Vous êtes sur la page 1sur 20

PROSTOR

20 [2012] 2 [44]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 310-327 Zrinka Paladino Arhitektonski opus Lavoslav Horvat’s Architectural
OF ARCHITECTURE Lavoslava Horvata u Beogradu Work in Belgrade
ISSN 1330-0652 Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper
CODEN PORREV UDK 72.038.1(497.11 Beograd)”19” UDC 72.038.1(497.11 Beograd)”19”
UDK | UDC 71/72
20 [2012] 2 [44]
219-486
7-12 [2012]
Sl. 1. Fotografija hotela „Jugoslavija” u Novom Beogradu, 1970-ih
Fig. 1. ”Jugoslavija” Hotel in New Belgrade, photograph, 1970s
Znanstveni prilozi | Scientific Papers 20[2012] 2[44] PROSTOR 311

Zrinka Paladino
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode City Institute for Protection of Cultural Monuments and Nature
HR - 10000 Zagreb, Kuševiæeva 2 HR - 10000 Zagreb, 2 Kuševiæeva Street

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper


UDK 72.038.1(497.11 Beograd)”19” UDC 72.038.1(497.11 Beograd)”19”
Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 - History and Theory of Architecture
i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage
Èlanak primljen / prihvaæen: 12. 10. 2012. / 10. 12. 2012. Article Received / Accepted: 12. 10. 2012. / 10. 12. 2012.

Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu


Lavoslav Horvat’s Architectural Work in Belgrade

Beograd Belgrade
Horvat, Lavoslav Horvat, Lavoslav
natjeèaji competitions
Terazije Terazije

Znaèajnim arhitektonskim ostvarenjima u Beogradu akademik Lavoslav Hor- Lavoslav Horvat’s outstanding architectural achievements in Belgrade testify
vat predstavio se i kao sudionik u kreiranju njegove suvremene slike. Projek- to his significant role in building up the city’s contemporary image. His major
tom graðevine Okružnog ureda za osiguranje radnika s kraja 1920-ih godina i works such as the designs for the District Office of Workers’ Insurance building
poratnim izgradnjama velebnog hotela „Jugoslavija” u Novom Beogradu ili in the late 1920s, ”Jugoslavija”, the post-war splendid hotel in New Belgrade
Savezne industrijske komore na Terazijama Horvat se ponovno potvrdio kao or the Federal Chamber of Industry building in Terazije prove that he was a
vrstan arhitekt koji se uspješno nosio i s najkompleksnijim zadacima razlièitih great architect able to deal successfully with the most complex structures. His
namjena. Uspjelim je ostvarenjima hrvatski graditelj osigurao važno mjesto u remarkable achievements therefore place this Croatian architect and member
povijesti beogradske arhitekture dvadesetog stoljeæa. of academy among the leading figures of Belgrade’s 20th century architecture.
312 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD meðuratnih ostvarenja.1 Brojka je uspjelih


‘zemljaških’ projekata i ostvarenja Horvata
INTRODUCTION nepovratno uvrstila meðu najuspješnije arhi-
tekte naše meðuratne scene.
Razdoblje stagnacije tijekom Drugoga svjet-
skog rata, uvjetovano neslaganjem s vla-
dajuæim politièkim sustavom u zemlji, smije-
nila je nevjerojatna poratna angažiranost.
Lavoslav Horvat uvrstio se meðu vodeæe po-
ratne projektante industrijske i javne arhitek-
ture premda je kontinuirano projektirao i
ostvarivao i graðevine drugih namjena.
Poratni angažman - zapoèet radom u zagre-
baèkomu Zemaljskom graðevno-projektnom
zavodu, ubrzo preimenovanom u Arhitekton-
ski projektni zavod, APZ - potrajao je de-
setljeæima, do kraja Horvatove radne aktiv-
nosti. Brojnim je znaèajnim projektima i os-
tvarenjima potvrðivao važnost i ugled pro-
jektantske ustanove u kojoj je radio, ali i
svoju struènu i umjetnièku poziciju u društvu.
U tome je razdoblju projektirao ili ostvario
mnogobrojne industrijske pogone, turistièke
i zdravstvene graðevine, poslovne i stambe-
ne zgrade, škole te obiteljske kuæe.
Ovim radom detaljno obraðujemo Horvatova
beogradska ostvarenja, ali i važne neostvare-
ne projekte na kojima je, posebno u poraæu,

A kademik Lavoslav Horvat po broju je


znaèajnih arhitektonskih ostvarenja jedan od
Horvat bio aktivno i uspješno angažiran. Beo-
grad u Horvatovu opusu zauzima važno mje-
sto jer je upravo taj grad, premda ne u cijelo-
zastupljenijih hrvatskih graditelja u Beogra- sti prema uspjeloj prvonagraðenoj natjeèajnoj
du. Kraj dvadesetih i poèetak tridesetih godi- osnovi, ‘udomio’ njegovo ostvarenje Okruž-
na 20. stoljeæa bilo je razdoblje definiranja nog ureda za osiguranje radnika, OUZOR.
njegove konaène i prepoznatljive arhitekton- Cijenjena meðuratna praksa nastavljena je i
ske oblikovnosti pa su u to doba nastajali i u poraæu pa je Horvat kvalitetom velebnih
oblikovno prijelazni, ali ne manje zanimljivi ostvarenja, poput dugotrajno projektiranoga
projekti. Meðu takve ubrajamo i prvo Horva- reprezentativnog hotela „Jugoslavija” u No-
tovo ostvarenje u Beogradu - graditeljski vom Beogradu ili Savezne industrijske komo-
sklop Okružnog ureda za osiguranje radnika re na beogradskim Terazijama, osigurao nji-
u današnjoj Nemanjinoj ulici, gdje je blokov- hovu opstojnost do naših dana. Spomenuta
skom izgradnjom uoblièen jedan od središnjih ostvarenja Horvata su uvrstila meðu vodeæe
gradskih prostora. arhitekte i urbaniste poratnog Beograda koji
Lavoslav Horvat od najranijih je projekata su utjecali na stvaranje suvremene slike gra-
gradio sukladno suvremenim arhitektonskim da (Sl. 2.). Horvatovi brojni prateæi, a neostva-
principima, saživljavao se s prostorima u koje reni projekti, poput palaèe Predsjedništva
je trebalo uklapati novu arhitekturu, a kada vlade Federativne Narodne Republike Jugo-
je i preuzimao povijesne arhitektonske stilo-
ve, èinio je to znalaèki. Trogodišnja praksa u 1 Udruženje likovnih umjetnika „Zemlja” djelovalo je
poznatomu zagrebaèkom arhitektonskom od 1929. do 1935. godine. Prvo umjetnièko udruženje tak-
atelijeru Rudolfa Lubynskog osigurala je kva- ve vrste u Hrvatskoj okupljalo je ljevièarski orijentirane
litetnu daljnju izobrazbu tek dovršenog ðaka èlanove - slikare, kipare i arhitekte u organiziranom, pro-
gramski artikuliranom i socijalno osviještenom djelovanju
zagrebaèke Tehnièke srednje škole, koji je kojim se težilo za neovisnošæu našega likovnog izraza.
potom bio osposobljen i za najzahtjevnije za- Najvažnijom zadaæom èlanovi su smatrali popularizaciju
datke. Upis u arhitektonsku školu Drage Ible- ‘ideološki ispravne’ umjetnosti izložbama i predavanjima.
ra pri Kraljevskoj umjetnièkoj akademiji u Za- Tijekom šestogodišnjeg djelovanja organizirano je šest
samostalnih izložbi u Zagrebu, Parizu i Beogradu te go-
grebu bio je samo logiènim nastavkom obuke stovanje u Sofiji, dok je posljednja, sedma izložba, bila
i ‘brušenja’ velikog talenta. Horvatove ljud- zabranjena policijskom uredbom. Lavoslav Horvat je bio,
ske odlike i socijalna osjetljivost rezultirali su nakon Drage Iblera koji je napisao i Manifest udruže-
nja, jedan od prvih èlanova arhitekata s kojima je udru-
i uèlanjenjem u progresivno meðuratno Ud- ženim snagama nastojao promicati suvremena arhitek-
ruženje umjetnika „Zemlja”, unutar kojeg je tonska promišljanja. [Reberski, 1971: 189-192; Paladino,
djelovanja samostalno ili u koautorstvu s 2006.]
drugim èlanovima ostvario veæinu znaèajnih 2 Paladino, 2011.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 313

slavije ili sjedišta Centralnog komiteta Ko-


munistièke partije Jugoslavije, dodatno uka-
zuju na vrijednost nevjerojatno plodnog an-
gažmana arhitekta koji je razvoj Beograda
promišljeno i uspješno sagledavao.2
Ovo istraživanje pridonosi spoznajama o po-
vijesti razvoja hrvatske arhitekture u svim
njezinim segmentima, pa i onima ostvarenim
izvan naših granica, te æe zasigurno imati i
praktiènu primjenjivost u edukaciji današnjih
i nadolazeæih arhitektonskih naraštaja. Utvr-
ðene èinjenice mogu biti poticaj daljnjim is-
traživanjima, usporedbi razlièitih arhitekton-
skih razdoblja ili opusa te njihovih meðu-
sobnih utjecaja.

HORVATOVI PRVI PROJEKTI JAVNE


NAMJENE
HORVAT’S FIRST PUBLIC BUILDINGS
Netom po svršetku Tehnièke srednje škole su znaèajniji oni za najamnu stambeno-po- Sl. 2. Ostvarenja Lavoslava Horvata na planu
Horvat je 1922. godine zapoèeo trogodišnju slovnu zgradu Kanitz na Sajmištu u Zagrebu, središnjeg dijela grada Beograda, 2012.
Fig. 2. Lavoslav Horvat’s buildings on the map
praksu u poznatomu zagrebaèkom arhitek- Sefardsku sinagogu u Sarajevu i naposljetku of central Belgrade, 2012
tonskom atelijeru Rudolfa Lubynskog.3 Arhi- za zgradu Središnjeg ureda za osiguranje
tekt Lubynski nepogrešivim je instinktom radnika, SUZOR, u Mihanoviæevoj ulici u Za-
odabirao najtalentiranije mlade suradnike grebu.6 Projektantski krajnje korektno ob-
kojima su angažman i praksa u poznatom raðeni, ti su projekti oblikovnošæu ipak jasno
atelijeru bili odskoènom daskom za uspješno odražavali duh tada još stolujuæega kasnog
daljnje školovanje te kasniju samostalnu historicizma. Važnost tih prvih suradnièkih
praksu. Premda je navodno Lubynski surad- izvedbi stoga ne treba valorizirati poradi
nicima dopuštao samo razrade svojih pro- njihovih oblikovnih karakteristika, veæ zbog
jekata, talent mladih pojedinaca jasno se funkcionalnosti koja je sama od sebe otvara-
oèitavao i na takvim zadacima. Iz istog je la put novoj arhitekturi.
razloga i arhitektura majstora nerijetko, a Bilo je to doba Horvatove aktivne obuke i
posebice potkraj radnog vijeka, poprimala usvajanja praktiènog znanja. Marljiv rad, ra-
prepoznatljiva stilska obilježja mladih su- cionalnost i funkcionalnost bile su glavne
radnika.4 odlike koje su se u poznatom atelijeru mogle
usvojiti, a tijekom tri godine prakse Horvat je
Horvat je u atelijer stupio upravo u vrijeme u tome i uspio. Veæ na prvim natjeèajima na
odlaska Stjepana Planiæa na odsluženje voj- kojima je sudjelovao neposredno po odlasku
nog roka, no i to relativno kratko razdoblje iz atelijera ostvario je neoèekivane rezultate.
bilo je dovoljno za poèetak doživotnog prija- Posljednji projekt kojim se intenzivno bavio
teljstva koje æe s vremenom biti obilježeno i na kraju suradništva kod Lubynskog bio je
znaèajnom arhitektonskom suradnjom na broj- onaj za palaèu SUZOR-a u Mihanoviæevoj ulici
nim projektima.5 u Zagrebu. Samo nekoliko godina kasnije,
Tijekom Horvatove suradnje u atelijeru Lu- 1929. godine, na natjeèaju za zgradu Okruž-
bynski nastao je veæi broj projekata, od kojih nog ureda za osiguranje radnika u Beogradu,
Horvat je osvojio prvu nagradu te doslovno
pretekao i samog ‘uèitelja’, kojemu je bio do-
3 Osobna dokumentacija L. Horvat iz arhive Ivana Laya dijeljen otkup.
u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije zna-
nosti i umjetnosti u Zagrebu. [HMA-HAZU-IL] Oba su soliterna bloka javne namjene, i
4 U tom su atelijeru prije, poslije ili istovremeno uz Hor- zagrebaèki i beogradski, obilježeni proèišæe-
vata suraðivali i Stjepan Planiæ, Stjepan Gomboš, Bogdan nijim arhitektonskim izrièajem pa se može
Petroviæ i mnogi drugi. [Laslo, 1984-1985.a: 182]
pretpostaviti odreðeni Horvatov utjecaj i na
5 Radoviæ-Maheèiæ, 2003.b: 65
projektiranju ranije zagrebaèke izvedbe Ru-
6 Sva je tri projekta Horvat krajem života u razgovorima
s arh. Aleksanderom Laslom i sam naglašavao kao važnije
dolfa Lubynskog. Iskustvo steèeno u suradnji
izvedbe na kojima je suraðivao u velikom atelijeru Lubyn- na znaèajnom zagrebaèkom ostvarenju zasi-
ski. [Laslo, 1984-1985.a: 182, 189] gurno je pridonijelo Horvatovu velikom us-
7 U meðuvremenu je tako 1925. godine, meðu ostalim, pjehu na beogradskom natjeèaju, no valja
sudjelovao sa Stjepanom Planiæem na natjeèaju za Miro- naglasiti èinjenicu njegova istodobnog, kon-
vinski zavod u Mariboru te 1927. godine na natjeèaju za
Poštu, poštansku direkciju i štedionicu u Skoplju. Samo-
tinuiranog i uspješnog sudjelovanja i na broj-
stalno iste godine s dva natjeèajna rada, od kojih je jedan nim natjeèajima za zgrade javne namjene di-
i nagraðen treæom nagradom, sudjelovao je i na natjeèaju ljem zemlje.7
314 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

MEÐURATNA AKTIVNOST S PRVIM bièajeni i rezultirali su velikim brojem uspješ-


BEOGRADSKIM ANGAŽMANOM nih izvedbi, èesto upravo od mlaðega na-
raštaja arhitekata, meðu koje se ubrajaju i
HORVAT’S WORK BETWEEN THE TWO arhitekti ‘zemljaši’ te Lavoslav Horvat.
WARS AND HIS FIRST COMMISSION • Okružni ured za osiguranje radnika,
IN BELGRADE OUZOR, u Beogradu, 1929.-1932.18 - Projek-
tom i izvedbom OUZOR-a u Beogradu Horvat
Meðuratna djela Lavoslava Horvata izlagana se, iako još uvijek bez akademskog naslo-
su na gotovo svim znaèajnim izložbama u va, uspješno uvrstio meðu vodeæe arhitekte
zemlji, meðu kojima su i èetiri izložbe Ud- naših prostora.19 Izvedba mu je povjerena te-
ruženja umjetnika „Zemlja”, kojega je Horvat meljem osvojene prve nagrade s natjeèaja iz
bio redovnim èlanom.8 Tijekom šestogodiš- 1929. godine.20 Na nepravilnoj peterokutnoj
njeg djelovanja Udruženja, od 1929. do 1935. parceli Horvat je ‘potkovastom’ tlocrtnom
godine, organizirano je šest samostalnih osnovom samostojeæega èetverokatnog ob-
izložbi u Zagrebu, Parizu i Beogradu, ali i go- jekta uspio riješiti zahtjevan graðevinski pro-
stovanje u Sofiji.9 Èlanovi Udruženja su isto- gram koji je obuhvaæao ustanove razlièitih
dobno, pojedinaèno ili u skupinama, sudjelo- namjena (Sl. 3.).21 Zgrada, ili ispravnije re-
vali i na brojnim izložbama u zemlji i svijetu.10 èeno blok, na današnjoj adresi Nemanjine 2
Horvat je, meðu ostalim, 1932. godine izla- tlocrtnim je gabaritom u cijelosti popunila
gao i s udruženjem „Krug arhitekata” u Lon- prostor omeðen prometnicama pa je i samim
Sl. 3. Tlocrt kata OUZOR-a u Beogradu, 1929. donu i Budimpešti.11 Arhitektonski radovi iz-
Fig. 3. District Office of Workers’ Insurance building, time predstavljala složenu realizaciju koja se
floor plan, 1929 lagani na izložbama „Zemlje” bili su samo programom i obuhvatom teško mogla uspo-
segmenti pojedinih opusa, koji su, dakako, rediti s drugim javnim zgradama iz tog vreme-
bili znatno opsežniji. Veæina izlaganih radova
predstavljala je projekte s velikih arhitekton-
skih natjeèaja raspisivanih 1930-ih godina u za Vijeænicu na Sušaku. S Planiæem ponovno 1930. godine
èitavoj zemlji, u èemu su prednjaèili gradovi sudjeluje na natjeèajima za OUZOR u Mariboru, gdje su
nagraðeni jednom prvom nagradom, te za zagrebaèke
poput Zagreba, Splita ili Beograda.12 Horvat Gradske paviljone, na kojem su osvojili jednu jednako-
je nastupio na èetiri izložbe Udruženja, a iz- vrijednu petu nagradu. Iste je godine Horvat samostalno
laganim se radovima neprijeporno uvrstio sudjelovao i na natjeèaju za Bansku palaèu u Novom Sadu,
a 1930.-1931. godine i na natjeèajima za Židovsku bolnicu
meðu vodeæe hrvatske meðuratne arhitekte. te za Umjetnièki dom u Zagrebu, s kojim je radom ponovno
osvojio jednu od pet jednakovrijednih nagrada. U isto
Druga i Treæa izložba Udruženja održane su vrijeme poèelo je i plodno ‘splitsko’ razdoblje Horvatova
1931. godine.13 Na Drugoj izložbi, održanoj u opusa, obilježeno, meðu ostalim, i brojnim natjeèajnim ili
pariškoj „Galerie Billiet”, ponovno je, kao i na izvannatjeèajnim narudžbama za, primjerice, projektiranje
i gradnje velikih Banovinskih bolnica u Dalmaciji. [Paladi-
Prvoj, izlagao samo Drago Ibler, a nije pozna- no, 2011.]
to zašto na toj izložbi nije izlagao i Horvat, 8 Paladino, 2006.
premda je na prethodnoj godišnjoj skupštini 9 Posljednja, sedma izložba, bila je u cijelosti pripremlje-
bilo prihvaæeno njegovo sudjelovanje u sta- na za zagrebaèki Umjetnièki paviljon u travnju 1935. godine,
ali zbog zabrane nije održana. [Reberski, 1971: 192]
tusu gosta.14 U meðuvremenu je 1930. godine
10 Sudjelovali su u Barceloni 1929. na izložbi „Exposi-
izlagao i na „Graditeljskoj izložbi”, uprilièenoj ción internacional Barcelona-Arte Yugoslavo”, 1930. u
za održavanja Meðunarodnoga kongresa gra- Londonu na izložbi „Exhibition of Yugoslav sculpture and
ditelja u Zagrebu. Horvat je veæ na toj izložbi painting”, u Ljubljani na izložbi „Razstava sodobne gra-
fike” itd. [Reberski, 1971: 189-192]
predstavio dva samostalna projekta - zgradu
11 „Krug arhitekata” iz Zagreba vjerojatno su predstav-
OUZOR-a u Beogradu i Upravnu zgradu u No- ljali vodeæi meðuratni hrvatski arhitekti modernog smjera
vom Sadu, koje je potom, uz izvedbeni projekt koji su ukljuèivali i pojedine arhitekte ‘zemljaše’, a koji su
Banovinske bolnice u Splitu, izložio i na 1931. godine pod istim imenom sudjelovali i na „Prvoj
izložbi savremene jugoslovenske arhitekture” u Beogra-
Treæoj izložbi „Zemlje”.15 Treæa je izložba vje- du. [*** 1953: 282]
rojatno inicirala i suradnju veæeg broja arhi- 12 Nerijetko se dogaðalo da nekoliko arhitekata izloži
tekata u Planiæevoj knjizi „Problemi savreme- projekte s istih natjeèaja i èesto su odreðeni radovi po-
ne arhitekture”, izdanoj 1932. godine, u kojoj navljani na veæem broju izložbi, posebice ako su za pojedi-
ne projekte u meðuvremenu bili raspisivani uži natjeèaji ili
su od ukupno èetrdeset objavljenih radova su bili realizirani.
najveæi dio èinili natjeèajni projekti i samo 13 Ta je godina ostala obilježena i prvim uhiæenjem Krste
nekoliko realizacija.16 Od triju Horvatovih Hegedušiæa, kojim je zapoèeo ozbiljniji sukob Udruženja s
projekata u knjizi dva su, za razliku od veæi- postojeæim društveno-politièkim režimom. [Reberski, 1971:
194-195]
ne ostalih, naknadno i izvedena.17 Zgrada 14 Reberski, 1971: 194-195
OUZOR-a u Beogradu veæ je bila u izvedbi, 15 U koautorstvu sa S. Planiæem Horvat je predstavio i
dok je izgradnja Banovinske bolnice u Splitu suvremeno osmišljen i uoblièen projekt Pošte, poštanske
poèela za nekoliko godina. štedionice i direkcije u Skoplju, za koji su i nagraðeni jed-
nom prvom nagradom. [Planiæ, Tomaševiæ, 1930: 13, 25]
Meðu brojnim natjeèajima i izvedbama sa sa- 16 Knjigu „Treba znati... progres graditeljstva” („Proble-
mog poèetka 1930-ih godina specifiènošæu se mi savremene arhitekture”) iz 1932. godine uredio je Stje-
istièu projekti zgrada središnjih ili okružnih pan Planiæ. Suraðivalo je devetnaest arhitekata, meðu
kojima i sedmorica ‘zemljaša’: S. Gomboš, L. Horvat, D.
ureda za osiguranje radnika. Javni natjeèaji Ibler, M. Kauzlariæ, J. Pièman, S. Planiæ i Z. Strižiæ. [Planiæ,
za zgrade te namjene bili su u to doba uo- 1932: 5]
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 315

na.22 Urbanistièki princip, proistekao iz Hor- doba. Prizemljem rastvorenim stupovima Sl. 4. Fotografija natjeèajne makete OUZOR-a
pravokutnog presjeka i kompaktnim gornjim u Beogradu, 1929.
vatova racionalnog promišljanja mikroloka-
Fig. 4. District Office of Workers’ Insurance building
cije sa svih strana omeðene prometnicama, dijelom, akcentiranim nizovima prozorskih in Belgrade, competition scale model, photograph,
sukladan je s nešto ranije ostvarenim Novi- otvora, osmislio je graðevinu koja proèeljima 1929
narskim domom arhitekta Brune Bauera u nije odavala probleme tlocrtne osnove triju
spojenih zgrada razlièite namjene (Sl. 4.). Sl. 5. Fotografija OUZOR-a u Beogradu, 1934.
Zagrebu.23 Uspješnim izmirenjem unutarnjih Fig. 5. District Office of Workers’ Insurance building,
sadržaja i funkcionalne povezanosti razlièitih Potkraj svibnja 1930. godine izvedbeni su photograph, 1934
namjena Horvat je naznaèio projektantski po- projekti bili odobreni za izgradnju koja je
mak k funkcionalnom projektiranju novoga poèela 6. listopada 1930., a dovršena 29. ruj-
na 1932. godine.24 Horvat je zbog izvedbe dio
1931. godine proveo u Beogradu, odakle se
17 Planiæ, 1932: 48-49, 60-61, 94
nakon veæih nesuglasica s izvoðaèem, neza-
18 Paladino, 2011: 328-331
dovoljan suradnjom, vratio u Zagreb. Po-
19 Uz Horvatov je projekt i Ibler takoðer predstavio nak-
nadno realizirane projekte SUZOR-a u Skoplju i u Mostaru. stojeæu je dokumentaciju naposljetku u cije-
[*** 1931: bb] losti potpisao beogradski arhitekt Petar Gaèiæ
20 *** 1991: 68 koji je brojnim naknadnim nacrtima znaèajno
21 Parcela je bila omeðena Wilsonovim trgom, Nemanji- izmijenio izvorni Horvatov projekt.25 Izvedena
nom, Staniènom, Novoproseèenom i Spojnom ulicom. je zgrada, s podrumom, suterenom i èetiri
22 Na gradilištu površine 2410 m2 tlocrtna je površina kata, dovršena ravnom linijom krovišta s iz-
prizemlja obuhvaæala 1909,20 m2, s unutrašnjim dvorištem dignutom atikom, a proèelja su otvorima
bloka od 471 m2. Ukupna je vrijednost investicije bila
predviðena s èetrnaest milijuna dinara, a to je bilo zna- izvedena inverzno onima u Horvatovoj pro-
èajno meðuratno izdvajanje. [Dokumentacija je pohranje- jektnoj dokumentaciji. Gornji je dio gabarita
na u Istorijskom arhivu Beograda, IAB, OGB, GO, TD, fasc: rastvoren plitkim pilonima, dok su prizemlje i
XX-6a-1930]
prvi kat postali zatvoreniji. Zbog izvedenih
23 *** 1995: 30 preinaka nepovratno se izgubila oblikovna
24 Za projekte je izdana graðevinska dozvola broj 2346. proèišæenost natjeèajnog rada, a izvanjska
od 21.5.1930. godine u Beogradu, s promjedbenim nacrti-
ma od 22.5.1931. i 17.9.1932. godine, prema kojima je na- oblikovnost izvedene graðevine naposljetku
posljetku izdana i uporabna dozvola broj 7633. od predstavlja još jedan od primjera monumen-
15.10.1932. godine. [IAB, OGB, GO, TD, fasc: XX-6a-1930] talnog neoklasicizma, znakovitog za kasne
25 IAB, OGB, GO, TD, fasc: XX-6a-1930, Fascikla arhitek- dvadesete godine prošlog stoljeæa.26 Arhi-
ta Petra Gaèiæa za Plan zgrade OUZOR-a u Beogradu
tektonski je sklop veæ 1946. godine adaptiran
26 *** 1991: 68 za potrebe bolnice, a u toj je funkciji i danas
27 „Bolnica za vaskularna obolenja mozga Sveti Sava” (Sl. 5.).27
28 Na natjeèaju iz 1930. godine za sjedište Dunavske ba-
novine u Novom Sadu Horvatov rad nije bio meðu na- Istodobno ostvarenju tog projekta Horvat je
graðenima, vjerojatno je bio jedan od otkupljenih, ali je 1931. godine u Beogradu aktivno sudjelovao i
bio prepoznat kao suvremeno projektantsko rješenje, izla-
gano u svim znaèajnim publikacijama i na izložbama. Iz-
kao izlagaè na „Prvoj izložbi savremene jugo-
gradnja je naposljetku bila dodijeljena srpskom arhitektu slovenske arhitekture” u Paviljonu „Cvijeta
Dragiši Brašovanu, èije rješenje u ‘uglovnom’ polukružnom Zuzoriæ” na Kalemegdanu, na kojoj je izložio
dijelu graðevine s ulaznim dijelovima i krovnim vijencem natjeèajni projekt Banske palaèe u Novom
neupitno podsjeæa na hvaljeno Horvatovo natjeèajno
rješenje. [Maksimoviæ, 1931.a: bb i Paladino, 2011: 63-64, Sadu.28 Tom prvom jugoslavenskom izložbom
333-335] arhitektonskih radova beogradska je „Grupa
29 Avangardnu beogradsku „Grupu arhitekata moder- arhitekata modernog pravca”, u suradnji s
nog pravca”, koja je djelovala od 1928. do 1934. godine, „Klubom arhitekata” iz Ljubljane i „Krugom
utemeljili su arhitekti Dušan Babiæ, Jan Dubovy, Branislav
Kojiæ i Milan Zlokoviæ. Grupa je tijekom šestogodišnjeg
arhitekata” iz Zagreba, nastojala propagirati
djelovanja organizirala znaèajne beogradske arhitekton- suvremenu arhitekturu i tako je približiti
ske izložbe na kojima su sudjelovali i „Krug arhitekata” iz društvu.29 Horvatov je novosadski projekt
Zagreba te „Klub arhitekata” iz Ljubljane koji su, vjerojat- javne namjene kao takav bio prepoznat. Pri-
no ispravno, pretpostavljamo, predstavljali èlanovi istoi-
menoga ljubljanskog strukovnog udruženja. [Blagojeviæ, likom Šeste izložbe „Zemlje” Horvat je 1935.
2003.; *** 1953: 282] godine u beogradskom Umjetnièkom paviljo-
316 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

nu „Cvijeta Zuzoriæ” izložio i jedno splitsko u sam vrh, pri èemu se Horvat našao meðu
stambeno ostvarenje.30 nagraðenim arhitektima natjeèaja za zgradu
CK KPJ i za reprezentativni hotel.
Tih je godina nastalo još nekoliko Horvatovih
projekata javne namjene za Beograd koje Ljiljana Blagojeviæ u knjizi Novi Beograd:
valja navesti. Koautorski rad sa Stjepanom osporeni modernizam detaljno je razložila
Planiæem na natjeèaju iz 1933. godine za društveno-politièke, socio-ekonomske i go-
zgradu Državne štamparije u Beogradu Hor- spodarske uvjete razvoja novoga grada na
vat je izložio 1934. godine u Zagrebu na Petoj lijevoj obali Save.34 Tim su natjeèajima sudio-
izložbi udruženja „Zemlja”, premda je za isti nici automatski bili pozvani i na izradu idejnih
natjeèaj izradio i samostalan, neizlagani pro- urbanistièkih planova Novog Beograda koji je
jekt.31 Za središnji je dio Beograda 1939. go- kao novi prostor trebao ‘udomiti’ predviðene
dine projektirao i peterokatnu uglovnu zgra- monumentalne graðevine, ali i brojne plani-
du Penzionog zavoda, s uredskim, upravnim i rane društvene, kulturne i javne sadržaje.35
društvenim prostorijama te velikim brojem Zbog nedostatne definiranosti programa i
stanova, koja je ostala neostvarena.32 uvjeta natjeèaja, za taj urbanistièki segment
- prema mišljenju ocjenjivaèkih sudova - nije
Razdoblje Drugoga svjetskog rata Horvat je
se dobilo nijedno zadovoljavajuæe rješenje i
proveo u Zagrebu, uz znatno smanjene pro-
kao jedina korist pokazalo se da su se njime
jektantske aktivnosti, premda je nastavio us-
ipak približno definirale smještajne pozicije
pješno sudjelovati na malobrojnim raspisiva-
triju najznaèajnijih novobeogradskih zdanja.
nim natjeèajima. Premda veæ u prvim porat-
Nakon usuglašavanja o osnovnome urbani-
nim godinama maksimalno angažiran na stièkom planu 1948. godine osnovan je Savjet
brojnim kapitalnim industrijskim projektima za izgradnju Novog Beograda u kojem su iz-
diljem zemlje, Horvat je nastavio sudjelovati i raðene najznaèajnije studije u sklopu gene-
na sve brojnijim arhitektonskim i urbanistiè- ralnog plana Beograda.36 U zemlji koja je još
kim natjeèajima u zemlji. Ti su natjeèaji, uz uvijek sanirala ratne rane arhitekti su prvi put
one najèešæe stambenih namjena, bili raspi- imali prigodu projektiranja i gradnje repre-
sivani i za razlièite javne sadržaje - od dru- zentativnih graðevina i sklopova. Najveæi
štvenih i kulturnih kao ‘opæedruštveno zna- problem prostora Novog Beograda projek-
èajnih’ pa do graðevina od politièke važnosti. tantima je naposljetku, uz visok vodostaj
Ovim posljednjima, poput državnih ili repub- rijeka, predstavljalo temeljenje graðevina.37
lièkih sjedišta Vlade ili Komunistièke partije Zbog slabe nosivosti i sastava tla, a nakon
Jugoslavije, posveæujemo se potanje i ovim pomnjivih geomehanièkih i statièkih istraži-
radom. vanja, konstrukcije su redom bile temeljene
„Franki” pilotima.38
PRVI VELIKI PORATNI BEOGRADSKI Valja naglasiti èinjenicu da je raspisom ovih
NATJEÈAJI istodobnih velikih natjeèaja bila uvjetovana
FIRST MAJOR POST-WAR COMPETITIONS
IN BELGRADE 30 *** 1935: bb
31 Na istoj je izložbi sudjelovao i Drago Ibler predstav-
Težnja za centralizacijom moæi tadašnje FNRJ ljanjem projekta s istog natjeèaja, na koji je pristiglo 80
u prvome poratnom desetljeæu iskazivala se radova. Prvu je nagradu dobio D. Brašovan, drugu G. Kive-
rov, J. Korka i Ð. Krekiæ, treæu D. Gudoviæ i D. Leko. Sedam
ostvarenjem novoga upravno-politièkog sre- radova je otkupljeno. [*** 1933: 5]
dišta, predviðenog u novome dijelu Beogra- 32 Prema dokumentaciji Istorijskog arhiva u Beogradu
da. Na potpuno neizgraðenom zemljištu na- zgrada Penzionog zavoda za službenike na križanju Ulica
stajao je novi grad kojim se Beograd trebao Miloša Velikog i Kraljice Natalije u Beogradu sagraðena je
1940. godine prema projektu arhitekata Marijana Ivaèiæa i
spojiti s Novim Zemunom. Fazno planiran ve- Ratomira Bogojeviæa. [Maneviæ, 2008: 38]
lik broj graðevinskih pothvata na podruèju 33 Razvoj i širenje Beograda na lijevoj obali Save razma-
današnjega Novog Beograda trebalo je, uz trani su veæ prvim studijama 1946. godine koje je izradio
snažnu potporu politièkog rukovodstva Urbanistièki institut Ministarstva graðevina NR Srbije.
države, ostvariti unutar zacrtanih petogodiš- [Vrbaniæ, 1951: 118-134]
njih planova. Krajnja složenost zadatka pod- 34 Podijelivši knjigu na pet logièno povezanih poglavlja:
Reprezentacija, Konceptualizacija, Materijalizacija, Kritika
razumijevala je usklaðenu suradnju velikog i Ideologija, autorica nas kronološki provodi kroz polu-
broja sudionika, a posebno urbanista i arhi- stoljetno razdoblje idejnog raðanja, planiranja, projekti-
tekata.33 Promatrano iz današnje perspekti- ranja, ostvarenja te naposljetku valorizacije Novog Beo-
grada. Horvatova je aktivnost u knjizi obraðena u poglav-
ve, najznaèajnije gradnje u Novom Beogradu ljima Konceptualizacija i Materijalizacija gdje je, meðu
zapoèete su u svibnju 1947. godine raspisima ostalim, detaljno obraðeno i razdoblje velikih novobeo-
arhitektonsko-urbanistièkih natjeèaja za izra- gradskih natjeèaja, kojima æemo se podrobno pozabaviti i
du idejnih skica zgrada Predsjedništva vlade našim radom. [Blagojeviæ, 2007: 56-118]
35 Projektirali su se sadržaji poput ministarstava, insti-
Federativne Narodne Republike Jugoslavije i tuta, muzeja, kazališta, knjižnice, opere i hotela, a uz ra-
Centralnog komiteta Komunistièke partije Ju- spis je natjeèaja bila priložena i regulacijska skica Novog
goslavije, CK KPJ, te natjeèaja za reprezenta- Beograda naèinjena u Urbanistièkom zavodu Srbije. [Seis-
tivni hotel. Na njima su arhitekti APZ dospjeli sel, 1947: 18-22]
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 317

razrada arhitektonskih projekata upravo od


prvonagraðenih autora, èime im se jamèilo i
sudjelovanje u izvedbi.39
• Natjeèajni projekt za zgradu Centralnog
komiteta Komunistièke partije Jugoslavije,
CK KPJ, u Novom Beogradu, 1947.40 - Na
natjeèaju za zgradu CK KPJ prva nagrada nije
dodijeljena, a podijeljene su tri druge i pet
treæih nagrada, te deset otkupa. Izmeðu pet
treæih nagrada jednu su osvojili: Antun Ulrich,
Dragica Perak, Vladimir Potoènjak, Zlatko
Neumann i Branko Vasiljeviæ, a drugu Lavo-
slav Horvat, Mladen Kauzlariæ, Josip Seissel i
Ninko Sinkoviæ - odreda projektanti APZ-a.41
Nažalost, od rada Horvata i suradnika oèu-
van je jedino dio natjeèajne dokumenta-
cije poznat iz davnih napisa arhitekata Neve-
na Šegviæa ili Tomislava Odaka, koji su se
èesto osvrtali na te beogradske natjeèaje.42
Tim je èlancima prikazana istovjetna ‘studija
za CK’, perspektivni prikaz visoke soliterne
graðevine trokrake tlocrtne osnove položene
na širi postament niže jednokatne graðevine
(Sl. 6.).
Zanimljivo je da je veæina natjeèajnih radova rijatida. Izvannatjeèajno otkupljeni rad Rikar- Sl. 6. Perspektivni prikaz projekta za zgradu CK KPJ
da Marasoviæa ili rad Ivana Vitiæa eklektièkom u Novom Beogradu, 1947.
koncepcijski slièno predviðala rješenje gra- Fig. 6. Central Committee Building in New Belgrade,
ðevine sa soliternom vertikalom, pri èemu je su se oblikovnošæu i gabaritnim kompozici- perspective, 1947
zatvoreniji viši betonski volumen izranjao iz jama takoðer ubrojili meðu neoklasicistièki
niže i rastvorenije baze, ali su razlike u obli- uoblièene projektne prijedloge.
kovnom pristupu pojedinih projektnih timova Projekt Horvata i suradnika Ljiljana Blagojeviæ
bile više negoli oèite. Drugonagraðeni rad svrstala je meðu „rješenja koja se istièu su-
arhitekata Nevena Šegviæa, Drage Galiæa i vremenošæu pristupa i jasnim modernistièkim
Branka Bona s umjetnicima Antunom Au- strategijama rješenja visokog objekta”, pri
gustinèiæem i Franom Šimunoviæem, premda èemu visoku, elegantnu ‘kulu’ ostakljenih
mu je bila priložena i, po ocjenjivaèkom sudu, proèelja ubraja meðu „beskompromisno mo-
prihvatljivija proèišæena varijanta, odiše po- dernistièke suvremene koncepcije”.43 Prem-
vijesnim oblikovnim refleksijama arkada i ka- da o tlocrtnom razmještaju natjeèajnog rada
možemo samo nagaðati, prijedlog Horvata i
suradnika pripada meðu one rjeðe radove
36 Taj je opsežan posao bio dodijeljen Urbanistièkom
zavodu Beograda, unutar kojeg je bila osnovana grupa za koji su se arhitektonskom proèišæenošæu be-
Novi Beograd pod vodstvom arhitekta Nikole Dobroviæa, s tonskih i ostakljenih volumena neprijeporno
arhitektom Miloradom Macurom kao projektantom. [Vrba- izdvojili od veæine drugih, izrazito monumen-
niæ, 1951: 118] talnih rješenja.44
37 Sukladno brojnim studijama, naposljetku je usvojeno
rješenje kojim se najniža kota nasutog terena planirala • Natjeèajni projekt za zgradu Predsjed-
neznatno iznad najviše vodostajne kote rijeka kako bi se ništva vlade Federativne Narodne Republike
neznatnim padovima odvodnjavanja riješili problemi even- Jugoslavije u Novom Beogradu, 1947.45 -
tualnih preljeva. [Usmeni iskaz arhitekta Ive Bartoliæa au-
torici.]
Premda su podastrli i cjelovito rješenje zada-
38 Tehnologija izvoðenja „Franki” pilota, kao duboko
nog prostora u Novom Beogradu s brojnim
nabijenih temelja kod kojih je dužina bitno veæa od njihova predviðenim ustanovama i sadržajima, Hor-
popreènog presjeka, podrazumijeva da se pri izvedbi za- vat s timom kolega iz Zemaljskoga projekt-
bijena cijev za ugradnju betona naknadno vadi, a ugraðeni nog zavoda NR Hrvatske nije bio nagraðen za
se materijal nabija batom s površine.
kompleksno osmišljenu idejnu skicu zgrade
39 Blagojeviæ, 2007: 89 Predsjedništva vlade FNRJ. Jezgrovitost sklo-
40 Paladino, 2011: 148-149 i 537-538 pa s visinski naglašenim središnjim dijelom,
41 *** 1947.a: 60; Venturini, 1982: 21-26 iskazana na projektu za zgradu CK KPJ, ovdje
42 Šegviæ, 1950: 33; Odak, 1986: 36 se horizontalno rašèlanila na veæi broj sklad-
43 Od ostalih nagraðenih radova sliènoga projektant- no proporcioniranih volumena, mirnijih u li-
skog pristupa Blagojeviæ je posebno izdvojila otkupljeni
rad Vladimira Turine, Drage Boltara i Radovana Nikšiæa, te niji i obradi, te ukazuje na raznolikost pro-
projekt Ratomira Bogojeviæa i tima koji su osvojili èetvrtu jektantskih pristupa u rješavanju razlièitih
treæu nagradu. [Iz poglavlja „Konceptualizacija: Novi Beo- urbanistièko-arhitektonskih zadataka za isto
grad - glavni grad, 1946.-1948.”, Blagojeviæ, 2007: 100] podruèje. Razlog više zbog kojeg valja istak-
44 Blagojeviæ, 2007: 56-118 nuti taj nenagraðeni ‘corbusierovski’ projekt
45 Paladino, 2011: 149-151 i 535-536 Horvata i kolega jest taj što je njegovo arhi-
318 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

struktivno i funkcijski povezani, ali i priklad-


no odijeljeni od gospodarskih i uslužnih pro-
stora (Sl. 9.). Ostvarena je povezanost svih
gostinjskih prostora, ali su se pojedini pro-
stori, poput dvorane za bankete, mogli i
potpuno izdvojiti. Smještaj posluge, pred-
viðen u zasebnom gabaritu, podzemnom je
vezom osiguravao uslužnu liniju, dok je sre-
dišnji restoranski sklop planiran izmeðu ulaz-
noga i dvoranskoga gabarita. Nad središnjim,
ozelenjenim dijelom atrija projektirano je
krovno ostakljenje koje se prema potrebi mo-
glo uklanjati za ljetnih mjeseci.
Ukupna je planirana površina bila 9250 m2, a
poradi izrazito visoke razine podzemnih voda
glavninu je hotela trebalo projektirati iz-
dignutu od tla i bez podrumskih sadržaja, a to
je u natjeèajnom radu riješeno osloboðenim
skeletnim sustavom prizemlja.51 Reprezenta-
tivnu pojavnost u zelenilu planirane moder-
nistièke hotelske arhitekture obilježavala je
Sl. 7. Južno proèelje projekta Predsjedništva vlade tektonsko oblikovanje naposljetku utjecalo i ‘olakšana’ forma, rastvorena nizovima loða,
u Novom Beogradu, 1947. na konaènu oblikovnost treæe bitne graðevine tendi i obilato ostakljenih soba. Smještajni
Fig. 7. Government Presidency Building
in New Belgrade, south-facing facade, 1947 - velikog hotela na istom podruèju (Sl. 7.).46 kapacitet predviðao je od 250 do 300 po-
stelja, ali i brojne društvene prostorije, ban-
Sl. 8. Dio južnog i istoèno proèelje projekta
Razvedeni sklop Predsjedništva u osnovi tvo- ketni prostor za prijame 500 osoba te eksklu-
Predsjedništva vlade u Novom Beogradu, 1947. re dva arhitektonska volumena, od kojih su zivan restoranski dio.52 Pri odabiru lokacije
Fig. 8. Government Presidency Building izduženi, sedmerokatni kvadar s krovnom te-
projektanti su svojevoljno birali obalni ili
in New Belgrade, part of the south-facing facade rasom èinili uredi, a razvedeni je ‘pacijski’ dio
and the east-facing facade, 1947 kopneni položaj gradnje, a lokacija uza že-
ukljuèivao prostrane dvorane i prijamne pro-
ljeznièku postaju u Zemunu uskoro je odre-
store predsjedništva i vijeænica, poput glaz-
ðena Idejnim planom Novog Beograda Nikole
bene dvorane s galerijom, salona, vijeænice s
Dobroviæa iz 1948. godine, kada je zapoèeta i
kabinetima, sveèane dvorane s predvorjem i
prostorije za sjednice. Skeletno, osloboðeno izgradnja hotela.53
prizemlje i sasvim zatvorena poboèja viso- • Hotel „Jugoslavija” u Novom Beogradu,
kog volumena, kontinuirani nizovi prozora te 1948.-1951./1956.-1967.54 - U vrijeme natje-
krovne terase sa stupovljem pod lebdeæim èaja za hotel nisu postojali regulacijski plano-
armiranobetonskim ploèama - projektantska vi novobeogradskog prostora ni detaljan pro-
su asocijacija na osnovne teorijske arhitek-
tonske principe Le Corbusiera (Sl. 8.).
46 Neupitna je sliènost neostvarenog projekta za zgradu
• Natjeèajni projekt za reprezentativni ho- Predsjedništva s izvedbenom varijantom reprezentativnog
hotela, koji je na dunavskoj obali konstrukcijski bio i os-
tel u Novom Beogradu, 1947.47 - Natjeèajnim tvaren nakon desetak godina. Samo se zahvaljujuæi detalj-
je radom za zgradu Predsjedništva vlade nim tlocrtnim legendama natjeèajnoga rada za zgradu
razjašnjena i lokacija reprezentativnog hote- Predsjedništva uspjelo i odijeliti ta dva projekta. [Osobna
la u Beogradu, koji su Lavoslav Horvat, Mla- ostavština L. Horvata u Hrvatskom muzeju arhitekture Hr-
vatske akademije znanosti i umjetnosti, HMA-HAZU-LH]
den Kauzlariæ i Kazimir Ostrogoviæ istodobno
47 Paladino, 2011: 151-154 i 539-541
projektirali za drugi natjeèaj te na njemu 48 Ocjenjivaèki su sud èinili: D. Grabrijan, V. Ribnikar, B.
osvojili prvu nagradu (Sl. 10.).48 Odabrana lo- Stojanoviæ, S. Planiæ, M. Pantoviæ, M. Miniæ, S. Ruskoviæ i
kacija prvonagraðenog rješenja hotela nala- D. Momèiloviæ. Prva nagrada od 130.000 dinara dodijelje-
zila se znatno sjevernije od one obalne, napo- na je radu pod geslom „234”, Zemaljskoga projektnog
zavoda NR Hrvatske; dvije druge nagrade, u iznosima od
sljetku odabrane za izvedbu.49 po 70.000 dinara, radu pod geslom „77777” Projektant-
skog zavoda NR Srbije i radu pod geslom „Hotel” Teh-
Projekt reprezentativnog hotela, duljine 140 i nièkog fakulteta Ljubljana; dvije treæe nagrade, u iznosu
širine 30 metara, ukljuèivao je pedeset dvo- od 40.000 dinara, radovima pod geslom „H”, Projektnog
sobnih apartmana te pedeset dvoposteljnih i zavoda NR Slovenije i radu pod geslom „13072”, Projek-
stotinu jednoposteljnih soba s posebnim sa- tantskog zavoda NR Srbije, uz èetiri otkupa radova pod
geslima: „73273”; „123456”; „201246” i „67795”. [***
nitarnim èvorom po svakoj jedinici. Hotel je 1947.a: 60]
bio projektiran za smještaj najuglednijih go- 49 Arhitektonski je tim hotel planirao blizu zgrade Pred-
stiju, a u prvo je vrijeme trebao poslužiti i za sjedništva, a izmeðu Arheološkog i Gradskog muzeja, te
privremeni smještaj dijela dužnosnika cen- boèno od glavne prometnice i radiocentra nasuprot njoj,
kako su ih urbanistièki osmislili. [HMA-HAZU-LH]
tralnih ministarstava.50 Osnovni gradbeni ele-
50 Konaèni pak smještaj svih vladinih službenika bio je
menti jasno su grupirani, ali i diferencirani, planiran u novim vladinim sklopovima koje je trebalo uspo-
pa su hotelski trakt s krovnom terasom, pre- redno graditi u novome dijelu Beograda. [*** 1947.b: 24]
dvorje, restoran i dvorana za bankete kon- 51 *** 1947.b: 23-25; Momèiloviæ, 1947: 25-26
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 319

gram graðevine pa je, u skladu s izgradnjom


planiranih graðevina CK i Predsjedništva,
došlo i do znaèajnijih izmjena pri izvedbi ho-
tela. Po izmjeni lokacije i programa isprojek-
tiran je i izgraðen hotel površine 45.000 m2,
na današnjoj adresi Bulevar Nikole Tesle 3,
prema drukèijem projektu, koji je Horvat po-
èeo ostvarivati 1948. godine. 55
Prema rijeèima arhitekta Ive Bartoliæa, autori-
ma prvonagraðenoga natjeèajnog rada s vre-
menom su se pri razradi pridružili i APZ-ovi
arhitekti Rikard Marasoviæ i Vlado Potoènjak,
a na izvedbenim je projektima i sam Bartoliæ
predano suraðivao na poèetku projektantske
karijere. Bartoliæ opisuje sedmerokatnu gra-
ðevinu izvedenu u èetiri dilatacije, kojima se
prevladao problem izrazitog slijeganja tla,
koja je naposljetku izvedena s prateæim nižim
dijelovima uslužne i tehnièke namjene te
garažom (Sl. 1.). Planirano je da se po pot-
punom ‘sjedanju’ konstrukcije visinske raz-
like meðu pojedinim dilatacijama riješe nak- vom. No, nedostatak novèanih sredstava Sl. 9. Tlocrt prizemlja natjeèajnog rada za hotel
nadnom ugradnjom kaskada ili stubišta uz- prouzroèio je zastoj izgradnje koja je na- u Novom Beogradu, 1947.
Fig. 9. Hotel in New Belgrade, competition entry,
duž hodnika graðevine. Velikim naporima stavljena tek 1956. godine ponovnim us- ground-floor plan, 1947
omladinskih radnih akcija temeljenje je os- vajanjem programa hotela, djelomièno dovr-
tvareno nalijeganjem na pilote duboke 10 do šenog prema ranijem Generalnom urbani-
15 metara, a cijeli je konstruktivni sustav stièkom planu Novog Beograda. Odobrenjem
projektirao i nadzirao inženjer Ferdo Keller.56 novoga investicijskog programa za dovršenje
Konaèno je definiran izduljeni volumen koji je hotela s kraja 1958. godine i odobrenjem
ukljuèivao visoko smještajno hotelsko krilo s glavnog projekta sljedeæe je godine zapoèelo
nižim pridodanim krilom prema rjeènoj obali dovršavanje Horvatova projekta, zakljuèenog
te s aneksima prateæih sadržaja (Sl. 11.). tek krajem šezdesetih godina.57 Prema novo-
mu programu naèinjena je nova projektna
Poradi državne krize 1949. godine i obustav- dokumentacija, idejni, glavni te, naposljetku,
ljanja gradnje Novog Beograda zaustavljena i izvedbeni projekt, kojom se poveæao smješ-
je i gradnja velikoga hotela, koji je ipak sredi- tajni kapacitet na fleksibilne brojke izmeðu
nom 1951. godine svojom armiranobeton- 900 i 1100 postelja. Broj soba poveæavao se
skom skeletnom konstrukcijom bio pod kro- na raèun prvotno predviðenih stanova poslu-
ge u aneksiranom dijelu, ali i na raèun nekih
52 Momèiloviæ, 1947: 25-26 reprezentativnih prostora, kavana na krovnoj
53 Plan regulacije Novog Beograda veæ je 1941. godine
terasi ili katnih halova.58
izradio i arhitekt Dragiša Brašovan, ali koji nije sudjelovao Vanjske podne plohe hotela u prohodnom su
u poslijeratnim debatama i planiranjima toga predjela.
Zaèetak je poslijeratnog planiranja modernoga grada No- dijelu obložene teracom u pijesku, prozori i
Sl. 10. Perspektivni prikaz natjeèajnog rada za hotel
vog Beograda odreðen Idejnim planom namjene površina vrata izvedeni su u stolariji, a u dijelu velikih u Novom Beogradu, 1947.
Beograda, kao dijelom studija o urbanistièkim problemi- otvora niskog krila djelomièno i u aluminiju. Fig. 10. Hotel in New Belgrade, competition entry,
ma Beograda, arhitekta Nikole Dobroviæa iz 1946. godine. Volumenski je okvir, oko uglavnom ožbukanih perspective, 1947
[Blagojeviæ, 2007: 53, 58, 142]
54 Paladino, 2011: 151-160 i 663-665
55 Nakon suradnje s najistaknutijim projektantima APZ-a
na prvom, nagraðenom idejnom projektu, Horvat je napo-
sljetku kao glavni projektant s grupom suradnika razradio
još dvije varijante glavnog, ali i izvedbenu inaèicu projekta
prema potpuno novom programu. To potvrðuju i arhitekt
Ivo Bartoliæ, ali i Horvatova dokumentacija pohranjena
kod arhitekta Ivana Piteše, iz koje je takoðer vidljivo da je
do izvedbe hotela naèinjeno nekoliko varijanti projekta.
[*** 1974: 20]
56 U rješavanju problematiènih toèaka zahtjevnoga kon-
struktivnog sustava, temeljenog na pijesku bez èvrstoga
tla, projektnom je timu bio konzultant i jedan, danas,
nažalost, nepoznat, nizozemski arhitekt. [Usmeni iskaz
arhitekta Ive Bartoliæa autorici.]
57 IAB, OGB, GO, TD, fond: Skupština grada Beograda,
kut: 233, fasc: 138-1a-1961, Hotel Novi Beograd
58 IAB, OGB, GO, TD, fond: Skupština grada Beograda,
kut: 233, fasc: 138-1a-1961, Hotel Novi Beograd
320 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

javne arhitekture valja pridati posebnu po-


zornost. Položajem, velièinom i oblikovnošæu
ta je graðevina, danas na adresi Terazije
15-23, odredila smjernice daljnjeg oblikova-
nja i izgradnje Terazija kao beogradskog
središta (Sl. 15.).64
Usporedno intenzivnoj izgradnji Novog Beo-
grada kao sekundarnog centra i Terazije su,
kao èvorište gradskih aktivnosti, u poraæu
mijenjale izgled, premda su prve opsežne
studije za taj prostor bile izraðene još krajem
1920-ih godina.65 Prvotna stambena namjena
prostora s vremenom je izmijenjena u korist
javne, s graðevinama koje su postupno iz-
mijenile prostor. Istaknutim položajem Tera-
zije su do konaènoga urbanistièko-arhitek-
tonskog definiranja preživjele brojne studije i
projekte, ali su ipak nedovršene doèekale pe-
desete godine prošloga stoljeæa. Za Horvata
je u to doba bila presudna odluka o cjelovitoj
Sl. 11. Južno proèelje glavnoga projekta hotela i ostakljenih proèelja, obložen svijetlim ka- rekonstrukciji i dogradnji bloka izmeðu Tera-
„Jugoslavija”, 1956. menom. Na obalnome su se proèelju prizem-
Fig. 11. ”Jugoslavija” Hotel, south-facing facade,
zija i tadašnjih ulica Bulevara Crvene armije,
main design, 1956
ne obloge razigravale u kontrastnim uzorci- Deèanske, Staljingradske i Kolarèeve ulice.66
ma i bojama, od boje žada do crne boje, Upravo na tome prostoru Horvat je, po os-
kojom su bili naglašeni i stupovi konstrukcije vajanju prve nagrade na natjeèaju iz 1954.
(Sl. 12.). Podovi su interijera oblagani mra- godine, zapoèeo gradnju zgrade Savezne in-
morom, servisni dijelovi keramikom, teracom dustrijske komore (SIK).67 Istovremeno tom
ili cementnom glazurom, zidovi su reprezen- natjeèaju Horvat je izradio i projekt za beo-
tativnih prostora veæinom obraðivani sku- gradsko sjedište Državnoga osiguravateljskog
pocjenim tapetama, drvom ili mramorom, a zavoda, DOZ, koji je ostao neostvaren.68
sobe i komunikacije oblagane su baršunom,
najraskošnijom tkaninom toga vremena.59 In- Prema rijeèima Desanke Govekar, dugi je pro-
terijeri su naposljetku dovršeni i prema èeljni plašt zgrade SIK, izveden u blagom ra-
projektima beogradskih arhitekata, a u vrije- dijusu od 365 metara, dugo bio istican i
me otvaranja 1969. godine hotel „Jugosla- hvaljen kao uspjelo rješenje.69 Umireni gornji
vija” bio je najveæi i najmoderniji hotel u SFRJ dio graðevine, položen na kolonadu ovalnog
(Sl. 13.).60 stupovlja prizemlja, utjecao je i na izgradnju
okolnih zgrada. Konkavnom linijom proèelja
ta je prva velika i znaèajna graðevina zacrtala
Sl. 12. Fotografija hotela „Jugoslavija”, 1970-ih ZNAÈAJNI BEOGRADSKI PROJEKTI
Fig. 12. ”Jugoslavija” Hotel, photograph, 1970s daljnju liniju oblikovanja prostora, a njezinim
I OSTVARENJA 1950-IH GODINA je smještanjem zatvorena tadašnja Nušiæeva
IMPORTANT PROJECTS AND REALIZATIONS
IN THE 1950S IN BELGRADE 59 Historijat projektiranja i gradnje hotela u Novom Beo-
gradu [IAB, OGB, GO, TD, fond: Skupština grada Beograda,
U povodu stopedesete godišnjice Prvoga srp- kut: 233, fasc: 138-1a-1961, Hotel Novi Beograd]
skog ustanka 1954. godine odluèeno je da se 60 Unutarnje su ureðenje projektirali i arhitekti Ivan Antiæ,
u spomen ustanku izgradi Spomen-biblioteka Mirko Jovanoviæ i Milorad Pantoviæ. [Blagojeviæ, 2007: 142]
Srbije, današnja Narodna biblioteka Srbije. 61 Naknadno je za knjižnicu odabrana povoljnija loka-
Ugao Ulice kneza Miloša i „Bulevara Franšea cija, na svetosavskoj zaravni, za koju je idejni projekt 1961.
i 1962. godine izradio arhitekt Ivo Kurtoviæ. [Paladino,
Deperea” bio je odreðen kao prvotna lokacija 2011: 623-624]
Sl. 13. Fotografija dijela zapadnog proèelja s ulazom pa je raspisan natjeèaj na kojem je sudjelo- 62 Vjerojatno je rijeè o natjeèajnom radu za današnju
u hotel „Jugoslavija”, 1980-ih
vao i Horvat.61 Tijekom 1950-ih godina Horvat „Višu železnièku školu” u Beogradu, izgraðenu 1957. go-
Fig. 13. ”Jugoslavija” Hotel, part of the west-facing
facade with the entrance, photograph, 1980s je izradio i natjeèajni projekt za „Željeznièar- dine u Ulici Zdravka Èelara, što je sukladno i Horvatovoj
sku školu u Beogradu”.62 Pedesete godine situaciji iz, naposljetku, neostvarenoga natjeèajnog rada.
[Paladino, 2011: 738-739]
ipak najsnažnije obilježava velik natjeèaj za
Saveznu industrijsku komoru na beograd- 63 Paladino, 2011: 165-172 i 640-642
skim Terazijama, na kojem je Horvat odnio 64 Od recentne srbijanske literature kojom se obraðuje
prostorni razvoj Terazija, ali i izgradnja Horvatove beo-
prvu nagradu, a ubrzo potom i ostvario svoju gradske Savezne industrijske komore na Terazijama, valja
najveæu poratnu poslovnu graðevinu. izdvojiti knjigu Tijane Boriæ [Boriæ, 2004: 102-105]. Po-
glavlje Zgrada Savezne privredne komore i robne kuæe
• Savezna industrijska komora (robna kuæa) „Beograd”. Terazije 15-23, vezuje se upravo na analizu
na Terazijama, 1954.-1958.63 - Horvatova prostorne situacije na Terazijama prije i poslije Horvatova
zgrada Savezne industrijske komore na beo- velikog ostvarenja.
gradskim Terazijama predstavlja zanimljivost 65 Blagojeviæ, 2003: 117-123
kojoj unutar opsežne poratne jugoslavenske 66 Miniæ, 1951: 135-136; Košir, 1968: 45-48
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 321

ulica, pa je to naposljetku rezultiralo ko-


naènim uoblièavanjem terazijskog trga.70
Natjeèajni projekt iz 1954. godine u donjim
katovima prizemlja, suterena, mezanina i
prvog kata predviðao je stalan izložbeni pro-
stor koji se veæ tijekom gradnje pokazao upit-
no iskoristivim (Sl. 14.). Ubrzo se naime ustvr-
dilo da položaj takve graðevine u središtu
grada zahtijeva interni sadržaj uporabnije
javne namjene, poput naposljetku odabrane
trgovaèke, pa je projekt u bitnome preinaèen.
Zgrada je naposljetku otvorena u namjeni ju-
goslavenske robne kuæe „Beograd”, površine
4000 m2, s trgovaèkom djelatnosti u èetiri
donja adaptirana kata, uredskim prostorima
u gornjim katovima, dok je posljednji, osmi
kat ukljuèivao velik prostor kavane (Sl. 16.).71
Vanjština suzdržane oblikovnosti, izražene
trakastim horizontalnim potezima punog i
praznog, parapeta i otvora, kojima se linear-
no umirila i neusklaðena okolna arhitektura, elemenata u prostoru ostalo je dojmljivo spi- Sl. 14. Tlocrti suterena, prizemlja i galerije
ralno stubište, a krajnju je adaptaciju napo- natjeèajnog rada za SIK na Terazijama, 1954.
naposljetku je prikrila štetu nastalu zbog pre- Fig. 14. Federal Chamber of Industry in Terazije,
namjene unutrašnjosti. Armiranobetonska sljetku izveo „Biro za unapreðenje trgovinske competition entry, basement, ground-floor
skeletna konstrukcija zgrade izvedena je stu- mreže” koji, nažalost, nije uspio izmiriti po- and gallery plans, 1954
povima dimenzije 50´100 cm, s rasponom od stojeæu arhitekturu sa zastarjelom prodaj-
šest i pol metara u jednom te pet i pol metara nom tehnologijom robnih kuæa.74
u suprotnom smjeru. Prizemlje je, prvotno Horvat je poèetkom 1959. godine svoju izved-
osmišljeno kao reprezentativan prostor, otva- bu predstavio na izložbi „Izložba arhitekture
ranjem središnjeg prolaza podijeljeno na dva Beograda”, na kojoj je njegov rad ocijenjen
izdvojena dijela. Stavke su unutrašnjeg ure- rijeèima: „Kao djela potpuno izgraðenih arhi-
ðenja, poput po mjeri dizajniranog mobilija- tekata, koji su našli svoj put i stil, istièu se
ra, zbog prenamjene ocijenjene predimen- dva eksponata uravnoteženih, skladnih u
zioniranim, preluksuznim i neracionalnim.72 odgovarajuæem materijalu, s puno ukusa,
Poradi prenatrpanosti i kaotiènosti prena- znanja i mjere izraðenih, veoma uspjelih fa-
mijenjenih prostora izgubio se Horvatov arhi- sada Industrijske komore na Terazijama i
tektonski peèat, a od njegova unutrašnjeg Stambene zgrade u ulici Proleterskih briga-
ureðenja gotovo ništa nije ostalo. Zgrada je da. Ova djela govore rjeèito, da su njihovi
Sl. 15. Fotografija Savezne industrijske komore
prenamijenjena u trgovaèki prostor, za ure- autori, arh. L. Horvat i arh. V. Maksimoviæ, (robne kuæe) na Terazijama, 1960.
ðenje kojeg je Horvat takoðer dao nekoliko odlièni arhitekti, koji suvereno vladaju mate- Fig. 15. Federal Chamber of Industry (department
prijedloga.73 Od njegovih izvornih oblikovnih rijom koju obraðuju”75 (Sl. 17.). store) in Terazije, photograph, 1960s

67 Istodobno je bio i jedan od èetvorice pozvanih arhi-


tekata na natjeèaj za izradu idejnog rješenja Doma kulture
na zagrebaèkoj Trešnjevci, ali tu izvedbu, za razliku od
beogradske, nije osigurao. [R. È., 1954: 3]
68 HMA-HAZU-LH; Paladino, 2011: 617-618
69 Usmeno priopæenje arhitektice Desanke Govekar au-
torici
70 Zgrada je dobila graðevinsku dozvolu u dvije faze -
za grube graðevinske radove u prosincu 1955., a za cjelo-
kupnu graðevinu krajem 1956. godine. [IAB, OGB, GO, TD,
fasc: 65-10-1955, Zgrada Savezne industrijske komore,
Beograd, Terazije]
71 Nova je namjena rezultirala i prostornim pripajanjem
susjedne zgrade banke u trgovaèke svrhe. [Miniæ, 1960:
18-21]
72 Raskoš mramornih obloga pokazala se krajnje suviš-
nom, a vrhunska završna obrada bogatih površina preo-
sjetljivom na habanje. Osvjetljenje unutrašnjosti, zahva-
ljujuæi kombinaciji zaštiæenih fluorescentnih lampi i reflek-
tora, prvi je put u Jugoslaviji doseglo 500 luksa. [Horvat,
1961: 14]
73 Horvat, 1961: 14
74 Prijedlog ureðenja interijera nakon Horvata izradio je
i beogradski arhitekt T. Ðorðeviæ, no odustalo se i od nje-
gova rješenja. [Milièeviæ-Nikoliæ, 1960: 22-23]
75 Izložba je održana u izložbenom paviljonu Masaryko-
ve ulice u Beogradu. [Grkiniæ Vuksan, 1959: 6)
322 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

RASPRAVA razdoblje, vezano za velike beogradske natje-


èaje raspisane 1947. godine za izradu idejnih
DISCUSSION skica palaèa Predsjedništva vlade i CK KPJ, te
za reprezentativni hotel. Raspisima istih pro-
Poèeci projektantskog djelovanja arhitekta
pagirala se snaga zemlje koja je u razdoblju
Lavoslava Horvata logièno su bili obilježeni
poratnoga poleta, socijalne osviještenosti i
praksom i oblikovnim principima usvojenim u
socijalistièkog ‘preobražaja’ pokušavala ko-
zagrebaèkom atelijeru Rudolfa Lubynskog.
raèati usporedno sa svijetom. Arhitekt Josip
Sklonost pak suvremenim principima nagla-
Seissel u osvrtima na te natjeèaje redovito je
šavanja konstrukcije i funkcionalnosti uz ot-
isticao opsežnost problema s kojima su arhi-
klanjanje suvišnih dekoracija njegovu su ar-
tekti kod takvih, ‘društveno bitnih’, narudžbi
hitekturu ubrzo oslobodili od optereæenja
bili suoèeni.78 Poticaj za arhitektonsko izmiri-
uvriježenih ‘neo’ stilova koji su obilježavali
vanje pojmova ‘moderno’ i ‘monumentalno’,
prva ostvarenja. Nadiruæe zasade moderne s
u doba kada su suvremena nastojanja itekako
èistoæom konstrukcije i oblikovanja, usvaja-
bila suprotstavljena monumentalnosti kao
ne i tijekom studija u Iblerovoj arhitektonskoj
pridjevu svršenih vremena, kod velikog je
školi na Akademiji, Horvatu su potpuno pri-
broja arhitekata sudionika izazvala pomutnju.
stajale te ih se pridržavao èitav radni vijek.
Neovisno o uvjetovanoj monumentalnosti,
Sl. 16. Robna kuæa „Beograd”, oko 1960. Razdoblje suradnje u progresivnomu meðu- radovi su pojedinih arhitekata ipak bili uspje-
Fig. 16. ”Belgrade” department store, around 1960 ratnom Udruženju umjetnika „Zemlja” valjalo la arhitektonska rješenja pa ih je i Seissel
nam je kronološki prikazati, buduæi da je Hor- ocijenio rijeèima: „Ipak je izvjesnom broju
vat bio meðu aktivnijim èlanovima - arhi- arhitekata pošlo za rukom da suvremenim je-
tektima. Èesto je arhitektura izlagana na zikom postignu dostojanstvo objekta i nago-
izložbama „Zemlje” ili je na drugim znaèajnim vijeste kako se bez lažnog patosa može-
izložbama toga doba predstavljala upravo mo približiti monumentalnosti jednostavnim i
znaèajne projekte i ostvarenja javne namje- vedrim sredstvima.”79
ne, koji su svojim ‘beogradskim’ segmentom
Rad Horvata i suradnika za palaèu Pred-
i tema ovoga istraživanja. Zasebno poglavlje
sjedništva vlade nije bio nagraðen, za razliku
izlaganih meðuratnih projekata javne namje-
od jedne treæe nagrade osvojene za projekt
ne jesu upravo projekti i ostvarenja središ-
CK KPJ ili prvonagraðenog rada reprezenta-
njih ili okružnih ureda za osiguranje radnika,
tivnog hotela, naèinjenog u Horvatovoj surad-
poput Horvatova OUZOR-a u Beogradu ili u
nji s Mladenom Kauzlariæem i Kazimirom Os-
Mariboru. Kompleksna zadaæa promišljanja
trogoviæem. Hotel je naposljetku i ostvaren,
graðevina pretežito administrativne namjene
rješavana je novim pristupom u kombiniranju premda na drugoj lokaciji i drukèijeg progra-
takvih prostora s onima neposredne zaštite ma od natjeèajem zacrtanoga. Desetljetni
zdravlja, poput ambulanti, ordinacija ili pro- angažman s isprojektiranih idejnih 135.000
stora specijalistièke prakse, a to je rezultiralo m2 prostora rezultirao je gradnjom najveæega
kompleksnim angažmanima. Na takvim su se jugoslavenskog hotela, površine 45.000 m2.
zadacima neprijeporno isticali upravo mladi, Oblikovnom èistoæom Horvat je u najfinijim
agilni hrvatski graditelji, èesto angažirani i materijalima ostvario najreprezentativniju
izvan Hrvatske.76 hotelsku zgradu poratnog doba. Dugogo-
dišnjim savjesnim angažmanom toliko se ve-
Beogradski su arhitekti navodno sa zavišæu zao za veliku graðevinu na zemunskoj obali
komentirali jasnu naprednu liniju zagrebaè- Dunava da je naposljetku u hotelu zasluženo
kih arhitekata koji su svojim projektima zago- dobio vlastiti apartman na doživotno kori-
varali progresivnost i iskorak, što u Srbiji još štenje.80 Beograd mu je na taj naèin uzvratio
nisu bili prihvaæeni.77 Stoga nije zaèudna zahvalnošæu za golem i nesebièan trud koji je
èinjenica znaèajnog angažiranja naših arhi- uložio u gradnju i dovršenje graðevine, kojom
tekata u Beogradu tijekom prve polovice tri- je bio zaokupljen do definiranja i najsitnijih
desetih godina prošloga stoljeæa, koji su, kao detalja. Dojmljivi je hotel „Jugoslavija” na ze-
prepoznati i cijenjeni, osvajali veæi dio na- munskoj obali Dunava naposljetku otvoren
tjeèaja. Istina je i to da njihovi projekti naj- tek krajem 1969. godine, a u monografijama
èešæe nisu ostvarivani po nagraðenim osno- Beograda taj hotel opravdano zauzima svoje
vama, pa je èesto dolazilo do sukoba arhi- mjesto.81
tekata i investitora, a izvoðene su graðevine
uvelike gubile na vrijednosti arhitektonskog Rezolucija Informbiroa u srpnju 1948. godine
oblikovanja. U Beogradu se slièan scenarij do- odrazila se na sve društvene sfere, pa tako i
godio i Horvatu s izvedbom zgrade OUZOR-a,
ali su projekti koje je u Beogradu ostvario u 76 Kadijeviæ, 2011: 467-477
poratnom razdoblju, sreæom, bili drukèije sud- 77 Maneviæ, 1983: 31
bine. 78 Seissel, 1948: 67-69
Meðu bitne segmente golemoga Horvatova 79 Seissel, 1948: 67-69
opusa zasigurno ubrajamo i rano poratno 80 Usmeno svjedoèenje arhitekta Ive Bartoliæa autorici
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 323

na arhitekturu i graðevinarstvo. Društvena i nosti Horvatova nagraðenoga natjeèajnog


politièka kriza utjecala je i na stanje u rada, koji je velièinom prelazio gabarite izve-
državnom graðevinarstvu koje se zbog novo- dene graðevine. Njegova prihvaæena i pohva-
nastale situacije oèajnièki pokušavalo stabi- ljena zamisao predviðala je i širok podzemni
lizirati. Pedesete su godine pak bile vrijeme pasaž, opasan nizom ekskluzivnih trgovina,
smirivanja poslijeratnoga zanosa u obnovi i kao podzemni pješaèki spoj sa suprotnom
izgradnji zemlje, ali i burnih godina koje su stranom Terazija.
uslijedile nakon Rezolucije, pa je arhitekton-
Horvatova je karijera poèetkom pedesetih go-
ska struka bila nanovo usmjerena uobièaje-
dina prošlog stoljeæa obilježena i 29. lipnjem
nijim zadacima. Poslijeratni, novim društve- 1951. godine, kada je izabran za dopisnoga
nim poretkom osigurani institucionalni mo- èlana Arhitektonske sekcije Odjela za likovne
dernizam sa središtem u SAD-u, proklamiran umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti
od vodeæih svjetskih arhitekata, bio je, za i umjetnosti.84 Premda blisko povezan s porat-
razliku od meðuratne moderne arhitekture, nim politièkim sustavom, njegov rad iz toga
društveno opæeprihvaæen. Urbanizam i arhi- razdoblja ne treba ponajprije politièki kontek-
tektura logièno su se uvjetovano isprepletali stualizirati jer su mu kvalitetni rezultati an-
pri planiranju i ostvarivanju cijelih novih gažmana redovito proizlazili iz neizmjerne
èetvrti ili gradova. Ostvarenja Augusta Perre- struène i umjetnièke sposobnosti.
ta u Le Havreu, Lucia Coste u Braziliji ili
opsežni Le Corbusierov angažman na in-
dijskom Chandigarhu ne mogu se komplek- ZAKLJUÈAK
snošæu usporeðivati sa situacijom koja je CONCLUSION
prvih poratnih godina vladala u tadašnjoj Ju-
goslaviji. Ono s èime poveznicu valja uspo- Kvaliteta arhitektonskih ostvarenja iz ‘beo-
staviti jesu upravo rani natjeèaji za izgradnje gradskog’ segmenta opsežnoga opusa aka-
razlièitih sjedišta vlasti ili meðunarodnih or- demika Lavoslava Horvata obilježila je gradi- Sl. 17. Fotografija Savezne industrijske komore
ganizacija. Njima se može pohvaliti i Beograd, teljstvo velikoga grada, èimbenikom je osu- (robna kuæa „Beograd”), 2007.
na projektiranju kojih je novih dijelova bila vremenjivanja njegove slike, ali je i potvrda Fig. 17. Federal Chamber of Industry (”Belgrade”
angažirana velika veæina hrvatskoga arhitek- stvaralaèke vrijednosti ovoga arhitekta. Ve- department store), photograph, 2007.
tonskog kadra.82 Kako se Drago Galiæ izuzet- æim brojem projekata i trima znaèajnim ostva-
nim arhitektonskim promišljanjem stambene renjima u Beogradu hrvatski je graditelj osta-
tematike približavao Corbusieru, Horvat mu vio jasan trag vrijedne graditeljske prakse i u
je bio skloniji nekim projektima javne namje- najveæem gradu Srbije.
ne, poput velikoga neostvarenog projekta za
zgradu Predsjedništva vlade u Novom Beo- Ostvarenje beogradskoga Okružnog ureda za
gradu ili realiziranoga hotela „Jugoslavija”. osiguranje radnika, kao kompleksno os-
mišljenog bloka javne namjene, arhitekt La-
Urbanistièko-arhitektonsko ureðenje prosto- voslav Horvat je - zahvaljujuæi velikom
ra Terazija jedan je od znaèajnih graditeljskih uspjehu na natjeèaju - osigurao veæ u svojoj
pothvata u Beogradu toga doba, prilikom dvadeset i osmoj godini. Velika graðevina,
kojeg je Horvat odigrao kljuènu ulogu u ob- nažalost, nije u cijelosti ostvarena prema nje-
likovnom definiranju njegova središnjeg dije- govu uspjelom natjeèajnom prijedlogu, ali je i
la. Po konaènoj odluci o cjelovitoj rekon- unatoè izmjenama ostala Horvatovim prvim
strukciji i dogradnji bloka izmeðu Terazija i znaèajnim ostvarenjem javne namjene kojim
okolnih ulica Horvat je 1954. godine osva- se znaèajno utjecalo na sliku jednog od
janjem prve nagrade na natjeèaju za Saveznu
središnjih beogradskih prostora (Sl. 18. i 19.).
industrijsku komoru na terazijskom trgu osi-
gurao ostvarenje svoje treæe opsežne projek- Promatrano iz današnje perspektive, naj-
tantske zamisli u Beogradu.83 Blagi radijus znaèajnije gradnje javne namjene ranoga po-
proèelja duge graðevine - s horizontalnim ratnog doba ostvarivale su se upravo u Beo-
nizovima katnih prozora i rastvorenim gor- gradu, zapoèete u svibnju 1947. godine raspi-
njim dijelom te položen na kolonadu stupova sima arhitektonsko-urbanistièkih natjeèaja
uvuèenoga prizemlja - velièinom je i obliko- za izradu idejnih skica zgrada Predsjedništva
vanjem utjecao na izgradnju okolnih zgrada vlade i CK KPJ, te natjeèaja za reprezentativni
na Terazijama. No, prenamjenom u trgovaèki hotel. Ostvareni je hotel naposljetku postao
centar tijekom gradnje znaèajno je izmijenje- Horvatovim najpoznatijim beogradskim os-
na funkcionalnost prostranih unutarnjih pro- tvarenjem. Spoznaja o potrebi korištenja su-
stora pa je time naèinjena i velika šteta izvor- vremenih arhitektonskih i urbanistièkih para-
metara usmjerila je i promišljanja Lavoslava
Horvata o novim gradnjama na nedirnutim
81 Milašinoviæ Mariæ, 2002: 165 lokacijama pa je njegov angažman na spome-
82 Radoviæ Maheèiæ, 2004: 72-73 nutim natjeèajima naposljetku bio vrlo
83 Miniæ, 1951: 135-136; Košir, 1968: 45-48 uspješan. Velièanstvenom èistoæom obliko-
84 Èestitka društva arhitekata Hrvatske, 13.7.1951. godi- vanja Horvatov hotel „Jugoslavija” u Novom
ne [HMA-HAZU-IL; *** 1991: 68] Beogradu i danas, kada su uobièajene reali-
324 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 18. OUZOR u Beogradu, razglednica, 1940-ih zacije velebnih mjerila, opravdano plijeni po- proèelja ta je velika i znaèajna graðevina za-
Fig. 18. District Office of Workers’ Insurance zornost. Horvat je, uostalom, i izvedbenim crtala daljnju liniju oblikovanja prostora tera-
building in Belgrade, 1940s
projektom, s izmijenjenim programom pa i zijskog trga. Pri prenamjeni u trgovaèki pro-
Sl. 19. OUZOR u Beogradu oblikovanjem, ponovno stvorio uspjelu arhi- stor prvotna se namjena izložbenog prostora
Fig. 19. District Office of Workers’ Insurance tekturu koja nije zaostajala za nagraðenim Komore naposljetku pokazala olakšavajuæom
building in Belgrade natjeèajnim radom. Za oblikovnost toga hote- okolnosti, a slobodni su prostori velikih ra-
la danas možemo reæi da uspješno utjelov- spona i modula omoguæili relativno bezbolnu
ljuje zamisli suvremene jugoslavenske arhi- prenamjenu. Velika je šteta, meðutim, na-
tekture pedesetih i šezdesetih godina, ali i da pravljena idejnoj izvornosti Horvatova nagra-
se progresivnom, pa i za današnje poimanje ðenoga natjeèajnog rada koji je velièinom
suvremenom formom uspješno izmakla ob- prelazio gabarite izvedene graðevine.
likovnoj monotoniji tadašnjih dogmatskih i
Shvaæajuæi arhitekturu kao samostalnu disci-
politièkih uvjetovanosti.
plinu, Horvatu je sveprisutan, prateæi politièki
Pedesete se godine prošloga stoljeæa mogu kontekst tadašnjeg vremena pri stvaranju
pohvaliti izgradnjom brojnih zgrada javne ipak bio marginalan, a pri sagledavanju nje-
namjene. Neke su od njih, poput drugoga gova života i opusa važniji su drugi utjecaji -
znaèajnog Horvatova poratnog ostvarenja, poput obrazovanja, prakse ili doživotnog
Savezne industrijske komore, koja je u tijeku usavršavanja. Dobitnik je dviju najprestižnijih
gradnje prenamijenjena u robnu kuæu „Beo- struènih nagrada za životno djelo, „Vladimir
grad”, i do danas ostale vrijednim arhitek- Nazor” i „Viktor Kovaèiæ”, a bio je i du-
tonskim primjerima svoga doba. Najveæa i gogodišnjim profesorom na Akademiji likov-
najpoznatija beogradska trgovaèka tvrtka za- nih umjetnosti i na Tehnièkom fakultetu
sigurno bi unutarnjim ureðenjem bila funk- Sveuèilišta u Zagrebu. Brojne njegove dra-
cionalnije projektirana da je Horvat od po- gocjene realizacije svjedoèe o velikom arhi-
èetka projektiranja beogradske Savezne in- tektonskom talentu, a zahvaljujuæi, izmeðu
dustrijske komore raèunao s drukèijom ostalog, i sjajnim beogradskim ostvarenjima
namjenom, ali je i uza sve komplikacije - Horvatovo je arhitektonsko djelo i danas
zaživjela u novoj namjeni i uspješno se uklo- prepoznatljivo te visoko vrjednovano i izvan
pila u prostor. Konkavnom linijom uliènoga naših granica.
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 325

Literatura
Bibliography

1. Begoviæ, M. (1962.), Dinamika života, prostora


i arhitekture, „Èovjek i prostor”, 9 (107): 4-7,
Zagreb
2. Blagojeviæ, Lj. (2003.), Modernism in Serbia.
The elusive margins of Belgrade architecture
1919-1941, MIT Press in association with Har-
vard University Graduate School of Design,
Cambridge-Massachusetts
3. Blagojeviæ, Lj. (2007.), Novi Beograd - ospore-
ni modernizam, Zavod za udžbenike, Beograd
4. Boriæ, T. (2004.), Terazije - urbanistièki i arhi-
tektonski razvoj, Zlatousti: 102-105, Beograd
5. Brataniæ, J. (1962.), Lavoslav Horvat, u: En-
ciklopedija likovnih umjetnosti, 2 (D-Ini): 570,
Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb
6. Grkiniæ Vuksan, N. (1959.), Izložba arhitekture
Beograda, „Èovjek i prostor”, 6 (83): 6, Zagreb
7. Horvat, L. (1961.), Robna kuæa u Beogradu,
„Arhitektura”, 15 (3-4): 14, Zagreb
8. Ivekoviæ, B. (1940.), Socijalno osiguranje kod
nas, „Graðevinski vjesnik”, 9 (3): 30, Zagreb
9. Kadijeviæ, A. (2011.), Hrvatski arhitekti u izgrad-
nji Beograda u 20. stoljeæu, „Prostor”, 19 (2
/42/): 467-477, Zagreb
10. Košir, F. (1968.), Uz projekt za rekonstrukciju
centra Beograda, „Arhitektura”, 22 (99-100):
45-48, Zagreb
11. Laslo, A. (1984.-1985.a), Rudolf Lubynski, Pri-
log definiciji stambenog tipa, „Arhitektura”,
37-38 (189-195): 169-197, Zagreb
12. Laslo, A. (1984.-1985.b), Rudolf Lubynski, Rea-
lizacije u Zagrebu - Vodiè, „Arhitektura”, 37-38
(189-195): 202-208, Zagreb
13. Maksimoviæ, B. (1931.a), Prva izložba savreme-
ne jugoslovenske arhitekture, „Politika”, 28
(8188 /22.2./): 5, Beograd
14. Maksimoviæ, B. (1931.b), Izložba savremene ju-
goslovenske arhitekture, „Politika”, 28 (8192
/26.2./): 6, Beograd
15. Maneviæ, Z. (2008.), Leksikon neimara, Graðe-
vinska knjiga, Beograd
16. Maroeviæ, I. (1996.), Hrvatska arhitektura u
doba staljinizma?, „Èovjek i prostor”, 43 (1-2):
44-45, Zagreb
17. Milašinoviæ Mariæ, D. (2002.), Vodiè kroz mo-
dernu arhitekturu Beograda, Društvo arhitekata
Beograda: 165, Beograd
18. Milièeviæ-Nikoliæ, O. (1960.), Robna kuæa „Beo-
grad”, „Arhitektura Urbanizam”, 1 (1): 22-23,
Beograd
19. Miniæ, O. (1951.), Rekonstrukcija centralnog
dela Beograda, „Arhitektura”, 5 (1-4): 135-136,
Zagreb
20. Miniæ, O. (1960.), Transformacije centra Beo-
grada, „Arhitektura Urbanizam”, 1 (1): 18-21,
Beograd
21. Momèiloviæ, D. (1947.), Konkurs za zgradu
reprezentativnog hotela, „Arhitektura”, 1 (3):
25-26, Zagreb
326 PROSTOR 2[44] 20[2012] 310-327 Z. PALADINO Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Izvori
Sources

22. Neidhardt, V. (1990.), Lavoslav Horvat (1901- 39. Radoviæ Maheèiæ, D. (2004.), Nova uloga arhi- Dokumentacijski izvori
1989), u: Ljetopis Jugoslavenske akademije zna- tekture, u: Pedesete godine u hrvatskoj umjet-
Document Sources
nosti i umjetnosti za godinu 1989. [ur. Požar, nosti (katalog izložbe), Hrvatsko društvo likov-
H.], knjiga 93: 397-399, Zagreb nih umjetnika: 72-97, Zagreb Zbirka graðevinske dokumentacije Istorijskog arhi-
23. Odak, T. (1986.), Hrvatska arhitektonska alter- 40. Reberski, I. (1971.), Dokumentacija. Kronolo- va u Beogradu [IAB, OGB, GO, TD, fasc: XX-6a-1930,
nativa 1945.-1985., „Arhitektura”, 39 (196-199): gija. Bibliografija. Biografije, u: Kritièka retro- Fascikla arhitekta Petra Gaèiæa za Plan zgrade
31-117, Zagreb spektiva „Zemlja” (katalog izložbe), Izdavaèki OUZOR-a u Beogradu; IAB, OGB, GO, TD, fond: Skup-
zavod JAZU: 187-223, Zagreb ština grada Beograda, kut: 233, fasc: 138-1a-1961,
24. Odak, T. (2006.), Hrvatska arhitektura dvadese- Hotel Novi Beograd i IAB, OGB, GO, TD, fasc: 65-10-
tog stoljeæa: neostvareni projekti, Studio Forma 41. Seissel, J. (1947.), Konkurs za urbanistièki plan
1955, Zgrada Savezne industrijske komore, Beo-
Urbis / UPI-2M PLUS: 238, Zagreb Novog Beograda, „Arhitektura”, 1 (3): 18-22,
grad, Terazije], arhivska ostavština arhitekta Lavo-
Zagreb slava Horvata pohranjena u Hrvatskom muzeju arhi-
25. Paladino, Z. (2006.), Arhitekt Lavoslav Horvat i
„Udruženje umjetnika Zemlja”, „Prostor”, 14 (2 42. Seissel, J. (1948.), Osvrt na protekle arhitekton- tekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
/32/): 166-177, Zagreb ske natjeèaje, „Arhitektura”, 2 (8-10): 67-69, [HMA-HAZU-LH], arhivska ostavština arhitekta Ivana
Zagreb Laya Hrvatskom muzeju arhitekture [HMA-HAZU-IL],
26. Paladino, Z. (2011.), Lavoslav Horvat: Arhitek- arhitekt Ivo Bartoliæ u Zagrebu te razlièite biblio-
tonsko djelo 1922.-1977., disertacija, Filozofski 43. Šegviæ, N. (1950.), Stvaralaèke komponente
arhitekture FNRJ, „Arhitektura”, 4 (5-6): 5-40, grafske jedinice.
fakultet, Zagreb
Zagreb
27. Planiæ, S. (1932.), Treba znati... Progres gradi-
44. Šegviæ, N. (1986.), Stanje stvari, jedno viðenje
teljstva. Problemi savremene arhitekture, Jugo- Izvori ilustracija
1945.-1985., „Arhitektura”, 39 (196-199): 118-
slovenske štampe, Zagreb
280, Zagreb Illustration Sources
28. Planiæ, S.; Tomaševiæ, E. (1930.), Katalog gra- 45. Uchytil, A.; Barišiæ Mareniæ, Z.; Kahroviæ, E.
diteljske izložbe za vrijeme meðunarodnog kon- Fototeka i planoteka iz ostavštine arhitekta Lavosla-
(2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske va Horvata u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvat-
gresa graditelja u Zagrebu, Zaklada tiskare Na- arhitekture XX. stoljeæa, Arhitektonski fakultet,
rodnih novina, Zagreb ske akademije znanosti i umjetnosti [HMA-HAZU-
Zagreb -LH], ostavština arhitekta Mladena Kauzlariæa u Pla-
29. Premerl, T. (1971.), Nagrade „Vladimir Nazor” 46. Venturini, D. (1982.), Arhitektonski projektni noteci Muzeja grada Zagreba [Planoteka MGZ], Pla-
za životno djelo. Arhitekt Lavoslav Horvat, zavod - APZ. Prilog poslijeratnoj hrvatskoj arhi- noteka Istorijskog arhiva u Beogradu [IAB, OGB, GO,
„Èovjek i prostor”, 18 (222): 21, Zagreb tekturi, APZ, Zagreb TD, fond: Skupština grada Beograda, kut: 233, fasc:
30. Premerl, T. (1986.), Tragovi moderne u poslije- 47. Vrbaniæ, V. (1951.), Urbanistièki plan Novog Beo- 138-1a-1961, Hotel Novi Beograd]; fototeka hotela
ratnoj arhitekturi Hrvatske, „Arhitektura”, 39 grada, „Arhitektura”, 5 (1-4): 118-134, Zagreb „Jugoslavija”, fototeka autorice èlanka, internetski
(196-199): 14-21, Zagreb izvor te razlièite bibliografske jedinice.
48. *** (1931.), Katalog izložbe Udruženja umjet-
31. Premerl, T. (1989.), In memoriam. Lavoslav Sl. 1. Venturini, 1982: 73
nika „Zemlja”, Zaklada tiskare Narodnih novina,
Horvat 1901-1989, „Èovjek i prostor”, 36 (11- Zagreb Sl. 2. www.bgnekretnine.net/ing/mapa-beo-
12/440-441/): 4, Zagreb grada-mala.jpg [7.11.2012.]
49. *** (1933.), Idejne skice za Državnu štampariju.
Sl. 3. Planiæ, 1932.: 60
32. Premerl, T. (1995.), Lavoslav Horvat, u: Enci- Rezultati natjeèaja, „Politika”, 30 (9067 /12.8./):
klopedija hrvatske umjetnosti [ur. Domljan, Ž.], 5, Beograd Sl. 4. Fototeka HMA-HAZU-LH
1 (A-Nove): 339, Leksikografski zavod „Miroslav 50. *** (1935.), Udruženje umjetnika Zemlja (kata- Sl. 5. Ivekoviæ, 1940: 30
Krleža”, Zagreb log izložbe), Zaklada tiskare Narodnih novina, Sl. 6. Šegviæ, 1950: 33
33. Premerl, T. (1996.), Lavoslav Horvat, u: Hrvat- Zagreb Sl. 7., 8.,
ski leksikon [ur. Vujiæ, A.], 1 (A-K): 449, Naklada 51. *** (1947.a), Rezultati natjeèaja za zgrade CK 14. Planoteka HMA-HAZU-LH
Leksikon d.o.o., Zagreb KPJ, Pretsjedništva vlade FNRJ i reprezentativ- Sl. 9., 10. Planoteka MGZ, ostavština arhitekta M.
34. Premerl, T. (2002.a), Lavoslav Horvat, u: Hr- nog hotela u Beogradu, „Arhitektura”, 1 (1-2): Kauzlariæa
vatski bibliografski leksikon [ur. Macan, T.], 5 60, Zagreb Sl. 11. Planoteka IAB, OGB, GO, TD, fond: Skup-
(Gn-H): 646-647, Leksikografski zavod „Miro- 52. *** (1947.a), Hotel Beograd, „Arhitektura”, 1 ština grada Beograda, kut: 233, fasc:
slav Krleža”, Zagreb (3): 23-25, Zagreb 138-1a-1961, Hotel Novi Beograd
35. Premerl, T. (2002.b), Lavoslav Horvat, u: Hrvat- 53. *** (1953.), Lavoslav Horvat, u: Ljetopis Jugo- Sl. 12., 17. Fototeka autorice
ska enciklopedija [ur. Kovaèec, A.], 4 (Fr-Ht): slavenske akademije znanosti i umjetnosti za Sl. 13. Fototeka hotela „Jugoslavija”
635, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, godinu 1951.-1952. [ur. Kostrenèiæ, M.], knjiga Sl. 15. Miniæ, 1960: 18
Zagreb 58: 282, Zagreb Sl. 16. Boriæ, 2004: 104
36. R. È. (1954.), Dom kulture na Trešnjevci, „Èovjek 54. *** (1974.), Godišnja nagrada za 1962. Lavoslav Sl. 18. Zbirka razglednica povjesnièara A. Kadi-
i prostor”, 1 (7): 3, Zagreb Horvat, akad. arh., „Èovjek i prostor”, 21 (261): jeviæa, Beograd
20, Zagreb Sl. 19. Arhiva autorice
37. Radoviæ Maheèiæ, D. (2003.a), Treba znati... o
arhitektu Stjepanu Planiæu, u: Stjepan Planiæ 55. *** (1986.), Bibliografski podaci. Lavoslav Hor-
1900.-1980. Iz arhiva arhitekta (katalog izložbe), vat, „Arhitektura”, 39 (196-9): 284, Zagreb
Gliptoteka HAZU i IPU: 29-54, Zagreb 56. *** (1991.), Lavoslav Horvat, u: Rad HAZU. Arhi-
38. Radoviæ Maheèiæ, D. (2003.b), Životopis Stje- tekti èlanovi Jugoslavenske akademije [ur.
pana Planiæa, u: Stjepan Planiæ 1900.-1980. Iz Galiæ, D.], HAZU: 68-73, Zagreb
arhiva arhitekta (katalog izložbe), Gliptoteka 57. *** (1995.), Bruno Bauer i Novinarski dom,
HAZU i IPU: 64-75, Zagreb „Èovjek i prostor”, 42 (1-2/488-489): 30, Zagreb
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitektonski opus Lavoslava Horvata u Beogradu Z. PALADINO 310-327 20[2012] 2[44] PROSTOR 327

Sažetak
Summary

Lavoslav Horvat’s Architectural Work in Belgrade

Lavoslav Horvat was one of the most prolific Croati- èiæ. Fortunately, it did not happen to his post-war via resigned its membership of Informbiro. The
an architects in Belgrade. This paper presents his projects in Belgrade. Horvat’s intensive activity new political situation had an effect on all seg-
architectural projects in Belgrade as well as his most between the two World Wars and even more his for- ments of society including architecture and civil
important unrealized projects that he was actively midable talent proved as an excellent basis for his engineering which desperately needed stabilizati-
working on in the post-war period. Horvat’s work in future post-war design career and the development on. The post-war burst of enthusiasm for redevelo-
Belgrade was an important stage in his career since of his extraordinary ability to face the most challen- pment and reconstruction gradually subsided in
it was there that he realized his first significant pu- ging architectural tasks. the 1950s. Architecture and urban planning beca-
blic commission although not entirely according to A period of stagnation in his career during World me logically intertwined in the first post-war deca-
its first-award winning proposal. It was the District War Two was brought about by his personal disa- des both in Yugoslavia and throughout the world in
Office of Workers’ Insurance building in today’s Ne- greement with the political establishment of the In- planning entire new neighbourhoods and cities.
manjina street. Horvat designed it while he was a dependent state of Croatia. It was followed by an The world trends undoubtedly reflected in these
student at the School of Architecture of the Royal incredible post-war activity. His successful projects regions on the competition projects for buildings of
Academy of Art in Zagreb. His human qualities and produced while working in the Architectural Design various government administrative bodies or inter-
social sensitivity led him to join the Association of Institute for decades ranked him as one of the lea- national organizations in Belgrade involving many
Artists called ”Zemlja” between the two World Wars. ding figures of post-war industrial and public archi- Croatian architects. Horvat’s public building pro-
It was the first association of Croatian artists with a tecture. One of the significant stages in his career jects including his large-scale unrealized project
clearly defined program and a considerable degree was the early post-war period when major competi- for the Government Presidency building in New
of social awareness whose aim was to achieve free- tions were launched in 1947 in Belgrade for the con- Belgrade followed Drago Galiæ’s exceptional archi-
dom of artistic expression. The works he produced ceptual design of the Government Presidency Pala- tectural concept evident in his residential architec-
during this stage show his tendency to achieve a pu- ce of the Federal Republic of Yugoslavia, the Central ture developed under the influence of Le Corbusier’s
rified architectural form that is equally recognizable Committee Palace of the Yugoslav Communist Party, architecture.
in his other public works most of which were the and a representative hotel. Unlike his third-award One of the major building projects in Belgrade in
central and district offices of workers’ insurance bu- winning Central Committee building project and his the 1950s was the architectural and urban planning
ildings. His design for the District Office of Workers’ first-award winning hotel project, his competition layout of Terazije area. Upon the final decision on
Insurance building in Belgrade or the one in Maribor entry for the Government Presidency palace was left the complete redevelopment and construction of
produced in collaboration with Stjepan Planiæ can unawarded. The competition entries designed by the block between Terazije and the surrounding
be singled out for their outstanding quality. These some architects were actually successful architectu- streets, Horvat’s first award-winning entry for the
as well as other high-quality projects presented yo- ral concepts regardless of a certain monumentality Federal Chamber of Industry on Terazije square in
ung and ambitious Croatian architects abroad. The- dictated by the competition programs. His first- 1954 paved the way for the realization of the third
refore it comes as no surprise that Croatian archi- award winning entry for a representative hotel desi- large-scale project in Belgrade. The awarded pro-
tects, widely acknowledged there as renowned arti- gned in collaboration with his colleagues Mladen ject, which greatly exceeded the size of the built
sts, used to win most architectural competitions and Kauzlariæ and Kazimir Ostrogoviæ was finally realized structure, was not carried out in its entirety. Howe-
consequently received many commissions in Bel- on another site according to the program that was ver, the size and design of the building featuring a
grade in the first half of the 1930s. However, their markedly different from the competition one. His long slightly curved front influenced the surroun-
projects were seldom realized as presented at the long-lasting work resulted in the realization of the ding building projects in Terazije.
competitions and therefore conflicts between the largest and most representative hotel building in Three significant architectural works of Lavoslav
architects and the investors were not uncommon post-war Yugoslavia. The impressive hotel building Horvat presented in this paper as well as a range of
since the built structures lost much of their original on the Zemun’s bank of Danube was finally opened his other important projects make him one of the
architectural quality. Horvat had a similar experien- as late as the end of 1969 and deserves a place in most important designers of modern Belgrade.
ce in Belgrade with his design for the District Office the monographs on the city of Belgrade. They confirm his creative talent and assured him
of Workers’ Insurance building which was finally After the Informbiro’s Resolution in July 1948 aga- an important place in the history of Belgrade’s 20th
completed by a Belgrade-based architect Petar Ga- inst Yugoslavia, the Communist Party of Yugosla- century architecture.
ZRINKA PALADINO

Biografija
Biography

Dr.sc. ZRINKA PALADINO roðena je 1972. godine u ZRINKA PALADINO, PhD, was born in Split in 1972.
Splitu. Diplomirala je 1997. na Arhitektonskom She graduated from the Faculty of Architecture, Za-
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Od sijeènja 2010. greb University in 1997. Since 2010 she has worked
zaposlena je kao zamjenica proèelnika Gradskog as Deputy Head of the City Institute for Conserva-
zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Za- tion of Cultural and Natural Heritage in Zagreb. She
grebu. Na Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Za- defended her PhD thesis Lavoslav Horvat: Architec-
grebu obranila je 2011. doktorski rad „Lavoslav tural Oeuvre 1922-77 at the Faculty of Humanities
Horvat: Arhitektonsko djelo 1922.-1977.”. and Social Sciences, University of Zagreb.
PROSTOR
20 [2012] 2 [44]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 220-235 Rudolf Klein Judaism, Einstein and Modern Judaizam, Einstein i moderna
OF ARCHITECTURE Architecture arhitektura
ISSN 1330-0652 Original Scientific Paper Izvorni znanstveni èlanak
CODEN PORREV UDC 72.01:72.036 UDK 72.01:72.036
UDK | UDC 71/72
20 [2012] 2 [44]
219-486
7-12 [2012]