Vous êtes sur la page 1sur 37

Opća i vlastita potrošnja elektrana

Prof.dr.sc.
Prof dr sc Sejid Tešnjak
Doc.dr.sc. Davor Grgić
Doc.dr.sc. Igor Kuzle

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Definicija vlastite potrošnje
 Skup svih uređaja koji osiguravaju normalni pogon
elektrane naziva se vlastita potrošnja.
p j
 Opću potrošnju čine svi ostali uređaji koji nemaju
izravan utjecaj na tehnološki proces u elektrani.
 Očuvanje kontinuiteta u opskrbi vlastite potrošnje
električnom energijom neophodno je za:
– siguran rad prilikom normalnih pogonskih uvjeta,
uvjeta
– u slučaju kratkotrajnih prijelaznih stanja,
– prilikom pokretanja i normalnog zaustavljanja,
– posebice je važno u slučaju zaustavljanja prilikom poremećaja
i kvarova.
 S rastućim jediničnim snagama blokova prisutan je i
rast jediničnih snaga elektromotornih pogona vlastite
potrošnje, a time i zahtjevi vezani za način napajanja.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Općenito o vlastitoj potrošnji elektrane
 Osnovni problem je postizanje sigurnog napajanja
u raznim pogonskim situacijama
situacijama, uz što manje
iznose struja kratkog spoja i pad napona prilikom
pokretanja
p j velikih asinkronih motora.
 Rješenje se postiže pravilnim izborom
transformatora vlastite potrošnje i razine napona.
 Termoelektrane ložene ugljenom imaju daleko
najsloženiji sustav vlastite potrošnje (izuzev
postrojenja
t j j vlastite
l tit potrošnje
t š j za nuklearne
kl
elektrane):

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Vlasita potrošnja termoelektrana
 Termoelektrane ložene ugljenom imaju sljedeća postrojenja i
mehanizme vlastite potrošnje:
– mehanizmi za dopremu i uskladištenje goriva (istovarne dizalice,
dizalice
transporteri, itd.);
– mehanizmi za mljevenje ugljena i pripremu ugljene prašine (drobilice,
mlinovi za ugljen
ugljen, itd
itd.);
);
– mehanizmi parnog generatora (dodavači za ugalj, ventilatori svježeg
zraka, ventilatori dimnih plinova, napojne pumpe, mazutne pumpe itd.).
– mehanizmi turboagregata (kondenzatne i cirkulacijske pumpe pumpe, pumpe
za hlađenje vodika, pumpe za ulje, itd.);
– postrojenje za termičku pripremu vode ( pumpe za postrojenja za
zagrijavanje,
g j j ,p
pumpep za povratni
p kondenzat,, itd.);
)
– pomoćni uređaji glavnog pogonskog objekta (drenažne i požarne pumpe,
liftovi, mosne dizalice, ventili na parnim i vodenim linijama, uređaji za
punjenje akumulatorskih baterija, rezervne budilice, itd.);
– postrojenje pomoćnih objekata elektrane (kemijska priprema vode,
radionica, mazutna stanica, kompresorska postrojenja, itd.).

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Električna oprema vlastite potrošnje
 U električnu opremu vlastite potrošnje
elektrane
tran spadaju:
spa aju
– transformatori vlastite (i opće) potrošnje svih
naponskih razina,
– sklopna postrojenja srednjeg i niskog napona,
– električni motori,
– metalom
l oklopljeni
kl l vodovi
d i kabeli
k b l za
povezivanje pojedinih dijelova vlastite
potrošnje,
potrošnje
– ventili za upravljanje,
– postrojenje
p j j istosmjernog
j g napajanja
p j j
– agregati za pričuvno napajanje i
– električna rasvjeta.
j
fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva
zavod za visoki napon i energetiku
Bitna ili pomoćna trošila (1)
 Zavisno o njihovoj funkciji, pojedina trošila
vlastite
ast t potrošnj
potrošnje mogu biti
t bitna
tna ili pomoćna.
– Bitna trošila su ona čije i kratkotrajno
zaustavljanje izaziva sniženje proizvodnje
električne
l k ič energije ij ili d
dovodi
di d
do zaustavljanja
lj j
osnovnih agregata elektrane, a u posebnim
slučajevima može izazvati oštećenje osnovne i
pomoćne opreme. U bitna trošila spadaju:
 napojne pumpe,
 k d
kondenzatne
t i cirkulacijske
i k l ij k pumpe,
 ventilatori sviježeg zraka i dimnih plinova,
 dodavači ugljene
gj p
prašine,,
 mazutne pumpe,
 električni pogoni ventila, itd.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Bitna ili pomoćna trošila (2)

 Pomoćni mehanizmi (trošila) su oni čije


kratkotrajno zaustavljanje izaziva smanjenje
proizvodnje električne energije:
– mehanizmi za dopremu ugljena,
– otprema šljake i pepela, itd.
 Uvažavajući mogućnost potpunog nestanka napona
u elektrani pri havarijama, neki od bitnih
mehanizama vlastite potrošnje ponekad se
opremajuj parnim
i pogonom pomoću ć oduzimanja
d i j pare
iz turbine. To su najčešće napojne pumpe parnog
generatora.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Pogon trošila vlasstite potrošnje
 Za pogon trošila vlastite potrošnje prvenstveno se
primjenjuju
p j j j asinkroni motori s kratkospojenim
p j
rotorom. U usporedbi s drugim motorima oni su
pouzdaniji, ekonomičniji, jeftiniji i jednostavniji.
 Z njih
Za jih nisu
is potrebni
t b i posebni
s b i uredaji
d ji za upuštanje.
št j
 Navedene prednosti potpuno kompenziraju neke
njihove nedostatke (visoki iznosi poteznih struja,
struja
otežani uvjeti regulacije brzine).
 Osim asinkronih motora, u termoelektranama se
koriste i istosmjerni motori za rezervne uljne
pumpe i neka druga važna nužna trošila koji se
napajaju istosmjernim naponom.
naponom

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Motori (1)
 Ukupan broj motora za blokove snage 200 MW i 300 MW
iznosi preko 300.
 Motori se napajaju preko sklopnih postrojenja srednjeg i
niskog napona. Kako se u termoelektranama primjenjuju
motori nazivnih snaga ispod 1 kW pa do nekoliko MW, to se
za napajanje
j j velikih
likih motora
t (nazivne
( i snage iznad
i d 180 kW)
koristi srednji napon (najčešće 6 ili 10 kV).
 Za napajanje niskonaponskih motora najčešće se koristi 0,4
k kako
kV k k zbog korištenja
k š standardnih
d d h izvedbid motora takok i
zbog olakšanog zadovoljenja zahtjeva zaštite od indirektnog
dodira.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Motori (2)
NAZIV POGONSKOG MEHANIZMA Snaga bloka (MW)

413 | 520 | 666 | 827

Jedinična snaga pogon. elektromotora


(kW)
napojne pumpe 7000 turbo 5000 10000
pumpe rashladne vode (cirkulacijske) 1250 2500 2000 1500
kondenzatne pumpe 600 1000 1500 1280
pomoćne niskotlačne pumpe 300 600 1000 1500
usisni ventilatori — 7000 6000 5000
tlačni ventilatori 5500 8000 3500 6000
k
kompresori i za opće
ć potrebe
t b 100 400 600 600

Uočava se da snage elektromotora ne rastu linearno sa snagama


blokova,, što se može p
protumačiti konstrukcijskim
j rješenjima
j j i
posebnostima, što osobito vrijedi za generatore pare.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Povećanje pouzdanosti napajanja
Pouzdanost napajanja postrojenja povećava se na sljedeće načine:
 vlastita potrošnja napaja se najmanje iz dva izvora;
 sabirnice
sa rn c vlastite
ast t potrošnj
potrošnje dijele
j sse na n
nekoliko
o o dijelova-sekcija
j o a s c ja i na sr
srednjem
nj m i na
niskom naponu, a svaka sekcija se napaja preko posebnog izvora napajanja;
 primjenjuje se brza relejna zaštita za zaštitu od djelovanja struje kratkog spoja
čime se osigurava smanjenje trajanja sniženja napona na sabirnicama vlastite
potrošnje
p j prilikom
p kratkog
g spoja;
p j
 uzbuda generatora je takve izvedbe da osigurava visoku razinu napona prilikom
kratkog spoja i brzo uspostavljanje napona nakon isključenja kratkog spoja;
 obvezno se koristi automatika brzog prekapčanja rezervnog napajanja za bitna
trošila;;
 za posebno vitalna trošila primjenjuje se rezervno napajanje pomoću istosmjernog
napona;
 broj sekcija vlastite potrošnje jednak je broju blokova, a kod većih jedinica (300
MW) koriste se dvije sekcije po bloku uz primjenu transformatora vlastite
potrošnje s odvojenim sekundarnim namotima;
 najčešće se koristi jedan rezervni (mrežni) transformator za dva bloka i na
sekcije rezervnog transformatora vlastite potrošnje se priključuju manje važna
trošila - opća
p potrošnja
p j elektrane;
 rezervni (mrežni) transformator za napajanje vlastite potrošnje priključuje se na
sabirnice na koje nije priključen generator (u postrojenje visokog napona) radi
povećanja sigurnosti napajanja.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Shema napajanja vlastite potrošnje
 Vlastita potrošnja suvremenih termoenergetskih
blokova napaja se u normalnom pogonu redovito s
otcjepa veze između generatora i blok
transformatora, preko dvonamotnog ili tronamotnog
transtormatora.
 U prošlosti
šl i se vlastita
l i potrošnja
š j manjih
jih blokova
bl k
napajala preko prigušnice za smanjenje struje kratkog
p j ili preko
spoja, p serijskog
j g spoja
p j prigušnice
p g i
regulacijskog
l k autotransformatora.
f
 Na upotrebu regulacijske transformatore prešlo se u
zbog toga što su naponi generatora veći od nazivnih
napona vlastite potrošnje, pa postoji potreba za
transformacijom.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Napajanje vlastite potrošnje velikih blokova
 Kod blokova velikih snaga koristi se za napajanje
vlastite p
potrošnje
j najčešće
j tronamotni transformator.
Tronamotni transformatori za ovu svrhu grade se s
jednakom snagom oba sekundarna namota i s istim
relativnim naponom kratkog spoja prema primarnom
namotu.
 Trošila vlastite p
potrošnje
j bloka p podjeljeni
j j su u dvije
j
podjednake sekcije koje su priključene na sekundarne
namote tronamotnog transformatora.
 U t b
Upotrebom ovog ttransformatora
f t postiže
tiž se smanjenje
j j
struje kratkog spoja, jer je ona određena snagom
sekundara,, a ne primara,
p , kao i veća p
pogonska
g sigurnost
g
u odnosu na spoj s dvonamotnim transformatorom.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Različiti načini napajanja vlastite potrošnje bloka
 Opća potrošnja napaja se posebnim transformatorom koji je spojen na prikladnu
susjednu mrežu ili izravno na prijenosnu mrežu koju napaja generator (što je
rjeđi slučaj).
 Druga uloga ovog transformatora je napajanje vlastite potrošnje
termoenergetskog bloka za vrijeme njegovog pokretanja. Zbog toga se naziva
transformator za pokretanje, a mreža na koju je priključen mreža za pokretanje.
 Ovajj transformator preuzima i ulogu napajanja
j j vlastite potrošnje
j bloka u slučaju
j
k
kvara transformatora
t f t vlastite
l tit potrošnje
t š j bloka.
bl k SSnaga ttransformatora
f t za
pokretanje obično je jednaka ili veća od snage transformatora vlastite potrošnje
bloka, a izveden je najčešće kao dvonamotni, ali može biti i tronamotni.
 Transformator za pokretanje (ili mrežni transformator) ponekad je priključen na
d st pn m
dostupnu mrežu
ž ssrednjeg
dnj n napona
p n (30 ili 35 kV) k
koja
j jje n
neizravno
i n vezana
n s VN
prijenosnom mrežom napona.
 Time se postiže veća sigurnost pogona u odnosu na izravan priključak
transformatora za pokretanje na prijenosnu mrežu, jer u slučaju kvara u VN
mreži ulogu napajanja vlastite potrošnje bloka preuzima transformator za
pokretanje, ukoliko je priključen na drugu mrežu.
 Drugi razlog priključivanja transformatora za pokretanje na mrežu srednjeg
napona je mnogo lakša izvedba transformatora dovoljno male snage, za napone 30
ili 35 kV
kV, nego za 110
110, 220
220, a pogotovo za 400 kV
kV. Naime
Naime, transformatore visokog
napona nije moguće ekonomično izvesti za relativno male snage, o kojima je ovdje
riječ.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Načini napajanja vlastite potrošnje (1)
A - vlastita potrošnja bloka, PM
B - opća vlastita potrošnja, 110, 220 ili 400 kV
PM - visokonaponska prijenosna
mreža,
MP
MP - mreža za pokretanje,
BT - blok transformator,
TP - transformator za BT
pokretanje,
TPB - transformator vlastite
potrošnje
t š j blbloka,
k
G - generator, G
GP - generatorski prekidač,
TP
PP - prekidač za pokretanje,
pokretanje TPB
BP - prekidač transformatora
vlastite potrošnje bloka. PP
 Transformatori vlastite BP
potrošnje su dvonamotni
(najčešće u slučaju blokova
nazivne snage do 100 MW) .
A B

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Načini napajanja vlastite potrošnje (2)
A - vlastita potrošnja bloka, PM

B - opća vlastita potrošnja,


PM - visokonaponska prijenosna mreža,
mreža
MP - mreža za pokretanje, MP
BT - blok transformator,
TP - transformator za pokretanje,
TPB - transformator
t f t vlastite
l tit potrošnje
t š j BT
bloka,
G - generator,
GP - ggeneratorski prekidač,
p
PP - prekidač za pokretanje, G
BP - prekidač transformatora vlastite TP
potrošnje bloka. TPB
 Blokovi većih snaga - za napajanje
vlastite potrošnje bloka uglavnom se
koristi tronamotni transformator.
 Transformator za pokretanje češće je BP BP
dvonamotni (ponekad tronamotni, čime
se postiže veća pogonska sigurnost PP
napajanja vlastite potrošnje, jer je u
radu moguć veći broj kombinacija
međusobnog spajanja pojedinih sekcija). A A B
PP

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Načini napajanja vlastite potrošnje (3)
A - vlastita potrošnja bloka, PM

B - opća
p vlastita potrošnja,
p j
PM - visokonaponska MP
prijenosna mreža,
MP - mreža za pokretanje, BT

BT- blok transformator,


TP - transformator za
pokretanje
pokretanje, G

TPB - transformator vlastite TPB TP

potrošnje bloka,
G - generator,
GP - generatorski prekidač,
PP - prekidač za pokretanje, PP

BP - prekidač transformatora
vlastite potrošnje bloka. A A
PP
B B

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Načini napajanja vlastite potrošnje (4)
A - vlastita potrošnja bloka,
B - opća vlastita potrošnja, PM
PM - visokonaponska
p prijenosna
p j mreža,
MP - mreža za pokretanje,
BT - blok transformator, MP
TP - transformator za pokretanje,
TPB - transformator vlastite potrošnje
bloka, BT

G - generator,
GP - generatorski prekidač,
prekidač
PP - prekidač za pokretanje, GP
BP - prekidač transformatora vlastite
potrošnje bloka. TP
G TPB
 U blokovima snage 300 i više MW
ugrađuje se najčešće generatorski
prekidač (mogućnost napajanja vlastite
PP
BP
potrošnje bloka prilikom pokretanja ili
kvara generatora, iz VN prijenosne
mreže, preko blok transformatora i
transformatora vlastite potrošnje A B
bloka)
bloka).
fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva
zavod za visoki napon i energetiku
Osnovni elementi postrojenja vlastite potrošnje
 Shema vlastite potrošnje elektrane sastoji se od dijela za
napajanje iz vanjskih ili unutarnjih izvora, sklopnih postrojenja
srednjeg i niskog napona s pripadajućim razvodima i
podrazvodima, te priključcima do pojedinih potrošača.
 Zavisno od režima rada bloka, napajanje vlastite potrošnje dijeli
se na:
– normalno,
– rezervno ili kvarno.
 U normalno
l napajanje
j j ubrajaju
b j j se trii k
karakteristična
k i ič pogonska
k
stanja, i to:
– pokretanje bloka iz hladnog stanja,
– redovni pogon sa zadanim opterećenjem,
– zaustavljanje bloka po nalogu.
 Rezervno napajanje
p j j dolazi u obzir u slučajevima
j kvarnih p
prilika ili
revizija na dijelu postrojenja za normalno napajanje, kao i kod
poremećaja u mreži.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izvori napajanja vlastite potrošnje (1)
 Dijele se na vanjske i unutarnje.
 Pod vanjskim izvorima podrazumijeva se VN mreža EES-a, a
unutarnji nezavisni izvori su dizel-agregati
dizel agregati i akumulatorske
baterije.
 U normalnim pogonskim prilikama napajanje se izvodi s otcjepa na
generatorskom naponu
naponu, a preko transformatora vlastite
potrošnje bloka koji je priključen na sekcije srednjonaponskog
postrojenja vlastite potrošnje.
 Generator,, blok transformator
f m i transtormator
m vlastite potrošnje
p j
bloka, kruto su povezani najčešće oklopljenim aluminijskim
metalom oklopljenim vodovima jednofazne izvedbe.
 Prilikom pokretanja i obustavljanja bloka koristi se rezervni izvor
napajanja
j j iiz mrežež visokog
i k napona. T To može
ž biti iista
t mrežaž i
visokonaponsko sklopno postrojenje na koje se priključuje
generator. U pogledu sigurnosti poželjno je, ako to lokalne prilike
omogućuju da se priključak provede na odvojenu mrežu
omogućuju, mrežu, odnosno
drugu naponsku razinu.
 Rezervno napajanje obavlja se preko mrežnog transformatora
priključenog
p j g na sekcije
j sabirnica SN p postrojenja
j j općep potrošnje.
p j

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izvori napajanja vlastite potrošnje (2)
 Kada je nakon pokretanja obavljena sinkronizacija bloka na mrežu,
provodi se brzo prekapčanje vlastite potrošnje bloka iz rezervnog
izvora na vlastiti izvor na g
generatorskom otcjepu.
j p Prekapčanje
p j jje
obično automatizirano.
 Izvor napajanja preko mrežnog transformatora osim za
pokretanje i obustavu bloka koristi se i kao rezervni izvor u
slučaju
l č j kkvarova na ttransformatoru
f t vlastite
l tit potrošnje
t š j blbloka
k ili
dijelu postrojenja za normalno napajanje vlastite potrošnje.
 Oba transformatora za napajanje vlastite potrošnje u pravilu su
regulacijska a izvedeni su ili kao dvonamotni iii tronamotni
regulacijska, tronamotni. Snaga
mrežnog transformatora ovisi o koncepcijskom rješenju
kompletne elektrane na promatranoj lokaciji. Najčešće su u
j elektrana s jjednim blokom oba transformatora iste snage.
slučaju g
 Ako pak ima više jedinica s kojima se poslužuje zajednički
rezervni izvor, onda je uobičajeno da mrežni transformator bude
dimenzioniran tako da se istovremeno može pokrenuti jedan blok i
preko
k njega
j d
da se provodidi rezervno napajanje
j j vlastite
l tit potrošnje
t š j
drugog bloka. U slučaju elektrana s više blokova u pravilu se
uzimaju po dva rezervna transformatora.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izvori napajanja vlastite potrošnje (3)
 Unutarnji nezavisni izvori napajanja u TE jesu dizel-
agregati i akumulatorske baterije. Dizel-agregat se
češće pojavljuje u TE
TE, premda nije obavezan
obavezan, a služi za
napajanje nekih vitalnih potrošača tijekom kvarova. To
su:
– uljna
lj pumpa za podmazivanje
d i j lležajeva;
ž j
– pumpa za brtvljenje osovina generatora;
– uređaj za prekretanje osovine generatora;
– važniji motorni pogoni armatura i dr.
 Akumulatorska baterija obično je predviđena za napon
220 V, a koristi se za uređaje upravljanja, zaštite,
signalizaciju, neke osjetljive motorne pogone, pomoćnu
rasvjetu i dr.
 Opisani izvori i načini napajanja u slučaju klasičnih
jedinica srednjih snaga ne zadovoljavaju sve zahtjeve
kod vrlo velikih jedinica.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Metalom oklopljeni vodovi (1)
 Metalom oklopljeni vodovi namjenjeni su za prijenos
električne energije
g j od ggeneratora do transformatora
kao i za razvod električne energije u postrojenjima
vlastite i opće potrošnje.
 Treba naglasiti da metalom oklopljeni vodovi
osiguravaju visoku pouzdanost pogona kao i sigurnost
z radno
za r dn osoblje
s blje zbog:
zb :
– malog rizika od požara;
– rada u svim pogonskim uvjetima;
– bitnog ograničenja mehaničkih učinaka kratkog spoja;
– stalnog održavanja dielektrične čvrstoće koja se može postići
pomoću efikasnog sustava za brtvljenje i nadtlaka unutar
plašta.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Metalom oklopljeni vodovi (2)
 Postoje dva osnovna tipa oklopljenih vodova:
– jednofazno oklopljeni vodovi koji mogu biti
prirodno ili prisilno hlađeni, nazivnih napona 12
kV i 24 kV te nazivnih strujaj od 2,5, kA do 30 kA;;
– trofazno oklopljeni vodovi s metalnim pregradama
j p
između faznih vodiča ili bez njih, prirodno hlađeni,
nazivnih napona od 7,2 kV do 24 kV i nazivnih
struja između 1,0 kA i 6,3 kA.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izbor razine napona
 Prilikom izbora naponske razine SN i
NN postrojenja vlastite potrošnje
moraju se uzeti u obzir:
1
1. Nazivni naponi na osnovu vrijedećih propisa.
propisa
2. Dozvoljeni padovi napona pri puštanju u rad
motora velikih snaga i dozvoljene struje
kratkog spoja.
3.. Raspon
aspon snaga motora u o ovisnosti
snost o visini
sn
napona.
4. Cijena
j motora, kabela i elektroopreme
p u
ovisnosti o naponu.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Nazivni naponi
Standardne vrijednosti nazivnih napona
Država Srednji napon (kV) Niski napon (V)
Njemačka 3; 5; 6; 10 380; 500; 660
Francuska 5; 5.5; 6.6 380
Rusija 6 380
SAD 4.16; 4.8; 6.9; 13.8 415; 480
Hrvatska 6; 10 220/380; 500;
PUBLIKACIJ
660;
A
IEC 38/1967 240/415;; 600;;

Postoje prijedlozi da se u Hrvatskoj uvedu naponi 600 V i 660 V zbog


m ućn sti daljnje
mogućnosti d ljnj iizgradnje
dnj ttermoelektrana
m l kt n sn snaga 500 i 600 MW
MW.
Naime uvođenjem napona 10 kV javlja se nepokriveno područje u
standardnom redu nazivnih snaga motora 180 do 350 kW.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Dozvoljeni padovi napona (1)
Dozvoljeni padovi napona za rad motora velikih snaga u izravnoj su
zavisnosti od konstrukcije motora, ili točnije rečeno od odnosa
maksimalnog i nazivnog momenta ( Mmax/Mn), a računaju se prema
izrazu:
 Mn 
U  1 
  100 IEC preporuke 20%Un
 0.9  M max 

Za motore s odnosom maksimalnog i nazivnog momenta


Mmax/Mn=2,1 (a koji se dosta često koriste), dozvoljeni pad
napona iznosi ∆U=27,3%.
∆U=27 3%
Napon pri kojem motori još uvijek ne ispadaju iz pogona zbog
prevelikog
p g pada
p napona
p je:
j
 U 
U  U n  1  
 100 

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Dozvoljeni padovi napona (2)
Sam pad napona izražen u postocima nazivnog napona Un kod puštanja
u pogon promatranog motora zavisi od udjela mreže u snazi kratkog
j (Sk) i polazne
spoja l snage motora
t (Sm) i određen
d đ je j približnim
ibliž i
izrazom:
Sm Ip Pm
U  100% Sm  
Sk  Sm In   cos 
Ip/In - omjer potezne (uklopne) i nazivne struje motora;
Pm - snaga motora na osovini (MW);
 - stupanj korisnosti motora;
cos φ- faktor snage motora.
Faktor snage trofaznih asinkronih motora nazivne snage veće od
1 MW iznosi oko 0,88, a stupanj
p j korisnosti oko 0,95.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izbor snage motora u ovisnosti o razini napona
U

Pri zadanim
z d nim
snagama kratkog 350 kW 10 kV 9.5 MW

spoja moguć je
pad
d napona 175 kW 6 kV 7.3 MW

održati u 175 kW 5 kV 4.7 MW

dozvoljenim
j
granicama
pravilnim 660 V 500 kW

izborom
zborom snage i
napona motora. 500 V 320 kW

380 V 180 kW

Pm
2 3 4
1 2 4 6 8 10 2 4 6 8 10 2 4 6 8 10 2 4 6 8 10 (kW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Cijena motora, kabela i elektroopreme
 Između 10 kV i 6 kV motora ne postoji bitnija razlika u konstrukciji.
Razlika u cijeni je prvenstveno zbog pojačane izolacije. Zavisno o
tehničkim značajkama razlikuju se i cijene. Kao informativna veličina može
se uzeti
ti da
d su elektromotori
l kt t i za napon 10 kV skuplji
k lji za cca 20% odd
elektromotora za napon 6 kV, a i stupanj djelovanja im je nešto niži. Zato
za napon 10 kV u obzir dolaze motori čija je snaga veća od 630 kW.
 U slučaju
u ju niskog g napona
p i tu
u postoji
p j opravdanost
p uvodenja
u j više napona.
p .
Nazivni napon 380 V najčešće se koristi za motore snage do 180 kW, a
nazivni napon 500 V za elektromotore do 320 kW. Za motore snaga izmedu
300 kW i 630 kW koriste se ponekad naponi 660 V, 690 V ili 3 kV
(odnosno 4,16 kV).
 Visoki iznosi struja kratkog spoja zahtijevaju presjeke kabela od 185 mm2
odnosno 240 mm2. Zbog krutosti takvih kabela otežano je njihovo
polaganje, a posebno izvedba priključaka na motorima. To je jedan od
razloga ograničenja veličina struja kratkog spoja
spoja. Dakle
Dakle, prelaskom na viši
napon dobije se mogućnost prijenosa veće nazivne snage uz isti nazivni
presjek kabela.
 Razlika u cijeni
j sklopnih
p blokova 6 kV i 10 kV smanjuje
j j se s p
povećanjem
j
snage kratkog
k k spoja j i prii 500 MVA praktički
k ički je
j zanemariva.
i
 Viši napon je povoljniji pri većim snagama kratkog spoja, jer se zbog znatno
manje prekidne i uklopne moći (struje) prekidača mogu koristiti jeftiniji
prekidači
prekidači.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izbor snage transformatora vlastite potrošnje (1)
 Određivanje snage i relativnog napona kratkog spoja
transformatora vlastite potrošnje od najvećeg je značaja pri
projektiranju
j kti j elektroenergetskog
l kt t k dijdijela
l postrojenja
t j j vlastite
l tit
potrošnje.
 Snaga motora priključenih na transformator iznosi obično 80 do
100 % nazivne
i snage ttransformatora
f t vlastite
l tit potrošnje.
t š j
 Snaga vlastite potrošnje termoenergetskih blokova loženih
ugljenom iznosi 6 do 8 % instalirane snage (TE na tekuća goriva
6%,
% NE E s lakovodnim
l k d reaktorima
k 4—6%),
%) pa snage vlastite
l
potrošnje, a time i snage kratkog spoja, postižu velike vrijednosti.
 Zadržavanjem j snage
g odnosno struje j kratkog g spoja
p j ispod
p neke
određene vrijednosti, nastoji se utjecati na izbor jeftinijih
prekidača i ostalih dijelova sklopnog postrojenja vlastite
potrošnje.
 Te se vrijednosti kreću za prekidnu struju kratkog spoja, pri
nazivnom naponu 6 kV odnosno 10 kV od 25 do 40 kA, a za uklopnu
j do 100 kA, a zadovoljavaju
struju j j ih vakuumski i SF6 p prekidači.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Izbor snage transformatora vlastite potrošnje (1)
 Ograničenje struje kratkog spoja postiže se uporabom tronamotnih
transformatora.
 P
Proračun
č nppadova
d n
napona,
p n određivanje
d đi nj opsega
ps minim
minimalnih
lnih i
maksimalnih vrijednosti napona.
 U skladu s rezultatima, naponskim prilikama u mreži i opsegu
regulacije
l ij napona generatora
t potrebno
t b jje odrediti
d diti prijenosne
ij
omjere i opseg regulacije napona transformatora kao i grupe spojeva
svih transformatora.
 U skladu
kl d sa zahtjevima
h istovremenog opterećenja
ć pojedinih
d h trošila,
šl
određuje se maksimaina istovremena snaga vlastite potrošnje, na
temelju čega se izabire snaga i broja komada sljedećih
t
transformatora:
f t
– blok transtormator;
– mrežni transformator za puštanje elektrane u pogon i rezervu;
– transformator vlastite potrošnje prijenosnog omjera Ugen./Uvl.potr.
– transformatori vlastite potrošnje prijenosnog omjera Uvl.potr./0,4 kV:

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Razmještaj pomoćne opreme vlastite potrošnje u TE (1)
 Pojam pomoćne opreme vlastite potrošnje termoelektrane
obuhvaća:
– transformator vlastite potrošnje,
potrošnje
– sklopna postrojenja srednjeg i niskog napona,
– postrojenje istosmjernog napona te
– uređaje
j za zaštitu,, signalizaciju,
g j , upravljanje
p j j i regulaciju
g j uređaja
j
vlastite potrošnje.
 Razmještaj pomoćne opreme vlastite potrošnje treba prije svega
razmatrati sa stanovišta ulaganja u građevinske radove, jer cijena
građevinskog
đ insk dijela
dij l iiznosi
n si 10 – 20% ukupne
k pn cijene
ij n ttermoelektrane.
m l kt n
 Cijena električne opreme iznosi oko 7% ukupne cijene, a od toga
oko 10% otpada na cijenu kabela, a optimiranjem razmještaja
pomoćne opreme postiže se ušteda na cijeni građevinskih radova i
ukupnoj duljini upravljačko-signalnih i energetskih kabela.
 Zaštita, regulacija i upravljanje potrošačima vlastite potrošnje
provodi se iz toplinske komande. Osim toga iz toplinske komande
upravlja se radom generatora pare i turbine. Toplinska komanda
postavlja se za svaki blok posebno, ili za svaka dva bloka, a nalazi
se iznad ili pored sklopnog postrojenja vlastite potrošnje.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Razmještaj pomoćne opreme vlastite potrošnje u TE (2)
 U električnoj komandi nalaze se aparati za upravljanje, mjerenje,
regulaciju i zaštitu električnog dijela termoelektrane (bez vlastite
potrošnje) Električna komanda najčešće je smještena uz vanjski ili
potrošnje).
unutarnji zid strojarnice, tako da je duljina kabela za upravljanje i
signalizaciju od generatora, blok transformatora i visokonaponskih
vodova do električne komande najkraća moguća.
moguća
 Transformator vlastite potrošnje nalazi se između strojarnice i
blok transformatora, ili pored blok transformatora.
 Smještaj sklopnog postrojenja vlastite potrošnje najčešće je
centralni smještaj, između postrojenja generatora pare i
strojarnice.
 D
Drugii način
či smještaja
j št j sklopnog
kl postrojenja
t j j vlastite
l tit potrošnje
t š j jje
ispred strojarnice u posebnoj dodatnoj prostoriji. Zbog toga je
glavna pogonska zgrada uža i kraće su veze između generatora pare
i turbine,
turbine pa su manja ulaganja u gradevinske i strojarske radove
radove.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Sustav brzog prekapčanja napajanja vlastite potrošnje (1)
 S generatorskih oklopljenih vodova uzima se otcjep za napajanje
vlastite potrošnje koji je preko transformatora spojen s
postrojenjem vlast
vlastite
te potrošnje.
 Ovakav način napajanja vlastite potrošnje ima maksimalnu sigurnost,
jer je izravno ovisan o naponu generatora.
 Osim ovog glavnog napajanja
napajanja, postrojenje vlastite potrošnje mora
imati i najmanje jedno rezervno napajanje (pokretanje i
zaustavljanje bloka, nužna rezerva u slučaju svih havarijskih stanja
bloka).
bloka)
 Prekapčanje se izvodi na dva načina:
– bez prekida u napajanju,
– s prekidom
kid u napajanju.
j j
 Prekapčanje bez prekida u napajanju može se obaviti pod uvjetom da
su oba napajanja sinkrona. Prekapčanje se obavlja pomoću uređaja za
k t l sinkronizma.
kontrolu i k i P
Prednost
d t ovakvog
k načina
či prelaska
l k s jednog
j d na
drugo napajanje je prvenstveno u tome što motori i transformatori
ne trpe nikakve dinamičke udarce.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku
Sustav brzog prekapčanja napajanja vlastite potrošnje (2)
 Nedostatak je što se prekapčanje bez prekida u napajanju ne može
obaviti brzo kod havarijskih isključenja napajanja postrojenja zbog
djelovanja relejne zaštite (npr. ispad bloka).
 Prekapčanje s prekidom u napajanju obično se provodi ukoliko do
prekida dođe uslijed nepredviđenog isključenja glavnog napajanja. To
se obično događa prilokom zaustavljanja bloka uslijed djelovanja
zaštite.
zaštite
 Prilikom isključenja glavnog napajanja na sabirnicama postrojenja
vlastite potrošnje ostaju priključena trošila, uglavnom motori i
transformatori.
transformatori
 Uslijed djelovanja momenata zamašnih masa, motori nastavljaju s
vrtnjom te djeluju kao generatori i održavaju na taj način napon na
sabirnicama p postrojenja
j j vlastite p potrošnje
j ((zaostali napon).
p )
 Apsolutni iznos i frekvencija zaostalog napona opadaju zavisno o broju
i snazi motora, te o veličini kočnih momenata na njihovim pogonskim
osovinama (zaostali napon brže opada ako je generator bio maksimalno
opterećen).
t ć ) TTo proizlazi
i l i iiz ttoga št
što za maksimalni
ksi l i teret
t t bl
bloka
k većina
ći
pomoćnih pogona mora biti također maksimalno opterećena (napojne
pumpe, ventilatori, mlinovi, itd.). Zbog toga će i kočni momenti na
njihovim osovinama biti veći.
fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva
zavod za visoki napon i energetiku
Sustav brzog prekapčanja napajanja vlastite potrošnje (3)
 Prekapčanje s prekidom u napajanju može se obaviti na dva načina:
– sporo,
– b
brzo.
 Sporo prekapčanje ili prekapčanje s dugim vremenom je prekapčanje
u trenutku kad zaostali napon dostigne vrijednost Uz < 0.3 x Un. Kad
j iispunjen
je j ttajj uvjet, lik napona ∆U ne može
j t razlika ž nii u kojem
k j slučaju
l č j
postići veću vrijednost od l.3 x Un. To je napon kod kojega je moguće
uključenje motora većine proizvodača, a da ne dođe do njihova
oštećenja.
oštećenja

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva


zavod za visoki napon i energetiku

Vous aimerez peut-être aussi