Fascia coli, trigonum caroticum i parafaringealni prostori

Fascia cervicalis – kada promatramo vratne regije, uočit ćemo dva vezivna lista koji pripadaju
fasciji vrata: površniji leži izravno ispod potkožnog sloja, a dublji se nalazi uz infrahioidne
mišiće. Prvi je zapravo površni list vratne fascie, koji pokriva cijelu prednju i bočne strane
vrata. Drugi se zbog odnosa prema dušniku naziva pretrahealnim listom. Uz ta dva, postoji i
treći list, pred kralješnicom, stoga sveukupno: lamina superficialis, lamina praetrachialis i
lamina praevertebralis.

Lamina superficialis razgraničava potkožni sloj od dubljih dijelova u prednjim i

lateralnim vratnim regijama. Ona se pruža preko prednje strane vrata i seže bočno do desnog i
lijevog trapeznog mišića. Kranijalno se drži na donjem rubu mandibule, vanjskom slušnom
hodniku, mastoidnom nastavku i gornjoj nuhalnoj liniji. Od m. Trapeziusa na nju se natavlja
fascia nuchae. Kaudalno lamina superficijalis se veže na prednjoj strani ključne kosti i na
prednjem rubu incizure jugularis sterni. Obavija m. Sternocleidomastoideus podijeljena u dva
lista, isto kao i na donjem rubu submandibularne žlijezde. U sredini je prirasla na jezičnu kost.

Lamina praetrachealis je srednji list vratne fascije. Razapeta je između desnoga i

lijevoga omohioidnog mišića. Ograničena je na prednju stranu vrata, stoga je nepotpuna.
Pokriva infrahioidne mišiće, kranijalno se drži za hioidnu kost, a dolje na incisuru jugularis
sterni i na stražnjoj strani ključne kosti. Bočno se čvrsto veže s intermedijarno tetivom
omohioideusa, a lateralno od tog mišića prelazi u laminu superficijalis. Vezivne ovojnice svih
infrahioidnih mišića su izdvojeni listovi lamine pretrachealis. Ona je spojena sa stijenkom v.
jugularis interne i tako m. omohyoideus zatežući fasciju proširuje lumen te žile.

www.perpetuum-lab.com 1
 Po svojim donjim insercijama lamina superficialis odgovara prednjoj strani sternuma i
klavikule, a lamina praetrachialis stražnjoj strani tih kostiju. Između oba fascijalna lista nad
prsnom se kosti nalazi spatium suprasternale, ispunjen rahlim vezivom i masnim tkivom.
Taj se prostor gubi kranijalno od istmusa štitne žlijezde jer je tu lamina praetrachealis
priljubljena uz površni list fascije.

Spatium parapharyngeum je klinički i anatomski vrlo značajan prostor. Nalazi se bočno od

ždrijela, iznad angulusa mandibule i pripada glavi. Medijalnu stijenku tog prostora čini
ždrijelo. Stražnje omeđenje je lamina praevertebralis. Prema naprijed i lateralno duboka strana
m. Pterigoideusa medijalisa razgraničava ga od fosse infratemporalis, a processus styloideus s
mišićima koji od njega polaze dijeli ga nepotpuno od retromandibularne udubine. Ta tri mišića
(stylohyoideus, styloglossus i stylopharyngeus) pružaju se koso naprijed i medijalno, te
izdvajaju prednji ili prestiloidni paratonzilarni prostor.

Dolje parafaringealni prostor prelazi u trigonum caroticum. Gornja granica karotičnog

trokuta je venter posterior m. Digastricusa, medijalno ga omeđuje venter superior m.
Omohyoideusa, a lateralno prednju rub m . sternokleidomastoideusa.

U karotičnom trokutu se nalaze dvije velike krvne žile, i to zajednička arterija glave i
unutarnja jugularna vena. One stoje uspravno jedna uz drugu: a. carotis communis medijalno,
a v. Jugularis interna lateralno od nje. Između njih u dubini leži n. Vagus. Obje zajedno sa
živcem obavije vezivna ovojnica tvoreći neurovaskularni snop vrata. V. Jugularis interna
prima truncus thyreolinguofacialis u koji se slijevaju vene lica, jezika i štitne žlijezde. U visini
gornjega kraja grkljanja karotida se podijeli na vanjsku i unutarnju. U početnom odsječku a.
carotis externa leži medijalno i ispred unutarnje karotide. Ona se razgranjuje već u ovoj regiji
tako da iz nje izlaze prema naprijed aa. Thyroidea superior, lingualis i facialis, prema
medijalno a. pharyngea ascendens, a prema natrag a. occipitalis. Zatim a. carotis externa u
dubini ukršta venter posterior m. Digastrikusa i m. Stylohyoideus te ulazi u doušnu slinovnu
žlijezdu. A. carotis interna ne daje nikakve ogranke prije nego uđe u lubanjsku šupljinu.

www.perpetuum-lab.com 2
 Obje karotide u dubini ukršta n. Laryngeus superior, koji izlazi iz n. Vagusa i spušta se
u grkljan. Iza zajedničke karotide, a medijalno od vagusa, pruža se truncus sympaticus. To je
niz međusobno povezanih simpatičkih ganglija, koji se poput lanca proteže obostrano pored
kralješnice od lubanjske baze do trtične kosti. U vratnom dijelu truncus sadrži tri ganglija.
Anjsku stranu unutrašnje i vanjske karotide križa n. Hypoglossus, koji se u luku prema
naprijed usmjeruje u jezik, a njegov r. Descendens leži porvršno a. carotis communis.

Dakle, u parafaringealnom prostoru nalazi se a. carotis interna, uz nju v. Jugularis

interna. Tu su i četiri posljednja moždana živca, n. Glossopharingeus, n. Vagus, n. Accesorius
(iza sternocleidomastoideusa), i n. Hypoglossus. Dorzalno je od unutarnje karotide truncus
sympaticus, a uz stijenku ždrijela penje se a. pharyngea ascendens. I svi su ti elementi zbijeni
iza 3 'stilo' mišića.

OBJAŠNJENJE UZ SLIKU GORE - Najdorzalnije leži truncus sympaticus (1) koji se god
gornjeg cervikalnog ganglija (2) podijeli na jugularni živac (3) i interni karotidni živac (4).
Karotidni živac slijedi a. carotis internu (5), jugularni živac ide prema donjem gangliju (6) n.

www.perpetuum-lab.com 3
Vagusa (7). Postoje veze s n. Hypoglossusom (8) i karotidnim tijelom (9), koje također prima
vlakna tog živca za karotidno tijelo (10).
N. vagus (7) prolazi kroz jugularni foramen i stvara gornji i donji ganglij (6), spušta se
između carotis internae i jugularis internae (11), daje n. Laryngeus superior (12) koji se dijeli
na unutarnju (13) i vanjsku granu (14). Od drugih grana vagusa tu su i rr. Pharyngei (15) koji
teku uz faringealne grane (16) glosofaringeusa (17) za opskrbu farinksa i njegove mukozne
membrane.
Glossopharyngeus je odvojen od vagusa i vanjske grane n. Accesoriusa (19) dijelom dure
(18), premošćuje foramen jugularis i nakon davanja grana za sinus caroticum teče kaudalno
između carotis externae (20) i internae.
Vanjska grana n. Accesoriusa ide dorzalno do jugularnog bulbusa (21) v. Jugularis internae, te
lateralno prolazi kroz sternocleidomastoideus (22).
n. hypoglossus prolazi lateralno preko obje karotide. Odmah ispod baze lubanje prima C1 i
C2 ogranke (23) i odmah daje ogranke za gornji korijen duboke cervikalne anse (24).
a. carotis externa daje dorzalnu granu, a. pharyngeau ascendens (25) i doseže rub ljubanje u
obliku posteriorne meningealne arterije.

www.perpetuum-lab.com 4
ansa n. Hypoglossi – odmah ispod lubanjske baze n. Hypoglossus prima anastomozu koja mu
dovodi vlakna iz C1 (prvog vratnog živca). Na mjestu gdje živčano deblo ulazi u karotični
trokut ta se vlakna većim dijelom odvajaju kao r. Descendens. Ovaj se spušta ispred
zajedničke karotide i površno od unutarnje jugularne vene spaja se s jednim ogrankom C2 i
C3 vratnog živca (n. Cervicalis desc.). tako nastaje ansa cervicalis koja inervira infrahioidne
mišiće osim m. Tyreohyoideusa.

truncus symphatheticus (vratni dio) – u paraflaringealnom prostoru nalazi se gornji kraj

truncusa sympaticusa. Otuda se njegov vratni dio spušta kroz karotičnu regiju i nastavlja dalje
u kaudalnom smjeru do gornjeg otvora torakalne šupljine gdje prelazi u grudni dio. Vratni dio
trunkusa stoji medijalno od n. Vagusa, iza unutarnje odnosno zajedničke karotidne arterije, a
uložen je u samoj lamini prevertebralis cervikalne fascije. Ima tri ganglija od kojih je gornji
najveći. Ganglio cervicale superius je vretenastog oblika, a leži u visini 2. i 3. vratnog
kralješka. U visini 6. vratnog kralješka nalazi se maleni ganglion cervicale medium, koji nije
konstantan. Donji vratni ganglij je najčešće stopljen s prvim grudnim i tako nastaje ganglion
cervicothoracicum ili stellatum koji leži u visini gornjeg otvora grudne šupljine.
Sva tri ganglija pomoću rr. Communicantes povezani s vratnim spinalnim živcima, a osim
toga iz njih izlazi veći broj vaskularnih i visceralnih grana.

www.perpetuum-lab.com 5
Ganglion cervicale superius daje:
1. n. caroticus internus, koji izlazi iz gornjeg kraja ganglija te se penje uz unutarnju
karotidu tvoreći oko nje plexus caroticus internus. Iz tog spleta polaze vlakna, n.
Petrosus profundus, koja pristupaju na n. Petrosus major i zajedno s njime
pterigoidnim kanalom kao simpatički korijen usmjeruju u ggl. Pterygopalatinum. Kroz
ganglij ta vlakna prolaze neprekinuto u njegove ogranke. Nadalje iz unutarnjeg
karotičnog spleta ide kros fisuru orbitalis superior simpatički korijen u ggl. Ciliare. Ta
se vlakna također bez izmjene neurona nasstavljaju putem nn. Ciliares breves u očnu
jabučicu i inerviraju m. Dilatator pupillae. Isti splet šalje i vlakna za m. Tarsalis
superior i inferior.
2. nn. Carotici externi, živci koji tvore oko vanske karotide plexus caroticus externus, na
koji se nastavljaju spletovi što prate grane te žile. Od spleta oko srednje meningealne
arterija polazi simpatični korijen za ggl. Oticum, a od spleta oko facijalne arterije
simpatični korijen za ggl. Submandibulare.
3. rr. Pharyngei, koji s istoimenim granama n. Glossopharyngeusa i vagusa tvore plexus
pharyngeus
4. n. Cardiacus cervicalis, za simpatičku inervaciju srca.

Ganglion cervicale medium daje n. Cardiacus cervicalis medius također za srce.

Gangliom cervicothoracicum ili stellatum šalje prema srcu n. Cardiacus cervicalis inferior.
Ta tri živca što služe simpatičnoj regulaciji srčanog rada, spuštaju se u grudnu šupljinu i vode

www.perpetuum-lab.com 6
vlakna u osnovni splet za inervaciju srca, plexus caroticus, koji leži uz luk aorte. Pod
utjecajem simpatikusa srce radi brže i jače, a parasimpatikus djeluje suprotno.
Sva tri vratna ganglija šalju simpatična vlakna u štitnu žlijezdu putem spletova koji prate
tireoidne arterije.

Centar simpatikusa nalazi se u cornuu laterale leđne moždine između segmenata C8 i L2.
eferentni (vazokonstriktorni, sekretorni i dr.) putovi za područje glave i vrata počinju u
najvišim segmentima tog centra, a do odredišta stižu odgovarajućim spinalnim živcima, kroz
rr. Communicantes. Ti putovi prolaze kroz ganglion stellatum koji je centar za raspodjelu
eferentnih i aferentnih vlakana ne samo za glavu i vrat nego i za ruku i gornji dio toraksa.

www.perpetuum-lab.com 7
www.perpetuum-lab.com 8
www.perpetuum-lab.com 9