Vous êtes sur la page 1sur 3

PARLAMENTO

NACIONAL
Secretariado da Bancada Parlamentar de FRETILIN


KOMUNIKADU IMPRENSA

Díli, 7 Setembru 2018

BANKADA FRETILIN FÓ OPORTUNIDADE BA VIII GOVERNU ATU


IMPLEMENTA NINIA POLÍTIKA, MAIBÉ PREOKUPA HO KAPASIDADE
EZEKUSAUN

Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional sei iha nafatin dúvida no preokupasaun
kona-ba orsamentu ida ne’e nia implementasaun, no oinsá bele lori rezultadu no
benefísiu ba Povu Timor-Leste tomak. Orsamentu ne’ebé foin daudauk aprova sei
kontinua ho ezbanjamentu ba Povu nia osan.

Prezidente Bankada FRETILIN, Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hatete,


“Governu aprova osan barbarak atu gasta narnaran iha tempu badak tebes, hodi
loke dalan ba sistema ajustu diretu, ne’ebé baibain ita hatene nakonu ho
familiarizmu, favoritizmu no klientelizmu.”

Dr. Aniceto Guterres nota katak VIII Governu iha intensaun atu selu tusan balu husi
governu anteriór sira, maske seidauk iha verifikasaun loloos tusan totál Estadu nian
hamutuk hira, kona-ba saida, ou tansá halo tusan.

“Mais ou menus $60 miloins husi orsamentu ne’e destinadu atu selu tusan ka dívida
husi projetu infrastrutura sira ho ajustu diretu husi V no VI Governu. Maibé ita laiha
informasaun loloos kona-ba ejisténsia, progresu no kualidade projetu sira ne’e. Ida
ne’e forma ida tan atu halo esbanjamentu, hodi benefisia klientela sira ne’ebé fó
ona apoiu ruma,” Dr. Aniceto Guterre kontinua.

Tusan sira ne’e inklui pagamentu ba projetu infrastrutura balu ne’ebé VI Governu
ajudika ba empreza sira, iha loron lima antes eleisaun jerál ne’ebé hala’o iha loron
22 fulan Jullu tinan 2017. FRETILIN iha preokupasaun boot ho legalidade ba
kontratu sira ne’e e tanba ida ne’e mak ohin hatama rekerimentu ida ba Parlamentu
hodi harii Komisaun Parlamentár ida atu halo inkéritu ba ajudikasaun ba projetu sira
ne’e.

fb.me/FRETILINPN Pájina 1 husi 3


Bankada FRETILIN fó-hanoin hikas fali ba Povu tomak katak iha iha 20 de setembru
tinan 2016, atuál Primeiru-Ministru José Maria de Vasconselos, bainhira sei kaer
kargu nudár Prezidente da Repúblika, iha Uma Fukun ida ne’e hato’o krítika forte
hasoru Governu tanba polítika ne’ebé fasilita ezbanjamentu ba rekursus ka osan
Estadu nian. Agora daudaun, ho Orsamentu 2018, Parlamentu Nasionál admite VIII
Governu ne’ebé Sr. José Maria de Vasconselos rasik lidera, atu kontinua halo
ezbanjamentu ba Povu nia osan.

“FRETILIN ho Povu tomak lamenta Sr. Primeiru-Ministru nia inkonsisténsia polítika


iha kestaun ida ne’e. Timor-Leste merese di’ak liu ida ne’e,” tenik Dr. Aniceto
Guterres.

Bankada FRETILIN mós kestiona ba Governu nia seriedade kona-ba diversifikasaun


ekonómika. OJE 2018, hanesan orsamentu sira iha tinan uluk nian, kontinua
depende maka’as ba transferénsia husi Fundu Minarai, no liu RSE. Se laiha reseita
husi fatin seluk, Fundu Minarai sei mohu iha jerasaun ida ne’e. Tan ne’e, Bankada
FRETILIN sente estrañu bainhira VI Governu la orsamenta iha ninia proposta
orsamentu ba investimentu iha fábrika simentu iha Baucau ho TL Cement.

“Fábrika TL Cement, investimentu ida estratéjiku tebetebes, ho kapitál privadu


boot, e primeiru investimentu boot iha área non-petrolífera. Investimentu ida ne’e
sei hamosu vantajen no benefísiu barak ba ekonomia, promove diversifikasaun
ekonómika no hamenus ita nia dependénsia ba reseita husi minarai,” Reprezentante
Aniceto Guterres esplika. “VIII Governu la hatudu loloos ninia interese no seriedade
atu materializa ninia kompromisu ba diversifikasaun ekonómika.”

Aleinde aprezenta proposta orsamentu ida mal preparadu, FRETILIN mós nota
katak alokasaun orsamentu ba área xave sira hanesan saúde, edukasaun, agrikultura
no infrastrutura, uitoan liu kompara ho orsamentu ba despeza rekorrente sira.

“Governu ida ne’e só preokupa atu sustenta mákina Estadu de’it, selu saláriu
funsionáriu sira, no seluk tan, setór sira ne’ebé laiha produtividade, iha mak gastus.
Ida ne’e sinál ida negativu tebes. Afinál levantamentu esesivu husi Fundu Minarai
ne’e ita investe ba saida?” Dr. Aniceto Guterres husu.

“Orsamentu ida ne’e mal feitu, tanba la planeia ho kuidadu no la halo ho


responsabilidade,” Dr. Aniceto Guterres hatutan.

Maske nune’e, ho konsiderasaun kle’an ba situasaun ne’ebé Timor-Leste oras ne’e


enfrenta, FRETILIN deside dala ida tan atu vota tuir reprezentante ida-idak nia
konsiénsia ba orsamentu ida ne’e atu hakotu situasaun ne’ebé difisil ba vida no
ekonomia Povu no Nasaun tomak nian.

fb.me/FRETILINPN Pájina 2 husi 3


Maibé FRETILIN sei kaer mantén nafatin ninia kompromisu atu fiskaliza no
responsabiliza VIII Governu iha implementasaun ba orsamentu ida ne’e, e ezije
Primeiru-Ministru atu hatudu ninia lideransa iha elaborasaun ba orsamentu tinan
2019 nian.

RAMATA.

BA INFORMASAUN LIU TAN FAVÓR KONTAKTA ALEX TILMAN: 7852 0005.

fb.me/FRETILINPN Pájina 3 husi 3

Vous aimerez peut-être aussi