Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
RADNOM MESTU
Narodna skupština R Srbije (2005) usvojila je
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu.
Zakon je objavljen u "SI. glasniku RS", br. 101
od 21. novembra 2005. godine a stupio je na
snagu 29. novembra 2005. godine.
Zakon je usklađen sa Konvencijama MOR-a i
Direktivama EU kojima se uređuje ova oblast, i to naročito
sa:
-Konvencijom br. 155 o bezbednosti i zdravlju u
radnoj okolini (1981. godina);
-Protokolom, za Konvenciju br. 155 o bezbednosti i
zdravlju na radu (2002. godina);
-Konvencijom br. 161 o službama za zaštitu zdravlja
na radu -službama medicine rada (1985. godina);
-Osnovnom i okvirnom Direktivom Saveta
89/391/EEZ od 12. juna 1989. godine i sa još 18
pojedinačnih direktiva kojima se detaljnije uređuju
pojedina pitanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na
radu;
-Evropskom socijalnom poveljom - član 3. Pravo na
bezbedne i zdrave radne uslove;
-Strategijom EU u oblasti zdravlja i bezbednosti na
radu 2002. -2006. godine - Brisel;
-Nacionalnom strategijom Srbije za pristupanje
Srbije i Crne Gore EU -juni 2005. godine;
NEXT
Zakonom o bezbednosti i
zdravlju na radu uspostavlja
se sistem bezbednosti i
zdravlja na radu.
Cilj ukupne nove politike
u oblasti bezbednosti i
zdravlja na radu je, pre svega,
sprečavanje povreda na radu i
profesionalnih oboljenja, a
zasniva se na pokretanju niza
preventivnih aktivnosti
Odredbe ovog zakona primenjuju se u
svim delatnostlma,
osim
ako je Zakonom uređena
primena mera za sprovođenje bezbednosti i
zdravlja prilikom obavljanja specifičnih
poslova
-specifični poslovi vojske u ratnim
uslovima,
-policije za vreme intervencije,
- civilne zaštite za vreme hitnih intervencija.
Preventivne mere, po odredbama
Zakona, imaju izuzetan značaj u
sprečavanju nastajanja svih vrsta povreda
na radu, profesionalnih oboljenja i
oboljenja u vezi sa radom zaposlenih.
Uvodjenje principa primene
preventivnih mera predstavlja suštinsku
promenu u odnosu na dosadašnje propise
i podrazumeva aktivno preduzimanje svih
mera u cilju otklanjanja rizika od mogućih
povredjivanja ili nastajanja profesionalnih
oboljenja odnosno oboljenja u vezi sa
radom
Po Zakonu, preventivne mere se
primenjuju u svim fazama radnih procesa u
postupcima:
-projektovanja,
-proizvodnje,
-korišćenja i održavanja:
-sredstava za rad
-sredstava i opreme za ličnu
zaštitu na radu
-opasnih materija
Odgovornosti i obaveze
poslodavca
POSLODAVA
C
MEDICINA ZAŠTITA
RADA NA RADU
NE POSTOJI JEDNA, ODREDJENA, UNAPRED
PRIHVAĆENA METODOLOGIJA OD STRANE
ZAKONODAVCA
NEXT
Opasne materije – eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće,
otrovne, gadne, zarazne, korozivne, kancerogene i
radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim
propisima, a koje se proizvode, koriste ili skladište u
procesu rada, kao i materije čija su svojstva, kada su
vezane za neke supstance, opasne po život i zdravlje
zaposlenih.
Identifikacija opasnosti – proces prepoznavanja
postojanja opasnosti i definisanja njenih karakteristika
Rizik - kombinacija verovatnoće i posledice (a)
određenog opasnog događaja koji se odvija, a koji
može da dovede do nastanka: povreda, oboljenja ili
oštećenja zdravlja
Procena rizika – sveobuhvatni proces ocene važnosti
rizika i odlučivanja da li se rizik može prihvatiti ili ne.
Ovaj proces podrazumeva sistematsko evidentiranje i
procenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu
uzrokovati nastanak povrede na radu, oboljenja ili
oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno
načina sprečavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika.
NEXT
Prihvatljiv rizik – rizik koji je smanjen do nivoa koji se
može podnositi u organizaciji obzirom na njene
zakonske obaveze i njenu politiku .
IV ODNOSI SA OKRUŽENJEM
1. zanemarljiv uticaj
2. mali uticaj
3. srednji uticaj
4. ozbiljan uticaj
5. kritičan uticaj
P= I x II Z = III + IV
Ukupna ocena P+Z
0 - 7 NEZNATAN
8 - 14 DOPUSTIV
15 - 20 UMEREN
21 - 26 ZNATAN
27 - 35 NEDOPUSTIV