Autorsko i srodna prava

1 Pojam autorskog prava

Autorsko pravo je pravo koje uzivaju stvaraoci knjiyevnih djela ,naucnih te umjetnickih djela,a koje im
daje iskljucivo pravo koristenja svoga djela ,davanje drugima na korsitenje svoga djela,te ukljucuje i
sistem zastite tih prava .U objektivnom smislu ono je skup pravnih pravila i nacela koja regulisu prava
koja zakon daje autoru djela.Autorsko djelo je originalna tvorevina autora,bez obzira na formu u kojoj
je izrazena ,kao i namjeru ,velicinu sadrzaj u kojoj je iskazana.

1.pisana djela

2.govorna djela

3.muzicka djela,pozorisna rezija

4.filmska djela

5.likovna djela

6.arhitektrure djela,primjenjena umjetnost,industrijski dizajn

7.geografske i topografske karte

2.Zakonska licenca
Zakonska licenca je predvidjena u dva oblika reproduciranja auotrskog djela.Prvi se odnosi na
reproduciranje u nastavnim materijalima ,pod uvjetom da se radi o objavljenim djelima.Drugi oblik
odnosi se na dozvolu reproduciranja u periodicnoj i dnevnoj stampi ili u pregledavanju te stampe tzv.
Cliping ,osim ako je autor drugacije odredio.U oba ova slucaja moraju se postivati moralna prava
autora,mora se naznaciti ime autora te izvor iz kojeg je odredjeni sadrzaj autorskog djela preuzet.

3.Pravo izdavaca i izdavacki ugovor

Pravo izdavaca su nova kategorija srodnih autorskih prava.Zakonom je uvedeno pravo na naknadu za
reproduciranje njihovih izdanja do kojeg dolazi u okviru privatne ili druge vlastite koje traje do 50
godina od zakonitog izdanja djela.Uvedeno je novo pravo izdavaca na jos neizdana slobodna djela
,koje traje 25 godina od prvog zakonitog izdanja djela ,ili prvog zakonitog saopstavanja javnosti.
Izdavačkim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavača pravo

reproduciranja svog djela štampanjem ili drugim sličnim postupkom i

pravo distribuiranja primjeraka djela

(pravo izdavanja), a izdavač se obavezuje da djelo

na ugovoreni način reproducira i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu

naknadu. Izdavački ugovor za pojedinačno određeno djelo može da sadrži

i saglasnost o klupskom izdanju, džepnom izdanju, periodičnom izdanju u

nastavcima, prijenosu prava prevođenja na pojedinačno određeni jezik, te pravo

izdavanja prevedenog djela, kao i druga imovinska prava.

Sadržaj ugovora.

Izdavački ugovor mora urediti naročito vrstu prijenosa prava,

obim i trajanje prijenosa prava, teritoriju važenja prava, rok za izdavanje djela i

autorski honorar. Ako se ugovorom drugačije ne odredi, izdavač ima pravo samo

na jedno izdanje djela, odnosno samo na jednokratno umnožavanje ugovorenog

broja primjeraka djela. Ako je ugovorom određena mogućnost višekratnog

djelomičnog umnožavanja primjeraka do postizanja ukupne ugovorene visine

tiraža (doštampavanje), izdavač je dužan bez odgađanja obavijestiti autora

o svakom djelomičnom umnožavanju i saopštiti mu sve podatke potrebne za

njegovo efikasno kontroliranje poštivanja izdavačkog ugovora. Kad je naknada

ugovorena u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka djela,

izdavački ugovor mora da sadrži i odredbu o njihovom najmanjem broju pri

prvom izdanju. Takva odredba nije potrebna ako ugovor određuje minimalnu

naknadu koju je izdavač dužan platiti autoru nezavisno od broja prodatih

primjeraka. U slučaju ugovaranja naknade u paušalnom iznosu, izdavački ugovor

mora da sadrži odredbu o ukupnoj visini tiraža. Ako tiraž nije određen i ako iz

okolnosti slučaja ili dobrih poslovnih običaja ne proizlazi drukčije, izdavač može

izdati najviše 500 primjeraka djela. Kada rok za izdavanje djela nije drugačije

ugovoren, on iznosi godinu dana od kada je autor predao izdavaču primjerak

djela u odgovarajućem oblik

1a.pisana forma ugovora

Izdavacki ugovor je u nacelu u pisanoj formi .Izuzetrak prestavljaju crtezi,clanci te druga autorska
djela koja se pojavljuju u periodicnoj stampi te dnevnoj stampi.

2a.pretpostavka iskljucivosti

Zakonom se ogranicava izdavac nekog djela da prava izdanja moze prenijeti samo na jednog
izdavaca,na oderdjenoj teritoriji ,te odredjenom jeziku ,osim ako je drugacije ugovoreno.

3a.izdavacko pravo prvenstva

Izdavac koji je stekao pravo na izdavanje djela u stampanoj verziji ima pravo prioriteta odnosu na
druge izdavace koji su ponudili iste uvjete samo u elektronskom ili bilo kojem drugom obliku.

4a.poboljsanje i izmjena djela

Izdavac je obavezan da autoru djela omoguci unosenje izmjena u datom djelu pri eventualnom
novom izdanju ,sem ako to ne mijenja karakter djela te prestavlja nesrazmjerne troskove po izdavaca
,osim ako ugovorom nije drugacije odredjeno.

5a.propast originalnog izdanja ili djela zbog vise sile

Ako je neki rukopis ili drugi original djela unisten krivicom izdavaca ili posredstvom vise sile,autor ima
pravo na naknadu kao da je djelo izdato.Ako je pripremljeno izdanje djela bilo potpuno
unisteno,onda izdavac ima pravo pripremiti novo izdannje djela ,a autor naknadu samo za propalo
djelo.

6a.prestanak izdavvackog ugovora

Izdavacki ugovor prestaje po smrti autora prije zavrsetka autorskog djela,iscrpljenjem tiraza svih
ugovorenih djela,i istekom roka vazenja ugovora.Autor ima pravo raskinuti izdavacki ugovor i traziti
naknadu stete ako izdavac ne izda djelo u dogovorenom roku ,ili ako ako stranke nisi dogovorile rok
,onda se uzima razuman rok koji iznosi godinu dan od sklapanja izdavackog ugovora.Izdavac takodjer
ima pravo zadrzati primljenju naknadu.

7a.unistenje primjeraka djela

Ako izdavac zeli neprodane primjerke da proda kao papir za preradu ili na drugi nacin unistiti ,prvo
mora da predlozi svoju cijenu autoru ,te ukoliko ovaj ne prihvati ili prihvati cijenu za djelomicni broj
artikala onda izdavac ima pravo slobodnog raspoloagnja sa ostatkom artikala.
4.Krivicno pravna zastita usljed povrede subjektivnih autorskih
prava

5.Carinske mjere zastite

TRIPS sporazum odredjuje posebne pretpostavke koje ce omoguciti nosiocu prava koji ima opravdanu
sumnju da ce doci do neovlastenog umnozavanja,da podnese pismeni zahtjev nadleznim upravnim ili
sudksim organima da zasutave pustanje u slobodan promet.

1b.Postupanje carinskog organa

Zakon uređuje da carinski organi u vršenju nadzora nad uvozom ili izvozom robe mogu
postupati na dva načina, po zahtjevu nosioca isključivih prava ili ex officio, po službenoj
dužnosti. Carinski postupak u vezi sa robom kojom se povređuju autorska i srodna prava je
hitan.

-podatke o podnosiocu zahtjeva i o nosiocu isključivog prava, ako se ne

radi o istoj osobi,

-detaljan opis robe, koji omogućava carinskoj ispostavi da je identificira,

-dokaze o tome da je podnosilac zahtjeva, odnosno njegov ovlaštenik,

nosilac isključivog prava u vezi sa tom robom,

-dokaze o tome da je isključivo pravo vjerovatno povrijeđeno,

-druge podatke važne za odlučivanje o zahtjevu kojim raspolaže

podnosilac, kao što su podaci o lokaciji robe i njenoj destinaciji, očekivani
datum dolaska ili odlaska pošiljke, podaci o sredstvu transporta, o
uvozniku, izvozniku, primaocu i sl.,

-vremenski period u kojem će carinske ispostave postupati prema

zahtjevu i koji ne može biti duži od dvije godine od dana podnošenja
zahtjeva.

U postupku po zahtjevu nosioca carinski organ može prije donošenja odluke

kojom se udovoljava zahtjevu tražiti od nosioca prava da položi osiguranje
za troškove skladištenja i prijevoza robe, kao i za naknadu štete koja bi
mogla da nastane carinskom organu u vezi sa robom.
Postupak nakon privremenog zadržavanja robe.

Kada carinska ispostava pri provođenju carinskog postupka nađe robu koja
odgovara opisu robe iz odluke
carinskog organa, ona tu robu privremeno zadržava od daljnjeg puštanja u
promet. Odluka o privremenom zadržavanju robe uručuje se njenom uvozniku i
istovremeno izrekom nalaže da se vlasnik robe, odnosno osoba koja je ovlaštena
za raspolaganje robom, u roku od deset radnih dana od dana privremenog
zadržavanja, može izjasniti o tome da li se radi o krivotvorenoj robi, odnosno
drugoj povredi prava. Ovakvo rješenje nalaže potencijalnom povrediocu da
hitno poduzme određene aktivnosti kako bi spriječio zadržavanje robe na
granici. Ako vlasnik robe, ipak, zna ili ima dovoljno razloga da vjeruje da se
ne radi o krivotvorenoj robi, on će svojom pismenom izjavom u tom smislu
preokrenuti prijašnju situaciju i natjerati nosioca prava da preduzme propisane
aktivnosti (tužbu) ako hoće da se roba dalje zadržava. Za vrijeme privremenog
zadržavanja robe nosilac prava ili osoba koju on ovlasti može izvršiti pregled i
kontrolu robe i prateće dokumentacije u obimu koji je potreban za utvrđivanje
njegovih zahtjeva i za ostvarivanje sudske zaštite njegovih prava, uz osiguranje
zaštite povjerljivih podataka. Pravo da izvrši pregled i kontrolu robe ima i njen
uvoznik. U slučaju da nosilac prava ne podnese tužbu, privremeno zadržana roba
se pušta u promet. U protivnom, ukoliko nosilac prava pokrene sudski postupak,
carinska ispostava donosi odluku o pljenidbi robe do donošenja pravosnažne
sudske odluke.

Postupak po službenoj dužnosti.

Zakonom se nalaže carinskim ispostavama

da same obrate pažnju pri provođenju carinskog postupka na očigledno
sumnjivu robu. U slučaju postojanja opravdane sumnje da se radi o robi kojom
su povrijeđena autorska prava i predmeti srodnih prava, takva roba će se
privremeno zadržati od puštanja u promet i o tome obavijestiti carinski organ.
Carinski organ dužan je da o tome izvjesti nosioca prava i dā mu mogućnost da
pokrene postupak za zaštitu svojih prava. Od tog momenta pa dalje postupak je
isti kao da je nosilac prava podnio zahtjev za zaštitu svojih prava.

Primjena drugih carinskih propisa.

Na carinske postupke u vezi sa robom

kojom se povređuju autorska i srodna prava primjenjuju se, na odgovarajući
način, i ostali važeći carinski propisi. Propise o postupanju carinskih organa
donosi Vijeće ministara BiH