HRVATSKA NORMA 18:91 04001 HRN ISO 9836 "late 2018 Zamjeriuje: HRN 180 9898:2002 Standardi za svojstva zgrada — Det plogtine i prostora (ISO 9836:2011) jja i proraéun pokazatelja Performance standards in building — Definition and calculation of area and space indicators (iSO 9836:2011) HRN ISO 98362011 A Napomena o autorskom pravu OHZN 2016. Sva prava pridréava HZN na temelju Zakona 0 normizaciji (NN 80/2073). Ako drugacije jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnozavat ili upotrebliavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji natin, elekironick’ il stroj70, ukjuCujuGi fotokopiranje | mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a Glja je adresa nize navedena, Hrvatski zavod za norme (HZN) Adresa: Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb, CROATIA Tel. ++ 385 1 610 60 95 Faks: ++ 385 1610 93 21 e-posta; han@hzn.hr Web: ywwwi.hzn.hrIzjava o odbijanju odgovornosti za PDF PDF zapis moze sadrZavali ugratiene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikorn licanciranja, oval se zapis smijo tiskati ili pregledavati, ali se no smijo uredivati osim ako na raéunalu, na kojem se obavija uredivanie, posiojé licencirani | instalirani oblici ugradenin znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prinvaéaju odgovornost nekrSenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvata nikakvu odgovornost u tome podrugju. Adobe je robni Zig tvrtke Adobe Systems Incorporated. Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijabljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se nati u op- informacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri stvarania POF zapisa optimizirani su za ispis. Poduzete su sve mjere da zapis bude prikladan 2a uporabu. U izuzetnom slu¢aju otkrivanja problema po- yezanog 5 njim moimo izvijestite HZN na gore navedeno| adresi, Nacionalni predgovor Ovu Je hrvatsku normu izdao Hrvatski zavod 22 norme na temeljuu élanka 12. Zakona 0 normizaciji (.Narodine novino* br.80:20' 3), koji je zamijenio povuseni Zakon 0 normizacij (,Narodna novine” br.163/2003), iu skiadu s Unutragniim pravilima za normizaciju, UPN 3:2014, toéka ., koji je zamijenio poyudeni UPN 3:2009, tako Sto Je preveo medunarodnu normu ISO 9838:2011, Performance standards in building — Defintion and calculation of area and space indicators, koja jo prihvaéena u prosincu 2011. bez ikakvih proinaka. Ova je norma prijevod engleske verzije medunarodne norme ISO 9838:2011, koji je HZN izracio u veljati 2015. Ova norma ima isti status kao I sluzbene verzile Hrvatski tekst norme HRN ISO 9836:2011, pripremio je tehnicki odbor HZN/TO 551, Gradnja Hrvatskoga zavoda za nome. Upuéivanje na druge norme Ova norma sacr?i nedatiranim upucivanjem odredoe drugih norma. Ta su uputivanja navedena na odgova- rajucim mjestima u tokstu, a nige su nayedena najnovja izdanja th norma i njima istovjetne hrvatske normo, Medunarodne norme Hrvatske norme ISO 6707-1:2014 HRN ISO 6707-1:-", Zgrade i inzenjerske gradevine — Rjecnik ~ 7. aio: Opéi nazivi (ISO 6707-1:2014) Napomena: - [zraz ,medunarodna norma’ u tekstu ove norme razumijeva se kao ,hrvatska norma’.HRN 180 93362011 180 £656:2011 Sadréaj 1 Podrudje primjens 2° Upuéivanje na druge norm: 3. Nazivi i definicie.. @ Sedition: secs ves aeninses sist sc 5 Matode proraguna izmedu zidova (intra-muros) i popis pokazatelja geometrijskog svojstva.......... 9 51 Plodtine povisine nn 8.2 Obumi 5.3. Primjeri pokazatelja..... 5.4 Komentar. Dodatak A (obavijesni) Primjeri upotrebe faktora gubitka za zgrade. Literatura Predgovor ISO (Medunarodna orgenizacija za normizaciju) syjetski je savez naci va |SO-a), Rad na pripremi medunarodnih norma obiéno se provodi u tehni tijelo Clan zainteresirano za predmet zbog kojega je tehnicki odbor osnovan ima pravo biti predstavijeno u tom odboru. Medunarodne organizacije, viadine i nevladine, povezane s ISO-om takoder sudjeluju u toma radu. ISO tiesno suraduje s Medunarodnim eiektrotehnickim povjerenstvor (IEC) na svim pitanjima elestro- tehnicke normizacije. Naerti medunarodnih norma izraduju se u skladu s pravilima danim u smjericama ISO/IEC, 2. di Glavni je zadatak tehniékih odbore priprema medunarodnih norma. Nacrti medunarodnih norma prihvaceni fra tehnickin oddorima salu se tijelima Canova na glasanje. Da oi te norme bile objavijene kao medunarodne. norme, potrebno je da ih odobri najmanje 75 % tela Glanova koja glasaju. Upozoravamo na moguénost da odredeni element ovog dokumenta mogu biti predmet patentnoga prava. ISO se ne smile drZati odgovornim za ulvrGivanie bilo kojega ili svih takvih patentnih prava. Medunarodnu normu ISO 9836 prpremio je tehnicki odbor ISO/TC 59, Buildings and civil engineering works, pododbor SC 3, Functionalfuser requirements and performance in building construction. Ovim drugim izdanjem ukida se i zamenjuje prvo izdanje (ISO $836:1982} s dodanim totkamaUvod Pokazatalii plostino povrdine i obujma izvedeni iz mierenja prostora u zgradama mogu se usporedbu aspekata vrijednosti kao omjer prostora ili obujma koji se moze funkciiski iskorist ‘osnova daljnjega razvoja kao priblizne vrijednosti za planiranje. otrijebiti za Oni mogu Uputivanje na pokazatelje plostine povréine | obujma pri ocjenjivanju zgrada koje vee postoje ill su u fazi planiranja neizrayno pokazuje neke ekonomske znagajke zgrada. Tako odnos plostine koju zarada zauzima i uporabne plostine pokazuje jesu Ii troskovi gradnje | materijall upotrijebljeni na najbolji nacin. Na isti natin odnos plostine ovojnice zgrade i uporabne plostine pokazuje do koje su mjere postignute osnovne UStade na ovojnici | takueim trogkovima sustava za gnjanje i kondicioniranje zraka. Sio se tie odredivanja ekonomskog svojsiva cijelih zgrada, pokazatelj plostine povrsine | obujma sadravalu temeljne podatke za proraéun i usporedbu kapitalnih i tekucih troSkova i odrZavanja. Oni su osnova za svodenje fekudih troskova na najmanju veliinu ograniavanjem veligine prostora i troska pojedinin materijala Primjerice, ako je plostina vanjskih zidova mala u usporedbi s uporabnom plostinom, to bi bio pokazatelj ne samo ralativno malih tro8kova energije nego i relativno malih tro8kova éiSCenja | cdrZavanja procelja 1 Podrugje primjene (Ova medunarodna norma obraduje definiclju i proraéun pokazatelja plo&tine povrsine i obujma. Pri definiriranju mjerenja plostine u ovoj se medunarodnoj normi upotrebljavaju tri pojma mjerenja: a) pojam unutar zidova (intraemuras) i pojam izvan zidova (exire-muros) koji s# upotrebljavaju u mnogim Gijelovima svijota b) metoda mierenja sredista zdova koja se upotrebliava u mnogim dijelovima svjeta ©) vatijacije tin metoda kako bi se postigla uskladenost s nekim nacionalnim zekonima ili za posebne vrste zgrada. Pokazatelii plostine povrdine i obujma definirani u ovoj medunarodnoj nomi predvigeni su za posebnu upotrebu, kao osnova pri mjerenju razlcitih aspekata svojstava zgrada i kao pomoé pri planiranju. Drugim njecima, ti pokazateli trebaju omoguciti prosudbu o funkcliskim, tehnickim | ekonomskim aspekiima zgrada. Predvideno je da se ova medunaradna norma upoitijebi pri uspostavi = specifikacija za geometrisko svojsivo zgrade i njezinih prostora (npr. u projeklu, pastupcima nabave it gradevnim propisima, gdje je to primjereno) = tehniéke dokumentacije koja se odnosi na svojstvo cijelih zgrada koju pripremaju projektanti, izvodati i proizvodaci = voliéine plostine poda koja neée biti uinkovito dostupna za postavu pojedinaénih radnih mjesta, namjestaja, opreme ili za kretanje= vrednovanja, usporedbe ili kontrole svojstava zorade povezanih s njezinim geometrjskim svojstvor. Jako, kako je gore navedeno, sirom svijeta postoji vise metoda mjerenia plostine ovisno o zemlj Lil vrstama zgrada, sve metode mierenja nisu nuzno praktiéne za upotrebu jer ne prepoznaju stvernu piostinu (npr. metoda mierenja sredisia zidova). Stoga se ova medunarodna norma odnosi nia mjerenje samo za prakti¢nu upotrebu 2 Upuéivanje na druge norme ¢ navedeni dokument nuzni su ze primjenu ovoga dokumenta. Za datirana upucivania primjenjuje se samo navedeno izdanje. Za nedatirana upucivanja prmjenjuje se posijednje izdanje documenta (uklucujUci sve amandmane). 180 6707-1, Building and civil engineering — Vocabulary — Part 1: General terms 3 Nazivi i defi U ovom se dokumentu primjeniuju nazivi i definicije dani u normi ISO 6707-1 te siiededi: i plostine povrsine veligina nekih vrsta plostine (npr. uporabna plostina) i odes izmedu razligith vrsta ploina (npr. plostina koju zauzima konstrukeijaluporabna plostina) 32 pokazatelji obujma voligina nekin vrsta obujma (npr. neto obujam) i odnos izmodu ra: obujam) vrsta obujma (npr. bruto obujem/neto NAPOMENA: Primjer pokazatelja odnosa obujma je brito obujamineto obujam. 33 mjesoviti pokazatelj plostine povréine i obujma pokazatelj koji se odnosi na vrstu obujma prema vrsti plostine (npr. bruto obujam/uporabna plostina) i vrstu plostine prema vrsti obujma NAPOMENA 1: U to&k 5 dane su codatna definiaje razliiih pokazatelia plostina povréine | obujma uz odgovarajuce proraéunske matode. NAPOMENA 2: Primjer mjesovitng pokazatalja adnosa je plostina avojnice zgradeineto cbujam34 gubitak dijela zgrade dio ill element zgrade u kojoj dio plostine poda nije dostupan za pojedinatne aktivnost ili za namjestaj, opremu ili kretanje NAPOMENA 1: Primjeri mjesta na kojima dio plostine ne bi bio dostupan zbog gubitka dijela zgrade su radna mjesta, hodnici te NAPOMENA 2: Gubitak aijala zgrade mose biti fziéki elemant kao stup ii oblikovanjo olementa kzo sto je zakrivijeri 2id Ili cblkovanja poamnoga evakuacjskog puta koji je obvezan prema propisu, ali nije patreban za uobiéajano kretanje. 35 efektivna izgubljena plostina zgrade dio plostine poda koju materijal zgrade ne zauzima fizicki, ali koji nije potouno dostupan ze pojedinacne aktivnost ili za namjestaj, opremu ili kretanje zbog gubitka dijela grade NAPOMENA: Primjerl mjesta na kojima dio plostine nie destupan zbog gubitka dljela zgrade su radna mjesta, hodnicl itd 36 stvarna izgubljena plostina zgrade dio plodtine poda koji nije dostupan za pojedinaéne aktivnost ili za namjestaj, opremu ili kretanje jer je fiz zauzet gubitkom dijela zgrade ili se zahtijeva da bude prazan zbog zakona ili propisa, ili zbog najma NAPOMENA 1: Primjeri mjeata na kojima dio plodtine ne bi bio dostupan zbog gubitka cijela zgrade su radna mjesta, hodnict ite a7 prodor 5 opsegom oblik gubitka dijola zgrade koji spriegava udinkovitu upotrebu ploétine poda u blizini zida ili drugog geomettij- ski pravilnog oblika zgrade NAPOMENA: Primjeri prodora s opsegom ukjjucuju: stup, Konvektor, ogrievnu jedinicu na podu i radijator 4 = Jedinice Pokazatalji piostine povrsine | obujma dobivaju se mjerenjem tlocrta | visine zgrade. Jedinice mjerenja razlikuju se ovisno 0 visti proraéuna (m*, m°, m/m*, m*im?, m?/m*, m°/m?). 5 Metode proraéuna izmedu zidova (intra-muros) i popis pokazatelja geometrijskog svojstva 5.1.1 Naéela proraéuna 5.1.1.1 Za horizontaine ill vertikalne povrsine mjere se njihove stvame dimenzije. Za proracune plostina i pros- tora nagnuts ravnine mjore se svojim vortikalnim projokojama na (zamiéljenu) odgovarajuéu horizontalnu ili vertikalnu rayninu. Za proraéune toplinskoga dobitka ii gubitka, umjesto projiciranih plostina upotrebliava se stvama izlozena plosiina povrsine. 5.1.1.2 Ploitine povrsina izraZavaju se u kvadratnim meirima s dva decimaina mjesta.5.1.2 Prekrivena plostina 5.1.2.1 Prekrivena plostina je plostina terena prekrivena zgradama u njihovu konaénom stanju. 5.1.2.2 Prekrivena plostina odreduje se kao vertikalna projekcija vanjskih dimenzija zgrade na terenu. Prekrivena plostina ne obuhvata: = gradnje ili njhove dijelove koji ne strée znad povréine terena = sekundame dijelove, npr. vanjska stubi8ta, van|ske rampa, tende, horizontalne zastone od sunca, prevjese krovova, uliénu rasyjetu — plostine vanjskin gradevina, npr. staklenike i poljske zahode. 5.1.3 Ukupna plostina poda 5.1.3.1 Ukupna je plostina podova zgrade ukupna plostina svih razina podova. Razino poda mogu biti kat. koji su potpuno iii djslomiéno pod terenom, katovi znad terena, tavani, terase, krovne terase, servsni podovi ili podovi spremista (vidjeti sliku 1). Nuno je razlikovat a) ploatine podova omedane i prekrivene sa svih strana b) plostine podova koje nisu omedene sa syih strana do svoje pune visino, ali su prokrivene, kao &to su uvuceni balkoni ©) plo8tine podova koje se nalaze unutar dijelova (npr. parapeti obloge streha, rukohvati), ali koji nisu prokriver poput olvorenih balkone. HRN ISO 9836:2011 ISO 9836:2011 Ukupna plo3tina_— poda (5.1.3) Plostina unutar, ~~ zicova (5.1.4) Uporabna plostina (5.1.7) Ploatina konstrukeijskih elemenata (5.1.6) i. Prekrivena plostina (5.1.27) Slika 1 — Prikaz glavnih plostina5.1.3.2 Ukupna plostina poda svake razine dobiva se iz vanjskin dimenzija omedujucih elemenata u oda iznad i ispod terena. Ti elementi ukliuuju zavréne elemente, obloge i parapete. Uvuéeni i isiaknuti dielovi koji postoje zbog konstrukcjskih ili estetskih razloga i profilaciie nisu ukljuce! ako oni ne mijenjaju neto plo&tinu poda (toéka 5.1.5). Prekrivene plostine podova koje nisu omedene ill su omedene djelomiéno i nemaju omedujuée elemente [npr. plostine u skladu s togkom 5.1.3.1 b)] proraéu- navaju se u skladu s vertikalnom projekcljom vanjske granice prekrivajucih cijelova. Neto plostina poda ne odredule se za ove prostore (vidjeti tocku 5.1.6.4): = Supljine izmedu terena i donje strane zgrade, npr. Supijina male visine u kojoj se mo2e samo puzati = prostor unutar ventiliranih krovova = naprohocne krovove osim za adrzavanje. 5.1.3.3 Ukupna plostina poda proraéunava se odvojeno za svaku razinu poda. Plostine s promjenjivom visinom kata unutar jedne podne razine proraéunavaju se takoder odvojeno (npr. velike dvorane, predava- onice).. 5.1.3.4 Ako se plostine podova zbrajaju, dimenzije raziicitin plostina (u skladu s to¢kom 5.1.3) moraju se moéi razlikovati kako bi se omoguéilo vradnovanje, usporedba | odvojan proraéun obujma. 5.1.3.5 Ukupna plostina poda sastoji se od neto plostine poda (todka 5.1.5) | plodtine koju zauzima kon- strukeija (vidjeti (otku 5.1.6). To je prikazano ra slici 2. HRN SO 98362011 'S0 8362011 Chupa postr pa oo Paina Festa mai cnutrzeeva | | wanvsdove konaiudcohh ‘martin Festus | Posina Upoaone][ Pesinaze || Seriena venfsnatova || casa tosre reoos, || pisina ores ose Erastra izgubliena plosine zrade Slika 2 — Dijelovi ukupne ploitine poda5.1.4 Plogtina unutar zidova (intra-muros) 5.1.4.1 Plostina unular zidova ukupna je ploStina poda (loska 5.1.3) umanjena za ploStinu poda kolu zauzi- ‘maju vanjski zidov (plostina poda ovojnice zgrade) 5.1.4.2 Plostina unutar zidova odreduje se odvojeno za svaku razinu poda. Primjenjuju se nacela prora~ Guna odredena za ukupnu plostinu poda (toéka 5.1.3) i za plostinu koju zauzimaju vanjski zidovi. Plostina unutar zidova dobiva se odbijanjem plostine koju zauzimaju vanjski zidovi od ukupne plostine poda. 5.1.4.3 Plostina unutar zidova ukliuduje neto plostinu poda (tocka 5.1.5) i plostinu koju zauzimaju unuiami zidovi 5.1.5 Neto plostina poda 5.1.5.1 Neto plostina pods je plostina unutar omedujucih elemenata (vidjet! | tocki 6.1.3.2) 5.1.5.2 Neto plostina poda odreduje se odvojeno za svaku razinu poda uz potpodjelu u skladu s tockom 5.1.3.1, Proraéunava se iz svijetlih dimenzija dovrSene zgrade u visini poda, iskljucujuéi rubne letvice, pra- gove itd Prekrivene plostine poda koje nisu omedene ili su omedene samo djelomitno i nemaju omedujuée elements [plostine spomenute u tocki 5.1.3.1 b)} odreduju se iz vertikalne projekcije vanjske granice prekrivajucin dijelova. Plostine 5 promjenjivom visinom kata unutar jedne razine poda (npr. velike dvorane ili predavaonice) proraéunavaju se odvojeno, 5.1.5.3 U neio plostinu poda ukijuculu se razgradivi dijelovi kao pregrade, cijevi i vodovi. 5.1.5.4 U neto plostinu poca ne ukljuéuju se tlocrine plostine konstrukcijskih elemenata, uvucenih dijelova vrata i prozora i ni ova elemenata koji omedulu plostinu 5.1.5.5 Neto plostina pada dijali se na: — uporabnu plostinu (toska 5.1.7) — plostinu za instalacije (tocka 5.1.8) i = plodtinu za kretanie (toska 5.1.9).5.1.6 Ploétina konstrukcijskih elemenata 5.1.6.4 Plodtina konstrukcijskih clemenata je plostina unutar ukupne ploatine poda (u horizontalnome pre- sjeku na razini poda) omedujuéin elemenata (npr. vaniskih i unutamiih nosivih zidova) i plostina stupova, slupaca, stupista, dimnjaka, pregrada itd. u koje nije moguée uci (vidjetl sliku 1). 5.1.6.2 Plostina konstrukcijskih elemenata odreduje se odvojeno za svaku razinu poda i, ako je nuzno, uz potpodjelu u skladu s totkom 5.1.3.1. Ona se proracunava iz dimenzija zavrSene zgrade u visini poda iskl|Ucujuel rubne letvice, pragove, prosiranja u podnozju stupova itd.) 5.1.6.3 U ploStinu konstrukeijskih elemenata ukljucuju se i plostine poda uvucenih dijelova vrata i uvudent Gijelovi I nige omedulucin elemenata (vidjeti tooku 5.1.5.4). To je u skladu s tockom 5.1.3.2. 5.1.6.4 Plostina konsirukcijskih elemenata smije se proracunati | kao razlika ukupne plosiine poda (Locka 5.1.3) | neto plostine poda (tocka 5.7.5). 5.1.7 Uporabna plo! 5.1.7.1 Uporabna ploitina je onaj dio neto plostine poda koji odgovara svrsi i uporebi zorade (vidjetisliku 1). 5.1.7.2 Uporabna plo8tina odreduje se odvojeno za svaku razinu poda uz potpodjelu u skladu s tockorn §.1 3.1. 5. ol .3 Uporabne se plostine razvrstavaju u skladu s namjenom zgrade i uporabom za koju su namijenjene; no se dijele na glavne uporaone plostine i pomocne uporabne plostine, Razredba na glavne i pomoéne uporabne ploatine ovisi o tome predstavija li prostor integraini dio primamne namiene (orimamih namniena) zarade ili sluZi kao potpora primarno| namieni (primamim namienama) zarade. Nize je naveden popis takvih namjena. Za vie pojedinosti vidjeti i tablice 1 i 2 u normi ISO 6241:1984. a) prijevoz (judi, dobara, takuéina, struje itd.) b) industrija (manuaini rad, proizvodnja, poljoprivreda, eksperimentiranje itd.) c) ured, trgovina (studiranje, pisanje, crtanje, maloprodaja i veleprodaja, knjigovodstvo itd.) d)_medicinsko zbrinjavanje (ispitivanje, liedenje, operacie itd.) e) rekreacija (gimnastika, plivanje, igre, ples itd.) f) kultura (molitva, obrazovanie, sastanci itd.) g) stanovi (spavanje, stanovanje) h)_ kretanje (orolazi, hodhici, stubista itd.) i) _uslugivanje hrane (kuhanje, konzumacija hrane itd.) j) _higijena (kupanie, toaleti itd.) k) CiScenje, odrZavanje {pranje rublja, radovi comara, popravei itd.) 1) skladite (robe, odjece, hrane itd.) m) instalacije (strujni agregati, funkcioniranje zgrade, éuvarska sluzba itd.) 1) ostalo.5.18 Servisna plostina 5.1.8.1 Servisna je ploStina onaj dio neto plostine poda s tehnickim instalacijama koje sluze zgradi ii njezinirn dijelovima kao &to su: a) instalacife i cijevi 2a odtaganje otpadne vode b) opskrba vodom ©) grijanje i sustavi tople voda 4) plinske instalaeje (asim za grijanje) | instelacije za tekucine ©) generatori za opskrbu strujom 1) ventilacija, sustavi za kondicioniranje 2raka | Nladenje 9) telefonske centrale h) dizala, pokretna stube I pokretn| trakovi (vidjeti tocku 5.1.9.3) i) sve ostale servisne instalacije zgrade. 5.1.8.2 Servisna plostine odreduje se odvojeno za svaku razinu poda, a gdje je nuzno, potpodiela se nadini u skladu s tokom 5.1.3.1 5.1.8.3 U servisnu plostinu ukijucuju se i plostine podova prostora za glavne servisne instalacije, dobayna okna veliéine Govjeka i vodovi te servisni podovi. 5.1.8.4 Plostine pode prostora u kojima tehnigke instelagje sluze izravno radu korisnika kao éto su prostorija za racunalne servere dio su uporabne plostine, a ne dio servisne ploatine. 5.1.9 Plodtina za kretanje 5.1.9.1 Plostina za kretanje je onaj dio neto plostine koje sluzi za kretanje u zgradi (npr. plostina stubignih iezgri, hodnici, unutamje rampe, Gekaonice, balkoni za evakuaciju itd.) 5.1.9.2 Plostina za kretanje odreduje se odvojeno 22 svaku razinu poda, a potpodjela se nacini u skladu s toékom 5.1.3.1. Ploitine s promjenjivom visinom kata unutar jedne razine poda proraéunaju se odvojeno. 5.1.9.3 U kaiegoriu plostina za krelanje ukljucuju se i neto plostine podova okna za dizala i plostine podova ugradenih instalacija u obliku trakova za opéa kretanje, npr. pokretne stube na svakoj razini poda (vidjati tocku 5.1.8.1) 5.110 Ploitina ovojnice zgrade 5.1.10.1 Plostina ovojnice zgrade dobiva se za zgrade ili dijalove zgrada koji su omedeni sa svih strana i pre- kciveri, ukljuéujudi one dijolove konstrukcije koji se nalaze iznad gorrje razine terena i one koji su ispod nje. Prema pokazanom redosiijedu mora se naciniti razlika izmedu sijedeceg: a) plostine termelja b) ploatine vaniskih zidova ispod razine terena. ©) ploStine vaniskih zidova iznad razine terena 4) plostine krova, Odvojeno se navode ostakljene plostine kao dijelovi vaniskog zida ili krovnin povrgina. U promatranu plogtinu nisu ukijuéeni:— dijelovi zgrade koji su iepod razine najnizeg poda (npr. dijelovi temelja) = uvuéeni i istaknuti dijelovi koji postoje zbog astetskin razioga, svjetiici podrumskih prostora, vanjska stubiéta, van|ske rampe, tende, horizontalni zastoni od sunca, prevjesi krovova, svjetiicl, dimnjaci iid. 5.1.10.2 Ploitina temelja zarade dobiva se iz zarada ili dijelova zgrada omedenih sa svih strana i prekrivenih, ukljuCujuci samo one dijelove Konstrukaije koji se nalaze ispod gomnje razine terena u svakomu dijelu najnize razine poda. 5.1.11 Efektivna i stvarna izgubljena plostina zgrade 5.1.1.1 Efektivna izguoljena plostina zgrade zbro| je oni dijelova uporabne plostine i plostine za kretanje koji nisu neprekidno ili potpuno dostupni za pojedinaéne aktivnosti (nor. radna miesta, podrudja za odmor itd namjeStaj, opremu ili kretanje, kako bi to bilo primjereno na tom mjestu ina natin koje nize naveden. ) Kada stupovi, stupc' il drugi elementi zgrade prodiru u uporabnu plostinu i ako je plostina pods izmedu tih dijelova ill izmedu prodora i zida tekve veligine ili oblika da se ne moze utinkovito upotijebiti za postav- Jjanje namjestaja ili ne moze zadovoljti funkcije korisnika, takva je plostina poca efektivna izgubljena plostina zgrade (vidjeti slike 3, 4, 5 | 6). Efektivni Stvami Efoktivn Stemi quota OPseDrOdo@ gute -aubitak —_Opseg prodora —_gubitak \ Z / = ———— c [> Ve ta 7 UE ers do Prevladavoj | dio ; Zatvoreni ured | Ovoreno Otvorena Ctvoreno | radno mjesto radna mjesto radno mjesto i / ika 3 — Prodori stupaca prisiljavaju da se Slika 4 — Prodori stupaca uzrokuju smanjenu radna mjesta odmaknu od zida uporabljivost omedenog ureda Opseg predora/ Efektvni — Stvarni Eek fektiva’ —-Stvarai_ Efektivn’ Stvarni gubitak ubilak —gubitakgubitak Green procone ee Slvarni gubitak gubitak ——-gubltak _gubitak a a x \ \ WN eS == ==. (iii | pg Hisislg’ Ranaer” prntecavant'|| Rieyeliiy liao ie || Otvoreno Otvoreno Otvoreno aE Otvoreno i radno mjesto radno mjesto. ~—radno mjesto ur radno mjesto l a se { Wes Slika 5 - Nejednaki prodori prisiljavaju da se ‘Slika 6 -— Nejednaki prodoriu radna mjesta odmaknu od zida omedenom uredub) Kada dio plostine poda more biti slobodan zbog pristupnih ili servisnih stupova, stupaca ili drugih prodora u-uporabnu ploatinu ili jo tormostat ili drugi uredaj priévrSéen na povrginu ili id, ii pod zbog instalacija u stupu ili pristupa servisnoj plodi u zidu, ili otvarania ili servisirania prozora, tada je plostina poda koja mora slobodna efektivna izgubliena plostina zgrade (vidjeti slike 7. 819). ©) Kada dio ploStine poda vesi od 30 cm* na uporabno| ploatini mora bti slobodan za vod zraka ili za pristup servisne instalacije isood uzdignutih podova, takva je plostina poda koja mora biti slobodna izgubliena ploatina zarade (vidjeti slike 8 10). d) Kada dio plostine poda veéi od 30 cm? na plostini za kretanje mora biti slabodan za vod zraka, za pristup ‘stalacije ispod uzdignutih podova, takva plostina poda kojul se mora upotrijeviti kako bi se izbjogli vodovi ili drugi otvori (primjerice skretanjem puta krotanja) jest ofektivna izgublicna plostina zgrade (vidjeti sliku 8) Opseg prodora Efektivni gubitak za servis (bez konvektora) opseg prodora Stvami gubitak \ N ~ Stvarni gubit & - ‘Stvarni gubitak Primamo kretanje Sr Tr Y Mil Previadavalust dio I é I l| I Mvoreno | recnormjesto | | eres || I l| I I I li I Slika 7 - Prodori prouzroéeni potrebom da Slika 8 - Prodor radi zahtijevane dostupnosti ‘odredeno podrudje bude slobodno radi vodu ili otvoru u plodi na povrsini poda, servisiranja ill pranja prozora kao u toéki 5.1.1.1 b), c)id) ~Efektiv’ gubitek erin OWvorero ssivarnigubitek | asia Z Ovorene —_praivoreno radno mjostoUpomonl prosior ‘vari gubiiok |<—ukjjudujudi zavréni sloj Ss Otvoreno Otvoreno Fadno mjesto—_radno mjesto YW. — = Slika 9 — Prodor zbog stupova, ‘Slika 10 - Efektivni gubitak zbog njihova oblika ili prikljuéaka zahtijevanog pristupa otvoru u podu €) Kada dio plosine poda mora bit siobodan za pristup servisnoj prostorij, uredajima, prostoriji s mehanickom, elektrickom, talekomunikacijskom ili alektronickom opremom ili za pristup na krov, na nadogradeni kat il otvor u pla‘onu, a takay dio plostine poda nije plostina za kretanje, takav je dio plostine poda efektvna izgubljena ploatina zgrade (vidjeti slike 11, 121 13).1) Kada su korisnici zgrade ogranitili za uporabu dio uporabne ploSline poda ili plostine za kretanje, ill je ona nedostupna zbog propisa, gradevnin pravila Iii ugovornin odredb., Ill najma, takav je dio plostine poda efektivna izqubljena plostina zorade 4g} Kada je dio uporabne plostine pads ili ploStine za kretanjo ograniéen za uporabu ili je nedostupan do visine 2,4 m zbog unutamiih prodora kao Sto su strSedi clement potresnoga sprega ili nagnutoga zida, takav je dio cfoktivna izgubljona plostina zgrado (vidjeti siiku 14). Vrata ze — _Asisiup rows Telekomunikacifska ee pprostorlia = Stvarni gubitak Efoktivni gubitak ‘Otvoreno: radno mjesto Onvereno || racino mjesto Otvoreno: redno miesio ===|=S Effective loss Slika 11 — Servisna proste uvuéena Slika 12 - Efektivni gubitak zbog od linije kretanja ili sheme prostorija pristupa otvoru ka krovu ‘ili Cio ai =| ——— \ wodovi T Ba ode Pristupne vrata | 1 sup Fiektivni gubitak Stvami gubitak | Potresni sores ee hid, L. Stvami gubitak ! Efektvni qubtak | ‘Slika 13 — Efektivni gubitak zbog Slika 14- Gubitak zbog potresnoga pristupa Instalacijama sprega izmadu stupova h} Kads je za dio uporabne ploStine peda uporaba dielomiéno ograniéena zbog toga ato je nosivost stropa manja od zahtijevane za sigumost prema primjeniivim propisima ili gradevnim pravilima pa se namiedtaj ili uredaji moraju rasinti na vaéoj plostini nego Sto bi to bilo potrebno u uobicajenim okolnostima, tada je zahtijevana dodatna plostina poda efektivna izgubljena plostina zgrade (vidjeti sliku 15)., Polica _- Efektivni gubitak ‘Slika 15 — Efektivni gubitak zbog neprikladne nosivost stropa i) Kada je dio uporabne plostine pode ili plostine za kretanje zauzet istaknutom prozorskom klupzicom, radljaiorom, konvektorom, cijevima li drugim évrstim djelovima zgrade pa se plostina ne moze utinkovito iskorstii za postavjanje namiestaia ii za druge cilieve korisnika, taj je dio efektivna izqubliena plostina zgrade (vidjetl sike 5, 6 17) |) Kada Je dio uporabne plostine pada il plo8tine za kratanje zauzet razgradivim dijelovima kao Sto su pregrada, civ ii vod koji se zahtiievaju za uobiéajeno funkcionirenje zgrade, taj je dio efeltivna izgubjjena plostina zgrade. 5.2 Obujmi NAPOMENA’ Vigjti sts 3 521 — Naéelaproraéuna 5.2.1.1 Bruto obujam zarade dobiva se iz vaniskih graniénih ploha. Prema pokazanom redoslijedu mora se naginiti raziika za: a) bruto obujam zgrada Ii dijelova zgrada koje su omedene i prekrivene na svim stranama u skiadu s tockom 5.1.3.1 2) (vidjeti tocku 5.2.2) b) bruto obujam dijelova zgrada koje nisu omedene do svoje pune visine na svim stranama, ali koje su prokrivene u skladu s togkom 6.1.3.1 b) (vidjeti tooku 5.2.3) ©) bruto obujam zgrada ili dijelova zgrada koje su omedene dijelovima (npr. parapetima, oblogama stroha, rukohvatima), ali koje nisu prekrivene u skladu s tokom 5.1.3.1 0) (vidjeti tocku 5.2.4). 5.2.1.2 Neto obujam zgrade dobiva se iz unutarnjih graniénih ploha, Prema pokazanom redosiljedu, mora se naéiniti raziika za: a) neto obujam iznad neto plostine poda (todka 5.1.5): = neto obujam potpunih katova = neto obujam katova ispod razine terena eto obujam ostalih nepotpunih katovab) neto obujam iznad plostine unutar zidova (intra-muros) (tocka 5.1.4) ) neto obujam iznad uporabne plostine (toéka 5.1.7) d) neto obujam iznad servisne plostine (toéka 5.1.8) @) neto obujam iznad plostine za kretanje (toéka 5.1.9). Te vrste neto obujma smiju se nadalie podijeliti kao u togki 5.2.1.1 a), b) ic). Bruto obujam (6.2.2) a Neto obujam iznad plostine unutar zidova — (5.2.6) Neto obuyjam (5.25) Slika 16 — Prikaz glavnih obujma §.2.1.3 Obujmi se izraZavaju u kubiénim metrima s dva decimaina miesta. 5.2.1.4 Osnove za proraéun obujma su plostine povréina odredane u skiadu s tockom 5.1 i visine iznad ploatina povréine (fj. visina zgrade, visina kata, visina prostorije, visina omedujuéih elemenata).. ‘Ako su zarade ili dijelovi zgrada ograniéeni plohama koje nisu ni horizontalne ni vertikalne, obujmi se pro- raunavaju u skladu s odgovarajucim formutama. 5.2.1.5 Lvuceni i istaknuti dijelovi koji postoje zbog konstrukcijskin i estetskin razloga, profilacije i drugi sekun- darni dijelovi (npr. vanjska stubidta, vanjske rampe, tende, horizontalni zasioni od sunca, prevjesi krovova, dimniaci, uliéna oprema itd.) nisu ukliuéeni. 5.2.2 Bruto obujam zarada ili jova zgrada omedenih i prekrivenih 5.2.1.1 Bruto obujam zgrada ili dijelova zgrada omedenin i prekrivenih sa svih strana umnozak je ukupne plostine poda u skladu s tockom 5.1.3.1 a) i odgovarajuce visine, ako se ne proraéunava u skladu s tockor 52.14.5.2.2.2 Visina se odreduje ovako:"™* a) Za plostine Ispod razine tarena: razmak izmedu donje strane konstrukcije koja nosi pod i povrsine poda kata iznad NAPOMENA: Nisu ukljudan’ temalj, padiozni slojevi ita b) za ploStine uobi¢ajenih kalova iznad tla: razmak izmedu povréine poda i povrsine poda kata iznad ©) za plostine za koje je strop ujedno i vanjsko lice ili krovna ravnina: razmak izmedu povrsine poda | povrsine krova il terase 4) za plostine na katovima gdje je donia strana ujedno i vanisko lice (npr. katovi tavanza): razmak izmedu te donie strane i povrgine poda kata ispod 5.2.3 Bruto obujam zgrada koje su prekrivene jelova zgrada neomeden sa svih strana do njihove pune visine i 5.2.3.1 Bruto obujam zgraca ili dijelova zgrada koje nisu omedene sa svih strana do svoje pune visine i koje su prekrivene umnozak je Ukupne plostine poda u skladu s tockom 5.1.3.1 b) i odgovarajuce visina. 5.2.3.2 Visina se odredujo ovako: 1a) za plostine ispod razine ‘erena koje su prekrivene katom koji je omeden sa svih strana {npr. otvorena ula- zna hala zgrade bez podruma): razmak izmedu donje strane konstrukeije koja nosi pod i donje strane kata iznad NAPOMENA 1: Nisu ukliuéeni temeli, podlozni sloievi itd b) za plostine zmedu katova omedonih i prakrivanih sa svih strana (npr. otvoreni ulazni prostor zgrade koja ima podrum): svijet razmak izmedu povréine poda i donje strane kata iznad. ©) za ploatine ispod kata koji nije omoden sa svin strana ili za ploStine katova éiji je strop ujedno i vanjska plostina povrsine ili plostina povrsine kata (npr. loda, vanjski hodnik, otvoreni kat u viSekatnoj garazi, pre- krivena krovna terasa): razmak izmedu povrsine poda i povriine krova ii stropa ) za plostine ispod kata koji nije omeden sa svin strana i dija je donja strana ujedno i vanjske povrdina (npr. nainizi vanjski hodnik): razmak izmedu gore spomenute donje strane i povrdine prekrivajuéega dijela ¢) za jednokatne zgrade dyorane za rekreaciju): love zgrada (npr. benzinske postaje, prekrivene spoine hodrike, otvorene razmak izmedu donje strane konstrukcije koja nosi pod i povrine krova. NAPOMENA 2: Nisu Ukjuceni temel, podioZni slojev itd5.2.4 Bruto obujam zgrada ili dijelova zgrada omedenih dijelovima, ali koji nisu prekriveni 5.2.4.1 Bruto obujam zgrada ili dijelova zgrada omedenih dijelovima (npr. parapetima, oblogama streha, rukohvatima) i koje nisu prekrivene umnozak je ukup7e plostine poda u skladu s tockom 8.1.3.1 0) i odgovara~ juce visine. 5.2.4.2 Visina se odreduje ovako: a) Za plostine iznad kata (npr. krovne terase): razmak izmedu povrsine toga kata i gornjeg ruba omedujuci b) za plostine istaknutih (sirSecih) dijelova: razmak izmedu donie strane toga dijela i gomjega ruba omedujucih dijelova 5.2.5 Neto obujam (vidjeti sliku 2) 5.2.5.1 Neto obujam je umnozak neto plostine poda {tocka 5.1.5) | visine izmedu povrsine poda i donje strane stropa. 5.2.5.2 Prema pokazanom redoslijedu, mora se naciniti razika izmedu sljedeceg: a) neto obuiam potpunih katova iznad razine terena b) neto obujam katova ispod razine terena = neto obujam nepotpunih katova. 5.2.5.3 Neto obujam smile se dalje podijeliti kao u tocki 5.2.1.1 3), bic). 5.26 — Neto obujam iznad plotine izmadu zidova (intra-muros) 5.2.6.1 Neto obujam iznad plostine izmedu zidova umnozak je plostine izmedu zidova (toéka 5.1.4) i visine izmedu povréine poda i donje strane stropa. 5. .2. Neto obujam iznad podova izmadu zidova odreduje se ocvojeno za svaku razinu poda. 5.27 Neto obujam iznad uporabne plostine 5.2.7.1 Neto obujam iznad uporabne plostine umnozak je uporabne plostine (tocka 5.1.7) i visine zmedu povrdine poda i donje strane stropa. 5. .2 Neto obujam iznad uporabne piostine odreduje se odvojeno za svaku razinu poda. 5.28 Neto obujam iznad servisne plostine 5.2.8.1 Neto obujam iznad servisne plostine umnozak je servisne plostine (foska 5.1.8) | odgovarajuce visine 5.28.2 Visina je razmak izmedu povrsine pode | donje strane iducaga stropa, neovisno o njegovu polozaju u zgradi (npr. za okna koja se protedu kroz vise katova).5.2.9 Neto obujam iznad plostine za kretanje 5.2.9.1 Nelo obujam iznad plostine za kretanie umnozak je ploStine za kretanje (Locka 5.7.9) i odgovarajuce visine. 5.2.9.2 Visina je razmak izmedu povrsine poda i donje strane iduéega stropa, neovisno © njegovu polozaju u zgradi (npr. za stubista u viéekatnoj zgradi, za okna dizala). 5.3. Primjeri pokazatelja 5.3.1 Pokazatelji plostine povrsine 5.3.1.1. Mjerenie plostine povrsina moze se upotrijebiti kao pokazatelj pri usporedbi zgrada. Takva su mjerenia potrebna za prora6un troskava | korist! izrazenin po jedinici plostine. Primjeri takvih pokazatelja ukljucuju: a) prokrivenu plostinu b) ukupnu plostinu poda ©) plostinu izmedu zidova (intra-muros) 4d) neto plostinu poda €) plostinu konstrukcijskin elemenata 4) uporabnu plostinu — glavynu uporabnu plostinu — pomoénu uporabnu plostinu g) servisnu plostinu h) plostinu za kretanje i) efektivnu izgubljenu plostinu zgrade j) plostinu ovojnice zgrade — ploitinu donje strane zgrade — ploitinu vanjskih zidova ispod razine terena — plostinu vanjskih zidova iznad razine terena i) ostakljene plostine vaniskin zidova idova i) omedene plostine vanje! = plostinu krova i) ostakljene plosiine krova ii) omedene plostine krova 5.3.1.2 Omjeri (ploitina/plostina) Ukupna plostina poda/uporabna plostina Glavna uporabna plostina/uporabna plostina Plostina izmedu zidova (intra-muros)/uporabna plostinaUkupna plostina poda/neto ploatina poda Ploatina za kretanje/uporabna ploatina Efektivna izgubljena plostina zgrade/neto plostina poda Efektivna izgubljena plostina zgrade/uporabna plostina Plostina ovojnice zgrade/uporabna povrsina 5.3.2 Prostorni pokazatelji 5.3.2.1 Mjerenja obujma mogu se upotrijebiti kao indikatori pri usporedbi zgrada. Takva mjerenia potrebna su Za proraéun troskova i koristi po jedinici obujma. Primjer' takvih pokazatelja ukljuéuju: = bruto obujam 1) uskladu s tockom 5.2.2 2) uskladu s tockom 5.2.3 8) uskladu s tockom 5.2.4 = neto obujam 1) neto obujam potpunih katova 2) neto obujam katova ispod razine terena 3) neto obujam drugih nepotpunih katova = neto obujam iznad plostine zmedu zidova (intra-muros) — neto cbujam iznad uporabne plostine = neto obujam iznad servisne plostin = neto obujam iznad plostine za kretanje 5.32.2 Omjeri (prostor/prostor) Bruto obujamineto obujam Neto obujam potpunin katova/neto obujam Neto obujam katova ispod razine terena/neto obujam Neto obujam iznad plostine izmedu zidovalbruto obujam Neto obujam iznad plostine izmedu zidova'neto obujam Neto obujam iznad uporabne plostine/bruto obujam Neto obujam iznad uporabne plostine/neto obujam5.3.3 Pokazatelji plostina/obujam 5.3.3.1 Za pojedinosti mjerenja i proratuna pokazatelja plostina/obujam, vidjeti tocke 5.3.1.1 5.3.2.1. 5.3.3.2 NizZe su popisani tipiéni pokazatalji omjera obujam/plostina: bruto obujam/ukupna plostina poda bruto obujamineto plostina poda neto obujam/ukupna plodtina poda 5.3.3.3 Nie su popisani tipiéni pokazatelji omjera plostina/obujam: plostina ovojnice zgrade/bruto obujam plostina ovojnice zgrade/neto obujam iznad uporabne plostine 5.4 Komentar Ako se zahtijova, popis se pokazatelja smije dopuniti Nadalje se popisani pokazatalji plostine povréine i obujma smiju potpodijeliti ISO 6241:1984, tablica 2 i/ili se popis smijo dopunit it kako je pokazano u normi — wste mierenja iil proratuna u skladu s totkama 5.2.1 15.2.2 — viste uporabe —vrste konstrukelia — vrste financiranja. Dodatak A (obavijesni) Primjeri upotrebe faktora gubitka za zgrade A1__ Prilikom postavijanja zahtjeva za novu gradnju AJA Najveéi dopuéteni omjer uporabne plostine poda Menadzer projekta moze ukljusiti zahtjav u ugovor 0 projektiranju tako da stvarni gubitak dijela zgrade ne smije prieé odredeni dio uporabne plostine poda, primjerice 5 %, a da kombinirani_ stvami | efektivri gubitci ijela zgrade ne smiju prijeci dio uporabne plostine poda vedi od, primjerice, 10 % 1.2 Primjer stvarnog gubitka dijela zgrade ‘Takvo ograniGenje moze osigurati viasniku vrijednu zastitu. Naprimjer, korporacija se trebala preseliti prije isteka najma iz zgrade u kojoj je imala upravu ili olatiti visoke penale za svaki dan kasnjenja jer se nije na vrjeme isellla, Poirebno |e osigurati da ce nakon preseljenja imati prostor za prikladan smje8taj osoblja svoje uprave i opreme. Stoga je u ugovor o projektianju i gradnji nove vigekaine zarade za svoju upravu na nekretnini koju u blizini posjeduje ukljudila najvece postotke za gubitke dijela zgrade. Projekt nove zorade uskladen je s tim zahtjevom uz upotrebu éeliéne okvirne konstrukcije.U donjem je dijelu zgrade velitina stupova, ukljucujucl nekonstrukciiske zavréne materijale, 0,56 puta 0.61 m. Kad se ustanovio da konstrukciiski Gelik ne¢e moci biti proizveden i ugraden na vrjeme kako bi se postigao ugovoreni rok, projekt je preraden na betonsku konstrukeiju. Velicina stupova u donjim katovima moraia Se poveéati na 1,52 puta 1,83 m. Uxupna uporabna plostina poda koju bi zauzimali stupovi i konstrukoijski Zidovi povatala se toliko da je uporabna ploétina poda smanjena za vise od dva cijela kata nebodera. Kako ja ugovorom odreden najvedi doputeni gubitak dijola zgrade, bilo je potrebno za viasnika izeraditi dva dodatna kata kako bi se nadomiestila ta promjena projekta. 1.3 Primjer efektivnog gubitka dijeta zgrade Viada dréave dala je zahtjev za izradu prijedoga trima timovima od kojih svaki ima projektni ured i gradevnu turtku. Prijediog se odnosio na gradnju novih velepostanstava u dyjema dréavama u istorn podrudju. U zahtjevu su odredene vrste ogranigenja spomenute u tocki A.1.1. Takoder je zahtjevano da se sav namjostaj iz postojecih veleposlanstava u tim dyjema drzavama moze premjestiti u nove zgrade, ukljuéuju¢i velike pr vokutne stolove i ormare za registratore sluzbenika. Vedina je sluzbenika imala urede za jednu osobu. Nije bilo velikih otvorenih ureda. Samo je Getvero pomocnih zaposlenika radilo zajecno u jednoj prostorij. Za svaki tim provedeno je vrednovanje s obzirom na trogak, udinkovitost rasporeda i izgled projekta. Tijekom yrecnovanja utrrdeno je da su, $ obzirom na troSak, sva tri orijedloga priblizno jednaka. U dvama projektima upoitijebjjana je pravokutna mreza stupova, a u trecem, koji se smatran posebno atraktivnim, upotrijebljent su Zakrvijeni Zidovi | hodhici kako bi se dobilo na vizuainoj zanimijivosti prostora | hodnika. Zoog toga su stupovi umetnuti u zidove pa su se u mnogim uredima pojaviti stupei (sliéno kao na slikama 4 i 6). Projekt je imao znatno vige plostina koje su predstavijale efektivni gubitak dijela zgrade. Da bi se svi sluzbenici smjestili u urede, bilo bi nu3no zamijeniti veéinu pravokutnih stolova s ugradenim namjeStajem ili posebni stolovima koji su veliginom primjereni efektivnom gubitku dijela zgrade. Kako za takav veliki dodatni troSak nije bilo stedstava, taj prijediog nije mogao biti prihvacen. Bil jography [1] 180 6240, Performance standards in building — Contents and presentation [2] ISO 6241:1984, Performance standards in building — Principles for thelr preparation and factors to be considered [3] ISO 7162, Performance standards in building — Contents and format of standards for evaluation of parfor- mance [4] ASTM E1836-08, Standard Practice for Building Floor Area Measurements for Facility Management [5] ASTM E2619-08, Standard Practice for Measuring and Calewlating Building Loss Features That Take Up Floor Area in Buildings [8] CEEC Code of Measurement Practice for Cost Planning