda zasigurno moemo imati grad evropskog formata. Treba
malo volje, treba i pomalo mijenjati svijest da uvaju svoj grad.

- Osnovni preduslov za uspjeh svake inicijative u cilju kulture je i gradska infras-


truktura. To je segment koji se mora unapreivati, jer nam je grad kroz dugo vremena
bio zaputen, nijesu raeni trotoari niti elementarne gradske saobraajnice. Jo uvijek
u gradu imamo neasfaltiranih ulica, imamo neizgraenih trotoara, atmosferske kanal-
izacije. To su sve problemi skopani sa mnogo sredstava, ali sa kojima se moramo
nositi, jer su to preduslovi da se sve ostalo moe razvijati. Treba graanima omoguiti
laki i ljepi ivot, ureivanjem i odravanjem njihove okoline. Problemi su prisutni
i kod zelenih povrina, na svemu tome se radi i sprovode se i velike akcije. Dobili
smo pozorinu scenu, kao i poklon HK eljezara gradu, kao privremeno rjeenje, jer
smo sad procijenili da bi investicija u gradski teatar mogla biti rizian poput projekta
Dom revolucije, pa smo odluili da to saeka. Stvorili smo neke uslove za pozorite,
ono se kao institucija formira, tako da emo relativno lako premostiti taj period od
nekoliko godina dok se ne ue u pravu pozorinu zgradu.

- 298 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ONOGOT: Vae miljenje o re- na prosta formulacija koja govori sve
denisanju odnosa i moguem ref- i mislim da nam je jedina perspektiva
erendumu u Crnoj Gori? u saradnji sa svijetom i otvaranju.
To odgovara svim ljudima koji ive
Polazei od injenice to sam ranije i na ovim prostorima. Nikad ne treba
istkao da izbjegavamo visokopolitike zaboraviti to da nam je mladost za
teme, ne bih sad to posebno komen- sve ove godine odlazila iz zemlje
tarisao. Zna se kojoj stranci pripadam cijelih 600.000 ljudi za vrijeme ovih
i kako razmiljam, ali ne bih elio ratova je emigriralo, i pitanje je ko-
da s funkcije gradonaelnika priam liko e jo ljudi otii iz Srbije sada,
politiku priu. Nadam se da me ra- poslije svega ovoga to se desilo, i
zumijete, jer elim ostati predsjednik to sve mladih, obrazovanih kadrova,
svih graana u optini. U svakom sa univerzitetskim diploma,a a to je
sluaju, ne mogu zastupati nita dru- u stvari budunost zemlje i naroda.
go osim jedne otvorene, razvijene, Mi moramo voditi rauna prije svega
demokratske Crne Gore, i ako je o mladosti, ta mladost je budunost i
mogue i takve Jugoslavije. To je jed- Nikia i Crne Gore i Jugoslavije.
Uraeno je i nekoliko ulica u gradu. Postavili smo ulicu Danila Bojovia kao
reper za budue projekte. Treba ostale ulice raditi po tom modelu, oekujemo da
emo do kraja septembra ili poetkom oktobra ui u veliku ulicu Vuka Miunovia,
u vezi sa kojom e se rijeiti i veliki broj problema grada. Raeno je mnogo na
vodosnabdijevanju i ulazimo u veliku investiciju vodosnabdijevanje Vidrovana
i Gornjeg Polja, a u II fazu treba da obezbijedimo materijal, a onda podrazumijeva
rekonstrukciju starog vodovoda iz 1929. godine i ono e znaajno poboljati vodo-
snabdijevanje Nikia, eliminisae se gubici koji po nekim proraunima iznose oko
60% . Iskopana su jo i dva bunara, jedan od 70 litara/sec je puten, dok drugi od 25
l/sec treba da bude uskoro puten. Tako e se smanjiti optereenje gradskog vodovo-
da, i mislim da bi za neki dui period, sa zavretkom svih ovih poslova trebalo da
Niki rijei problem vodosnabdijevanja. To su sve kapitalne investicije koje se ne
vide, ve se osjete, recimo, tokom ljeta ima li ili nema dovoljno vode, ali sa as-
pekta investicija se smatra velikim pomacima i to se doradi za jedan predsjedniki
mandat. Ako u nekom evropskom gradu gradonaelnik ubaci novih 80-90 novih
litara vode, onda je napravio veliki posao, ali kod nas gdje je sve do kraja zaputeno,
onda se stalno mora ii sa tim velikim projektima, koji su, u stvari, elementarne
ivotne stvari.
ONOGOT: ta je planirano sa rjeavanjem problema u vezi sa gradskom
rasvjetom, saobraajem, zaputenom autobuskom stanicom, ranije je pominjan
i McDonaldsov restoran....?
- Sve su to nai ve otvoreni planovi. Stekli smo uslove za ulazak u rekonstruk-
ciju postojee autobuske stanice, odnosno asfaltiranje cijelog platoa i zastali smo iz
objektivnih razloga jer se pojavilo nekoliko potencijalnih investitora za denitivno

- 299 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
rjeavanje tog problema. Ukoliko bi nali dogovor sa potencijalnim investitor-
om, onda bi se ilo u konanu rekonstrukciju autobuske stanice, a ukoliko ne
postignemo povoljan dogovor, idemo sa sopstvenim snagama. To je znaajna in-
vesticija debljina asfalta trai skoro 10.000 kvadratnih metara asfalta, a to je
velika cijena. Tu bi se neminovno morala raditi i rasvjeta.
Rekonstrukcija ukupne rasvjete e ii kao poseban projekat. Ii emo par-
cijalno od ulice Vuka Karadia i Vuka Miunovia, kao kljune gradske
saobraajnice sa rasvjetom koja mora biti solidna. Uporedo sa tim, na pojedinim
lokalitetima mijenjaemo ili poboljavati rasvjetu. Ne moemo se baciti samo
na pitanje rasvjete, pa da se uz ove druge provlaimo. Recimo, kad radimo ul-
icu, onda zavrimo i kompletnu rasvjetu.
Ujedno, nadam se da e se uskoro intenzivirati gradnja puta na relaciji Risan-
Grahovo-Niki, i to je jedna od aktivnosti koje smo nametnuli kao nasunu potre-
bu Nikia i Primorja. Najkasnije za godinu i po dvije to bi trebalo biti zavreno,
umjesto 4-5 godina koliko je na poetku bilo planirano. Ulazimo u sreivanje
gradskog parka, gradnju sale za vjenavanje, na proljee oekujemo rekonstruk-
ciju i pokrivanje malog stadiona, tako da e biti mnogo znaajnih i kapitalnih
investicija u gradu Uz uee stranog kapitala bie unaprijeen sistem komunal-
nih slubi. Krajem mjeseca dolazi slovenaka delegacija, kada se oekuje potpi-
sivanje ugovora o formiranju mjeovite rme za gradsku istou. To e znaajno
unaprijediti taj bitan segment lokalnog nivoa.
ONOGOT: Delegacija Nikia sa Vama na elu bila je gost kod admirala
Zeca u vremenu kada je komanda vojske a naroito admiral Zec inila sve da
izazove sukobe u Crnoj Gori. emu je taj sastanak sluio i da li su predstavnici
opozicije bili lanovi delegacije?
- To nije bila politika ve privredna delegacija Nikia, koju sam ja vodio.
Tu su bili direktori eljezare i Boksita i pomonik direktora Elektroprivrede,
zbog injenice da je Niki grad privrede, da ako ne funkcionie privreda, ne
funkcionie grad u cjelini, i teko je tada sauvati miran ivot u gradu i odrati so-
cijalni status ionako minimalan. To su bili motivi posjete admiralu Zecu. Pokuali
smo omoguiti dolazak sirovina i repromaterijala za rme koje rade u Nikiu.
Naravno, nije to bila samo delegacija Nikia, s obzirom na veliinu i znaaj
privrede naeg grada za Crnu Goru, ve smo, praktino, predstavljali i crnogor-
sku privredu. Sastanak je bio korektan. to se tie obeanja, neto je ispunjeno a
neto i nije. Dio sredstava je uspio doi u Niki, pa su poslije izvjesnog vremena
ponovo nastupile komplikacije, ali na to nijesmo mogli uticati.
ONOGOT: Crna Gora je pola putem reformi i povezivanja sa svijetom.
To podrazumijeva raskid sa politikom Miloevia, a trebalo bi i sa nosiocima
ratnohukakog djelovanja u crnogorskim medijima. To je u nekim medijima i
uinjeno. Zato ne i u Nikiu?

- 300 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
- Ne bih prihvatio tu formulaciju ratnohukaki mediji. Ne znam na ta
mislite....
ONOGOT: Kao to je nekada bila Pobjeda, izdanjem Rat za mir,
Nikike novine, Radio Niki....
- Takva formulacija u ovom vremenu ne stoji. To je prolost. Mijenjaju se i
ljudi i mediji i miljenja, i dobro je to se mijenja. U svakom sluaju, to je poka-
zatelj sazrijevanja svijesti, jednostavno se mora razmiljati na drugaiji nain. Ra-
tovi nikome ne donose nita dobro, oni donose samo ljudske i materijalne gubitke,
razaranje, izolaciju, i to denitivno nije put kojim treba da ide Crna Gora. To
svakim danom ini mi se, postaje sve jasnije svakom graaninu Crne Gore. Samo
sa mirom, saradnjom sa svijetom moe se poboljati standard, moe se krenuti u
osvajanje novih radnih mjesta, novih tehnologija i perspektiva mladim ljudima.
Ratovi donose samo zlo i bijedu.
ONOGOT: Da li se i koliko Pivara Trebjesa nakon privatizacije ukljuila
u aktivnosti pomoi za sreivanje Nikia?
- Jeste. Tu postoji malo nesporazuma to se tie procedure. S obzirom da je
veinski vlasnik Pivare rma koja posluje po principima Zapada, mi moramo da se
navikavamo da se pridravamo odreenih principa. Kod nas to ide principom Mi
emo se dogovoriti..., dok kod njih postoji procedura. Oni trae tane procjene i
opravdanost projekta i uee u projektu. Mogu vam rei da je Pivara uestvovala
u realizaciji parkinga kod Sportskog centra, realizaciji nekih projekata Centra za
kulturu, mnogo toga je sponzorisala, mnogo toga je uradila i kroz reklamu. To
je kolektiv koji e zasigurno ubudue davati dosta Nikiu. Naravno, mi uvijek
elimo vie, ali svakako potujem i cijenim odnos Pivare prema gradu. Uskoro
emo imati i razgovor oko njihovih mogunosti pomoi gradu tokom idue 2000-
te godine.
23. septembar 1999.god.

- 301 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
EKSKLUZIVNI INTERVJU: STJEPAN MESI, potpredsjednik Hrvatske
narodne stranke i posljednji predsjednik Predsjednitva SFRJ

RAT JE BIO DOGOVOREN


Rat se teko mogao izbjei jer je bio planiran. U tom ratu bili su zacrtani i
ciljevi Miloevi je htio da na ruevinama bive Jugoslavije stvori Veliku
Srbiju, ali on je u plan stvaranja Velike Srbije ugradio i genocid i ratni zloin.
To je ono to ga nikako ne moe opravdati, ni njega ni njegov reim

ONOGOT: Gospodine Mesiu, kako se osjeate u Crnoj Gori?

S. Mesi: Pa moram rei da je ovo za mene jedno veliko iznenaenje jer sam
doekan najprijateljskije. Doekan sam kao da sam doao kui srio sam mnoge
stare prijatelje, obavio posao zbog kojeg sam doao, mislim da je sve bilo jako
dobro.
ONOGOT: koliko je demokratija pustila korjene u Hrvatskoj i koliki re-
jting ima Vaa partija?
- Pa ja mislim da mi imamo okvir za demokraciju, ali ona jo nije dovoljna.
Na kraju, nikad nema dovoljno demokracije. Ona nije neto to se osvoji i onda
egzistira. To je proces koji je skroz u toku. Demokracija se konstantno osvaja. Ja
mislim da smo mi osvojili samo mogunost promoviranja demokratskih procesa.
Rije je, u stvari, da jedna demokracija pokazuje svoju zrelost tek onda kada vlast
koja je demokratski izabrana, na isti demokratski nain ode sa tih pozicija. I to
emo vjerovatno imati na ovim narednim izborima u Hrvatskoj. A to se tie nae
stranke, mi smo manja stranka, koja zajedno sa Hrvatskom seljakom strankom,
Liberalnom strankom i Istarskim demokratskim savezom, potpomognuti sa dvije
stranke Akcijom socijaldemokrata Silvija Degena i Strankom umirovljenika,
koja je kod nas dosta znaajna, u sporazumu sa SDP-om i HSLS-om, mislimo os-
vojiti ak dvotreinsku veinu. A da li e to tako biti, vidjet emo... Bilo bi dobro,
u svakom sluaju, jer bismo mogli mijenjati Ustav, sniziti malo ovlasti predsjed-
niku, tako da parlament moe autonomno odluivati, da vlada provodi zakone i
da odgovara za svoj rad, da to ne rade neki paradravni organi, i, na kraju, da sud
bude sasvim nezavisan to je naa elja i ini mi se i ostvarljiva.
ONOGOT: Granini prijelaz na Debelom brijegu otvoren je u direktnom
dogovoru Podgorice i Zagreba. Beograd je potpuno zanemaren. Va komentar....
- Mislim da je dobro to je taj prijelaz otvoren, ime Crna Gora potvruje
svoj subjektivitet u meunarodnim odnosima. Hrvatskoj odgovara da izaemo iz

- 302 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
jednog stanja zbog kojeg nisu krivi ni Crnogorci ni mi. Dakle, dolo je do jednog
traginog sraza za vrijeme rata u Dubrovniku, i za ega je kriva centralna vlast u
Beogradu. Jasno, neki su i u Crnoj Gori nasjeli, ali mnogi su bili protiv napada
na Dubrovnik, koji e ostati jedna mrlja. Ali, nai odnosi su sve bolji i odvijaju
se u sve veem svijetlu, a i ovaj moj dolazak ovdje dolazak je meu prijatelje.
Raunam da e takvih akcija kao to su otvaranja granica biti vie, ali to e ovisiti
o sve veem i veem osamostaljenju crnogorske politike unutar i van Crne Gore.
ONOGOT: U vrijeme raspada SFRJ bili ste lan i predsjednik
Predsjednitva bive drave. Kako sad gledate na raspad zemlje i sve ratove koji
su voeni na njenom tlu? Da li se to moglo izbjei?
- Ja sam na poetku rata bio lan Predsjednitva a potom i predsjednik
Predsjednitva, a formalno sam bio vrhovni komandant Jugoslovenske narodne
armije. Meutim, iz tog rakursa a i danas, mogu rei da se rat teko mogao izbjei
jer je bio planiran. U tom ratu bili su zacrtani i ciljevi Miloevi je htio da na
ruevinama bive Jugoslavije stvori Veliku Srbiju, ali on je u plan stvaranja Velike
Srbije ugradio i genocid i ratni zloin. To je ono to ga nikako ne moe opravdati,
ni njega ni njegov reim. Na alost, da Franjo Tuman nije pristao na podjelu
Bosne i Hercegovine, sa Miloeviem, rat bi vjerovatno bio prije zavren, on se ne
bi mogao izbjei, ali bi zasigurno bio prije zavren. Ima jedna druga stvar koja je
mogla sprijeiti rat, a to je da je Crna Gora krenula u osamostaljenje kada su u taj
proces krenule Slovenija, Hrvatska, BiH i Makedonija. U tom sluaju, Miloevi
ne bi mogao igrati na kartu Velike Srbije, i moda je upravo tu bio klju svega.
ONOGOT: Kako ocjenjujete ulogu Anta Markovia i njegove pokuaje da
se zemlja spase od kataklizme?
- Ante Markovi je bio igra Sjedinjenih Amerikih Drava. Drugo, bio je
menader, bio je ovjek koji poznaje privredu , i ja mislim da i njemu nije neto
bilo posebno stalo da spasava Jugoslaviju. I njemu, i Budu Lonaru i drugima
u Vladi i centralnim organima bilo je sasvim jasno da se SFRJ ne moe odrati.
Naime, Jugoslavija nije imala integrirajuih faktora: Tito sa njegovom karizmom,
Komunistika partija, koja se raspala na XIV kongresu, te JNA, koja je u poetku
bila vienacionalna, ali je kasnije traila novog sponzora i prela je na stranu Sr-
bije. Time vie nije bilo faktora koji bi mogli odrati SFRJ, i samo je bilo pitanje
kako izii iz Jugoslavije, kako osamostaliti drave, koje su po Ustavu iz 1974.
godine bile autonomne drave, jer su imale pravo na osamostaljenje. One su ule
kao suverene drave u SFRJ i, sa pravom, mogle su izai iz nje. To je, uostalom,
utvrdila i Badinterova komisija, to je u meunarodnoj zajednici kasnije u pot-
punosti i prihvaeno. Ali, oni koji su kao Ante Markovi traili da se prebrodi
privredna kriza, koji su eljeli ojaati privredu, oni su, u stvari, htjeli da u mir-
nom vremenu, uz pomo velike pomoi s vana, prije svega Amerike, doe do
tihog raspada SFRJ, kao izmeu eha i Slovaka. To je Ante Markovi mislio, ali

- 303 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
je Amerika mislila da to due zadri
utjecaj na ovom prostoru, pa makarGRANICE TREBA DA SPAJAJUMISLIM
DA JE DOBRO TO JE PRIJELAZ DEBELI
u konfederalnom konceptu, ali da taj
prostor kontrolira iz jednog mjesta.
BRIJEG OTVOREN, IME CRNA GORA
Tako su se nali njihovi zajedniki
POTVRUJE SVOJ SUBJEKTIVITET U
interesi, a nisu shvatili da Miloevi
MEUNARODNIM ODNOSIMA. HRVAT-
ne eli ni federalnu ni konfederalnu
SKOJ ODGOVARA DA IZAEMO IZ JED-
Jugoslaviju, on je, jednostavno, elio
NOG STANJA ZBOG KOJEG NISU KRIVI
Veliku Srbiju, i on je uporno provodio
NI CRNOGORCI NI MI. DAKLE, DOLO
taj plan koji je zavrio optunicom za
JE DO JEDNOG TRAGINOG SRAZA ZA
ratni zloin na svoj raun, zavrio je sa
VRIJEME RATA U DUBROVNIKU, I ZA
hektolitrima krvi na svim prostorima,
tako da svi od toga imamo tete. EGA JE KRIVA CENTRALNA VLAST U
BEOGRADU. JASNO, NEKI SU I U CRNOJ
ONOGOT: Kako se tadanja GORI NASELI, ALI MNOGI SU BILI PRO-
crnogorska delegacija u jugoslov-
TIV NAPADA NA DUBROVNIK,KOJI E
enskom parlamentu ponaala u
OSTATI JEDNA MRLJA.
tim odsudnim danima, raspada
zajednike drave?
- Mislim da je jedan dio Crnogoraca bio svjestan ovoga to ja sada gov-
orim, pa se poteno i asno postavio. Jedan dio bio je, praktino, impresioniran
Miloevievim uspjesima, i to je moda bio razlog zato su prihvatili invalidnu
Jugoslaviju, iako je bilo jasno da Jugoslavija umire.
ONOGOT: U javnosti se dosta pekulie oko razgovora izmeu Tumana
i Miloevia. I Vi ste lino nekim njihovim sastancima prisustvovali, pa nam re-
cite da li ima istine u nekim tvrdnjama da su se njih dvojica u mnogim stvarima
u potpunosti saglasili?
- Ima, sigurno. Na kraju, ja sam dogovorio Karaorevo. Ja sam s Borom
Joviem u Predsjednitvu Jugoslavije razgovarao o problemima s kojima smo
se mi u Hrvatskoj suoili. Naime, srpska sela, cijeli prostori naseljeni preteno
srpskim stanovnitvom, poeli su se intenzivno naoruavati kvalitetnim orujem,
koje je dolazilo iz jugoslovenskih garnizona. Znali smo da e doi do eksplozije.
U tom sukobu u kojem je 10 odsto Srba protiv ostatka Hrvatske, znao sam da
e oni izgubiti sve! A nije bilo potrebno da bilo tko gubi za probleme koji su
se pojavljivali jer je bio jedan snaan nacionalni naboj, bila je izraena bojazan,
ali to se sve moglo prevladati i uz pomo Beograda da je Miloevi uope bio
zainteresiran da se srpski problem rijei. Taj problem je mogao biti rijeen za ze-
lenim stolom, ali Miloeviu je, u stvari, bila potrebna pobuna Srba u Hrvatskoj,
da bi rat lake prebacio u Bosnu i Hercegovinu, jer njemu je interes bio Bosna
i Hercegovina. Kad sam ja, razgovarajui sa Borom Joviem, rekao da imamo
informacija da znamo da se kamionima, tegljaima dovozi oruje, da e doi do

- 304 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
eksplozije, pitao sam ga: Zato svoje suplemenike tjerate u izgubljenu bitku, sui-
cid? Jovi je jednostavno odgovorio: Nas Srbi u Hrvatskoj ne interesuju, oni su
va problem, oni su vai graani. Nabijte ih na kolac ako hoete. Oni nama nisu
bitni, jer mi traimo 66% Bosne i Hercegovine, to je bilo srpsko i ostae srpsko.
Rekao sam: ako je to tako, zato mi onda ne bi sjeli za stol, jer nemate pretenzija
na hrvatski teritorij, ne interesira vas sudbina Srba u Hrvatskoj, ajmo onda sjesti
za stol, pa onda rijeiti ove probleme koji nastaju na terenu, jer svi problemi su
rjeivi. Idemo sjesti za stol. On je rekao da se slae. Kazao sam neka se bosan-
ski problem rijei pred Ujedinjenim nacijama, ali opet za zelenim stolom. On se
sloio i poao pitati Miloevia za miljenje. Pitao ga je, on se sloio, ja sam poao
za Zagreb da pitam Tumana da li je on za razgovor. Odgovor je bio potvrdan,
i onda smo sjeli dogovoriti vrijeme i mjesto. I Tuman je jednom rekao da je
dogovorio s Miloeviem susret u Karaorevu, mi smo ga taj dan ekali (to je
bilo 30.03.1991. godine) vratio se Tuman, onako, sav ozaren. Rekao je da gradi
hrvatsku za tisuu godina, da nam Miloevi nudi banovinske granice Hrvatske
plus Cazin, Kladuu i Biha, to je, kako je Miloevi rekao, a nama Tuman
prenio, tzv. turska Hrvatska, koja Miloeviu ne treba. Onda, poslije, vidite to
se dogaalo sa Fikretom Abdiem, da je preko njega snabdijevana nafta, da je on
trgovao i sa jednom i sa drugom stranom. Na kraju sve se skupa zavrilo u krvi,
i to je sastanak o kojem nas je Tuman obavijestio kad se vratio iz Karaoreva.
Nakon par dana otiao je u Tikve, ali nas onda vie nije obavijetavao to je
tamo sve izdogovarano. Ali, iz svega onoga to se kasnije dogaalo, vidimo da su
sukobi izmeu Hrvatske i Srbije bili na teritoriju Hrvatske, a na teritoriju Bosne
i Hercegovine, Hrvatska i Srbija su suraivale u njezinom komadanju. Jedni su
stvarali srpsku republiku, drugi su stvarali hrvatsku republiku Herceg-Bosnu, i
samo naivac moe vjerovati da je to osnaivalo BiH. To ju je razaralo.
ONOGOT: Koliko je hrvatska javnost bila obavijetena da je u vrijeme
rata u Hrvatskoj postojala jedna druga Crna Gora, koja je digla glas protiv, i
koja je zbog toga imala dosta problema?
- Moram rei da sam ja, ali i drugi koji su kontaktirali sa ljudima iz Crne
Gore na ovaj ili onaj nain, znali da postoji jedan veliki dio Crnogoraca koji se ne
slae sa politikom Slobodana Miloevia i koji je bio zainteresiran da Crna Gora
iskoristi svoje pravo na osamostaljenje kao to su to drugi iskoristili. A ja sam to
izvlaio iz jednog razgovora kojeg sam imao na Ohridu sa vaim bivim pred-
sjednikom Momirom Bulatoviem. Ja sam njega iskreno pitao, etajui obalom:
Daj reci mi, Momo, kad bi dolo do jednog potenog referenduma,kako bi se
Crnogorci postavili? Da li bi ostali u invalidnoj Jugoslaviji, koja bi bila od Srbije
i Crne Gore, ili bi Crna Gora iskoristila pravo da sa drugima izae i da se osamos-
tali? Bez obzira to je njegova politika ila sasvim drugim tokom, to je on im-
presioniran Miloeviem, jo je pokazivao znakove samostalnosti na prvoj Hakoj
konferenciji, kad je iznenadio i samog Slobodana Miloevia. On mi je odgovorio

- 305 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
da kad bi dolo do takvog izjanjavanja,
najvei dio Crnogoraca bio bi za samostal- MILOEVI JE HTIO 66POSTO
nu Crnu Goru. BiHRAZGOVARAJUI S BOROM
JOVIEM, PITAO SAM GA: ZATO
ONOGOT: Da, Bulatovi je tada SVOJE SUPLEMENIKE TJERATE U
jo bio na slobodi...
IZGUBLJENU BITKU, SUICID? JOVI
- Je, jo nije bio zastraen (smijeh). MI JE JEDNOSTAVNO ODGOVORIO:
NAS SRBI U HRVATSKOJ NE IN-
ONOGOT: Kao iskusan politiar,
TERESUJU, ONI SU VA PROBLEM,
koliko vremena predviate ovoj Jugo-
ONI SU VAI GRAANI. NABIJTE IH
slaviji, odnosno kada bi moglo doi
dao konanog razlaza Beograda i NA KOLAC AKO HOETE. ONI NAMA
Podgorice? NISU BITNI, JER MI TRAIMO 66%
BOSNE I HERCEGOVINE, TO JE BILO
- Razgovarajui ovdje u Podgorici i SRPSKO I OSTAT E SRPSKO.
prije par dana na Cetinju, moram rei da
sam uspostavio paralelu izmeu onoga to se dogaalo kad sam ja doao u Be-
ograd, to se dogaalo u Beogradu, i onoga to se dogaa danas. Moram rei da
su to skoro identine stvari. Kad sam ja doao u Beograd, rekao sam da u biti
posljednji predsjednik Jugoslavije takve kakva je ona bila u tom momentu, jer se
ona nije mogla odrati zato to nije radila ni jedna savezna institucija. Nije radio
Ustavni sud, nije radio Vrhovni sud, nije radila Savezna skuptina, u blokadi je bilo
Predsjednitvo i Savezno izvrno vijee, armija je prela na stranu Miloevia....
to je bio jedan totalni haos. Identinu stvar danas imate ovdje, dakle i rezultati e
sjutra biti isti. Ne funkcioniraju savezne institucije, Crnogorce u Beogradu pred-
stavljaju ljudi koje oni nijesu izabrali, jednostavno, u blokadi je cijeli dravni
mehanizam, jedino to funkcionira je Slobodan Miloevi i njegova volja, jer u
svojim rukama dri cijeli represivni aparat, a to ne znai da se Jugoslavija tako
moe odrati. Ona ovakva, jednostavno, ne moe opstati. Vidite, ni za ova dva
konstitutivna faktora u SRJ, za ta dva oka u glavi, kako je Miloevi volio rei,
nema vie integrirajuih faktora. Jedino to Crna Gora moe uiniti je proces koji
se upravo i dogaa (detaljno pratim sva deavanja u Crnoj Gori). Mislim da su
potezi dobro dozirani, ide se na to da se dobije to vie subjketiviteta, da Crna
Gora sama rjeava svoje probleme, da postaje meunarodni imbenik, a kako e
sve skupa zavriti, o tome e odluiti crnogorski narod.
ONOGOT: Ima li, po Vaoj procjeni, mogunosti da se Crna Gora osa-
mostali mirnim putem?
- Pa ja mislim da e tako i ii ako se Crna Gora odlui za samostalnost.
Miloevi vie nije u stanju proizvesti ni jedan rat. On sada putem raznih smicali-
ca pokuava ponovo oivjeti rat na Kosovu, namjerno zaotrava odnose sa Crnom
Gorom, da bi dobio homogenizaciju na teritoriju Srbije. Jo je jedan dio, nakon
svih njegovih neuspjeha, nevjerovatno jo opinjen Miloeviem i jo ne razumije

- 306 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
da je on tragian sluaj u povijesti srpskog naroda, jer ja sam Miloeviu rekao,
odlazei iz Beograda, da je njegov plan stvaranja Velike Srbije na raun tuih
teritorija, da e to biti veliki jedan sraz, da e to biti rat u kome e on biti gubitnik,
i da e ga na kraju Srbi morati osuditi zbog toga. I kroz alu sam mu rekao da
imam elju, kad ga budu vjeali na Terazijama, da misli na mene, a ja u misliti na
njega... I sada ne znam da li on misli na mene, ali ja na njega mislim (smijeh).
ONOGOT: Da li ste se prilikom posjete Crnoj Gori sastali sa predstavnici-
ma ovdanje vlasti?
- Pa, nisam jo razgovarao sa ocijelnim predstavnicima vlasti, susrio sam se
sa stranakim prijeteljima, imat u ruak sa dr Novakom Kilibardom, a sastat u
se i sa Jevremom Brkoviem.
ONOGOT: Kakva je trenutno privredna situacija u Hrvatskoj?
- Vidite, ja sam se sa Tumanom rastao na nekoliko toaka: na njegovoj po-
litici prema Bosni i Hercegovini i u Bosni i Hercegovini, rastao sam se po pitanju
privatizacije jer sam smatrao da e ona zavriti katastrofalno, kao to je i zavrila.
Ta privatizacija nije ila u cilju da se do vlasnika kapitala doe tragom nastan-
ka kapitala, nego se ilo tragom nastanka HDZ-a. Opet se, znai, ilo jednom
politikom podobnosti a ne logikom stvaranja kapitala. Jasno, to je dovelo da su
mnoga poduzea dola u ruke onih koji o tome ne znaju nita, tako da su uniteni
veliki sistemi: Rade Konar, Prvomajska, Jugoturbina; Industrogradnja;
Hidroelektra. To su sve poduzea koja su dobivala svjetske poslove na velikim
natjeajima sa visokom tehnologijom. Ta su poduzea, jednostavno, nestala, ali
su znatno oteena, a im nema velikih sistema, nema ni male privrede. Pret-
postavljao sam da e to upropastiti hrvatsku privredu. Hrvatska sada ima jed-
nak broj umirovljenika kao i zaposlenih. Razumije se, to je vrlo teko odravati.
Sa Tumanom sam se rastao i po pitanju centralizacije vlasti i sredstava. Ja sam
smatrao da se mora izvriti decentralizacija, da na niim nivoima dobijemo moti-
vacije, a time i bri razvoj Hrvatske u cjelini. Na alost, moji prijedlozi nisu bili
usvojeni, pa sam se sa tom politikom rastao. Sada samo moemo konstatirati da
je dug Hrvatske prema inozemstvu oko devet milijardi amerikih dolara, da je
iz Hrvatske iznesen ogroman kapital; procjene su da on iznosi izmeu dvije do
osam milijardi, a to je otilo na Kajmanske otoke, Djevianske otoke, u vicarsku,
Austriju, tko zna kuda, i mi emo to morati procesuirati nakon narednih izbora. Mi
emo jedan dio tih sredstava sigurno vratiti i uz pomo meunarodnih faktora, ali
emo i vrlo brzo omoguiti funkcioniranje pravne drave, to je posebno vano,
da bi postali zona sigurnosti i da bi dobili svjei kapital koji moe aktivirati nae
resurse. Gledajte, ja sam ipak zadovoljan utoliko to je Hrvatska ostvarila taj
okvir u kojem demokratski procesi mogu djelovati, bez obzira na to to se ja
sada sa zvaninom politikom ne slaem. Uvjeren sam da nee doi do nikakvih
udara, da nee doi do nikakvih izvan institucionalnih rjeenja, da emo mi nakon

- 307 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
sljedeih izbora napraviti novi korak u Hrvatskoj koji e koristiti i naem okoliu,
susjednim zemljama, koristit e Europi i nama samima.
ONOGOT: Ono to je u ovom momentu moda najaktualnije u Hrvatskoj,
ali i van nje, jeste upravo zavren sluaj Dinka akia. Kako ste Vi gledali na
suenje?
- Sluaj aki je pobudio veliki interes u Hrvatskoj, ali kako ste i Vi rekli i
vani. Rije je o zapovjedniku ustakog logora, gdje su deseci i deseci tisua ljudi
ubijeni samo zato to su bili razliite vjere, zato to su bili razliite nacionalnosti,
ubijalo se bez sudskog postupka, radilo se, jednostavno, o zloinu, i za taj se
zloin mora odgovarati. Dinko aki je bio zapovjednik toga logora, i osobno je
sudjelovao u ubistvima. Ve javnost zna kako je ubijen Milo Bokovi, lijenik,
kada je rekao da mu ponos ne dozvoljava da ga se vjea, i zamolio je da ga se
strijelja, a Dinko aki mu je i izaao u susret i ubio ga, a mnogi su povjeani.
Taj sluaj je vezan za jednu banalnu stvar .- i oni su pogubljeni samo zato to je
netko pokuao bjeati iz logora... Za takve stvari se mora odgovarati, jer se mora
znati da je zloin zloin, i da se za njega mora odgovarati, bez obzira kada,
pravda mora biti dostina. Ono to mene zabrinjava to je ono to se dogaalo iz-
van sudnice. U sudnici je primijenjen zakon, izreena je maksimalna kazna i time
je Hrvatska pokazala da shvaa o emu se ovdje radi. Dio olinjalih ustaa presudu
je doekao sa protestima, neki su ljudi ak i ziki napadnuti dok su izlazili iz
sudnice. Ta slika teti Hrvatskoj. Hrvatska se mora, denitivno, ograditi od bilo
kakvih profaistikih natruha jer se mora znati da Hrvatska nije mogla opstati kroz
NDH, ili za vrijeme II svjetskog rata, zato to je bila proizvod politike faistike
Italije i Njemake, koje su izgubile rat. Drugim rijeima, da su svi Hrvati bili u
ustaama i ene i djeca, i roeni i oni koji umiru, II svjetski rat bi zavrio isto
onako kako je i zavrio. Drugi svjetski rat se ne da redizajnirati, zna se tko je
pobijeen, tko je pobjednik. Zna se tko je inio zloine, i sa time treba jednom
za svagda zavriti, tako da Hrvatskoj upravo odgovara individualizacija krivnje,
odnosno nestanak kolektivne krivnje. To vai i za nedavne ratove na naim pros-
torima. Svi moraju odgovarati za svoja nedjela, pa i Hrvati.

21. oktobar 1999.god.

- 308 -
MOJI TEKSTOVI
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

VESELI PREDSJEDNIK
Predsjednik Bulatovi naveden na tanak led

Sukob koji se desio u DPS-u je neto izuzetno povoljno sa vie aspekata. Kao prvo,
i najneupueniji su sada shvatili da je predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi puki
izvrilac naredbi Slobodana Miloevia. Mora se priznati da su takav kurs dugo vremena
drali i Milo ukanovi i Svetozar Marovi, ali su ipak uoili kuda on vodi. A vodi
pravo u ponor i beznae, kao i svaki put koji vodi Miloevi. Jer sa Slobom, Mirom
i Momirom nema neizvjesnosti. Izvjesna je samo propast. Momir se za Glavni odbor
specijalno pripremao kod tate i mame u Beogradu, napravivi scenario po kojem su
lanovi Glavnog odbora bili obavezni da se izjanjavaju zajedno za potpuno odvojene
stvari, samo da bi on dobio ono to je dobio. Meutim, ve sada su se mnogim lanovima
Glavnog odbora otvorile oi, iako u tom Glavnom odboru ima i dosta Momiru odanih
lanova. Momir sada pokuava svoj nasukani brod spasavati lijepei ga mineralnom vo-
dom. Koliko je to dobar lijepak sam e osjetiti im korakne u brod. Naroito je Momir
zadovoljan to je Vlada usliila njegove elje za smjenama lanova Vlade. Srenog li
predsjednika.
Njegovu sreu upotpunio je naroito Sveto Marovi. Ako je od Mila i oekivao
tako neto, od Sveta nije. Meutim, nije raunao da je Sveto i suvie mudar da bi svoju
karijeru i dalje vezivao za potpuno promaene i prevaziene politike gubitke. Taj Sve-
tov udar, Momira vie ne vraa na noge, a Sveto je dobio brojne simpatije.
Ukoliko se na Skuptini bude raspravljalo o povjerenju Vladi, ni tu Momir nee do-
biti nita. Pored barem polovine poslanika DPS-a, kompletna opozicija e biti na strani
Vlade, iz prostog razloga to se niko normalan nee vezivati za Slobodana Miloevia.
I to sada da radi Momir? Kakav savjet dati predsjedniku koji se odrekao predstavl-
janja svoje zemlje u inostranstvu, koji duevno pati (naroito sada),koji je tuio Mihaila
Radojiia da ga je nazvao konjem.
Ponuditi mu da se i dalje bavi politikom je za njega veoma bolno. Zato je moda
najbolje preporuiti predsjedniku da se bavi karateom. Njegova ena Nada je istaknuti
karate radnik, a on se bez tutora ne snalazi. Po najnovijim anketama na pitanje: Koga
bi glasali za predsjednika izmeu Mila i Momira njih 95% se izjasnilo za Mila a 5%
za Momira. Zato mu je najbolji potez karate.
Veliki potresi se deavaju i u Narodnoj stranci. Moe se rei da sada postoje dvije
Narodne stranke- jedna Novaka Kilibarde, uz koga su o, Drecun, Popovi, urevac,
i druga Glavnog odbora sa Bojoviem na elu. Vjerovatno e biti i dva kongresa. Ovih
dana sluamo i teke optube jednih protiv drugih. U tome prednjai Drecun, koji u stilu
starih komunista raspaljuje prave rafale optubi. Dojueranje partijske kolege ovakvim
istupima govore dosta o sebi. Zauuje da je gospodin Kilibarda tako neto dozvolio u
svom taboru. Jer, takve prepiske i napadi tete i jednima i drugima. Imali su ansu da na
vanrednoj skuptini demokratski rijee ko ima veinu. Sada je, izgleda, za to kasno.

april 1997.

- 310 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

GLAVNI ODBOR DPS-a


lanovi Glavnog odbora DPS-a imaju pred sobom ne mnogo teak zadatak
da podre reformski kurs Vlade i prepuste da ona nastavi zapoeti posao
bez ucjena, a samim tim i da preutno pokau Momiru Bulatoviu da se
njegov mandat blii kraju. Svaka druga odluka i istrajavanje na kursu
koji je Bulatovi namijenio Glavnom odboru je nerazumna i vodi cijepanju
Partije, vanrednim izborima, a moda i haosu, koji bi mogao biti izazvan
na ulicama Crne Gore

Telegrafski reeno vijest bi glasila: Glavni odbor DPS-a je dobio zada-


tak od Miloevia preko Bulatovia da od Mila napravi Radoja Kontia. A to
znai da bude puki izvrilac Glavnog odbora i da za svaku vaniju odluku ide
na konsultacije kod G.O., te da ako G.O. odlui drugaije, to slijepo izvri.
Za zadatak i ovlaenje koje bi predsjednik Bulatovi htio dati predsjedniku
Vlade Milo ukanovi skoro da ne ispunjava nijedan uslov. Kao prvo, suvie
se razlikuje od Radoja Kontia, drugo njegova popularnost kod graana
sa birakim pravom mnogo prevazilazi popularnost Momira Bulatovia i
svakim danom sve manje grupe koja ga podrava. I to ne malo ve mnogo.
Sve ankete pokazuju da su Milo i Sveto najzasluniji za ubjedljivu pobjedu
DPS-a. Milo ukanovi u najnovijem sukobu pokazao je da nee svoje ljude
mijenjati samo zato to se to prohtjelo Slobodanu Miloeviu. Jer, Momiru
se odavno nita ne moe prohtjeti. On je od dolaska na vlast samo slijepo
izvravao prohtjeve iz Beograda. Jednom se malo uskooperio, ali je odmah
odustao iz straha koji je u njemu, izgleda, uroen. Pored toga, premijera bije
glas jakog, odlunog i sposobnog ovjeka...
Prije zasijedanja republikog parlamenta sastae se ponovo G.O. DPS-
a, e bi trebalo donijeti po Crnu Goru i sebe lino mudru odluku. Znaju oni
odlino da Milo nee prihvatiti ucjene i dobro znaju ko politiki bolje stoji i ko
sigurno u svakom moguem veem sukobu izlazi kao pobjednik. Zato lanovi
G.O. pred sobom imaju ne mnogo teak zadatak da podre reformski kurs
Vlade i prepuste da Vlada nastavi zapoeti posao bez ucjena, a samim tim
i preutno pokau Momiru Bulatoviu da se njegov mandat blii kraju. Za
dobro Crne Gore. Svaka druga odluka i istrajavanje na kursu koji je Momir
Bulatovi namijenio Glavnom odboru je nerazumna i vodi cijepanju partije,
vanrednim izborima, a moda i jednom haosu koji bi mogao biti izazvan na
ulicama Crne Gore. Vanredni izbori su za opoziciju najbolje rjeenje, dok haos
jedino ludaci mogu prieljkivati, a kojih sigurno ima.
Kao jedan od aktivnih uesnika, esto i jedan od organizatora narodnog

- 311 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
okupljanja, ili kako se to drugaije zove mitinga uvijek sam to smatrao
kao nuno zlo. Sve je bolje kada se problemi rjeavaju kroz institucije nego
na ulici. Mitinge doivljavam kao upozorenja i prijetnje nosiocima najviih
dravnih funkcija da preduzmu mjere da se ono to narod osjea da ne valja
mijenja, a ne da se svojim odlukama dalje doprinosi produbljivanju krize.
Najgora je stvar ako se na ulici mitingom rui vlast. To ni za jednu dravu
nije dobro. Zato, ukoliko lanovi G.O. DPS-a ele haos u Crnoj Gori, oni
e podrati izbor Slobodana Miloevia za predsjednika Jugoslavije. U tom
sluaju, odgovornost za haos sami e snositi. A haos je u tom sluaju nemi-
novan.

ODNOSI U FEDERACIJI

Ono to G.O. nije saoptio javnosti su i bitna neslaganja oko funcki-


nisanja Jugoslavije. Jer dok Bulatovievci zagovaraju Miloevievsku Ju-
goslaviju, u kojoj e on biti vie od Boga, postoji i drugo krilo koje zagovara
ravnopravnu i potpuno suverenu Crnu Goru u Federaciji Crnu Goru koja
e odluiti o sebi u Crnoj Gori i koja bi kao takva imala mnogo bolje odnose
sa Srbijom nego sada. Normalno, ukoliko su u Srbiji na vlasti nedemokrat-
ske snage, ili kao sada profaistike, onda da se odmah i distancira od
njih. Na svaki nain. Ukoliko to ne bi uradilo, dravno rukovodstvo se ne
bi razlikovalo od sadanjeg V.D. predsjednika, koga karakterie patoloki
strah od beogradskog gazde i analogno tome potpuna vazalnost.
Jedno od veoma vanih pitanja je koliko narod podrava sve ovo to
se sada deava u DPS-u? emu tolike zatvorene sjednice? Zato rukovod-
stvo TV CG preuzima onako mranu ulogu izvjetavanja? Zato DPS ne
reaguje na onako sramnu kampanju antisrpskih medija prema premijeru?
Pod antisrpskim medijima podrazumevaju se tzv. dravni mediji, koji od
dolaska na vlast Miloevia vre takvu funkciju i potpuno su antisrpski i an-
ticivilizacijski. Sva je srea to je najzad njihov uticaj dosta minoran, kao
i onih budala koje pod imenom uglednih ljekara i intelektualaca poreklom
odavde slue vjerno propaloj srpskoj reimskoj politici. Oni su uvijek bili
anticrnogorci.

MEDIJI

Jedno od pitanja koje crnogorska vlast nije rjeavala kako treba je i pitanje
crnogorskih medija. Taj prostor su uvijek htjeli monopolisati, shvatajui to kao
uslov za vjeitu vladavinu. To se posebno odnosi na dodjeljivanje frekvencija
i sve one lai koje nam je povodom tog servirao ministar Gomilanovi. Moda
je i dobro ovo to TV CG ini premijeru da lake uvidi ta znae mediji koji

- 312 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
nijesu u slubi objektivnog informisanja graana. Zato to prije treba ne samo
dozvoliti ve i pomoi razvoj nezavisnih medija kako tampanih, tako i ele-
ktronskih, a na elu dravnih medija postaviti profesionalce a ne sluge. U tom
sluaju svaki demokratski orijentisan ovjek imae koristi. To je i jedna veoma
vana legitimacija prema svijetu. TV Crne Gore sada svojom ureivakom
politikom nije ni crnogorska ni objektivna, a TV Niki od svog otvaranja vodi
anticrnogorsku politiku i tome treba da doe kraj. Nedavna peticija novinara
TV Crne Gore o tome da TV preuzima pored Tanjugovih i servise drugih agen-
cija govori jasno da novinari ele otvorenu i objektivnu televiziju.
Pred G.O. DPS-a vie ne bi smijelo biti dilema. U onolikoj mjeri zat-
vorene sjednice samo donose politiku tetu, a vrijeme je sazrelo za oprotaj
od podanike politike koja je do skoro voena.

maj 1997.

- 313 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

PREDSJEDNIKI IZBORI

* Momirovo samokandidovanje i opasna podjela sjever-jug


* Pranjenje stolica

Iako do predsjednikih izbora ima oko pola godine, u vladajuoj partiji kam-
panja se uveliko odvija. Zasluge za to pripadaju Momiru Bulatoviu, koji je sada
predsjednik bez vlasti, uticaja i ugleda. Ako je neto malo u ranijem periodu od
ovoga i imao, u poslednja dva mjeseca je i to izgubio. Preko svojih malobro-
jnih pristalica krenuo je da se maltene samokandiduje. Podrku je dobio u nekim
malim sredinama, a naroito veliku podrku je dobio od ginekolokog odjeljenja
iz Berana. On takoe pokuava da napravi podjelu sjever-jug, igrajui na veoma
opasnu kartu. Ukoliko nastavi sa takvom rizinom igrom, nije iskljueno i da
bude uhapen zbog pokuaja podrivanja drave i ukupnog pravnog sistema. Pre-
thodno da po hitnom postupku bude razrijeen.
Odgovor na Momirovo iznueno samokandidovanje je odmah stigao, tako da
su Milo i Sveto ekspresno ispredlagani iz veih i vanijih sredina izuzev Podgorice.
Momir sa sve manjom svitom oekuje da na Glavnom odboru dobije veinu za
svoju kandidaturu. Izgleda da se jo jednom potvruje pravilo da politiari u padu
gube kompas i vezu sa realnou. Tako i Momir, svakodnevno se namjetajui ko
e ga bolje prikovati za dno. Prvo dravni tuilac uovi, pa predsjednik Ustav-
nog suda Mitri, pa ministri Rakoevi, Vujanovi, Drljevi i tako dalje redom.
Simbolino je bilo otvaranje Crnogorskog pozorita, sa one dvije prazne stolice
u prvom redu. Otvaranje pozorita je izuzetno znaajno i pamtiemo ga sigurno
dugo. Meutim, i govor ministra Rakoevia je bio odlian. Govor kakav i do-
likuje otvaranju hrama crnogorske kulture. Ovog puta od kulture je i krenulo.
Sada su na redu drugi da one dvije stolice isprazne.
Praznim stolicama iz prvog reda nacionalnog teatra pridruile su se jo neke
prazne stolice u redovima iza. Iz TV Crne Gore prije svih. Moda je to ista sim-
bolika a moda i nije. Uglavnom prazne TV stolice su vjerovatno prepoznale da
su one sledee za potpuno pranjenje. Skoro. Na zahtjev gledalaca.
Opozicija se povodom predsjednikih izbora jo ne oglaava. To je i sasvim
oekivano jer jo je rano. Bie veoma zanimljivo sa kojim e kandidatom izai
Narodna sloga. Ako izau sa jakim kandidatom, onda e taj kandidat vjerovatno
dobiti glasove onog krila koje podrava Momira Bulatovia, koji nema vie prou
kod DPS-a. Ukoliko bi cijela opozicija stala uz jednog kandidat,on bi mogao
dobiti veoma veliki broj glasova. Za dobitak izbora svakako ne, ali su moda
predsjedniki izbori pravi trenutak da na politikoj sceni kao jak opozicionar
bude lansiran novi ovjek. U Crnoj Gori kandidata ima dosta, ali zbog samoljubi-
vosti opozicionih lidera ne mogu dobiti ansu. ak i poslije izbornih neuspjeha
veine partija. Ono to je dobro i to ohrabruje je sastanak koji su imali ukanovi

- 314 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
i Marovi sa liderima Narodne sloge Kilibardom i Peroviem. Za oekivati je da
su nali zajednike interese oko odbrane Crne Gore od mraka koji nosi Miloevi
i njegovo crnogorsko zamore. Ukoliko uspiju u toj odbrani, a hoe nakon toga
na potezu bi bili ukanovi i Marovi da prvo otvore i demokratizuju dravnu
televiziju, a onda redom poprave sve ono to je DPS inilo nedemokratskom par-
tijom. Pred sobom imaju odlinu priliku, a iza sebe podrku demokratskog svijeta.
Ne bi je smjeli prokockati.
Predsjedniki izbori u Srbiji e biti veoma zanimljivi. Kao prvo, da se vidi
da li e, i pored ustavnih ogranienja, Miloevi ponovo biti kandidat. On je na-
vikao da kri Ustav, pa ni sada to ne bi bilo iznenaenje. Ukoliko bude kandidat,
posao za njega valjano obavljaju njegove oprobane sluge. Sluge koje on hapsi,
bije, baca na dno pa die... Sve dok u opoziciji bitne uloge dre eelj i Vuk, on
e biti na vlasti. Srpska opozicija se mora Vuka to prije osloboditi ukoliko eli da
dobije izbore. On je viestruko tetan. Zagovarai odvajanja Crne Gore istiu da
je najbolje da u Srbiji bude predsjednik eelj. U tom sluaju odvajanje Crne Gore
je neminovno i potpuno izvjesno.
Jo jedan veliki problem zaokuplja crnogorsku javnost. To je potpuno sro-
zan ugled sudstva. Za njegovo ozdravljenje potrebno je prvo smijeniti veinu
predsjednika sudova jer se radi o potpuno iskompromitovanim linostima kako
na poslovnom planu tako i u privatnom ivotu. A to nije nevano za obavljanje
jednog, trebalo bi, veoma asnog posla. Zatim bi trebalo utvrditi odgovornost za
bruku koja se deavala oko suenja Novaku Kilibardi i Slavku Peroviu. Najmanje
to bi trebalo uraditi sa sudijama koje su reirale tu bruku je doivotno udaljava-
nje iz pravosua. Da bi se kod graana povratilo povjerenje u sudove na potezu
su Parlament i Ministarstvo pravde. Najgore rjeenje bi bilo da sadanji predsjed-
nik Vrhovnog suda Ratko Vukoti nudi rjeenja. To bi ve bilo tragikomino.

jun 1997.

- 315 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

MILOEVIA U HAG
Umjesto da kao glavni i najvei krivac za rat, krvoprolie i zvjerstva koja su
injena na prostorima bive SFRJ odgovara pred domaim ili meunarodnim su-
dom za ratne zloine, on je glavni kandidat za predsjednika ove nesrene drave.
Nesrene, kada imamo takvog kandidata za predsjednika, a, na alost, i sa ansom
da postane predsjednik. Istorijski gledano nee biti prvi put da na mjesto efa drave
dolaze bolesni, tj. patoloki tipovi. Bilo je takvih primjera kroz istoriju, ali je raz-
vojem drutva i uspostavljanjem demokratije, a samim tim i kontrole vlasti takva
mogunost sada u svijetu svedena na mnogo manje anse. Kod nas izgleda jo ne.
Da se tako neto ne desi kod nas, mogao je sprijeiti Glavni odbor DPS-a
samo da je odbacio podrku kandidaturi Miloevia. Meutim, i onih etrdesetak
lanova koji su bili protiv veliko je ohrabrenje ukoliko se sjetimo kakva je DPS
bila stranka prethodnih godina i koliko je vjerno sluila zloinima Slobodana
Miloevia. To je skoro pola lanova koji su protiv, a najvanije je da su protiv sva
tri potpredsjednika (Milo, Sveto i Milica). Kako e DPS uskoro kartirati Momira,
to je i oevidno da Miloevi vie nikada za svoje ciljeve nee imati sauesnike u
DPS-u, a za takav kurs DPS e u crnogorskoj opoziciji (onoj koja vrijedi) i drugim
institucijama imati podrku u stvaranju fronta za odbranu od nazadne i gubitnike
politike Miloevia.
Ukoliko se napravi retrospektiva Miloevieve vladavine, onda je jasno da
je on najvie nagrdio svoj narod i svoju dravu. On je dokazao da je svima vei
prijatelj nego svom narodu. On i njegova politika odveli su svoj narod u rat koji
je izgubljen. Srbe je rastjerao sa svojih vjekovnih ognjita i sada ih pretvorio u
izbjeglice i beskunike. Zaboravio je i prebrojati dosadanje rtve, raseljene, ran-
jene... za ouvanje vlasti i ogromnog bogatstva, koje je stekao prevarom i lopovlu-
kom, spreman je opet krenuti u rat. Kako vie to ne moe u Sloveniji, Hrvatskoj,
a vjerovatno ni u Bosni, ostali su mu Crna Gora i Kosovo. On to teko moe da
uradi bez svojih vjernih sluga dravnih medija u Srbiji, ogromnog broja poltro-
na, koji su se enormno obogatili uz njega, i te pozicije sada uvaju, te u Crnoj Gori
Momira Bulatovia i sve malobrojnije ekipe uz njega. Miloeviu je naroitu
podrku uvijek davao eelj, koji mu je bio stalna uzdanica i kao vjeran sluga
i kao pokazatelj narodu kakva bi budala mogla doi ako bi, ne daj boe, glasali
protiv njega.
U Crnoj Gori je talas otpora protiv Miloevia izuzetno ojaao i mogao bi
sprijeiti njegov dolazak na mjesto predsjednika Jugoslavije. U Srbiji je takoe
sve vie onih koji uviaju gdje njegova politika vodi, a i ve je dovela. Skoro
do potpunog ponora. A valjda e biti sve manje Vuelia, Kertesa, Sokolovia...
spremnih da galopiraju im im gazda baci kost koju treba trkom da vrate, liui
mu ruku na povratku. Njihova uloga je dobro plaena, ali je nedostojna ak i malo
potenog ovjeka.

- 316 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Ova godina je po mnogo emu prelomna. Ili e se napraviti korak nazad, koji
bi nas vodio pravo u ponor, ili korak naprijed, koji nam daje ansu da se borimo za
bolji ivot i prikljuak ka svijetu. Naprijed sa Miloeviem ne moemo, i vrijeme
je da ga otkaimo. DPS ima veliku, najveu ansu. Pomo stie sa svih strana,
ak i od onih od kojih je nijesu zasluili. Kako bi nam bilo sa Miloeviem kao
predsjednikom dokaz je i hapenje Biljane Plavi u Beogradu. O krai lokalnih
izbora da i ne govorimo.
Reformskom kursu u Crnoj Gori se pridruuju i oni kojima tu nema mjes-
ta. Ne zato to je tu mjesto privilegovanim nego to tu nema mjesta onima to
jue sluie jednog a danas drugog gospodara. Oni e nakon prve upotrebe biti i
potroeni. Ako se ozbiljno misle reforme i sprovoditi.

OPOZICIJA-NEZAVISNI MEDIJI

Taman kada je opozicija u republikom parlamentu poela opet veoma dobro


djelovati i kada se opet pojavila nada da e svoje poljuljane pozicije povratiti i
ojaati, predsjednik Liberalnog saveza je izrekao neke konstatacije koje zasluuju
komentar. Njegove izjave da u Crnoj Gori nema vie nezavisnih medija, ve su
to sada Milovi mediji, te da su ti mediji dobijali pomo na raun opozicije su
potpuno netane. Gospodin Perovi je i ranije pokazivao svoje vienje neza-
visnih medija, tj. po njemu nezavisan medij je samo onaj koji slui Liberalnom
savezu ili njemu, to je po njemu jo i poeljnije. Reformski kurs u Crnoj Gori,
koji nudi pored nunih reformi i ansu za raskid s Miloeviem, normalno je da
bude podran od strane i nezavisnih medija. Nijesu nezavisni mediji zbog toga
zasluili da budu okarakterisani kao Milovi, jer ovo je, kroz reforme, borba za
demokratizaciju, za Crnu Goru... Gospodin Perovi i opozicija su uvijek imali i
imae u nezavisnim medijima vei prostor od vlasti za iznoenje svojih stavova
i kritika, a sve iz razloga to je i nezavisna tampa po svojoj prirodi opoziciona,
ali ne u smislu da bude servis opozicije. to se tie pomoi koju dobijaju neza-
visni mediji, mogu upoznati gospodina Perovia da je kod dodjeljivanja pomoi
glavni kriterijum da medij nije u slubi ni vlasti ni opozicije, jer to je i uslov da
bude nezavisan. Mediji su veoma znaajni za politike faktore, a poslije ovih iz-
java jednog od elnika opozicije razlike izmeu gledanja na medije izmeu vlasti
i opozicije skoro da nema. Bitno je imati medije pod svojom kontrolom. Zato
postaje udno kada neko ko se u Crnoj Gori i van nje legitimie kao demokrata
ima ovakav odnos prema medijima.

jul-avgust 1997. god.

- 317 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

RASTURANJE DRAVE
Svojim postupcima koji ne predstavljaju iznenaenje ve potpuni kontinu-
itet, Miloevi od sebe pravi ruitelja Jugoslavije, pa treba oekivati da on
nastavi u tom stilu. U tom poslu nesebino mu pomau Bulatovi i njegove
malobrojne pristalice

Od ranije se znalo da Miloevievom reimu odgovara da provjereni sluga


Bulatovi i dalje bude v.d. predsjednika Crne Gore. Da bude v.d. a da Miloevi
bude taj koji e i dalje upravljati Crnom Gorom. Kada se desila kriza u DPS-u,
od koje Crna Gora ima i te kako koristi na polju demokratizacije, srpski reim
je odmah i svim sredstvima stao na stranu smijenjenog predsjednika DPS-a
Bulatovia. Vrijeme je zatim pokazalo da je Bulatovi politiar u agoniji, koji se
posvaao sa svim dravnim institucijama, na kraju sa samim sobom, loe teledir-
igovan iz Beograda.
Kada je Bulatoviev poraz postao vidljiv i iz aviona bilo je za oekivati da e
Miloeviev reim prihvatiti stanje na terenu i prilagoditi se situaciji. Meutim,
svakim danom iz Beograda stiu sve otrovnije strijele prema Crnoj Gori, tako
da se ulazi u period velike politike krize, koja moe ii u dva pravca; ili da
Miloevi najzad uvidi da vie ne moe kontrolisati situaciju u Crnoj Gori, ili
da provociranjem situacije i poveanjem tenzija produbi jo vie krizu. Ukoliko
Miloevi prihvati injenino stanje, onda je to najbolje rjeenje. Meutim, tada
Miloevi postaje Lili, a takvog ga je teko zamisliti. Ukoliko pak nastavi dalje
provociranje, doi e do ekcesa, a mogue i sukoba. To bi po nekim shvatan-
jima bio uslov za uvoenje vanrednog stanja. Meutim, treba imati na umu da je
uvoenje vanrednog stanja u Crnoj Gori potpuno nemogue, s obzirom kakav je
crnogorski narod. Meutim, sasvim je sigurno da bi taj pokuaj isprovocirao ras-
pad SRJ i brzopotezno odvajanje Crne Gore.
Od kada je donijeta odluka o predsjednikim izborima u Crnoj Gori, stojim
na stanovitu da Bulatovi nee uestvovati na njima.
Posljednji njegovi potezi idu u prilog moje pretpostavke. tavie, moe se
oekivati da e Miloevi pokrenuti mehanizam za smjenu Kontia i postavljan-
je Bulatovia na mjesto predsjednika Savezne Vlade. Time bi bio u situaciji da
bitku nastavi. To je samo jedan od naina koji nije nerealan. Samo to nosi veoma
tetne posljedice. Dogaaj u Republici Srpskoj ne idu na ruku Miloeviu, a i
Dejtonski sporazum koji je potpisao takoe potkopava njegovu vlast. Uz to,
Kosovo, Sandak, i Vojvodina su nerijeeni problemi koji Miloeviu nee davati
miran san. Ukoliko se u Crnoj Gori situacija politiki rijei i pobijedi ukanovi,
Miloevi e imati problem manje -Crnu Goru, koja e se sama o sebe starati, tako
da Miloevi vie nikada nee na nju imati nikakvog uticaja. On to nee svojom
voljom prihvatiti, ali e ga realno stanje na to natjerati. Kada to prihvati, morae

- 318 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Momira Bulatovia smjestiti u oku, zajedno sa Martiem, Joviem, osiem... i
ostalim vodonoama.
Najnovija lakrdrija oko Saveznog Ustavnog suda nimalo ne iznenauje. Ve
je optepoznato da su svi savezni organi pod politikom palicom Miloevia, i tu
nikakve pravne injenice, zakoni i propisi nemaju nikakvog znaaja. Sve te od-
luke i rjeenja imaju u sebi iskljuivo politiki predznak. Ono to je vano jeste to
to takve politike odluke u Crnoj Gori nee imati nikakve pravne vanosti, kao
i to to su svi relevantni pravni strunjaci dali svoje tumaenje politike odluke
Saveznog Ustavnog suda. Jedino e politika teta takvog odnosa saveznog ustav-
nog suda biti velika. A to nije malo.
Svojim postupcima koji ne predstavljaju iznenaenje ve potpuni kontinuitet,
Miloevi od sebe pravi ruitelja Jugoslavije, pa treba oekivati da on nastavi u
tom stilu. U tom poslu nesebino mu pomau Bulatovi i njegove malobrojne
pristalice.
Neisticanje kandidata na predsjednikim izborima od strane parlamentarne
opozicije je ipak iznenaenje. Bez obzira na to to bi anse na uspjeh bile male,
ozbiljna opozicija treba da ima kandidata na predsjednikim izborima. U pro-
tivnom, ona nije ozbiljna. Ukoliko se nijesu mogli usaglasiti oko zajednikog kan-
didata, svaka stranka je trebalo da da svog kandidata. Oko zajednikog se nikada
nee ni moi dogovoriti.
Ve se sada namee utisak da koalicija Narodna sloga odbrojava poslednje
dane. Do vanrednih parlamentarnih izbora nema mnogo vremena. Sasvim je sig-
urno da e biti koalicija, a za mnoge neupuene i iznenaujuih. Najbolje rjeenje
bi bilo da sve stranke, uz, ovog puta, poten izborni zakon, izau na izbore sa-
mostalno. Tako bi svi znali koliko su moni, a zatim na raspolaganju ostaje prav-
ljenje koalicija u Parlamentu, koje e valjda biti i neminovne za koaliciono vrenje
vlasti.
Jedno od prijatnih iznenaenja u ovoj krizi je TVCG. Dugo je to bila partijska
televizija, koja je graane vie dezinformisala nego informisala. Sada je to posve
drugaija kua, koja je otvorila prostor i za opoziciju, to ranije nije bio sluaj.
Korienje agencijskog servisa Montene-fax, Bete, Foneta... takoe je odlian
potez. Glavni urednik urkovi je zasluio pohvale. To to je grupacija Momira
Bulatovia stavljena pomalo u neravnopravan poloaj nije iznenaujue zbog
njenog djelovanja protiv interesa Crne Gore i njenih graana.
Nadajmo se da e TV u ovom stilu nastaviti, tj. da to nee biti samo na kratko.
Bitno je da se graani informiu objektivno i profesionalno, a da se uticaj vladajue
politike svede na minimum.

septembar 1997. god.

- 319 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA

U PAMET SE BRAO CRNOGORCI!


Svaki glas za Bulatovia je glas protiv Crne Gore, protiv anse za bolji ivot i
prikljuenje svijetu

Poznato je da kurve najvie priaju o potenju, a isto tako i o istini oni kojima
je ona strana. Jo nekoliko dana aktuelni predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi
za slogan izabra rije ISTINA, tj. neto sa ime se odavno posvaao. Brojni su
primjeri njegove svae sa istinom. Treba se sjetiti samo Prevlake pa bi i to bilo
dovoljno, a dugaak je spisak svih njegovih laa i paralaa. Daleko bi mu bolje
pristajala rije OBMANA. To je prava rije za njegovo ukupno politiko djelovan-
je od kada ga je u politiku orbitu izbacio njegov politiki otac sa Dedinja.
Koliko je Bulatovi izgubio kompas pokazuje i njegov predizborni spot na
kojem je u svojoj sjenci postavio istorijske velikane Crne Gore. Reagovanje po-
rodica na takav skandal je potpuno opravdano. Komedija je upotpunjena time to
se ba Bulatovi koji je otvoreni neprijatelj i ruitelj Crne Gore potapa crnogor-
skim velikanima, stavljajui sebe u istu ravan ili ak veu i od Njegoa, Kia,
Ljuba upia... Zahvaljujui obmani pomognutoj od strane Miloevia uspio je
da prevari jedan ne mali broj graana koji ga sada podrava, igrajui na kartu
muenika koga treba aliti. GREOTE rije je koju mnogi za njega koriste.
Predsjedniki izbori su, u stvari, u najveoj mjeri borba Mila ukanovia
i Sloba Miloevia olienog u njegovoj sjenci zvanoj Momir. Ostali kandidati
nemaju skoro nikakve anse, tako da e teko svi zajedno skupiti 10% glasova.
teta je to opozicija nije dala kandidata jer bi izbori bili mnogo zanimljiviji. Ova-
ko vrijeme u kampanji zauzimaju neke potpuno minorne nacionalistike stranke.
to se tie odnosa snaga Milo Momir, i tu je sve jasno. Sve to je mislee u
Crnoj Gori ukapiralo je da treba da glasa za Mila. Momir je izgubio na svakom
planu. Kampanja mu je vie nego smijena, a njegova pria o jugoslovenstvu,
separatizmu i kriminalu dri vodu koliko i bure bez dna. Na tu priu se upecala
samo ona masa koja se na svaku udicu peca. To je u Crnoj Gori sve manja popu-
lacija, a to e i izbori pokazati.
Sporazum izmeu DPS-a i opozicije je neto to najvie ohrabruje. Kao
posljedica sporazuma, opozicija na predstojeim izborima skoro apsolutno
podrava Mila ukanovia, to je potpuno logino kada se uzme u obzir da nijesu
istakli svoga kandidata. To je znaajan iskorak u odnosima izmeu vlasti i opo-
zicije, i to u budunosti treba da bude opoziciji izuzetno cijenjeno. Ona je time
pokazala da su joj Crna Gora i njeni interesi ispred borbe za vlast. Time je, u
stari, ve i poela svoju kampanju koja treba da na politikoj sceni Crne Gore
donese potpuno novu sliku. Kao prvo, da niko ne dobije apsolutnu vlast, a zatim
da stranke koje su ekspoziture strankama iz Srbije potpuno ieznu sa politike
scene. Uz novog predsjednika Crne Gore to e biti politiki faktor koji e biti

- 320 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
brana da se sa Crnom Gorom radi ono to je raeno za vrijeme Miloevieve
vladavine Crnom Gorom. Momira Bulatovia treba nakon 5. oktobra to prije
zaboraviti. Mnogo je loeg uradio, a sijaset je toga i Crna Gora je to dobro platila.
I vrijeme je da se stavi taka na to. On e nakon izbora biti politiki mrtav, a oni
koji su ga podrali brzo e uvidjeti koliko su lakomisleno nasjeli na obmanu
potenog Bulatovia.
U Crnoj Gori vlast i opozicija moraju, kao to to sada i rade, saraivati kada su
vitalni interesi Crne Gore u pitanju. A vitalni interes je trenutno da naprave jedan
front u odbrani Crne Gore od nesree zvane Miloevi, koji e uskoro usreiti
Srbiju, slino kao to je usreio Bosnu, Krajinu, Slavoniju.
Jedinstven DPS je po mnogo emu bio vjetaka tvorevina, i sve ovo to
proistie iz njihovog sukoba je bilo donekle i oekivano. Jedino nije bilo za
oekivati da e Crnu Goru nakon 7 godina vlast dovesti u situaciju da bira izmeu
opstanka ili samounitenja. Treba oekivati da su oni koji ele da Crna Gora ne
postoji u manjini.
Ovo u Crnoj Gori nije samo politika borba izmeu Mila i Momira, odnosno
Sloba. Ovo je dosta dublje ovo je izbor izmeu opstanka Crne Gore i nje-
nog potpunog guenja i ieznua. Zato je sada trenutak kada Momira Bulatovia
treba potpuno politiki poraziti, i svaki glas za njega je glas protiv Crne Gore i
anse za bolji ivot i prikljuenje svijetu. Kako na Milovoj promociji doajen naeg
glumita Ljuba Tadi citira: U pamet se, brao Crnogorci.

oktobar 1997.

- 321 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PREDSJEDNIKI IZBORI KAO POVOD

IZAZIVANJE
GRAANSKOG RATA
Miloevi prieljkuje rat u Crnoj Gori, otvoreno ga podstrekavajui, uz pomo
srpskih dravnih medija i namjesnika iz Podgorice

Da je Slobodan Miloevi spreman radi ouvanja vlasti uiniti mnogo tete


poznato je kroz mnogobrojne primjere, ali da e pokuavati da izazove graanski
rat u Crnoj Gori, ipak, veina graana nije oekivala. Nakon sve one pomoi
koju je u toku predizborne kampanje upuivao svom kandidatu, to direktno, to
indirektno, preko dravnih medija u Srbiji, Miloevi se odluio i na najopasniji
korak destabilizaciju Crne Gore pokuajem izazivanja oruanih sukoba u njoj.
Opasnosti koje proizvode takvi potezi su ogromne. Sama nacionalna podjela koju
pokuava lansirati njegov tienik, prebrojavajui glasove na taj nain, podsjea
na vrijeme neposredno prije rata u Bosni. Meutim, pouke su valjda izvuene.
Sve vei broj glasaa koji je na izborima glasao za Miloevievog kandidata ve
se kaje nakon postizbornih deavanja, uvidjevi kakav je bolesnik bio kandidat za
predsjednika.
Da se kojim sluajem ve nije desio rat u Bosni i Hrvatskoj, jasno je sada svi-
ma da bi se isto i ovdje odigralo. Meutim, meunarodna zajednica je ta koja nee
dozvoliti neto slino, a za Crnu Goru je veoma znaajno to nakon dosta vremena
najzad dobija svoga predsjednika. Predsjednika koji nee biti Miloeviev sluga i
koji nee biti samo gura u njegovim rukama, to je njegov prethodnik bio itavo
vrijeme otkad je uao u politiku. Velika je teta to je ikada i uao, ali i to je ikada
iz Zadra i doselio u Crnu Goru. Uskoro e jednako biti dobrodoao u Crnu Goru
kao to je i u Zadar.
Posljednji izbori su napravili i podjelu na emancipovanu Crnu Goru i onu
koja to nije. Izraziti predstavnici ove druge su se pojavili odmah nakon izbora sa
balvanima na ulicama i pokazali svoje pravo lice. Primitivno, glupo, runo... U
gro planu svog djelovanja izbacili su nacionalizam, mrnju i la. Oni su relikt
prolosti i srea je da e ih svakim danom biti sve manje. Zasluge to su oni u
manjini najvie pripadaju Liberalnom savezu, koji je sve ove teke godine, koje
su sada iza nas, najvie uinio na emancipaciji graana i usaivanja u njih vjere
u same sebe. Da toga nije bilo, teko da bi danas u Crnoj Gori mogla pobijediti
demokratska opcija.
Svi koji se nalaze u taboru Miloevia i koji su za taj tabor glasali moraju
to prije uvidjeti svoju zabludu, jer to prije to uine, bie bolje i po njih i po nas
koji to ve odavno znamo. Prema njima nema uopte razloga da se primjenjuje
bilo kakav revanizam i represija. Ali oni koji ih obmanjuju, uvlaei ih u veoma
opasne igre, i te kako moraju da odgovaraju za svoja nedjela prema graanima

- 322 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
Crne Gore. Jo su na vrijeme Predrag Bulatovi, ii, Kneevi, Labudovi.. da
svoj obraz sauvaju time to e se ograditi od djelovanja Miloevia i njegova dva
namjesnika i posluitelja (Pavla i onog glavnog, koji ne zasluuje ni ime da mu se
spomene). Za njih dvojicu je kasno jer im vrijeme koje dolazi nee biti naklonjeno.
Najbolje im je da odu iz Crne Gore i da se nikad vie ne vrate. Suvie su joj tete
nanijeli. Pavle e vjerovatno u Hag, a ni ovom drugom nije sigurno da mu se ne
pridrui.
Nakon zavrenih izbora mora se konstatovati da su biraki spiskovi i dalje
veoma loe sreeni. Do parlamentarnih izbora moraju se potpuno srediti i to os-
taje kao jedan od glavnih zadataka meustranake radne grupe. Izborne komisije
takoe treba promijeniti. U njima moraju biti struni ljudi koji makar javno ne
smiju da se deklariu i da otvoreno navijaju. Na ovim izborima imali smo prilike
da vidimo Republiku izbornu komisiju u jednom drugom svijetlu. Ne mnogo
asnom i profesionalnom, ali je ipak, na kraju, veina (6 prema 3) odluila da
proglasi narodnu volju. Indikativan je takoe primjer nikike izborne komisije,
koja je takoe bila navijaki nastrojena, a naroito njen predsjednik, koji je ujedno
i predsjednik nikikog suda, na alost. To je isti onaj koji je crnogorsko pravosue
srozavao na najnii nivo kada je sudio Kilibardi.
Nakon zavrenih izbora i estitki koje novom predsjedniku stiu sa svih stra-
na, otrovne strijele stiu samo iz Srbije. Nijedna iz Hrvatske, Bosne, Albanije,
Italije... Samo iz Srbije. Jedino iz nje i ele da biraju na put, nae rukovodstvo i da
o nama odluuju. Valjda im je to ostalo od prethodnika Karaorevia, Paia...
Milo ukanovi je prepreka i kraj takvom odnosu. Nee vie prolaziti teza o Crnoj
Gori koju hrani Srbija. Crna Gora ide krupnim koracima ka razvijenoj Evropi u
pogledu razvoja demokratije a uskoro i ekonomije. Kao takva, Srbiji e vie biti od
koristi nego da slijedi Miloevievu pogubnu, anticivilizacijsku politiku i slijepi
put. Srbija ima svoju ansu ve u decembru, kada su zakazani predsjedniki izbori.
Za Srbiju bi najbolje bilo da izabere Milana Pania, ali e vjerovatno tu strategiju
sruiti Vuk Drakovi. Ukoliko se to ne desi, ve Pani postane predsjednik, onda
bi on, uz sigurnu pomo ukanovia, od Miloevia napravio Lilia.
Graani Srbije koji su demokratski orijentisani proslavili su i pozdravili pob-
jedu ukanovia. Oni u njemu vide ansu da im pomogne da se oslobode zla i
najveeg neprijatelja srpskog naroda u njegovoj istoriji.
Nakon svih deavanja mogla bi se izvui pouka za budunost kako bi se pre-
duprijedile neke sline nesree. Naime, svi kandidati za predsjednika bi trebalo
da budu podvrgnuti pregledu jedne strune komisije koja bi im davala uvjerenja o
tome da li su normalni ili ne, te da li u blioj porodici imaju moda, kao Miloevi,
sve same samoubice. Takvi bi bili odmah diskvalikovani a graani poteeni
nevolja. Takav pregled ne bi mogli pozitivno proi ni neki predsjedniki kandidati
sa posljednjih izbora u Crnoj Gori.

novembar 1997.

- 323 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
PROVOKACIJE
- Turistika sezona
- Kosovo i crnogorski regruti
- O reformama

Turistika sezona je krenula bolje nego to se oekivalo i pored problema


koje Crnoj Gori namee Srbija. Dogaaji na Kosovu su onemoguili turiste iz
Makedonije da ljetuju u Crnoj Gori. Neukidanje viza strancima je takoe uman-
jilo dolazak stranih gostiju iako e broj stranaca u odnosu na prolu godinu biti
znatno vei. U Herceg Novom veliki je problem nedostatak vode i taj problem
takoe se inspirie iz Beograda. Samo na primjeru turizma koji treba biti glavna
razvojna djelatnost Crne Gore vidi se koliko Srbija tj. njeni politiki faktori ne
ele Crnoj Gori nikakvo dobro.
Intenziviranje aktivnosti crnogorske diplomatije na pravednom rjeenju prob-
lema Prevlake, otvaranju graninog prelaza na Debelom brijegu i uspostavljanju
prijateljskih odnosa sa Hrvatskom nastoji se na svaki nain zaustaviti.
Taj zadatak se pokuava ostvariti preko Savezne Vlade i izvjesnog Kneevia
koji na relaciji Zagreb Beograd rovari protiv Crne Gore. Na Kosovu otpoinje
sve vie rat. Svakim danom sve je vie rtava kao i prognanih, iseljenih. Crnogor-
ski mladii koji se nalaze na odsluenju vojnog roka angaovani su u vojnim
akcijama i otpoeo je njihov dovoz u limenim sanducima. Crnogorsko dravno
rukovodstvo se zadovoljava usvajanjem skuptinske deklaracije i zakljuaka od
kojih nema nikakve vajde umjesto da odmah sve crnogorske vojnike pozove da se
odmah vrate u Crnu Goru. Ne bi oni tim potezom ruili Jugoslaviju jer je ona vol-
jom Miloevia, eelja, Drakovia, Bulatovia odavno sruena. Samo bi legal-
izovali faktiko stanje. Koalicija DA IVIMO BOLJE MILO UKANOVI
koja je na izborima odnijela apsolutnu veinu ve sada vue neke loe poteze. Ti
potezi se preteno vuku iz DPS-a. Trebae izgleda dosta vremena da ta stranka
iskorijeni navike jedinstvenog DPS-a. Ostataka takvog ponaanja ima dosta pa
bi DPS-u bilo najbolje da na vanim mjestima bude najmanje lanova DPS-a i
da to vie takvih mjesta ustupe SDP-u i Narodnoj stranci. Naroito SDP-u kao
i da ukljue u politiki i privredni ivot strunjake koji nijesu lanovi politikih
partija.
Evidentno je da DPS kadrovski veoma loe stoji. To najbolje pokazuje i
primjer Nikia gdje se dugo i dugo vijealo i natezalo oko izbora novog predsjed-
nika. Oni koji bi znali to da rade veinom nee da prihvate. Nee iz razloga to je
u Nikiu voena pod okriljem jedinstvenog DPS-a ne samo politika koja Niki
unitava i vraa na nivo selundre ve i kadrovski izuzetno loa politika. Tako
veina direktora u Nikiu ne bi znali ni kokoke uvati, a kamoli biti uspjean
privrednik. Takvi kadrovi su stvorili svoj klan i zadatak reformista je da taj
klan razbiju. Dobro je da je za predsjednika izabran dr Miko Drljevi, izuzetan i

- 324 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
ovjek i ljekar, kojem obavezno treba dati ira ovlaenja i eliminisati naviku da
mu Komitet DPS-a bilo ta diriguje.
Za oekivati je da reforma prvo zahvati sudstvo. Da se kao prvo iz sudstva
pomaknu oni koji su se dobro obogatili lairajui mnoga suenja. Zatim da odu
neznalice kakvih je dosta u pravosuu i naroito je vano da odu politike sluge.
Na taj nain stvorio bi se prvi uslov za stvaranje nezavisnog sudstva. Nova cr-
nogorska vlast mora se sjetiti kakva su sve politika suenja organizovana do jue
u Crnoj Gori. Neki nosioci zloupotreba u pravosuu su politikom aktivnou u
poslednje vrijeme pokrili svoje greke. Za nagradu treba ih odmah penzionisati.
I uovia i Vukotia i Mitria. Za mnoge od nosilaca zloupotreba bi u svakoj
pravnoj dravi bio pokrenut postupak utvrivanja odgovornosti. Ovo se naroito
odnosi na predsjednika nikikog suda Perunovia za kojeg mnoge sudije iznose
masu optubi. Najave da e se uskoro raspisati opti reizbor sudija je potpun
promaaj. Na taj bi se nain izjednaile potene i strune sudije sa nosiocima
zloupotreba i neznanja. Zato treba imenom i prezimenom rei ko zbog svojih
greaka ne moe biti vie sudija. Tropske vruine koje vladaju mogu imati veoma
pozitivno dejstvo na mozak. Ukoliko doe do take kljuanja mozak bi mogao
donijeti najzad i pravu odluku U SE I U SVOJE KLJUSE.
Kako je kljuse otperjalo za Beograd onda ostaje U SE. Na zdravlje!

jul 1998.

- 325 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
BOLJI IVOT KASNI
Cijene rastu penzije manje i neredovne
Potinjen poloaj Crne Gore u federaciji

Pobjednika koalicija DA IVIMO BOLJE MILO UKANOVI, za sada,


ne ispunjava data obeanja, a naroito ne ono najvanije o boljem ivotu. Istina
je da je jo kratko vrijeme za neke znaajnije pomake, kao i problemi u okruenju
(Kosovo i ogroman broj izbjeglica koji je utoite naao u Crnoj Gori) razlozi su
koji oteavaju ispunjavanje obeanja. Uz to se moe jo dodati djelovanje nel-
egitimnog Bulatovia, koji ini sve da se osveti Crnoj Gori. Meutim, mora se
rei da koalicija nije smjela donijeti odluku o enormnom poveanju cijena tel-
efonskih usluga u trenutku kada se penzije smanjuju i neredovno isplauju, kada
i veina zaposlenog stanovnitva prima line dohotke sa velikim zakanjenjima
i dosta smanjene. Umjesto da Vlada ove probleme rjeava, ona ih ovakvim pot-
ezom samo komplikuje.
Iako je stav nove Vlade u najveoj mjeri stvar mandatarovog izbora i dogov-
ora lanova koalicije, ipak nije teko zapaziti da je teko nai razlog ili kriterijum
na osnovu kojeg su se u Vladi nali ministar vjera Slobodan Tomovi i ministar
kulture Budimir Dubak. Ta veoma vana mjesta u Vladi treba da pokrivaju kompt-
entnije linosti. Takoe, ponovo postavljanje Miomira Mugoe za ministra zdrav-
lja nije nimalo nailo na odobravanje u zdravstvenoj struci. Vlada Crne Gore pred
sobom mora stalno imati zadatak koji je preuzela, a koji za sada ne ispunjava.
Uspravljanje Crne Gore ne samo da nije vidljivo ve je sve vidljiviji njen
potinjen poloaj. Nije i ne moe biti nikakav problem ako se predsjednik Crne
Gore sastaje sa Miloeviem. Nije problem ni koliko se puta oni sastaju, ni
ko prisustvuje tim sastancima. Problem predstavlja ako se oni i dalje sastaju, a
Miloevi ne potuje volju iskazanu na crnogorskim izborima, ve i dalje dri onu
prikazu za predsjednika tzv. savezne vlade. Pored toga, uvlai Crnu Goru u sukob
na Kosovu, onemoguava rjeenje problema Prevlake i otvaranje granice prema
Hrvatskoj, i jo mnogo, mnogo toga. Vrijeme je odavno sazrelo da predsjednik
ukanovi podnese Miloeviu minimum zahtjeva koje ovaj mora ispuniti da bi
njihovo sastajanje dolazilo u obzir. U protivnom, od uspravljanja Crne Gore i
njenog ravnopravnog odnosa nema govora.
Pobjeda koarkaa na svjetskom prvenstvu je zaista veliki i zasluen usp-
jeh, vrijedan svake hvale i potovanja. Meutim, ni ovom prilikom nije izostalo
nipodatavanje Crne Gore, poevi od skandiranja na utakmicama Srbija, Sr-
bija... pa do govora i izjava predstavnika politikog ivota Srbije i navodne Jugo-
slavije. Sreom, u takav ambijent koarkai se nijesu uklopili.

septembar 1998.

- 326 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
UZGRED REENO

JUGO-PAPAZJANIJA
SRJ i sluenje medijima
TV Crne Gore partijski servis

SRJ sve vie lii na papazjaniju. Miloevi i njegova dvorska luda eelj
dokrajuju Srbiju. Kosovo su ve skoro sasvim izgubili i sada maltretiraju univer-
zitet i medije. Sve to misli treba unititi i stvoriti Srbiju bez mozga, poslunu i
na koljenima deviza je dvojca spremnog na sve zbog vlasti. Suenje medijima,
najprije srpskim a onda i crnogorskim, pokazuju da je Srbija i njen reim spreman
na sve. Izoptenje od svijeta je samo mali dio od arsenala koji su spremni upotrijebiti
protiv svog naroda. Suenje Monitoru e vjerovatno ui u anale svjetske gluposti.
Povodom ovih i slinih suenja crnogorsko rukovodstvo se dri sasvim okej, za
razliku od dranja koje ga je karakterisalo kada se sudilo novinarima i novinama u
Crnoj Gori a sve u njihovoj reiji. Da li su se nauili na svojim glupostima i najzad
politiki sazreli ili im sada ovakav kurs politiki odgovara ostaje da se vidi.
Uglavnom, manje-vie sve odluke koje donosi crnogorsko rukovodstvo, tj. Vla-
da, donose se na guranje, mahom od strane SDP-a i Narodne stranke. Tako DPS i
dalje koraa i radi usporeno, ili je to moda politika strategija.
Crna Gora je dobila mitropolita, tj. crnogorska crkva. U vezi sa ovim dogaajem,
Televizija Crne Gore je potpuno pala na ispitu. Nije od nje oekivano da se svr-
stava, ve da objektivno da informaciju. Meutim, TV je bila servis Rista Radovia
i Slobodana Tomovia, a sve je uraeno po nalogu Svetozara Marovia, vie puta
dokazanog anticrnogorca. Kada je za glavnog urednika TV doao Velibor ovi,
zasigurno profesionalac koji zna svoj posao, svi smo oekivali da TV nee vie biti
servis vladajue garniture. Meutim, ovi je sada samo serviser vlasti. Bilo je
oekivati da e ovi zbog nemogunosti da profesionalno radi dati odmah ostavku
i zadrati svoj visok rejting koji je imao meu kolegama. Meutim, on je taj re-
jting olako izgubio. Zaista i nije udo da najbolji novinari Televizije sjede kui,
dok neke poetnice vode TV Dnevnik i potpisuju ga kao urednici umjesto ovia,
tj. Marovia. A i nije samo ovi usamljen. Ima jo urednika koji su kao kadar iz
nezavisnih medija preli za urednike u dravnim glasilima i koji sada moda ak i
revnosnije slue reimu nego to su radili njihovi prethodnici. Neki su se na pitanju
crnogorske crkve ve i dobro istrenirali.
Institut poslanikih pitanja koji sada vai u republikom parlamentu je prava
stvar. Veoma brzo nam otkriva ta sve radi vlast, a i oni koji vre vlast preko Savezne
vlade (SNP), tako da jedni druge veoma efektno legitimiu za mnoge zloupotrebe. I
tako vrijeme prolazi, a SRJ ne funkcionie, niti e. Jedan me prijatelj skoro pitao kada
e Crna Gora da se odvoji od Srbije, a ja sam mu odgovorio da je to ve uraeno,
samo to jo nije sazrelo vrijeme da se objavi, il to moda ja snim.
novembar 1998. god.

- 327 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
KRIZA NA KOSOVU

U IEKIVANJU M I R A
Da li e Miloevi konano platiti cijenu svoje vladavine

Vijest o podizanju optunice protiv Slobodana Miloevia zbog ratnih zloina je


zasigurno vijest mjeseca. Da li e do tog procesa ikada doi, te da li takva optunica kasni
koju godinu nije teko odgovoriti. Haki sud je to morao mnogo ranije da uradi i potedi
bivu SFRJ svih ratnih razaranja i mnogih zloina. Cijena njegove vladavine se ne moe
jo u potpunosti izmjeriti jer joj nije doao kraj, iako ovog puta izgleda da se zaista i blii.
Meutim, Miloevievo pojavljivanje pred Hakim sudom nije realno jer e on svakako
to izbjei odabirajui sam nain.
Crna Gora trpi i dalje djelovanje vojske, tj. komandnog kadra. Starjeine vojske iz-
gleda da jo ne uviaju da su na brodu koji tone, i ukoliko se ne distanciraju od Miloevia
prekidom izvrenja njegovih naredbi, slina sudbina e i njih zadesiti. Ovo se prije svega
odnosi na admirala Zeca i generala Obradovia. Admiral Zec je jo u predsjednikim
izborima politiki agitovao za Bulatovia; iako mjesto na kojem se nalazi ne bi trebalo
da dozvoljava takve aktivnosti. Komanda vojske iz dana u dan nastavlja provociranje su-
koba u Crnoj Gori, iako je evidentno da se na stranu takve vojske veina rezervista nee
svrstati, ve e zajedno sa policijom i graanima braniti svoju domovinu Crnu Goru.
Sa velikim iekivanjem se oekuje zavretak NATO akcije. Iz mnogih izvora znamo
da je mir na dohvatu ruke. Ruska diplomatija kroz aktivnosti ernomirdina za sada ne us-
pijeva da donese mir, iako je on, po mnogim ocjenama, veoma blizu. Bilo bi dobro da do
mira doe to prije, iako je na Miloeviu veoma teka odluka, po njega svakako i najtea,
jer treba da potpie ne samo vojnu kapitulaciju, koja je bila oekivana, ve e to znaiti i
svoju politiku kapitulaciju koja za sobom nosi i onu drugu, ukoliko ne eli u Hag.
Izvori iz Miloevievog vrha kau da tzv. predsjednik Savezne vlade Bulatovi ve
desetak dana ne moe da dobije prijem kod Miloevia i da je samim tim ve maltene
smijenjen. ak se govori i o njegovoj smjeni u stranci, te se kao naslednici pominju
Predrag Bulatovi, Branko Kosti ili Danilo Vuksanovi. Momira Bulatovia je nakratko
oaralo Dedinje te se silno zaletio ka Beogradu, a vratie se, izgleda, vozom u koji se u
meuvremenu od njegovog odlaska presijeda na nekoliko pravaca. Potpredsjednik Vlade
g-din Kilibarda s pravom je prozvao Akademiju i Univerzitet zbog utnje, samo je trebao
da ih prozove za dugotrajnu utnju koja naroito karakterie Akademiju i njenog pred-
sjednika Vukotia.
CANU je odavno mali SANU, pa se sa nestrpljenjem oekuje organizovanje Dukl-
janske akademije kako bi Crna Gora dobila svoju akademiju nauka i umjetnosti.
Nego kada se sve ovo zavri, neki e morati da odu sa politike scene. Meu njima
e svakako biti i jo jedan prevazieni politiar Svetozar Marovi, predsjednik Parla-
menta, koji je dugo vremena zapravao svaku orbu pa to i sad radi. Parlament je nakon
jedne mudre rezolucije opet postao cirkuska atra.

jun 1999. god.

- 328 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}

POTOVANI ITAOCI
Stigosmo do jubilarnog 100-tog broja. Za dnevnu novinu to i nije neki jubilej
jer stigne veoma brzo ali za periodinu ipak jeste. Mi smo evo zajedno sa Vama
uspjeli doi do jubileja pa e sada ii sve bre i bolje.
Kada smo poinjali bilo je zlo vrijeme. Raspad Jugoslavije, zatim ratni poklii,
sramni i podaniki odnos crnogorskog dravnog rukovodstva prema Miloeviu i
sauesnitvo u osvajakim ratovima u Hrvatskoj i Bosni... Zajedno sa vama ustali
smo protiv takve politike. Sve ove godine armisali smo Crnu Goru kao otvoreno
drutvo kojem treba uvesti demokratske principe i povezati ga sa razvijenim svi-
jetom. Sreom desio se i rascjep u tada jedinstvenom DPS-u tako da se otvorio
prostor za politiku koja Crnu Goru vodi putem razvoja, a pravi otklon od politike
koja vodi u propast. Naalost u Crnoj Gori nije mali broj onih koji podravaju
politiku negatorstva Crne Gore i koji svaki razvoj i napredak vide kao izdajstvo
i kolaboraciju. Njihovom edukacijom moramo se svi baviti u narednom periodu
kako bi u sledeem vijeku Crna Gora bila razvijena i bogata drava. Suverena i
samostalna ali u vezi sa svima sa kojima ima koristi da bude. Do novog broja.
Sreno!

avgust 1999.

- 329 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
POLITIKA KAO MANIPULACIJA

LICEMJERJE DPS-a
Sa kim to razgovara DPS/Marovi SNP-ovac u redovima DPS-a

DPS evidentno ne doivljava koaliciju Da ivimo bolje drugaije nego kao


da ne postoji. Sami vre vlast, sami o svemu odluuju, a SDP i Narodna stranka
na to pristaju.
Voditi razgovore o budunosti SR Jugoslavije, bez koalicionih partnera,
licemjerno je, a jo i vie nego licemjerno je o tome razgovarati sa strankama
koje su i sami oznaili kao rasturae i ruitelje Jugoslavije. Jedinstveni DPS je
bio jedna retrogradna partija i mnogi su bili nerealni optimisti koji su oekivali
da e nakon podjele jedinstvenog DPS-a na dvije stranke ovaj dio, nazovimo ga
reformski, biti demokratski i da e politiki sazreti izvukavi pouke iz promaene
politike koju su vodili. Meutim, u redovima DPS-a i to na raznim mjestima su
mnogi koji se ne razlikuju od pripadnika partije dojueranjih drugova iz SNP-a
Njihov predvodnik je Svetozar Marovi,koji je prije nekoliko dana sa delegacijom
odsluao u stavu mirno as prekora od strane Mire Markovi, idejnog voe srp-
skog reima, koji ovu zemlju u crno zavi.
Od Marovia se drugo i ne moe oekivati, ali od predsjednika ukanovia
moe i mora. Na njemu je da prekine ovu diletantsku politiku svoje stranke i
obustavi pregovore sa SNP-om, JUL-om i radikalima. Politiki je potenije da
pregovaraju sa SNP-om. Ve skoro dvije godine su im usta puna prekora i osuda
Miloevia, Markovike, eelja, Tomia, Milutinovia...., a sada ele sa njima da
se dogovaraju oko drave. NEE MOI, GOSPODO! Zaludu e vam biti dravna
partijska televizija, ve se to prije morate okrenuti Crnoj Gori i njenoj budunosti
i onome to ste obeali Bolji ivot. Da bi neto ozbiljnije ostvarili morate, kao
prvo, imati u vidu da vi to ne znate sami. Zato se morate lepati uz SDP, koji ima
i kadra i znanja. I to Vam je mudro initi. Uvoenje crnogorske monete je jedan
od dokaza da ste jo uvijek neodluna vlast, koja je navikla da trpi. Nakon to vas
je vojska maltretirala nekoliko mjeseci, ve dugo Vas inatorno gue. Da li ete
uvoenjem marke neto uiniti ostaje da se vidi.

novembar 1999.god.

- 330 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
DPS I CRKVA

IGRE OKO CRKVE


Poelo je izjavom Svetozara Marovia da je jedina pravoslavna crkva u Crnoj
Gori srpska crkva, a to je samo kontinuitet Marovievog srbovanja i nelegitimnog
mijeanja u crkvene stvari.
Na to uti Ustavni sud Crne Gore. uti i tuilac. Izjava Marovia je proti-
vuastavna jer on ne istupa kao graanin ve kao predsjednik Skuptine. On je sebi
uzeo za pravo da odredi koja je crkva jedina, tj. da on arbitrira u sporu koji pred
njim niko i nije pokrenuo. To mu ni Ustav ni ijedan zakon ne dozvoljava. Njegova
izjava je i nemoralna i nedostojna jednog hrianina, uzevi u obzir da on, na alost,
pokriva i izuzetno visoko mjesto dravne politike.
Kao predigra igrama oko Boia, desio se eksces u Narodnom pozoritu i
naputanje koncerta od strane srpskih popova i srpskog ministra vjera u Vladi Crne
Gore. Logino je da je itav dogaaj reiran u kabinetu DB-a, kao i to su po nji-
hovom zadatku poslati ljudi koji su okruili mitropolita crnogorskog Mihaila
Dedeia. I ne samo njega. Na alost, po njihovom diktatu djeluju i mnoge tzv. ne-
zavisne institucije, koje su se pretvorile u servise aktuelne politike. Zbog takvog
djelovanja teta je ogromna, jer su te institucije u vrijeme rata u Bosni i Hrvatskoj
uvale obraz Crnoj Gori svojim djelovanjem. Sve ovo oko crkvi deava se po planu
jedino se kontroli mogu oteti graani i poeti da se sukobljavaju. Zato je tu policija
koja e razdvajati.
Dogaaji oko loenja badnjaka u Podgorici takoe su izreirani. Na to se
naroito naljutio predsjednik SDP-a arko Rakevi i nagovijestio istupanje iz koa-
licije, tj. zakazivanje sastanka Glavnog odbora stranke i predlog za istupanje iz
koalicije. Koliko je to realno ostaje da se vidi za vrlo kratko vrijeme. Ne bi bilo
iznenaenje da Glavni odbor i donese takvu odluku, a da je pojedini lanovi Vlade
i drugih dravnih organa iz te stranke ne potuju. Staro je pravilo da Crnogorci vie
vole vlast i privilegije nego ita na svijetu. Brojni su dokazi za to. Jo jedna oso-
benost krasi Crnogorce. To je poltronstvo. Ono je prisutno na svakom koraku. Od
preduzea, stranaka, pa ak i do nezavisnih i kulturnih institucija. To da poltroni sebe
odmah lansiraju u vlast poznato je, ali pomalo je iznenaujue koliko je poltrona
prisutno i u rukovodstvima opozicionih partija. Zato i nije iznenaenje kako ih vlast
lako kupuje.
Predsjednik ukanovi je estitao Boi pravoslavnim vjernicima i srpskom
mitropolitu Amlohiju. Zaboravio je da estita Boi crnogorskom mitropolitu, ili
je moda mislio da je dovoljno da estitku prenesu agenti DB-a koji se ne odmiu
od mitropolita Dedeia. To nije dovoljno, pa e ubudue predsjednik morati javno
da estita crnogorskom mitropolitu, a tek onda i srpskom. U protivnom, pria o us-
pravnoj Crnoj Gori nee imati ni pokrie ni potroae na sledeim izborima. Ili e,
moda, uspravnoj Crnoj Gori biti potreban VEP.
januar 2000.

- 331 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O MINISTRU MUP-a

ISUVIE GREAKA MINISTRA MARAA


ira crnogorska javnost za njega
je prvi put ula kada je u vrijeme Za vrijeme ministrovanja gosp. Maraa, dro-
neposredno prije sukoba u jedin- ga se odomaila u Crnoj Gori, privredni krimi-
stvenom DPS-u tadanji predsjed- nal se zatakava, korienje kriminalaca za
nik Crne Gore Momir Bulatovi potrebe drave je iznad svakog normalnog
izriito traio njegovo smijenjivanje prosjeka, tako da sluaj sa kvartaima u
sa mjesta efa dravne bezbjednosti. Nikiu nije iznenaenje. A ministar na raspo-
Njegovu smijenu nije prihvatio Milo laganju ima ogroman broj policije koja, uzgred
ukanovi tada predsjednik Vlade. reeno, nikada nije bila bolje plaena. Postav-
Ubrzo zatim gospodin Mara postaje
lja se i pitanje zato ove mjere u saobraaju
ministar unutranjih poslova. Protiv
njega SNP pravi ogromnu kampanju. nijesu primijenjene ranije ili nije saekano
Javnost je sa nestrpljenjem oekivala do septembra, ve se na ovaj nain ogroman
ministrovo pojavljivanje u javnosti, broj gostiju odbija do Crne Gore i time minira
kao i polemiku izmeu njega i SNP- turistika sezona, od koje se mnogo oekuje.
a u Parlamentu. Do toga je i uskoro Za Vladu Crne Gore je najbolji potez da gos-
i dolo, i mnoge pristalice predsjed- podina Maraa to prije penzioniu. Time e
nika ukanovia su ostale zapanjene za Crnu Goru uiniti mnogo.
javnim nastupom ministra Maraa.
Odavno politika scena nije imala loiji javni nastup. Bilo je oigledno da ministar
Mara nema skoro nimalo kapaciteta za javne nastupe. I normalno, SNP je poenti-
rao, sve ee ga pozivajui da se obrati javnosti ili da doe u Parlament, to je on
izbjegavao, aljui svoje zamjenike. Izgovori tipa da se on ne snalazi prilikom javnih
nastupa, ali da se radi o visoko profesionalnom policajcu, ubrzo su pali u vodu.
Ministar je iz dana u dan sve vie pokazivao nesnalaenje. Smotre na kojima se
on pojavljuje, a naroito kada izdaje komande, vie lie na djeije predstave ili loe
komedije. A onda slijede sve vee greke. Nakon ubistva Gorana ugia savjet-
nika predsjednika Crne Gore za nacionalnu bezbjednost ministar ostaje nijem i
pored potpuno neuspjene istrage. Tada nema ostavke, ve se ministar osokolio da
iz kabineta dri politike lekcije, loe itajui politike pamete, sline onima koje
saoptava savezni ministar informisanja Goran Mati. Nakon neuspjenog i amaterski
pokuanog atentata na Vuka Drakovia, ministar nudi ostavku, dok u meuvremenu
policija mnoge osumnjiene prebija i tako dolazi do iznuenih priznanja. Sve to
podsjea na sluaj Emila Labudovia, kada je u vrijeme januarskih dogaanja policija
pod Maraevom komandom imala navodno sigurne dokaze da je Labudovi pucao
na policajca, a da bi sada pokuavali da iz te lakrdije izau sa to manje praine. I
tako dalje redom, Ministar Mara ponudi ostavku predsjedniku Vlade. Licemjerstvo
bez granica. Pravi profesionalci i odgovorni ljudi dobro promisle prije ostavke, i kada
odlue da je daju, onda je ne nude, ve je neopozivo podnose.
jul 2000. god.

- 332 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
NAKON SAVEZNIH IZBORA - Pie: Rajko Zori

SAMOSTALNOST PRED VRATIMA

Reim nema vie ta ekati. Pravi je trenutak za rjeenje


crnogorskog dravnog pitanja.

Posljednjih deset godina Crna Gora je prola pravu golgotu. Zarad in-
teresa Miloevievog reima aktivno je uestvovala u razgradnji bive
Jugoslavije te uzela uee u ratu u Bosni i Hrvatskoj. Crnogorsko ruko-
vodstvo je bilo najobinije orue u rukama Miloevia. I ono koje je i sada
sa njim i ovo koje je sada protiv. Crna Gora je vezivanje za Miloevia
skupo platila. I ivotima svojih graana i ekonomskim sunovratom. Bilo,
ne ponovilo se!
Sreom, desio se sukob u DPS-u, i onaj pametniji dio je okrenuo list i
okrenuo se interesima Crne Gore, a protiv Miloevievog reima. Od toga
trenutka za Crnu Goru se raa nada da e se prikljuiti razvijenoj Evropi.
Stvara se crnogorski blok, u koji ulaze svi oni koji Crnu Goru vide kao
razvijenu dravu koja e uhvatiti prikljuak ka Evropi. Naravno, to nije
mogue bez samostalne i suverene Crne Gore. U taj blok ulaze i oni koji
su ranijih godina uveliko srbovali i ponitavali Crnu Goru. Njihovo edu-
kovanje je viestruko znaajno. DPS, ovaj Milov, ka ideji samostalne Crne
Gore kree se veoma sporo, a moda i preoprezno. Vjerovatno iz straha
od rata koji bi Miloevi mogao izazvati. Pobjeda Kotunice i opozicije u
Srbiji otklanja skoro potpuno opasnost od rata i stavlja DPS pred odluku
Crna Gora samostalna i suverena ili novi period vezivanja za Srbiju i i
uludo troenje vremena za ideju koja nema perspektive. Promjene koje se
najzad deavaju u Srbiji su od istorijske vanosti za cijelu Evropu, i trenu-
tak je da se odnosi sa Srbijom umnogome poboljaju na svakom polju, ali
normalno samo kao odnosi dvije zasebne drave.
Ovi izbori su pokazali da SNP nema vie od 20% pristalica, a uskoro
treba oekivati da se i taj broj znatno smanji. Na drugoj strani, raspoloenje
graana za samostalnu Crnu Goru znatno se poveava i ve sada preov-
ladava. Zato je vrijeme da se referendum raspie, i nema razloga za bilo
kakvo ekanje. Opciju samostalne Crne Gore u vrijeme neposredno pred
referendum treba da zastupaju zajedno i barjaktari te ideje crnogorski
liberali, zatim SDP-ovci, kao i novokomponovani Crnogorci iz DPS-a i
poneki iz Narodne stranke.

- 333 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Samo ne treba zaboraviti ukoliko Crna Gora ne bude demokratska
drava, onda bolje da se i ne osamostaljuje. To e nakon osamostaljenja
otvoriti mnoga hitna pitanja. Poev od privatizacije, koja nas pred svijetom
sramoti, pa do mijeanja politike u sve pore ivota i spreavanja da se
razviju demokratske institucije drutva nezavisno sudstvo i ostale ne-
zavisne institucije, koje sada, makar veina, nose predznak nezavisne, a
potpuno su pod kontrolom vlasti. Droga, verc, korupcija, tajna policija,
bogaenje preko noi.. su samo neke od anomalija i bolesti crnogorskog
drutva. U samostalnoj i, nadati se, demokratskoj Crnoj Gori morae se
ovim baviti crnogorsko drutvo. To e biti prva i najvanija reforma. I ne
samo najvanija ve i kvalikaciona. Za one sljedee, jer spisak je dugaak
ako se eli u Evropsku Uniju.

septembar 2000.

- 334 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
TA NAM RADE

RAZGRNIMO
M R A K

Da smo mi ozbiljna drava, kao to nijesmo i da imamo ozbiljnu


Vladu, kao to nemamo, zbog ove restrikcije struje predsjednik Vlade
bi odmah smijenio ministra privrede.

28. oktobra 2000. godine imali smo ast da nas obavijeste da poinje restrikcija stru-
je, tj. elektrine energije. Sezona grijanja jo nije ni poela,a eto ve restrikcije poele.
Kia je bilo sasvim dovoljno, ali ni to izgleda, nije pomoglo. ta tek oekivati u decembru,
januaru? Bolji ivot valjda, ili novu prevaru?! Struje e biti dovoljno jedino ako budu
kakvi izbori ili moda referendum. Tada e crnogorska vlast sve obezbijediti. Da smo mi
ozbiljna drava, kao to nijesmo i da imamo ozbiljnu Vladu, kao to nemamo, zbog ove
restrikcije struje predsjednik Vlade bi odmah smijenio ministra privrede. Ali mi imamo
predsednika Vlade koji je potpuno nemoan da neto tako uini, tj. da smijeni nekog od
ministara. On odlino zna kakve mu je sve greke i tete napravio ministar unutranjih
poslova, pa ministar vjera, pa itd. redom. Ali on nikoga ne moe da smijeni. A za bolji
ivot, Vlada je najodgovornija. Zato graani treba da odmah obustave dalje plaanje
elektrine energije sve dok im ne bude isporuivana bez restrikcija.

IGRA NA VIE KARATA

Glavni odbor DPS-a je najzad, nakon vie od 10 godina voenja porazne politike
po Crnu Goru, donio jednu ohrabrujuu odluku. Ali, DPS ne bi bio to to jeste da odmah
sjutradan, kroz djelovanje potpredsjednika Vujanovia i gospodina ON (kako ga g-
din Sui zove) odluku Glavnog odbora ne dovedoe u pitanje. DPS je inae kroz ranije
djelovanje partija koja u svojim redovima njeguje osobine da se u toku jedne sedmice
moe biti i Srbin i Crnogorac, i Turin i Albanac, i nacionalista i demokrata, i etnik i
partizan, i bjela i poluzelena... Za svaku zgodu kapa je spremna. Samo ovog puta nee
moi. Dravno pitanje Crne Gore se mora rjeavati. Nee se vie moi igrati na vie ka-
rata. Vrijeme odluke se veoma blii gospoda iz DPS strano grijee ako misle da e se sa
Kotuniinom ekipom dogovoriti o dravnom statusu Crne Gore kao to su se ranije dogo-
varali sa Miloeviem. Ovog puta neminovno im je da to prije raspiu referendum, a jo
prije da obustave sve razgovore sa predstavnicima Srbije, jer u tom razgovoru oni nemaju
nikakve anse za uspjeh, niti ovlaenje da u ime Crne Gore to rade. Glavni odbor DPS-a
je na putu da prelomi stvar i da na taj nain najzad sebe stavi u red onih koji o Crnoj Gori
razmiljaju kao o svojoj domovini. Bez DPS-a, mi koji to oduvijek smatramo, vjerovatno
neemo moi doi do Crne Gore suverene, samostalne i meunarodno priznate. Zato smo
im mi potrebni, a i oni nama. Jer nije sluajno to se formiraju graanski i demokratski
savezi koji trae referendum. Ukoliko se DPS o to oglui, onda od samostalne Crne Gore
nee biti nita, ali ni DPS nee vie sasvim sigurno biti na vlasti. Bie oduvan brzinom
kojom je i Miloevi poetkom oktobra oduvan.

- 335 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
Zato gospodo iz DPS-a, otkaite prvo dalju koaliciju sa politikim trgovcima
iz Narodne stranke koji, kao to znate, nemaju ni 1% pristalica, niti e ih ikada
imati. Zatim raspiite referendum s potenim i jasnim pitanjem i omoguite fer us-
love za kampanju protivnikom taboru. U meuvremenu, sklonite kokain i marl-
boro momke sa rukovodeih mjesta, medija, sportskih klubova, rmi, drutvenih
organa koji, i uzgred reeno, nemaju nikakvih referenci za poslove na koje su ih
vai lideri postavili. Za ishod referenduma ne brinite. Jer za samostalnu Crnu Goru
glasae 70% biraa. Pa onda da je nakon toga uinimo i demokratskom. Pred
Vama je, gospodo iz DPS-a, izuzetna ansa da se operete za sve ranije greke koje
ste imali, a bilo ih je mnogo. Evo, ovih dana Vam i Liberalni savez alje poruke
da e Vas podrati. SDP Vas je ve podrao. To najavljuju i druge institucije, a i
ankete pokazuju da raste broj graana koji su za samostalnu Crnu Goru. A i VI
DPS-ovci odlino znate da e odnosi samostalne Crne Gore i samostalne Srbije
biti mnogo bolji nego to su ikada bili.
novembar 2000. god.

- 336 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
BLAGO NAMA S VAMA

LIJEPA NAA
Stolice vanije od domovine

Naa domovina bjee od Triglava do evelije. Zatim nam je skratie. Prvo


za deelu, onda za Hrvatsku, uz neto krvi. Oko Bosne tek je krv lila na sve strane.
Zatim ode Makedonija. Sreom, ona mirno. Slovo se svelo na Srbiju i privid zvani
Crna Gora. U poetku od Crne Gore bjee privid, a onda ni to. I tako to traja do prije
otprilike tri godine, kada Crna Gora opet posta privid, a onda sve vie i neki vid.
Doekasmo da politiki ode glavni grobar nae domovine. I oni mali grobarii
polako odoe skoro svi. Ili barem postadoe marginalci. Hag neke trai, neki se
smru spasie Haga, a eto na bivi predsjednik CG utjehu trai u alkoholu. Njegovi
partijski drugovi kau da Momir dnevno obori i po dvije boce viskija. Mnogo je
potreen zbog glavnog pa eto pije da zaboravi.
I tako se polako mi moramo okrenuti lijepoj naoj Crnoj Gori. Bog nam dao li-
jepu domovinu. Lijepu i prelijepu, ali eto mi kao da je neemo. U stvari, mi hoemo,
ali On i hoe i nee. Oni bi stolicu, i izgleda da im je to najvanije. Hoe stolicu
u Ujedinjenim nacijama i za Srbiju i za Crnu Goru. Ako se dogovore sa SNP-om,
moda e traiiti i za njih stolicu. Svijet to nee razumjeti jer Oni ne znaju koliko
ovi nai vole stolice i da im ne ulazi u glavu da i velika Amerika ima samo jednu
stolicu. Zato bi ih mogao smiriti makar malo dukljanski premijer Jevrem Brkovi
da im dodijeli koju stolicu kad ve onako brzo dijeli akademske titule. Ve smo
svjetski prvaci u broju akademika. Vie ih imamo od Francuske. A Crnogorci su
vazda najvie voljeli vlast i titule. Zato DPS ako odlui da ima svoju domovinu,
imae lak posao. U svakom selu, bratstvu, zaseoku neka Jevrem dodijeli po neko-
like titule akademika i bie ne 70 nego 80% za samostalnu i suverenu Crnu Goru.
I Smajo e se pridruiti.
Prije dva dana osvanu vijest da je formirana, tj. registrovana partija Narodna
sloga i eno ve poziva Novaka Kilibardu da bude predsjednik. Otela se izgleda,
kontroli Narodna stranka pa DPS u starom maniru formira konkurenciju. A pitanje
koje nas sve mui je ko formira Otpor u Crnoj Gori. Neki kau Kotunica, drugi
Amlohije, trei Mara, i sve neke pretpostavke. Uglavnom ukoliko se titule
akademika ne podijele to prije i u to veem broju, Otpor e imati sve vie pris-
talica jer od boljeg ivota nema nita. To premijer Vujanovi najbolje zna. I SDP
takoe.
Liberali ko liberali. Podrae DPS i za uniju i za konfederaciju, jer kau to je
sve bolje od boljega. U ono najbolje ne mogu im vjerovati. A i neskromni su lib-
erali. Hoe Crnu Goru i samostalnu i demokratsku. DPS e moda pod pritiskom na
ovo prvo i pristati, ali na ovo drugo nikad.
Blago nama s njima.
novembar 2000.

- 337 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
O POLITIKIM TURBULENCIJAMA

POLITIKA KAO USUD

Oni su ti koji misle da je sve u njihovim rukama.


Zato ih podsjeamo da ih to ee peru

Na crnogorskoj politikoj sceni veoma je ivo. SNP igra na dvoznak: javno


za Kotunicu, tajno za Miloevia. Bie zanimljiv dolazak Momira Bulatovia
u crnogorski parlament kao poslanika. Da li se to Momir vraa kui poto je nije
uspio zapaliti iz vie pokuaja? Prije e biti da je dobio novi zadatak.
DPS mui glavna briga da li e predsjednik ukanovi na Samitu u Za-
grebu uestvovati kao predsjednik Crne Gore, tj. Crnogorac ili kao Jugosloven.
DPS zaboravlja da je to skoro sporedno sve dok ne shvate da to moraju rijeiti
u Crnoj Gori. Znai, referendum ne do juna, ve mnogo ranije. Pa eto, i Sveto
Marovi se posljednjih dana prestrojava, to bi mogao biti nagovetaj da e DPS
ipak ii jedinstven na referendum. Moda se i Smajo pridrui?
Narodnjaci od 1% prvo ucjenjuju pa onda ipak idu na pregovore. Vrue
hladno je njihov imid. Da li e na taj nain poveati rejting, isto sumnjam, a u
njihovu koaliciju sa Kotunicom teko je vjerovati zbog njihovog malog uticaja.
Kotunica e se osloniti na jae i provjerene Srbe u CRNoj Gori. Prije svega na
Amlohija, koji je najdosledniji srpski politiar u Crnoj Gori, i na njegovo stado.
Zanimljiva su partijska saoptenja SNP-a i DPS-a. I jedna i druga, po svojoj
formi i sadrini, prizemna su i nevaspitana. Nizak nivo politike kulture krasi
obije stranke, a i veoma esto rjenik, od kojega bi se i eelj zastidio. Prije neki
dan Dragan Koprivica, poslanik SNP, na veoma grub i nedostojan nain politiki
je napao profesora dr Milicu Pejanovi urii, sasvim sigurno jednu od rijet-
kih osoba u Crnoj Gori koja je ne samo izuzetno moralna osoba ve i istaknuta
nauna i javna linost. Iako nikada nijesam politiku partije kojoj ona pripada vo-
lio niti podravao, ak naprotiv, ipak to se tie prof. Milice Pejanovi-urii,
mora se priznati da je za crnogorsku politiku scenu jako dobro to na njoj pos-
toji tako uvaena linost, koja u svakom sluaju podie kvalitet politike zrelosti
u Crnoj Gori. Iz tih razloga g-dinu Koprivici je potrebna mjera u nastupima jer,
u protivnom, ide na ruku DPS-u. U DPS-u postoji mnogo onih koji zasluuju
opravdane kritike koje SNP esto i ini, ali ovoga puta je potpuno promaio. to
se tie DPS-a, potpuno je neshvatljivo ko pie i ko stoji iza njihovih saoptenja.
Takva saoptenja mogu biti samo kontraproduktivna, a spikeri koji ih itaju
politiki klovnovi. Njihovu edukaciju bi morao da preuzme profesor Vuk Mini,
koji i kada kritikuje, to radi sa visokim stepenom arma i politike kulture.

- 338 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
SDP je ve dugo partija koja se nalazi u politikoj defanzivi i koja nemuto
pokuava nekim inicijativama, izjavama i sl. uvjeriti prvo sebe u svoju snagu.
teta to je ova partija svela svoj uticaj na nivo jedne nevladine organizacije
ili najvie jednog odjeljenja Dukljanske akademije. Liberali su partija koja
u ovom politikom trenutku ima ansu da svoje izgubljene birae povrati, kao
i da sve one crnogorski opredijeljene graane koji su nezadovoljni koalicijom
Da ivimo bolje privoli da glasaju za njih. U svakom sluaju, partija koja je
odigrala veoma pozitivnu ulogu i koja nakon jedne krize kroz koju je prola ve
sada pokazuje sve stabilniju i koegzistentniju politiku.

novembar 2000. god.

- 339 -
Rajko-Rajkan Zori} MISIJA
EKAJUI REFERENDUM

REIM NA POPRAVNOM
Da li je, kako ree Liberalni savez, vrijeme isteklo i hoe li
biti kasno za referendum

Stav efova diplomatije Evropske unije moda je za crnogorsku vlast


iznenaenje, ali da su makar malo oslukivali stavove i savjete koje su u javnosti
izricali Liberalni savez, ponekad SDP, dr Radovan Radonji, graanska inici-
jativa i drugi, uvidjeli bi na vrijeme da je njihovo aktivno ekanje u stvari pa-
sivno ekanje, a njihova pria o uspravnoj Crnoj Gori pria za kratku, tj. izbornu
upotrebu.
Sasvim je izvjesno da crnogorski reim troi vrijeme ekajui pozitivan ishod
iz Beograda. Ve krajem septembra kada je Miloevi izgubio vlast, trebalo je
odmah raspisati izbore i referendum. Meutim, reim je uludo troio vrijeme
ekajui formiranje inieve vlade kako bi se sa njom dogovorili. Kako nije
trebalo dugo vremena da se uvjere u namjere dojueranjih prijatelja, sada
se nalaze u mnogo teoj situaciji. Tu situaciju ne oteavaju samo meunarodna
zajednica ve i proputanje rjeavanja mnogih pitanja zbog kojih je koalicija Da
ivimo bolje pala na ispitu. Kao prvo, socijalna i privredna situacija im ne ide
naruku. tavie, gora je nego u vrijeme kada su im graani dali povjerenje. Priva-
tizacija se odvija na netransparentan nain uz mnogo zloupotreba i nezakonitosti.
Od podjele vauera graanima za sada nema nita, ipak dugo traju ta obeanja.
Korupcija je prisutna na svakom koraku. Za privredni kriminal vie se i ne odgov-
ara. Vano je samo partijski se pokriti, i nema odgovornosti. Istina, opti kriminal
je u padu, ali je zato trgovina drogom u porastu, kao i ubistva slubenika MUP-a.

PAD POPULARNOSTI

Na drugoj strani imamo sve brojniju populaciju mahera koji se preko noi
enormno bogate. Da je to bogaenje rezultat njihovih preduzimakih sposobnosti,
to bi bilo sjajno. Meutim, to je rezultat potpuno neregularnog sticanja bogat-
stva, na osnovu nezakonitih a esto i kriminalnh radnji u kojima im pojedinci iz
dravnog vrha pomau ili ih zbog veza sa njima niko ne smije ak i kontrolisati.
Crna Gora od toga trpi viestruku tetu, a graani sve vie gube, s pravom, pov-
jerenje u vladajuu oligarhiju.
Ipak, izbori su, za razliku od referenduma, izvjesni. Bie zanimljivo kakve e
vlast povui poteze. Da li e partijsku televiziju vratiti Crnoj Gori i uiniti napor
da ona postane najzad dravna? Da li e svoju politiku sudbinu slomiti preko
medija koji je potpuno neproduktivan, ak i za DPS, da li su dva glavna krivca za
takvu televiziju toliko vani da ne mogu biti smijenjeni? Da li je i ministar Mara

- 340 -
MISIJA Rajko-Rajkan Zori}
nezamjenjiv? Da li od direktora eljezare stvarno treca crnogorska vlast, to je,
izgleda, evidentno.
A ukoliko se reim odlui da najzad upali motore i probudi se, izbori e
pokazati da li je Liberalni savez bio u pravu kada je rekao da vrijeme za rjeavanje
dravnog pitanja istie i da e vjerovatno biti kasno. Da li e u DPS-u prevagnuti
demokratske snage vidjeemo i kroz kadrovska rjeenja koja se oekuju u Tel-
eviziji i MUP-u. Ukoliko se opet odlue da na najodgovornija mjesta postavljaju
kadrove koji nijesu iz tih kua i slubi, ve ih budu postavljali po kriterijumu par-
tijske poslunosti ili po kumovskim i roakim vezama, onda je bolje da DPS to
prije ode sa politike scene, pa makar ih i jo gori od njih zamijenili.

GRAANI E ODLUITI

Evropskim i ostalim meunarodnim diplomatama Crna Gora je bila znaajna


vie zbog obaranja Miloevia nego to je sama zanimljiva. Zato stavovi efova
diplomatije EU mnogo ne iznenauju. U krajnjem, posljednju rije e imati
graani Crne Gore, koji e odluiti hoe li Crna Gora biti samostalna drava ili je
nee biti. Normalno, ukoliko se referendum uopte raspie.
Bora orevi, nekada velika zvijezda muzike scene, roker koji je, s
pravom,nosio epitet jednog od vodeih muziara bive Jugoslavije, ve due vri-
jeme bije veliku ivotnu bitku. Velika koliina droge i alkohola koje je nemilos-
rdno konzumirao uinila je svoje tako da ga ee u Beogradu moemo vidjeti
kako lei pored kontejnera nego na koncertima. I zato mu ove uvrede koje je sasuo
novom pjesmom Otcijepi se Milo kako predsjedniku tako i crnog