UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Vertikalni transport

Tema rada: Bolnički liftovi

Predmetni nastavnik: Doc.dr. Ahmed Ahimć

Asistent (saradnik):

Student: Armin Fehrić

Broj indeksa: 7745
Usmjerenje: Željeznički saobraćaj
Godina studija: II (druga)
Rezultat rada:

Datum: 05.04.2018.g.
 SADRŽAJ:

UVOD ..................................................................................................................................................... 3
1. Bolnički liftovi .................................................................................................................................. 4
Kako djelovanje bolnice utiče na dizala?................................................................................................ 6
2. Izgled i karakretistike lifta.................................................................................................................... 7
3. Zašto liftovi u bolnicama ?............................................................................................................... 9
4. Platforme ........................................................................................................................................... 10
4.1. Platforme za invalide ...................................................................................................................... 10
ZAKLJUČAK............................................................................................................................................. 11
LITERATURA ........................................................................................................................................... 12
POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 13
UVOD

Zamislite pejzaže modernih gradova kada dizala ne bi postojala. Zgrade bi bile limitirane na
5 ili 6 spratova.
Većina konstrukcija 20. i 21. stoljeća bila bi nemoguća. Poslovne zgrade, hotelii apartmani na
velikim visinama pa danas i bolnice, ne bi postojali u sadašnjoj formi. Ali, 1852. godine, jedan
čovjek promijenio je izgled gradova svijeta.
To je bila godina kada je Elisha Graves Otis izmislio sigurnosno dizalo, i time je omogućeno
stvaranje modernog horizonta grada.
Da bi se dobila vrijednost tog unapređenja, uzmite u obzir da danas dizala prevoze ekvivalent
sadašnje svjetske populacije svakih 72 sata.

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo je

koristilo domišljate načine podizanja tereta.
Najraniji liftovi koristili su čovjeka, životinje i snagu vode za podizanje tereta. Uređaji za
podizanje koristili su te osnovne načine snage od ranih poljoprivrednih društava do početka
industrijske revolucije.

Danas su mnogo zastupljeni i bolnički liftovi, jer ako zamislimo da smo upravo osmislili
najsavremeniju bolnicu u jednom velikom gradu. Sada nam je potreban partner mobilnosti koji
može pružiti pouzdanost i brzinu potrebnu za spašavanje života, kao i pokretanje ljudi i robe,
brzo, glatko i učinkovito. Iz dana u dan, stotine pacijenata, liječnika, medicinskih sestara,
osoblja i posjetitelja se kreću između etaža, od hitnih slučajeva do operacija. U tim okruženjima,
nekoliko sekundi može donijeti svu razliku. Zato putnički, ležajni i servisni liftovi pružaju
maksimalnu sigurnost i pouzdanost uz maksimalnu propusnost i optimizirane funkcije.

Jedna od najvažnijih stvari koje treba uzeti u obzir kod izvođenja liftova za bolnice jeste da ne
bi trebalo biti poremećeno pa bi pacijent na invalidskim kolicima ili nosilima s instaliranim
sistemom za održavanje života ili drugom opremom bio uznemiren. Bolnički lift trebao bi biti
dovoljno jak da nosi standardnu bolničku nosiljku i da ima mogućnost glatkog pokretanja i
zaustavljanja bez šoka.

Što znači, da je glavna funkcija bolničkog dizala nošenje pacijenata i drugih putnika uz teške i
složene instrumente koji se teško prenose ručno.

3
 1. Bolnički liftovi

Slikovni prikaz oznaka pristupačnosti, uvjeta upotrebe pomagala i obveznih elemenata

pristupačnosti. Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe savladavanja visinske
razlike, a obvezno se primjenjuje za savladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem
ili vanjskom prostoru.

Slika 1. Prikaz lifta za slabovidne osobe

Slikovni prikaz oznaka pristupačnosti, uvjeta upotrebe pomagala i obveznih elemenata

pristupačnosti. Dizalo se koristi kao element pristupačnosti za potrebe savladavanja visinske
razlike, a obvezno se primjenjuje za savladavanje visinske razlike veće od 120 cm u unutarnjem
ili vanjskom prostoru.

4
Dizalo mora omogućavati ispunjavanje sljedećih uvjeta, odnosno imati:
unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 x 140 cm,
vrata širine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
vrata dizala koja se otvaraju posmična ili prema van u odnosu na kabinu dizala,
pozivnu i upravljačku ploču postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,
pozivnu i upravljačku ploču s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno
prepoznatljive brojeve etaža i druge informacije na Braille pismu,
rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,
vizualno-svjetlosnu i zvučnu najavu spratova,
kada se nalazi u građevini javne i poslovne namjene dizalo ima i govorno
najavljivanje spratova.
od ulaznih vrata bolnice do dizala postavljenu taktilnu crtu vođenja širine
najmanje 40 cm, s užljebljenjima u smjeru vođenja.

Dizalice obično putuju koristeći energiju iz napajanja (pogon na pogon); međutim, kad putuju
s teškim automobilom ili opterećenje (teret) vozila (regenerativno djelovanje), stroj za vuče
djeluje kao generator napajanja.

Iako je moć generirana tokom rada strojnog stroja obično se raspršuje kao toplina, regenerativni
pretvarač odašilje snagu natrag transformatoru distribucije i to ga dovodi u električnu mrežu u
zgradi uz struju iz napajanja.
U usporedbi s istim tipom dizala bez regenerativnog pretvarača, ovaj sistem omogućuje uštedu
energije od oko 35%. * Osim toga, Regenerativni pretvarač ima učinak smanjenja harmonijskih
struja.

Slika 2. Regenerativno djelovanje

5
Kako djelovanje bolnice utiče na dizala?

Bez sumnje, u trenutnoj sveobuhvatnoj koncepciji dizala, ova oprema mora biti prilagođena,
funkcionalna i estetski, vrstu zgrade koja će biti instalirana. Više, ako je moguće, hoće li biti
dio bolnice.

Stoga valja napomenuti da vertikalni promet dizala ima svoje osobine. Zapravo, specifičnost
same usluge čini da ti uređaji zahtijevaju najvišu razinu u tehnološkoj sofisticiranosti,
signalizaciji i sigurnosti.

Slika 3. Vanjski izgled lifta

U ovom aspektu, dinamika bolnica koje će izvršiti rad i korištenje servisnih liftova su kako
slijedi:

Prijenosi s pacijentima moraju biti brzi i istodobno sigurni i nježni. Stoga nisu
dopušteni, iznenadni pokreti. Pogotovo kada se zaustavi i nastavi.

Oprema mora biti spremna za ispravno funkcioniranje u slučaju visokih vršnih

vrhova, koji se javljaju otprilike u vrijeme obroka ili posjeta. Također, ova
sposobnost aparata, tako da njegovo djelovanje ne utječe na preopterećenje
slučajeva, uporaba je od vitalne važnosti, na primjer u zglobovima obilježenim
slučajem ozbiljnih ili hitnih događaja.

6
Osim toga, moramo istaknuti i druge ključne aspekte dizajna liftova za bolnice, koji se
primjećuju kako slijedi:

Općenito, bolnički liftovi mogu doseći opterećenje od 600 do 2500 kilograma.

Uobičajeni kapacitet ovih lifta su između 8 i 13 osoba (s ograničenim

kilogramima, s druge strane).

Najveći put koji mogu napraviti ove uređaje je 16 spratova.

Maksimalna visina koja može rasti kod dizala bolnica doseže 45 metara.

Ograničenje brzine na kojoj se mogu dobiti ta dizala postavljeno je na 1,6 metara

u sekundi.

2. Izgled i karakretistike lifta

Prvo, to je transformator s regeneratorom. Električni liftovi imaju napajanje, ali moguće je da

isti stroj za vuču zauzme mjesto generatora energije.

Ovaj transformator smanjuje harmonijske struje i potrošnju energije za 35% uz oduzimanje

1.400 kilograma godišnje ugljičnog dioksida u atmosferu. Što se tiče energetske učinkovitosti,
to se otkriva kao uistinu isplative opcije.

Postoji također i standardni rezervni sistem (koji se temelji na kabini koja daje prioritet samo u
ove svrhe), funkcija standardnog proširenog otvaranja vrata (povećava vrijeme, na primjer,
rastezanje i odlazak na vrata) ili sigurnosna granica vrata (mikroklopac je mehanički sigurnosni
uređaj koji zaustavlja zatvaranje vrata, u slučaju da dođe u dodir s putnikom ili nosilima).

Specifičnost bolničkog dizala je velika površina poda s manjom nosivosti.

Kako se uzima u obzir da u dizalo treba stati krevet s pratiteljem, standardna dimenzija dizala
je 1400 x2500 nosivosti 1600kg.

Ovisno o visini dizanja koriste se dizala s hidrauličnim pogonom do 4 sprata ili električni pogon
s trostrukom ovjesom.

Posebno je potrebno znati da li je dizalo evakuacijsko i u kojem je požarnom sektoru predviđeno

projektom.

Pozivna tipkala uvijek se ugrađuju na visini koja je dostupna korisnicima u invalidskim

kolicima uz reljefne oznake tipki radi lakšeg prepoznavanja slabovidnim osobama.

7
Moguća je i govorna najava dolaska u stanicu. Svakako je potrebno osigurati govornu vezu sa
servisnom službom za slučaj zastoja.

Slika 4. Dimenzije lifta

8
 3. Zašto liftovi u bolnicama ?

Poznato je da su dizala mehanizmi (osobito električni i hidraulični) za podizanje i spuštanje

visina i kretanje putnika i objekata u kabini.

Naravno, bolnice, koje imaju veliko kretanje ljudi i druge učinke, moraju imati dizala
za prijevoz pacijenata i opreme. Neka dizala, za specifične usluge pružene u bolnicama, moraju
imati specifične karakteristike.
U međuvremenu, bolnice za dizala uključene su u koncept dizanja javnih zgrada, tako da moraju
imati pojačanu sigurnost i kapacitet, između ostalih uvjeta.

Pacijentima je potrebno osigurati dostupnost, udobnost vožnje i preciznost u fazi

zaustavljanja. Vrata lifta se takođe moraju otvarati i zatvarati sa maksimalnom preciznošću.

Slika 5. Izgled bolničkog lifta

9
4. Platforme

Druga vrsta dizala u praksi se nazivaju platforme. One uz svoju vertikalnu komponentu sile
podizanja, mogu ali i najčešće imaju i horizontalnu komponentu, pa čak mogu imati i zakret.
Služe za savladavanja visinskih razlika nekih arhitektonskih prepreka, kao što su stepeništa i
pretežito su namijenjena osobama s posebnim potrebama. Montiraju se u građevinskim
objektima gdje ne postoji mogućnost ugradnje etažnih dizala ili je cijena takve izvedbe
previsoka.

Platforme su dizala koja se mogu podijeliti u dvije skupine, a to su teretne i/ili osobne. Osobne
platforme namijenjene za osobe s posebnim potrebama, koje imaju namjenu premostiti
arhitektonsku barijeru stepeništa, povišenih podesta i sl. Pogonjene su sa istosmjernim
elektromotorima. Brzina v im se kreće od 0,3 do 0,6 m/s ovisno o izvedbi, te nosivosti G oko
250 kg, s neograničenom visinom pravocrtnog i zakrivljenog kretanja.

4.1. Platforme za invalide

Opis: Invalidske platforme ( koso podizne i vertikalne) služe kao jedini i najefikasniji uređaj za
savladavanje visokih prepreka osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Korištenje
i svrha im je raznolika jer postoje platforme za invalidska kolica, platforme za sjedenje i
stajanje, pokretne stolice i slično. Upotreba im je u svim javnim i privatnim građevinama gdje
će im taj uređaj omogućiti pristup.

Tehničke karakteristike: Pogoni su istosmjerni elektromotorni, brzina 0.6 m/min, nosivosti +/-
250 kg sa neograničenom visinom vertikalnog, te pravocrtnog i zakrivljenog kretanja.
Dimenzije tih invalidskih platformi su propisane pravilnikom i zahvaljujući normativima u
proizvodnji kao i Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama sa invaliditetom
i smanjenom pokretljivosti.

Slika 6. Platforma za invalide

10
ZAKLJUČAK

Liftovi, su danas postali integralni dio svjetskih gradova. Kako se razvijaju tehnologije
građenja, zatim sama tehnologija, razvijaju se i nove ideje. Osnovni zadatak proizvođača liftova
i njihovih inženjera je u predviđanju budućnosti, fokusirajući resurse istraživanja na svjetskoj
razini i razvojnih timova u potrazi za novim rješenjima.

Ukoliko se vratimo unazad u historiju, i podsjetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve do
danas, uočljivo je da su postignuta velika tehnološka dostignuća u njegovom
usavršavanju.Unapređenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili
bučninesigurni, bez sigurnosnih mehanizama.

Danas, su to mašine sa nečujnim motorima, velikih brzina kretanja, sa dosta sigurnosnih

sistema, koje su već spomenuta u seminarskom radu. Liftovi, danas predstavljaju nezaobilazne
mašine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta u raznim objektima pa i u bolnicama za
brže reagovanje pri hitnim slučajevima. Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova,
koji postaju sve više neophodni. Iz toga proizilazi i potreba za njihovim usavršavanjem još
više.

11
LITERATURA

1. http://www.mitsubishielectric.com/elevator/products/basic/elevators/nexiez_mr/pdf/hospit
al.pdf
2. https://www.scribd.com/doc/143096925/Vertikalni-Transport-Seminarski-Rad
3. http://vintecelevators.com/standard-lift-sizes-dimensions/

12
POPIS SLIKA
Slika 1. Prikaz lifta za slabovidne osobe .................................................................................... 4
Slika 2. Regenerativno djelovanje .............................................................................................. 5
Slika 3. Vanjski izgled lifta ........................................................................................................ 6
Slika 4. Dimenzije lifta............................................................................................................... 8
Slika 5. Izgled bolničkog lifta .................................................................................................... 9
Slika 6. Platforma za invalide .................................................................................................. 10

13