Vous êtes sur la page 1sur 15

c  c  c

Novi naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova ƛ njihovi omjeri i razmjeri se određuju
po matematičkim proporcijama
Glavne karakteristike: upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola

RANA RENESANSA:

Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi ƛ u Rimu je proučavao klasičnu antičku
arhitekturu, i prvi je napravio točna mjerenja (možda tada i otkriva geometrijsku perspektivu ƛ
trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih građe vina na papir)
- uvijek traži nova i praktična rješenja ƛ kupola firentinske katedrale ƛ novi način kojim je napokon
omogućeno natkrivanje tako velike površine ƛ kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrađena
još u gotici)

* kapela Pazzi, Firenza, 1430 .

SIMETRIJA, PRAVILNOST ƛ sve se sastoji od kvadratnih jedinica
- preuzimanje rječnika klasične antike Ţ redovi, polukružni lukovi i stupovi ƛ nepromjenjivi
elementi
- mjere i proporcije točno određene

- drukčija uloga skulpture ƛ nema zavisnosti ƛ skulptura se oslobađa, a strogo određena
arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi

Spirito. stupnjevanje obrade od nižeg prema višem ƛ teže Ţ lakše pr. . Firenza.aritmetički razmjeri koji određuju muzičku harmoniju moraju vladati i u arhitekturi ƛ oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su božanskog porijekla RENESANSNA PALAČA: kvadratni tlocrt s unutrašnji m dvorištem .pisao traktate ƛ rasprave «O slikarstvu».sve veličine su određene MODULOM ƛ polumjer polukružnih kapelica ƛ sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnožavanjem osnovnog modula . .centralni luk uokviruje portal i naglašava kupolu * S.3-katno rješenje sa završnim vijencem.atrijem . 1434. 12 prozora ƛ apostoli .sve veličine su u odnosu ZLATNOG REZA Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture leži u davanju «točnih» proporcija svim značajnim mjerama jedne zgrade .kupola ima simboličnu vrijednost ƛ središnji otvor ƛ Krist. 1446 ƛ 51 . *Michelozzo: Palača Medici-Ricardi Leon Battista ALBERTI . «O arhitekturi». «O skulptur i» * palača Ruccelai. Firenza.

1502 .nova obrada zida ƛ shvaćen kao volumen a ne kao ploha ƛ duboko usječene niše u teškoj masi zida . ƛ obrada pročelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palače . dorski red.3-stepena baza. ili izveden iz kruga ƛ 4-kut.krug je savršeni i najprirodniji oblik ƛ neposredna slika božansko g razuma njegovi traktati su imali ogroman utjecaj. tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500 -1525) centralne crkve postaju uobičajene Donato BRAMANTE: Tempietto.u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih građevina ƛ idealni oblik sakralnih građevina je krug. ali ima monumentalnu težinu . Pietro in Montorio. kupola ƛ vrlo malih dimenzija. Rim.trebao biti okružen okruglim dvorištem s kolonadom ƛ povezanost građevine s okolnim prostorom ƛ NOVO!!! . 8-kut .primjena triju redova ƛ dorski. 6-kut. S. jonski i korintski pilastri sa istaknutim završnim vijencem ƛ plošna verzija Koloseuma na pročeljima crkava također upotrebljava klasični rječnik .

. .pročelje ƛ kolosalni red ƛ naglašava kompaktnost građevine.kupola ƛ na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima . projekt ƛ Bramante. PETAR.centralna građevina ƛ grčki križ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka pročelja . Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagrađen) . Rim 1. SV. 1506.ogromnih dimenzija ƛ moguća izvedba samo betonska konstrukcija ƛ ponovno oživljavanje te antičke tehnike današnji izgled ƛ Michelangelov projekt. dramatičnije ističe kupoli . 1546.opet koristi skulpturalno obrađen zid ƛ prostor duboko ulazi u masu zida .naglašava glavnu os drugačijom zap.

centralna. nemirno. MANIRIZAM 1525 ƛ 1600 Koristi sve elemente renesanse. varljivo. jer je nasuprot svakog ulaza ƛ izlaz . Vicenza. simetrična. s neočekivanim obratima Andrea PALLADIO Villa Rotonda. tjera nas van. ali ih lišava snage i unutarnje koherencije. 1567-70 . čudno. s 4 potpuno jednaka trijema .ne potiče na zadržavanje.

c   .

  .

u antici i u sr. cilj nije oponašati. sami sebi su dali ime ƛ rinascitá ƛ preporod (antike) ƛ lat.gledaju na klasičnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralačkih snaga ƛ ponovno oživljavanje nakon «1000- godišnjeg mraka»(u sr. lik. a ne samo obrađivač materijala. stoljeće ƛ quattrocento ƛ centar je FIRENZA ƛ prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog građanstva.dok se za srednjevjekovnog čovjeka povijest stvarala na nebu. Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost. izučava samo Biblija i crkveni tekstovi. ali se stil širi i ostalom Europom 1. povijest i filozofija ƛ humanističke znanosti NOVO SHVAĆENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J .dolazi do naglog razvoja individualizma.idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno) . umj. stoljeće ƛ cinquecento ƛ centar RIM ƛ zbog jačanja papinskog dvora ƛ sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanista RENESANSNI GRAD .nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu ƛ savršeno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski). a ne na zemlji (prošlost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista ƛ njegovo rođenje je jedini važan događaj). gramatika. teorijske traktate razdoblje renesanse se dijeli na: đ ranu renesansu ƛ XV. u kojem su funkcije grada predviđene i smišljeno raspoređene Filarete: SFORZINDA . već prema ljudskim ostvarenjima . period u povijesti koji je svjestan svog postojanja. u renesansi se izučavaju jezici.dok se u sr. obrt ƛ u renesansi su likovne umjetnosti prihvaćene u slobodne umjetnosti (matematika. djelo se gled kao na izraz stvaralačkog duha .u renesansi umjetnik priznat kao mislilac. nego dostići i prestići .8-kutna zvijezda ƛ na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom . su smatrali antiku poganskom) ƛ ali.u uvučenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga . književnost. a na umj. dijalektika.umjetnici postaju obrazovaniji ƛ pišu i pjesme. v. koje je vrlo rano svrgnulo feudalce đ visoku renesansu ƛ XVI. retorika i filozofija ƛ po Platonu bitne discipline za obrazovanje plemića. čovjek stiče samopouzdanje. isključene kao rad ruku bez teorijske osnove) . v. v. umjetnost je bila zanat. sumnja u tradicionalna vjerovanja i običaje . renesansni čovjek ne dijeli povijest prema planu božjeg spasa. renasci ƛ ponovo se roditi .

sve je integrirano .unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini . pravilnog oblika npr.ulica (Stradun ƛ «uličetina») . kule su visoke i vitke.oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima .pravokutni glavni trg je u sredini ƛ na njemu je katedrala i knežev dvor .. drvene kuće su zamijenjene baroknim zidanim kućama češća situacija su ipak renesansni zahvati u u već postojeće srednjevjekovne gradove ƛ prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive ƛ prostori su strogo geometrijski određeni. na njih su prislonjeni niski polukružni renesansni bastioni Kula Minčeta na vrhu kao kruna grada Razlika između gotičkih i renesansnih kula!!!! ƛ zbog oružja Got. masivne ƛ zbog baruta i topova | | . naglašavaju perspektivna skraćenja renesansni trg ƛ otvoren. organizirani uglavnom simetrično. polukružne.gradnja je počela 1579. kule su niske.jedna kružna ulica presijeca radijalne kanale i ulice ƛ na sjecištima su trgovi s crkvama i tržnicama . Firenza . iako nije sigurno da li je projekt njegov . prostran.oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaćanju prostora ƛ gotovo identične fasade jednakih visina tvore snažnu perspektivu KULE ƛ dvostruki prsten zidina i kula ƛ unutrašnji s gotičkim prizmatičnim kulama. ali nisu imali veliku snagu Ren. omeđen jednakim fasadama iste visine s rkadama ƛ naglašavanje perspektive . prazan prostor.veliki prazan prostor ƛ statičan. miran i pregledan U Hrvatskoj: DUBROVNIK ƛ STRADUN ƛ od «strada».isprva građen kao tvrđava za obranu od Turaka ƛ kad je prošla ratna opasnost.CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! ƛ nijedan dio ne može samostalno egzistirati. ANUNZIATA. PIAZZA SS.čvrsta veza između središta i ruba Primjer idealnog grada u Hrvatskoj: KARLOVAC .. često četvrtaste ƛ u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti.pravokutan trg. a graditelj je bio MATIJA GAMBON.

=   .

  .

vitkost oblika . se točno zna gdje i kad se javlja 1. zidovi su rastvoreni čipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima ƛ imamo dojam da su laki i šupljikavi . još 13 Za got. ƛ neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom -intenzivno se grade crkve.novi elementi omogućuju rastvaranje zida ƛ velike prozore i vrlo visoke brodove ƛ dojam lakoće.monumentalno Z. Chartresu. st. u 13. kada je opat Suger pregrađivao kor i opisao prednosti novog stila U gotičko doba se javlja novi kult Bogorodice ƛ novo doba koje se više okreće čovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) ƛ mnoge velike crkve su posvećene Djevici ƛ> Notre-Dame u Parizu.težnja za što više svjetla NOTRE-DAME u PARIZU (započeta 1163. arh.) Tlocrt . ƛ kad ih povežemo. u Normandiji je izgrađeno 15 velikih crkava. Amiensu.g. pročelje ƛ 3-dijelna vertikalna podjela... nevidljivi iznutra .zbijena i cjelovita osnova ƛ karakteristika gotike Eksterijer . put ƛ u opatijskoj crkvi St. 3 velika portala. Križno-rebrasti svod Kontrafori ƛ vanjski nosači. Reimsu. samo u 12. Rouenu.. Denis u Parizu između 1137 i 1144. odgovaraju sazviježđu Djevice na nebu !!!!!???? NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!: Šiljasti luk ƛ zbog statičkih razloga.

neprirodno vitki. tu se mogi naći i prikazi se ljačkih radova kroz godinu.osim čisto religioznih tema.. scene iz svakidašnjeg života. bestjelesni likovi u S -krivulji Slikarstvo: Vodeća grana slikarstva je VITRAJ ƛ slika na prozorskom staklu . sa sve više šiljastih ukrasa ƛ FIJALA Kiparstvo . ipak se diferenciraju od stupa .nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitiv ne tehnike. njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti ƛ nisu više taliko reljefi. Europom se proširio međunarodni stil ƛ i u kiparstvu i slikarstvu .opće karakteristike: Najreprezentativniji su veliki sk ulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala ƛ po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija ƛ Toma Akvinski ƛ prizori iz Biblije i životi svetaca . Postepeno oslobađanje od kadra !!!! ƛ dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred koj eg su postavljene. povijesne legende.. a samo su finije detalje (kosu.KATEDRALA u CHARTRESU U kasnijim fazama građevine postaju sve kićenije. pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama ƛ poput mozaika.likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima naturalizam !!! ƛ zanimanje za prirodu ƛ pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima Nove teme: KULT BOGORODICE ƛ brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani) Kao nova tema se javlja i PIETA ƛ Bogorodica s mrtvim Kristom ƛ često neprirodno mršavi i ružni ƛ da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje Za likove je specifična S-krivulja Oko 1400.pretjerano ljupki. oči) crtali na .proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama ƛ crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali . likovi suvremenika.

s unutrašnjom povezanosti između sebe HRVATSKA ƛ VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. a ne iluzijom prostora . u S-krivulji VAŽNO!!!! ƛ nešto sasvim drugačije GIOTTO di Bondone ƛ talijanski slikar iz 13. bez puno detalja freske u kapeli ARENA u PADOVI .najljepši sačuvani su u Chartresu i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI ƛ karakteristike kao i u kip. 14  | . slikarstva općenito: Obrnuta perspektiva ƛ umjetnici primjećuju da se stvari smanju ju u daljini. a ne izravnim promatranjem Narativnost ƛ za razliku od sažete romanike. ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati Teme su slčne kao i u kipar stvu. ƛ vitki likovi. likovi su isto vitki i bestjelesni.čvrsto okupljanje likova.staklu . koji je napravio revoluciju u slikarstvu ƛ obnova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam krupni. mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti . planu. na prilično plitkoj pozornici ƛ .promatrač je povezan sa slikom.djeluju kao raznobojni filtri.čitav prizor se odigrava i 1. čvrsti oblici. pažljivo prikazivanje detalja iz prirode Karakteristike got. Mariji na Škrilinah. st. ali nemaju još razvijen sistem. kao da smo sudionici . Beram.3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima. gotika je jako brbljava. i crtaju po sjećanju.

zapadni tornjevi 5. apsidom. crkava i najznačajniji primjeri se nalaze u Francuskoj ST. ƛ St. imaju svodove (najčešće bačvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) ƛ zbog praktičnih razloga (npr. deambulatorijem i apsidiolama (aps. i apsidiole čine KOR ƛ mjesto za svećenstvo. glavni brod 6. Veće su i bogatije nego ranije. ali i simboličkih ƛ želja sa Božja kuća bude što veličanstvenija i impresivnija Ukrašene su i izvana ƛ novost !!! ƛ arhitektonski elementi i skulpture. bazilike: 1.. zbog požara). prezbiterij 10. Španj. znači. u kojem je smješten i oltar) svodovi su ƛ u gl. bočni brodovi 7.c |||| | Crkve u srednjem vijeku su i dalje najčešće bazilike ƛ tip longitudinalne građevine Romanička crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora. deambulatorij + kripta (koja se ovdje ne vidi) ƛ podzemni dio ispod svetišta u koje su polagali prvo samo relikvije mučenika. brodu bačvasti .brodna bazilika s 3-brodnim transeptom. transept (poprečni brod) 9. nekad i bogato ukrašeno Z. križište s centralnim tornjem 8. deambulatorijem i brodnim transeptom. SERNIN u Toulouseu (J. a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike Najviše rom. pročelje Elementi rom. deamb.) 1080 -1120 Hodočasnička crkva (građene duž puteva što su vodili u Santiago de Compostela na SZ. rom. Franc. Foy u Conquesu i još neke slabo sačuvane) Primjer kako analizirati tlocrt: 5. narteks 4. crkve su masivne i monumentalne. apsidom. apsida 11.

kapitelima. ali ne po formi Slikarstvo: Vezano uz arhitekturu. Madeleine u Vezelayu HRVATSKA ƛ 2 najznačajnija primjera: -drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedral i. pročeljima) Obnova monumentalne kamene skulpture !!! ƛ prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači ZAKON KADRA ƛ skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena ƛ takav je i odnos pojedinca i društva ƛ čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» . uz koje su pridruženi polustupovi i pil astri ƛ elementi rimske arh. nervozna gipkost oblika Primjeri: Opatija u Moissacu . ali su sada dimnzije više. životinje. je karakteristična REDUKCIJA ƛ svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije ƛ npr. sve ostalo se odigrava između ... linearni oblici. za njih je početak stvaranje svijeta. uvijek na zap. Plošni način prikaza krajolika ƛ u trakama boje ƛ sputanost pojedinca Plošni. 1240 ƛ već pokazuje novi duh gotike. nema volumena. dok su brodovi prilično mračni (svjetlo se oduvijek povezuje s božanskim) Kompleks u PISI (1053-1272) Katedrala. naglašene obrisne linije .trogirska katedrala. umjesto šume jedno stablo.. koji su puni svjetlosti. tako da se čovjek prepadne kad izlazi van . -Radovanov portal. čudovišta.neobuzdana mašta.arhitektonski ornamenti ƛ dekorativni okviri za prozore i portale interijer ƛ brodovi odijeljeni lukovima i stubovima. Pročelju (na luneti). knjigu ili oltar. ali je vodeća grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS Za rom. ili s unutrašn je strane kao freska. cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušu Nespretne proporcije Teme ƛ ljudi. krstionica i toranj ƛ kosi toranj !!!! ƛ nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov Kiparstvo ƛ gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima. bogati ornament (organski i geometrijski) Posljednji sud ƛ vrlo česta tema. a kraj Posljednji sud. 1214. nespretne proporcije | .društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu HORROR VACUI ƛ strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet ƛ vrijeme nije bitno. sve stremi u visinu ritam se stalno ponavlja i pokreće nas prema apsidi na I.u bočnim svodovima križni eksterijer ƛ raščlanjenost volumena ƛ visine krova se postupno spuštaju . umjesto grada par kuća itd. slik. po sadržaju. St.

c.

||  .

|| .

St. 1240 ƛ već pokazuje novi duh gotike. dok se u gotici naglašava njegova muka ƛ mrtvi. Madeleine u Vezelayu HRVATSKA ƛ 2 najznačajnija primjera: -drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali. ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS Za rom. pročeljima) Obnova monumentalne kamene skulpture !!! ƛ prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači ZAKON KADRA ƛ skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena ƛ takav je i odnos pojedinca i društva ƛ čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» .društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu HORROR VACUI ƛ strah od praznog prostora STRAH sveprisutan u pogledu na svijet ƛ vrijeme nije bitno. čudovišta. naglašene obrisne linije. je karakteristična REDUKCIJA ƛ svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije ƛ npr. linearni oblici. bogati ornament (organski i geometrijski) Posljednji sud ƛ vrlo česta tema.trogirska katedrala. ili s unutrašnje strane kao freska. nespretne proporcije Razlika između rom. životinje. i got. 1214. umjesto grada par kuća itd. uvijek na zap. Plošni način prikaza krajolika ƛ u trakama boje ƛ sputanost pojedinca Plošni. umjesto šume jedno stablo. raspela ƛ za rom. nervozna gipkost oblika Primjeri: Opatija u Moissacu . slik. a kraj Posljednji sud. knjigu ili oltar. izmučeni Krist. kapitelima. cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušu Nespretne proporcije Teme ƛ ljudi. za njih je početak stvaranje svijeta. živog Krista otvorenih očiju. ali ne po formi Slikarstvo: Vezano uz arhitekturu. -Radovanov portal. sve ostalo se odigrava između.neobuzdana mašta.| Kiparstvo ƛ gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima. tako da se čovjek prepadne kad izlazi van . Pročelju (na luneti). po sadržaju. je karakteristični prikaz ukočenog. nema volumena. izvijenog tijela u S-krivulji .

= || .

||  .

pažljivo prikazivanje detalja iz prirode Karakteristike got.. slikarstva općenito: Obrnuta perspektiva ƛ umjetnici primjećuju da se stvari smanju ju u daljini. neprirodno vitki.pretjerano ljupki. Europom se proširio međunarodni stil ƛ i u kiparstvu i slikarstvu . i crtaju po sjećanju. a samo su finije detalje (kosu.  Kiparstvo . ƛ vitki likovi. a ne izravnim promatranjem Narativnost ƛ za razliku od sažete romanike.najljepši sačuvani su u Chartresu i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI ƛ karakteristike kao i u kip.proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama ƛ crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali .likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima naturalizam !!! ƛ zanimanje za prirodu ƛ pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima Nove teme: KULT BOGORODICE ƛ brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani) Kao nova tema se javlja i PIETA ƛ Bogorodica s mrtvim Kristom ƛ često neprirodno mršavi i ružni ƛ da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje Za likove je specifična S-krivulja Oko 1400. bestjelesni likovi u S -krivulji Slikarstvo: Vodeća grana slikarstva je VITRAJ ƛ slika na prozorskom staklu . likovi su isto vitki i bestjelesni.osim čisto religioznih tema. povijesne legende. njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti ƛ nisu više taliko reljefi.djeluju kao raznobojni filtri. likovi suvremenika. ipak se diferenciraju od stupa . oči) crtali na staklu . scene iz svakidašnjeg života. ali nemaju još razvijen sistem. Postepeno oslobađanje od kadra !!!! ƛ dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene.opće karakteristike: Najreprezentativniji su veliki s kulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala ƛ po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija ƛ Toma Akvinski ƛ prizori iz Biblije i životi svetaca . mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti ..nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primiti vne tehnike. ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati Teme su slčne kao i u kipar stvu. pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama ƛ poput mozaika. gotika je jako brbljava. u S-krivulji . tu se mogi naći i prikazi s eljačkih radova kroz godinu.

čvrsto okupljanje likova. Beram. na prilično plitkoj pozornici ƛ . s unutrašnjom povezanosti između sebe HRVATSKA ƛ VINCENT IZ KASTVA: freske u sv.3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima. čvrsti oblici. 1474. kao da smo sudionici . a ne iluzijom prostora . bez puno detalja freske u kapeli ARENA u PADOVI . planu. | . st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu ƛ obnova monumentanog zidnog slikarstva utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam krupni.čitav prizor se odigrava i 1. Mariji na Škrilinah.VAŽNO!!!! ƛ nešto sasvim drugačije GIOTTO di Bondone ƛ talijanski slikar iz 13.promatrač je povezan sa slikom.