NRHRN EN 1994-1-2 PDF

HRN EN 1994-1-2:2005, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija –
Dio 1-2: Proračun konstrukcija na djelovanje požara

Stranica 1/95
HRN EN 1994-1-2:2008+AC:2008
EUROPSKA NORMA EN 1994-1-2
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISHE NORM kolovoz 2005.
ICS 13.220.50; 91.010.30; 91.080.10; 91.080.40 Zamjenjuje ENV 1994-1-2:1994
Engleska verzija
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija –

Eurocode 4: Design of composite Eurocode 4: Calcul des structures Eurocode 4: Bemessung und
steel and concrete structures - mixtes acier-béton - Partie 1-2: Konstruktion von
Part 1-2: General rules - Structural Règles générales - Calcul du Verbundtragwerken aus Stahl und
fire design comportement au feu Beton - Teil 1-2: Allgemeine
Regeln - Tragwerksbemessung im
Brandfall
Preveo: D. Aničić, veljača 2011.

Stranica 2/95
Sadržaj
Stranica 3/95
Predgovor
Ovu je europsku normu EN 1994-1-2:2005, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih

konstrukcija: Dio 1-2: Opća pravila - Proračun konstrukcija na djelovanje požara, pripremio tehnički
odbor CEN/TC 250, „Structural Eurocodes“ čije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Tehnički odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovjetnoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije do veljače 2005., a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije do ožujka 2010.
Ova europska norma zamjenjuje prednormu ENV 1994-1-2:1994.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne normirne organizacije sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, Češke Republike,
Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga,
Mañarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije,
Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je, na temelju članka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u području grañevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini i
usklañivanje tehničkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja, Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklañenih tehničkih
pravila za proračun grañevina koja bi, u prvoj fazi, služila kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Upravnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 80-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na temelju sporazuma1 izmeñu
Komisije i CEN-a, da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeća 89/106/EEC o grañevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeća 93/37/EEC,
92/50/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim radi uspostave unutrašnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadrži ove norme koje se općenito sastoje od više dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne nosivosti konstrukcija
1
Sporazum izmeñu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proračun
zgrada i inženjerskih grañevina (BC/CEN/03/89).
Stranica 4/95
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrñuju odgovornost upravnih tijela za donošenje propisa svake države članice i
osiguravaju njihovo pravo odreñivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih
pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od države do države.
Status i područje primjene eurokodova
Države članice EU-a i EFTA-e potvrñuju da eurokodovi služe kao referentni dokumenti u sljedeće
svrhe:
- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeća 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanička nosivost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u slučaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za grañevine i pripadajuće inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehnička dopuštenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same grañevine, u izravnome odnosu s temeljnim
dokumentima2 navedenim u članku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukčija od
usklañenih norma proizvoda3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normama proizvoda radi postizanja pune spojivosti tih tehničkih specifikacija s eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

proračunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobični oblici
grañenja ili uvjeti proračuna nisu posebno obuhvaćeni pa se u takvim slučajevima projektant
upućuje na dodatno savjetovanje sa stručnjacima.
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokoda

(uključujući sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor, i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak.
Nacionalni dodatak smije sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreñeni parametri"
(NDP), a upotrebljavaju se pri proračunu zgrada i inženjerskih grañevina koje se grade u dotičnoj
državi, tj. kao:
- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti

- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podatke specifične za neku državu (zemljopisne, klimatske itd.), npr. kartu opterećenja snijegom
- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogući postupci
a smiju sadržavati i
- odluke o primjeni obavijesnih dodataka
- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.
2
U skladu s člankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti izmeñu bitnih zahtjeva i mandata za usklañene EN-ove i ETAG/ETA-e.
3
U skladu s člankom 12. CPD-a temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklañivanjem nazivlja i tehničkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklañenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja.
Eurokodovi, ustvari, imaju sličnu ulogu u području bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br. 2.
Stranica 5/95
Veza izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih uvjeta za proizvode (Europske norme i

Europska tehnička dopuštenja)
Postoji potreba za dosljednošću izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

tehničkih pravila za grañevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz označivanje znakom CE
grañevnih proizvoda a koji upućuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno
odreñeni parametri uzeti u obzir.
Posebni dodatni podaci za normu EN 1994-1-2
Norma EN 1994-1-2 opisuje načela, zahtjeve i pravila proračuna konstrukcija izloženih požaru,
uključujući ova pitanja:
Sigurnosni zahtjevi
Norma EN 1994-1-2 namijenjena je investitorima (npr. za definiranje njihovih posebnih zahtjeva),

projektantima, izvoñačima i javnim upravnim vlastima.
Opći ciljevi zaštite od požara su ograničavanje rizika povezanog u slučaju požara s osobama i
društvom, imovinom u okolini i, ako se zahtijeva, okolišem ili izravno izloženom imovinom.
Direktiva za grañevne proizvode 89/106/EEZ navodi ovaj bitni zahtjev za ograničenje požarnog
rizika:
"Grañevina mora biti projektirana i izgrañena tako da u slučaju izbijanja požara
- nosivost grañevine može biti pretpostavljena tijekom odreñenog vremena

- je stvaranje i širenje požara i dima unutar grañevine ograničeno
- je ograničeno širenje požara na susjedne grañevine
- korisnici mogu napustiti grañevinu ili mogu biti spašeni na drugi način
- je sigurnost spasilačkih ekipa uzeta u obzir. "
U skladu s Temeljnim dokumentom broj 2 "Sigurnost u slučaju požara"5 bitni se zahtjev smije
razmatrati na više različitih mogućnosti strategija požarne sigurnosti koje prevladavaju u državama
članicama, kao što su dogovorni požarni scenariji (nazivni požari) ili "prirodni" (parametarski)
požarni scenariji, uključujući pasivne i/ili aktivne mjere požarne zaštite.
Dijelovi eudokodova koji se odnose na djelovanje požara obrañuju posebna pitanja pasivne
požarne zaštite povezane s proračunom konstrukcija ili njihovih dijelova radi postizanja
odgovarajuće otpornosti i ograničenje širenja požara.
Zahtijevane funkcije i razine ponašanja mogu se specificirati kao razredba nazivne (normirane)
požarne otpornosti koja se općenito navodi i nacionalnim propisima ili, ako to nacionalni požarni
propisi dopuštaju, upućivanjem na požarno inženjerstvo radi ocjenjivanja pasivnih i aktivnih mjera.
U ovom dokumentu nisu navedeni dodatni zahtjevi koji se, primjerice, odnose na
- moguću ugradnju i održavanje sprinklerskih sustava

- uvjete upotrebe zgrade ili požarnog odjeljka
- upotrebu odobrenih izolacijskih i premaznih materijala i njihovo održavanje
4
Vidi članke 3.3 i 12 CPD-a kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
5
Vidi točke 2.2, 3.2(4) i 4.2.3.3 Temeljnog dokumenta broj 2.
Stranica 6/95
jer je to u ovlasti mjerodavnog upravnog tijela.
Brojčane vrijednosti parcijalnih koeficijenata i drugih elemenata pouzdanosti dane su kao

preporučene vrijednosti koje osiguravaju prihvatljivu razinu pouzdanosti. One su odabrane uz
pretpostavku primjene odgovarajuće razine izvedbe i upravljanja kvalitetom.
Proračunski postupci
Cjelovitim analitičkim postupkom proračuna konstrukcije na djelovanje požara uzima se u obzir

ponašanje konstrukcijskog sustava pri povišenim temperaturama, potencijal izloženosti toplini i
povoljni učinci sustava aktivne požarne zaštite kao i nesigurnosti povezane s tim trima obilježjima i
važnosti konstrukcije (posljedice sloma).
Zasad je moguće provesti postupak odreñivanja prikladnog ponašanja koji obuhvaća neke, ako ne
i sve, od tih parametara i dokazati da će konstrukcija, ili njezini dijelovi, imati odgovarajuće
ponašanje u realnom požaru zgrade. Meñutim, ako je postupak utemeljen na nazivnom
(normiranom) požaru, sustav razredbe koji odreñuje posebna vremena požarne otpornosti uzima u
obzir (iako ne izričito) ovdje opisana obilježja i nesigurnosti.
Primjena ovoga dijela 1-2 prikazana je niže. Prepoznati su propisani pristup i pristup utemeljen na
ponašanju. U propisanom pristupu za stvaranje toplinskih djelovanja upotrebljavaju se nazivni
požari. U pristupu utemeljenom na ponašanju, uz primjenu požarnog inženjerstva, toplinska
djelovanja utemeljena su na fizikalnim i kemijskim parametrima.
Za proračun u skladu s ovim dijelom norme, za odreñivanje toplinskih i mehaničkih djelovanja na

konstrukciju, zahtiijeva se primjena norme EN 1991-1-2.
Tekst je složen po horizontalnim redovima okvira
1 Proračunski postupci
2 Propisana pravila (toplinska djelovanja dana kao nazivni požar)
3 Proračun elemenata
Proračun dijela konstrukcije
Proračun cijele konstrukcije
4 Odreñivanje mehaničkih djelovanja i rubnih uvjeta
Odreñivanje mehaničkih djelovanja i rubnih uvjeta
Odabir mehaničkih djelovanja
5 Tablični podaci
Jednostavni proračunski modeli
Napredni proračunski modeli
Jednostavni proračunski modeli (ako su dostupni)
6 Pravila utemeljena na ponašanju (fizikalno utemeljena toplinska djelovanja)
7 Odabir jednostavnih ili naprednih modela razvoja požara
8 Proračun elemenata
Proračun dijela konstrukcije
Proračun cijele konstrukcije
9 Odreñivanje mehaničkih djelovanja i rubnih uvjeta
Odreñivanje mehaničkih djelovanja i rubnih uvjeta
Odabir mehaničkih djelovanja
10 Jednostavni proračunski modeli (ako su dostupni)
Slika 0.1 - Alternativni proračunski postupci
Pomagala pri proračunu
Osim jednostavnih proračunskih modela, norma EN 1994-1-2 daje proračunska rješenja u obliku
tabličnih podataka (utemeljnih na ispitivanjima ili naprednim proračunskim modelima) koji se smiju
upotrijebiti u okviru odreñenih granica valjanosti.
Stranica 7/95
Očekuje se da će zainteresirane vanjske organizacije pripremiti pomagala pri proračunu

utemeljena na proračunskim modelima danim u normi EN 1994-1-2.
Glavni dio teksta norme EN 1994-1-2 s obavijesnim dodacima A do I uključuje većinu glavnih
pojmova i nužnih pravila za proračun spregnutih čelično-betonskih konstrukcija na djelovanje
požara.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1994-1-2
Ova norma daje druge postupke, vrijednosti i preporuke u točkama6 s napomenama naznačujući
gdje se smije načiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje
norma EN 1994-1-2 treba imati nacionalni dodatak koji sadrži sve nacionalno odreñene parametre
koje će se upotrebljavati pri projektiranju/proračunu zgrada koje se grade u toj zemlji.
Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1994-1-2 u ovim točkama:
- 1.1(16)
- 2.1.3(2)
- 2.3(1)P
- 2.3(1)P NAPOMENA 1
- 2.3(2)P
- 2.3(2)P NAPOMENA 1
- 2.4.2(3)
- 2.4.2(3) NAPOMENA 17
- 3.3.2(9)
- 3.3.2(9) NAPOMENA 1
- 4.1(1)P
- 4.3.5.1(10)
- 4.3.5.1(10) NAPOMENA 1
6
Nacionalna bilješka: Pogrešno u izvorniku piše "classes" umjesto "clauses" što je u prijevodu ispravljeno.
7
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku. U ovoj točki nema mogućnosti odabira na nacionalnoj razini. Upućuje se na
nacionalni dodatak uz normu EN 1990.
Stranica 8/95
Općenito
1.1 Područje primjene
(1) Ovaj dio 1-2 norme EN 1994 obrañuje proračun spregnutih čelično-betonskih konstrukcija za
izvanrednu situaciju izloženosti požaru a predviñen je za upotrebu zajedno s normama EN 1994-1-
1 i EN 1991-1-2. U ovom dijelu 1-2 prepoznate su samo razlike i dopune u odnosu na proračun za
običnu temperaturu.
(2) Ovaj dio 1-2 norme EN 1994 obrañuje samo pasivne metode požarne zaštite. Aktivne mjere
nisu obuhvaćene.
(3) Ovaj dio 1-2 norme EN 1994 primjenjuje se na spregnute čelično-betonske konstrukcije od kojih
se zahtijeva ispunjavanje odreñenih funkcija kad su izložene požaru i to:
- izbjegavanje preranog rušenja konstrukcije (funkcija nosivosti)

- ograničavanje širenja požara (plamena, vrućih plinova, prekomjerne topline) izvan predviñenih
područja (razdjelna funkcija).
(4) Ovaj dio 1-2 norme EN 1994 daje načela i pravila primjene (vidjeti normu EN 1991-1-2) za
projektiranje konstrukcija s odreñenim zahtjevima s obzirom na navedene funkcije i razine
ponašanja.
(5) Ovaj dio 1-2 norme EN 1994 primjenjuje se na konstrukcije ili njihove dijelove koji su
obuhvaćeni područjem primjene norme EN 1994-1-1 i koji su u skladu s njom proračunani.
Meñutim, pavila nisu dana za spregnute elemente koji sadrže dijelove od prednapetoga betona.
(6) Za sve spregnute presjeke, uzdužni posmični spoj izmeñu čelika i betona treba biti u skladu
normom EN 1994-1-1 ili treba biti provjeren ispitivanjima (vidjeti i točku 4.3.4.1.5 i Dodatak I).
(7) Tipični primjeri betonskih ploča s profiliranim čeličnim limovima s armaturnim šipkama ili bez
njih dani su na slici 1.1.
trapezni profil
profil s utorom
ravni profil
Slika 1.1 - Tipični primjeri betonskih ploča

s profiliranim čeličnim limovima i armaturnim šipkama ili bez njih
(8) Tipični primjeri spregnutih greda dani su na slikama 1.2 do 1.5. Odgovarajući konstrukcijski
detalji obuhvaćeni su u 5. pogavlju.
Legenda
1 posmični moždanik
2 ravna betonska ploča ili spregnuta ploča s profiliranim čeličnim limom
3 zaštićeni ili nezaštićeni profili
Slika 1.2 - Spregnuta greda koja se sastoji od čelične grede bez betonske obloge
Legenda
1 mogućnost
2 spone zavarene na hrbat profila
3 armaturna šipka
Slika 1.3 - Čelična greda djelomično obložena betonom

Stranica 9/95
Legenda
1 armaturna šipka
Slika 1.4 - Čelična greda djelomično obložena betonom
Legenda
1 armaturna šipka
2 moždanik
Slika 1.5 - Spregnuta greda koja se sastoji od čeličlne grede djelomično obložene betonom
(9) Tipični primjeri spregnutih stupova dani su na slikama 1.6 do 1.8. Odgovarajući konstrukcijski
detalji obuhvaćeni su u 5. poglavlju.
Slika 1.6 - Profili obloženi betonom
Legenda
1 moždanici zavareni na hrbat profila
Slika 1.7 - Djelomično obloženi profili
Slika 1.8 - Profili ispunjeni betonom
(10) Za stupove se smiju upotrijebiti i različiti oblici poput kružnih ili osmerokutnih poprečnih
presjeka. Ako je primjereno, armaturne se šipke smiju zamijeniti čeličnim profilima.
(11) Požarna otpornost tih vrsta gradnje smije se povećati primjenom požarno-zaštitnih materijala.
NAPOMENA: Načela i pravila proračuna dana u točkama 4.2, 4.3 i 5. poglavlju odnose se na čelične
površine izravno izložene požaru koje nemaju nikakav požarno-zaštitni materijal, osim ako je drukčije izričito
navedeno.
(12)P Metode navedene u ovom 1-2 dijelu norme EN 1994 primjenjive su na vrste konstrukcijskih
čelika S235, S275, S355, S420 i S460 iz norma EN 10025, EN 10210-1 i EN 10219-1.
(13) Za profilirane čelične limove, upućuje se na točku 3.5 norme EN 1994-1-1.
(14) Armaturne šipke trebaju biti u skladu s normom EN 10080.
(15) Obični beton definiran u normi EN 1994-1-1 primjenjiv je za proračun spregnutih konstrukcija
na djelovanje požara. Upotreba laganog betona dopuštena je za spregnute ploče.
(16) Ovaj dio EN 1994 ne obuhvaća proračun spregnutih konstrukcija s betonima razreda čvrstoće
manje od C20/25 i LC20/22 i više od C50/60 i LC50/55.
NAPOMENA: Podaci o razredima čvrstoća betona većim od C50/60 dani su u 6. poglavlju norme EN 1992-
1-2. Upotreba tih razreda čvrstoće betona smije se odrediti u nacionalnom dodatku.
(17) Za materijale koji ovdje nisu uključeni upućuje se na odgovarajuće CEN-ove norme za
proizvode ili na Europska tehnička dopuštenja (ETA).
1.2 Upućivanje na druge norme
(1)P Ova europska norma uključuje datirana ili nedatirana upućivanja na odredbe drugih
publikacija. Ta su upućivanja na druge norme navedena na prikladnom mjestu u tekstu, a
publikacije su popisane u nastavku. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili preradbe svake
od tih publikacija primjenjuju se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključena izmjenom ili
Stranica 10/95
preradbom. Za nedatirana upućivanja primjenjuje se najnovije izdanje navedene publikacije
(uključujući izmjene).
EN 1365-1 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 1: Walls
EN 1365-2 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 2: Floors and roofs
EN 1365-3 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 3: Beams
EN 1365-4 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 4: Columns
EN 10025-1 Hot-rolled products of structural steels - Part 2: General technical delivery conditions
EN 10025-2 Hot-rolled products of structural steels - Part 2: Technical delivery conditions for non-
alloy structural steels
EN 10025-3 Hot-rolled products of structural steels - Part 3: Technical delivery conditions for
normalized/normalized rolled weldable fine grain structural steels
thermomechanical rolled weldable fine grain structural steels
structural steels with improved atmospheric corrosion resistance
EN 10025-6 Hot-rolled products of structural steels - Part 6: Technical delivery conditions for flat
products of high yield strength structural steels in the quenched and tempered condition
EN 10080 Steel for the reinforcement of concrete - Weldable reinforcing steel - General
EN 10210-1 Hot finished structural hollow sections of non-alloy and fine grain structural steels -
Part 1: Technical delivery conditions
EN 10219-1 Cold formed welded structural hollow sections of non-alloy and fine grain structural
steels - Part 1: Technical delivery conditions
ENV 13381-1 Test methods for determining the contribution to the fire resistance of structural
members - Part 1: Horizontal protective membranes
members - Part 2: Vertical protective membranes
members - Part 3: Applied protection of concrete members
members - Part 4: Applied protection to steel members
members - Part 5: Applied protction to concrete/profiled sheet composite members
members - Part 6: Applied protction to concrete filled hollow sheet columns
members – Part 6: Applied protection to concrete filled hollow steel columns”.
Stranica 11/95
EN 1990 Eurocode: Basis of structural design
EN 1991-1-1 Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-1: General actions - Densities, self-weight
and imposed loads
EN 1991-1-2 Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-2: General actions - Actions on structures
exposed to fire
EN 1991-1-3 Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-3: General actions - Actions on structures -
Snow loads
EN 1991-1-4 Eurocode 1: Actions on structures - Part 1-4: General actions - Actions on structures -
Wind loads
EN 1992-1-1 Eurocode 2: Design of concrete structures - Part 1-1: General rules and rules for
buildings
EN 1992-1-2 Eurocode 2: Design of concrete structures - Part 1-2: Structural fire design
EN 1993-1-1 Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-1: General rules and rules for
buildings
EN 1993-1-2 Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-2: Structural fire design
EN 1993-1-5 Eurocode 3: Design of steel structures - Part 1-5: Plated structural elements
EN 1994-1-1 Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures - Part 1-1: General
rules and rules for buildings.
1.3 Pretpostavke
(1)P Primjenjuju se pretpostavke iz norma EN 1990 i EN 1991-1-2.
1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene
(1) Primjenjuju se pravila iz točke 1.4 norme EN 1990.
1.5 Definicije
(1)P Primjenjuju se pravila iz točaka 1.5 norma EN 1990 i EN 1991-1-2.
(2)P U dijelu 1-2 norme EN 1994 upotrebljavaju se nazivi s ovim značenjima:
1.5.1 Posebni nazivi koji se odnose na proračun općenito
1.5.1.1
osni razmak
razmak izmeñu osi armaturne šipke i najbližeg ruba betona
1.5.1.2
dio konstrukcije
izolirani dio cijele konstrukcije s odgovarajućim osloncem i rubnim uvjetima
1.5.1.3
zaštićeni elementi
elementi za koje su poduzete mjere smanjenja porasta temperature u elementu zbog požara
Stranica 12/95
1.5.1.4
okvir sa spregom; pridržani okvir
okvir čija je otpornost na horizontalni pomak povećana sustavom sprega koji je za okvir dovoljno
krut tako da se s prihvatljivom točnošću pretpostavlja da sva horizontalna opterećenja preuzima
sustav sprega
1.5.2 Nazivi koji se odnose na materijal i svojstva proizvoda
1.5.2.1
vrijeme otkazivanja zaštite
trajanje zaštite pri izravnoj izloženosti požaru; to je vrijeme kada požarno-zaštitne obloge ili druga
zaštita otpada sa spregnutog elementa, ili kada drugi elementi usklañeni s tim spregnutim
elementom otkažu zbog rušenja, ili kada zbog prekomjernog deformiranja spregnutog elementa
prestane usklañenost s drugim elementima
1.5.2.2
požarno-zaštitni materijal; materijal za zaštitu od požara
svaki materijal ili njihova kombinacija nanijeta na konstrukcijski element radi povećanja požarne
otpornosti
1.5.3 Nazivi koji se odnose na proračun prelaska topline
1.5.3.1
faktor profila
za čelični element, omjer izložene ploštine površine i obujma čelika; za obloženi element, omjer
unutarnje ploštine površine izložene obloge i obujma čelika
1.5.4 Nazivi koji se odnose na proračun mehaničkog ponašanja
1.5.4.1
kritična temperatura konstrukcijskoga čelika
za danu razinu opterećenja, temperatura pri kojoj se očekuje nastanak sloma elementa od
konstrukcijskog čelika pri jednolikoj raspodjeli temperature
1.5.4.2
kritična temperatura armature
temperatura armature pri kojoj se očekuje nastanak sloma elementa pri danoj razini opterećenja
1.5.4.3
proračunski poprečni presjek
poprečni presjek elementa pri proračunu na djelovanje požara upotrijebljen u metodi proračunskog
poprečnog presjeka
Dobiva se uklanjanjem dijelova poprečnoga presjeka za koji je pretpostavljeno kako nemaju
čvrstoću i krutost.
1.5.4.4
razina najvećeg (maksimalnog) opterećenja
za danu temperaturu, razina naprezanja pri kojoj je odnos naprezanje - deformacija čelika dostigao
granicu popuštanja
1.6 Simboli
(1)P Za potrebe ovoga dijela 1-2 norme EN 1994 primjenjuju se ovi simboli:
Velika latinična slova

Stranica 13/95
A ploština presjeka ili obujma betona elementa po metru njegove duljine
Aa,θ ploština presjeka čeličnog profila pri temperaturi θ
Ac,θ ploština presjeka betona pri temperaturi θ
Af ploština presjeka čelične pojasnice
Ai , Aj elementarna ploština presjeka s temperaturom θi ili θj ili izložena ploština površine

dijela i čeličnog presjeka po jedinici duljine
A/Lr faktor geometrijskog oblika rebra
Ai /Vi faktor profila [m-1] dijela i čeličnog presjeka (nezaštićeni element)
Am izravno zagrijavana ploština površine elementa po jedinici duljine
Am/V faktor presjeka konstrukcijskog elementa
Ap,i ploština unutarnje površine požarno-zaštitnog materijala po jedinici duljine dijela i

čeličnoga elementa
Ap,i / Vi faktor profila [m-1] dijela i čeličnoga presjeka (sa zaštitom po obodu)
Ar ploština presjeka ukrućenja
Ar /Vr faktor profila ukrućenja
As,θ ploština presjeka armaturnih šipki pri temperaturi θ
E kriterij cjelovitosti
E30 ili E60, ... element koji je usklañen s kriterijem cjelovitosti za 30 ili 60 ... minuta pri
izloženosti normiranom požaru
Ea karakteristična vrijednost modula elastičnosti za konstrukcijski čelik pri 20 °C
Ea,f karakteristična vrijednost modula elastičnosti pojasnice čeličnog profila
Ea,θ karakteristična vrijednost nagiba linearno-elastičnog područja ovisnosti naprezanje -

deformacija za konstrukcijski čelik pri povišenim temperaturama
Ea,θ,σ tangentni modul ovisnosti naprezanje - deformacija čeličnog profila pri povišenoj
temperaturi θ i naprezanju σi,θ
Ec,sec,θ karakteristična vrijednost sekantnog modula betona u požarnoj situaciji dana kao
kvocijent fc,θ/εcu,θ
Ec0,θ karakteristična vrijednost tangentnog modula u ishodištu ovisnosti naprezanje -

deformacija beton pri povišenim temperaturama za kratkotrajno opterećenje
Ec,θ,σ tangentni modul ovisnosti naprezanje - deformacija betona pri povišenoj temperaturi
θ i naprezanju σi,θ
Stranica 14/95
Ed proračunski učinak djelovanja za proračun uz običnu temperaturu
Efi,d proračunski učinak djelovanja u požarnoj situaciji za koji se pretpostavlja da je

neovisan o vremenu
Efi,d,t proračunski učinak djelovanja koji obuhvaća neizravna požarna djelovanja i

opterećenja u požarnoj situaciji u vrijeme t
(EI)fi,c,z krutost na savijanje u požarnoj situaciji (odnosi se na središnju os Z spregnutog

poprečnog presjeka)
(EI)fi,eff proračunska krutost na savijanje u požarnoj situaciji
(EI)fi,f,z krutost na savijanje dvaju pojasnica čeličnoga profila u požarnoj situaciji (odnosi se
na središnju os Z spregnutog poprečnog presjeka)
(EI)fi,s,z krutost na savijanje armaturnih šipki u požarnoj situaciji (odnosi se na središnju os Z

spregnutog poprečnog presjeka)
(EI)fi,eff,z proračunska krutost na savijanje (za savijanje oko osi z) u požarnoj situaciji
(EI)fi,w,z krutost na savijanje hrpta čeličnoga profila u požarnoj situaciji (odnosi se na središnju
os Z spregnutog poprečnog presjeka)
Ek karakteristična vrijednost modula elastičnosti
Es modul elastičnosti armaturnih šipki
Es,θ karakteristični nagib linearno-elastičnog područja ovisnosti naprezanje -

deformacija čelika za armiranje pri povišenim temperaturama
Es,θ,σ tangentni modul ovisnosti naprezanje - deformacija čelika za armiranje pri povišenoj
temperaturi θ i naprezanju σi,θ
Fa tlačna sila u čeličnom profilu
F +, F - ukupna tlačna sila u spregnutom presjeku pri djelovanju pozitivnih ili negativnih
momenata savijanja
Fc tlačna sila u ploči
Gk karakteristična vrijednost stalnog djelovanja
HC krivulja izloženost ugljikovodičnom požaru
I kriterij toplinske izolacije
Ii,θ moment tromost djelomično smanjenog dijela i poprečnog presjeka pri savijanju oko
slabije ili jače osi u požarnoj situaciji
I30 ili I60,... element koji je usklañen s kriterijem toplinske izolacije za 30 ili 60 ... minuta
pri izloženosti normiranom požaru
L sustavska duljina stupa u odgovarajućem katu

Stranica 15/95
Lei duljina izvijanja stupa u srednjem katu
Let duljina izvijanja stupa u najvišem katu
M moment savijanja
Mfi,Rd+; Mfi,Rd - proračunska vrijednost otpornosti pri djelovanju pozitivnog ili negativnog momenta u
požarnoj situaciji
Mfi,t,Rd proračunski moment otpornosti u požarnoj situaciji u vrijeme t
N broj moždanika na jednoj kritičnoj duljini; osna sila
Nequ istovrijedna osna sila
Nfi,cr kritična elastična sila (≡ Eulerova sila izvijanja) u požarnoj situaciji
Nfi,cr,z kritična elastična sila (≡ Eulerova sila izvijanja) oko osi Z u požarnoj situaciji
Nfi,pl,Rd proračunska vrijednost plastične otpornosti cijelog poprečnog presjeka na osni tlak u
požarnoj situaciji
Nfi,Rd proračunska vrijednost otpornosti elementa na uzdužni tlak (≡ proračunska osna sila
izvijanja) u požarnoj situaciji
Nfi,Rd,z proračunska vrijednost otpornosti elementa na osni tlak pri savijanju oko osi Z u
požarnoj situaciji
Nfi,Sd proračunska vrijednost osne sile u požarnoj nsituaciji
NRd osna sila izvijanja pri običnoj temperaturi
Ns uzdužna sila u armaturi za negativni moment(As·fsy)
PRd proračunska posmična otpornost automatski zavarenih moždanika s glavom
Pfi,Rd proračunska posmična otpornost moždanika u požarnoj situaciji
Qk,1 karakteristična vrijednost prevladavajućeg promjenjivog djelovanja 1
R kriterij nosivosti
R30 ili R60, R90, R120, R180, R240 ... element usklañen s kriterijem nosivosti za 30, 60,
90, 120, 180 ili 240 minuta u izloženosti normiranom požaru
Rd proračunska otpornost za proračun pri običnoj temperaturi
Rfi,d,t proračunska otpornost u požarnoj situaciji u vrijeme t
Rfi,y,Rd proračunska otpornost pri slomu (rušenju) u požarnoj situaciji
T vlačna sila
V obujam elementa po jedinici duljine
Vfi,pl,Rd proračunska vrijednost plastične posmične otpornosti u požarnoj situaciji

Stranica 16/95
Vfi,Sd proračunska vrijednost posmične/poprečne sile u požarnoj situaciji
Vi obujam dijela i čeličnog poprečnog presjeka po jedinici duljine [m3/m]
X X (horizontalna) os
Xfi,d proračunske vrijednosti mehaničkih svojstava materijala (čvrstoće i deformiranja) u

požarnoj situaciji
Xk karakteristična ili nazivna vrijednost svojstva čvrstoće ili deformiranja u proračunu pri
običnoj temperaturi
XK,θ vrijednost svojstva materijala u požarnoj situaciji, općenito ovisna o temperaturi

materijala
Y Y (vertikalna) os
Z Z (stup) središnja os spregnutog poprečnog presjeka
Mala latinična slova
aw debljina prstenastog zavara (spoj čeličnog hrpta i spona)
b širina čeličnog profila
b1 širina donje pojasnice čeličnog profila
b2 širina gornje pojasnice čeličnog profila
bc širina spregnutoga stupa izrañenog s potpuno obloženim presjekom; širina betona

djelomično obloženih čeličnih greda
bc,fi smanjenje širine obložnog betona izmeñu pojasnica u požarnoj situaciji
bc,fi,min najmanja vrijednost smanjenja širine obložnog betona izmeñu pojasnica u požarnoj
situaciji
beff proračunska širina betonske ploče
bfi smanjenje širine gornje pojasnice u požarnoj situaciji
c specifična toplina; krivulja izvijanja; zaštitni sloj od ruba betona do konstrukcijskog

čelika
ca specifična toplina čelika
cc specifična toplina običnog betona
cp specifična toplina požarno-zaštitnog materijala
d promjer spregnutoga stupa izrañenog od šupljeg profila ispunjenog betonom; promjer

moždanika s glavom zavarenih na hrbat čeličnog profila
dp debljina požarno-zaštitnog materijala

Stranica 17/95
e debljina profila ili šupljeg profila
e1 debljina donje pojasnice čeličnog profila
e2 debljina gornje pojasnice čeličnog profila
ef debljina pojasnice čeličnog profila
ew debljina hrpta čeličnog profila
ef krivulja izloženosti vanjskom požaru
fay,θ najveća razina naprezanja; proračunska granica popuštanja konstrukcijskog čelika u

požarnoj situaciji
fay,θcr čvrstoća čelika pri kritičnoj temperaturi θcr
fap,θ ; fsp,θ granica proporcionalnosti konstrukcijskog čelika ili čelika za armiranje u požarnoj
situaciji
fau,θ vlačna čvrstoća konstrukcijskog čelika ili čelika za moždanike s glavom u požarnoj
situaciji uzimajući u obzir očvršćenje
fay karakteristična ili nazivna vrijednost granice popuštanja (granice razvlačenja)

konstrukcijskog čelika pri 20 °C
fc karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće valjka betona pri starosti od 28 dana i 20 °C
fc,j karakteristična čvrstoća betonskog dijela j pri 20 °C
fc,θ karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće valjka betona u požarnoj situaciji pri
temperaturi θ °C
fc,θn preostala tlačna čvrstuća betona zagrijanog do najviše temperature (s n slojeva)
fc,θy preostala tlačna čvrstoća betona zagrijanog do najviše temperature
ffi,d proračunska čvrstoća u požarnoj situaciji
fk karakteristična vrijednost čvrstoće materijala
fry, fsy karakteristična ili nazivna vrijednost granica popuštanja armaturne šipke pri 20 °C
fsy,θ najveća razina naprezanja ili proračunska granica popuštanja čelika za armiranje u
požarnoj situaciji
fy,i nazivna granica popuštanja fy elementarne ploštine Ai koja ima pozitivnu vrijednost na
tlačnoj strani plastične neutralne osi i negativnu na vlačnoj strani
h visina čeličnog profila
h1 visina betonskog dijela spregnute ploče iznad čeličnog lima (engl. decking)
h2 visina dijela betona spregnute ploče unutar čeličnog lima

Stranica 18/95
h3 debljina estriha postavljenog na beton
hc debljina spregnutog stupa izrañenog od potpouno obloženog profila; debljina

betonske ploče
heff proračunska debljina spregnute ploče
hfi smanjenje visine obložnog betona izmeñu pojasnica u požarnoj situaciji

•
h net proračunska vrijednost neto toplinskog toka po jedinici ploštine
•
h net,c proračunska vrijednost neto toplinskog toka strujanjem po jedinici ploštine
•
h net,r proračunska vrijednost neto toplinskog toka zračenjem po jedinici ploštine
hu debljina tlačnog područja
hu,n debljina tlačnog područja (s n slojeva)
hv visina moždanika s glavom zavarenog na hrbat čeličnog profila
hw visina hrpta čeličnog profila
kc,θ faktor smanjenja tlačne čvrstoće betona pomoću kojega se dobiva čvrstoća pri
povišenoj temperaturi fc,θ
kE,θ faktor smanjenja modula elastičnosti konstrukcijskog čelka pomoću kojega se dobiva
nagib linearno-elastičnog područja pri povišenoj temperaturi Ea,θ
ky,θ faktor smanjena granice popuštanja (granice razvlačenja) konstrukcijskog čelika

pomoću kojeg se dobiva najviša razina naprezanja pri povišenoj temperaturi fay,θ
kp,θ faktor smanjenja granice popuštanja (granice razvlačenja) konstrukcijskog čelika ili
armaturnih šipki pomoću kojeg se dobiva granica proporcionalnosti pri povišenoj
temperaturi fap,θ or fsp,θ
kr , ks faktor smanjenja granice popuštanja armaturne šipke
kshadow popravni faktor za učinak zaklonjenosti
ku,θ faktor smanjenja za granicu popuštanja (granicu razvlačenja) konstrukcijskog čelika

pomoću kojeg se dobiva razina naprezanja pri očvršćenju pri povišenoj temperaturi
fau,θ
kθ faktor smanjenja svojstva čvrstoće ili deformiranja ovisan o temperaturi materijala u

požarnoj situaciji
ℓ duljina; duljina izvijanja
ℓ1, ℓ2,ℓ3 posebne dimenzije čeličnog lima s utorom ili trapeznog čeličnog lima
ℓw duljina (spoj čeličnog profila i obložnog betona)
ℓθ duljina izvijanja stupa u požarnoj situaciji
ss duljina krutog oslonca (proračun sloma ukrućenja)

Stranica 19/95
t trajanje izloženosti požaru
tfi,d proračunska vrijednost otpornosti elementa na normirani požar u požarnoj situaciji
tfi,requ zahtijevana otpornost na normirani požar u požarnoj situaciji
ti požarna otpornost s obzirom na toplinsku izolaciju
u geometrijski prosjek osnih razmaka u1 i u2 (spregnuti presjek s djelomično obloženim

čeličnim profilom)
u1 ; u2 najkraći razmak od središta armaturne šipke do unutarnje čelične pojasnice ili do

najbližeg ruba betona
zi ; zj razmak od plastične neutralne osi do težišta elementarne ploštine Ai or Aj
Velika grčka slova
∆l izduljenje elementa prouzročeno temperaturom
∆l/l relativno toplinsko izduljenje
∆t vremenski interval
∆θa,t porast temperature čelične grede tijekom intervala ∆t
∆θt porast temperature plina [°C] tijekom intervala ∆t
Φ faktor konfiguracije ili vidljivosti
Mala grčka slova
α kut hrpta
αc koeficijent prelaska topline strujanjem
αslab koeficijent kojim se u obzir uzima pravokutni blok naprezanja pri proračunu ploča
γG parcijalni koeficijent za stalno djelovanje Gk
γM,fi parcijalni koeficijent za svojstvo materijala u požarnoj situaciji
γM,fi,a parcijalni koeficijent za čvrstoću konstrukcijskog čelika u požarnoj situaciji
γM,fi,c parcijalni koeficijent za čvrstoću betona u požarnoj situaciji
γM,fi,s parcijalni koeficijent za čvrstoću armaturnih šipki u požarnoj situaciji
γM,fi,v parcijalni koeficijent za posmičnu otpornost moždanika s glavom u požarnoj situaciji

Stranica 20/95
γQ parcijalni koeficijent za promjenjivo djelovanje Qk
γv parcijalni koeficijent za posmičnu otpornost moždanika s glavom pri običnoj

temperaturi
δ ekscentričnost
ε deformacija
εa osna deformacija čeličnog profila stupa
εa,θ deformacija u požarnoj situaciji
εae,θ krajnja deformacija u požarnoj situaciji
εay,θ deformacija pri popuštanju (razvlačenju) u požarnoj situaciji
εap,θ deformacija na granici proporcionalnosti u požarnoj situaciji
εau,θ granična deformacija pri popuštanju u požarnoj situaciji
εc osna deformacija betona stupa
εc,θ deformacija betona u požarnoj situaciji
εce,θ najveća deformacija betona u požarnoj situaciji
εce,θmax najveća deformacija betona u požarnoj situaciji pri najvišoj temperaturi
εcu,θ deformacija betona pri vrijednosti fc,θ
εcu,θmax deformacija betona pri najvišoj temperaturi betona
εf koeficijent emisije u požaru
εm koeficijent emisije koji se odnosi na površinski materijal elementa
εs osna deformacija čelika za armiranje stupa
φb promjer šipke
φs promjer spone
φr promjer uzdužne armature u uglu spona
η razina opterećenja u skladu s normom EN 1994-1-1
ηfi faktor smanjenja za Ed kako bi se odredio Efi,d
ηfi,t razina opterećenja za proračun na djelovanje požara
θ temperatura
Stranica 21/95
θa temperatura konstrukcijskog čelika
θa,t temperatura čelika u vrijeme t, pretpostavljena je jednolika u svakom dijelu čeličnog

presjeka
θc temperatura betona
θcr kritična temperatura konstrukcijskog elementa
θi temperatura elementarne ploštine Ai
θlim granična temperatura
θmax najviša temperatura
θr temperatura ukrućenja
θR temperatura dodatne armature u rebru
θs temperatura čelika za armiranje
θt temperatura plina u vrijeme t
θv temperatura moždanika s glavom
θw temperatura u hrptu
λa toplinska provodljivost čelika
λc toplinska provodljivost betona
λp toplinska provodljivost požarno-zaštitnog materijala
λ relativna vitkost
λθ relativna vitkost ukrućenja u požarnoj situaciji
ξ faktor smanjenja za nepovoljno stalno djelovanje Gk
ρa gustoća čelika
ρc obujamska masa betona
ρc,NC obujamska masa običnog betona
ρc,LC obujamska masa laganog betona
ρp obujamska masa požarno-zaštitnog materijala
σ naprezanje
σa,θ naprezanje čeličnog profila u požarnoj situaciji

Stranica 22/95
σc,θ tlačno naprezanje betona u požarnoj situaciji
σs,θ naprezanje čelika za armiranje u požarnoj situaciji
ϕa,θ koeficijent smanjenja za čelični profil ovisan o učinku toplinskih naprezanja u požarnoj
situaciji
ϕc,θ koeficijent smanjenja za beton ovisan o učinku toplinskih naprezanja u požarnoj

situaciji
ϕs,θ koeficijent smanjenja za armaturne šipke ovisan o učinku toplinskih naprezanja u

požarnoj situaciji
χ koeficijent smanjenja; popravni koeficijent i faktor
χz koeficijent smanjenja ili popravni koeficijent i faktor (za savijanje oko osi z)
ψ0,1 faktor kombinacije za karakterističnu ili rijetku vrijednost promjenjivog djelovanja
ψ1,1 faktor kombinacije za čestu vrijednost promjenjivog djelovanja
ψ2,1 faktor kombinacije za nazovistalnu vrijednost promjenjivog djelovanja
ψfi faktor kombinacije za promjenjivo djelovanje u požarnoj situaciji, dan kao ψ1,1 ili ψ2,1
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
2.1.1 Osnovni zahtjevi
(1)P Ako se u slučaju požara zahtijeva mehanička otpornost, spregnute čelično-betonske

konstrukcije moraju biti proračunane i konstruirane tako da održe svoju nosivu funkciju tijekom
odgovarajuće izloženosti.
(2)P Ako se zahtijeva podjela na odjeljke, elementi koji tvore granice požarnoga odjeljka,
uključujući priključke, moraju biti projektirani i konstruirani tako da održe svoju razdjelnu funkciju
tijekom odgovarajuće izloženosti. To mora osigurati, gdje je potrebno, da ne doñe do:
- otkazivanja cjelovitosti
- otkazivanja izolacije.
NAPOMENA 1: Vidjeti definiciju u normi EN 1991-1-2, točke 1.5.1.8 i 1.5.1.9.
NAPOMENA : U spregnutim pločama kriterij toplinskoga zračenja nije važan.
(3)P Kriterij deformiranja mora se primijeniti ako zaštitna sredstva ili proračunski kriterij za
razdjelne elemente zahtijevaju razmatranje deformiranja nosive konstrukcije.
(4) Razmatranje deformiranja nosive konstrukcije nije nužno u ovim slučajevima:
- učinkovitost zaštitnih sredstava vrednovana je u skladu s točkom 3.3.4

- razdjelni elementi su ispunili zahtjeve u skladu s nazivnom izloženosti požaru.
Stranica 23/95
2.1.2 Izloženost normiranom požaru
(1)P Za izloženost normiranom požaru elementi moraju biti usklañeni s kriterijima R, E i I i to:
- samo razdjelna funkcija: cjelovitost (kriterij E) i, ako se zahtijeva, izolacija (kriterij I)
- samo nosiva funkcija: mehanička otpornost (kriterij R)
- razdjelna i nosiva funkcija: kriteriji R, E i, ako se zahtijeva I.
(2) Pretpostavlja se da je kriterij "R" zadovoljen ako je nosiva funkcija održana tijekom zahtijevanog
vremena izloženosti požaru.
(3) Smije se smatrati da je kriterij "I" zadovoljen ako je prosječni porast temperature na cijeloj
neizloženoj površini ograničen na 140 K i ako najveći porast temperature u bilo kojoj točki te
površine ne premašuje 180 K.
(4) Uz krivulju izloženosti vanjskom požaru treba primijeniti iste kriterije, no pozivanje na tu
posebnu krivulju treba biti označeno slovima "ef".
NAPOMENA: Vidjeti normu EN 1991-1-2, točke 1.5.3.5 i 3.2.2.
(5) Uz krivulju izloženosti ugljikovodičnom požaru treba primijeniti iste kriterije, no pozivanje na tu
posebnu krivulju treba biti označeno slovima "HC".
NAPOMENA: Vidjeti normu EN 1991-1-2, točke 1.5.3.11 i 3.2.3.
2.1.3 Izloženost parametarskom požaru
(1) Nosiva funkcija je osigurana kada je rušenje spriječeno tijekom cijelog trajanja požara
uključujući fazu gašenja ili tijekom zahtijevanog vremena.
(2) Razdjelna funkcija, s obzirom na izolaciju, osigurana je kada je
- u vrijeme najviše temperature plina prosječni porast temperature na cijeloj neizloženoj površini
ograničen na 140 K i kada najveći porast temperature u bilo kojoj točki te površine ne premašuje
180 K
- tijekom faze gašenja požara prosječni porast temperature na cijeloj neizloženoj površini
ograničen na ∆θ1 i kada najveći porast temperature u bilo kojoj točki te površine ne premašuje ∆θ2.
NAPOMENA: Vrijednosti ∆θ1 i ∆θ2 za upotrebu u državi smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku.
Preporučene su vrijednosti ∆θ1 = 200 K i ∆θ2 = 240 K.
2.2 Djelovanja
(1)P Toplinska i mehanička djelovanja moraju se uzeti iz norme EN 1991-1-2.
(2) Osim odredbe u točki 3.1(6) norme EN 1991-1-2, koeficijent emisije za čelik i beton koji se
odnosi na površinu elementa treba biti εm = 0,7.
2.3 Proračunske vrijednosti svojstava materijala
(1)P Proračunske vrijednosti mehaničkih svojstava materijala (čvrstoća i deformiranje), Xfi,d,

definirane su izrazom:
Stranica 24/95
Xfi,d = kθ Xk / γM,fi (2.1)
gdje je:
Xk karakteristična ili nazivna vrijednost svojstva čvrstoće ili deformiranja (općenito fk ili Ek) za
proračun pri običnoj temperaturi, u skladu s normom EN 1994-1-1
kθ faktor smanjenja svojstva čvrstoće ili deformiranja (Xk,θ/Xk) ovisan o temperaturi materijala,
vidjeti točku 3.2
γM,fi parcijalni koeficijent za odgovarajuće svojstvo materijala, za požarnu situaciju.
NAPOMENA 1: Za mehanička svojstva čelika i betona preporučene vrijednosti parcijalnih koeficijenata za

požarnu situaciju su γM,fi,a=1,0; γM,fi,s=1,0; γM,fi,c=1,0; γM,fi,v=1,0. Ako se zahtijevaju izmjene, one se smiju
definirati u odgovarajućim nacionalnim dodacima norme EN 1992-1-2 i EN 1993-1-2.
NAPOMENA 2: Ako se preporučene vrijednosti mijenjaju, možda će biti potrebno prilagoditi tablične podatke.
(2)P Proračunske vrijednosti toplinskih svojstava materijala Xfi,d definirane su ovako:
- ako je porast svojstva povoljan za sigurnost
Xfi,d = Xk,θ / γM,fi (2.2a)
- ako je porast svojstva nepovoljan za sigurnost
Xfi,d = γM,fi Xkθ (2.2b)
gdje je:
Xk,θ vrijednost svojstva materijala za požarnu situaciju, općenito ovisna o temperaturi
materijala, vidjeti točku 3.3
γM,fi parcijalni koeficijent za odgovarajuće svojstvo materijala za požarnu situaciju.
NAPOMENA 1: Za toplinska svojstva čelika i betona preporučena vrijednost parcijalnog koeficijenta za

požarnu situaciju je γM,fi,a=1,0. Ako se zahtijevaju izmjene, one se smiju definirati u odgovarajućim
nacionalnim dodacima norme EN 1992-1-2 i EN 1993-1-2.
NAPOMENA 2: Ako se preporučene vrijednosti mijenjaju, možda će biti potrebno prilagoditi tablične podatke.
(3) Proračunsku vrijednost tlačne čvrstoće betona treba uzeti 1,0·fc podijeljenu s γM,fi,c prije
zahtijevanog smanjenja čvrstoće zbog temperature danog u točki 3.2.2.
2.4 Metode provjere
2.4.1 Općenito
(1)P Model konstrukcijskog sustava prihvaćen za proračun prema ovom dijelu 1-2 norme EN 1994
mora odraziti očekivano ponašanje konstrukcije u požaru.
(2)P Za odgovarajuće trajanje izloženosti požaru t mora se provjeriti uvjet:
Efi,d,t ≤ Rfi,d,t (2.3)
gdje je:
Efi,d,t proračunski učinak djelovanja u požarnoj situaciji, odreñen u skladu s normom EN 1991-1-
2, uključujući učinke toplinskih širenja i deformiranja
Rfi,d,t odgovarajuća proračunska otpornost u požarnoj situaciji.
Stranica 25/95
(3) Proračun konstrukcije za požarnu situaciju treba provesti u skladu s točkom 5.1.4(2) norme EN
1990.
NAPOMENA: Za provjeru zahtjeva otpornosti na normirani požar, dovoljan je proračun elementa.
(4) Kada su pravila primjene navedena u ovom dijelu 1-2 valjana samo za nomiranu krivulju
temperatura - vrijeme, to je navedeno u odgovarajućim točkama.
(5) Tablične vrijednosti dane u točki 4.2 utemeljene su na normiranoj krivulji temperatura vrijeme.
(6)P Druga je mogućnost projektiranja uz pomoć proračuna kada se projekt smije temeljiti na
rezultatima ispitivanja na požar ili na ispitivanjima na požar u kombinaciji s proračunima, vidjeti
točku 5.2 norme EN 1990.
2.4.2 Proračun elemenata
(1) Učinak djelovanja treba odrediti za vrijeme t=0 upotrebom koeficijenata kombinacije ψ1,1 ili ψ2,1
u skladu s točkom 4.3.1(2) norme EN 1991-1-2.
(2) Kao pojednostavnjenje prema stavku (1), učinci djelovanja Efi,d,t smiju se odrediti iz proračuna
konstrukcije za običnu temperaturu iz izraza:
Efi,d,t = Efi,d = ηfi Ed (2.4)
gdje je:
Ed proračunska vrijednost odgovarajuće sile ili momenta za proračun pri običnoj temperaturi,
za osnovnu kombinaciju djelovanja (vidjeti normu EN 1990)
ηfi faktor smanjenja Ed.
(3) Faktor smanjenja ηfi za kombinaciju opterećenja iz izraza (6.10) u normi EN 1990 treba uzeti iz
izraza:
G k +ψ fi Qk,1
η fi = (2.5)
γ G G k + γ Q,1 Qk,1
ili za kombinacije opterećenja (6.10a) i (6.10b) u normi EN 1990 kao manje vrijednosti dane u
dvama izrazima:
G k +ψ fi Qk,1
η fi = (2.5a)
γ G G k + γ Q,1 ψ 0 ,1 Qk,1
G k +ψ fi Qk,1
η fi = (2.5b)
ξγ G G k + γ Q,1 Qk,1
gdje je:
Qk,1 karakteristična vrijednost prevladavajućeg promjenjivog djelovanja 1
Gk karakteristična vrijednost stalnog djelovanja
γG parcijalni koeficijent za stalna djelovanja
γQ,1 parcijalni koeficijent za promjenjivo djelovanje 1
ξ faktor smanjenja za nepovoljno stalno djelovanje Gk
ψ0,1 faktor kombinacije za karakterističnu vrijednost promjenjivog djelovanja
Stranica 26/95
ψfi faktor kombinacije za požarnu situaciju dan kao ψ1,1 (česta vrijednost) ili ψ2,1
(nazovistalna vrijednost) u skladu s točkom 4.3.1(2) norme EN 1991-1-2.
NAPOMENA 1: Primjer promjene faktora smanjenja ηfi u odnosu na omjer opterećenja Qk,1/Gk za različite
vrijednosti faktora kombinacije ψfi=ψ1,1 u skladu s izrazom (2.5) pokazan je na slici 2.1 uz ove pretpostavke:
γG=1,35 i γQ=1,5. Parcijalni koeficijenti odreñeni su u odgovarajućim nacionalnim dodacima norme EN 1990.
Jednadžbe (2.5a) i (2.5b) daju nešto veće vrijednosti.
NAPOMENA 2: Kao pojednostavnjenje, smije se upotrijebiti preporučena vrijednost ηfi=0,65, osim za

uporabna opterećenja u skladu s kategorijom opterećenja E, danoj u normi EN 1991-1-1 (ploštine na kojima
je moguće nagomilavanje robe, uključujući pristupne ploštine) za koja je preporučena vrijednost 0,7.
Slika 2.1 - Promjena faktora smanjenja ηfi s omjerom opterećenja Qk,1 /Gk
(4) Treba razmotriti samo učinke toplinskih deformiranja nastalih zbog toplinskih gradijenata po
poprečnom presjeku. Učinci uzdužnog toplinskog širenja ili toplinskog širenja u ravnini smiju se
zanemariti.
(5) Smije se pretpostaviti da su rubni uvjeti na osloncima i krajevima elementa nepromijenjeni

tijekom izloženosti požaru.
(6) Za provjeru elemenata u požarnoj situaciji prikladni su tablični podaci, a pojednostavnjeni ili
napredni proračunski modeli dani u točkama 4.2, 4.3 i 4.4.
2.4.3 Proračun dijelova konstrukcije
(1) Učinak djelovanja treba odrediti za vrijeme t=0 upotrebom faktora kombinacije ψ1,1 ili ψ2,1 u
skladu s točkom 4.3.1(2) norme EN 1991-1-2.
(2) Druga je mogućnost, umjesto provedbe proračuna konstrukcije za požarnu situaciju u vrijeme
t=0, odreñivanje reakcija na osloncima i unutarnjih sila i momenata na rubnim dijelovima
konstrukcije iz proračuna konstrukcije za običnu temperaturu kako je navedeno u točki 2.4.2.
(3) Dio konstrukcije koji se proračunava treba specificirati na temelju mogućih toplinskih širenja i
deformiranja tako da se njihovo meñudjelovanje s drugim dijelovima konstrukcije može približno
prikazati vremenski neovisnim o uvjetima oslanjanja i rubnim uvjetima tijekom izloženosti požaru.
(4)P Za proračunani dio konstrukcije moraju se uzeti u obzir odgovarajući oblik sloma pri
izloženosti požaru, svojstva materijala i krutost elemenata ovisni o temperaturi te učinci toplinskog
širenja i deformiranja (neizravna požarna djelovanja)
(5) Smije se pretpostaviti da rubni uvjeti na osloncima i sile i momenti na rubovima dijela
konstrukcije ostaju nepromijenjeni tijekom izloženosti požaru.
2.4.4 Globalni proračun konstrukcije
(1)P Ako se provodi globalni proračun konstrukcije za požarnu situaciju, u obzir se moraju uzeti
odgovarajući oblik sloma pri izloženosti požaru, svojstva materijala i krutost elemenata ovisni o
temperaturi te učinci toplinskih širenja i deformiranja (neizravna požarna djelovanja).
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
(1)P U požarnim uvjetima u obzir se moraju uzeti svojstva ovisna o temperaturi.

Stranica 27/95
(2) Toplinska i mehanička svojstva čelika i betona treba odrediti iz točaka koje slijede.
(3)P Vrijednosti svojstava materijala navedene u točki 3.2 moraju se smatrati karakterističnim
vrijednostima, vidjeti točku 2.3(1)P.
(4) Mehanička svojstva betona, čelika za armiranje i prednapinjanje pri običnoj temperaturi (20 °C)
treba uzeti kao svojstva navedena u normi EN 1992-1-1 za proračun pri običnoj temperaturi.
(5) Mehanička svojstva čelika pri 20 °C treba uzeti kao svojstva navedena u normi EN 1993-1-1 za
proračun pri običnoj temperaturi.
3.2 Mehanička svojstva
3.2.1 Čvrstoća i svojstva deformiranja konstrukcijskoga čelika
(1) Za brzine zagrijavanja od 2 do 50 K/min čvrstoću i svojstva deformiranja konstrukcijskoga

čelika pri povišenim temperaturama treba odrediti iz ovisnosti naprezanje - deformacija danoj na
slici 3.1.
NAPOMENA: U pravilima ove norme pretpostavljeno je da se brzine zagrijavanja nalaze u odreñenim

granicama.
(2) Ovisnosti naprezanje - deformacija dane na slici 3.1 i u tablici 3.1 definirane su pomoću triju
parametara:
- nagibom linearnog elastičnog područja Ea,θ
- granicom proporcionalnosti fap,θ
- najvećom razinom naprezanja ili proračunskom (efektivnom) granicom popuštanja fay,θ.
naprezanje
deformacija
Slika 3.1 - Matematički model odnosa naprezanje - deformacija
konstrukcijskoga čelika pri povišenim temperaturama
Stranica 28/95
Tablica 3.1 - Odnos različitih parametara matematičkog modela iz slike 3.1
Područje Naprezanje σ Tangentni modul

naprezanja
I. / elastično Ea ,θ ε a,θ Ea ,θ
ε ≤ εap,θ
(f − c) + a 2 - (ε ay,θ - ε a,θ ) 2
II. / prijelazno - b
elipsa ap ,θ
a
ε ap,θ ≤ ε
uz b(ε ay,θ - ε a,θ )
a 2 = (ε ay,θ - ε ap,θ )(ε ay,θ - ε ap,θ + c / Ea ,θ )
ε ≤ εay,θ
a a 2 - (ε ay,θ - ε a,θ ) 2
b 2 = Ea ,θ (ε ay,θ - ε ap,θ ) c + c 2
c=
(f ay,θ - f ap,θ ) 2
Ea,θ (ε ay,θ - ε ap,θ ) - 2( f ay,θ - f ap,θ )
III. / plastično
f ay ,θ 0
εay,θ ≤ ε
ε ≤ εau,θ
(3) Tablica 3.2 daje za povišene temperature čelika θa faktore smanjenja kθ kojima se množi
odgovarajuća vrijednost Ea ili fay kako bi se odredili parametri u stavku (2). Za meñuvrijednosti
temperature, smije se upotrijebiti linearna interpolacija.
(4) Druga je mogućnost da se za temperature niže od 400 °C odnos napr ezanje - deformacija
odreñen u stavku (2) proširi mogućnošću očvršćenja (engl. strain hardening) danom u tablici 3.2,
uz uvjet da je spriječena lokalna nestabilnost i da je omjer fau,θ/fay ograničen na 1,25.
NAPOMENA: Mogućnost upotrebe očvršćenja podrobno je prikazana u obavijesnom Dodatku A.
(5) Učinak očvršćenja treba obuhvatiti samo ako se proračun temelji na naprednim proračunskim
modelima u skladu s točkom 4.4. To je dopušteno samo ako je dokazano da zbog povećanih
deformacija ne dolazi do lokalnog otkazivanja (tj. lokalnog izvijanja, posmičnog sloma, odlamanja
betona itd.).
NAPOMENA: Vrijednosti εau,θ i εac,θ koje definiraju raspon grana najvećeg naprezanja i padajuće grane u
skladu sa slikom 3.1 smiju se preuzeti iz obavijesnog Dodatka A.
(6) Formuliranje odnosa naprezanje - deformacija izvedeno je iz vlačnih ispitivanja. Ti se odnosi

smiju primijeniti i na tlačno napregnuti čelik.
(7) Vrijednosti navedene u tablici 3.2 za odnose naprezanje - deformacija za konstrukcijski čelik
smiju se s dovoljno točnim približenjem upotrijebiti i za toplinska djelovanja u skladu s točkom 3.3
norme EN 1991-1-2 (modeli prirodnoga požara), posebno kada se razmatra grana padajuće
temperature.
Stranica 29/95
Tablica 3.2 - Faktori smanjenja kθ za odnose
naprezanje - deformacija konstrukcijskoga čelika pri povišenim temperaturama
Temperatura čelika Ea,θ f ap,θ f ay,θ f au,θ

kE,θ = kp,θ = ky,θ = ku,θ =
θa Ea f ay f ay f ay
[°C]
20 1,00 1,00 1,00 1,25
100 1,00 1,00 1,00 1,25
200 0,90 0,807 1,00 1,25
300 0,80 0,613 1,00 1,25
400 0,70 0,420 1,00
500 0,60 0,360 0,78
600 0,31 0,180 0,47
700 0,13 0,075 0,23
800 0,09 0,050 0,11
900 0,0675 0,0375 0,06
1000 0,0450 0,0250 0,04
1100 0,0225 0,0125 0,02
1200 0 0 0
3.2.2 Čvrstoća i svojstva deformiranja betona
(1) Za brzine zagrijavanja od 2 do 50 K/min čvrstoću i svojstva deformiranja betona pri povišenim
temperaturama treba odrediti iz ovisnosti naprezanje - deformacija dane na slici 3.2.
NAPOMENA: U pravilima ove norme pretpostavljeno je da se brzine zagrijavanja nalaze u odreñenim

granicama.
(2)P Čvrstoća i svojstva deformiranja jednoosno napregnutog betona pri povišenim temperaturama
moraju se odrediti iz odnosa naprezanje - deformacija danog u normi EN 1992-1-1 a prikazanog na
slici 3.2.
(3) Odnosi naprezanje - deformacija dani na slici 3.2 definirani su dvama parametrima:
- tlačnom čvrstoćom fcθ
- deformacijom εcu,θ koja odgovara fc,θ.
(4) Za povišene temperature betona θc, u tablici 3.3 dani su faktor smanjenja kc,θ kojim se množi fc
kako bi se odredio fc,θ i deformacija εcu,θ. Za meñuvrijednosti temperature smije se upotrijebiti
linearna interpolacija.
NAPOMENA: Zbog različitih načina ispitivanja ispitnih uzoraka, vrijednost εcu,θ pokazuje znatno rasipanje
koje je prikazano u tablici B.1 obavijesnog Dodatka B. Preporučene vrijednosti εce,θ koje definiraju raspon
padajuće grane smiju se uzeti iz Dodatka B.
(5) Za lagani beton (LC), po potrebi, vrijednosti εcu,θ treba odrediti ispitivanjima.
Stranica 30/95
(6) Parametri odreñeni u tablici 3.3 vrijede za sve kvalitete betona sa silikatnim agregatom. Za
betone s vapnenačkim agregatom smiju se upotrijebiti isti parametri. To je obično na strani
sigurnosti. Ako su potrebi točniji podaci, upućuje se na tablicu 3.1 u normi EN 1992-1-2.
(7) Matematičke modele odnosa naprezanje - deformacija betona odreñene na slici 3.2 treba
izmijeniti ako se radi o toplinskim djelovanjima u skladu s točkom 3.3 norme EN 1991-1-2 (modeli
prirodnoga požara), posebno kad se razmatra grana padajuće temperature.
NAPOMENA: U naprednom proračunskom modelu u skladu s točkom 4.4 smije se upotrijebiti prijedlog iz
obavijesnog Dodatka C jer se u betonu, koji se ohladio nakon što je bio zagrijan, ne obnavlja njegova
početna tlačna čvrstoća.
(8) Vlačna čvrstoća betona smije se pretpostaviti nula, što je na strani sigurnosti.
(9) Ako se u naprednom proračunskom modelu vlačna čvrstoća pri provjerama uzela u obzir, ona
ne treba premašiti vrijednosti utemeljene na točki 3.2.2.2 norme EN 1992-1-2.
(10) Ako se radi o vlaku u betonu, modele s padajućom granom naprezanje - deformacija treba
razmatrati kako je pokazano na slici 3.2.
Slika 3.2 - Matematički model odnosa naprezanje - deformacija

tlačno napregnutog betona pri povišenim temperaturama
Tablica 3.3 - Vrijednosti dvaju glavnih parametara odnosa naprezanje - deformacija

za obični beton (NC) i lagani beton (LC) pri povišenim temperaturama
Temperatura betona k c ,θ = f c ,θ f c ε cu ,θ . 10 3
θc [°C] NC LC NC
20 1 1 2,5
100 1 1 4,0
200 0,95 1 5,5
300 0,85 1 7,0
400 0,75 0,88 10,0
500 0,60 0,76 15,0
600 0,45 0,64 25,0
700 0,30 0,52 25,0
800 0,15 0,40 25,0
900 0,08 0,28 25,0
1000 0,04 0,16 25,0
1100 0,01 0,04 25,0
1200 0 0 -
3.2.3 Čelici za armiranje
(1) Čvrstoća i svojstva deformiranja čelika za armiranje pri povišenim temperaturama smiju se
odrediti pomoću istih matematičkih modela koji su prikazani u točki 3.2.1 za konstrukcijski čelik.
(2) Za toplo valjane čelike za armiranje smiju se upotrijebiti tri glavna parametra dana u tablici 3.2,
osim što vrijednost ku,θ ne treba biti veća od 1,1.
(3) Tri glavna parametra za hladno obrañeni čelik za armiranje dana su u tablici 3.4 (vidjeti i tablicu
3.2a u normi EN 1992-1-2).
NAPOMENA: Čelici za prednapinjanje se obično ne upotrebljavaju u spregnutim konstrukcijama.

Stranica 31/95
(4) Za toplinska djelovanja koja su u skladu s točkom 3.3 norme EN 1991-1-2 (modeli prirodnoga
požara), posebno pri razmatranju grane padajuće temperature, smije se s dovoljno točnim
približenjem za toplo valjani čelik za armiranje upotrijebiti odnos naprezanje - deformacija
konstrukcijskog čelika.
Tablica 3.4 - Faktor smanjenja kθ za odnose

naprezanje - deformacija hladno obrañenog čelika za armiranje
Temperatura E s,θ f sp,θ f sy,θ

čelika ke,θθ = kp,θθ = ky,θθ =
θs [°C] Es f sy f sy
20 1,00 1,00 1,00
100 1,00 0,96 1,00
200 0,87 0,92 1,00
300 0,72 0,81 1,00
400 0,56 0,63 0,94
500 0,40 0,44 0,67
600 0,24 0,26 0,40
700 0,08 0,08 0,12
800 0,06 0,06 0,11
900 0,05 0,05 0,08
1000 0,03 0,03 0,05
1100 0,02 0,02 0,03
1200 0 0 0
3.3 Toplinska svojstva
3.3.1 Konstrukcijski čelici i čelici za armiranje
(1) Toplinsko izduljenje čelika ∆l/l (koje vrijedi za sve kvalitete konstrukcijskog čelika i čelika za
armiranje smije se odrediti iz izraza:
∆ l / l = − 2 ,416 . 10 −4 + 1,2 . 10 −5 θ a + 0 ,4 . 10 −8 θ a2 za 20 °C < θ a ≤ 750 °C (3.1a)
∆ l / l = 11 . 10 −3 za 750 °C < θ a ≤ 860 °C (3.1b)
∆ l / l = − 6 ,2 . 10 −3 + 2 . 10 −5 θ a za 860 °C < θ a ≤ 1200 °C (3.1c)
gdje je:
l duljina čeličnog elementa pri 20 °C
∆l izduljenje čeličnog elementa prouzročeno temperaturom
θa temperatura čelika.
(2) Promjena toplinskog izduljenja u ovisnosti o temperaturi pokazana je na slici 3.3.
(3) U jednostavnim se proračunskim modelima (vidjeti točku 4.3) smije uzeti da je odnos toplinskog
izduljenja i temperature čelika linearan. Tada izduljenje čelika treba odrediti iz izraza:
∆ l / l = 14 . 10 −6 (θ a − 20 ) (3.1d)
(4) Specifična toplina čelika ca koja vrijedi za sve kvalitete konstrukcijskog čelika i čelika za
Stranica 32/95
ca = 425 + 7 ,73 . 10 −1 θ a − 1,69 . 10 −3 θ a2 + 2 ,22 . 10 −6 θ a3 [J/kgK] za 20 ≤ θ a ≤ 600°C (3.2a)
 13002 
ca = 666 −   [J/kgK] za 600 < θ a ≤ 735°C (3.2b)
 θ a − 738 
 17820 
ca = 545 +   [J/kgK] za 735 < θ a ≤ 900°C (3.2c)
θ
 a − 731 
ca = 650 [J/kgK] za 900 < θ a ≤ 1200°C (3.2d)
gdje je:
θa temperatura čelika.
(5) Promjena specifične topline ovisna o temperaturi pokazana je na slici 3.4.
(6) U jednostavnim se proračunskim modelima (vidjeti točku 4.3) specifična toplina smije uzeti
neovisnom o temperaturi čelika. Tada treba uzeti ovu prosječnu vrijednost:
ca = 600 [J/kg K] (3.2e)
(7) Toplinska provodljivost čelika λa koja vrijedi za sve kvalitete konstrukcijskog čelika i čelika za
λa = 54 − 3 ,33 . 10 −2 θ a [W/mK] za 20°C ≤ θ a ≤ 800°C (3.3a)

λa = 27 ,3 [W/mK]za 800°C < θ a ≤ 1200°C (3.3b)
gdje je θa temperatura čelika.
(8) Promjena toplinske provodljivosti ovisna o temperaturi pokazana je na slici 3.5.
(9) U jednostavnim se proračunskim modelima (vidjeti točku 4.3) toplinska provodljivost smije uzeti
neovisnom o temperaturi čelika. Tada treba uzeti ovu prosječnu vrijednost:
λa = 45 [W/mK] (3.3c)
Slika 3.3 - Toplinsko izduljenje čalika kao funkcija temperature
Slika 3.4 - Specifična toplina čelika kao funkcija temperature
Slika 3.5 - Toplinska provodljivost čelika kao funkcija temperature
3.3.2 Običan beton
(1) Toplinsko izduljenje ∆l/l običnoga betona i betona sa silikatnim agregatom smije se odrediti iz
izraza:
∆ l / l = − 1,8 . 10 −4 + 9 . 10 −6 θ c + 2 ,3 . 10 −11 θ c3 za 20°C ≤ θ c ≤ 700°C (3.4a)
∆ l / l = 14 . 10 −3 za 700°C < θ c ≤ 1200°C (3.4b)
gdje je:
l duljina betonskog elementa pri 20 °C
∆l izduljenje betonskog elementa prouzročeno temperaturom
Stranica 33/95
θc temperatura betona.
NAPOMENA: Za beton s vapnenačkim agregatom upućuje se na točku 3.3.1(1) norme EN 1992-1-2.
(2) Promjena toplinskog izduljenja ovisna o temperaturi pokazana je na slici 3.6.
(3) U jednostavnim se proračunskim modelima (vidjeti točku 4.3) smije uzeti da je odnos toplinskog
izduljenja i temperature betona linearan. Tada izduljenje betona treba odrediti iz izraza:
∆ l / l = 18 . 10 −6 (θ c − 20 ) (3.4c)
(4) Specifična toplina cc običnog suhog betona, sa silikatnim ili vapnenačkim agregatom smije se
odrediti izi izraza:
cc = 900 [J/kg K] za 20°C ≤ θ c ≤ 100°C (3.5a)
cc = 900 + (θ c − 100 ) [J/kg K] za 100°C < θ c ≤ 200°C (3.5b)
cc = 1000 + (θ c − 200 ) / 2 [J/kg K] za 200°C < θ c ≤ 400°C (3.5c)
cc = 1100 [J/kg K] za 400°C < θ c ≤ 1200°C(3.5d)
gdje je θc temperatura betona u °C.
NAPOMENA: Promjena cc u ovisnosti o temperaturi smije se odrediti približno iz izraza:
cc ,θ = 890 + 56 ,2 (θ c / 100 ) − 3,4 (θ c / 100 )

2
(3.5e)
(5) Promjena specifične topline u ovisnosti o temperaturi u skladu s izrazom (3.5e) pokazana je na
slici 3.7.
(6) U jednostavnim se proračunskim modelima (vidjeti točku 4.3) specifična toplina smije uzeti
neovisnom od temperature betona. Tada treba uzeti ovu vrijednost:
cc = 1000 [J/kg K] (3.5f)
(7) Sadržaj vlage u betonu treba uzeti jednakim ravnotežnom sadržaju vlage. Ako takvih podataka
nema, sadržaj vlage ne treba prijeći 4 % težine betona.
Slika 3.6 - Toplinsko izduljenje običnoga betona (NC) i laganoga betona (LC)
ovisno o temperaturi
cc* = 2020 J/kg K za sadržaj vlage 3 % težine betona

cc* = 5600 J/kg K za sadržaj vlage 10 % težine betona
Slika 3.7 - Specifična toplina običnoga betona (NC) i laganoga betona (LC)
Slika 3.8 - Toplinska provodljivost običnoga betona (NC) i laganoga betona (LC)
Stranica 34/95
(8) Ako se sadržaj vlage ne razmatra na razini toplinske ravnoteže, smiju se jednadžbe dane u
stavku (4) za specifičnu toplinu dopuniti vršnom vrijednošću pokazanom na slici 3.7 koja se nalazi
izmeñu 100 °C i 200 °C i iznosi pri 115 °C:
cc* = 2020 za sadržaj vlage 3 % težine betona [J/kg K] (3.5g)
cc* = 5600 za sadržaj vlage 10 % težine betona [J/kg K] (3.5h)
Ta situacija se može pojaviti kod šupljih profila ispunjenih betonom.
(9) Toplinska provodljivost λc običnoga betona smije se odrediti izmeñu donje i gornje granice dane
u stavku (10).
NAPOMENA 1: Vrijednost toplinske provodljivost smije se odrediti u nacionalnom dodatku u području

definiranom gornjom i donjom granicom.
NAPOMENA 2: Gornja je granica odreñena iz ispitivanja spregnutih čelično-betonskih konstrukcijskih

elemenata. Preporučuje se upotreba gornje granice.
(10) Gornja granica toplinske provodljivosti λc običnoga betona smije se odrediti iz izraza:
λc = 2 − 0 ,2451 (θ c / 100 ) + 0 ,0107 (θ c / 100 )2 [W/mK] za 20°C ≤ θc ≤ 1200°C (3.6a)
gdje je θc temperatura betona.
Donja granica toplinske provodljivosti λc običnoga betona smije se odrediti iz izraza:
λc = 1,36 − 0 ,136 (θ c / 100 ) + 0 ,0057 (θ c / 100 )2 [W/mK] za 20°C ≤ θc ≤ 1200°C (3.6b)
gdje je θc temperatura betona.
(11) Promjene toplinske provodljivosti ovisne o temperaturi pokazane su na slici 3.8.
(12) U jednostavnim se proračunskim modelima (vidjeti točku 4.3) toplinska provodljivost smije
uzeti neovisnom od temperature betona. Tada treba uzeti ovu vrijednost:
λc = 1,60 [W/mK] (3.6c)
3.3.3 Lagani beton
(1) Toplinsko izduljenje ∆l/l laganoga betona smije se odrediti iz izraza:
∆ l / l = 8 . 10 −6 (θ c − 20 ) (3.7)
gdje je:
l duljina elementa od laganoga betona pri temperaturi prostorije
∆l izduljenje elementa od laganoga betona prouzročeno temperaturom
θc temperatura laganoga betona (°C).
(2) Specifična toplina cc laganoga betona smije se smatrati neovisno o temperaturi betona:
cc = 840 [J/kg K] (3.8)

Stranica 35/95
(3) Toplinska provodljivost λc laganoga betona smije se odrediti iz izraza:
λc = 1,0 − (θ c / 1600 ) [W/mK] za 20°C ≤ θc ≤ 800°C (3.9a)
λc = 0 ,5 [W/mK] za θc > 800°C (3.9b)
(4) Promjena toplinskoga izduljena ovisna o temperaturi, specifična toplina i toplinska provodljivost
prikazani su na slikama 3.6, 3.7 i 3.8.
(5) Sadržaj vlage betona treba uzeti jednakom ravnotežnom sadržaju vlage. Ako takvih podataka
nema, sadržaj vlage ne treba prijeći 5 % težine betona.
3.3.4 Materijali za požarnu zaštitu
(1)P Svojstva i ponašanje materijala za požarnu zaštitu moraju se ocijeniti upotrebom ispitnih
postupaka danih u normama EN 13381-1, EN 13381-2, ENV 13381-4, ENV 13381-5 i ENV 13381-
6.
3.4 Obujamska masa/gustoća
(1)P Obujamska masa čelika ρa mora se smatrati neovisnom o temperaturi čelika. Mora se uzeti
ova vrijednost:
ρa =7850 [kg/m3] (3.10)
(2) Za statička opterećenja obujamska se masa ρc betona smije smatrati neovisnom o temperaturi
betona. U proračunu toplinskoga odziva promjena ρc u ovisnosti o temperaturi smije se uzeti u
skladu s točkom 3.3.2(3) norme EN 1992-1-2.
NAPOMENA: Promjena ρc u ovisnosti o temperaturi smije se približno odrediti iz izraza:
ρ c ,θ = 2354 − 23 ,47 (θ c / 100 ) (3.11)
(3) Za nearmirani obični beton (NC) smije se uzeti ova vrijednost:
ρc,NC = 2300 [kg/m3] (3.12a)
(4)P Obujamska masa nearmiranog laganog betona (LC) iz ovoga 1-2 dijela norme EN 1994 za
proračun konstrukcija na djelovanje požara mora biti u rasponu:
ρc,LC = 1600 do 2000 [kg/m3] (3.12.b)

Stranica 36/95
4 Postupci proračuna
4.1 Uvod
(1)P Ocjenjivanje ponašanje konstrukcije u proračunskoj situaciji pri djelovanju požara mora biti
utemeljeno na zahtjevima 5. poglavlja Izvedbeni detalji i na jednom od sljedećih dopuštenih
proračunskih postupaka:
- priznatim proračunskim rješenjima koja se nazivaju tablični podaci za odreñene vrste

konstrukcijskih elemenata
- jednostavnim proračunskim modelima za odreñene vrste konstrukcijskih elemenata
- naprednim proračunskim modelima za simulaciju globalnog ponašanja konstrukcije (vidjeti točku

2.4.4), dijelova konstrukcije (vidjeti točku 2.4.3) ili samo konstrukcijskog elementa (vidjeti točku
2.4.2).
NAPOMENA: Odluka o upotrebi naprednih proračunskih modela u državi smije se ustanoviti u nacionalnom
dodatku.
(2)P Primjena tabličnih podataka i jednostavnih proračunskih modela ograničena je na pojedinačne

konstrukcijske elemente koji se promatraju izravno izloženi požaru na svojoj cijeloj duljini.
Toplinsko se djelovanje uzima u skladu s izloženosti normiranom požaru a pretpostavlja se da ista
temperaturna raspodjela postoji duž duljine konstrukcijskih elemenata. Nije dopuštena
ekstrapolacija izvan područja eksperimentalnog dokaza.
(3) Tablični podaci i jednostavni proračunski modeli trebaju dati rezultate na strani sigurnosti ako
se usporeñuju s odgovarajućim ispitivanjima ili naprednim proračunskim modelima.
(4)P Primjena naprednih proračunskih modela obrañuje odziv konstrukcijskih elemenata,

podsklopova ili cijelih konstrukcija na požar i omogućuje, gdje je to primjereno, ocjenjivanje
meñudjelovanja dijelova konstrukcije koji su izravno izloženi požaru i onih koji to nisu.
(5)P U naprednim proračunskim modelima inženjerska se načela moraju na odreñene primjene

primjenjivati na realan način.
(6)P Ako tablični podaci ili jednostavni proračunski modeli nisu primjenjivi, nužno je upotrijebiti
metodu koja se temelji na naprednom proračunskom modelu ili na metodi utemeljenoj na
rezultatima ispitivanja.
(7)P Razine opterećenja definirane su omjerom odgovarajućeg učinka djelovanja i proračunske

otpornosti:
η = Ed / Rd ≤ 1,0 razina opterećenja odnosi se na normu EN 1994-1-1 (4.1)
gdje je:
Ed učinak proračunskih djelovanja za proračun pri običnoj temperaturi
Rd proračunska otpornost za proračun pri običnoj temperaturi
ηfi,t = Efi,d,t / Rd razina opterećenja za proračun pri djelovanju požara
gdje je:
Efi,d,t učinak proračunskih djelovanja za požarnu situaciju u vrijeme t.
Stranica 37/95
(8)P Za globalni proračun konstrukcije moraju se mehanička djelovanja kombinirati upotrebom
izvanredne kombinacije dane u točki 4.3 norme EN 1991-1-2.
(9)P Za sve vrste proračuna konstrukcije u skladu s točkama 2.4.2, 2.4.3 i 2.4.4 slom nosivosti "R"
dostiže se kad se proračunska otpornost za požarnu situaciju Rfi,d,t smanji do razine učinaka
proračunskog djelovanja za požarnu situaciju Efi,d,t.
(10) Za proračunski model "tablični podaci" iz točke 4.2 vrijednost Rfi,d,t smije se proračunati
pomoću izraza Rfi,d,t = ηfi,t Rd.
(11) Jednostavni proračunski modeli za ploče i grede smiju se temeljiti na poznatim raspodjelama
temperature po poprečnom presjeku, kako je to navedeno u točki 4.3 i u 3. poglavlju za svojstva
materijala.
(12) Za ploče i grede za koje se raspodjele temperature odreñuju drugim primjerenim metodama ili
ispitivanjima, otpornost poprečnih presjeka smije se proračunati izravno upotrebom svojstava
materijala iz 3. poglavlja, uz uvjet da su spriječeni nestabilnost ili drugi učinci preranog sloma.
(13) Za gredu spojenu s pločom, otpornost na uzdužni posmik koja je osigurana poprečnom
armaturom treba odrediti prema točki 6.6.6 norme EN 1994-1-1. Ako temperatura premašuje 350
°C, treba zanemariti doprinos profiliranih čeličnih limova. Proračunska širina beff pri povišenim
temperaturama smije se uzeti kako je dano u točki 5.4.1.2 norme EN 1994-1-1.
(14) Pravilo iz stavka (13) vrijedi ako osni razmak te poprečne armature zadovoljava stupac 3
tablice 5.8 u normi EN 1992-1-2.
(15) U ovom je dokumentu pretpostavljeno da su stupovi izloženi požarnim uvjetima jednako

zagrijani oko svog poprečnog presjeka, dok je za grede koje nose strop pretpostavljeno da su
zagrijane samo s tri donje strane.
(16) Za grede spojene s pločama s profiliranim čeličnim limovima smije se pretpostaviti izloženost
požaru s tri strane ako je najmanje 85 % gornje strane čeličnoga profila izravno obuhvaćeno
čeličnim limom.
4.2 Tablični podaci
4.2.1 Područje primjene
(1) Sljedeća se pravila odnose na proračun elemenata u skladu s točkom 2.4.2. Ona vrijede samo
za izloženost normiranom požaru.
(2) Podaci navedeni niže ovise o razini opterećenja ηfi,t prema stavcima (7)P, (9)P i (10) točke 4.1.
(3) Učinak proračunskih djelovanja u požarnoj situaciji, pretpostavljen ovisnim o vremenu, smije se
uzeti kao Efi,d u skladu sa stavkom (2) točke 2.4.2.
(4)P Mora se provjeriti je li Efi,d,t ≤ Rfi,d,t.
(5) Za tablične podatke dane u tablicama 4.1 do 4.7 za sve je fizikalne parametre dopuštena
NAPOMENA: Znakom "-" u tablicama označeno je da zasada razredba nije moguća.
4.2.2 Spregnute grede sa čeličnom gredom djelomično obloženom betonom

Stranica 38/95
(1) Spregnute grede koje se sastoje od čelične grede djelomično obložene betonom (slika 1.5)
smiju se razvrstati u ovisnosti o razini opterećenja ηfi,t, širini grede b i dodatnoj armaturi As koja je u
odreñenom omjeru s ploštinom donje pojasnice Af, kako je dano u tablici 4.1.
(2) Vrijednosti dane u tablici 4.1 vrijede za slobodno oslonjene grede.
(3) Pri odreñivanju Rd i Rfi,d,t=ηfi,tRd u vezi s tablicom 4.1 treba uzeti u obzir ove uvjete:
- debljina hrpta ew ne premašuje 1/15 širine b
- debljina donje pojasnice ef ne premašuje dvostruku debljinu hrpta ew
- debljina betonske ploče hc je najmanje 120 mm
- omjer ploštine dodatne armature i ukupne ploštine izmeñu pojasnice As/(Ac+As) ne premašuje 5
%
- vrijednost Rd proračunana je u skladu s EN 1994-1-1 uz uvjet da:

- proračunska širina ploče beff ne premašuje 5 m
- dodatna armatura As nije uzeta u obzir.
(4) Vrijednosti navedene u tablici 4.1 vrijede za konstrukcijski čelik kvalitete S355. Ako se
upotrebljavaju druge kvalitete konstrukcijskoga čelika, potrebno je najmanje vrijednosti dodatne
armature dane u tablici 4.1 pomnožiti omjerom granice popuštanja te druge kvalitete čelika i
granice popuštanja kvalitete S355.
(5) Vrijednosti dane u tablici 4.1 vrijede za čelik kvalitete S500 koji se upotrebljava za dodatnu
armaturu As.
(6) Vrijednosti dane u tablicama 4.1 i 4.2 vrijede za grede spojene s ravnim armiranobetonskim
pločama.
(7) Vrijednosti dane u tablicama 4.1 i 4.2 smiju se upotrijebiti za grede spojene u spregnute
stropove s profiliranim čeličnim limovima ako je najmanje 85 % gornje strane čeličnoga profila
izravno pokriveno čeličnim limom. Ako to nije slučaj, na gornjoj strani greda treba upotrijebiti šuplje
ispune.
(8) Materijal upotrijebljen za šuplje ispune treba biti prikladan za požarnu zaštitu čelika (vidjeti
norme ENV 13381-4 i/ili ENV 13381-5).
(9) Dodatnu armaturu treba postaviti što je moguće bliže donjoj pojasnici uzimajući u obzir osne
razmake u1 i u2 iz tablice 4.2.
Stranica 39/95
Tablica 4.1 - Najmanje dimenzije b poprečnog presjeka i najmanji omjer dodatne armature i
ploštine pojasnice As/Af spregnutih greda koje se sastoje od čeličnih greda djelomično
obloženih betonom
beff Uvjeti za primjenu:

ploča: hc ≥ 120 mm
hc
Otpornost pri normiranom
Ac beff ≤ 5 m
požaru
As h
čel. profil: b / ew ≥ 15
A f = b x ef u1
ew ef ef / ew ≤ 2
u2
b omjer ploštine dodatne
armature i ukupne ploštine
izmeñu pojasnica:
As/(Ac + As) ≤ 5%
R30 R60 R90 R120 R180
1 Najmanje dimenzije poprečnog presjeka za razinu

opterećenja
ηfi,t ≤ 0,3
min b [mm] i omjer ploštine dodatne armature As i ploštine

pojasnice Af
1.1 h ≥ 0,9 × min b 70/0,0 100/0,0 170/0,0 200/0,0 260/0,0

1.2 h ≥ 1,5 × min b 60/0,0 100/0,0 150/0,0 180/0,0 240/0,0
1.3 h ≥ 2,0 × min b 60/0,0 100/0,0 150/0,0 180/0,0 240/0,0

opterećenja
ηfi,t ≤ 0,5

pojasnice Af
2.1 h ≥ 0,9 × min b 80/0,0 170/0,0 250/0,4 270/0,5 -

2.2 h ≥ 1,5 × min b 80/0,0 150/0,0 200/0,2 240/0,3 300/0,5
2.3 h ≥ 2,0 × min b 70/0,0 120/0,0 180/0,2 220/0,3 280/0,3
2.4 h ≥ 3,0 × min b 60/0,0 100/0,0 170/0,2 200/0,3 250/0,3

opterećenja
ηfi,t ≤ 0,7

pojasnice Af
3.1 h ≥ 0,9 × min b 80/0,0 270/0,4 300/0,6 - -

3.2 h ≥ 1,5 × min b 80/0,0 240/0,3 270/0,4 300/0,6 -
3.3 h ≥ 2,0 × min b 70/0,0 190/0,3 210/0,4 270/0,5 320/1,0
3.4 h ≥ 3,0 × min b 70/0,0 170/0,2 190/0,4 270/0,5 300/0,8
Stranica 40/95
Tablica 4.2 - Najveći osni razmak za dodatnu armaturu spregnutih greda
Širina profila b [mm]
Najmanji osni razmak [mm]
Otpornost pri normiranom požaru
Profile Min. Axis Standard Fire

Width Distance Resistance
b [mm] [mm] R60 R90 R120 R180
u1 100 120 - -
170
u2 45 60 - -
u1 80 100 120 -
200
u2 40 55 60 -
u1 60 75 90 120
250
u1 u2 35 50 60 60
u2 u1 40 50 70 90
b >
_ 300
u2 (25) 45 60 60
NAPOMENA: *) Tu vrijednost treba kontrolirati u skladu s točkom 4.4.1.2 norme EN 1992-1-1.
(10) Ako betonska obloga čelične grede ima samo izolacijsku funkciju, požarnu otpornost do R30
do R180 moguće je postići za zaštitni sloj c čeličnoga profila u skladu s tablicom 4.3.
NAPOMENA: Za R30, beton treba ugraditi samo izmeñu pojasnica čeličnoga profila.
Tablica 4.3 - Najmanji zaštitni sloj za čelični profil s betonom koji služi za zaštitu od požara
ploča
izolacijski beton
Slab

c
Concrete c
for Insulation
R30 R60 R90 R120 R180

Zaštitni sloj c [mm] 0 25 30 40 50
(11) Ako betonska obloga ima samo izolacijsku funkciju, mrežastu armaturu treba ugraditi u skladu
s točkom 5.1(6), osim za R30.
4.2.3 Spregnuti stupovi
4.2.3.1 Općenito
(1) Za okvire sa spregovima vrijede proračunske tablice 4.4, 4.6 i 4.7.
(2) Razine opterećenja ηfi,t u tablicama 4.6 i 4.7 definirane su u točki 4.1(7)P uz pretpostavku
zglobnih oslonaca stupova u proračunu Rd, uz uvjet da su oba kraja stupa u požarnoj situaciji
Stranica 41/95
upeta. To je općenito slučaj u praksi u skladu sa slikama 5.3 do 5.6 kad se pretpostavlja da se
razmatra samo razina izložena požarnim uvjetima.
(3) Pri upotrebi tablica 4.6 i 4.7 Rd je utemeljen na dvostrukoj duljini izvijanja koja je upotrijebljena u
požarnoj proračunskoj situaciji.
(4) Tablice 4.6 i 4.7 vrijede za centrična i ekscentrična opterećenja stupova. Pri odreñivanju Rd
treba razmatrati ekscentričnost opterećenja i proračunsku otpornost za običnu temperaturu.
(5) Tablični podaci dani u tablicama 4.6 i 4.7 vrijede za stupove čija je najveća duljina 30 puta
najmanja vanjska dimenzija odabranog poprečnog presjeka.
4.2.3.2 Spregnuti stupovi izrañeni od potpuno obloženih čeličnih profila
(1) Spregnuti stupovi izrañeni od potpuno obloženih čeličnih profila smiju se razvrstati ovisno o
debljini bc ili hc, zaštitnom sloju c do čeličnog profila i najmanjem osnom razmaku us armaturnih
šipki, kako je pokazano za dva moguća rješenja u tablici 4.4.
(2) Kada se primjenjuje točka 4.1(10) smiju se upotrijebiti sve razine opterećenja ηfi,t.
(3) Armatura se treba sastojati od najmanje 4 šipke promjera 12 mm. U svim slučajevima najmanji
postotak uzdužnih armaturnih šipki treba ispuniti zahtjeve norme EN 1994-1-1.
(4) Najveći postotak uzdužnih armaturnih šipki treba ispuniti zahtjeve norme EN 1994-1-1. Za
spone upućuje se na normu EN 1992-1-1.
Tablica 4.4 - Najmanje dimenzije poprečnog presjeka, najmanji zaštitni sloj do čeličnog
profila i najmanji osni razmak armaturnih šipki za spregnute stupove izrañene od potpuno
obloženih čeličnih profila
c
c
hc
us Otpornost pri normiranom požaru
us
bc
R30 R60 R90 R120 R180 R240

1.1 najmanje dimenzije hc i bc [mm] 150 180 220 300 350 400
1.2 najmanji zaštitni sloj za čelični profil c [mm] 40 50 50 75 75 75
1.3 najmanji osni razmak za armaturne šipke u [mm] 20* 30 30 40 50 50
s
ili
2.1 najmanje dimenzije hc i bc [mm] - 200 250 350 400 -
2.2 najmanji zaštitni sloj za čelični profil c [mm] - 40 40 50 60 -
2.3 najmanji osni nrazmak za armaturne šipke u [mm] - 20* 20* 30 40 -
s
NAPOMENA: *) Tu vrijednost treba kontrolirati u skladu s točkom 4.4.1.2 norme EN 1992-1-1.

Stranica 42/95
(5) Ako pri proračunu stupa za običnu temperaturu betonska obloga čeličnog profila ima samo
izolacijsku funkciju, požarnu otpornost do R30 do R180 moguće je postići za zaštitni sloj c
čeličnoga profila u skladu s tablicom 4.5.
NAPOMENA: Za R30, beton treba ugraditi samo izmeñu pojasnica čeličnoga profila.
Tablica 4.5 - Najmanji zaštitni sloj do čeličnoga profila

s betonom koji djeluje kao požarna zaštita
izolacijski beton
Concrete
for Insulation
c
c
R30 R60 R90 R120 R180
Zaštitni sloj c [mm] 0 25 30 40 50
(6) Ako betonska obloga ima samo izolacijsku funkciju, mrežastu armaturu treba ugraditi u skladu s
točkom 5.1(6), osim za R30.
4.2.3.3 Spregunti stupovi izrañeni s djelomično obloženim čeličnim profilima
(1) Spregnuti stupovi izrañeni od djelomično obloženih čeličnih profila smiju se razvrstati ovisno o
razini opterećenja ηfi,t, debljini b ili h, najmanjem osnom razmaku us armaturnih šipki i omjeru
debljine hrpta ew i debljine pojasnice ef kako je navedeno u tablici 4.6.
(2) Pri odreñivanju Rd i Rfi,d,t=ηfi,tRd vezano na tablicu 4.6 omjer armiranja As/(Ac+As) veći od 6 % i
manji od 1 % ne treba uzeti u obzir.
(3) Tablica 4.6 smije se upotrijebiti za kvalitete konstrukcijskih čelika S235, S275 i S355.
Stranica 43/95
Tablica 4.6 - Najmanji dimenzije poprečnog presjeka, najmanji osni razmak i najmanji omjer
armature spregnutih stupova izrañenih od djelomično obloženih čeličnih profila
ef
Ac
As
h
požaru
us
ew us
b
R30 R60 R90 R120
Najmanji omjer debljine hrpta i pojasnice ew/ef 0,5 0,5 0,5 0,5
1 Najmanje dimenzije poprečnog presjeka za razinu opterećenja

ηfi,t ≤ 0,28
300 400
1.1 najmanje dimenzije h i b [mm] 160 200 50 70
1.2 najmanji osni razmak za armaturne šipke us [mm] - 50 3 4
1.3 najmanji omjer armiranja As/(Ac+As) u % - 4

ηfi,t ≤ 0,47
300 400
2.1 najmanje dimenzije h i b [mm] 160 50 70 -
2.2 najmanji osni razmak za armaturne šipke us [mm] - 4 4 -
2.3 najmanji omjer armiranja As/(Ac+As) u % - -

ηfi,t ≤ 0,66
400
3.1 najmanje dimenzije h i b [mm] 160 70 - -
3.2 najmanji osni razmak za armaturne šipke us [mm] 40 4 - -
3.3 najmanji omjer armiranja As/(Ac+As) u % 1 - -
NAPOMENA: Vrijednosti za razinu opterećenja ηfi,t prilagoñene su za proračunska pravila spregnutih

stupova u normi EN 1994-1-1.
4.2.3.4 Spregnuti stupovi izrañeni od šupljih profila ispunjenih betonom
(1) Spregnuti stupovi izrañeni od šupljih profila ispunjenih betonom smiju se razvrstati ovisno o
razini opterećenja ηfi,t, veličini poprečnog presjeka b, h ili d, omjeru armiranja As/(Ac+As) i
najmanjem osnom razmaku us armaturnih šipki u skladu s tablicom 4.7.
NAPOMENA: Druga je mogućnost, da se osim ove metode smiju upotrijebiti proračunska pravila dana u
točkama 5.3.2 ili 5.3.3 iz norme EN 1992-1-2 kada se zanemari čelična cijev.
(2) Pri odreñivanju Rd i Rfi,d,t=ηfi,tRd povezano s tablicom 4.7 primjenjuje se ovo:
- u obzir se uzima nazivna granica popuštanja 235 N/mm2 neovisno o kvaliteti čelika šupljih
presjeka
- debljina stijenke e šupljeg presjeka uzima se do najveće vrijednosti 1/25 b ili d

Stranica 44/95
- omjeri armiranja As/(Ac+As) veći od 3 % ne uzimaju se u obzir
- čvrstoća betona uzima se kao za proračun pri običnoj temperaturi.
(3) Vrijednosti navedene u tablici 4.7 vrijede za čelik kvalitete S500 koji se upotrebljava za
armaturu As.
Tablica 4.7 - Najmanje dimenzije poprečnih presjeka, najmanji omjeri armiranja i najmanji
osni razmaci armaturnih šipki spregnutih stupova izrañenih od šupljih profila ispunjenih
betonom
As
Ac
h
us
e us e us požaru
b d
čel. profil: (b/e)≥25 ili (d/e)≥25 R30 R60 R90 R120 R180
opterećenja ηfi,t ≤ 0,28
1.1 Najmanje dimenzije h i b ili najmanji promjer d [mm] 160 200 220 260 400
1.2 Najmanji opmjer armiranja As / (Ac + As) in (%) 0 1,5 3,0 6,0 6,0
1.3 Najmanji osni razmak do armaturnih šipki us [mm] - 30 40 50 60
2.1 Najmanje dimenzije h i b ili najmanji promjer d [mm] 260 260 400 450 500
2.2 Najmanji opmjer armiranja As / (Ac + As) in (%) 0 3,0 6,0 6,0 6,0
2.3 Najmanji osni razmak do armaturnih šipki us [mm] - 30 40 50 60
3.1 Najmanje dimenzije h i b ili najmanji promjer d [mm] 260 450 550 - -
3.2 Najmanji opmjer armiranja As / (Ac + As) in (%) 3,0 6,0 6,0 - -
3.3 Najmanji osni razmak do armaturnih šipki us [mm] 25 30 40 - -
NAPOMENA: Vrijednosti za razinu opterećenja ηfi,t prilagoñene su za proračunska pravila spregnutih

stupova u normi EN 1994-1-1.
4.3 Jednostavni proračunski modeli
4.3.1 Opća pravila za spregnute ploče i grede
(1) Sljedeća se pravila odnose na proračun elemenata u skladu s točkom 2.4.2. Ona vrijede samo
za izloženost normiranom požaru.
(2) Niže su dana zajednička pravila za spregnute ploče i spregnute grede. Osim toga, pravila za
ploče dana su u točkama 4.3.2 i 4.3.3 a za spregnute grede u točki 4.3.4.
Stranica 45/95
(3)P Za spregnute grede koje imaju proračunski profil u razredu 1 ili razredu 2 (vidjeti normu EN
1993-1-1) i za spregnute ploče, proračunska se otpornost na savijanje mora odrediti pomoću
teorije plastičnosti.
(4) Neutralna se os po teoriji plastičnosti za spregnute ploče ili spregnute grede smije odrediti iz
izraza:
n  f y ,i  m  f c, j 
∑ Ai k y,θ ,i  γ  + α slab ∑ A j k c,θ , j


γ
=0

(4.2)
i =1  M , fi ,a  j =1  M , fi ,c 
gdje je:
αslab koeficijent kojim se uzima u obzir pretpostavka pravokutnog bloka naprezanja pri
proračunu ploče, αslab = 0,85.
fy,i nazivna granica popuštanja fy za elementarnu ploštinu čelika Ai koja ima pozitivan
predznak na tlačnoj strani neutralne osi i negativan na vlačnoj strani
fc,j proračunska čvrstoća elementarne ploštine betona Aj pri 20 °C. Za vla čno napregnut beton
se zanemaruje.
ky,θ,i ili kc,θ,j kako je definirano u tablici 3.2 ili tablici 3.3.
(5) Proračunska otpornost za djelovanje momenta Mfi,t,Rd smije se odrediti iz izraza:
n  f y,i  m  f 
M fi,t,Rd =∑ Ai z i k y ,θ ,i   + α slab ∑ A j z j k c ,θ , j  c, j  (4.3)
γ  γ 
i =1  M, fi  j =1  M, fi ,c 
gdje je:
zi, zj razmak od neutralne osi do težišta elementarne ploštine Ai ili Aj.
(6) Za kontinuirane spregnute ploče i grede primjenjuju se pravila iz norma EN 1992-1-2 i EN

1994-1-1 kako bi se zajamčila zahtijevana sposobnost rotacije.
4.3.2 Nezaštićene spregnute ploče
(1) Tipični primjeri betonskih ploča s profiliranim čeličnim limovima sa armaturnim šipkama ili bez
njih dani su na slici 1.1.
(2) Sljedeća se pravila primjenjuju pri proračunu otpornosti za normirani požar za slobodno
oslonjene i kontinuirane betonske ploče s profiliranim čeličnim limovima i armaturom kako je niže
opisano, kad su zagrijavane odozdo u skladu s normiranom krivuljom temperatura - vrijeme.
(3) Ova je metoda primjenjiva samo za izravno zagrijavane čelične limove koji nisu zaštićeni
nikakvom izolacijom i na spregnute ploče bez izolacije izmeñu spregnute ploče i estriha (vidjeti
slike 4.1 i 4.2).
NAPOMENA: Metoda za proračun proračunske debljine heff dana je u točki D.4 Dodatka D.
Slika 4.1 - Simboli za trapezni lim
estrih
beton
čelični lim
Slika 4.2 - Simboli za lim s utorima
Stranica 46/95
(4) U pravilima koja slijede, mogući učinak uzdužne upetosti na požarnu otpornost nije uzet u obzir.
(5) U proračunu usklañenom s normom EN 1994-1-1 otpornost spregnutih betonskih ploča s

profiliranim čeličnim limovima s dodatnom armaturom ili bez nje iznosi najmanje 30 minuta ako se
ocjenjuje pomoću kriterija "R" u skladu s točkom 2.1.2(1)P. Način provjere ispunjenja kriterija
toplinske izolacije "I" pokazan je niže.
(6) Za spregnute ploče pretpostavlja se da je kriterij "E" zadovoljen.
Napomena 1: U točki D.1 Dodatka D dana je metoda proračuna požarne otpornosti s obzirom na kriterij
toplinske izolacije "I".
NAPOMENA 2: U točkama D.2 i D.3 Dodatka D dana je metoda proračuna požarne otpornosti s obzirom na
kriterij mehaničke otpornosti "R" povezana s pozitivnim i negativnim momentima otpornosti.
(7) Smije se upotrijebiti lagani beton definiran u točkama 3.3.3 i 3.4.
4.3.3 Zaštićene spregnute ploče
(1) Poboljšanje požarne otpornosti spregnute ploče smije se ostvariti upotrebom zaštitnog sustava
za čelični lim kako bi se smanjio prelazak topline do spregnute ploče.
(2) Ponašanje zaštitnog sustava upotrijebljenog za spregnutu ploču treba ocijeniti u skladu s
- normom ENV 13381-1 za ovješene plafone

- normom ENV 13381-5 za zaštitne materijale.
(3) Kriterij toplinske izolacije "I" ocjenjuje se tako što se iz proračunske debljine heff utvrdi
istovrijedna debljina betona zaštitnog sustava (vidjeti normu ENV 13381-5).
(4) Kriterij nosivosti "R" ispunjen je sve dok je temperatura čeličnoga lima spregnute ploče niža ili
jednaka 350 °C pri zagrijavanju odozdo u normiranom požaru.
NAPOMENA: Požarna otpornost za kriterij nosivosti "R" zaštićenih spregnutih ploča iznosi najmanje 30
minuta (vidjeti točku 4.3.2(5)).
4.3.4 Spregnute grede
4.3.4.1 Ponašanje konstrukcije
4.3.4.1.1 Općenito
(1)P Spregnute grede moraju se kontrolirani na:
- otpornost kritičnih poprečnih presjeka u skladu s točkom 6.1.1(p) norme EN 1994-1-1 na savijanje
(točka 4.3.4.1.2)
- vertikalni posmik (točka 4.3.4.1.3)
- otpornost na uzdužni posmik (točka 4.3.4.1.5).
NAPOMENA: Smjernice za kritične poprečne presjeke dane su u točki 6.1.1(4)P norme EN 1994-1-1.
Stranica 47/95
(2) Ako za spregnuto djelovanje stropne ploče i čelične grede postoje dokazi za požarnu situaciju
utemeljeni na ispitivanju (vidjeti normu EN 1365-3), ponašanje greda koje su u običnim uvjetima
pretpostavljene kao nespregnute, smije se za požarne uvjete pretpostaviti kao spregnuto.
(3) Temperatura raspodijeljena po porečnom presjeku smije se odrediti iz ispitivanja, iz naprednih

proračunskih modela (točka 4.4.2) a za spregnute grede od čeličnih greda bez betonske obloge na
temelju jednostavnog proračunskog modela iz točke 4.3.4.2.2.
4.3.4.1.2 Otpornost poprečnih presjeka greda na savijanje
(1) Proračunska se otpornost na savijanje smije odrediti pomoću teorije plastičnosti za sve razrede
presjeka osim za razred 4.
(2) Za slobodno oslonjene grede tlačno napregnuta čelična pojasnica smije se, neovisno o njezinu
razredu, smatrati u razredu 1, uz uvjet da je s betonskom pločom spojena moždanicima
postavljenim u skladu s točkom 6.6.3.3 norme EN 1994-1-1.
(3) Za razred 4 čeličnih poprečnih presjeka upućuje se na točku 4.2.3.6 norme EN 1993-1-2.
4.3.4.1.3 Otpornost poprečnih presjeka greda na vertikalni posmik
(1)P Otpornost na vertikalni posmik mora se odrediti kao otpornost profila od konstrukcijskog čelika
(vidjeti točke 4.2.3.3(6) i 4.2.3.4(4) norme EN 1993-1-2) osim ako je doprinos betonskoga dijela
grede utvrñen ispitivanjima.
NAPOMENA: Metoda proračuna otpornosti profila od konstrukcijskog čelika na vertikalni posmik dana je u
točki E.4 Dodatka E.
(2) Za slobodno oslonjene grede s hrptovima obloženim betonom ne zahtijeva se kontrola, uz uvjet
da je u običnom proračunu pretpostavljeno da hrbat preuzima cijeli vertikalni posmik.
4.3.4.1.4 Kombinirano savijanje i vertikalni posmik
(1) Za djelomično obložene grede pri djelovanju negativnog momenta hrbat smije preuzeti
vertikalni posmik čak i ako on ne doprinosi otpornosti na (pozitivni) moment.
NAPOMENA 1: Metoda za djelomično obložene grede opterećene negativnim momentom navedena je u

točki F.2(7) Dodatka F.
NAPOMENA 2: Metoda za spregnute grede koje se sastoje od čeličnih greda bez betonske obloge
navedena je u točkama E.2 i E.4 Dodatka E.
4.3.4.1.5 Uzdužna posmična otpornost
(1)P Ukupni proračunski uzdužni posmik mora se odrediti tako da je spojiv s proračunskom
otpornošću na savijanje, uzimajući u obzir razliku uzdužne sile u betonu i konstrukcijskom čeliku na
kritičnoj duljini.
(2) Ako se proračunava djelomični posmični spoj u požarnoj situaciji, treba razmotriti promjenu
uzdužnih posmičnih sila povezanu sa zagrijavanjem.
(3) Ukupni proračunski uzdužni posmik na kritičnoj duljini u području pozitivnog momenta
proračunava se iz tlačne sile u ploči iz izraza:
m  f c, j 
Fc = α slab ∑ A j k c,θ , j  γ 

(4.4)
j =1  M , fi ,c 
Stranica 48/95
ili iz vlačne sile u čeličnom profilu iz izraza:
n  f y ,i 
Fa = ∑ Ai k y,θ ,i   (4.5)
γ 
i =1  M , fi ,a 
a mjerodavna je manja vrijednost.
NAPOMENA: Metoda za proračun uzdužnog posmika u području negativnog momenta navedena je u točki
E.2 Dodatka E.
(4)P Za raspodjelu uzdužnoga posmika u skladu s točkom 6.6.6.2 norme EN 1994-1-1 mora se
predvidjeti prikladna poprečna armatura.
4.3.4.2 Spregnute grede od čeličnih greda bez betonske obloge
4.3.4.2.1 Općenito
(1) Ocjenjivanje požarne otpornosti spregnute grede od čelične grede bez betonske obloge koje
slijedi, primjenjivo je na slobodno oslonjene elemente i kontinuirane grede (vidjeti sliku 1.2).
4.3.4.2.2 Zagrijavanje poprečnog presjeka
Čelična greda
(1) U proračunu raspodjele temperature čeličnoga profila presjek se smije podijeliti na više dijelova
u skladu sa slikom 4.3.
Slika 4.3 - Elementi poprečnoga presjeka
(2) Pretpostavlja se da nema prelaska topline izmeñu različitih dijelova a ni izmeñu gornje
pojasnice i betonske ploče.
(3) Porast temperature ∆θa,t u različitim dijelovima nezaštićene čelične grede tijekom vremenskog
intervala ∆t smije se odrediti iz izraza:
 1   Ai  •
∆θ a .t = k shadow     hnet ∆ t [°C] (4.6)
c ρ
 a a  Vi 
gdje je:
k shadow popravni faktor za učinak zaklonjenosti (vidjeti stavak (4))
ca specifična toplina čelika u skladu s točkom 3.3.1(4) [J/kgK]
ρa gustoća čelika u skladu s točkom 3.4(1)P [kg/m3]
Ai izložena ploština površine dijela i čeličnog poprečnog presjeka po jedinici duljine [m²/m]
Ai Vi faktor profila [m-1] dijela i čeličnog poprečnog presjeka

Stranica 49/95
Vi obujam dijela i čeličnog poprečnog presjeka po jedinici duljine [m3/m]
•
h net proračunska vrijednost neto toplinskog toka po jedinci ploštine u skladu s točkom 3.1 norme
EN 1991-1-2
• • •
h net = h net ,c + h net ,r [W/m²]
h net ,c = α c (θ t − θ a ,t )
•
[W/m²]
( )[ ]
•
h net ,r = ε m ε f 5,67 . 10 −8 (θ t + 273) − (θ a ,t + 273)
4 4
[W/m²]
ε m kako je definirano u točki 2.2(2)
ε f koeficijent emisije požara u skladu s točkom 3.1(6) norme EN 1991-1-2
θ t temperatura okolnoga plina u vrijeme t [°C]
θ a ,t temperatura čelika u vrijeme t [°C] uz pretpostavku da je jednolika u svakom dije lu čeličnog

poprečnog presjeka
∆ t vremenski interval [sec]
(4) Učinak zaklonjenosti (engl. shadow effect) smije se odrediti iz izraza:
e1 + e2 + 1 / 2 ⋅ b1 + hw + 1 / 4 ⋅ (b1 − b2 ) 2
2
k shadow = 0,9( ) (4.7)

hw + b1 + 1 / 2 ⋅ b2 + e1 + e2 − ew
gdje su e1 , b1 ,ew , hw , e2 , b2 i dimenzije poprečnog presjeka u skladu sa slikom 4.3.
NAPOMENA: Jednadžba iznad koja daje učinak zaklonjenosti (kshadow) i njegovu upotrebu u stavku (3) jest
približna, utemeljena na rezultatima velikog broja sustavnih proračuna. Za detaljnije proračunske modele
treba primijeniti pojam faktora konfiguracije kako je prikazan u točki 3.1 u Dodatku G norme EN 1991-1-2.
(5) U stavku (3) vrijednost ∆t ne treba uzeti duljom od 5 sekunda.
(6) Porast temperature ∆θa,t različitih dijelova izolirane čelične grede tijekom vremenskog intervala
∆t smije se odrediti iz izraza:
 λp d p   A p,i   1 
∆θ a ,t =   
  V   1 + w

( )
 θ t − θ a,t ∆t  -  e 10 − 1∆θ t 
w
(4.8)
 ρ
 a a   i  
c 3    
 cp ρp  A 
uz w =   d p  p,i  i
 ca ρ a   V 
 i 
gdje je:
λp toplinska provodljivost požarno-zaštitnog materijala kako je odreñeno u točki 3.3.4(1)P

[W/mK]
Stranica 50/95
dp debljina požarno-zaštitnog materijala [m]
Ap ,i ploština unutarnje površine požarno-zaštitnog materijala po jedinici duljine dijela i čeličnog

elementa [m²/m]
cp specifična toplina požarno-zaštitnog materijala kako je odreñeno u točki 3.3.4(1)P [J/kgK]
ρp obujamska masa požarno-zaštitnog materijala [kg/m3]
θt temperatura okolnog plina u vrijeme t [°C]
∆θ t porast temperature okolnog plina [°C] tijekom vrem enskog intervala ∆t
(7) Sve negativne poraste temperature ∆θa,t dobivene u stavku (6) treba zamijeniti nulom.
(8) U stavku (6) vrijednost ∆t ne treba uzeti duljom od 30 sekunda.
(9) Za nezaštićene elemente i elemente sa zaštitom po obodu, faktor profila Ai/Vi ili Ap,i/Vi treba
proračunati iz izraza:
- za donju pojasnicu:
Ai Vi or Ap ,i Vi = 2 ( b1 + e1 ) / b1 e1 (4.9a)
- za gornju pojasnicu
ako je najmanje 85 % gornje pojasnice čeličnog profila u dodiru s betonskom pločom ili, ako su sve
šupljine izmeñu gornje pojasnice i profiliranog čeličnog lima ispunjene negorivim materijalom:
Ai Vi or Ap ,i Vi = ( b2 + 2 e2 ) / b2 e2 (4.9b)
- za gornju pojasnicu
koja je dio spregnutog stropa, ako je manje od 85 % gornje pojasnice čeličnog profila u dodiru s
profiliranim čeličnim limom:
Ai Vi or Ap ,i Vi = 2 ( b2 + e2 ) / b2 e2 (4.9c)
(10) Ako visina grede h ne premašuje 500 cm, smije se temperatura hrpta uzeti jednakom
temperaturi donje pojasnice.
(11) Za elemente sa zaštitom u obliku kutije jednolika se temperatura smije pretpostaviti po visini
profila ako se upotrijebi stavak (6) zajedno s Ap/V
gdje je:
Ap ploština unutarnje površine zaštite u obliku kutije po jedinici duljine čelične grede [m2/m]
V obujam cijelog poprečnog presjeka čelične grede po jedinici duljine [m3/m].
(12) Druga je mogućnost u odnosu na stavak (6) da se temperature u čeličnom presjeku nakon
odreñenog vremena trajanja požara smiju odrediti iz proračunskih dijagama toka odreñenih
sukladno normama EN 13381-4 i EN 13381-5.
(13) Zaštita čelične grede omeñene odozgor betonskim stropom smije se postići horizontalnim
zastorom postavljenim odozdo a porast temperature u njemu se smije proračunati u skladu s
točkom 4.2.5.3 norme EN 1993-1-2.
Stranica 51/95
Sustav ravne betonske ploče ili čelično-betonske ploče
(14) Za sustave ravnih betonskih ploča ili sustave čelično-betonskih ploča s utorenim ili trapeznim
čeličnim limovima smiju se primijeniti pravila iz stavaka (15) i (16).
(15) Na proračunskoj širini beff betonske ploče smije se pretpostaviti jednolika raspodjela
temperature.
NAPOMENA: Metoda odreñivanja temperature po debljini betonske ploče dana je u tablici D.5 Dodatka D.
(16) U mehaničkom se proračunu smije pretpostaviti da za temperature betona niže od 250 °C

nema smanjenja čvrstoće betona.
4.3.4.2.3 Ponašanje konstrukcije - model kritične temperature
(1) Pretpostavlja se da je pri upotrebi niže navedenog modela kritične temperature, temperatura
čeličnoga profila jednolika.
(2)P Metoda je primjenjiva na simetrične profile najveće visine h 500 mm i ploče visine hc ne manje
od 120 mm, koji se upotrebljavaju spojeni sa slobodno oslonjenim gredama izloženim isključivo
pozitivnim momentima savijanja.
(3) Kritična se temperatura θcr smije odrediti iz razine opterećenja ηfi,t koje djeluje na spregnuti
profil i iz čvrstoće čelika pri povišenim temperaturama fay,θcr u skladu s izrazom:
za R30 0 ,9 η fi ,t = f ay ,θcr f ay (4.10a)
u ostalim slučajevima 1,0 η fi ,t = f ay ,θcr f ay (4.10b)
gdje je ηfi,t = Efi,d,t/Rd i Efi,d,t=ηfi Ed u skladu s točkama 4.1(7)P i 2.4.2(3).
(4) Porast temperatue u čeličnom profilu smije se odrediti iz točaka 4.3.4.2.2(3) ili 4.3.4.2.2(6)
upotrebom faktora profila Ai/Vi ili Api/Vi donje pojasnice čeličnoga profila.
4.3.4.2.4 Ponašanje konstrukcije - model otpornosti pri djelovanju momenta savijanja
(1) Druga je mogućnost u odnosu na točku 4.3.4.2.3 da se moment otpornosti smije proračunati
pomoću teorije plastičnosti, uzimajući u obzir promjenu svojstava materijala s temperaturom (vidjeti
točku 4.3.4.1.2).
(2) Otpornost pri djelovanju pozitivnog i negativnog momenta smije se proračunati uzimajući u
obzir stupanj posmičnoga spoja.
NAPOMENA: Metoda proračuna otpornosti pri djelovanju pozitivnog i negativnog momenta dana je u
Dodatku E.
4.3.4.2.5 Provjera posmične otpornosti moždanika s glavom
(1) Proračunsku posmičnu otpornost zavarenog moždanika s glavom u požarnoj situaciji treba
odrediti za sustave s punom betonskom pločom i sustave s čelično-betonskom pločom u skladu s
normom EN 1994-1-1, osim što parcijalni koeficijent γν treba zamijeniti s γM,fi,ν i upotrijebiti manju od
niže navedenih smanjenih vrijednosti:
Pfi ,Rd = 0 ,8 . k u ,θ . PRd , uz PRd odreñen iz jednadžbe 6.18 u normi EN 1994-1-1 ili (4.11a)
Stranica 52/95
Pfi ,Rd = k c ,θ . PRd , uz PRd odreñen iz jednadžbe 6.19 u normi 1994-1-1 i (4.11b)
gdje su vrijednosti ku,θ i kc,θ uzeti iz tablice 3.2 odnosno tablice 3.3.
(2) Temperaturu θν [°C] moždanika s glavom smije se uzeti 80 % a temp eraturu θc [°C] betona 40
% temperature gornje pojasnice grede.
4.3.4.3 Spregnute grede od čeličnih greda s djelomičnom betonskom oblogom
4.3.4.3.1 Općenito
(1) Otpornost na djelovanje momenta savijanja djelomično obložene čelične grede spojene s
betonskom pločom smije se proračunati prema točki 4.3.4.1.2 ili niže danom metodom.
(2) Ocjenjivanje požarne otpornosti spregnute grede koja se sastoji od čelične grede s
djelomičnom betonskom oblogom u skladu sa slikom 1.5 koje slijedi, primjenjivo je na slobodno
oslonjene ili kontinuirane grede uključujući konzolne dijelove.
(3) Pravila koja slijede primjenjuju se na spregnute grede zagrijane odozdo normiranom krivuljom
temperatura - vrijeme.
(4)P Učinak temperature na značajke materijala uzet je u obzir smanjenjem dimenzija dijelova koji
tvore poprečni presjek ili množenjem karakterističnih svojstava materijala faktorom smanjenja.
NAPOMENA: Metoda proračuna tog faktora smanjenja dana je u Dodatku F.
(5)P Pretpostavlja se da nema smanjenja posmične otpornosti moždanika zavarenih na gornju

pojasnicu sve dok su oni izravno pričvršćeni na proračunskoj širini te pojasnice.
NAPOMENA: Metoda vrednovanja (odreñivanja) te proračunske širine dana je u točki F.1 Dodatka F.
(6) Ta se metoda smije upotrijebiti za razredbu spregnutih greda u normirane požarne razrede
R30, R60, R90, R120 ili R180.
(7) Ta se metoda smije upotrijebiti i za ploču s profiliranim čeličnim limovima ako su za trapezne
limove upotrijebljeni šuplji ispuni iznad greda, ako su odabrani profili s utorima ili ako je ispunjen
uvjet iz točke 4.1(16).
(8) Debljina ploče hc (vidjeti sliku 4.4) treba biti veća od najmanje debljine dane u tablici 4.8. Ta se
tablica smije upotrijebiti za sustave s punim pločama i sustave s čelično-betonskim pločama.
Tablica 4.8 - Najmanja debljina ploča
Otpornost pri Najmanja debljina

normiranom požaru ploče
hc [mm]
R30 60
R60 80
R90 100
R120 120
R180 150
4.3.4.3.2 Ponašanje konstrukcije

Stranica 53/95
(1) Najveći pozitivni moment savijanja prouzročen opterećenjem treba za slobodno oslonjenu
gredu usporediti s otpornošću pri djelovanju pozitivnog momenta koji se proračuna u skladu s
točkom 4.3.4.3.3.
(2) Za proračun otpornosti pri djelovanju pozitivnoga momenta Mfi,Rd smije se upotrijebiti slika 4.4.
NAPOMENA uz sliku 4.4: (A) primjer raspodjele naprezanja u betonu

(B) primjer raspodjele naprezanja u čeliku
Slika 4.4 - Elementi poprečnog presjeka za proračunu otpornosti

pri djelovanju pozitivnog momenta
(3)P U rasponu kontinuirane grede, otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta u svim kritičnim
presjecima i otpornost pri djelovanju negativnog momenta na svakom osloncu mora se proračunati
u skladu s točkama 4.3.4.3.3 i 4.3.4.3.4.
(4) U proračunu otpornosti pri djelovanju negativnog momenta Mfi,Rd smije se upotrijebiti slika 4.5.
(5) U proračunu momenta otpornosti koji odgovara različitim požarnim razredima smiju se
prihvatiti ove mehaničke značajke:
- za profil, granica popuštanja fay, po potrebi smanjena
- za armaturne šipke, smanjena granica popuštanja krfry ili ksfsy
- za beton, tlačna čvrstoća valjka fc.
NAPOMENA uz sliku 4.5: (A) primjer raspodjele naprezanja u betonu

(B) primjer raspodjele naprezanja u čeliku
Slika 4.5 - Elementi poprečnog presjeka za proračun otpornosti

pri djelovanju negativnog momenta
(6)P Proračunske vrijednosti mehaničkih značajki dane u stavku (5) odreñuju se primjenom
parcijalnih koeficijenata danih u točki 2.3(1)P.
(7) Grede koje se u proračunu za običnu temperaturu smatraju slobodno oslonjenim smiju se u
požarnoj situaciji smatrati kontinuiranim ako je ispunjena točka 5.4.1(5).
4.3.4.3.3 Otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta Mfi,Rd+
(1) Širina beff betonske ploče treba biti jednaka proračunskoj širini odabranoj u skladu s točkom
5.4.1.2 norme EN 1994-1-1.
(2) Za proračun otpornosti pri djelovanju pozitivnog momenta, treba razmotriti beton tlačne ploče,
gornju pojasnicu profila, hrbat profila, donju pojasnicu profila i armaturne šipke. Za svaki od tih
dijelova poprečnog presjeka učinak temperature smije se definirati odgovarajućim pravilom. Vlačno
napregnut beton ploče i beton izmeñu pojasnica profila treba zanemariti (vidjeti sliku 4.4).
(3) Na temelju bitnih uvjeta ravnoteže i na temelju teorije plastičnosti, smije se definirati neutralna
os pri savijanju i proračunati otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta.
4.3.4.3.4 Otpornost pri djelovanju negativnog momenta Mfi,Rd-

Stranica 54/95
(1) Proračunska širina betonske ploče smanjuje se na trostruku širinu čeličnoga profila (vidjeti sliku
4.5). Ta proračunska širina odreñuje armaturne šipke koje će se uzeti u obzir.
(2) Za proračun otpornosti pri djelovanju negativnog momenta treba razmotriti armaturne šipke u
betonskoj ploči, gornju pojsanicu profila osim kada se primjenjuje stavak (4) i tlačno napregnut
beton izmeñu pojasnica profila. Za svaki od tih dijelova poprečnog presjeka učinak temperature
smije se definirati odgovarajućim pravilom. Vlačno napregnut beton ploče, hrbat i donju pojasnicu
profila treba zanemariti.
NAPOMENA: Metoda proračuna hrpta na vertikalni posmik dana je u točki F.2 Dodatka F.
(3) Armaturne šipke postavljene izmeñu pojasnica smiju sudjelovati u preuzimanju tlaka i smiju se
uzeti u obzir pri proračunu otpornosti na djelovanje negativnog momenta, uz uvjet da odgovarajuće
spone ispunjavaju zahtjeve dane u normi EN 1992-1-1 kako bi se armaturnim šipkama spriječilo
lokalno izvijanje i uz uvjet da su čelični profil i armaturne šipke na osloncu kontinuirane ili da je
primjenjiva točka 5.4.1(5).
(4) Ako je gornja pojasnica vlačno napregnuta, kod slobodno oslonjenih greda u skladu s točkom
5.4.1(5) ne treba ju uzeti u obzir.
(5) Na temelju bitnih uvjeta ravnoteže i na temelju teorije plastičnosti smije se definirati neutralna
os pri savijanju i proračunati otpornost pri djelovanju negativnog momenta.
(6)P Načela plastičnog globalnog proračuna primjenjuju se za kombinaciju pozitivnih i negativnih

momenata ako se na osloncima stvaraju plastični zglobovi.
(7) Za spregnute grede od čeličnih greda s djelomičnom betonskom oblogom smije se pretpostaviti
da u požarnoj situaciji neće doći do sloma zbog bočno-torzijskog izvijanja.
4.3.4.4 Čelične grede s djelomičnom betonskom oblogom
(1) Ako djelomično obložena greda nosi betonsku ploču bez moždanika u skladu sa slikom 1.3,
smiju se primijeniti pravila iz točke 4.3.4.3 uz pretpostavku da nema mehaničke otpornosti
armiranobetonske ploče.
4.3.5 Spregnuti stupovi
4.3.5.1 Ponašanje konstrukcije
(1)P Ovdje opisani jednostavni proračunski modeli moraju se upotrijebiti samo za stupove u
okvirima sa spregovima.
NAPOMENA: Norma EN 1994-1-1 u točki 6.7.3.1(1) u običnom proračunu, u svim slučajevima, ograničava
_
relativnu vitkost λ na najveću vrijednost 2.
(2) U jednostavnim proračunskim modelima proračunsku vrijednost otpornosti spregnutih stupova

opterećenih osnim tlakom (opterećenje pri izvijanju) u požarnoj situaciji treba odrediti iz izraza:
N fi ,Rd = χ N fi , pl ,Rd (4.12)
gdje je:
χ koeficijent smanjenja za krivulji izvijanja c u točki 6.3.1 norme EN 1993-1-1 koji je ovisan o
relativnoj vitkosti λ θ
Nfi,pl,Rd proračunska vrijednost plastične otpornosti za osni tlak u požarnoj situaciji.

Stranica 55/95
(3) Poprečni presjek spregnutoga stupa smije se podijeliti na različite dijelove. Oni se označuju s
"a" za čelični profil, sa "s" za armaturne šipke i s "c" za beton.
(4) Proračunska vrijednost plastične otpornosti pri osnom tlaku u požarnoj situaciji dana je izrazom:
N fi , pl ,Rd = ∑ (Aa,θ f ay,θ ) γ M, fi,a + ∑ (As,θ f sy,θ ) γ M, fi,s + ∑ ( Ac,θ f c,θ ) γ M, fi,c (4.13)
j k m
gdje je:
Ai,θ ploština svakog elementa poprečnog presjeka kojem je dodijeljena odreñena temperatura
θ.
Ai,θ ploština svakog elementa poprečnog presjeka (i = a ili c ili s) na koji može djelovati požar.
(5) Proračunska krutost na savijanje proračuna se iz izraza
     
(EI ) fi ,eff = ∑  ϕ a ,θ E a ,θ I a ,θ  + ∑  ϕ s ,θ E s ,θ I s ,θ  + ∑  ϕ c ,θ E c ,sec,θ I c ,θ  (4.14)
j   k   m 
gdje je:
Ii,θ moment tromosti djelomično smanjenog dijela i poprečnog presjeka za savijanja oko slabije
ili jače osi
ϕi,θ koeficijent smanjenja ovisan o učinku toplinskih naprezanja
Ec,sec,θ karakteristična vrijednost sekantnog modula betona u požarnoj situaciji dana izrazom
fc,θ/εcu,θ (vidjeti sliku 3.2).
NAPOMENA: Metoda za procjenu koeficijenta smanjenja djelomično obloženih čeličnih profila dana je u točki
G.6 Dodatka D.
(6) Eulerova sila izvijanja ili elastična kritična sila u požarnoj situaciji dana je izrazom:
N fi ,cr = π ² ( EI ) fi ,eff / l θ2 (4.15)
gdje je:
ℓθ duljina izvijanja stupa u požarnoj situaciji.
(7) Relativna vitkost dana je izrazom:
λ θ = N fi , pl ,R N fi ,cr (4.16)
gdje je:
Nfi,pl,R vrijednost Nfi,pl,Rd u skladu sa stavkom (4) kada se koeficijenti γM,fi,a, γM,fi,s i γM,fi,c uzmu 1,0.
(8) Za odreñivanje duljine izvijanja stupova ℓθ primjenjuju se pravila norme EN 1994-1-1 uz niže
navedene izuzetke.
(9) Stup na razmatranoj razini koji je potpuno spojen sa stupom iznad i ispod njega smije se
smatrati učinkovito upetim u takvom spoju, uz uvjet da je požarna otpornost elemenata zgrade koji
razdvajaju promatrane razine najmanje jednaka požarnoj otpornosti stupa.
(10) U spregnutom okviru, u kojem se svaki kat smije smatrati požarnim odjeljkom dovoljne
požarne otpornosti, duljina izvijanja ℓθ stupa u nekom srednjem katu izloženom požaru dana je
Stranica 56/95
vrijednošću Lei. Za stup na najvišem katu izloženom požaru duljina izvijanja ℓθ u požarnoj situaciji
dana je vrijednošću Let (vidjeti sliku 4.6). Za stup najnižeg kata izložen požaru duljina izvijanja ℓθ
može biti promjenjiva, ovisno o rotacijskoj krutosti podnožja stupa i iznosi od Lei do Let.
NAPOMENA 1: Vrijednosti Lei i Let smiju se definirati u nacionalnom dodatku. Preporučene vrijednosti su 9,5 i
0,7 puta sustavska duljina L.
NAPOMENA 2: Za duljinu izvijanja upućuje se na točke 5.3.2(2) i 5.3.3(3) norme EN 1992-1-2 i točku
4.2.3.2(4) norme EN 1993-1-2.
kruta jezgra
stup izložen požaru
a) profil neprekinut kroz zgradu
b) oblik deformiranja pri temperaturi prostorije
c) oblik deformiranja pri povišenoj temperaturi
Slika 4.6 - Ponašanje konstrukcije stupova u okvirima sa spregovima
(11) Na spregnute stupove zagrijane po oplošju uz normiranu krivulju temperatura - vrijeme

primjenjuju se niže navedena pravila.
4.3.5.2 Čelični profili s djelomičnom betonskom oblogom
(1) Požarna otpornost stupova od čeličnih profila s djelomičnom betonskom oblogom u skladu sa
slikom 1.7 smije se ocijeniti jednostavnim proračunskim modelima.
NAPOMENA 1: Metoda za čelične profile s djelomičnom betonskom oblogom dana je u Dodatku G.
NAPOMENA 2: Metoda za ekscentrična opterećenja dana je u točki G.7 Dodatka G.
(2) Za izvedbene detalje vidjeti točke 5.1, 5.3.1 i 5.4.
4.3.5.3 Nezaštićeni šuplji profili ispunjeni betonom
(1) Požarna otpornost stupova od nezaštićenih kvadratnih ili kružnih šupljih profila ispunjenih
betonom smije se ocijeniti jednostavnim proračunskim modelima.
NAPOMENA 1: Metoda za nezaštićene šuplje profile ispunjene betonom dana je točki H.4 Dodatka H.
NAPOMENA 2: Metoda za ekscentrična opterećenja dana je u točki H.4 Dodatka H.
(2) Za izvedbene detalje vidjeti točke 5.1, 5.3.2 i 5.4.
4.2.5.4 Zaštićeni šuplji profili ispunjeni betonom
(1) Poboljšanje požarne otpornosti šupljih profila ispunjenih betonom smije se postići primjenom
zaštitnoga sustava oko čeličnog stupa kako bi se prelazak topline smanjio.
(2) Svojstva zaštitnog sustava upotrijebljenog za šuplje profile ispunjene betonom treba ocijeniti u
skladu s normom:
- EN 13381-2 ako se radi o vertikalnoj oblozi

- EN 13381-6 ako se radi o premazu ili prskanom materijalu.
(3) Ako je temperatura šupljeg presjeka niža od 350 °C, smije se pretpostaviti da je kriterij nosivost i
"R" postignut.
Stranica 57/95
4.4 Napredni proračunski modeli
4.4.1 Osnove proračuna
(1)P Napredni proračunski modeli moraju osigurati realni proračun konstrukcija izloženih požaru.
Oni se moraju temeljiti na fundamentalnom fizikalnom ponašanju tako da daju pouzdano približenje
očekivanog ponašanja odgovarajućih dijelova konstrukcije u požarnim uvjetima.
NAPOMENA: U usporedbi s tabličnim podacima i jednostavnim proračunskim modelima, napredni

proračunski modeli daju poboljšano približenje stvarnog ponašanja konstrukcije u požarnim uvjetima.
(2) Napredni proračunski modeli smiju se upotrijebiti za pojedinačne elemente, za sklopove ili za
cijele konstrukcije.
(3) Napredni proračunski modeli smiju se upotrijebiti za sve vrste poprečnih presjeka.
(4) Napredni proračunski modeli smiju uključivati odvojene proračunske modele radi odreñivanja:
- razvoja i raspodjele temperature u konstrukcijskim elementima (model toplinskog odziva), i
- mehaničkog ponašanja konstrukcije ili kojeg njezinog dijela (model mehaničkog odziva).
(5)P Svi mogući oblici sloma koji nisu obuhvaćeni naprednim proračunskim modelom (uključujući
lokalno izvijanje, nedovoljnu sposobnost rotacije, odlamanje i posmični slom) moraju se eliminirati
prikladnim mjerama kao što je razrada izvedbenih detalja.
(6) Napredni proračunski modeli smiju se upotrijebiti ako se zahtijevaju podaci o naprezanju i
razvoju deformacija i polja deformiranja i/ili temperature.
(7) Napredni proračunski modeli smiju se upotrijebiti uz svaku krivulju zagrijavanja vrijeme -
temperatura, uz uvjet da su za odgovarajući raspon temperature poznata svojstva materijala.
4.4.2 Toplinski odziv
(1)P Napredni proračunski modeli toplinskoga odziva moraju biti utemeljeni na priznatim načelima i
pretpostavkama teorije prelaska topline.
(2)P U modelu toplinskoga odziva mora se razmotriti:
- odgovarajuća toplinska djelovanja odreñena u normi EN 1991-1-2 i
- promjene toplinskih svojstava materijala u skladu s točkama 3.1 i 3.3.
(3) Učinci nejednolike izloženosti toplini i prelaska topline na susjedne dijelove zgrade smiju se
uključiti, ako je primjereno.
(4) Utjecaj sadržaja vlage i kretanja vlage u betonu i požarno-zaštitnom materijalu smije se
zanemariti.
4.4.3 Mehanički odziv
(1)P Napredni proračunski modeli mehaničkoga odziva moraju biti utemeljeni na priznatim
načelima i pretpostavkama teorije konstrukcija, uzimajući u obzir učinke temperature.
(2)P Modelom mehaničkog odziva moraju se, takoñer, uzeti u obzir:

Stranica 58/95
- kombinirani učinci mehaničkih djelovanja, geometrijske nesavršenosti i toplinska djelovanja
- mehanička svojstva materijala ovisna o temperaturi
- učinci geometrijske nelinearnosti i
- učinci nelinearnih svojstava materijala, uključujući učinke rasterećenja na krutost konstrukcije.
(3)P Moraju se razmotriti učinci toplinski uzokovanih deformacija i naprezanja zbog porasta
temperature i zbog razlika temperature.
(4) Uz uvjet da su upotrijebljeni odnosi naprezanje - deformacija dani u točkama 3.1 i 3.2, nije
potrebno posebno razmatrati učinak puzanja pri visokoj temperaturi.
(5)P Deformiranja u graničnom stanju nosivosti utvrñena u proračunskom modelu moraju se

ograničiti koliko je nužno da se osigura održavanje spojivosti izmeñu svih dijelova konstrukcije.
4.4.4 Valjanost naprednih proračunskih modela
(1)P Valjanost svakog naprednog proračunskog modela mora se provjeriti primjenom pravila iz
stavaka (2)P i (4)P.
(2)P Provjera rezultata proračuna mora se načiniti na temelju odgovarajućih rezultata ispitivanja.
(3) Rezultati proračuna smiju sadržavati deformiranja, temperature i vremena požarne otpornosti.
(4)P Kritički se parametri moraju kontrolirati pomoću analize osjetljivosti kako bi bilo sigurno da je
model usklañen s jasnim inženjerskim načelima.
(5) Kritički parametri smiju sadržavati duljine izvijanja, veličinu elemenata, razinu opterećenja itd.
5 Izvedbeni detalji
5.1 Uvod
(1)P Razrada izvedbenih detalja mora jamčiti zahtijevanu razinu posmičnoga spoja čelika i betona
u spregnutim stupovima i gredama u projektu za običnu temperaturu i u požarnoj situaciji.
(2)P Ako se taj posmični spoj ne može održati u požarnim uvjetima, čelični ili betonski dio
spregnutoga profila moraju ispuniti požarne zahtjeve neovisno.
(3) Kod šupljih profila ispunjenih betonom i djelomično obloženih profila moždanike ne treba
priključivati na izravno zagrijavane nezaštićene dijelove čeličnih profila. Meñutim, prihvaćaju se
debeli nosivi blokovi s posmičnim umecima (engl. shear stud) (vidjeti slike 5.5 i 5.6).
(4) Ako se upotrebljavaju zavareni profili, čelični dijelovi koji su izravno izloženi požaru trebaju biti
priključeni na zaštićene čelične dijelove dovoljno jakim zavarima.
(5) Za betonske površine izložene požaru zaštitni sloj do armaturnih šipki definiran u točki 4.4.1
norme EN 1992-1-1 treba uvijek iznositi od 20 mm i 50 mm. Taj je zahtjev potreban zbog
smanjenja opasnosti odlamanja pri izloženosti požaru.
(6) Ako betonska obloga ima smo izolacijsku funkciju, oko profila treba postaviti čeličnu mrežu s
najvećim razmakom šipki 250 mm i najmanjim promjerom 4 mm u oba smjera a treba biti ispunjen i
zahtjev iz stavka (5).
Stranica 59/95
(7) Ako zaštitni sloj do armaturnih šipki premašuje 50 mm, zbog ispunjenja zahtjeva iz stavka (5)
treba postaviti mrežu blizu izložene površine.
5.2 Spregnute grede
(1)P Beton izmeñu pojasnica u spregnutim gredama od čelika i djelomične betonske obloge mora
biti armiran i pričvršćen na hrbat grede.
(2) Djelomično obložen beton treba armirati sponama najmanjeg promjera φs=6 mm ili armaturnom
mrežom sa šipkama najmanjeg promjera 4 mm. Zaštitni sloj spona ne treba premašiti 35 mm.
Razmak spona ne treba premašiti 250 mm. U uglovima spona treba postaviti uzdužnu armaturu
najmanjeg promjera φr=8 mm (vidjeti sliku 5.1).
a) zavarivanje spona na hrbat

b) šipke provučene kroz rupe u hrptu, pričvršćene na spone
c) zavarivanje moždanika na hrbat
Slika 5.1 - Mjere koje osiguravaju spoj čeličnog profila i obložnog betona
(3) Beton izmeñu pojasnica smije se pričvrstiti na hrbat zavarivanjem spona na hrbat kutnim
zavarom najmanje debljine aw=0,5 φs i najmanje duljine ℓw=4 φs (vidjeti sliku 5.1a).
(4) Beton izmeñu pojasnica smije se pričvrstiti na hrbat grede pomoću šipki koje prolaze kroz rupe
u hrptu ili pomoću moždanika postavljenih s obiju strana hrpta uz ove uvjete:
- šipke imaju najmanji promjer φb=6 mm (vidjeti sliku 5.1b)
- moždanici imaju najmanji promjer d=10 mm i najmanju duljinu hv=0,3b. Njihova glava treba biti
prekrivena s najmanje 20 mm betona (vidjeti sliku 5.1c)
- šipke ili moždanici rasporeñeni su kako pokazuje slika 5.2a za čelične profile s najvećoim visinom
h≤400 mm ili kako pokazuje slika 5.2b za čelične profile visine h>400 mm. Ako je visina veća od
400 mm, redovi moždanika rasporeñeni izmaknuto trebaju biti na razmaku ≤ 200 mm.
a) visina čeličnog profila ≤ 400 mm

b) visina čeličnog profila h>400 mm
Slika 5.2 - Raspored šipki i moždanika

koji osiguravaju spoj čeličnog profila i obložnog betona
5.3 Spregnuti stupovi
5.3.1 Spregnuti stupovi s djelomično obloženim čeličnim profilima
(1)P Beton izmeñu pojasnica čeličnih profila mora biti pričvršćen na hrbat pomoću spona ili
moždanicima (vidjeti sliku 5.2).
(2) Spone treba zavariti na hrbat ili ih treba provući kroz rupe u hrptu. Ako se upotrijebe moždanici,
treba ih zavariti na hrbat.
(3) Razmak moždanika ili spona uzduž osi stupa ne treba premašiti 500 mm. U područjima
uvoñenja opterećenja taj razmak treba smanjiti u skladu s normom EN 1994-1-1.
NAPOMENA: Za čelične profile h>400 mm moždanici i spone smiju se odabrati u skladu sa slikom G.2 u
Dodatku G.
Stranica 60/95
5.3.2 Spregnuti stupovi od šupljih profila ispunjenih betonom
(1)P Izmeñu spojeva grede i stupa, uzduž stupa, ne smije biti dodatnih posmičnih spojeva.
(2) Dodanu armaturu treba pridržati na mjestu pomoću spona i razmačnika.
(3) Razmak spona uzduž osi stupa ne treba premašiti 15-erostruku vrijednost najmanjeg promjera
uzdužnih armaturnih šipki.
(4)P Šuplji čelični profil mora imati rupe promjera ne manjeg od 20 mm smještene najmanje po
jedna pri vrhu i jedna u podnožju stupa u svakom katu.
(5) Razmak tih rupa ne treba nikada premašiti 5 m.
5.4 Spojevi spregnutih greda i stupova
5.4.1 Općenito
(1)P Spojevi grede i stupa moraju se proračunati i izvesti tako da preuzimaju nanesene sile i
momente tijekom istog vremena požarne otpornosti kao i elementi koji prenose djelovanja.
(2) Jedan od načina postignuća zahtjeva iz stavka (1)P za elemente zaštićene od požara jest
primjena najmanje iste požarne zaštite kakva je zaštita elemenata koji prenose djelovanja i
osiguranje omjera opterećenja za spojeve, manjeg ili jednakog onom za grede.
NAPOMENA: Metoda proračuna spojeva zaštićenih od požara dana je u točki 4.2.1(6) i Dodatku D norme
EN 1993-1-2.
(3) Spregnute grede i stupovi smiju se spojiti upotrebom nosivih blokova ili posmičnih limova
zavarenih na čelični profil spregnutoga stupa. Grede se oslanjaju na nosive blokove ili su njihovi
hrptovi vijcima pričvršćeni za posmične limove. Ako se upotrebljavaju nosivi blokovi, primjerena
razrada izvedbenih detalja treba zajamčiti da greda neće kliznuti s oslonaca tijekom faze hlañenja.
(4) Ako su spojevi izrañeni u skladu sa slikama 5.4 do 5.6, može se smatrati da je njihova požarna
otpornost usklañena sa zahtjevima susjednih konstrukcijskih elemenata. Nosivi blokovi zavareni za
spregnute stupove smiju se upotrijebiti sa zaštićenim čeličnim gredama.
(5) Ako je greda slobodno oslonjena u projektu za običnu temperaturu, u požarnoj se situaciji može
pojaviti negativni moment na osloncu, uz uvjet da je betonska ploča tako armirana da jamči
kontinuitet ploče i uz uvjet da nema učinkovitog prijenosa tlačne sile kroz čelični spoj (vidjeti sliku
5.3).
(6) U požarnoj se situaciji smije uvijek pojaviti negativni moment u skladu sa stavkom (5) i slikom
5.3 ako je
- procijep < 10 mm ili
- 10 mm ≤ procijep < 15 mm, za R30 do R180 i raspon grede veći od 5 m.
kontinuirana armaturna šipka

moždanici
profil s ispunskim betonom
Slika 5.3 - Spoj s negativnim momentom u požarnim uvjetima

Stranica 61/95
5.4.2 Spojevi spregnutih greda i spregnutih stupova od čeličnih profila obloženih betonom
(1) Nosivi blokovi ili posmični limovi u skladu sa slikom 5.4 smiju se izravno zavariti na pojasnicu
čeličnog profila spregnutoga stupa kako bi bili oslonac spregnutoj gredi.
Slika 5.4 - Primjeri spojeva potpuno obloženog čeličnog profila stupa
5.4.3 Spojevi spregnutih greda i spregnutih stupova od djelomično obloženih čeličnih

profila
(1) Ako se upotrebljavaju nezaštićeni nosivi blokovi, treba predvidjeti dodatne moždanike (vidjeti
sliku 5.5a) jer su zavari izloženi požaru. Posmičnu otpornost moždanika treba kontrolirati u skladu
s točkom 4.3.4.2.5(1) uz temperaturu moždanika jednaku prosječnoj temperaturi nosivoga bloka.
(2) Za razrede požarne otpornosti do R120 dodatni moždanici nisu potrebni ako su ispunjeni ovi
uvjeti (vidjeti sliku 5.5b):
- nezaštićeni nosivi blok ima najmanju debljinu 80 mm
- nosivi blok je kontinuirano zavaren s četiri strane na pojasnicu stupa
- gornji zavar, zaštićen od izravno zračenja, ima debljinu najmanje 1,5 puta debljina okolnih zavara
i u proračunu za običnu temperaturu nosi najmanje 40 % proračunskog posmičnog opterećenja.
procjep ≤ 10 mm
Slika 5.5 - Primjeri spojeva za djelomično obloženi čelični profil
(3) Ako su upotrijebljeni ravni limovi, preostali procijep izmeñu grede i stupa ne treba dodatno
zaštititi ako je manji od 10 mm (vidjeti sliku 5.5a).
(4) Za različite vrste spojeva upućuje se na točku 5.4.1(1)P.
5.4.4 Spojevi spregnutih greda i spregntih stupova sa šupljim profilima ispunjenim

betonom
(1) Spregnute se grede smiju spojiti sa spregnutim stupovima od šupljih profila ispunjenih betonom
upotrebom nosivih blokova ili posmičnih limova (vidjeti sliku 5.6).
(2)P Posmične i vlačne sile moraju se prenijeti primjerenim sredstvom od grede na

armiranobetonsku jezgru takve vrste spregnutoga stupa.
(3) Ako se upotrebljavaju nosivi blokovi (vidjeti sliku 5.6a), prijenos posmičnog opterećenja u
požaru treba osigurati pomoću dodatnih moždanika. Posmičnu otpornost moždanika treba
kontrolirati u skladu s točkom 4.3.4.2.5(1) za temperaturu moždanika jednaku prosječnoj
temperaturi nosivoga bloka.
(4) Ako se upotrebljavaju posmični limovi (vidjeti sliku 5.6b), treba ih provući kroz stup i spojiti s
obje stijenke zavarivanjem.
a) nosivi blokovi s dodatnim moždanicima

b) posmični limovi provučeni kroz stup
Slika 5.6 - Primjeri spojeva na šuplji profil ispunjen betonom

Stranica 62/95
Dodatak A
(obavijesni)
Ovisnosti naprezanje - deformacija za konstrukcijske čelike pri povišenim temperaturama
(1) Na slici A.1 prikazan je grafički oblik ovisnosti naprezanje - deformacija za čelik kvalitete S235
do najveće deformacije εay,θ = 2 %. Taj prikaz odgovara područjima I. i II. na slici 3.1 i tabličnim
podacima u tablici 3.2 bez očvršćenja, kako je navedeno u točki 3.2.1.
Slika A.2 - Grafički prikaz odnosa naprezanje - deformacija

za čelik kvalitete S235 do deformacija 2 %
(2) Za čelike kvaliteta S235, S275, S355, S420 i S460 ovisnosti naprezanje - deformacija smiju se
odrediti do najveće deformacije 2 % upotrebom jednadžbi prikazanih u tablici 3.1.
(3) Za temperature niže od 400 °C smije se upotrije biti druga mogućnost za očvršćenje iz stavka
točke 3.2.1(4) kako je navedeno niže u stavcima (4), (5) i (6).
(4) Grafički prikaz ovisnosti naprezanje - deformacija koji uključuje očvršćenje dan je na slici A.2
gdje je:
- za deformacije do 2 % slika A.2 sukladna sa slikom A.1 (područje I. i II.)
- za deformacije od 2 % do 4 % pretpostavljena linearno rastuća grana (područje III.a)
- za deformacije od 4 % do 15 % (područje III.b) uzet horizontalni plato uz εau,θ = 15 %
- za deformacije od 15 % do 20 % (područje IV.) uzeta padajuća grana uz εae,θ = 20 %.
(5) Vlačna se čvrstoća pri povišenoj temperaturi, fau,θ kojom se u obzir uzima očvršćenje (vidjeti
sliku A.3) smije odrediti ovako:
θ a ≤ 300 °C ; f au ,θ = 1,25 f ay (A.1)
300 < θ a ≤ 400 °C ; f au ,θ = f ay (2 − 0 ,0025 θ a ) (A.2)
θ a ≥ 400 °C ; f au ,θ = f ay ,θ (A.3)
(6) Za deformacije εa,θ veće od 2 % ovisnost naprezanje - deformacija kojom se u obzir uzima
očvršćenje se smije odrediti ovako:
2 % < ε a ,θ < 4 % σ a ,θ = [( f au,θ − f ay,θ ) 0,02 ] ε a ,θ − f au ,θ + 2 f ay ,θ (A.4)
4 % ≤ ε a ,θ ≤ 15 % σ a ,θ = f au,θ (A.5)
15 % < ε a ,θ < 20 % σ a ,θ = [1 - ((ε a ,θ − 0 ,15 ) 0 ,05 )] f au ,θ (A.6)
ε a ,θ ≥ 20 % σ a ,θ = 0 (A.7)
Slika A.2 - Grafički prikaz ovisnosti naprezanje - deformacija za konstrukcijski čelik pri
povišenim temperaturama, uključujući očvršćenje
(7) Glavni parametri Ea,θ, fap,θ, fay,θ i fau,θ prema mogućnosti koja uključuje očvršćenje smiju se
odrediti pomoću faktora smanjenja kθ iz slike A.3.
Stranica 63/95
Slika A.3 - Faktori smanjenja kθ za ovisnosti naprezanje - deformacija

koji uključuju očvršćenje konstrukcijskog čelika
pri povišenim temperaturama (vidjeti i tablicu 3.2 u točki 3.2.1)
Stranica 64/95
Dodatak B
(obavijesni)
Ovisnosti naprezanje - deformacija pri povišenim temperaturama za beton sa silikatnim

agregatom
(1) Grafički prikaz ovisnosti naprezanje - deformacija betona sa silikatnim agregatom dan je na slici
B.1 do najveće deformacije εce,θ = 4,75 %. Taj prikaz odgovara formulama u slici 3.2 i tabličnim
podacima iz tablice 3.3 koji su dani u točki 3.2.2.
(2) Dopušteno područje i preporučene vrijednosti deformacije εcu,θ koje odgovaraju vrijednosti fc,θ
prema slici 3.2 smiju se odrediti iz tablice B.1.
(3) Preporučene vrijednosti εce,θ smiju se uzeti iz tablice B.1.
Slika B.1 - Grafički prikaz ovisnosti naprezanje - deformacija za beton sa silikatnim

agregatom uz linearno padajuću granu, uključujući preporučene vrijednosti εcu,θθ i εce,θθ iz
tablice B.1
Tablica B.1 - Parametri εcu,θθ i εce,θθ koji definiraju preporučeno područje padajuće grane za
ovisnosti naprezanje - deformacija betona pri povišenim temperaturama
Temperatura betona ε cu ,θ . 10 3 ε ce ,θ . 10 3
θ c [°C] preporučena preporučena

vrijednost vrijednost
20 2,5 20,0
100 4,0 22,5
200 5,5 25,0
300 7,0 27,5
400 10 30,0
500 15 32,5
600 25 35,0
700 25 37,5
800 25 40,0
900 25 42,5
1000 25 45,0
1100 25 47,5
1200 - -
(4) Glavni parametri fc,θ i εcu,θ ovisnosti naprezanje - deformacija pri povišenim temperaturama za
obični beton sa silikatnim agregatom i za lagani beton prikazani su na slici B.2. Tlačna čvrstoća fc,θ
i odgovarajuća deformacija εcu,θ u cijelosti definiraju I. područje modela materijala zajedno s
jednadžbama iz slike 3.2 (vidjeti i tablice 3.3 u točki 3.2.2).
Slika B.2 - Parametri ovisnosti naprezanje - deformacija

pri povišenim temperaturama za obični beton (NC) i lagani beton (LC)
Stranica 65/95
Dodatak C
(obavijesni)
Ovisnosti naprezanje - deformacija za beton prilagoñene za prirodne požare s padajućom

granom zagrijavanja za upotrebu u naprednim proračunskim modelima
(1) Nakon zagrijavanja do najviše temperature θmax i zatim hlañenja do temperature okoline od 20
°C, u betonu se ne obnavlja njegova po četna tlačna čvrstoća fc.
(2) Pri razmatranju padajuće grane krivulje zagrijavanja betona (vidjeti sliku C.1), vrijednost εcu,θ i
vrijednost nagiba padajuće grane ovisnosti naprezanje - deformacija smije se zadržati jednakom
odgovarajućim vrijednostima θmax (vidjeti sliku C.2).
(3) Preostala tlačna čvrstoća betona zagrijanog do najviše temperature θmax koji je ohlañen do
okolne temperature 20 °C smije se odrediti iz izraz a:
f c ,θ , 20°C = ϕ f c gdje je za (C.1)
20 ° C ≤ θ max < 100 ° C ; ϕ = k c ,θ max (C.2)

100 C ≤ θ max < 300 C ;
° °
ϕ = 0 ,95 − [0 ,185 (θ max − 100 ) 200 ] (C.3)
100 °C ≤ θmax < 300 °C ϕ = 1,0 − [0,235 (θ max − 100 ) 200 ] (C.3)
θ max ≥ 300 ° C ϕ = 0 ,9 k c ,θ max (C.4)
NAPOMENA: Faktor smanjenja kc,θmax uzet je iz točke 3.2.2(4).
(4) Tijekom hlañenja betona za θ max ≥ θ ≥ 20 °C smije se odgovaraju ća tlačna čvrstoća valjka fc,θ
linearno interpolirati izmeñu vrijednosti fc,θmax i fc,θ,20°C .
(5) Navedena pravila prikazana su na slici C.2 za beton kvalitete C40/50 kako slijedi:
θ 1 = 200°C; f c ,θ 1 = 0,95·40 = 38 [N/mm²] (C.5)
ε cu ,θ 1 = 0,55 [%] (C.6)
ε ce ,θ 1 = 2,5 [%] (C.7)
θ 2 = 400°C; f c ,θ 2 = 0,75·40 = 30 [N/mm²] (C.8)
ε cu ,θ 2 = 1 [%] (C.9)
ε ce ,θ 2 = 3,0 [%] (C.10)
Za moguću temperaturu betona θ max = 600°C:
f c ,θ max = 0,45·40 = 18 [N/mm²] (C.11)
ε cu ,θ max = 2,5 [%] (C.12)
ε ce ,θ max = 3,5 [%] (C.13)

Stranica 66/95
Za svaku nižu temperaturu dobivenu tijekom narednih faza hlañenja kao za θ3 = 400 °C vrijedi:
f c ,θ , 20°C = (0 ,9 k c ,θ max ) f c = 0 ,9 . 0 ,45 . 40 = 16 ,2 [N/mm²] (C.14)
f c ,θ 3 = f c ,θ max − [( f c ,θ max − f c ,θ ,20°C ) (θ max − θ 3 ) / (θ max − 20 ) ] = 17 ,4 [N/mm²] (C.15)
ε cu ,θ 3 = ε cu ,θ max = 2 ,5 [%] (C.16)
ε ce ,θ 3 = ε cu ,θ 3 + [ (ε ce ,θ max − ε cu ,θ max ) f c ,θ 3 f c ,θ max ] = 3 ,46 [%] (C.17)
θmax - najviša temperatura betona

krivulja zagrijavanja betona
Slika C.1 - Primjer zagrijavanja i hlañenja betona
Slika C.2 - Ovisnosti naprezanje - deformacija za beton razreda čvrstoće C40/50

zagrijan do θ1 = 200 °C, θ2 = 400 °C i θmax = 600 °C i ohla ñen do θ3 = 400 °C
Stranica 67/95
Dodatak D
(obavijesni)
Model proračuna požarne otpornosti nezaštićenih spregnutih ploča izloženih požaru ispod
ploče u skladu s normiranom krivuljom temperatura - vrijeme
D.1 Požarna otpornost u skladu s toplinskom izolacijom
(1) Požarna otpornost uz uzimanje u obzir prosječnog porasta temperature (=140 °C) i najve ćeg
porasta temperature (=180 °C), tj. kriterija "I" sm ije se odrediti u skladu s ovom jednadžbom:
A 1 A 1
t i = a0 + a1 ⋅ h1 + a 2 ⋅ Φ + a 3 ⋅ + a4 ⋅ + a5 ⋅ ⋅ (D.1)
Lr l3 Lr l 3
gdje je:
ti požarna otpornost s obzirom na toplinsku izolaciju [min]
A obujam betonskog rebra po metru duljine rebra [mm3/m]
Lr izložena ploština rebra po metru duljine rebra [mm2/m]
A Lr faktor geometraijkog oblika rebra [mm]
Φ faktor vidljivosti za gornje pojasnicu [-]
l3 širina gornje pojasnice (vidjeti sliku D.1) [mm].
Za faktor ai, za različite vrijednosti visine betona h1, za obični i lagani beton, vidjeti sliku D.1 i
tablicu D.1. Za meñuvrijednosti dopuštena je linearna interpolacija.
½ l3 l1 2
h1
h2
l + l2 
h2 . 1 
A
=  2  (D.2)
1 Lr l −l2 
l2 2
l 2 + 2 h2 + 1
2
Legenda 
1 – izložena površina: Lr  2 
2 – Ploština: A
Figure D.1 - Definicija geometrijskog oblika rebra faktorom A/Lr za rebra spregnutih ploča
Tablica D.1 - Koeficijenti za odreñivanje požarne otpornosti s obzirom na toplinsku izolaciju
a0 a1 a2 a3 a4 a5
[min] [min/mm] [min] [min/mm] [mm min] [min]
Običan beton -28,8 1,55 -12,6 0,33 -735 48,0
Lagani beton -79,2 2,18 -2,44 0,56 -542 52,3
(2) Faktor konfiguracije ili faktor vidljivosti Φ gornje pojasnice smije se odrediti iz izraza:
  l1 − l 2 
2
 l1 − l 2  
2

Φ = h2 +  l3 +
2
 − h2 + 
2
 l3 [-] (D.3)
  2   2  
 
Stranica 68/95
D.2 Proračun otpornosti pri djelovanju pozitivnog momenta Mfi,Rd+
(1) Temperature θa donje pojasnice, hrpta i gornje pojasnice čeličnih limova smiju se odrediti iz
izraza:
1 A
θ a = b0 + b1 ⋅ + b2 ⋅ + b3 ⋅ Φ + b4 ⋅ Φ 2 (D.4)
l3 Lr
gdje je:
θa temperatura donje pojasnice, hrpta ili gornje pojasnice u [°C]
Faktori bi za obični i lagani beton navedeni su u tablici D.2. Za meñuvrijednosti dopuštena je

Tablica D.2: Koeficijenti za odreñivanje temperatura dijelova čeličnih limova
Beton Požarna Dio čeličnog b0 b1 b2 b3 b4

o o o o o
otpornost [min] lima [ C] [ C]· mm [ C]· mm [ C] [ C]
Običan 60 Donja pojasnica 951 -1197 -2,32 86,4 -150,7
beton Hrbat 661 -833 -2,96 537,7 -351,9
Gornja pojasnica 340 -3269 -2,62 1148,4 -679,8
90 Donja pojasnica 1018 -839 -1,55 65,1 -108,1
Hrbat 816 -959 -2,21 464,9 -340,2
120 Donja pojasnica 1063 -679 -1,13 46,7 -82,8
Hrbat 925 -949 -1,82 344,2 -267,4
Lagani 30 Donja pojasnica 800 -1326 -2,65 114,5 -181,2
beton Hrbat 483 -286 -2,26 439,6 -244,0
60 Donja pojasnica 955 -622 -1,32 47,7 -81,1
Hrbat 761 -558 -1,67 426,5 -303,0
90 Donja pojasnica 1019 -478 -0,91 32,7 -60,8
Hrbat 906 -654 -1,36 287,8 -230,3
120 Donja pojasnica 1062 -399 -0,65 19,8 -43,7
Hrbat 989 -629 -1,07 186,1 -152,6
(2) Faktor vidljivosti Φ gornje pojasnice i faktor geometrijskog oblika rebra A/Lr smiju se odrediti u
skladu s točkom D.1.
(3) Temperatura θs armaturnih šipki u rebru (vidjeti sliku D.2) dana je izrazom:
 u   A  1
θ s = c0 +  c1 ⋅ 3  + (c 2 ⋅ z ) +  c3 ⋅  + (c4 ⋅ α ) +  c5 ⋅  (D.5)
 h 2   Lr   l 3 
gdje je:
Stranica 69/95
θs temperatura dodatne armature u rebru [°C]
u3 razmak do donje pojasnice [mm]
z pokazatelj položaj rebra (vidjeti stavak (4)) [mm-0,5]
α kut hrpta. [stupnjeva]
Faktori ci za običan i lagani beton dani su u tablici D.3. Za meñuvrijednosti je dopuštena linearna
interpolacija.
Tablica D.3 - Koeficijenti za odreñivanje temperatura armaturnih šipki u rebru
Beton Požarna otpornost c0 c1 c2 c3 c4 c5

o o o 0,5 o o o o
[min] [ C] [ C] [ C]· mm [ C]·mm [ C/ ] [ C]·mm
Običan 60 1191 -250 -240 -5,01 1,04 -925
beton 90 1342 -256 -235 -5,30 1,39 -1267
120 1387 -238 -227 -4,79 1,68 -1326
Lagani 30 809 -135 -243 -0,70 0,48 -315
beton 60 1336 -242 -292 -6,11 1,63 -900
90 1381 -240 -269 -5,46 2,24 -918
120 1397 -230 -253 -4,44 2,47 -906
Slab
Reinforcing u2
bar u1
u1
u2
α
u3 u3
Steel
Sheet
ploča
armaturna šipka
čelik
Slika D.2 - Parametri položaja armaturnih šipki
(4) Faktor z, pokazatelj položaja armaturne šipke, dan je izrazom:
1 1 1 1
= + + (D.6)
z u1 u2 u3
(5) Razmaci u1, u2 i u3 izraženi u mm definirani su ovako:
u1, u2 najkraći razmak od središta armaturne šipke do bilo koje točke hrptova čeličnoga lima
u3 razmak od središta armaturne šipke do donje pojasnice čeličnog lima.
(6) Najveća naprezanja dijelova spregnute ploče i otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta
proračunaju se na temelju točke 4.3.1 za temperature dane u stavcima (1) do (5).
D.3 Proračun otpornosti pri djelovanju negativnog momenta Mfi,Rd-
(1) Približenje na strani sugurnosti je ako se doprinos čeličnih limova u proračunu otpornosti za
djelovanje negativnog momenta zamenari.
Stranica 70/95
(2) Otpornost ploče pri djelovanju negativnog momenta proračuna se uz smanjeni poprečni
presjek. Dijelovi poprečnog presjeka čija je temperatura veća od odreñene granične temperature
θlim se zanemare. Preostali poprečni presjek razamtra se kao za uvjete temperature prostorije.
(3) Preostali poprečni presjek odreñuje se na temelju izoterma za ograničnu temperaturu (vidjeti
slike D.3). Izoterma za graničnu temperaturu shematski se odreñuje pomoću četiri karakteristične
točke, i to:
točka I.: nalazi se na središnjoj crti rebra, na razmaku od donje pojasnice čeličnoga lima, i
proračuna se kao funkcija granične temperature u skladu s jednadžbama (D.7) i (D.9) iz stavka (4)
i (5)
točka IV.: nalazi se na središnjoj crti izmeñu dvaju rebara, na razmaku od donje pojasnice
čeličnog lima, i proračuna se kao funkcija granične temperature u skladu s jednadžbama (D.7) i
(D.14) iz stavaka (4) i (5)
točka II.: nalazi se na crti povučenoj kroz točku I., paralelnu s donjom pojasnicom čeličnoga
lima, na razmaku od hrpta čeličnog lima jednakom razmaku od donje pojasnice
točka III.: nalazi se na crti povučenoj kroz gornju pojasnicu čeličnog lima, na razmaku od
hrpta čeličnog lima, jednakom razmaku od točke IV. do gornje pojasnice.
Izoterma se odreñuje lineranom interpolacijom izmeñu točaka I., II., III. i IV.
NAPOMENA: Granična temperatura odreñena je iz ravnoteže po poprečnom presjeku i stoga nije povezana
s prodorom temperature.
A) Raspodjela temperature u poprečnom presjeku

izoterma za θ = θ2
izoterma za θ = θlim
izoterma za θ = θ1
temperatura
Slika D.3a - Shematski prikaz izoterma
B) Shematski prikaz odreñene izoterme θ = θlim

Slika D.3b - Odreñivanje izoterma
(4) Granična temperatura θlim dana je izrazom:
A 1
θ lim = d 0 + d 1 ⋅ N s + d 2 ⋅ + d 3 ⋅Φ + d 4 ⋅ (D.7)
Lr l3
gdje je:
Ns uzdužna sila u negativnoj armaturi [N]
Za faktore di za obični i lagani beton vidjeti tablicu D.4. Za meñuvrijednosti je dopuštena linearna
interpolacija.
(5) Koordinate četiriju točaka I. do IV. dane su izrazima:
XI = 0 (D.8)
1
YI = YII = 2 (D.9)
1 4 
 − 
z l1 + l 3 
 
Stranica 71/95
X II =
1
l 2 + I ⋅ (cosα − 1)
Y  2 h2 
(D.10) uz: α = arctan  
2 sin α −
l
 1 l 2 
2
1 b 1
X III = l1 − 1 
2 sin α (D.11) uz: a =  − l sin α
z h  1
 2 
uz:
YIII = h2 (D.12)
1  a 2 − 4a + c 
b = l 1 sin α 1 − 

2  a 
1 1
XIV = l1 + l3 (D.13)
( )
uz: c = − 8 1 + 1 + a ; a ≥ 8
2 2
YIV = h2 + b (D.14) uz: c = + 8 (1 + 1 + a ); a < 8
Tablica D.4 - Koeficijetni za odreñivanje granične temperature
Beton Požarna otpornost d0 d1 d2 d3 d4

o o o o o
[min] [ C] [ C] · N [ C] ·mm [ C] [ C] · mm
-4
Običan beton 60 867 -1,9·10 -8,75 -123 -1378
-4
90 1055 -2,2·10 -9,91 -154 -1990
-4
120 1144 -2,2·10 -9,71 -166 -2155
-4
Lagani beton 30 524 -1,6·10 -3,43 -80 -392
-4
60 1030 -2,6·10 -10,95 -181 -1834
-4
90 1159 -2,5·10 -10,88 -208 -2233
-4
120 1213 -2,5·10 -10,09 -214 -2320
(6) Parametar z dan u stavku (5) smije se odrediti iz jednadžbe za odreñivanje temperature
armaturne šipke (tj. jednadžbe D.5), uz pretpostavku u3/h2 = 0,75 i θs = θlim.
(7) Ako je YI > h2, rebra ploče smiju se zanemariti. Za odreñivanje mjesta izoterme smije se
upotrijebiti tablica D.5 kao približenje na strani sigurnosti.
Tablica D.5 - Raspodjela temperature u punoj ploči debljine 100 mm

od običnog, neizoliranog betona
visina x mm
temperatura θc (°C) nakon trajanja požara u minutama
1 - zagrijana donja strana ploče
Depth Temperature θC[°C] after a fire

x duration in min. of
mm 30' 60' 90' 120' 180' 240'
5 535 705
10 470 642 738
h eff x θc
15 415 581 681 754
20 350 525 627 697
25 300 469 571 642 738
30 250 421 519 591 689 740
35 210 374 473 542 635 700 1
40 180 327 428 493 590 670
45 160 289 387 454 549 645
50 140 250 345 415 508 550
55 125 200 294 369 469 520 1 – Heated lower side
60 110 175 271 342 430 495 of slab
80 80 140 220 270 330 395
100 60 100 160 210 260 305
(8) Otpornost na djelovanje negativnog momenta proračuna se za preostali poprečni presjek

odreñen prema stavcima (1) do (7) i u skladu s točkom 4.3.1.
Stranica 72/95
(9) Za lagani beton temperature iz tablice D.5 smanjuju se na 90 % navedenih vrijednosti.
D.4 Proračunska debljina spregnute ploče
(1) Proračunska debljina heff dana je izrazom:
l + l2 
heff = h1 + 0 ,5 h2  1  za h2 h1 ≤ 1,5 i h1 > 40 mm ( D.15a )
 l1 + l3 
  l + l 2 
heff = h1 1 + 0 ,75  1  za h2 h1 > 1,5 i h1 > 40 mm ( D.15b )
  l 1 + l 3 
Dimenzije poprečnog presjeka h1, h2, ℓ1, ℓ2 i ℓ3 dane su na slikama 4.1 i 4.2.
(2) Ako je ℓ3 > 2 ℓ1 proračunsku debljinu smije se uzeti h1.
(3) Odnos požarne otpornosti koja se odnosi na kriterij toplinske izolacije i najmanje proračunske
debljine ploče heff dan je u tablci D.6 za uobičajene razine požarne otpornosti, gdje je h3 debljina
sloja estriha, ako on postoji iznad betonske ploče
Tablica D.6 - Najmanja proračunska debljina u ovisnosti o normiranoj požarnnoj otpornosti

.
Normirana požarna Najmanja proračunska
otpornost debljina heff [mm]
R 30 60 - h3
R 60 80 - h3
R 90 100 - h3
R 120 120 - h3
R 180 150 - h3
R 240 175 - h3
Tablica D.6 - Najmanja proračunska debljina u ovisnosti o normiranoj požarnoj otpornosti
Normirana požarna Najmanja proračunska

otpornost debljina heff [mm]
I 30 60 - h3
I 60 80 - h3
I 90 100 - h3
I 120 120 - h3
I 180 150 - h3
I 240 175 - h3
D.5 Područje primjene

Stranica 73/95
(1) Područje primjene nezaštićenih spregnutih ploča dano je u tablici D.7 za obični (NC) i lagani
(LC) beton. Za oznake vidjeti slike 4.1 i 4.2.
Tablica D.7 - Područje primjene
za čelične limene profile s za trapezne limene

utorima čelične profile
77,0 ≤ ℓ1 ≤ 135,0 mm 80,0 ≤ ℓ1 ≤ 155,0 mm

110,0 ≤ ℓ2 ≤ 150,0 mm 32,0 ≤ ℓ2 ≤ 132,0 mm
38,5 ≤ ℓ3 ≤ 97,5 mm 40,0 ≤ ℓ3 ≤ 115,0 mm
50,0 ≤ h1 ≤ 130,0 mm 50,0 ≤ h1 ≤ 125,0 mm
30,0 ≤ h2 ≤ 60,0 mm 50,0 ≤ h2 ≤ 100,0 mm
Stranica 74/95
Dodatak E
(obavijesni)
Model proračuna otpornosti pri djelovanju pozitivnog i negativnog momenta na čeličnu

gredu spojenu s betonskom pločom, izloženu požaru ispod betonske ploče
tlak
vlak
Compression
beff +
fc,20 °C / γ M , fi,c F
hu θc(x)
hc b2 fay,θ / γ M, fi,a
2 +
e2 θ2 T yF
h ew hw θw fay,θw / γ M, fi,a
e1 θ1 yT
fay,θ1 / γM, fi,a
b1
Tension
Slika E.1 - Proračun otpornosti pri djelovanju pozitivnog momenta
E.1 Proračun otpornosti pri djelovanju pozitivnog momenta Mfi,Rd+
(1) U skladu sa slikom E.1 vlačna se sila T+ i njezin položaj yT smije odrediti iz izraza:
[
T + = f ay,θ 1 (b1 e1 )+ f ay,θ w (hw ew ) + f ay,θ 2 (b2 e2 )] γ M, fi,a (E.1)
[
yT = f ay,θ 1 (b1 )(e12 2 )+ f ay,θ w (hw ew )(e1 + hw 2 ) + f ay,θ 2 (b2 e2 )(h - e2 2 ) ] (T +
γ M, fi,a ) (E.2)
gdje je fay,θ najveća razina naprezanja u skladu s točkom 3.2.1 pri temperaturi θ definirana prema
točki 4.3.4.2.2.
(2) Za slobodno oslonjenu gredu vrijednost vlačne sile T+ odreñena iz stavka (1) ograničena je na:
T + ≤ N Pfi ,Rd (E.3)
gdje je:
N manji broj moždanika koji se odnose na bilo koju kritičnu duljinu grede
Pfi,Rd proračunska posmična otpornost u požarnoj situaciji za moždanik u skladu s točkom

4.3.4.2.5.
NAPOMENA: Kritične duljine definirane su krajnjim osloncima i poprečnim presjekom u kojem djeluje najveći
moment savijanja.
(3) Visina tlačnog područja hu odreñuje se iz izraza:
hu = T + (b eff f c γ M , fi ,c ) (E.4)
gdje je:
beff proračunska širina u skladu s točkom 5.4.1.2 norme EN 1994-1-1
fc tlačna čvrstoća betona pri temperaturi prostorije.
Stranica 75/95
(4) Mogu se pojaviti dvije situacije:
(hc - hu) ≥ hcr gdje je hcr visina x u skladu s tablicom D.5 koja odgovara temperaturi betona nižoj od
250 °C. Tada se primjenjuje vrijednost hu u skladu s jednadžbom (E.4).
ili
(hc - hu) < hcr kada neki slojevi tlačnog područja betona imaju temperaturu višu od 250 °C. Tada se
smije uzeti u obzir smanjenje tlačne čvrstoće betona u skladu s točkom 3.2.2. Vrijednost hu smije
se odrediti iteracijom mijenjanjem indeksa "n" i uz pretpostavku prosječne temperature u svakom
sloju debljine 10 mm prema tablici D.5, prema izrazu:
T + = F = (hc - hcr ) (beff ) f c + ∑ (10beff ) f c,θi + (hu,n beff ) f c,θn  γ M, fi,c

 n -1

(E.5)
 i= 2 
gdje je:
hu = (hc − hcr ) + 10 (n − 2 ) + hu ,n [mm]
n ukupni broj slojeva tlačnog betona, uključujući gornji sloj betona (hc - hcr) s temperaturom
nižom od 250 °C.
(5) Hvatište te tlačne sile odreñuje se iz izraza:
y F ≈ h + hc − (hu 2 ) (E.6)
a otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta je
M fi ,Rd + = T + ( y F − yT ) (E.7)
gdje je T+ vlačna sila odreñena iz jednadžbe (E.5) uzevši u obzir jednadžbu (E.3).
(6) Proračunski se model smije upotrijebiti za spregnutu ploču s profiliranim čeličnim limom, uz
uvjete iz stavaka (3) i (4) da se hc zamijeni s heff kako je definirano u točki D.4(1) a hu je ograničen
na h1 kako je definirano na slikama 4.1 i 4.2.
(7) Proračunski model odreñen prema točki 4.3.4.2.4 smije se upotrijebiti u modelu kritične
temperature iz točke 4.3.4.2.3 uz pretpostavku da je θ1 = θw = θ2 = θcr.
(8) Sličan se pristup smije primijeniti ako neutralna os nije unutar betonske ploče nego je u čeličnoj
gredi.
E.2 Proračun otpornosti pri djelovanju negativnog momenta Mfi,Rd- na unutarnjem osloncu
(ili na upetom osloncu)
(1) Proračunska širina ploče na unutarnjem osloncu (ili na upetom osloncu) beff- smije se odrediti
tako da se plastična neutralna os ne nalazi u betonskoj ploči, tj. da se pretpostavi da je ploča
raspucana po cijeloj debljini. Ta proračunska širina ne može biti veća od širine odreñene za običnu
temperaturu u skladu s točkom 5.4.1.2 u normi EN 1994-1-1.
(2) Smije se pretpostaviti da su uzdužne vlačne armaturne šipke dosegle granicu popuštanja fsy,θs
gdje je θs temperatura ploče na razini na kojoj su smještene armaturne šipke.
(3) U nižim stavcima pretpostavlja se da je plastična neutralna os smještena upravo na spojnoj

površini ploče i čeličnoga profila. Sličan se pristup smije upotrijebiti ako se plastična neutralna os
nalazi unutar čeličnoga poprečnog presjeka, ako se formule u skladu s tim izmijene.
Stranica 76/95
(4) Pri djelovanju plastičnog negativnog momenta, otpornost spregnutog profila smije se odrediti iz
dijagrama naprezanja na slici E.2 s temperaturama θ1, θ2, θw proračunanim u skladu s točkom
4.3.4.2.2.
vlak
tlak
Slika E.2 - Proračun otpornosti pri djelovanju negativnog momenta
(5) Otpornost pri djelovanju negativnog momenta dana je izrazom:
M fi ,Rd − = T − ( yT− − y F− )
gdje je:
T − ukupna vlačna sila armaturnih šipki, jednaka tlačnoj sili F − u čeličnom profilu.
(6) Tlačna sila F u ploči, u kritičnom poprečnom presjeku u rasponu, vidi točku E.1(2) smije se
odrediti iz:
F ≤ N × Pfi ,Rd − T − (E.8)
(6) Tlačna sila F+ u ploči, u kritičnom poprečnom presjeku u rasponu, vidjeti točku E.1(2) smije biti:
F + ≤ N × Pfi , Rd − T − (E.8)
gdje je:
N broj moždanika izmeñu kritičnog poprečnog presjeka i unutarnjeg oslonca (ili upetog
oslonca)
Pfi,Rd posmična otpornost moždanika u požaru, kako je spomenuto u točki 4.3.4.2.5.
(7) Prethodni se stavci smiju upotrijebiti za poprečne presjeka razreda 1 ili 2 definiranih za požarnu
situaciju. Za profile razreda 3 i 4 primjenjuju se stavci (8) i (9).
NAPOMENA: Razredba se smije načiniti u skladu s točkom 4.2.2 norme EN 1993-1-2.
(8) Ako je čelični hrbat ili donja čelična pojasnica spregnutoga profila u požarnoj situaciji u razredu
3, njezina se širina smije smanjiti na proračunsku vrijednost uzetu iz norme EN 1993-1-1, gdje je fy
zamijenjen s fay,θ a E sa Ea,θ.
(9) Ako je čelični hrbat ili donja čelična pojasnica spregnutoga profila u požarnoj situaciji u razredu
4, njezina se otpornost smije zanemariti.
E.3 Lokalna otpornost na osloncima
(1) Lokalnu otpornost čeličnog profila treba kontrolirati na djelovanje reakcija na osloncu (ili na
upetom osloncu).8
(2) Temperatura ukrućenja θr proračunava se uz vlastiti faktor profila Ar/Vr u skladu s točkom
4.3.4.2.2.
(3) Lokalna otpornost čeličnoga profila na osloncu (ili na upetom osloncu) jednaka je donjoj
vrijednosti izvijanja ili otpornosti pri slomu (rušenju).
8
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku: kako ovaj stavak nema oznaku (1)P umjesto "mora" prevedeno je "treba".
Stranica 77/95
(4) Za proračun otpornosti na izvijanje proračunskom poprečnom presjeku ukrućenja smije se

dodati najviše širina hrpta 15·ε·ew sa svake strane ukrućenja (vidjeti sliku E.3). Relativna vitkost
λ θ uzeta za proračun otpornosti na izvijanje dana je izrazom:
λ θ = λ ⋅ max{( k y, θw / k E, θw )0,5 ; ( k y, θr / k E, θr )0,5 } (E.9)
gdje je:
kE,θ i ky,θ dano u tablici 3.2

λ relativna vitkost na temperaturi prostorije za ukrućenje povezano s dijelom hrpta kako
pokazuje slika E.3
ε proračun u skladu s točkom 4.2.2 norme EN1993-1-2.
(5) Za proračun otpornosti na slom, proračunska otpornost na slom Rfi,y,Rd hrpta s ukrućenjem dana
je izrazom
R fi ,y ,Rd = [ss + 5 (e1 + r ) ] ew f ay ,θw γ M , fi ,a + Ar f ay ,θr γ M , fi ,a (E.10)

gdje je:
fay,θw i fay,θr najveće naprezanje čelika pri temperaturi hrpta θw odnosno ukrućenja θr
r polumjer korijena toplo valjanog profila ili a 2 , gdje je a debljina kutnog zavara zavarenog
poprečnog presjeka.
15 ε ew 15 ε ew 15 ε ew 15 ε ew
Web (θw) ew
Stiffener (θ r )
Ar Ar
Slika E.3 - Ukrućenje na unutarnjem osloncu
E.4 Vertikalna posmična otpornost
(1) Točka 6.2.2 u normi EN 1994-1-1 smije se upotrijebiti za kontrolu vertikalne posmične
otpornosti spregnutih greda u požarnoj situaciji zamjenom Ea sa Ea,θ, fay sa fay,θ i γa sa γM,fi,a, kako je
definirano u tablici 3.2 i točki 2.3(1)P.
Stranica 78/95
Dodatak F
(obavijesni)
Model proračuna otpornosti pri djelovanju pozitivnog i negativnog momenta djelomično

obložene čelične grede spojene s betonskom pločom i izložene požaru ispod betonske
ploče, u skladu s normiranom krivuljom temperatura - vrijeme
F.1 Smanjeni poprečni presjek za otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta Mfi,Rd+
Slika F.1 - Proračunska shema za otpornost pri djelovanju pozitivnog momenta
NAPOMENA uz sliku F.1:

(A) primjer raspodjele naprezanja u betonu,
(B) primjer raspodjele naprezanja u čeliku.
(1) Presjek betonske ploče smanjen je kako pokazuje slika F.1 ali se proračunska vrijednost tlačne
čvrstoće betona fc/γM,fi,c ne mijenja u ovisnosti o požarnom razredu. Vrijednosti smanjenja debljine
hc,fi ravne betonske ploče dane su u tablici F.1 za različite požarne razrede.
Tablica F.1 - Smanjenje debljine hc,fi betonske ploče
Normirana požarna Smanjenje debljine

otpornost ploče hc,fi
[mm]
R 30 10
R 60 20
R 90 30
R 120 40
R 180 55
(2) Za druge sustave betonskih ploča primjenjuju se ova pravila:
- za trapezne čelične limove (vidjeti sliku 1.1) postavljene poprečno na gredu, smanjenje debljine
hc,fi iz tablice F.1 smije se primijeniti na gornjem licu čeličnih limova (slika F.2a)
- za profile s utorima (vidjet sliku 1.1) postavljene poprečno na gredu, smanjenje debljine hc,fi iz
tablice F.1 smije se primijeniti na donje lice čeličnih limova. Meñutim, vrijednost hc,fi ne smije biti
manja od visine profila čeličnog lima (slika F.2b)
- ako se upotrebljavaju predgotovljene betonske daske, smanjenje debljine hc,fi iz tablice F.1 smije
se primijeniti na donje lice betonske daske, ali ne smije biti manje od visine priključka izmeñu
predgotovljenih elemenata koji ne može prenositi tlačno naprezanje (slika F.2c)
- za profile s utorima paralelnim s gredom, smanjenje debljine hc,fi iz tablice F.1 primjenjuje se na
donje lice čeličnih limova
- za trapezne čelične limove paralelne s gredom, smanjenje debljine hc,fi iz tablice F.1 smije se
primijeniti na proračunsku visinu ploče heff (vidjeti sliku F.2d) gdje je proračunska debljina ploče heff
dana na slici 4.1 i u točki D.4 Dodatka D.
Stranica 79/95
Slika F.2 - Smanjenje debljine hc,fi za različite vrste betonskih ploča
(3) Temperatura θc sloja betona hc,fi postavljenog izravno na gornjoj pojasnici smije se pretpostaviti
20 °C.
(4) Proračunska širina gornje pojasnice profila (b - 2bfi) mijenja se ovisno o požarnim razredima, no
proračunska vrijednost granice popuštanja čelika uzima se fay/γM,fi,a. Vrijednosti smanjenja širine
pojasnice bfi dane su u tablici F.2 za različite požarne razrede.
Tablica F.2 - Smanjenje širine bfi gornje pojasnice
Normirana požarna Smanjenje širine bfi gornje pojasnice

otpornost
[mm]
R 30 (ef / 2) + (b - bc) / 2
R 60 (ef / 2) + 10 + (b - bc) / 2
R 90 (ef / 2) + 30 + (b - bc) / 2
R 120 (ef / 2) + 40 + (b - bc) / 2
R 180 (ef / 2) + 60 + (b - bc) / 2
(5) Hrbat se podijeli na dva dijela, gornji dio hh i donji dio hℓ. Vrijednosti hℓ dane su za različite
požarne razrede formulom hℓ = a1/bc + a2ew/(bch). Parametri a1 i a2 dani su u tablici 3 za omjere
h/bc ≤ 1 ili h/bc ≤ 2.
Donji dio hℓ dan je izravno u tablici F.3 za 1 < h/bc < 2.

Stranica 80/95
Tablica F.3 - Donji dio hrpta h (mm) i hℓ,min (mm) za hℓ,max = (h - 2ef)
Normirana a1 a2 hℓ,min
požarna
otpornost [mm²] [mm²] [mm]
R 30 3 600 0 20
R 60 9 500 20 000 30
h / bc ≤ 1 R 90 14 000 160 000 40
R 120 23 000 180 000 45
R 180 35 000 400 000 55
R 30 3 600 0 20
R 60 9 500 0 30
h / bc ≥ 2 R 90 14 000 75 000 40
R 120 23 000 110 000 45
R 180 35 000 250 000 55
R 30 h = 3 600 / bc 20
l
R 60 h = 9 500 / bc + 20 000 (ew / bch) (2 - h / bc) 30

l
1 < h / bc < 2 R 90 h = 14 000 / bc + 75 000 (ew / bch) 40

l
+ 85 000 (ew / bch) (2 - h / bc)
R 120 h = 23 000 / bc + 110 000 (ew / bch) 45

l
+ 70 000 (ew / bch) (2 - h / bc)
R 180 h = 35 000 / bc + 250 000 (ew / bch) 55

l
+ 150 000 (ew / bch) (2 - h / bc)
(6) Donji dio hrpta, hℓ, smije uvijek biti veći ili jednak hℓ,min koji je dan u tablici F.3.
(7) Za gornji dio hrpta, hh, proračunska vrijednost granice popuštanja čelika uzima se jednaka
fay/γM,fi,a. Za donji dio hℓ proračunska vrijednost granice popuštanja ovisi o razmaku x izmjerenom
od kraja gornjeg dijela hrpta (vidjeti sliku F.1). Smanjena granica popuštanja za hℓ smije se odrediti
iz izraza:
f ay ,x = f ay [1 − x (1 − k a ) / hl ] (F.1)
gdje je:
ka faktor smanjenja granice popuštanja donje pojasnice dan u stavku (8). To daje trapezni oblik
raspodjele naprezanja u hℓ.
Stranica 81/95
(8) Ploština donje pojasnice čeličnoga profila se ne mijenja. Njezina ganica popuštanja se
smanjuje faktorom ka danom u tablici F.3. Faktor smanjenja ka ograničen je najmanjim i najvećim
vrijednostima danim u toj tablici.
Tablica F.4 - Faktor smanjanja ka granice popuštanja donje pojasnice uz a0 = (0,018ef + 0,7)
Normirana požarna Faktor smanjenje ka ka,min ka,max

otpornost
R 30 [(1,12) - (84 / bc) + (h / 22bc)]a0 0,5 0,8
R 60 [(0,21) - (26 / bc) + (h / 24bc)]a0 0,12 0,4
R 90 [(0,12) - (17 / bc) + (h / 38bc)]a0 0,06 0,12
R 120 [(0,1) - (15 / bc) + (h / 40bc)]a0 0,05 0,10
R 180 [(0,03) - (3 / bc) + (h / 50bc)]a0 0,03 0,06
(9) Granica popuštanja armaturnih šipki opada s temperaturom. Njezin faktor smanjenja kr dan je u
tablici F.5 i ovisi o požarnom razredu i položaju armaturne šipke. Faktor smanjenja kr ograničen je
najmanjim i najvećim vrijednostima danim u toj tablici.
Tablica F.5 - Faktor smanjenja kr granice popuštanja armaturne šipke
kr = (ua3 + a4)a5 / (A m V) kr,min kr,max
Normirana požarna otpornost a3 a4 a5
R 30 0,062 0,16 0,126
R 60 0,034 - 0,04 0,101 0,1 1
R 90 0,026 - 0,154 0,090
R 120 0,026 - 0,284 0,082
R 180 0,024 - 0,562 0,076
gdje je:
Am = 2h + bc [mm]
V = h bc [mm²]
u = 1 / [(1/ui) + (1/usi) + 1/(bc - ew- usi)] (F.2)
gdje je:
ui osni razmak [mm] od armaturne šipke do unutarnje strane pojasnice
usi osni razmak [mm] od armaturne šipke do vanjskog ruba betona (vidjeti sliku F.1).
(10) Zaštitni sloj armaturnih šipki treba biti usklañen s točkom 5.1.
(11) Posmiča otpornost čeličnog hrpta smije se provjeriti upotrebom raspodjele proračunskih
vrijednosti granice popuštanja u skladu sa stavkom (7). Ako je Vfi,Sd≥0,5 Vfi,pl,Rd smije se razmotriti
otpornost armiranog betona.
Stranica 82/95
F.2 Smanjeni poprečni presjek za otpornost pri djelovanju negativnog momenta Mfi,Rd-
Slika F.3 - Proračunska shema za otpornost negativnog momnta
NAPOMENA uz sliku F.1:

(A) primjer raspodjele naprezanja u betonu,
(B) Primjer raspodjele naprezanja u čeliku.
(1) Granica popuštanja armaturnih šipki u ploči pomnoži se faktorom smanjenja ks danom u tablici
F.6 i ovisi o požarnom razredu i položaju armaturnih šipki. Faktor smanjenja ks ograničen je
najmanjim i najvećim vrijednostima danim u toj tablici.
Tablica F.6 - Faktor smanjenja ks za granicu popuštanja armaturnih šipki u betonskoj ploči s
razmakom u (mm) od središta armature do donjeg ruba ploče koji iznosi uℓ ili (hc - uh)
(vidjeti sliku F.3)
Normirana Faktor smanjenja ks,min ks,max

požarna ks
otpornost
R 30 1
R 60 (0,022 u) + 0,34
R 90 (0,0275 u) - 0,1 0 1
R 120 (0,022 u) - 0,2
R 180 (0,018 u) - 0,26
(2) Za gornju pojasnicu profila primjenjuje se točka F.1(4).
(3) Poprečni presjek betona izmeñu pojasnica smanjen je kako je pokazano na slici F.3 ali se
proračunska vrijednost tlačne čvrstoće betona fc/γM,fi,c ne mijenja u ovisnosti o požarnim razredima.
Vrijednosti smanjenja širine bc,fi i smanjenja visine hfi obložnog betona dane su u tablici F.7.
Smanjenja širine i visine ograničena su najmanjim vrijednostima danim u toj tablici.
Tablica F.7 - Smanjenje poprečnog presjeka obložnog betona izmeñu pojasnica
Normirana hfi [mm] hfi,min [mm] bc,fi [mm] bc,fi,min [mm]

požarna
otpornost
R 30 25 25 25 25
R 60 165 - (0,4bc) - 8 (h / bc) 30 60 - (0,15bc) 30
R 90 220 - (0,5bc) - 8 (h / bc) 45 70 - (0,1bc) 35
R 120 290 - (0,6bc) - 10 (h / bc) 55 75 - (0,1bc) 45
R 180 360 - (0,7bc) - 10 (h / bc) 65 85 - (0,1bc) 55
(4) Za armaturne šipke postavljene u betonu djelomično obloženog profila primjenjuje se točka
F.1(9).
(5) Zaštitni sloj armaturnih šipki treba biti usklañen s točkom 5.1.
Stranica 83/95
(6) U područjima negativnih momenata savijanja pretpostavlja se da se poprečna sila prenosi

čeličnim hrptom koji nije uzet u obzir u proračunu otpornosti pri djelovanju negativnog momenta.
(7) Posmična otpornost čeličnog hrpta smije se provjeriti upotrebom raspodjele proračunskih
vrijednosti granice popuštanja u skladu s točkom F.1(7).
F.3 Područje primjene
(1) Visina h profila, bc i ploština h·bc trebaju biti jednaki bar najmanjim vrijednostima danim u tablici
F.8.
NAPOMENA: Simbol bc je manja izmeñu vrijednosti širine b donje pojasnice i širine dijela betona izmeñu
pojasnica uključivši debljinu hrpta ew (vidjeti sliku F.1).
Tablica F.8 - Najmanje dimenzije poprečnog presjeka
Normirana Najmanja visina profila h Najmanja ploština h bc

požarna [mm²]
i najmanja širina bc [mm]
otpornost
R30 120 17500
R60 150 24000
R90 170 35000
R120 200 50000
R180 250 80000
(2) Debljina pojasnice ef treba biti manja od visine profila h podijeljene s 8.

Stranica 84/95
Dodatak G
(obavijesni)
Uravnoteženi zbrojni model proračuna požarne otpornosti spregnutih stupova s djelomično

obloženim čeličnim profilima na savijanje oko slabije osi, izloženih požaru oko stupa u
skladu s normiranom krivuljom temperatura - vrijeme
Slika G.1 - Smanjeni poprečni presjek za proračun na djelovanje požara
G.1 Uvod
(1) Ovaj je proračunski model utemeljen na načelima i pravilima danim u točki 4.3.5.1 ali je razvijen
samo za savijanje oko osi Z:
N fi ,Rd ,z = χ z N fi , pl ,Rd (G.1)
(2) Za proračun proračunske vrijednosti plastične otpornosti na osni tlak Nfi,pl,Rd i proračunske
krutosti na savijanje (EI)fi,eff,z u požarnoj situaciji, poprečni se presjek podijeli na četiri dijela:
- pojasnice čeličnog profila

- hrbat čeličnog profila
- beton oko čeličnog profila
- armaturne šipke.
(3) Svaki se dio smije vrednovati na temelju smanjene karakteristične čvrstoće, smanjenog modula
elastičnosti i smanjenog poprečnog presjeka u ovisnosti o normiranoj požarnoj otpornosti R30,
R60, R90 ili R120.
(4) Proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak i proračunska krutost na savijanje
poprečnog presjeka smije se odrediti u skladu s točkama 4.3.5.1(4) i 4.3.5.1(5) kao uravnoteženi
zbroj odgovarajućih vrijednosti četiriju dijelova.
(5) Čvrstoća i svojstva deformiranja čelika i betona pri povišenim temperaturama usklañena su s
odgovarajućim načelima i pravilima iz točaka 3.1 i 3.2.
G.2 Pojasnice čeličnog profila
(1) Prosječna se temperatura pojasnice smije odrediti iz izraza:
θ f ,t = θ o ,t + k t ( Am V ) (G.2)
gdje je:
t trajanje izloženosti požaru u minutama
Am/V faktor profila u m-1, uz Am = 2(h+b) u (m) i V=hb u (m2)
θ0,t temperatura u °C dana u tablici G.1
kt empirijski koeficijent dan u tablici G.1.
Tablica G.1 - Parametri za temperaturu pojasnice
Normirana požarna θ0,t kt

otpornost
[°C] [m°C]
R30 550 9,65

R60 680 9,55
Stranica 85/95
R90 805 6,15

R120 900 4,65
(2) Za temperaturu θ=θf,t odgovarajuća razina najvećeg naprezanja i modul elastičnosti odreñuju se
iz izraza:
f ay , f ,t = f ay , f k y ,θ (G.3)
Ea , f ,t = Ea , f k E ,θ uz ky,θ i kE,θ iz tablice 3.2 u točki 3.2.1. (G.4)
(3) Proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak i krutost na savijane dviju pojasnica
čeličnog profila u požarnoj situaciji odreñuju se iz izraza:
N fi , pl ,Rd , f = 2 (b e f f ay , f ,t ) γ M , fi ,a (G.5)
(
( EI )fi , f ,z = Ea , f ,t e f b 3 ) 6 (G.6)
G.3 Hrbat čeličnog profila
(1) Dio hrpta visine hw,fi koji počinje na unutarnjem rubu pojasnice smije se zanemariti (vidjeti sliku
G.1). Taj se dio odreñuje iz izraza:
(
hw , fi = 0 ,5 (h − 2e f ) 1 − 1 - 0,16 (H t h ) ) gdje je Ht dan u tablici G.2. (G.7)
Tablica G.2 - Parametar za smanjenje visine hrpta
Normirana požarna Ht [mm]

otpornost
R 30 350
R 60 770
R 90 1100
R120 1250
(2) Najveća razina naprezanja odreñuje se iz izraza:
f ay ,w ,t = f ay ,w 1 - (0,16H t h ) (G.8)
(3) Proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak i krutost na savijanje hrpta čeličnog
profila u požarnoj situaciji odreñuju se iz izraza:
[
N fi , pl ,Rd ,w = ew (h − 2e f − 2hw , fi ) f ay ,w,t ] γ M , fi ,a (G.9)
[
( EI ) fi ,w ,z = Ea ,w (h − 2e f − 2hw , fi ) ew3 ] 12 (G.10)
G.4 Beton
(1) Vanjski sloj betona debljine bc,fi smije se u proračunu zanemariti (visi sliku G.1). Debljina bc,fi
dana je u tablici G.3, uz Am/V, faktor profila u m-1 za cijeli spregnuti poprečni presjek.
Stranica 86/95
Tablica G.3 - Smanjenje debljine betonske ploštine
Normirana požarna bc,fi [mm]

otpornost
R30 4,0
R60 15,0
R90 0,5 ( Am V ) + 22,5
R120 2,0 ( Am V ) + 24,0
(2) Prosječna temperatura betona θc,t dana je u tablici G.4 u ovisnosti o faktoru profila Am/V cijelog
spregnutog poprečnog presjeka i za normirane razrede požarne otpornosti.
Tablica G.4 - Prosječna temperatura betona
R30 R60 R90 R120

Am V θ c ,t Am V θ c ,t Am V θ c ,t Am V θ c ,t
-1 -1 -1 -1
[m ] [°C] [m ] [°C] [m ] [°C] [m ] [°C]
4 136 4 214 4 256 4 265
23 300 9 300 6 300 5 300
46 400 21 400 13 400 9 400
- - 50 600 33 600 23 600
- - - - 54 800 38 800
- - - - - - 41 900
- - - - - - 43 1000
(3) Za temperaturu θ=θc,t sekantni modul betona odreñuje se iz izraza:
Ec ,sec,θ = f c ,θ ε cu ,θ = f c k c ,θ ε cu ,θ uz kc,θ i εcu,θ iz tablice 3.3 u točki 3.2.2. (G.11)
(4) Proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak i krutost na savijanje betona u požarnoj
situaciji odreñuju se iz izraza:
N fi , pl ,Rd ,c = 0 ,86 {((h − 2e f − 2bc , fi )(b − ew − 2bc , fi )) − As } f c ,θ γ M , fi ,c (G.12)
gdje je As ploština poprečnog presjeka armaturnih šipki a 0,86 je kalibracijski faktor.
(EI ) fi , c , z
= Ec , sec,θ [{(h − 2e − 2b ) ((b − 2b
f c , fi c , fi
) − e ) 12} − I
3
w
3
s ,z
] (G.13)
gdje je Is,z moment tromosti armaturnih šipki u odnosu na središnju os Z spregnutog poprečnog
presjeka.
G.5 Armaturne šipke
(1) Faktor smanjenja ky,t granice popuštanja i faktor smanjenja kE,t modula elastičnosti armaturnih
šipki definirani su u ovisnosti o normiranoj požarnoj otpornosti i geometrijskom prosjeku osnih
razmaka armature u do vanjskih rubova betona (vidjeti tablice G.5 i G.6)
Tablica G.5 - Faktor smanjenja ky,t za granicu popuštanja fsy armaturnih šipki
Stranica 87/95
u[mm] 40 45 50 55 60
Normirana požarna
otpornost
R30 1 1 1 1 1
R60 0,789 0,883 0,976 1 1
R90 0,314 0,434 0,572 0,696 0,822
R120 0,170 0,223 0,288 0,367 0,436
Tablica G.6 - Faktor smanjenja kE,t za modul elastičnosti Es armaturnih šipki
u[mm] 40 45 50 55 60
Normirana požarna
otpornost
R30 0,830 0,865 0,888 0,914 0,935
R60 0,604 0,647 0,689 0,729 0,763
R90 0,193 0,283 0,406 0,522 0,619
R120 0,110 0,128 0,173 0,233 0,285
(2) Geometrijski prosjek osnih razmaka u, u1 i u2 odreñuju se iz izraza:
u = u1 ⋅ u 2 (G.14)
gdje je:
u1 osni razmak od vanjske armaturne šipke do unutarnjeg ruba pojasnice [mm]
u2 osni razmak od vanjske armaturne šipke do površine betona [mm]
NAPOMENA: Ako je (u1 - u2 ) > 10 mm, tada je u = u2 (u2 + 10 ) ,

ili ako je (u2 - u1 ) > 10 mm, tada je u = u1 (u1 + 10 ) .
(3) Proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak i krutost na savijanje armaturnih šipki u
požarnoj situaciji odreñuju se iz izraza:
N fi , pl ,Rd ,s = As k y ,t f sy γ M , fi ,s (G.15)
(EI ) fi ,s ,z = k E ,t E s I s ,z (G.16)
G.6 Proračun sile osnog izvijanja pri povišenim tempraturama
(1) U skladu s točkom G.1(4), proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak i
proračunska krutost na savijanje poprečnog presjeka u požarnoj situaciji odreñuju se iz izraza:
N fi , pl ,Rd = N fi , pl ,Rd , f + N fi , pl ,Rd ,w + N fi , pl ,Rd ,c + N fi , pl ,Rd ,s (G.17)
(EI ) fi ,eff ,z = ϕ f ,θ (EI ) fi , f ,z + ϕ w ,θ (EI ) fi ,w ,z + ϕ c ,θ (EI ) fi ,c ,z + ϕ s ,θ (EI ) fi ,s ,z (G.18)
gdje je ϕi,θ koeficijent smanjenja ovisan o učinku toplinskih naprezanja. Vrijednosti ϕi,θ dane su u
tablici G.7.
Tablica G.7 - Koeficijenti smanjenja krutosti na savijanje
Normirana požarna ϕ f,θ ϕ w,θ ϕ c,θ ϕ s,θ

otpornost
R30 1,0 1,0 0,8 1,0
Stranica 88/95
R60 0,9 1,0 0,8 0,9
R90 0,8 1,0 0,8 0,8
R120 1,0 1,0 0,8 1,0
(2) Eulerova sila izvijanja ili kritična elastična sila dane su izrazom:
N fi ,cr ,z = π ² (EI ) fi ,eff ,z l θ2 (G.19)
gdje je:
ℓθ duljina izvijanja stupa u požarnoj situaciji.
(3) Bezdimenzijska vitkost odreñuje se iz izraza:
λ θ = N fi, pl,R N fi,cr,z (G.20)
gdje je:
Nfi,pl,R vrijednost Nfi,pl,Rd u skladu sa stavkom (1) kada se koeficijenti γM,fi,a, γM,fi,c i γM,fi,s uzmu 1,0.
(4) Uzimajući λ θ i krivulju izvijanja c iz norme EN 1993-1-1, smije se proračunati koeficijent

smanjenje χz a proračunska sila osnog izvijanja u požarnoj situaciji odrediti iz izraza:
N fi ,Rd ,z = χ z N fi , pl ,Rd (G.21)
(5) Proračunske vrijednosti otpornosti elemenata na osni tlak ili proračunska osna sila izvijanja
Nfi,Rd,z pokazane su na slikama G.2 i G.3 u ovisnosti o duljini izvijanja ℓθ za profile niza HEA i
kvalitetu materijala čeličnih profila S355, za beton C40/50, za armaturne šipke S500 i normirane
razrede požarne otpornosti R60, R90 i R120.
Ti su proračunski dijagrami utemeljeni na parcijalnim koeficijentima sigurnosti za materijal γM,fi,a =

γM,fi,c = γM,fi,s = 1,0.
G.7 Ekscentričnost sile
(1) Za stupove opterećene silom s ekcentričnošću δ, proračunska sila izvijanja Nfi,Rd,δ smije se
odrediti iz izraza:
N fi ,Rd ,δ = N fi ,Rd (N Rd ,δ N Rd ) (G.22)
gdje je:
NRd i NRd,δ osna sila izvijanja i ekscentrična sila izvijanja proračunane u skladu s normom EN 1994-
1-1 za običnu temperaturu.
(2) Hvatište ekscentrične sile ostaje unutar spregnutog poprečnog presjeka stupa.
G.8 Područje primjene
(1) Ovaj se proračunski model smije primijeniti samo u ovim uvjetima:
duljina izvijanja ℓθ ≤ 13,5 b

230 mm ≤ visina poprečnog presjeka h ≤ 1100 mm
230 mm ≤ širina poprečnog presjeka b ≤ 500 mm
Stranica 89/95
1% ≤ postotak čelika za armiranje ≤ 6%
normirana požarna otpornost ≤ 120 min
(2) Osim uvjeta iz stavka (1), najmanja veličina presjeka b i h trebaju biti ograničene na 300 mm za
požarne razrede R90 i R120.
(3) U ovom proračunskom modelu najveća duljina izvijanja ℓθ treba biti ograničena na 10b u ovim
situacijama:
- za R60, ako je 230 mm ≤ b < 300 mm ili ako je h/b > 3 i

- za R90 i R120, ako je h/b > 3.
armaturne šipke
1 valjani profil
2 zavarene spone
3 koš od čelične mreže
4 moždanici
5 armaturne šipke (promjer φ)
6 montažna armaturna šipka
7 beton
armaturne šipke
Slika G.2 - Parametri otpornosti na izvijanje djelomično obloženih čeličnih profila
Normirana požarna otpornost R60

Kvaliteta konstrukcijskog čelika S355
Kvaliteta betona C40/50
Kvaliteta armaturnih šipki S500
PRORAČUNSKA OSNA SILA IZVIJANJA Nfi,Rd,z [MN]
DULJINA IZVIJANJA ℓθ [m]
Slika G.3a - Sile izvijanja djelomično obloženih čeličnih profila za R60

Slika G.3b - Sile izvijanja djelomično obloženih čeličnih profila za R90

Slika G.3c - Sile izvijanja djelomično obloženih čeličnih profila za R120
Stranica 90/95
Dodatak H
(obavijesni)
Jednostavni proračunski model za šuplje profile ispunjene betonom

izložene požaru oko stupa u skladu s normiranom krivuljom temperatura - vrijeme
H.1 Uvod
(1) Proračunski model za odreñivanje proračunske vrijednosti otpornosti šupljeg profila ispunjenog
betonom na osni tlak u požarnoj situaciji podijeljen je na dva neovisna koraka:
- proračun polja temperature u spregnutom poprečnom presjeku nakon zadanog trajanja

izloženosti požaru, i
- proračunu proračunske osne sile izvijanja Nfi,Rd za prethodno odreñeno polje temperature.
H.2 Raspodjela temperature
(1) Raspodjelu temperature treba proračunati u skladu s točkom 4.4.2.9
(2) U proračunu raspodjele temperature smije se zanemariti toplinski otpor izmeñu čelične stijenke
i betona.
H.3 Proračunska osna sila izvijanja pri povišenoj temperaturi
(1) Proračunska osna sila izvijanja Nfi,Rd šupljeg profila ispunjenog betonom smije se odrediti iz
izraza:
N fi ,Rd = N fi ,cr = N fi , pl ,Rd (H.1)
gdje je:
N fi ,cr = π ² [E a ,θ ,σ I a + Ec ,θ ,σ I c + E s ,θ ,σ I s ] l θ2 i (H.2)
N fi , pl ,Rd = Aa σ a ,θ γ M , fi ,a + Ac σ c ,θ γ M , fi ,c + As σ s ,θ γ M , fi ,s (H.3)
gdje je:
Nfi,cr elastična kritična sila ili Eulerova sila izvijanja

Nfi,pl,Rd proračunska vrijednost plastične otpornosti na osni tlak cijelog poprečnog presjeka
ℓθ duljina izvijanja u požarnoj situaciji
Ei,θ,σ tangentni modul za ovisnost naprezanje - deformacija materijala i pri temperaturi θ i za
naprezanje σi,θ (vidjeti tablicu 3.1 i sliku 3.2)
Ii moment tromosti materijala i s obzirom na središnju os y ili z spregnutog poprečnog
presjeka
Ai ploština poprečnog presjeka materijala i
σi,θ naprezanja u materijalu i pri temperaturi θ.
9
Nacionalna bilješka: Pogrešno u izvorniku piše shall umjesto should što je ovdje ispravljeno.
Stranica 91/95
(2) Ei,θ,σ·Ii i Ai·σ i,θ proračunaju se zbrajanjem svih elementarnih elemenata dy dz čija je temperatura
θ nakon trajanja požara t.
(3) Vrijednosti Ei,θ i σi,θ koje se upotrebljavaju usklañene su sa:
εa = εc = εs = ε (H.4)
gdje je:
ε osna deformacija stupa
εi osna deformacija materijala i poprečnog presjeka.
(4) Proračunska osna sila izvijanja Nfi,Rd smije se prikazati na dijagramima poput onih na slikama
H.3 i H.4 u ovisnosti od odgovarajućih fizikalnih parametara.
NAPOMENA: Uobičajeni je postupak povećanje deformacije u koracima. Kako se deformacija povećava,

vrijednosti Ei,θ,σ i Nfi,cr se smanjuju a vrijednosti σi,θ i Nfi,pl,Rd povećavaju. Vrijednost deformacije ustanovljena
je kad je zadovoljen uvjet iz stavka (1) i kada su Nfi,cr i Nfi,pl,Rd jednaki.
H.4 Ekscentričnost sile
(1) Niža pravila primjenjuju se uz uvjet da u požarnoj situaciji omjer momenta savijanja i osne sile
M/N = δ ne premašuje 0,5 puta veličinu b ili d poprečnog presjeka.
(2) Za ekscentričnost sile δ, istovrijedna osna sila Nequ koja se upotrebljava uz dijagrame osne sile
u požarnoj situaciji smije se odrediti iz izraza:
N equ = N fi ,Sd (ϕ s . ϕ δ ) (H.5)
gdje je:
ϕs odreñen na slici H.1
ϕδ odreñen na slici H.2
b veličina kvadratnog presjeka
d promjer kružnog profila
δ ekscentričnost sile.
H.5 Područje primjene

(1) Ovaj se proračunski model smije primijeniti samo za kvadratne ili kružne profile uz ove uvjete:
duljina izvijanja ℓθ ≤ 4,5 m
140 mm ≤ širine b ili promjera d poprečnog presjeka ≤ 400 mm
C20/25 ≤ kvaliteta betona ≤ C40/50
0% ≤ postotak čelika za armiranje ≤5%
normirana požarna otpornost ≤ 120 min.
Slika H.1 - Popravni koeficijent ϕs u ovisnosti o postotku armature
Slika H.2 - Popravni koeficijent ϕδ u ovisnosti o ekscentričnosti δ

Stranica 92/95
Normirana Kvaliteta konstrukcijskog čelika: S355

požarna Kvaliteta betona: C30/35
otpornost
Kvaliteta armaturnih šipki: S 500
R60 Osni razmak armature us: 40 mm
Y 5
Design Circular A s / (A c + A s ) 6
4
curve section %
1 291,1 x 4,5 1,0
2 329,9 x 5,6 1,0 3
3
3 406,4 x 6,3 1,0
4 291,1 x 4,5 4,0
5 329,9 x 5,6 4,0
6 406,4 x 6,3 4,0 2 5
2
1
concrete (A c ) Z
4
reinforcing 1
bars (A s )
1 2 3 4 4,5
Y X
X - duljina izvijanja (m)
us e Y - osna sila izvijanja (MN)
d
proračunska krivulja
kružni profil
beton
armaturne šipke (As)
Slika H.3 - Primjer proračunskog dijagrama za kružne šuplje presjeke (R60)

Stranica 93/95
Normirana Kvaliteta konstrukcijskog čelika: S355

požarna Kvaliteta betona: C30/35
Design Square As / (A c + A s ) otpornost
curve section Kvaliteta armaturnih šipki: S 500
%
R90 Osni razmak armature us: 40 mm
1 200 x 6,3 1,0
2 300 x 7,1 1,0
3 400 x 10 1,0
4 200 x 6,3 4,0 Y
5 300 x 7,1 4,0 5
6 400 x 10 4,0
6
Z concrete (A c ) 4
reinforcing
bars (A s )
3 3
h=b
Y
us 2 5
e
b
2
1
4
h=b 1
X
1 2 3 4 4,5
us e
b X - duljina izvijanja (m)
Y - osna sila izvijanja (MN)
proračunska krivulja
kvadratni profil
beton
armaturne šipke (As)
Slika H.4 - Primjer proračunskog dijagrama za kvadratne šuplje presjeke (R90)

Stranica 94/95
Dodatak I
(obavijesni)
Planiranje i vrednovanje eksperimentalnih modela
I.1 Uvod
(1) Rezultati ispitivanja smiju se upotrijebiti za ocjenjivanje ponašanja konstrukcijskih elemenata,

sklopova ili cijelih konstrukcija u požaru ako potječu od prikladno provedenih ispitivanja.
(2) Ispitivanjima se može obuhvatiti jedno od mogućih toplinskih djelovanja iz 3. poglavlja norme
EN 1991-1-2.
(3) Rezultati ispitivanja smiju imati za cilj globalno ocjenjivanje požarne otpornosti konstrukcije ili
njezina dijela.
(4) Ispitivanjima se smiju uzeti u obzir toplinski uvjeti koji nastaju u požaru i odgovarajuća
mehanička djelovanja. Rezultat je vrijeme tijekom kojega konstrukcija održava svoju otpornost za
kombinirano djelovanje požara i statičkih opterećenja.
(5) Rezultati ispitivanja smiju imati za cilj dobivanje točnijih djelomičnih podataka o jednoj ili više
faza spomenutih proračunskih modela.
(6) Djelomični podaci smiju se odnositi na toplinsku izolaciju ploče, na polje temperature u profilu,
ili na način sloma konstrukcijskog elementa.
(7) Ispitivanja se smiju provesti samo nakon isteka najmanje 5 mjeseci od betoniranja.
I.2 Ispitivanje radi globalnog ocjenjivanja
(1) Proračun ispitnih uzoraka i mehanička djelovanja smiju odražavati uporabne uvjete.
(2) Za ispitivanja provedena uz dogovorni požar u skladu s normama CEN-a smije se smatrati da
ispunjavaju prethodno pravilo.
(3) Dobiveni se rezultati smiju upotrijebiti samo za posebne uvjete ispitivanja i, ako ih ima, za
terenske primjene koje dopuštaju norme CEN-a.
I.3 Ispitivanje radi djelomičnih podataka
(1) Ispitni se uzorak smije proračunati u skladu s vrstom očekivanih djelomičnih podataka.
(2) Ispitni uvjeti smiju se razlikovati od uporabnih uvjeta konstrukcijskog elementa ako nemaju
utjecaj na djelomične podatke koji će se dobiti.
(3) Upotreba djelomičnih podataka dobivenih ispitivanjem ograničena je na iste parametre koji
odgovaraju onima proučavanim tijekom ispitivanja.
(4) Rezultati o prelasku topline valjani su za istu veličinu poprečnog presjeka elementa i iste uvjete
zagrijavanja.
(5) Rezultati o mehanizmu sloma valjani su za isti proračun konstrukcije ili njezin dio, iste rubne
uvjete i iste razine opterećenja.
Stranica 95/95
(6) Rezultati ispitivanja dobiveni u skladu sa spomenutim pravilima smiju se upotrijebiti kao
zamjena za odgovarajuće podatke navedene u proračunskim modelima u točkama 4.2, 4.3 i 4.4.
*****

NRHRN EN 1994-1-2 PDF

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

NRHRN EN 1994-1-2 PDF

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

HRN EN 1994-1-2:2005, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija –

Dio 1-2: Proračun konstrukcija na djelovanje požara

ICS 13.220.50; 91.010.30; 91.080.10; 91.080.40 Zamjenjuje ENV 1994-1-2:1994

Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija –

Preveo: D. Aničić, veljača 2011.

Ovu je europsku normu EN 1994-1-2:2005, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih

Tehnički odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

Ova europska norma zamjenjuje prednormu ENV 1994-1-2:1994.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

Status i područje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrñivanja usklañenosti zgrada i inženjerskih grañevina s bitnim zahtjevima

Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokoda

- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti

Veza izmeñu eurokodova i usklañenih tehničkih uvjeta za proizvode (Europske norme i

Postoji potreba za dosljednošću izmeñu usklañenih tehničkih specifikacija za grañevne proizvode i

Posebni dodatni podaci za normu EN 1994-1-2

Norma EN 1994-1-2 namijenjena je investitorima (npr. za definiranje njihovih posebnih zahtjeva),

"Grañevina mora biti projektirana i izgrañena tako da u slučaju izbijanja požara

- nosivost grañevine može biti pretpostavljena tijekom odreñenog vremena

- moguću ugradnju i održavanje sprinklerskih sustava

Brojčane vrijednosti parcijalnih koeficijenata i drugih elemenata pouzdanosti dane su kao

Cjelovitim analitičkim postupkom proračuna konstrukcije na djelovanje požara uzima se u obzir

Za proračun u skladu s ovim dijelom norme, za odreñivanje toplinskih i mehaničkih djelovanja na

Tekst je složen po horizontalnim redovima okvira

Slika 0.1 - Alternativni proračunski postupci

Pomagala pri proračunu

Očekuje se da će zainteresirane vanjske organizacije pripremiti pomagala pri proračunu

Nacionalni dodatak uz normu EN 1994-1-2

1.1 Područje primjene

- izbjegavanje preranog rušenja konstrukcije (funkcija nosivosti)

Slika 1.1 - Tipični primjeri betonskih ploča

Slika 1.3 - Čelična greda djelomično obložena betonom

Slika 1.4 - Čelična greda djelomično obložena betonom

Slika 1.6 - Profili obloženi betonom

Slika 1.7 - Djelomično obloženi profili

Slika 1.8 - Profili ispunjeni betonom

(13) Za profilirane čelične limove, upućuje se na točku 3.5 norme EN 1994-1-1.

(14) Armaturne šipke trebaju biti u skladu s normom EN 10080.

1.2 Upućivanje na druge norme

EN 1365-1 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 1: Walls

EN 1365-3 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 3: Beams

EN 1365-4 Fire resistance tests for loadbearing elements - Part 4: Columns

(1)P Primjenjuju se pretpostavke iz norma EN 1990 i EN 1991-1-2.

1.4 Razlika izmeñu načela i pravila primjene

(1) Primjenjuju se pravila iz točke 1.4 norme EN 1990.

(1)P Primjenjuju se pravila iz točaka 1.5 norma EN 1990 i EN 1991-1-2.

(2)P U dijelu 1-2 norme EN 1994 upotrebljavaju se nazivi s ovim značenjima:

1.5.1 Posebni nazivi koji se odnose na proračun općenito

1.5.2 Nazivi koji se odnose na materijal i svojstva proizvoda

1.5.3 Nazivi koji se odnose na proračun prelaska topline

1.5.4 Nazivi koji se odnose na proračun mehaničkog ponašanja

Velika latinična slova

A ploština presjeka ili obujma betona elementa po metru njegove duljine

Aa,θ ploština presjeka čeličnog profila pri temperaturi θ

Ac,θ ploština presjeka betona pri temperaturi θ

Af ploština presjeka čelične pojasnice

Ai , Aj elementarna ploština presjeka s temperaturom θi ili θj ili izložena ploština površine

A/Lr faktor geometrijskog oblika rebra

Ai /Vi faktor profila [m-1] dijela i čeličnog presjeka (nezaštićeni element)