UDK 624.072.33:624.042 Primljeno 3. 5. 2008.

Modeliranje krutosti na savijanje

u betonskim okvirima
Jure Radnić, Domagoj Matešan, Alen Harapin
Ključne riječi J. Radnić, D. Matešan, A. Harapin Izvorni znanstveni rad
betonski okvir, Modeliranje krutosti na savijanje u betonskim okvirima
krutost na savijanje,
greda, Prvo je raspravljena problematika utvrđivanja stvarne krutosti greda i stupova betonskih okvira. Potom
stup, su opisani neki njihovi najčešće korišteni modeli krutosti na savijanje. Zatim je analiziran utjecaj
model krutosti, odabranih modela krutosti greda i stupova na raspodjelu momenata savijanja u stvarnom okviru. Na
razdioba unutarnjih sila kraju su navedeni zaključci za odabir adekvatnih modela krutosti elemenata okvira pri proračunu
mjerodavnih unutarnjih sila, u cilju postizanja podjednake sigurnosti greda i stupova.

Key words J. Radnić, D. Matešan, A. Harapin Original scientific paper

concrete frame, Modelling flexural stiffness in concrete frames
flexural stiffness,
beam, The issue of determining actual stiffness of beams and columns of concrete frames is discussed in the
column, initial part of the paper. This is followed by description of some of the most frequently used flexural
stiffness model, stiffness models. Then the influence of selected beam and column stiffness models on the distribution of
distribution of internal bending moments in a real-life frame is analyzed. Conclusions for the selection of adequate frame-
forces element stiffness models for analysis of relevant internal forces, aimed at achieving similar level of
safety for beams and columns, are given in the final part of the paper.

Mots clés J. Radnić, D. Matešan, A. Harapin Ouvrage scientifique original

cadre en béton, Modélisation de rigidité à la flexion dans les cadres en béton
rigidité à la flexion,
poutre, Le problème de détermination de la rigidité actuelle des poutres et des colonnes des cadres en béton est
colonne, examiné dans la partie initiale de l'ouvrage. Les modèles de rigidité à la flexion qui sont le plus souvent
modèle de rigidité, utilisés sont ensuite décrits. L'influence des modèles choisis de rigidité des poutres et des colonnes sur la
distribution des forces distribution des moments de flexion dans un cadre réel est alors analysée. A la fin de l'ouvrage, les
intérieures conclusions sont faites pour la sélection des modèles adéquats de rigidité des éléments du cadre lors de calcul
des forces intérieures applicables, afin d'obtenir le niveau similaire de sécurité des poutres et des colonnes.

Ключевые слова Й. Раднич, Д. Матешан, A. Харапин Opигинальная научная работа

бетонная рама, Моделирование жесткости на изгиб в бетонных рамах
жесткость на изгиб,
балка, В начале обсуждается проблематика установления фактической жесткости балок и столбов
столб, бетонных рам. Описываются наиболее часто употребляемые модели жесткости на изгиб.
модель жесткости, Приводится анализ влияния выбранных моделей жесткости балок и столбов на распределение
распределение изгибающих моментов в реальной раме. В конце приведены заключения по выбору адекватных
внутренних сил моделей жесткости элементов при расчете основных внутренних сил в целях достижения
одинаковой надежности балок и столбов.

Schlüsselworte J. Radnić, D. Matešan, A. Harapin Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Betonrahmen, Modellieren der Biegestarrheit von Betonrahmen
Biegestarrheit,
Balken, Zuerst erörtert man die Problematik der Festlegung der tatsächlichen Starrheit von Balken und Säulen der
Säule, Betonrahmen. Weiter beschreibt man einige von den meisstens benützten Modellen der Biegestarrheit.
Starrheitsmodell, Demnach analysiert man den Einfluss der ausgewählten Starrheitsmodelle von Balken und Säulen auf die
Verteilung der inneren Verteilung der Biegemomente im konkreten Rahmen. Am Ende sind die Schlüsse für die Auswahl der
Kräfte adequaten Starrheitsmodelle der Rahmenelemente bei der Berechnung der massgebenden inneren Kräfte
angeführt, im Ziel die gleichartige Sicherheit der Balken und Säulen zu erreichen.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radnić, dipl. ing. građ.; Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu;
doc. dr. sc. Domagoj Matešan, dipl. ing. građ.,Institut IGH, poslovni centar Split; prof. dr. sc.
Alen Harapin, dipl. ing. građ., Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu

GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 401

J. Radnić i drugi Modeliranje krutosti na savijanje

1 Uvod ko od stvarnog, doći će do preraspodjele unutarnjih sila

(momenata savijanja) između greda i stupova. Ako su
Jedna od vjerojatno najvećih nepoznanica betonskih
elementi duktilno dimenzionirani i armirani, ne bi treba-
konstrukcija jest njihova krutost. Posljedica toga su čes-
lo doći do stvaranja nepoželjnih pukotina i drugih neo-
to nepouzdane vrijednosti proračunanih pomaka kons-
čekivanih štetnih pojava kod ograničenih preraspodjela
trukcije. Nedovoljno poznata stvarna krutost betonskih
sila. Međutim, za velika odstupanja proračunskih krutosti
presjeka i elemenata ima velik utjecaj i pri proračunu
od stvarnih koja imaju za posljedicu velike preraspodjele
širina pukotina u betonu. Pri proračunu unutarnjih sila u
sila, a osobito kad nisu zadovoljeni kriteriji duktilnosti
statički neodređenim konstrukcijama, krutost betonskih
presjeka i elemenata [4], može doći do pojave nepoželj-
elemenata znatno utječe na njihovu raspodjelu. U ovom
nih pukotina u betonu, prekomjernih naprezanja u beto-
je radu ukratko analiziran utjecaj modeliranja krutosti
nu i armaturi, neželjenih pomaka (rotacija) i sl.
na savijanje greda i stupova na razdiobu momenata savi-
janja u betonskim okvirima. U statički neodređenim okvirima gotovo uvijek dolazi
do preraspodjele sila zbog promjene krutosti poradi po-
Kod statički određenih sustava, krutost elementa ne ut-
jave pukotina u betonu i utjecaja puzanja betona. Prom-
ječe na veličinu i razdiobu unutarnjih sila od vanjskog
jena krutosti greda po duljini je značajna, pri čemu se
opterećenja; kod statički neodređenih okvira, preraspo-
krutost najviše smanjuje iznad ležajeva gdje su i najveći
djela sila između greda i stupova ovisna je o omjeru nji-
momenti savijanja. Zbog raspucavanja betona i utjecaja
hovih krutosti. Poznato je da elementi s većom krutosti
puzanja betona pod dugotrajnim opterećenjem, najčešće
na savijanje na sebe "navlače" veće momente savijanja,
dolazi do smanjenja momenata savijanja u gredama iz-
odnosno ako se elementima u statički neodređenim sus-
nad ležajeva i povećanja momenata savijanja u poljima.
tavima smanjuje krutost na savijanje, u njima će se jav-
ljati manji momenti savijanja. Na temelju toga su uve-
2 Krutost betonskih okvira
deni i tzv. elastični zglobovi sa znatno smanjenom visi-
nom presjeka. Brojni su faktori koji utječu na krutost betonskih okvira
opterećenih kratkotrajnim i dugotrajnim opterećenjem,
Kao što je prethodno navedeno, krutost stupova i osobi-
kao što su primjerice: kvaliteta betona, pukotine u beto-
to greda u betonskim konstrukcijama nije potpuno pozna-
nu, razina naprezanja u betonu, puzanje betona, starenje
ta. Ona se mijenja po duljini elemenata i u vremenu. Pri
betona, količina i položaj armature, vođenje armature po
proračunu unutarnjih sila u betonskim okvirima, najčeš-
duljini elemenata, razina naprezanja u čeliku za armira-
će se uzima samo jedan omjer krutosti na savijanje gre-
nje, sudjelovanje ploče u krutosti greda T-presjeka, pri-
da i stupova. Na temelju tako proračunanih unutarnjih
onjivost između betona i armature, utjecaj građenja i sl.
sila dimenzionira se okvir i odabire armatura [1, 2, 3].
O nekim od navedenih faktora ukratko će se raspravljati
Ako je pri tome krutost greda primjerice podcijenjena,
u nastavku.
očito je da će grede u stvarnosti imati veće momente
savijanja i manju otpornost jer su dimenzionirane (armi- 2.1 Beton
rane) za manje momente savijanja. Ako je pak krutost
Različiti betoni imaju različite module elastičnosti, od-
greda precijenjena, očito je da će stupovi imati proračun-
nosno različito pridonose krutosti presjeka i elementa.
ske momente savijanja koji su manji od stvarnih, a time i
Zbog različitih se uvjeta pri betoniranju čak od svježeg
manju otpornost. Za različite omjere krutosti greda i stu-
betona iste kakvoće često dobivaju očvrsnuli betoni pri-
pova, dobivaju se različite unutarnje sile. Već na samom
lično različitih čvrstoća i različitih modula elastičnosti.
početku razmatranja ove problematike nameće se zaklju-
Kakvoća betona često je promjenjiva ne samo po duljini
čak da je u slučajevima manje pouzdanog omjera kru-
elementa, već i po visini presjeka elementa. S obzirom
tosti na savijanje greda i stupova potrebno računati s
na proces dugotrajnog očvršćivanja betona, s vremenom
njihovom gornjom i donjom vrijednosti. Pri tome bi
dolazi do povećanja modula elastičnosti betona. S druge
grede trebalo dimenzionirati (armirati) za slučaj gornje
strane, zbog pojave puzanja betona pod dugotrajnim na-
vrijednosti njihove krutosti na savijanje. Isto tako, arma-
prezanjem s vremenom dolazi do znatnoga povećanja
turu stupova trebalo bi odrediti na proračunskom mode-
početnih deformacija betona. Puzanje se zapravo mani-
lu okvira s donjom vrijednosti omjera krutosti greda i
festira kao značajan pad krutosti betona tijekom vreme-
stupova.
na. Razina naprezanja u betonu uvelike utječe na njegov
Proračun betonskih okvira s jednim omjerom krutosti na modul elastičnosti, tj. na njegovu krutost. S porastom
savijanje greda i stupova, što je gotovo redovit slučaj u razine naprezanja dolazi do smanjenja modula elastič-
praksi, svakako daje jedno od mogućih ravnotežnih sta- nosti betona. Neposredno pred tlačni slom betonu sma-
nja koje najčešće omogućava dostatno sigurnu konstruk- njuje se krutost, odnosno modul elastičnosti betona teži
ciju. Ako usvojeni omjer krutosti na savijanje nije dale- k nuli.

402 GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408

Modeliranje krutosti na savijanje
Na mjestu pukotine beton nema vlačnu krutost. Među-
tim, beton između pukotina pridonosi krutosti elementa.
Ovaj doprinos ovisi o mnogim faktorima i teško ga je
realno simulirati [5]. Pojava pukotina u betonu drastično
smanjuje njegovu početnu krutost. Grede okvira često
su vezane s pločom koja pridonosi krutosti greda. Javlja
se problem utvrđivanja stvarne krutosti na savijanje tak-
vih greda, odnosno problem određivanja tzv. sudjeluju-
će širine ploče pri proračunu krutosti na savijanje greda
T-presjeka. Sudjelujuća širina ploče ovisi o brojnim pa-
rametrima (nosivom sustavu i rasponu greda, širini i raz-
maku greda, vrsti opterećenja, debljini ploče, radi li se o
rubnoj ili unutarnjoj gredi, je li ploča tlačna ili vlačna
itd.) i različita je po duljini grede. Dakle, samo zbog ve-
ze ploče i grede, gredu bi trebalo realno modelirati s
različitom krutosti na savijanje po duljini. Kad se mogu
prihvatiti manje točni proračuni, T-grede se mogu raču-
nati s konstantnom sudjelujućom širinom ploče beff po
čitavoj duljini grede [1]:
beff = bw + l0 5 ≤ e za srednje grede (1)
beff = bw + l0 10 ≤ e za rubne grede (2)
gdje je bw širina hrpta grede, e osni razmak greda, a l0
razmak nul-točaka momentnog dijagrama koji se prib-
ližno može uzeti:
l0 = 0,85l za rubna polja kontinuiranih greda (3)
l0 = 0,7l za srednja polja kontinuiranih greda (4)
l0 = 2lk za konzole (prijepuste) (5)
gdje je l raspon grede, a lk duljina konzole (prijepusta).
Ovaj prijedlog je prihvatljiv pri dimenzioniranju beton-
skih presjeka, ali ga pri proračunu unutarnjih sila i pro-
giba treba preispitivati.
2.2 Armatura
Betonski su presjeci armirani jednostrano ili dvostrano,
nesimetrično ili simetrično. Pritom se količina i položaj
armature najčešće mijenjaju po duljini betonskih eleme-
nata. Time se mijenja i doprinos krutosti od armature po
duljini elementa. Modul elastičnosti armature ovisi o
razini naprezanja. Pri popuštanju armature dolazi do
smanjenja njezina modula elastičnosti. Doprinos krutos-
ti armature redovito se računa uz pretpostavku pune
kompatibilnosti pomaka armature i okolnog betona, tj.
uz pretpostavku da nema proklizavanja armature. Među-
tim, proklizavanje armature u betonu, što smanjuje kru-
tost elementa, često je prisutna na pojedinim dijelovima
konstrukcije. Problemi smanjenja krutosti prisutni su i u
područjima s nedostatnom duljinom sidrenja armature.
Poprečna armatura (spone) u štapnim elementima može
znatno pridonijeti povećanju krutosti elementa (primje-
GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408
J. Radnić i drugi
rice kod stupova), što se često proračunski ne uzima u
obzir.
2.3 Krutost greda
Na slici 1. prikazani su neki mogući proračunski modeli
krutosti na savijanje presjeka grede iznad srednjeg stupa
jednoga stvarnog betonskog okvira. U modelu a) za kru-
tost je uzeta krutost pravokutnoga betonskog presjeka
bez ploče, a u presjeku b) još je uključena i krutost sud-
jelujuće širine ploče (T-presjek). Model c) odgovara
modelu a), s uključenjem krutosti armature. Model d)
odgovara modelu b), također s uključenjem krutosti
armature. Model e) je analogan modelu d), pri čemu je
isključena krutost betona u vlaku (raspucani presjek).
Model f) odgovara modelu e), pri čemu je približno
uključen utjecaj puzanja betona. Primjenom efektivnog
modula elastičnosti betona Ec = Ec/(1+φ), uz pretpo-
stavku da se ne mijenja položaj neutralne osi i uz konač-
ni koeficijent puzanja φ = 1,5, proračunana je krutost na
savijanje raspucanog presjeka za dugotrajno optereće-
nje. Najveća proračunska krutost na savijanje presjeka
je za model d), gdje je uključena krutost betona homo-
genog T-presjeka i krutost armature. Najmanja krutost
na savijanje je za model f), gdje je uključena samo kru-
tost tlačnog betona s efektivnim modulom elastičnosti i
krutost armature. Razlike u krutostima na savijanje raz-
matranih modela su vrlo velike. Omjer najmanje i naj-
veće proračunske krutosti je 1:5,3. Kako beton između
pukotina pridonosi krutosti presjeka, stvarne krutost na
savijanje za modele e) i f) su veće od navedenih.
Na slici 2. prikazani su isti proračunski modeli krutosti
na savijanje za presjek iste grede u polju. Omjer najma-
nje i najveće krutosti na savijanje presjeka grede ovdje
je 1:4,7. Treba napomenuti da je ovdje ploča u tlačnom
području, pa su krutosti na savijanje za modele e) i f)
znatno veće od krutosti na savijanje presjeka iznad leža-
ja. Dakle, za raspucani presjek, u odnosu na homogeni,
krutost na savijanje presjeka grede u polju znatno manje
opada od krutosti na savijanje presjeka grede iznad leža-
ja. Zato u stvarnosti dolazi do preraspodjele momenata
savijanja s ležajeva na polja.
Očito je da se za modele e) i f) krutost na savijanje znat-
no mijenja po duljini grede, pri čemu je krutost presjeka
u polju mnogo veća od krutosti grede iznad ležaja. U pro-
računima unutarnjih sila s pomoću teorije elastičnosti,
najčešće se uzima jednaka krutost po duljini grede. Na
taj su način precijenjeni momenti savijanja iznad leža-
jeva, a podcijenjeni momenti savijanja u poljima greda.
2.4 Krutost stupova
U stupovima često dominira uzdužna tlačna sila u odno-
su na moment savijanja. Za stalno su opterećenje stupo-
vi najčešće opterećeni tlačnom silom u području male
403
J. Radnić i drugi Modeliranje krutosti na savijanje

Ec=34 000 MPa ekscentričnosti. Rubni stupovi okvira, a napose oni u

Es=200 000 MPa posljednjoj etaži, mogu biti opterećeni tlačnom silom u
području velike ekscentričnosti i za stalno opterećenje.

45
T
z Ec=34 000 MPa
Es=200 000 MPa

30

45
T
Iz =227 813 cm4=I0 z

a)
beff =120 30

Iz=227 813 cm4=I0

15

T a)
z
45

beff =120
30

15
T
30 z

45
Iz =405 000 cm4=1,78 I0

30
b) 30
4 φ 25=19,63cm
2
Iz=405 000 cm4=1,78 I0
5
35
45

T
z b)
23,2

2 φ 22=7,6cm
2 2 φ25=9,8cm2

5
5

30
T

35
45
z
Iz=267 675 cm4=1,17 I0 22,2
2
4 φ22=15,2cm

5
c) 30
beff =120 Iz=264 936 cm4=1,16 I0
4 φ25=19,63cm 2
c)
35 5
30 15

T beff =120
z
2 φ25=9,8cm 2
45

5
15
T
2 φ 22=7,6cm 2
5

z
35

45
30
29,5

30

Iz =437 667 cm4=1,92 I0

2
4 φ22=15,2cm
5

30
d)
Iz=455 308 cm4=2,00 I0
beff =120 d)
4 φ25=19,63cm 2
beff =120
35 5
15

2 φ25=9,8cm2
6

n.o.
15
45

T z
T
30

z
13,9

n.o.
35

45
30

2 φ 22=7,6cm 2
38
10

30 4 φ22=15,2cm2
5

30
Iz=107 525 cm4=0,47 I0 Iz=110 824 cm4=0,49 I0
e) e)
beff =120
4 φ25=19,63cm2 beff =120
2 φ25=9,8cm 2
35 5

6
15

n.o.
15

z
45

T T
45
34,1

z
30

35
30
19,6

n.o.
2 φ 22=7,6cm 2
10

4 φ22=15,2cm 2
5

30
30
ϕ=1,5 ϕ=1,5
Ecϕ = Ec/(1+ϕ)= 0,4Ec Ecϕ= Ec/(1+ϕ)= 0,4Ec
Izϕ =208 245 cm4 Izϕ=240 279 cm4=1,05 I0
Iz = 0,4 208 245=83 298 cm4=0,37 I0 Iz= 0,4 240 279=96 112 cm4= 0,4
f)
f)
Slika 1. Neki proračunski modeli krutosti na savijanje presjeka Slika 2. Neki proračunski modeli krutosti na savijanje presjeka
jedne grede iznad ležaja jedne grede u polju

402 GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408

Modeliranje krutosti na savijanje J. Radnić i drugi

Veće ekscentričnosti tlačne sile pojavljuju se u stupovi-
ma za djelovanja većih uporabnih opterećenja i vjetra
(promjenjiva djelovanja), a svakako pri jačim potresima.
Općenito, za osnovna uporabna opterećenja deformacije
vlačnog ruba betona su takve da se u stupovima najčeš-
će ne javljaju pukotine u betonu. Stoga su za stupove
često dovoljno točni modeli krutosti koji odgovaraju
homogenom betonu bez pukotina. Kako su stupovi izlo-
Ec=34 000 MPa
Es=200 000 MPa
30
ženi stalnom tlaku, utjecaj puzanja betona kod njih je
znatan - napose za visoke razine naprezanja.
Na slici 3. prikazani su neki proračunski modeli krutosti
na savijanje stupa razmatranog okvira koji su analogni
onima za gredu. U modelu a) za krutosti je uzeta samo
krutost homogenog betona, a u modelu b) još i krutost
armature. U modelu c) isključena je krutost vlačnog
betona (raspucani presjek) za usvojeni položaj neutralne
osi. Modeli d) i e) su za dugotrajna opterećenja. Pri to-
me model d) odgovara modelu c), a model e) modelu b),
pri čemu je Ec zamijenjen sa Ec . Omjer najmanje i naj-
veće proračunske krutosti na savijanje promatranog stu-

T
z pa jest 1:4,1, što je podjednako kao za presjek grede u
polju.
30

Iz=67 500 cm4=I0

3 Primjer
a)
2
Analiziran je utjecaj odabranih omjera krutosti greda i
2 φ25=9,8cm
5

T stupova na veličini momenata savijanja u jednom prak-

20
30

z
tičnom betonskom okviru na slici 4. Razmatrano je stal-
2 φ25=9,8cm2
no opterećenje (G), uporabno opterećenje za najveće
5

30
momente savijanja u polju donje grede (Q) i opterećenje
Iz=77 075 cm4=1,14 I0 vjetra na okvir (W), prema slici 5. Unutarnje su sile u
b) okviru određene za tri usvojena modela krutosti na savi-
janje (slika 6.):
2 φ25=9,8cm2
20 5

T z
K1 - Za krutost na savijanje greda uzeta je krutost ho-
30

n.o.
20,9

2 φ25=9,8cm
2 mogenoga pravokutnog betonskoga presjeka gre-
5

30 de, bez doprinosa krutosti ploče i bez doprinosa

Iz=24 958 cm4=0,37 I0 krutosti armature. Za krutost na savijanje stupova
c) uzeta je krutost homogenoga betonskog presjeka
stupa, bez doprinosa krutosti armature. Takav mo-
2
2 φ25=9,8cm del krutosti greda i stupova vjerojatno se najčešće
5

T
z
primjenjuje u praksi.
30
20

n.o.
19,5

2 φ25=9,8cm2
5

30
K2 - Usvojen je jedan od najvećih stvarno mogućih
ϕ=1,5 omjera krutosti na savijanje greda i stupova. Za
Ecϕ= Ec/(1+ϕ)= 0,4Ec krutost na savijanje greda uzeta je krutost homo-
Izϕ=46 846 cm 4=0,69 I0 genog presjeka grede i sudjelujuće širine ploče
Iz= 0,4 46 846 = 18 738 cm 4= 0,2 (T-presjek), bez doprinosa armature. Pri tome se
d)
računalo s gornjom vrijednosti proračunske sud-
jelujuće širine ploče. Za krutost na savijanje stu-
2 φ25=9,8cm
2
pova uzeta je ista krutost kao u modelu K1. Takav
20 5

T
je model krutosti okvira stvarno moguć kod veli-
30

z
2 φ25=9,8cm
2
ke sudjelujuće širine ploče i kad nema pukotina u
5

30
gredi i stupu.
ϕ=1,5
Ecϕ= Ec/(1+ϕ)= 0,4Ec K3 - Usvojen je jedan od najmanjih realno mogućih
Izϕ=94 379 cm 4 omjera krutosti na savijanje greda i stupova. Pro-
Iz= 0,4 94 379 = 37 752 cm 4= 0,5 matrano je stanje s pukotinama u gredi i homoge-
e) nim presjekom stupa. Za grede je uzeta različita
krutost u polju i iznad stupova, za grede u polju
uzeta je donja vrijednost proračunske sudjelujuće
Slika 3. Neki proračunski modeli krutosti na savijanje jednog stupa širine ploče.

GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403

J. Radnić i drugi Modeliranje krutosti na savijanje

a Ec=34 000 MPa

Es=200 000 MPa
a 3.1 Proračunske krutosti na savijanje greda i
a a
stupova
a-a

Armatura okvira prikazana je na slici 7. Usvojene pro-

beff
30 15
3m

30/30 45 30/30 30/30

30
računske krutosti na savijanje greda i stupova za model
b b
krutosti okvira K1 nalaze se na slici 8., za model krutos-
6m

b
b-b
b ti okvira K2 na slici 9. i za model krutosti okvira K3 na
beff slici 10. Proračunska sudjelujuća širina ploče za obje
3m

30/30 30/30 30/30

40 15

grede prema [1] iznosi: beff = 30 + 0,75 · 600/5 ≈ 120 cm.

55

30

Gornja proračunska vrijednost sudjelujuće širine ploče u

6m
12 m
6m modelu krutosti K2 uzeta je beff,g = 1,5 · 120 = 180 cm.
Donja proračunska vrijednost sudjelujuće širine ploče u
Slika 4. Analizirani betonski okvir
g1=30 kN/m1
modelu krutosti K3 uzeta je beff,d = 120/1,5 = 80 cm.

2φ25 4φ25 2φ25

g2=22,5 kN/m1

5 5
4φ22 4φ22

2φ25 2φ25 2φ25 2φ25 2φ25 2φ25

a) Stalno opterećenje (G) 2φ25 4φ25 2φ25

5
5
4φ22 4φ22

2φ25 2φ25 2φ25 2φ25 2φ25 2φ25

p2=25 kN/m1

55 55 55

b) Pokretno opterećenje (Q) Slika 7. Armatura okvira (B500)

W1 W1=12 kN/m1
Ec=34 000 MPa Ec=34000 MPa

Iz=67 500 cm4

30

30
z
W2 W2=22 kN/m1 Iz=67 500 cm4
30 30
a) stupovi
a) stupovi
beff,g=180

c) Opterećenje vjetrom (W)

15
T z
Iz=227 813 cm4

45
45

z
Slika 5. Razmatrana opterećenja okvira
31,9

30
Ig1 / Is = 3,38 30 30 Iz=459 844 cm4
Ig1 Ig1
b) gornja greda
Ig2 / Is = 6,16 b) gornja greda
Is Is Is
beff,g=180

Ig2 Ig2
15

T z
Iz=415 938 cm4
55

z
Is Is Is
55
40
39

a) Model krutosti K1 30 30 Iz=838 894 cm4

c) donja greda c) donja greda

Ig1 Ig1 Ig1 / Is = 6,81

Is Is Is
Ig2 / Is = 12,43 Slika 8. Proračunske krutosti Slika 9. Proračunske krutosti
na savijanje greda i na savijanje greda i
Ig2 Ig2 stupova za model stupova za model
Is Is Is krutosti okvira K1 krutosti okvira K2

b) Model krutosti K2

Ig13 Ig11 Ig12 Ig12 Ig11 Ig13 Ig12 / Is =1,40 3.2 Prikaz momenata savijanja i analiza rezultata
Ig13 / Is = 0,81
Is Is Is
Proračun unutarnjih sila u okviru za usvojenu diskreti-
Ig23 Ig21 Ig22 Ig22 Ig21 Ig23 Ig22 / Is =2,28
Ig23 / Is = 1,40
zaciju sustava proveden je s pomoću [6]. Prikaz mome-
Is Is Is
nata savijanja u okviru za stalno opterećenje (G) dan je
90 390 120 120 390 na slici 11, za uporabno opterećenje (Q) na slici 12 i za
c) Model krutosti K3 opterećenje vjetrom (W) na slici 13. U nastavku su ana-
Slika 6. Razmatrani modeli krutosti okvira lizirani dobiveni rezultati.

402 GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408

Modeliranje krutosti na savijanje J. Radnić i drugi

2 φ25=9,8cm 2

5
Ec=34000 MPa

20
z
Es=200000 MPa

3
2 φ25=9,8cm2

5
3
0

0
Is=Iz=77 075 cm 4
a) stupovi
beff,d =80 beff,d =80

6
6

n.o.

15
n.o.

15
z z
T

40
T
36,2

50

55
45

40
30

44,6
4 φ22=15,2cm 2
5

3 4 φ22=15,2cm2

5
0 30
Ig11=Iz=104 240 cm 4
Ig21=Iz=167 300 cm 4
- polje - polje

beff,d =80 beff, =80

d
4 φ25=19,63c 2
4 φ25=19,63cm2
5

5
m
1

1
35

45

45
30

5
T

40
z
13,9

n.o. T z
2 φ22=7,6cm 2
10

5
5

16,4
n.o.
2 φ22=7,6cm 2

10
30

5
Ig12=Iz=107 525 cm 4 30

Ig22= z=176 076 cm 4

Ig12 / Is=1,40 I
Ig22 / Is=2,28
- presjek uz srednji stup - presjek uz srednji stup

beff, =8
d
beff,d =80 0
2 φ25=9,81cm 2
5
15

2 φ25=9,81cm 2
5
15

55
4
35

40
45
30

T z
n.o. T z n.o.
10,1

10
11,

2
2 φ22=7,6cm2 2 φ22=7,6cm
10

5
5

30 30

Ig13=Iz=62 664 cm 4 Ig23=Iz=107 933 cm 4

6

Ig13 / Is=0,81 Ig23 / Is=1,40

- presjek uz rubni stup - presjek uz rubni stup

b) gornja greda c) donja greda

Slika 10. Proračunske krutosti na savijanje greda i stupova za model krutosti okvira K3

3.2.1 Stalno opterećenje (G)
Model krutosti K2, u odnosu na model krutosti K1, daje
oko 9 % veće pozitivne momente u polju za gornju gre-
du, približno 12 % veće pozitivne momente u polju za
donju gredu te oko 3 % veće negativne momente u gre-
dama iznad srednjeg stupa.
Model krutosti K3, u odnosu na model krutosti K1, daje
oko 37 % veće momente savijanja u vrhu gornjih rubnih
stupova i otprilike 10 % veće momente savijanja u vrhu
donjih rubnih stupova. Također, daje oko 37 % veće ne-
gativne momente savijanja u gornjoj gredi uz rubne stu-
pove i oko 24 % veće negativne momente u donjoj gredi
uz rubne stupove.
Vrijednosti momenata savijanja u gredama i stupovima
za model krutosti K1 općenito su između odgovarajućih
vrijednosti za modele krutosti K2 i K3.
3.2.2 Uporabno opterećenje (Q)
Model krutosti K2, u odnosu na model krutosti K1, daje
otprilike 12 % veće pozitivne momente u donjoj gredi.
Model krutosti K3, u odnosu na model krutosti K1, daje
oko 50 % veće momente u vrhu donjih stupova, te oko
45 % veće negativne momente u donjoj gredi uz rubne

GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403

J. Radnić i drugi Modeliranje krutosti na savijanje

stupove. Vrijednosti momenata savijanja u gredama i -1.2 -6.3 4.1

stupovima za model krutosti K1 općenito su između od-

-63.8
govarajućih vrijednosti za modele krutosti K2 i K3.

-32.6

-33.6
-113.8
2.0 17.5
-16.6 14.6
-16.1
-38.1 38.1

64.3
61.7

61.7
-79.6

0.4 9.7 -7.3

-38.4

-38.4
-11.3 11.3 a) Model krutosti K1
27.0 -27.0
43.3

43.3

5.8 -5.8
-0.9 -4.9 3.5
a) Model krutosti K1

-60.3
-39.9
-117.5

-21.9
1.4 11.2
-25.6 25.6 -10.6 9.8
-10.8
67.4

67.4

72.2
-82.3

-27.2
-27.2

0.3 6.3 -4.6

-8.3 8.3
18.9 -18.9
48.4

48.4

b) Model krutosti K2

4.2 -4.2

b) Model krutosti K2 -1.0 -6.2 3.2

-69.5
-108.7

-22.0

-52.3 52.3 2.6 -48.8 26.2

-26.1 21.4
-22.6
56.0
56.0

53.6
-77.3

-47.5
-47.5

-12.4 12.4
0.0 14.4 -11.8
35.1 -35.1
39.3

39.3

c) Model krutosti K3
6.3 -6.3
Slika 12. Momenti savijanja za opterećenje Q [kNm]
c) Model krutosti K3

Slika 11. Momenti savijanja za opterećenje G [kNm]

3.2.3 Opterećenje vjetrom (W)
Model krutosti K2, u odnosu na model krutosti K1, daje
otprilike 7 % veće momente u donjoj gredi uz rubni stup
i oko 5 % veće momente u vrhu donjih rubnih stupova.
Model krutosti K3, u odnosu na model krutosti K1, daje
približno 8 % veće momente savijanja u podnožju donjih
stupova. Razlike maksimalnih vrijednosti odgovarajućih
momenta u gredama i stupovima za razmatrane modele
krutosti K1, K2, K3 ovdje su manje nego za vertikalna
opterećenja (G, Q).
4 Zaključak
Stvarnu krutost na savijanje betonskih presjeka, a napo-
se krutost na savijanje greda, teško je utvrditi. Usvojeni
model krutosti na savijanje betonskih okvira, tj. usvoje-
ni omjer krutosti na savijanje greda i stupova znatno ut-
ječe na razdiobu momenata savijanja u okviru.
Za usvojene modele krutosti na savijanje analiziranog
okvira dobivene su velike razlike u razdiobi momenata
savijanja u okviru, tj. velike razlike u najvećim momen-
tima savijanja u gredama i stupovima za razmatrana op-
terećenja. Najveći pozitivni momenti savijanja greda u

402 GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408

Modeliranje krutosti na savijanje J. Radnić i drugi

5.4 8.6 5.5 Ako se u proračunima okvira sa samo jednim modelom

krutosti za krutost na savijanje greda uzima samo krutost
njezina hrpta bez sudjelovanja ploče, dobivaju se znatno

-18.8
-13.4
-4.0 14.9 18.3 14.6 manji momenti savijanja u poljima grede, tj. znatno ma-
-8.4 -4.2
nja otpornost grede u tim područjima.
19.0

13.3
Ako se u proračunima okvira sa samo jednim modelom
-17.6 -19.2 -17.3 krutosti u krutost na savijanje greda uključuje i precije-
a) Model krutosti K1 njena sudjelujuća širina ploče, dobivaju se znatno pod-
cijenjeni momenti savijanja u stupovima od vertikalnih
opterećenja, tj. dobiva se njihova znatno manja otpornost.
Raspucavanje betona u gredama uzrokuje smanjenje nji-
5.5 7.7 5.6
hove krutosti. Doprinos vlačnog betona između pukoti-
na ukupnoj krutosti grede teško je utvrditi. Zbog pojave
-20.4
pukotina u betonu u gredama, znatnije opada njezina
-12.9

-4.7 15.7 18.0 15.6 krutost na savijanje iznad stupova u odnosu na krutost
-7.7 -4.8
na savijanje u poljima. To, zajedno s utjecajem puzanja
20.4

12.8

betona, ima za posljedicu smanjenje stvarnih negativnih

-17.2 -18.3 -17.1 momenata savijanja u gredama iznad oslonaca i poveća-
nje pozitivnih momenata savijanja u poljima greda.
b) Model krutosti K2
Proračun betonskih okvira sa samo jednim proračunskim
modelom njegove krutosti na savijanje prihvatljiv je
samo za slučajeve kada stvarna krutost okvira ne odstu-
5.3 10.8 5.3
pa znatno od pretpostavljene, tj. kad su preraspodjele
momenta savijanja u okviru manje i kad je dimenzioni-
-14.5

ranjem i armiranjem greda i stupova osigurana njihova

-13.9

-2.4 12.2 18.1 12.1 dostatna duktilnost.

-9.7 -2.5
14.6

U slučajevima kada je stvarna krutost na savijanje okvi-

13.9

ra manje poznata, a osobito kod važnijih konstrukcija,

19.0 -21.9 -18.8
c) Model krutosti K3
Slika 13. Momenti savijanja za opterećenje W [kNm]
polju i najveći negativni momenti savijanja greda iznad
srednjeg stupa od vertikalnih opterećenja dobivaju se za
model krutosti okvira K2 u kojemu je najveći omjer kru-
tosti greda i stupova. Najveći momenti savijanja u stu-
povima i najveći negativni momenti savijanja u gredama
uz rubne stupove od vertikalnih opterećenja dobivaju se
za model krutosti okvira K3 u kojem je najmanji omjer
krutosti greda i stupova. Za slučaj horizontalnoga opte-
rećenja vjetrom, utjecaj odabranih modela krutosti ima
mali utjecaj na razdiobu momenata savijanja u gredama
i stupovima.
sugerira se primijeniti dva proračunska modela krutosti
na savijanje okvira: jedan s gornjom očekivanom vrijed-
nosti omjera krutosti greda i stupova, a drugi s njihovom
donjom očekivanom vrijednosti. Tako će se dobiti veća
globalna otpornost okvira i spriječiti mogući negativni
efekti zbog prekomjerne preraspodjele unutarnjih sila u
okviru.
U slučaju složenih i značajnih konstrukcija (primjerice
kod betonskih grednih mostova velikog raspona i sl.),
osim klasičnih linearnih proračunskih modela treba rabi-
ti i suvremene numeričke modele koji mogu pouzdano
modelirati najvažnije nelinearne efekte armiranog beto-
na: pukotine u betonu, popuštanje betona u tlaku, puzanje
betona, popuštanje armature, vlačnu krutost betona iz-
među pukotina, proklizavanje armature i sl.

LITERATURA
[1] HRN ENV 1992-1-1:2004 , Eurokod 2: Projektiranje betonskih
konstrukcija – 1-1 dio: Osnove i pravila primjene za zgrade.
[2] Tomičić, I.: Betonske konstrukcije, drugo izdanje, Školska knjiga,
Zagreb, 1988.
[3] Tehnički propis za betonske konstrukcije (TPBK), Narodne
novine, br. 139/09.
[4] HRN ENV 1998-1-3:2004: Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija
otpornih na potres – 1-2 dio: Opća pravila – Opća pravila za zgrade.
[5] Radnić J.; Markota L.; Harapin A.: Numerički model proračuna
širina pukotina betonskih elemenata, Građevinar 55 (2003) 6,
317-327.
[6] Radnić, J.; Matešan, D.: BPCS - Računalni program za proračun
štapnih i plošnih betonskih konstrukcija, Split 2003.

GRAĐEVINAR 62 (2010) 5, 401-408 403