ISBN 978-953-7484-41-5

Cijena kataloga je 50,00 kn.

 Natalija Čondić
Morana Vuković

U TEMELJIMA GRADA
Iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra
IN THE CITY’S FOUNDATIONS
The Archaeological Layers of the Liburnian Zadar

Arheološki muzej Zadar

2017.
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Znanstvene knjižnice
Zadar pod brojem 150709022
 SADRŽAJ / CONTENTS:

Uvod / Introduction....................................................................................................................................................................................... 5

POZNATI PROSTORI U NEPOZNATIM VREMENIMA /

THE SPACE WE KNOW WELL IN THE TIMES WE DO NOT KNOW SO WELL....................................................................................... 7
Jadran u željezno doba / The Adriatic in Iron Age ........................................................................................................... 8
Liburni / The Liburni ................................................................................................................................................................12
Zadar u željezno doba / Zadar in Iron Age ......................................................................................................................24

U TEMELJIMA GRADA / IN THE CITY’S FOUNDATIONS ....................................................................................................................34

Kako se provode i čemu služe arheološka istraživanja /
How are archaeological excavations carried out and what is their purpose ...........................................................35
Istraživanje prapovijesti na zadarskom poluotoku /
Excavations of prehistorical layers on Zadar peninsula ..................................................................................................37
Novija istraživanja – najvažniji željeznodobni lokaliteti /
Recent excavations – the most important Iron Age sites .............................................................................................44

KRHOTINE – S LIBURNSKIH STOLOVA /

FRAGMENTS – FROM LIBURNIAN TABLES .............................................................................................................................................48
Domaća keramika / Locally produced pottery ...............................................................................................................51
Apulska mat slikana keramika / Apulian matt-painted pottery ................................................................................53
Grčko-helenistička keramika / Greek – Hellenistic pottery .........................................................................................55

KATALOG / CATALOGUE .............................................................................................................................................................................63

LITERATURA / BIBLIOGRAPHY ............................................................................................................................................................. 105

 UVOD
Introduction

4
 Svoj urbani oblik, sačuvan do današnjih dana, Zadar
je dobio u doba antike dolaskom pod izravni utjecaj
rimske civilizacije. Kulturu gradskoga života Rimljani
su razvijali stoljećima. Širenjem granica rimske države
svoja su znanja i iskustva iz područja urbanizma i ar-
hitekture pronosili diljem osvojenih područja i imple-
mentirali ih u zajednice na čiji su teritorij pristigli.
Postupak osnivanja rimskoga grada dobro je doku-
mentiran u povijesnim izvorima. Zahvaljujući tome,
ali i svim do danas vidljivim antičkim ostatcima, o nas-
tanku, izgledu i organizaciji rimske kolonije u Zadru
znamo mnogo. Colonia Iulia Iader osnovana je oko 27.
godine prije nove ere, na samom početku vladavine
cara Augusta koji je, sudeći po sačuvanim natpisima
iz toga vremena, moguće i njezin osnivač. Planskom
izgradnjom u to je vrijeme na poluotoku nastao grad,
precizno oblikovan pravilnom mrežom ulica i oprem-
ljen svim građevinama i komunalijama potrebnim za
udoban i funkcionalan život.
Međutim, rimski Jader nije niknuo na praznoj, ne-
naseljenoj površini maloga vapnenačkog poluotoka.
Tada, na prijelazu era, dogodilo se nešto drugo: jedno
staro, razvijeno i već stoljećima živuće naselje doživjelo
je preobražaj od autohtone liburnske gradine u antički
grad rimskoga tipa. Zadar je zapravo, poput svih an-
tičkih gradova na istočnoj obali Jadrana – Pule, Poreča,
Salone ili Narone, postojao i u predrimsko vrijeme!
Za bolje poznavanje nastanka, izgleda i organizaci-
je prvoga i najstarijega naselja na poluotoku nedo-
staju nam jasno vidljivi materijalni tragovi kakve još
uvijek imamo u ostatcima kasnijega, rimskoga grada.
Glavni razlog tome stoljetne su smjene povijesnih
razdoblja i njihovih građevinskih intervencija. Već je
prvi, vrlo veliki građevinski zahvat kojim je liburnska
Zadar acquired its urban shape – preserved up to
this day – in the Antiquity, after it had fallen under the
influence of the Roman civilization. The culture of ur-
ban living was developed by the Romans for centuries.
While expanding the borders of the Roman state, they
passed their knowledge of town planning and archi-
tecture on to the people of the conquered regions and
implemented it in the communities there.
Ample evidence of the procedure of founding a Ro-
man city can be found in the historical sources. Owing
to this, and to all the Roman ruins visible to this day, we
know a lot about the beginnings, appearance and or-
ganization of the Roman colony of Zadar. Colonia Iulia
Iader was established around 27 BC, early in the reign
of Emperor Augustus who, judging by the inscriptions
dated to that period, was possibly its founder. As a re-
sult of planned construction, a city arose on the penin-
sula at the time, boasting an accurately laid out grid of
streets and all the structures and utilities required for
comfortable and functional living.
However, the small karst peninsula where Roman Iad-
er emerged was neither empty nor uninhabited. It was
something else that took place at the turn of two eras: an
old, centuries-old settlement was transformed from an
autochthonous Liburnian hill-fort into an Antiquity town
of the Roman type. Like all the Eastern Adriatic cities of
the Antiquity – Pula, Poreč, Salona or Narona – Zadar had
actually existed before the Roman time!
For a better insight into the beginnings, appearance
and organization of the first and oldest settlement on
the peninsula we lack clearly visible material traces
such as the remains of the later, Roman city. The main
reason for it are the successive historical periods and
the construction activities associated with them. The
5
gradina pretvorena u rimski grad, gotovo posve zbri-
sao s površine prvotno naselje. Kontinuirani život na
poluotoku i prirodne promjene tijekom idućih dviju
tisuća godina dodatno su učinile svoje.
Srećom, najstarije naselje na zadarskom poluotoku
nalazimo u arheološkim slojevima. U temeljima da-
našnjega grada ostali su materijalni dokazi koji njegov
osnutak smještaju na početak željeznoga doba, u 9.
stoljeće prije nove ere. Zahvaljujući provedenim is-
traživanjima, danas znamo da je tijekom željeznoga
doba naselje Liburna, prvih stanovnika poluotoka, raz-
vilo brojne urbane značajke i funkcioniralo kao dobro
organiziran centar jedne šire zajednice. Sa sigurnošću
možemo reći da je Zadar imao razvijenu protourbanu
fazu, osobito u zadnjim stoljećima stare ere, zbog čega
je na završetku prapovijesti s lakoćom prihvatio prve
rimske utjecaje.
Od svoga osnutka, grad je prešao put razvoja od
običnoga naselja do protourbanoga središta. Taj su put,
u skladu s kulturnim i političkim prilikama svojega vre-
mena, trasirali njegovi stanovnici. Liburni su jedan od
mnoštva naroda koji su na završetku europske prapo-
vijesti naseljavali područje Mediterana. Ti su narodi
dijelili sličnu duhovnu i materijalnu kulturu temeljenu
na domaćim tradicijama. Ipak, tijekom stoljeća ta je
tradicija neprestano bila izložena utjecajima istovre-
menih razvijenih povijesnih civilizacija, među kojima je
dugo dominirala kultura stare Grčke, dok je nešto kas-
nije potpuno prevladao rimski utjecaj.
Arheološko istraživanje, poznavanje i interpretacija
materijalne kulture – prvenstveno keramike i nakitnih
oblika – predstavljaju stoga važan dio slagalice kojoj
je krajnji cilj ne samo razumijevanje prošlosti jednoga
grada već i rekonstrukcija opće socijalne i kulturne slike
epohe kojoj su pripadali njegovi stanovnici.
Zavirimo stoga u zadarske temelje i otkrijmo što nam
o našem poznatom prostoru u tim, za mnoge nepozna-
tim vremenima, govore arheološki slojevi.
6
ensuing two millennia of a continued human presence
and natural changes did the rest.
Fortunately, the oldest settlement on the Zadar pen-
insula can be found in the archaeological layers. The
foundations of the present-day city contain material
evidence that dates its beginnings to the 9th centu-
ry BC – the early Iron Age. As a result of a number of
excavations, we now know that the settlement of the
Liburni – the first inhabitants of the peninsula – devel-
oped many urban features in the Iron Age, functioning
as a well-organized center of a wider community. We
can safely say that Zadar had a developed proto-urban
phase, particularly in the final centuries of the Iron Age,
which enabled its easy adoption of the first Roman in-
fluences at the end of the prehistory without problems.
Since its founding, the city advanced from an ordi-
nary settlement to a proto-urban center. It was its citi-
zens who paved that road, within the cultural and po-
litical context of those days. The Liburni are one of the
numerous peoples who inhabited the Mediterranean
area at the end of Europe’s prehistory. These peoples
had similar spiritual and material cultures based on
local traditions. However, over the centuries, the tradi-
tions were under permanent influences of the devel-
oped historical civilizations of the day. The long-lasting
ancient Greek culture was later fully replaced by the
Roman influence.
This is why the archaeological research, interpreta-
tion and insight into the material culture – primarily
pottery and jewelry – constitute important pieces of
a puzzle that helps us understand one city’s past and
provides a glimpse into the society and culture of the
epoch its citizens lived in.
So let us take a peek into Zadar’s foundations and
find out what can their archaeological layers tell us
about the space we know well in the times we do not
know so well.
 foto/photo: Velid Jakupović

POZNATI PROSTORI U
NEPOZNATIM VREMENIMA
The space we know well in
the times we do not know so well 7
Jadran u željezno doba
U europskoj povijesnoj kronologiji, klasičnom anti-
kom nazivamo civilizacijska i umjetnička dostignuća
dviju velikih kultura staroga vijeka – grčke i rimske. Po
svom izričaju i vremenskom slijedu, grčka i rimska kul-
tura nastavljale su se jedna na drugu. Ukupno gleda-
jući, od začetaka grčke civilizacije u 8. st. pr. n. e., njez-
inoga zenita u 5. i 4. st., preko uspona rimske Republike
tijekom 2. st. i snažne ekspanzije Rimskoga Carstva, do
The Adriatic in Iron Age
In the historical chronology of Europe, Classical An-
tiquity is the term that describes the civilizational and
artistic achievements of the two great cultures of the
Ancient World – the Greek and Roman cultures. By their
expression and chronological sequence, the Greek and
Roman cultures were a continuation of each other.
From the beginnings of the Greek civilization in the 8th
century BC to its zenith in the 5th and 4th centuries BC to

Narodi istočne i zapadne jadranske obale u željezno doba. Istaknute su autohtone zajednice s kojima su Liburni imali najizraženije kulturne kontakte
Peoples of eastern and western Adriatic coasts in Iron Age. Colors designate autochthonous communities maintaining most intensive cultural contacts
with Liburni

8
njegova pada u 5. st. n. e., klasična antika obuhvaća pe-
riod dulji od jednog tisućljeća. Zahvaljujući tomu što
su od samih početaka poznavale pismo, grčku i rimsku
civilizaciju smatramo povijesnima.
Postupnim širenjem izvan okvira matičnih područja
na kojima su nastale, povijesne civilizacije staroga vi-
jeka snažno su utjecale na ostale narode koji su nasel-
javali šire područje Sredozemlja. Raznolike autohtone
etničke skupine unutar obuhvata njihova utjecaja u
većoj ili manjoj mjeri usvajale su dostignuća klasične
kulture. Obale Jadranskoga mora – sredozemnoga
zaljeva duboko uvučenoga u europsko kopno – u tom
smislu nisu bile izuzetak.
U vrijeme kada su se na tlo Grčke doselila helads-
ka plemena (Dorani) koja će tijekom idućih nekoliko
stoljeća formirati grčku civilizaciju kakvom je danas
poznajemo, širi je prostor jugoistočne Europe također
bio zahvaćen velikim etničkim premještanjima. Te ta-
kozvane Egejske seobe odvijale su se u nekoliko valo-
va počevši od 13. stoljeća prije nove ere, u razdoblju
koje nazivamo kasnim brončanim dobom. Nakon za-
vršetka trećega vala Egejskih seoba, na samom završ-
etku brončanoga doba u 11. i 10. stoljeću, na istočnoj
i zapadnoj obali Jadranskoga mora formirao se tako
čitav niz različitih narodnih zajednica. Tijekom dal-
jnjih petstotinjak godina, u razdoblju koje nazivamo
starijim željeznim dobom, između 9. i 5. st. pr. n. e.,
te su zajednice razvile izvornu i osebujnu autohtonu
the rise of the Roman Republic in the 2nd century BC to
the strong expansion of the Roman Empire until its fall
in the 5th century AD, the Classical Antiquity covers a
period that exceeds one millennium. Since both Greek
and Roman civilizations had writing from their very be-
ginnings, we consider them historical.
Gradually expanding from the original territories
where they had emerged, the historical civilizations of
the Ancient World had a strong impact on other peoples
that inhabited the greater Mediterranean region. The
various autochthonous ethnic groups within the sphere
of their influence more or less adopted the achieve-
ments of the classical culture. In this sense, the coasts of
the Adriatic Sea – a Mediterranean bay penetrating deep
into the European mainland – were no exception.
In the days when Hellenic (Doric) tribes moved to the
Greek soil where they would form the Greek civilization
as we know it in the centuries to come, a large portion
of Southeastern Europe was witnessing ethnic migra-
tions of a large scale. These so-called Aegean migra-
tions took place in several waves, starting from the 13th
century BC, in the period known as Late Bronze Age.
After the end of the third wave of the Aegean migra-
tions, at the end of the Bronze Age in the 11th and 10th
centuries BC, various ethnic communities were formed
on the eastern and western coasts of the Adriatic Sea.
In the ensuing period of approx. five hundred years –
the period known as Early Iron Age (between 9th and
9
(domaću) kulturu. Unatoč evidentnoj međusobnoj
različitosti, materijalna kultura autohtonih zajednica
obiju jadranskih obala pokazuje elemente univerzal-
nosti i međusobnoga prožimanja, iz čega stručnjaci
iščitavaju njihovu zajedničku kulturnu osnovu.
Obale Jadranskog mora tijekom željeznoga doba
nastanjuju, dakle, brojni narodi. Na istočnoj su se
obali kao najznačajniji izdvojili Histri, na području
Istre, Liburni u sjevernoj i Delmati u srednjoj Dal-
maciji. Zatim, na vrhu jadranskoga zaljeva (Caput
Adriae) oblikovali su se i razvijali Veneti, dok se na
zapadnoj jadranskoj obali ističu Piceni na središnjem
dijelu (današnja pokrajina Marche), te Dauni, Peuceti
i Mesapi na području Apulije (današnja Puglia). Na
uspješnost i bogatstvo autohtonih kultura postupno
je počeo sve više utjecati i stupanj njihove izloženo-
sti visoko razvijenim civilizacijama koje su se u isto
vrijeme, tijekom prvog tisućljeća pr. n. e., oblikovale
najprije na istočnom Mediteranu (Grčka) i nešto kas-
nije u središnjoj Italiji (Etruščani). Planinski masiv Ap-
enina koji uzdužno presijeca italski poluotok učinio
je da su zajednice naseljene s njegove istočne strane
u ekonomskom i kulturnom smislu postale orijenti-
rane na Jadransko i Jonsko more. Donekle je slična
situacija i na suprotnoj strani, gdje masivi Velebita i
Dinare odvajaju primorje od ostatka unutrašnjosti.
Na taj su način sve jadranske autohtone zajednice u
većoj ili manjoj mjeri bile u sferi interesa Grka koji
su uzduž obiju jadranskih i jonskih obala najpri-
je samo trgovali, a potom i osnivali svoje uspješne
kolonije. Utjecaj Etruščana, čija je kultura utkana u
same temelje nešto kasnije rimske civilizacije, bio je
jače izražen u italskim zajednicama sjevernoga dije-
la Jadrana i Istre. Etruščani su, ipak, u širenju grčkih
utjecaja odigrali značajnu ulogu osnivanjem velikih
luka na sjevernome dijelu Jadrana, čime su postali
najvažnijom metom grčkih trgovaca.
Domaće su zajednice grčkom utjecaju bile izložene
ili posredno, trgovinom, ili izravno, preko kolonija koje
su Grci na južnome dijelu Jadrana počeli osnivati već
u 6., a posebno intenzivno u 4. stoljeću pr. n. e. Zajed-
nice na području današnje srednje i južne Dalmacije,
na čijem su se teritoriju kolonije nalazile, doživjele su
10
5th centuries BC) – these communities developed their
original and specific autochthonous (native) cultures.
Despite obvious differences, the material cultures of
the autochthonous communities on both sides of the
Adriatic exhibit some universal elements and mutual
interfusion – hence the experts’ conclusion that they
must have shared a common cultural basis.
So, the coasts of the Adriatic Sea were populated by
numerous peoples in the Iron Age. The most important
on the east coast were the Histri in Istria, Liburni in north
Dalmatia and Delmati in central Dalmatia. The Veneti
emerged and developed on the northernmost tip of the
Adriatic bay (Caput Adriae). As for the west coast, there
were the Picenes in its central part (the present-day
province of Marche), and the Daunians, Peucetians and
Messapians in Apulia (the present-day Puglia). The de-
gree of exposure of these autochthonous cultures to the
influence of the highly developed civilizations which –
over the first millennium BC – emerged first in the east-
ern Mediterranean (Greece) and later in central Italy (the
Etruscans), gradually started increasing their wealth and
their level of success. Extending along the Italic penin-
sula, the Apennine Range made the communities living
east of it become economically and culturally oriented
to the Adriatic and Ionian Seas. Similarly, the autochtho-
nous communities living on the west coast of the Adriat-
ic, separated by the Velebit and Dinaric Ranges from the
hinterland, were more or less in the sphere of interest of
the Greeks who first only traded along the east and west
Adriatic and Ionian coasts and then established thriving
colonies on them. The influence of the Etruscans, whose
culture is woven into the very foundations of the some-
what later Roman civilization, was stronger in the Ital-
ic communities in the northern regions of the Adriatic
and Istria. The Etruscans also played an important role
by founding of large ports in northern Adriatic, thus be-
coming the primary target of Greek merchants.
The native communities were exposed to the Greek
influence either indirectly, through trade, or directly,
through the colonies the Greeks started to establish in
southern Adriatic as early as in the 6th century BC and,
particularly, in the 4th century BC. The communities in
the present-day central and southern Dalmatia, on the
11
neposredan i time najjači kulturni utjecaj koji je pos-
tupno preoblikovao njihov način života i u ekonoms-
kom i u urbanističkom smislu. S druge strane, Liburni
na području srednjega Jadrana utjecaje su prihvaćali
posredno, trgovinom. U repertoaru predmeta koje
su Liburni svakodnevno koristili strani se upliv lako
zapaža: uz nakit i keramičke proizvode domaće izrade
uvoze se i luksuzni predmeti s područja Grčke ili iz
južne Italije, a količina te robe s vremenom neprekid-
no raste. Sadržajno pak njihov se svakodnevni život
odvijao u okvirima autohtonih navika, a promjene se,
polaganije i tek u završnim fazama njihovog razvoja,
ogledaju u promjenama društvenih odnosa, duhovne
kulture i uvođenju ponekih suvremenijih tehnika u
gradnji i oblikovanju naselja. Domaća tradicija se na
taj način postupno stapa sa stranim utjecajima da bi
do prijelaza era bila već gotovo napuštena. Razinu
stranoga utjecaja na domaći način života lijepo ilustri-
ra činjenica da, premda su živjeli u neposrednom sus-
jedstvu velikih civilizacija, Liburni nikad nisu usvojili
pismo ni ekonomiju baziranu na novcu. Iz toga razlo-
ga period u kojem su razvijali svoju kulturu, između 9.
i 1. st. pr. n. e., smatramo prapoviješću, a u kronološ-
kom smislu govorimo o željeznom dobu.
Liburni
O Liburnima, njihovu ustroju i životu, osim iz infor-
macija koje nam daju materijalni ostatci liburnske kul-
ture, najviše saznajemo iz pera grčkih i antičkih (puto)
pisaca kao što su Hekatej, Pseudo Skilak, Plinije Stari-
ji, Ptolomej i drugi. Oni su, putujući Mediteranom ili
Rimskim Carstvom, opisivali prostore kroz koje prolaze,
narode koje susreću te njihov život i običaje, a zahval-
jujući tome danas znamo mnogo o Liburnima, liburns-
kome prostoru, ustrojstvu, životu te njihovim među-
sobnim i susjedskim odnosima. Tako saznajemo da su
Liburni zauzimali prostor omeđen rijekama Rašom i
Krkom te velebitskim planinskim lancem, naseljavajući
ne samo kopno već i otoke. To bi bio matični liburns-
ki prostor koji je kroz starije periode željeznoga doba,
za vrijeme najveće liburnske ekspanzije, bio znatno
proširen da bi se, prodiranjem Grka na ove prostore,
12
territories of which the colonies were located, thus ex-
perienced a direct and strong cultural influence that
gradually changed their economy and town planning.
On the other hand, the Liburni of the central Adriatic
were exposed to the influences indirectly, by means
of trade. This external influence can easily be seen in
the repertoire of the everyday objects they used: be-
sides the locally made jewelry and pottery, luxurious
objects from Greece or southern Italy are also found.
Their quantity grew with time. As regards their daily
life, the Liburni mostly lived it according to their au-
tochthonous customs; slow changes in it can only be
seen in the final stages of their development – specifi-
cally, in their social relations and spiritual culture; they
were also manifested in the introduction of some more
advanced construction and settlement planning tech-
niques. The native traditions thus gradually blended
with external influences; by the turn of the era, they
were almost abandoned. The degree of the external in-
fluence on the native ways is clearly illustrated by the
fact that, although they lived in the immediate neigh-
borhood of major civilizations, the Liburni had never
adopted an alphabet or money-based economy. This is
why the period in which they developed their culture
– between the 9th and 1st centuries BC – is considered
prehistory; in terms of chronology, it was the Iron Age.
The Liburni
Besides from the material remnants of the Liburnian
culture, it is from the records of Greek and other ancient
(travel) writers such as Hecataeus, Pseudo Scylax, Pliny the
Elder, Ptolemy and others that we can learn the most about
the Liburni and how they used to organize their life. Trav-
eling across the Mediterranean or Roman Empire, these
writers would describe the regions they visited, the peo-
ples they met, their ways and customs. As a result, today
we know a lot about the Liburni, their territories, organiza-
tion, life, mutual relations and relations with their neigh-
bors. Thus, for instance, we find out that the Liburni lived
on the territory bounded by the rivers Raša and Krka and
Velebit Mountain. They also lived on islands. This would
be their native territory. It was substantially increased in
13

Središnje liburnsko područje s položajima važnijih gradinskih naselja
Central Liburnian territory with major hill-forts
ponovo vratio u svoje gabarite. Susjedna su im pleme-
na bili Histri na sjeverozapadu, Japodi i Ditioni u zaleđu,
a Delmati na jugoistoku. Oni sami živjeli su u zajednica-
ma na pripadajućem teritoriju. Njihova imena također
saznajemo tek u rimsko vrijeme i to s međaša i sličnih
natpisa o granicama i korištenju pojedinih koridora
ili izvora vode pa je sasvim izvjesno da su se oduvijek
vodili sporovi oko razgraničenja i teritorija. Nukleus
liburnskoga društva nesumnjivo je matična obitelj te
rodovski princip. Tijekom vremena, razvojem djelatno-
sti prevladala je druga vrsta zajednica –ona temeljena
na gospodarskim vrijednostima, te su se iskristalizirala
središta kao centri predvodnici koji su u vrijeme antike
transformirani u romanizirane liburnske gradove.
Stanovanje. Liburni su živjeli u manjim zajedni-
cama na utvrđenim prirodnim uzvisinama koje se uo-
bičajeno naziva gradinama, a u blizini kojih je obično
bilo plodnih polja te izvora vode. S obzirom na to da
su mnoge gradine manjih dimenzija i obično na višim,
atmosferilijama izloženim mjestima, vjerojatno je da
je većina njih služila kao promatračnica ili mjesto za
14
the Early Iron Age, during the peak of their expansion, but
was reduced to its original size when the Greeks pene-
trated the region. Their neighbors were the Histri in the
northwest, Iapodes and Ditiones in the hinterland, and
Delmates in the southeast. The Liburni themselves lived in
communities on their own territory. We have also learned
their names from the Roman-era boundary stones and
similar inscriptions notifying of borders and use of corri-
dors or springs. Clearly, conflicts about demarcation and
territories were constant at the time. The native family and
clan system formed the nucleus of the Liburnian society.
Over time, with the development of new activities, a dif-
ferent type of communities became predominant – the
one based on economic values. As a result, hubs devel-
oped, functioning as leading centers. In the Antiquity,
they were transformed into Romanized Liburnian cities.
Dwelling. The Liburni lived in small communi-
ties on protected natural high grounds, usually called
hill-forts, next to which were usually fertile fields and
springs. As many hill-forts are rather small and usually
located on higher, weather-exposed places, most of
them were probably used as watchtowers or for visual
communication with other hill-forts or for controlling
the roads. It was the larger hill-forts on more acces-
sible and more easily defendable places that were
used for dwelling; they were usually on natural higher
grounds, sometimes on mountain passes or on penin-
sulas. Traces of settlements in valleys are rarely found.
Traces of life can also be found in numerous caves –
they were mostly used as temporary or seasonal shel-
ters.
Hill-forts were always surrounded by at least one
circle of defensive drywalls. Inside the fortified area
there were houses, often right next to the walls. The
circular and radial paths stretching between them
followed the lines of houses and configuration of the
terrain. Their central area was often not walled in; it
served as a public space for rituals or defense.
Houses are rectangular, simple drywall structures,
sometimes bound with clay, and thatched. Some of
them must have been made of wood, too, but organic
materials decay easily, so their traces have not been
found.
vizualnu komunikaciju s ostalim gradinama te kon-
troliranje putova. Za život su služile veće gradine na
dostupnijim, a lako obranjivim pozicijama, prirodnim
uzvišenjima, rjeđe prijevojima ili poluotocima, dok su
rijetki tragovi naseljavanja u nizinama. Tragove života
pronalazimo i u brojnim pećinama, a uglavnom se radi
o privremenim ili sezonski korištenim zaklonima.
Gradine su redovito ograđivane najmanje jednim
vijencem suhozidnih bedema. Unutar utvrđenoga
prostora nalazile su se kuće, često smještene uz same
bedeme, a među njima kružno i zrakasto postavljene
komunikacije pratile su nizove kuća i konfiguraciju ter-
ena. Središnji prostor često nije bio zagrađen, već je
služio kao javni prostor za obrede ili obranu.
Kuće pravokutnih oblika građene su od jednostavnih
suhozidnih konstrukcija, ponekad vezanih glinom te
pokrivenih slamom. Zasigurno je dio stambenih objekata
Današnji izgled gradinskih naselja: u prvom planu pogled na Kutlovića gradinu u Rašteviću, u pozadini Gradina u Nadinu
Present-day look of hill-fort settlements: view of Kutlovića Hill-Fort in Raštević in foreground; Nadin Hill-Fort in background
(foto/photo: Zoran Alajbeg)
In the final centuries of the Iron Age, many of these
hill-forts underwent substantial changes due to Hel-
lenistic influences and historical turmoil, developing
from prehistoric structures into real Antiquity towns.
Nin, Benkovac, Nadin and many others, including Za-
dar itself, are examples of such transformed prehistoric
hill-forts.
Economy. The Liburnian territory contains numer-
ous geographic elements and natural resources that
enabled the Liburni to carry out various economic ac-
tivities on both land and sea.
The fertile soil of Ravni kotari (Dalmatian hinterland)
is cross-cut with longitudinal anticlines (stony high
grounds) and rich with water. It is suitable for farming,
which must have been one of the most important activ-
ities of the Liburni, providing food for the community
for the whole year. As fertile land was in high demand,
15

Radovin, Beretinova gradina, tlocrt liburnskih kuća
Radovin, Beretinova Hill-Fort: plan of Liburnian houses
bio građen od drveta, ali organski materijali lako propada-
ju pa njihovi ostatci nisu pronađeni.
Mnoge od ovih gradina u zadnjim stoljećima žel-
jeznoga doba, pod utjecajem helenizma i povijesnih
previranja te konačno romanizacije, doživjele su znatne
promjene, od utvrđene prapovijesne gradine do pravo-
ga antičkog grada. Takve, transformirane prapovijesne
gradine prepoznajemo u primjerima Nina, Benkovca,
Nadina i još u mnogima, pa tako i u samome Zadru.
Seline, gradina Modrič
Seline, Modrič Hill-Fort (foto/photo: Zoran Alajbeg)
16
natural sink-holes and flat areas in Bukovica and in the
areas around Velebit were used for farming.
Cattle, sheep and goat breeding were among the
fundamental economic activities. They were based on
transhumance – droving cattle to mountain pasture
grounds before summer and returning it to lowlands
in autumn. Cattle-breeding was a source of milk, dairy
products and meat, but also of wool, needed for pro-
duction of cloth. Greeks were familiar with Liburnian
overcoats way back in the 5th century BC; even Pliny
mentions the well-known coarse cloth from Liburnia.
This indicates the importance of cloth products for
the Liburnian economy – they were probably one of
their most important exports. Written sources tell us
that trade and barter were in full swing at the time
and the Liburni exported other products, too: jewelry,
cheese, hide, honey, wax, salt. They imported prod-
ucts like jewelry, weapons, metal and glass products
and luxurious pottery. Delicate pottery from Greece
and southern Italy is found in large quantities and the
oldest imported material can be dated back to the 8th
century BC.
Although no solid evidence has been found to sup-
port it, ore was probably imported for local processing
and production of metal objects. The frequent finds of
coke as a byproduct of this activity and molds for cast-
ing axes and button plates can be seen as evidence of
local metal processing.
Ljubač, gradina Ljuba
Ljubač, LjubaHill-Fort (foto/photo: Zoran Alajbeg)
Rekonstrukcija liburnske serilije
Reconstruction of Liburnian serilia
Gospodarstvo. Liburnski teritorij obiluje raz-
novrsnim geografskim elementima i prirodnim resursi-
ma koji su omogućili Liburnima različite gospodarske
djelatnosti na kopnu i moru.
Plodno zemljište kojim obiluju Ravni kotari ispresije-
cano je uzdužnim antiklinalama, kamenim uzvisinama,
i bogato je izvorima vode. Pogodno je za poljoprivre-
du koja je zasigurno bila jedna od važnijih djelatnosti
kod Liburna osiguravajući hranu zajednici za cijelu go-
dinu. Plodno zemljište tražilo se svagdje pa su se tako
na prostoru Bukovice i Velebita iskorištavale prirodne
vrtače i zemljane zaravni.
Uzgoj goveda, ovaca i koza bio je jedna od os-
novnih gospodarskih djelatnosti. Odvijao se po načeli-
ma transhumantnoga stočarstva – pred ljeto se stoka
gonila na planinske pašnjake dok se ujesen vraćala u
nizinu. Stočarstvo je bilo izvor ne samo hrane; mlijeka,
mliječnih prerađevina i mesa, već se koristila i vuna, za
proizvodnju sukna. Liburnske ogrtače su poznavali Grci
The life of the Liburni largely depended on the
Adriatic Sea and its indented coast! First of all, the
sea was a source of food; fish and shellfish were part
of their regular daily diet. The Liburni ruled the sea,
using it for voyages, trade and wars. They became
skilled seafarers who depended on terrestrial navi-
gation (using distinctive landmarks in the space), sea
currents and winds. They adopted this ancient type
of navigation in order to adapt to the well-indent-
ed east Adriatic coast and its numerous landmarks,
safe harbors and anchorages that offered safe routes
along the Adriatic. These routes were mostly used
by merchants for transporting their goods; it was
the fastest and most economical way of importing
goods from faraway lands. In addition to the longi-
tudinal route leading to northwestern Adriatic and
further into the mainland, the roads leading from
various eastern Adriatic coastal centers to the hinter-
land were also used for trade.
17

Pogled sa zapadnog ruba Cvijine gradine u Kruševu na Novigradsko
more i Velebit
Western view of Sea of Novigrad and Velebit Mountain from Cvijina
Hill-Fort in Kruševo
već u 5. st. pr. n. e., a i Plinije spominje poznato grubo
sukno iz Liburnije, što nam govori o važnosti sukna i
suknenih izrađevina u liburnskom gospodarstvu, koje
su bile vjerojatno jedan od glavnih izvoznih liburnskih
proizvoda. Da je trgovina i razmjena dobara bila prisut-
na u punom zamahu saznajemo iz pisanih izvora, kao
i podatke da su Liburni osim sukna i gotovih suknenih
proizvoda izvozili i druge stvari poput nakita, sira, kože,
meda, voska, soli. Uvozili su različite proizvode, od naki-
ta, oružja, metalnih i staklenih proizvoda do luksuzno-
ga keramičkog posuđa. Tako najčešće pronalazimo finu
keramiku uvezenu s područja Grčke i južne Italije i to u
velikom broju, a najstariji importirani materijal može se
datirati još u 8. st. pr. n. e.
18
It was these circumstances that enabled the Liburni
to dominate these important waters. They ruled their
mainland and their superior attitude and pirate activi-
ties earned them a bad name, as they did to other peo-
ples of the Eastern Adriatic. They also ventured further
to the open seas, even to the opposite Adriatic coast.
According to written sources, the Liburni extended
their rule to some islands of Central and even South-
ern Adriatic. Pliny reports that they had successful
campaigns on the Italian coast and even held a large
area surrounding the present-day Ancona and the one
around Picenum, near the mouth of the River Tronto. It
seems that the Liburni started losing their distant ter-
ritories when the Greek invasion began – particularly
with the establishing of Greek colonies in the 4th centu-
ry BC – and their rule became limited to coastal waters
and region of their native soil.
Naturally, seafaring orientation requires shipbuild-
ing industry. The Liburni were skilled shipbuilders
who exploited the forest resources of their land, most-
ly oak. Although we lack evidence for it, we can con-
clude that most of the ports certainly had some kind
of “service shops” for ships and that the larger ones
even had shipyards. Some indications were found in
the important ports of Pakoštane and old Zadar, where
remnants of ships and stone structures could be seen
as evidence of some such facilities. The Liburni built
a few types of ships, the best known being serilia –
an approx. 8-meter long, shallow-draft, two-masted
ship with a square sail, light and fast, with its planking
sewn together by a cord. In the mid-1st century BC,
the Romans adopted and customized another Libur-
nian ship – a warship suitable for long voyages. The
Romans called it liburna.
Money. The Liburni did not mint their coins – they
were not familiar with the monetary system. When
communicating with the nations who minted coins,
they often got hold of their coins. They kept it like some
kind of a treasure – hence the finds of so-called hoards
– large quantities of coins found in one place. Finds of
individual coins are rare. As of the 4th century BC, the
Liburni combined them with jewelry, using them as
pendants.
 Iako o tome nema jasnih dokaza, vjerojatno se uvozila The oldest specimens found come from the 6th-cen-
rudna sirovina za lokalnu preradu i proizvodnju metal- tury BC Greek colonies in southern Italy. Other finds
nih predmeta. Da je obrada metala prisutna, svjedoče belong to later periods: the coins of Greek cities, Greek
nam česti nalazi troske kao nusproizvoda ove djelatnosti colonies in southern Italy, coins of Hellenistic, Illyric and
te pronađeni kalupi za lijevanje sjekira i toka. Macedonian rulers, Numidian and Carthaginian coins
More i razvedena jadranska obala odredili su život Li- from North Africa, Celtic and Roman coins.
burna. Prije svega, more im je služilo kao izvor prehrane; Material culture. The Liburnian pottery was
riba i osobito školjke raznih vrsta bile su dio uobičajene made by hands, not on pottery wheels. Although gen-
prehrane. Liburni su morem suvereno vladali koristeći erally considered to be coarse, almost all specimens
ga za putovanja, trgovinu i ratovanja. Razvili su se u have fine coating and other elements of advanced
vrsne moreplovce koristeći terestičku navigaciju – način workmanship, like polishing. The “coarseness” can be
plovidbe ovisan o vizualno prepoznatljivim točkama u seen as a feature that makes this pottery different from
prostoru te strujama mora i zraka. Taj starovjekovni sus- the imported, “finer” types: those with thinner walls,
tav plovidbe uvjetovao je korištenje istočnojadranske more distinct shapes, finer clay composition and finer
obale koja je svojom razvedenošću garantirala jasne coating and ornaments. It is the ornaments that make
putokaze, mnoštvo mirnih luka i odmorišta, stvarajući the Liburnian pottery distinctive: they are frequent and
tako sigurnu rutu za plovidbu uzduž Jadrana. Ove su come in various shapes and combinations. All zones of
putove uglavnom koristili trgovci za prevoženje robe, vessels are decorated – rims, bellies, handles, bottom
što je bila najbrža i najisplativija varijanta za prijevoz iz edges. The most frequent types of decorations include
dalekih zemalja. Osim uzdužnoga pravca koji je vodio
u sjeverozapadne krajeve Jadrana, a odatle dublje na
kontinent, iz raznih centara na istočnoj jadranskoj obali
odvijala se trgovina prema unutrašnjosti.
Upravo sve ove okolnosti omogućile su Liburnima
dominaciju nad ovim važnim pomorskim prostorom.
Vladali su domaćim terenom, a svojim nadmoćnim
stavom i gusarskim aktivnostima doveli su se na loš
glas zajedno s drugim narodima istočnojadranske
obale. Liburni su se odvažili i na plovidbu dublje u
Jadran, pa i do suprotne jadranske obale. Pisani izvori
nam govore da su Liburni svoju vlast proširili na neke
otoke srednjega, pa čak i južnoga Jadrana, a kod Plinija
čitamo o njihovim uspjesima na suprotnoj, talijanskoj
obali, gdje drže veliko područje oko današnje Ankone
te na prostoru Picenuma, uz ušće rijeke Tronto. Čini se
da prodorom Grka, posebno od 4. st. pr. n. e. kad se os-
nivaju grčke kolonije, Liburni gube vlast nad udaljeni-
jim područjima, pa se njihova vlast sužava na pomorski
pojas matičnoga teritorija.
S obzirom na razvijeno pomorstvo, neophodna je
brodogradnja. Iskorištavajući šumne resurse svoje-
ga teritorija, najčešće hrastovinu, Liburni su bili vrsni Nin – Ždrijac, liburnski grob sa zgrčenim pokojnikom
brodograditelji. Iako nema jasnih materijalnih dokaza, Nin – Ždrijac, Liburnian grave with contracted interred person

19
možemo zaključiti da je većina luka zasigurno ima-
la neku vrstu „servisa“ za popravljanje brodova, a one
veće možda i prava brodogradilišta. Natruhe o tome
pronalazimo u važnim lukama Pakoštana i staroga Za-
dra, gdje ostatci dijelova brodova i kamenih konstruk-
cija možda mogu posvjedočiti upravo o nekoj vrsti
ovakvih postrojenja.
Liburni su razvili nekoliko vrsta brodova, a na-
jpoznatiji je onaj pod imenom serilia: oko 8 m dug, plit-
koga gaza, s duplim jarbolom i križnim jedrom, lagan i
brz, izrađen specifičnom tehnikom šivanja oplata kono-
pom. Već sredinom 1. st. pr. n. e. Rimljani preuzimaju i
prilagođavaju svojim potrebama jednu vrstu liburnsko-
ga ratnog broda pogodnog i za duge plovidbe. U rims-
kom svijetu postaje poznat pod imenom „liburna“.
Novac. Liburni nisu poznavali novčani sustav niti
su kovali svoje novce. U komunikaciji s onim narodi-
ma koji su kovali svoj novac, često su dolazili u posjed
tuđega novca. Čuvali su ga kao kakvo blago ili zalihe,
pa ih pronalazimo u velikom broju na jednom mjestu,
u takozvanim ostavama, rjeđe pojedinačno, a od 4. st.
pr. n. e. Liburni novac često koriste kao nakitnu kompo-
nentu, kombinirajući ga kao privjesak.
Najstariji pronađeni primjeri potječu od južnoitalskih
grčkih kolonija iz 6. st. pr. n. e. Ostali nalazi pripadaju
mlađim razdobljima i to je novac grčkih gradova, grčkih
kolonija u južnoj Italiji, helenističkih, ilirskih i makedon-
skih vladara, numidski i kartaški novac iz sjeverne Af-
rike te keltski i rimski novac.
Materijalna kultura. Liburnska keramika rađe-
na je rukom, bez lončarskoga kola. Iako se generalno
smatra grubom keramikom, gotovo sav keramički ma-
terijal pokazuje finije premaze po površini te druge vrste
obrade površine poput glačanja. Nazivanje ove keramike
„grubom“ možemo promatrati kao razlikovni element u
odnosu na importiranu keramiku koja je „finijih“ odlika:
tanjih stijenki, jasnijih oblika, finijega sastava gline te iz-
vedbe površinskoga premaza i ukrasa. Upravo je ukras
kod liburnske keramike nezaobilazan element, javlja se
prilično često i u raznovrsnim oblicima i kombinacijama.
Ukrašavaju se sve zone, od oboda, preko trbuha, ručki,
drški, do rubova dna posuda, dok su najčešći ukrasi ta-
kozvani otisak prsta, ubodi, urezi, žlijebovi, kanelure,
20
fingertip impressions, pin pricks, incisions, grooves,
cannelures, applique warts and relief strips, all of them
in numerous combinations. The shapes are diverse but
the vessels are dishes for everyday use: cooking pots,
food-storing vessels, table sets.
Of metal objects, the finds of jewelry are the most
common; tools and weapons are not so common. The
finds of weapons include swords, curved and straight
daggers, knives, spears, axes and arrowheads, mostly
of iron and bronze. Various objects for everyday use –
combs, razors, scrapers, fish-hooks, sewing needles and
tweezers – are also made of iron or bronze.
Awls, chisels and other similar tools are mostly made
of animal bones, and so are a few jewelry components.
Fired clay was used for making portable hearths and
ovens, oven tiles, rings, spindle whorls, spools and
loom and fishnet weights.
The jewelry was mostly made of bronze, often in
combination with amber; pieces made of glass paste,
stone, baked earth, silver, seashells or with a gilt layer
are occasionally found. Finds of earrings, hair-loops,
necklaces, bracelets, rings, decorative needles, fibulae
and many components like pendants, beads, button
plates, buttons and appliques have also been recorded.
Tiny sculptures are common. Animal figures – mostly
birds and horses –from all periods have been found, rep-
resented in bas-relief, relief or as sculptures. The earliest
human figures are dated back to the 6th century BC.
The most important for studying the Liburni and
their culture is jewelry – fibulae in particular, being
the most common. They are bronze clothing fasten-
ers, often with other jewelry components like beads
or pendants attached to them. They were continually
used during most of the prehistory as part of attire. In
the Iron Age, they were made in the shapes typical of
various periods of the Liburnian culture. As such, they
help us follow its development. The best known are
spiral and spiral/spectacle-shaped fibulae, but there
are also others: arched, serpentine, plate-shaped ones
and those with a disc plate.
Burials. Two types of Liburnian graveyards are
known: those on flat ground near settlements and tu-
muli – individual piles or groups of piles, usually made
aplicirane bradavice i plastične trake, u nebrojenim kom-
binacijama. Oblici su raznoliki, no radi se o svakodnev-
nom posuđu, loncima za kuhanje, skladištenje hrane te
setovima posuđa za jelo i piće.
Od metalnih predmeta najčešći su pronalasci nakita,
rjeđe oruđa i oružja. Od oružja to su mačevi, krivi i ravni
bodeži, noževi, koplja, sjekire i strelice, mahom rađeni
od željeza te bronce. Češljevi, britve, strugala, udice,
šivaće igle i pincete razni su svakodnevni upotrebni
predmeti izrađivani od željeza ili bronce.
Šila, dlijeta i drugi slični alati najčešće su izrađivani od
životinjskih kostiju, kao i mali dio nakitnih komponenti.
Od pečene gline izrađivala su se pokretna ognjišta i
peći, pečnjaci, kolutovi, pršljenovi, kalemi i utezi za
tkalački stan i ribarske mreže.

Velim - Kosa, kameni grobni humci

Velim - Kosa, stone burial mounds

of stones, located far from settlements. The dead were

Nin - Ždrijac, liburnsko groblje na ravnom
Nin - Ždrijac, Liburnian cemetery in flat area
buried in a contracted position in coffins made of large
stone slabs. Grave goods were buried with them. The
stone cist would then be covered with a large stone
slab above which a mound would be made. Fragments
of broken dishes can often be found on the surface
of tumuli, indicating posthumous funeral rituals. Ex-
ceptionally, newborns and children of up to one year
of age were buried into large earthen vessels covered
with dishes.
Religion. The fragments of special-purpose ob-
jects, jewelry and traces of posthumous rituals offer
an insight into the religious concept of the Liburni.
The ubiquitous sun and fertility cult was manifested
through the universal symbols like double hook, sun
disc, cross in circle, bird or sun ship. Animal figures (usu-
ally snake or bird heads), amulets shaped like “sacral”
horns or those made of animal teeth were often used
throughout the Iron Age. In its later periods, under the

21
 Nakit je pretežno izrađivan od bronce, često u
kombinaciji s jantarom, a rjeđe se pronalaze komadi
izrađeni od staklene paste, kamena, pečene zemlje,
srebra, školjki ili s pozlatom. Pronalažene su naušnice,
sljepoočničarke, ogrlice, narukvice, prstenje, ukrasne
igle i fibule te mnoge nakitne komponente poput
privjesaka, perli, toka, puceta i aplika.
Česta je sitna plastika. Tijekom svih razdoblja protežu
se plošni, reljefni ili punom plastikom prikazani životin-
jski likovi, najčešće ptica te konj, dok se oni ljudskog
oblika javljaju najranije u 6. st. pr. n. e.
Za proučavanje Liburna i njihove kulture najznača-
jniji je nakit, osobito fibule koje su i najbrojnije. To su
spone za odjeću, izrađivane od bronce i često s dodaci-
ma drugih nakitnih komponenti poput perli ili privjesa-
ka. Kao dio odjevne nošnje kontinuirano su korištene
tijekom velikoga dijela prapovijesti, a u razdoblju žel-
jeznoga doba izrađuju se oblici specifični za različite
periode liburnske kulture što nam omogućuje praćenje
njezinoga razvoja. Najpoznatiji oblici fibula su one spi-
ralne i spiralnonaočalaste fibule, pa onda još lučne, zmi-
jolike, fibule s diskoidnom pločicom, pločaste i druge.
Pokapanje. Poznate su dvije vrste liburnskih gro-
blja: groblja na ravnome, u neposrednoj blizini nasel-
ja, i tumuli, gomile sagrađene najčešće od kamenja,
Skulptura Venere Anzotike iz Nina
pojedinačni ili u grupama, smješteni dalje od naselja. Sculpture of Venus Anzotica from Nin
Pokojnike se sahranjivalo u zgrčenom položaju u san- Arhiva Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Archives
foto/photo: Filip Beusan
duke složene od velikih kamenih ploča. U grobove su
polagani prilozi, a potom se grobna škrinja poklapala
velikom kamenom pločom nad kojom se slagao hu- Greek influence, a human (particularly female) figure
mak. Na površini tumula često se pronalaze ulomci raz- appeared as a symbol of fertility, essential for survival
bijenoga posuđa što upućuje na postojanje posmrtnih and prosperity of the community.
pogrebnih rituala.
The spiritual culture of the Liburni was also pre-
Iznimno, novorođenčad i djeca do jedne godine served in the Antiquity. When the Romans came, the
starosti sahranjivana su u velike zemljane posude Liburni and their territories transformed into a new
pokrivene zdjelama. cultural unity, enriched with surviving native ele-
Religija. U ostatcima predmeta posebne namjene, ments. The remainders of the Liburnian religious con-
nakitu i tragovima posmrtnih obreda, iščitavamo religiozni cept transformed and adapted to the Roman religious
koncept Liburna. Sveprisutan je kult sunca i plodnosti system; only the names of deities and their attributes
izražen kroz univerzalne simbole poput dvokuke, sunče- indicate their Liburnian roots. The fact that female de-
va kola, upisanog križa, ptice ili sunčeve lađe. Životinjski ities are predominant can be associated with the con-
likovi izvedeni najčešće u obliku zmijskih ili ptičjih glava, cept of creation and fertility, typical of farming and

22
amuleti u obliku „sakralnih“ rogova ili oni od životinjskih
zuba, uobičajeni su tijekom cijeloga željeznog doba, a
pod grčkim utjecajem, u mlađim razdobljima, pojavljuje
se lik čovjeka, osobito žene, kao simbol plodnosti, neo-
phodne za nastavak života i prosperiteta zajednice.
Duhovna kultura Liburna očituje se i u antičkom vre-
menu. Naime, Liburni i njihov prostor transformirali su
se dolaskom Rimljana u neku novu kulturnu cjelinu
obogaćenu domorodačkim prežicima. Ostatci liburnsk-
oga religijskog koncepta transformirani su i prilagođeni
rimskomu religijskom sustavu, a da se radi o liburnskim
korijenima iščitavamo tek iz imena božanstava i njihovih
atributa. Prevladavaju ženska božanstva, što povezujemo
s konceptom stvaranja i plodnosti, karakterističnim za
poljoprivredne i stočarske zajednice. Na širem zadarskom
području najčešće štovana domorodačka božanstva jesu
Brončana pojasna kopča s upisanim križem, simbolom sunčevoga kulta
Latra i Anzotica.
Bronze buckle with cross in circle (Sun cult symbol)

Najveća i najvažnija zajednica liburnskoga prostora,
poznata pod imenom Jadassini, razvila se na području
današnjega Zadra. Smješteno na pogodnoj poziciji na
vrhu poluotoka koji je zatvarao ključnu liburnsku luku,
ovo je naselje bilo gospodarsko i trgovačko središte
presudno za razvoj Liburna.
cattle-breeding communities. The native deities wor-
shipped the most in the greater Zadar area were Latra
and Anzotica.
The largest and most important community in the
Liburnian space – Jadassini – developed in the terri-
tory of the present-day Zadar. With its favorable posi-
tion at the tip of the peninsula that protected the most
important Liburnian harbor, this settlement was of
utmost importance for the economic and commercial
development of the Liburni.

Luk liburnske fibule (kopče za odjeću) s prikazom barskih ptica,

simbolom sunčevoga kulta
Bow of Liburnian fibula (garment-fastening pin) with water birds (Sun
cult symbol)

23
Zadar u željezno doba
U pokušaju rekonstrukcije izgleda predrimskoga
naselja na zadarskom poluotoku valja poći od činjenice
da ono predstavlja prvi naseobinski sloj nastao na ne-
taknutoj, prirodnoj podlozi. Intervencija u okoliš prili-
kom oblikovanja nastambi i naseobinske infrastrukture
svakako je moralo biti, ali one – barem u početnoj fazi
nastanka naselja - zasigurno nisu imale velik utjecaj
na prirodni reljef. Potrebno je stoga utvrditi kakav su
krajolik prije nekih 3000 godina zatekli prvi stanovnici
budućega grada.
Uvid u to davno vrijeme omogućila su nam brojna
iskopavanja i geološka bušenja koja su zadirala duboko
u gradsko tkivo. Pokazalo se kako bi današnjemu sta-
novniku Zadra pogled na poluotok kakav je bio u žel-
jezno doba predstavljao prilično iznenađenje: gradska
površina, koja danas izgleda poput široke i gotovo ravne
plohe, nekoć je bila znatno uža i kraća te je imala vrlo
izražen reljef. Njime je dominiralo stjenovito izbočenje
koje se protezalo cijelom dužinom poluotoka na jugo-
zapadu, pravcem sjevernoga ruba Poljane pape Ivana
Zadarski poluotok u željezno doba, idejna rekonstrukcija
Zadar Peninsula in Iron Age, its most probable contours
24
Zadar in Iron Age
When trying to reconstruct the pre-Roman settle-
ment at Zadar Peninsula, we should keep in mind that
it constitutes the first settlement layer on the previ-
ously intact, natural base. While there must have been
interventions in the environment when the dwellings
and settlement infrastructure were built, they certain-
ly could not have a major impact on the natural relief
– at least in the first stage of the settlement building.
We therefore need to establish what did the landscape
look like when the first inhabitants of the future city
came there some 3,000 years ago.
The extensive archaeological excavations and geo-
logical surveys penetrating deep into the city’s past have
provided some insight into it. It turned out that a citizen
of the present-day Zadar would be quite surprised with
the view of the peninsula as it was in the Iron Age: while
the area the city occupies today is wide and almost flat,
in those days it was much narrower and shorter, with
marked relief. It was dominated by a rocky protrusion
stretching along the entire peninsula in the southwest,
Pavla II i južnoga ruba crkve sv. Marije. S toga najvišeg
dijela teren se spuštao blažim padom prema sjeverois-
toku, a nešto strmije prema jugozapadu, do mora. Vrh
i najviša točka toga stjenovitog hrpta grada nalazila se
na samome zapadnom rubu, kod samostana sv. Frane.
Tu je bilo prirodno uzvišenje formirano poput glavice i
u to vrijeme izdignuto iznad površine mora za više od
10 metara (zbog tzv. transgresije morske obale – čin-
jenice da je razina mora tada bila niža za oko 3 metra).
Strma stijena uzduž jugozapadnoga ruba poluotoka,
zajedno s uzvišenjem (glavicom) oko Sv. Frane koje je
djelovalo poput visokoga i istaknutoga rta, pruža znat-
no drugačiju sliku u odnosu na današnje stanje.
Odnos veličine zadarskoga poluotoka u željezno doba i danas
Zadar Peninsula area in Iron Age and today - comparison
Ova je situacija jasnija kada se šire područje sagle-
da s geografskoga aspekta: zadarski poluotok dio je
vapnenačkoga grebena koji se proteže sve do Arban-
asa i okružen je dvjema uvalama, Jazinama i gradskom
lukom na sjeveroistoku te Gaženicom na jugoistoku.
skirting the present-day Papa Ivan Pavao II Field in the
north and St. Mary’s Church in the south. From this high-
est ground, the terrain sloped gently towards northeast,
and somewhat less gently towards southwest, to the
sea. The highest point of that ridge was on the western
brink, near Monastery of St. Francis. That knoll-shaped
high point was at the time more than 10 meters above
the sea level (due to the so-called shoreline transgres-
sion – the sea level was approx. 3 meters lower than
today). The steep rock along the southwestern edge of
the peninsula and the knoll-shaped high point near the
present-day monastery made a substantially different
scenery compared to the one there is today.
The situation is more evident when the greater area
is observed from the geographical aspect: Zadar Pen-
insula is part of a limestone ridge stretching to Arban-
asi, surrounded by two coves – Jazine and the city port
in the northeast and Gaženica in the southeast. These
25
Ove su uvale u prošlosti zadirale dosta dublje u kopno
i bile gotovo spojene. Povijesnu jezgru na poluotoku s
kopnom veže tek tanka prevlaka na području Foše, još
jedne prirodne uvale, i njezina nešto plićega pandana
sa suprotne, sjeverne strane. Široka i ravna površina
današnjega poluotoka nastala je zapravo kao rezultat
taloženja povijesnih slojeva i raznih nasipavanja u nizu
građevinskih faza koje su značajno promijenile izvorni
izgled prvotnoga tla: ono se na pojedinim mjestima
nalazi i do 5 metara niže od današnje hodne površine.
coves penetrated much deeper into the mainland in
the past and were almost connected. Only a thin isth-
mus now connects the historical core of the city with
the mainland. The isthmus is close to Foša – another
natural cove and its somewhat shallower counterpart
on the opposite, northern side. The wide and flat sur-
face of the present-day peninsula was actually created
as a result of sedimentation of the historical layers and
backfilling during numerous construction phases that
substantially changed the original appearance of the

Istraživanja na poluotoku: visoki profil s debelim naslagama u sondi kod nekadašnje Komunalne banke, te živac na dnu sondi istraženih na
području foruma i u katedrali
Excavations on peninsula: high profile with thick layers in trench near former Communal Bank and bedrock on bottom of trenches near Forum
and in the Cathedral

26
 Kako je, dakle, izgledalo naselje zadarskih Liburna?
Na kolikom području se prostiralo i na koji način je bilo
organizirano? Kako znamo da je na završetku prapo-
vijesti moralo imati niz razvijenih urbanih karakteris-
tika?
Dio odgovora na ova pitanja pronalazimo u ma-
terijalnim, arheološkim ostatcima. Mnoge nam nudi
znanje o kulturnom kontekstu kojem je grad pripadao
i analogije s drugim istodobnim nalazištima, a mnogo
zaključaka možemo izvesti i posredno, razumijevanjem
načina na koji se rimski grad u trenutku svoga nastajan-
ja prilagodio zatečenomu stanju.
Materijalni odgovori na pitanje o izgledu i organi-
zaciji naselja, što obuhvaća komunikacije, nastambe,
smještaj javnih i stambenih gradskih površina, prosto-
ra za kult i sl., prilično su skromni. Na nekoliko nalazišta
u okviru sjeverozapadne polovice poluotoka otkriveni
su dijelovi željeznodobnih objekata – suhozidi, pretež-
no glineni podovi kuća i malo ostataka kućnoga lijepa,
kao i poravnati živac hodnih površina. Ovakvih nalaza,
međutim, nema dovoljno da bismo mogli ustanoviti
raspored i gustoću kuća i ulica te govoriti o materijal-
nim ostatcima javnih ili stambenih zona unutar nasel-
ja. Rješenje za pokušaj rekonstrukcije gradskoga lika
pronalazimo stoga u prostornoj dispoziciji, debljini i
sastavu istraženih željeznodobnih slojeva. Prostiran-
je i izgled liburnskoga naselja možemo rekonstruirati
prateći takozvanu horizontalnu i vertikalnu stratigrafi-
ju željeznodobnih naslaga ili, drugim riječima, njihov
prostorni raspored u okviru poluotoka te njihovu de-
bljinu i sastav. Liburnski naseobinski slojevi, potvrđeni
arheološkim istraživanjima na više od dvadeset različi-
tih položaja unutar današnje gradske jezgre, potvrđu-
ju da je željeznodobno naselje zauzimalo približno
jednaku površinu kao i kasnija rimska kolonija. Ipak,
koncentracija materijalnih tragova iz toga vremena
velika je na sjeverozapadnoj polovici poluotoka, a
opada prema suprotnoj strani grada. Naselje je, kako
se čini, tijekom željeznoga doba postupno mijenjalo
svoj izgled i širilo se prema istoku i spoju s kopnom.
Prateći raspored (horizontalnu stratigrafiju) liburnskih
arheoloških slojeva, zaključujemo da se jezgra nasel-
ja nalazila na zapadnom/sjeverozapadnom dijelu
soil: in places, it is as many as 5 meters below the pres-
ent-day pavements.
So, what did the Zadar Liburni’s settlement look like?
How spacious it was and how was it organized? How do
we know it had to have numerous urban features at the
end of the prehistory?
Some answers to these questions can be found in
the material, archaeological remains. Others arise from
our insight into the cultural context the city belonged
to and from an analogy with other contemporary sites.
Many conclusions can also be drawn indirectly, by un-
derstanding how did the Roman city adapt to the local
situation when it emerged.
The material answers – the evidence of the settle-
ment’s appearance and organization, including roads,
housing, layout of public and residential areas, spac-
es intended for cults etc. – are rather modest. Parts
of Iron Age structures – drywalls, (mostly clay) house
floors and some remnants of daub and smoothened
bedrock of pavements – were found at several sites
in the northwestern half of the peninsula. However,
these finds are insufficient for establishing the group-
ings and density of houses and street or for consid-
ering them the material remnants of public or res-
idential zones of the settlement. It is therefore the
spatial disposition, thickness and composition of the
explored Iron Age layers that can help us reconstruct
the then appearance of the city. We can reconstruct
the spatial arrangement and appearance of the Libur-
nian settlement by following the so-called horizontal
and vertical stratigraphy of the Iron Age deposits – in
other words, their disposition on the peninsula and
their thickness and composition. The Liburnian settle-
ment layers, confirmed by archaeological excavations
on more than twenty different positions within the
present-day core of the city, confirm that the Iron Age
settlement occupied almost equal area as the sub-
sequent Roman colony. However, the material traces
from that period are the most concentrated on the
northwestern half of the peninsula and their numbers
decrease towards the city’s opposite side. It seems the
settlement gradually changed its appearance during
Iron Age, spreading west and eventually reaching the
27
poluotoka (od današnjega Foruma do samostana sv.
Frane), sve do njegovih rubova, dakle na sjeveroza-
padu do kompleksa samostana sv. Nikole (Ulica B.
Petranovića), a na sjeveroistoku do gradske luke. Ju-
gozapadnu granicu naselja sasvim je sigurno odredila
već spomenuta prirodna litica, a o rubu naselja prema
kopnu, s jugoistočne strane, za sada je nešto teže gov-
oriti.
Ono što ne saznajemo izravno iz arheoloških ostataka
možemo rekonstruirati zahvaljujući poznavanju općega
načina na koji se organiziraju naselja, kako ona autohto-
na u predrimsko vrijeme, tako i ona rimska. Osnovna je
razlika među njima činjenica da se autohtono naselje
razvijalo spontano, dok je rimski grad planski oblikovan.
Spontano nastala naselja s vremenom su se širila, a raz-
vojem društvenih odnosa tijekom vremena su organi-
zirala svoj unutrašnji prostor tako da se, osim stanovan-
ja, zadovolje i ostale potrebe zajednice: obavljanje kulta
i održavanje javnih događanja, funkcionalan raspored
komunikacija, obrana te, u razvijenijim središtima,
obavljanje trgovine. U rimskome gradu prostori nami-
jenjeni navedenim funkcijama su unaprijed određeni.
Zadar, prostor uz zvonik katedrale: dio ukopanog liburnskog pitosa
uništenog kasnijom gradnjom
Zadar, area near Cathedral bell-tower; part of buried Liburnian pithos
destroyed by subsequent construction work
28
Zadar, istraživanja na istočnom kutu foruma (danas terasa kavane
„Forum”): liburnski kulturni sloj u profilu sonde
Zadar, excavations in Forum’s eastern corner (present-day terrace of
Forum Café): Liburnian cultural layer in trench profile
mainland. Based on the disposition (horizontal stra-
tigraphy) of the Liburnian archaeological layers, we
can conclude that the settlement’s core was located
on the western/northwestern part of the peninsula
(between the present-day Forum and the Monastery
of St. Francis), extending to its edges: to the St. Nich-
olas’ Monastery complex (B. Petranovića Street) to the
northwest and to the city port to the northeast. The
earlier mentioned natural cliff must have been the
settlement’s southwestern limit. As regards the settle-
ment’s southeastern edge (facing the mainland), the
evidence is still inconclusive.
What we cannot learn directly from the archaeo-
logical remains we can reconstruct on the basis of our
knowledge of how settlements were organized in gen-
eral, both the autochthonous pre-Roman ones and the
Roman ones. The basic difference between them is that
autochthonous settlements developed spontaneous-
ly and Roman cities were planned. The spontaneous-
ly formed settlements spread over time and, owing to
the development of social relationships, they gradual-
ly organized their inner space in such way that other
communal needs besides housing could be met, too:
performing cults and public events, having a function-
al road pattern, ensuring defense and – in more devel-
oped centers – enabling trade. In a Roman city, on the
Ta karakteristika pomaže nam da u slučaju Zadra odred-
imo i položaj predrimskoga gradskog centra, odnosno
gradske dominante, te prostora koji je liburnska zajedni-
ca odredila za kult. Naime, pokazalo se kako su Rimljani,
usprkos uobičajenim standardima korištenim prilikom
planiranja svojih gradova, često poštovali zatečeno stan-
je i prilagođavali se tradicijama. Položaj rimskoga foru-
ma s kapitolijem i hramom, koji su uobičajeno građeni u
samome središtu rimskih gradova, u zadarskom slučaju
odstupa od uobičajenih uzusa i nalazi se pri zapadnom
rubu poluotoka. Po svoj prilici, rimski hram nastao je na
ovom mjestu poštujući položaj ranijega liburnskog pros-
tora određenog za kult. Slijedom toga, gradsku domi-
nantu (centar) nalazimo na prostoru istaknute glavice
na zapadnome završetku poluotoka koja je ostala izvan
dohvata rimskoga urbanističkog sustava te ovdje uoča-
vamo tragove koncentrično postavljenih komunikacija.
Dalje, linijom istaknutoga hrpta uzduž jugozapadnoga
ruba poluotoka najvjerojatnije je vodila i važna gradska
komunikacija koja je završavala na ulazu kroz bedeme. Zadar, šetnica: liburnski grob presječen rimskom kloakom (kanaliza-
Najstariji ulaz na gradinu tako je bio na liniji današnjih cijom)
Kopnenih vrata, odnosno bočno u odnosu na gradski Zadar, Promenade: Liburnian grave cut by Roman cloaca (sewer system)
tlocrt, što nalazimo kod brojnih naselja na području Li-
burnije.
Ovdje dolazimo i do pitanja granice liburnskoga other hand, the spaces intended for these functions
naselja prema kopnu. Taj dio grada, uz prirodni zaljev were designated in advance. This fact also helps us
na Foši gdje se poluotok spaja s kopnom, jedini je pros- identify the position of Zadar’s pre-Roman city center
tor na koji se naselje s vremenom moglo širiti. Ujedno (the city’s predominant district) and the space that the
je to i najosjetljivija zona na kojoj se od najstarijih vre- Liburnian community reserved for cult purposes. De-
mena grade obrambene gradske zidine. Svako liburns- spite the usual standards used when planning towns,
ko naselje bilo je okruženo bedemom pa ga je i Zadar the Romans often kept the existing situation and adapt-
zasigurno imao. Ostatci najstarijega bedema, koji su ed to traditions. In Zadar’s case, the position of the Ro-
Liburni uvijek gradili u suhozidu, još nisu ustanovljeni. man forum with the Capitol and temple – usually built
Pomoć kod rješavanja ovog problema nudi nam položaj in the very center of a Roman town – departs from the
naseobinskoga groblja. Nekropola se uvijek formi- usual practice and is located near the western edge of
ra izvan naselja. Živi grad i grad mrtvih na taj si način the peninsula. In all likelihood, the Roman temple was
međusobno jasno određuju granice. Premda o njezin- built here because this particular spot had been desig-
im granicama i veličini ne možemo precizno govoriti, nated for cult purposes by the Liburni. This is why the
znamo da se nekropola liburnskoga Zadra rasprostirala city center (the predominant district) is located on the
na širem potezu duž jugozapadnoga ruba Poluotoka, knoll-shaped high point at the western tip of the pen-
do spoja s kopnom i dalje do Relje. Dosadašnjim is- insula which ended up outside the Roman town-plan-
traživanjima potvrđeno je 20 željeznodobnih grobova: ning system and this is why traces of concentric roads
ustanovljeni su u zoni današnjih gradskih bedema, na can be seen here. A main road probably ran along the

29

Zadar, rimska bazilika na forumu: liburnski grob s ostatcima zgrče-
nog pokojnika
Zadar, Roman basilica in Forum: Liburnian grave with remains of con-
tracted interred person
području Foruma i na dvjema pozicijama na Relji. Prva
dva liburnska groba pronađena su 1955. godine pri ra-
dovima na ojačavanju temelja rimskih Porta media u
okviru gradnje dječjega dispanzera (danas Prolaz cara
Augusta). Godine 1989., prilikom gradnje prve faze
Trgovinskog centra na Relji, pronađen je još jedan žel-
jeznodobni ukop. Uslijedio je nalaz još dvaju grobova
na području Foruma 1995. i 2003. godine, a zatim još
13 prilikom gradnje stambene zgrade na Relji 2005. go-
dine. Posljednja dva nalaza odnose se na vrlo devasti-
rane ukope otkrivene prilikom uređenja Poljane Šime
Budinića 2013. i prostora među bedemima u Prolazu
cara Augusta 2014. godine. Najveći dio liburnske
30
ridge on the southeastern edge of the peninsula, end-
ing at a defense-wall gate. The oldest entrance to the
hill-fort was thus on the position of the present-day
gate leading to the mainland, sideways to the city plan
– a pattern often found in Liburnian settlements.
This leads us also to the issue of the Liburnian set-
tlement’s limit on the mainland-facing side. Besides
Foša, where the peninsula is connected with the main-
land, this part of the town is the only place where the
settlement could expand over time. It is also the most
sensitive zone where the defense walls had been built
since the earliest days. Every Liburnian settlement was
surrounded by walls, so Zadar must have had them,
too. Remnants of the earliest wall – always built by the
Liburni as a drywall – have not been found yet. How-
ever, the settlement’s cemetery might help us solve
this problem. A necropolis was always outside a set-
tlement. This was a way of demarcation between a city
of the living and a city of the dead. Although we lack
precise evidence of its limits and size, we know that
the necropolis of the Liburnian Zadar extended some-
where along the southwestern edge of the peninsula,
across the isthmus and further to Relja. Excavations
have confirmed 20 Iron Age graves: in the zone of the
present-day walls, near the Forum and at two locations
in Relja. The first two Liburnian graves were found in
1955 when the Roman Porta media foundations were
reinforced as part of the construction of the Child Wel-
fare Clinic (present-day Cara Augusta Passage). In 1989,
during the construction of the first phase of Relja shop-
ping center, another Iron Age burial was found. Two
more graves were found in the Forum area in 1995 and
2003, respectively, and another 13 when a residential
building was constructed in Relja in 2005. The newest
finds include two very poorly preserved burials discov-
ered during the renovation of Šime Budinića Park in
2013 and the area between the walls in Cara Augusta
Passage in 2014. Logically and expectedly, most of the
Liburnian necropolis was later certainly covered by the
layers of Roman burials.
Thus, like other Liburnian hill-forts, Zadar had its
“flat-area cemetery”. It was located next to the settle-
ment’s southwestern edge, across the present-day
nekropole svakako su preslojili kasniji rimski ukopi, što
je posve logičan i očekivan slijed.
Zadar je, dakle, poput ostalih liburnskih gradina
imao takozvano „groblje na ravnom“. Ono se prostiralo
uz sam jugozapadni rub naselja, širilo se preko današn-
je zone bedema do istočnog ulaza u grad te ispred
grada, na širem području Relje. Svi grobovi pronađeni
u okviru užega centra pripadaju razdoblju 8. i 7. st. pr.
n. e., dok prvi pronađeni željeznodobni grob na Relji
zahvaća početne faze liburnske kulture u 9. i 8. stoljeću.
Grobovi su datirani zahvaljujući grobnim prilozima –
nakitu i dijelovima nošnje, koji su se prilikom ukopa
prilagali uz pokojnika. Nakit je podložan promjeni uku-
sa (mode) tijekom određenih razdoblja, pa predstavlja
osobito dobar dijagnsotički materijal za određivanje
razdoblja i kulturnoga konteksta u kojem su istraženi
grobovi nastali.
Nalaz čak četiriju predrimskih grobova u okviru same
gradske jezgre na poluotoku značajan je tako i za re-
konstrukciju položaja starije nekropole i za definiranje
perimetra prvotnoga naselja. Vodeći se rasprostran-
jenošću potvrđenih liburnskih slojeva, položajem
nekropole, kao i općim izgledom, odnosno prirod-
nim granicama poluotoka, možemo zaključiti kako je
površina prvotnoga naselja sigurno zauzimala prostor
dužine oko 600 m (od samostana sv. Nikole do, otpri-
like, današnjega Trga Petra Zoranića) i širine oko 250 m
(otprilike od linije bedema uz luku do sjevernoga ruba
Poljane pape Ivana Pavla II), čime Zadar spada među
velike liburnske gradine.
Prilikom istraživanja provedenih krajem osamdese-
tih godina prošloga stoljeća na području Relje usta-
novljen je još jedan vrlo važan liburnski nalaz. Na dijelu
današnjega križanja pred zgradom City Galerije, gdje
je u željezno doba zapravo i završavala današnja uvala
Jazin, otkriveni su arhitektonski ostatci liburnske luke:
nizovi paralelnih suhozidova, najvjerojatnije zidovi
skladišta ili istezališta za brodove s velikom količinom
pretežno uvozne keramičke građe te drvena ograda
jednoga predrimskog izvora.
Premda su željeznodobni slojevi pretrpjeli velika
oštećenja i tek se na pojedinim položajima mogu u
cijelosti istražiti, donijeli su obilje arheološke građe i
wall zone to the eastern gate and in the greater Relja
area in front of the town. All the graves found in the
present-day city center are dated back to the 8th and
7th centuries BC and the first Iron Age grave found in
Relja is dated back to the first phase of the Liburnian
culture (the 9th and 8th centuries BC). It was the grave
goods laid in the grave with the deceased – jewelry and
parts of attire – that helped date the graves. As jewelry
changed with fashion over time, it is a good diagnostic
material for determining the periods and cultural con-
texts the graves belong to.
The fact that as many as four pre-Roman graves were
found within the city’s historical core on the peninsula
is important for both establishing the position of the
older necropolis and defining the perimeter of the orig-
inal settlement. Based on the extent of the confirmed
Liburnian layers, position of the necropolis and general
appearance and natural limits of the peninsula, we can
conclude that the original settlement certainly occupied
the area approx. 600m long (from St. Nicholas’ Monas-
tery to the present-day Petra Zoranića Square) and ap-
prox. 250m wide (from the defense-wall line along the
port to the northern edge of Papa Ivan Pavao II Field),
which made Zadar one of major Liburnian hill-forts.
Another important Liburnian discovery was made
during the excavations carried out in Relja in the late
1980s. On the crossroads in front of City Galerija Build-
ing, where the shoreline of the present-day Jazin Cove
was in Iron Age, remains of Liburnian port structures
were found: parallel lines of drywalls (probably walls of
a warehouse or slipway for ships) with large quantities
of mostly imported ceramic material, and the wooden
fence of a pre-Roman spring.
Although substantially damaged and enabling thor-
ough excavations only in occasional places, the Iron
Age layers have yielded ample archaeological evidence
and some other material insight. Archaeology thus of-
fers answers to the fundamental questions about the
beginnings, size, spread, general appearance and –
above all – importance of the Liburnian settlement on
the site of the present-day Zadar.
Clearly, the pre-Roman Zadar was a very large Libur-
nian hill-fort. Based on reports of Roman writers, the
31
Prilozi iz groba na šetnici: spiralnonaočalaste fibule (kopče za
odjeću)
Grave goods from Promenade grave: spiral/spectacle-shaped fibulae
(garment-fastening pins)
ponešto drugih materijalnih spoznaja. Arheologija je
tako ponudila odgovore na osnovna pitanja vezana uz
postanak, veličinu, prostiranje i opći izgled, a nadasve
važnost liburnskoga naselja u Zadru.
Predrimski Zadar je, očigledno, bio vrlo velika li-
burnska gradina. Iz vijesti rimskih pisaca znamo da je
liburnski teritorij bio ustrojen u općine sastavljene od
većega broja gradinskih naselja te da je svaka općina
imala razvijeno naselje – centar. Zadar je bez sumnje
bio središte jedne takve teritorijalne općine i organi-
zacijski je mogao zadovoljiti njezine socijalne i upravne
interese: u izdvajanju područja određenih za stano-
vanje, obranu, kult i trgovinu unutar širega gradskog
areala, ogledaju se sve važne funkcije jednoga protour-
banog centra.
Svakoj općini je od posebne važnosti bio ekonomski
značaj gradine – centra. Što se tiče Zadra, glavnu ulogu
je u ekonomskom prosperitetu imala trgovina. Trgovač-
ka aktivnost se ogleda u velikoj količini uvozne keramike
s područja južne Italije i Grčke, koja se pronalazi u svim
istraženim naseobinskim slojevima. Nije teško zaključiti
kako je presudnu važnost za razvoj liburnskoga Zadra
32
Dio priloga iz groba u rimskoj bazilici: spiralnonaočalaste fibule i
ogrlice od savijenoga brončanog lima
Part of grave goods in Roman basilica: spiral/spectacle-shaped
fibulaeand necklaces of bent sheet bronze
Liburnian territory was organized in municipalities,
each consisting of a number of hill-fort settlements
and each having a developed central settlement.
There is no doubt that Zadar was the center of one
such territorial unit and that was able to meet its so-
cial and administrative needs in organizational terms:
the areas of the settlement designated for housing,
defense, cult and trade, respectively, cover all the im-
portant functions of a proto-urban center.
The central hill-fort was of a particular economic
importance for every municipality. As regards Zadar,
it was trade that had the leading role in the economic
prosperity. The importance of trade is reflected in a
large quantity of pottery imported from southern It-
aly and Greece. This pottery can be found in all the
settlement layers explored so far. It is easy to conclude
that it was Liburnian Zadar’s position in the central
part of the eastern Adriatic, in the immediate vicini-
ty of the important seafaring routes, that was of cru-
cial relevance for its development. This position, the
favorable microclimate and the deep, protected bay
between the peninsula and mainland made Zadar
zapravo imao njegov smještaj na samoj sredini istočno-
ga Jadrana, neposredno uz važne pomorske plovidbene
pravce. Taj položaj, ali i pogodni mikroklimatski uvjeti i
dubok, zaštićen zaljev između poluotoka i kopna, učinili
su Zadar glavnom liburnskom trgovačkom lukom. Da
su stanovnici Zadra imali vlastitu flotu brodova, što je
rijedak povijesni podatak, svjedoče dva važna natpisa
na grčkome jeziku koji spominju Jadasine ili Jadastine:
grčki natpis iz Staroga Grada na Hvaru s početka 4. st.
te natpis iz Salone iz polovice 1. st. pr. n. e. Ti su pisani
povijesni izvori vrlo vrijedni za razumijevanje organi-
zacije liburnskih zajednica, ali i političkih okolnosti toga
vremena. Činjenica da se stanovnici Zadra spominju kao
sudionici bitke za prevlast nad južnim dijelom Jadrana
(natpis s Hvara) odnosno kao jedna od zajednica rele-
vantnih za uređivanje trgovačkih odnosa u srednjodal-
matinskom akvatoriju (solinski natpis), otkriva vojnu i
gospodarsku snagu njihovoga grada, pa čak i određenu
samostalnost u odnosu na druge liburnske zajednice.
Naposljetku, izvrstan zemljopisni položaj i značenje koje
je u završnim stoljećima stare ere imao kao razvijeni
općinski protourbani centar svakako su razlozi zbog ko-
jih su Rimljani u Zadru i osnovali koloniju, rimsko naselje
najvišega statusa.
Umjesto zaključka neka nam posluže riječi vrsnoga
poznavatelja jadranske protopovijesti, dr. Slobodana
Čače: „Ukratko, liburnski Jader nije samo jedno u nizu
sličnih željeznodobnih utvrđenih naselja istočnog Jadra-
na. To je najveća poznata predrimska aglomeracija na
obali i posve sigurno opsegom, a vjerojatno i pučanst-
vom, najjača općina.“
the principal Liburnian trade port. There are two rare
historical inscriptions – both of them in Greek, men-
tioning the Jadasines or Jadastines – that can be seen
as evidence that the residents of Zadar had their own
fleet: one from Stari Grad on Hvar from the early 4th
century BC and one from Salona from the 1st century
BC. These written historical sources are very valuable
for understanding the organization of the Liburnian
communities, but also the political situation in those
days. The fact that the Zadar residents are mentioned
as participants of the struggle for the domination
over the southern Adriatic (the Hvar inscription) and
as one of the communities relevant for the regulation
of trade relations in the waters of Central Dalmatia
(the Solin inscription) indicates the military and eco-
nomic power of their town, even certain autonomy in
relation to other Liburnian communities. And finally,
Zadar’s excellent geographical position and the im-
portance it had in the final centuries of the Antiqui-
ty as a developed municipal proto-urban center are
certainly the reasons that made the Romans establish
a colony there (a colony being the highest-status Ro-
man settlement).
Instead of a conclusion, we can quote the words of
Dr. Slobodan Čače, a great expert for the protohistory
of the Adriatic: “In short, the Liburnian Iader was not just
another fortified Iron Age settlement of the eastern Adri-
atic. It is the largest known pre-Roman agglomeration on
the coast and – certainly by the area it covered and prob-
ably also by its population – the most powerful munici-
pality.”
33
 U TEMELJIMA GRADA
In the city’s foundations
34
Kako se provode i čemu služe How are archaeological
arheološka istraživanja excavations carried out and
Arheologija je znanost koja uz pomoć ostataka ma-
what is their purpose
terijalne kulture proučava i rekonstruira život različitih
Archaeology is a science that uses the remnants of a
ljudskih zajednica od početka prapovijesti do suvre-
material culture to study and reconstruct the life of vari-
menoga doba. Kako se materijalni ostatci iz prošlosti
ous human communities from the beginnings of prehis-
najčešće nalaze pod zemljom, iskopavanje arheoloških
tory to the Modern Age. As the material remnants from
lokaliteta predstavlja osnovni način prikupljanja poda-
the past are mostly found underground, excavation of
taka. Pri tom se poslu stručnjaci služe razrađenom met-
archaeological sites is a basic way of collecting evidence.
odologijom čija svrha daleko nadilazi puko „vađenje
When performing this activity, experts use an elaborate
predmeta iz zemlje“. Sam arheološki predmet, naime,
methodology the purpose of which goes far beyond the
ne znači mnogo bez precizno dokumentiranoga i adek-
mere “extraction of objects from the ground”: an archae-
vatno protumačenoga konteksta arheološkoga sloja u
ological object as such does not mean a lot if we do not
kojem je pronađen.
document accurately and interpret adequately the con-
Da bismo arheološko istraživanje nekoga nalazišta
text of the archaeological layer in which it was found.
smatrali dovršenim, potrebno je obaviti iskop svih slo-
To consider archaeological excavations completed, a
jeva do zdravice, odnosno sterilnoga sloja u kojem se
cut through all the layers, down to the subsoil (the ster-
više ne pojavljuje arheološka građa. Povijesne naslage
ile layer where no more archaeological evidence can be
koje sadrže pokretnu arheološku građu i različite
found), has to be made. The historical layers containing
nepokretne arheološke nalaze (npr. ostatke arhitekture,
movable archaeological finds and various immovable
grobove, itd.) nazivamo stratigrafskim jedinicama. One
finds (such as remnants of architecture, graves etc.)
su uslojene redoslijedom kojim su se tijekom vremena
are called stratigraphic units. Their pattern depends
taložile, u različitim položajima, debljinama i s različi-
on the chronological order of their sedimentation, in
tim sadržajem. Ustroj stratigrafskih jedinica nazivamo
various positions and with various thicknesses and
stratigrafijom nekoga nalazišta. Iznimno važna uloga u
contents. The sequence of stratigraphic units is called
istraživanju pripada tehničkoj terenskoj dokumentaci-
the stratigraphy of a site. It is therefore very important
ji koja stratigrafiju i sve pojave na terenu precizno bil-
to document meticulously the stratigraphy and all the
ježi. Stratigrafija često može biti poremećena raznim
features found during the field work. Stratigraphy is of-
ljudskim intervencijama ili prirodnim pojavama što
ten disturbed by various human interventions or nat-
istraživačima, naravno, stvara neželjene poteškoće. Za
ural phenomena, creating difficulties for the research-
dobivanje točnih i kvalitetnih podataka idealan je stoga
ers. An undisturbed sequence of intact archaeological
neporemećeni slijed intaktnih arheoloških slojeva. Raz-
layers is ideal for obtaining accurate and high-quality
voj suvremenih prirodnih znanosti čini neizostavnim
evidence. The evolution of modern natural sciences re-
interdisciplinarni pristup arheološkomu istraživanju:
quires an interdisciplinary approach to archaeological
uzimanje i obrada različitih vrsta uzoraka donosi ne
excavations: extracting and processing various types of
samo mogućnost preciznog datiranja nalazišta već i
samples not only enables accurate dating of a site, but
egzaktne podatke s područja geologije, paleobotanike,
also provides us with exact geological, paleobotanical,
biologije, antropologije i niza drugih područja.
biological, anthropological and various other evidence.
Ovakvim pristupom se istraživanju pojedinačnih
Over time, such an approach to excavations at indi-
lokaliteta iz različitih povijesnih razdoblja tijekom vre-
vidual sites from different historical periods helps us
mena stvara široka baza podataka koja ima značajnu

35
Zadar – katedrala, kapela sv. Stošije: terenski crtež dijela profila
sonde sa ucrtanim stratigrafskim jedinicama
Zadar – St. Stošija’s Chapel in Cathedral: field drawing of part of trench
profile with plotted stratigraphic units
komparativnu vrijednost. Tako arheologija postiže svoj
krajnji cilj, a to je znanstvena rekonstrukcija načina
života neke ljudske zajednice ili kulture u određenom
povijesnom vremenu.
Međutim, velik dio posla arheologe čeka nakon što
teren napuste i posvete se studijskoj obradi pronađene
građe i popratne dokumentacije. Ako se istraživanja
provode, primjerice, u gradovima s dugim povijesnim
kontinuitetom, kao što je slučaj sa Zadrom, u nata-
loženim slojevima redovito se nalazi pravo obilje ar-
heološkoga materijala. Količina predmeta i različitih
fragmenata najčešće se broji u tisućama, a sve je po-
trebno oprati, pažljivo sortirati, slijepiti i, po mogućno-
sti, rekonstruirati. Slijedi označavanje (signiranje) po-
jedinačnih komada i njihova inventarizacija, a potom i
36
Ulomci keramike s različitih lokaliteta u spremištu Arheološkoga
muzeja Zadar
Pottery fragments from various sites stored in depot of Archaeological
Museum Zadar
create a comprehensive data base with a high com-
parative potential. This is how archaeology attains its
ultimate goal – a scientific reconstruction of the way of
life of some human community or culture in a certain
historical period.
However, after archaeologists are done with their
field work, there is still an extensive task awaiting
them: methodical processing and documenting of
the finds. When excavations are carried out in cities
with a long historical continuity – such as Zadar – the
sedimented layers often abound with archaeological
evidence. Objects and fragments are often found in
thousands and they all need to be washed, carefully
sorted out, glued and, if possible, reconstructed. Then
follow designating and inventorying of individual
stručna interpretacija odnosno znanstvena valorizacija.
Cilj cijeloga postupka je rekonstrukcija povijesnih faza
istraženoga lokaliteta te njegovo smještanje u odgov-
arajući kulturni kontekst.
Stoljeća života neke ljudske zajednice na određenom
prostoru bivaju naposljetku sažeta u nekoliko desetaka
centimetara arheološke stratigrafije. Ispravno istraženi i
interpretirani, nataloženi povijesni slojevi pružaju nam
pouzdan uvid u davno prošla vremena.
Istraživanje prapovijesti na
zadarskom poluotoku
Tragovi liburnskoga naselja zamjećivani su isprva ri-
jetko i sporadično. Do polovice pedesetih godina 20.
stoljeća imali smo tek nekoliko željeznodobnih nalaza
Pogled na područje foruma za trajanja arheoloških istraživanja 60-ih godina 20.st.
View of Forum area during archaeological excavations in 1960s
items and their expertise (scientific evaluation). The
purpose of the entire procedure is to reconstruct the
historical phases of the researched site and its cultural
contextualization.
The centuries of life of a human community in a certain
area are eventually condensed in a few dozens of centi-
meters of the archaeological stratigraphy. When properly
studied and interpreted, the sedimented historical layers
offer a reliable insight into the times long gone.
Excavations of prehistorical
layers on Zadar peninsula
In the beginning, traces of the Liburnian settlement
were observed rarely and sporadically. Until the mid-
1950s, there were but a few accidental Iron Age finds on
37
Zadar, čišćenje foruma od ruševina nakon Drugoga svjetskog rata / Zadar, clearing World War II rubble in Forum

slučajno pronađenih na području poluotoka. U to vri- the peninsula. This is when our knowledge of the city’s
jeme su se skromna i nepotpuna saznanja o nastanku beginnings, very scarce until then, started to improve
grada počela postupno dopunjavati zahvaljujući velikim due to large-scale construction activities carried out

38
Zadar – katedrala, kapela sv. Stošije: profil istražene sonde s
željeznodobnim naslagama nataloženim izravno na kamenu živcu
Zadar – St. Stošija’s Chapel in Cathedral: profile of explored trench with
Iron Age layers sedimented on bedrock
građevinskim zahvatima vezanim uz poslijeratnu ob-
novu. Intenziviraju se radovi na raščišćavanju grada od
ruševina i započinje opsežna izgradnja novih stambenih
zgrada. Premda mnogi od tih građevinskih zahvata nisu
bili popraćeni pravim arheološkim istraživanjima, iskopi
za temelje novogradnji pružili su prvi uvid u sastav ar-
heoloških i geoloških slojeva. Stručna iskopavanja po-
duzimana su u manjem opsegu na nekoliko lokacija u
okviru stare gradske jezgre, uz skromne financijske mo-
gućnosti i često uz ograničen pristup gradilištima. Od
velikoga je značaja u to vrijeme nalaz dvaju liburnskih
grobova otkrivenih 1955. godine pod rimskim bede-
mom, neposredno iza Kopnenih vrata.
Tijekom šezdesetih i na samom početku sedamde-
setih godina istraživanjima je bio obuhvaćen široki
prostor na sjeverozapadnom dijelu poluotoka: cijeli
forum s kapitolijem, crkva i samostan sv. Marije i da-
našnji Arheološki muzej te uzduž i sjeverno od Kalel-
arge koja se intenzivno obnavljala. Iskopavanja su se
provodila različitim intenzitetom tako da iskop nije na
Zadar – šetnica, duboka sonda na čijem je dnu izbila podzemna voda
Zadar, Promenade: deep trench flooded by ground water
during the post-war reconstruction. The clearing of the
rubble intensified and extensive construction of new
residential buildings began. Although many of these
construction works were not accompanied by proper
archaeological excavations, the digging of foundations
for the new buildings did provide the first insight into
the composition of the archaeological and geological
layers. Small-scale archaeological excavations were
carried out at several sites on the historical core of the
city, often with modest funds and limited access to the
construction sites. Very important at the time were the
finds of two Liburnian graves, discovered in 1955 under
a Roman wall immediately behind the Mainland Gate.
In the 1960s and early 1970s, excavations were car-
ried out across a broad area in the northwestern part
of the peninsula: around the Forum and Capitol, St.
Mary’s Church and Monastery, present-day Archaeo-
logical Museum and along Kalelarga Street (which was
undergoing an intensive reconstruction) and north of
it. As the excavations were carried out with different
39
 intensities, they did not reach the subsoil (bedrock)
in all places, so the earliest layers occasionally failed
to yield results. Where archaeological trenches were
thoroughly examined, stratigraphy spanning the Iron
Age and present-day was obtained, 1-5 meters thick.
In the 1970s and, particularly, in the 1980s – even
during the Homeland War in the early 1990s – ex-
cavations of various intensities were carried out on
several sites on the peninsula. In most cases, these
archaeological excavations preceded construction
or conservation works. Unfortunately, owing to var-
ious reasons (usually, upward filtration of ground
water), most of these excavations never yielded any
Iron Age finds.
Between the Homeland War and present-day, sev-
eral extensive improvement works took place on the
peninsula. Systematic archaeological excavations,
all the way to the subsoil, preceded these works.
Particularly prominent in terms of the quantity and

Zadar, istraživanja na istočnom kutu foruma (danas terasa kavane

„Forum“): niz istraženih sondi
Zadar, excavations in Forum’s eastern corner (present-day terrace of
Forum Café): explored trenches

svim mjestima išao do zdravice, odnosno živca, pa su

na nekim dijelovima izostali rezultati vezani uz najstar-
ije slojeve. Tamo gdje su arheološke sonde istražene u
cijelosti, dobivena je stratigrafija od željeznoga doba
do danas i to u debljini od 1 do 5 metara.
Tijekom sedamdesetih i osobito osamdesetih go-
dina, pa čak i za trajanja Domovinskoga rata, u većem
ili manjem opsegu istraživalo se na više lokacija un-
utar poluotoka. Većinom se radilo o arheološkim is-
traživanjima koja su prethodila nekim građevinskim ili Zadar – šetnica, pogled sa zapada za vrijeme arheoloških istraživanja
konzervatorskim zahvatima. Nažalost, najveći dio ovih Zadar, Promenade: western view during archaeological excavations

40
41
Zadar, istraživanja na istočnom kutu foruma (danas terasa kavane „Forum“): profil jedne od istraženih sondi s debelim kulturnim naslagama
Zadar, excavations in Forum’s eastern corner (present-day terrace of Forum Café): profile of explored trench with thick cultural layers

istraživanja iz različitih razloga (najčešće zbog izbijan-
ja podzemnih voda) uopće nije donio željeznodobne
nalaze.
Od Domovinskoga rata do danas na poluotoku su u
više navrata provođena opsežna uređenja. Svim su is-
kopima redom prethodila arheološka istraživanja pro-
vođena sustavno, do zdravice. Količinom i važnošću
predrimskih nalaza posebno se ističu istraživanja
poduzeta prilikom uređenja dvorišta Bogoslovnoga
sjemeništa 1993., uređenja šetnice prema rivi 1995.,
gradnje dijela zgrade Nadbiskupske gimnazije (sje-
verni trijem rimskoga hrama) 2002., uređenja prosto-
ra jugozapadno od zvonika katedrale 2000., radova u
unutrašnjosti kapele sv. Stošije u sjevernom brodu kat-
edrale 2006., južnom krilu samostana sv. Nikole te pri
importance of the pre-Roman finds were the exca-
vations carried out before the 1993 improvement
works in the Seminary courtyard, 1995 works on the
waterfront promenade, 2002 construction of part of
the Archdiocesan Gymnasium (the northern portico
of the Roman temple), 2000 improvement of the area
southwest of the Cathedral bell-tower, 2006 works
in the St. Stošija’s Chapel in the northern nave of the
Cathedral, southern wing of St. Nicholas’ Monastery
and 2003 improvement and presentation of the Ro-
man basilica south of the Forum (present-day Ivana
Pavla II Field). Some excavations resulted in sporadic
Iron Age finds only – particularly the ones preceding
the 2006 repairs of the City Guard Building, when
a large quantity of imported Daunian matt-painted

42
uređenju i prezentaciji rimske bazilike južno od foruma
(današnja Poljana pape Ivana Pavla II.) 2003. godine.
Neka istraživanja donijela su samo sporadične nalaze
iz željeznoga doba, pri čemu se ističu radovi na sanaciji
zgrade Gradske straže 2006., kada je u jednom dubljem
iskopu otkrivena veća količina uvozne daunske mat
slikane keramike. Na jugoistočnoj polovici poluotoka
valja napomenuti istraživanja oko današnje zgrade Ka-
zališta lutaka, a u novije vrijeme i niz istraživanja u zoni
bedema (Trg Petra Zoranića i Poljana Šime Budinića). U
svima su pronađeni prapovijesni, željeznodobni ostat-
ci. Istraživanja su povremeno izlazila i izvan poluotoka,
pri čemu su osobito važni radovi na području Relje. Na
Relji su se, u okviru izuzetne i iznimno bogate rimske
nekropole čiji su dijelovi tijekom proteklih tridesetak
godina istraženi na nekoliko različitih položaja, pojavili
i vrlo značajni željeznodobni nalazi – dijelovi liburnsko-
ga groblja i ostatci postrojenja luke liburnskoga Zadra.
Arheološka građa pronađena u najdublje nataložen-
im slojevima nabrojenih iskopa otkriva nam najstariju
prošlost grada. Zbog geoloških promjena u proteklim
tisućljećima, prapovijesni slojevi Zadra danas se nalaze
uglavnom ispod razine mora. Iz toga nam je razloga osta-
la nedostupna velika količina vrijednih podataka, pogot-
ovo kad znamo da na nekim mjestima potopljeni slojevi
sežu u dubinu i do tri metra ispod mora. Ipak, na pojed-
inim nalazištima koja su iskopana do zdravice (kamena
živca) raspolažemo željeznodobnim slojevima debljine
i do 80 centimetara. Svojim se izgledom i geološkim
sastavom oni razlikuju od slojeva iz mlađih razdoblja.
Ovako debele naslage izvrstan su svjedok intenzivnoga
života liburnskoga Zadra. One sadrže obilje arheoloških
ostataka, mahom ulomaka keramike korištene u svakod-
nevnom životu. Pronađeni su i dijelovi željeznodobnih
objekata, pretežno glineni podovi kuća i malo ostataka
lijepa (kuće su najvjerojatnije bile kamene), suhozid is-
pod zapadnoga dijela rimskoga hrama i nekoliko man-
jih suhozidnih ostataka na području foruma. Keramička
građa uklapa se u širu sliku željeznoga doba Liburnije, uz
osobitost da je u slojevima predrimskoga Zadra nađena
dosta velika količina često luksuzne keramike uvezene s
područja južne Italije i Grčke.
pottery was found in a deep layer. As regards the
archaological activities in the southeastern part of
the peninsula, we should mention here the excava-
tions at the present-day Puppet Theater and the re-
cent series of excavations near the town walls (Petra
Zoranića Square and Šime Budinića Field). They all
resulted in prehistorical, Iron Age finds. Excavations
were occasionally carried out on the mainland, too:
of these, the ones in Relja area are of particular im-
portance. There, as part of the exceptionally rich site
of a Roman necropolis, studied on several locations
in the past three decades, very important Iron Age
material was found – parts of a Liburnian cemetery
and remains of the port facilities of the Liburnian
town of Zadar.
The archaeological evidence found in the deep-
est layers of the above mentioned excavations re-
veals the city’s earliest history. Due to geological
changes in the past millennia, Zadar’s prehistorical
layers are today found mostly below the sea level.
A large quantity of important evidence is therefore
out of reach, particularly if we know that, in plac-
es, the submerged layers can be found at a depth
of three meters. However, at some sites, dug to the
subsoil (bedrock), Iron Age layers up to 80ch thick
have been reached. Their appearance and geologi-
cal composition make them different from the later
layers. Such thick layers are an excellent witness of
the intensive life of the Liburnian Zadar. They con-
tain lots of archaeological remains, mostly fragments
of the pottery used in everyday life. Parts of Iron Age
structures were also found: mostly clay floors of
houses and some remains of daub (most likely, the
houses were made of stone), a drywall underneath
the western part of a Roman temple and a few dry-
wall remains near the Forum. The ceramic material
fits in the big picture of the Iron Age life in Liburnia,
with one peculiar element: a large quantity of often
luxurious pottery imported from southern Italy and
Greece was found in the pre-Roman Zadar layers.
43
Novija istraživanja – najvažniji Recent excavations – the most
željeznodobni lokaliteti important Iron Age sites
Istraživanja provedena nakon 1990. nisu do kraja
stručno i znanstveno obrađena, a njihovi su rezultati
tek djelomično objavljeni. Prilikom iskopavanja u pros-
toru unutar i oko katedrale te u njezinoj neposrednoj
blizini, na području rimskoga kapitolija, ustanovljeni su
najdeblji prapovijesni slojevi i posljedično najveća ko-
ličina liburnskih nalaza. Izložba stoga predstavlja četiri
lokaliteta istraživana u ovoj zoni grada za trajanja ili na-
kon Domovinskoga rata: kapelu svete Stošije, prostor
uz zvonik katedrale, sjeverni trijem kapitolija i dvorište
Bogoslovnoga sjemeništa. Ovom se prilikom dio tada
pronađene bogate građe prezentira javnosti po prvi
put. Zbog važnosti koju ima u ocrtavanju granice
između grada i njegove nekropole, donose se i već ob-
javljeni nalazi iz dvaju liburnskih grobova s područja
današnje šetnice i rimske bazilike.
44
The scientific analyses of the excavations carried out
after 1990 have not been completed yet and their results
have been published only partially. During the excava-
tions in and around the Cathedral and in its immediate vi-
cinity, where the Roman Capitol once stood, the thickest
prehistorical layers – and, consequently, the largest quan-
tity of Liburnian material – were found. This is why this ex-
hibition presents four sites studied in this part of the city
during or after the Homeland War: St. Stošija’s Chapel, the
area around the Cathedral bell-tower, Capitol’s northern
portico and Seminary Courtyard. Some of the rich archae-
ological evidence found there is presented to the public
for the first time. Due to its relevance for the defining of
the boundary between the town and its necropolis, the
exhibition also includes the already published grave
goods from the two Liburnian graves found in the areas
of the present-day promenade and Roman basilica.
 Dvorište Bogoslovnoga sjemeništa. U zgra-
di Bogoslovnoga sjemeništa, prostranom objektu koji
zauzima velik dio stambenoga bloka nasuprot kate-
drale, danas između ostalih sadržaja djeluje i Nadbi-
skupska gimnazija Ivana Pavla II. Unutrašnje dvorište
ovoga kompleksa uređivano je tijekom 1993. godine,
a u sklopu radova bilo je potrebno provesti zaštitna
arheološka istraživanja. Riječ je o vrlo zanimljivome
prostoru čiji se jugozapadni rub nalazi neposredno uz
najmonumentalniji arhitektonski sklop rimskoga Jade-
ra – izdignuti kapitolij s hramom. Istraživanja su donije-
la određene novosti vezane uz poznavanje zadarskoga
foruma i općenito rimskih arhitektonsko- -urbanističkih
rješenja na području povišenoga, stjenovitog sje-
verozapadnog završetka poluotoka. Jednako važno, na
dubini od oko 1,5 metara ispod hodne površine rimske
ulice otkrila su i liburnske arheološke naslage. One su
bile nataložene izravno na živome kamenu, u debljini
od 20 do 50 cm. Sadržaj toga željeznodobnog sloja u
potpunosti odgovara ostalim istraženima u neposred-
noj blizini: velika količina keramičkih ulomaka, kako
posuđa domaće izrade tako i uvozne robe različite pro-
venijencije. Značajno je naglasiti brojnost vrlo lijepo
oslikanih, luksuznih primjeraka iz grčkih, južnoitalskih
i kampanskih radionica. Premda istraživanja u dvorištu
sjemeništa nisu donijela ostatke željeznodobne ar-
hitekture, još jednom su potvrdila spoznaje o izvor-
nome gradskom reljefu i niveleti na kojoj je nastalo i
živjelo predrimsko naselje.
Sjeverni trijem kapitolija. Prostor rimskoga
kapitolija u centru Zadra istraživan je sredinom šez-
desetih godina prošloga stoljeća te su tada otkriveni
dijelovi južnoga i sjevernoga trijema kao i segment
hrama. Tijekom 2002. godine provedena su revizijska
istraživanja na istom predjelu i tom je prilikom otkriven
jedan važan, dotad neistražen segment sjevernoga krila
trijema, sjeverozapadni ugao ogradnoga zida kapitolija
te zapadni ogradni zid. S obzirom na to da prirodnom
konfiguracijom teren ima pad, sagrađeni su piloni koji
su nosili konstrukciju trijema. Ova su istraživanja otkri-
la nekoliko novih pilona te pokazala da su ležali direk-
tno na kamenu živcu, imali uredno i lijepo zaglađene
površine te da je ovaj podrumski prostor funkcionirao
Seminary courtyard. Among other institutions,
the Seminary Building – a spacious structure occupying
most of the residential block opposite the Cathedral –
houses the Archdiocesan Gymnasium “Ivan Pavao II”.
The courtyard of this complex was restored in 1993 and
the works included rescue archaeological excavations.
It is a very interesting space the southwestern edge of
which stretches immediately along the most promi-
nent architectural complex of the Roman Iader – the
elevated Capitol with the temple. The excavations re-
sulted in new insight into the Forum and, generally, the
architectural and urban designs used at the elevated
rocky northwesternmost tip of the peninsula. Not less
importantly, Liburnian archaeological layer was found
approx. 1.5m under the pavement of a Roman street. It
lay directly on the bedrock and was 20-50cm thick. The
contents of this Iron Age layer fully correspond with
other such layers found in the immediate vicinity: a
large quantity of pottery fragments, both locally made
and imported from various parts. Importantly, the
finely painted, luxurious specimens from Greek, South
Italic and Campanian workshops were very numerous.
Although the excavations in the Seminary courtyard
yielded no Iron Age architecture remains, they recon-
firmed our knowledge of the city’s original relief and
the level line on which the pre-Roman settlement was
founded and thrived.
Capitol’s northern portico. When the area
around the Roman capitol in the city center was inves-
tigated in the mid-1960s, parts of the southern and
northern porticos and a segment of the temple were
discovered. During the 2002 repeated excavations in
the same area, a very important segment of the porti-
co’s northern wing was discovered – the northwestern
corner of the Capitol’s boundary wall and the western
boundary wall. Since the terrain naturally slopes, py-
lons had been built in order to support the portico’s
structure. These excavations yielded a few more pylons
which – it turned out – laid directly on the bedrock and
had neatly smoothened surfaces. This subterranean
space clearly functioned on two levels. The most im-
portant discovery connected with these Roman struc-
tures were the drain water canals of the Forum and
45
na dvije razine. Najvažnije otkriće antičkih gradnji
bio je pronalazak kanala za slivne vode kojim su one
odvođene izvan forumskoga i hramskoga kompleksa.
Ispod razine poda podrumskih prostorija pronađeni su
ostatci željeznodobnoga naselja. Od liburnske arhitek-
ture otkrivena su tek tri suhozida nejasne namjene.
Sveukupno, pronađeno je mnoštvo keramičkog materi-
jala, a brojniji u odnosu na keramičke ostatke iz drugih
razdoblja jesu ulomci željeznodobne keramike. Preteži-
to se radi o domaćoj liburnskoj keramičkoj proizvodnji
te uvoznoj – italskoj, grčkoj i korintskoj keramici.
Katedrala – kapela sv. Stošije. Prilikom ob-
nove kapele sv. Stošije u sjevernom brodu zadarske
katedrale, tijekom 2006. i 2007. godine, provedeno je
zaštitno arheološko istraživanje. Otvorena je površi-
na od 20 m2, a najveća dubina iskopa doseže 270 cm,
od hodne površine do razine kamena živca. Bogata
stratigrafija proteže se sve od željeznog doba, preko
antike do baroka. Ovi viši, mlađi slojevi mjestimično
su uništeni ukopom novovjekovnih grobnica. Ispod
baroknih podnica i nasipa zemlje pronađeni su ostatci
ranokršćanskoga mozaika. Antički period zastupljen je
u nekoliko faza koje se vide u podnicama iz različitih
vremenskih perioda, s nasipima između njih. Nasipi
su sastavljeni od šute s mnoštvom nalaza: životinjskih
kostiju, ostatcima morskih školjaka i puževa, košticama
maslina i keramičkih nalaza. Najniži antički sloj pripa-
da konstrukciji zidova i podnica forumskih taberni. Is-
pod njih se nalazi intaktni prapovijesni sloj koji također
možemo pratiti u nekoliko faza. Najmlađi sloj obilježen
je pronalaskom južnoitalske crvenofiguralne keramike,
dok su oni dublji i stariji otkrili karakteristični liburns-
ki domaći materijal te ostatke više glinastih podnica iz
prapovijesnih stambenih objekata.
Prostor uz zvonik katedrale. U prvoj polo-
vini 2000. godine provodili su se građevinski radovi
na uređenju manje površine između apside i zvonika
katedrale sv. Stošije i začelnoga ogradnog zida episko-
palnoga kompleksa koji prostor oko katedrale dijeli od
današnje terase kavane Forum. Radovima su prethodila
arheološka istraživanja obavljena do zdravice (živoga
kamena). Evidentirani su ostatci arhitekture iz različi-
tih razdoblja, od recentnih gradnji do zidova rimskih
46
temple complex. Remnants of an Iron Age settlement
were found under the floor of the subterranean space.
As for the Liburnian architecture, only three drywalls
of unknown purpose were found. Numerous pottery
fragments were found, with Iron Age fragments being
more numerous than those belonging to other peri-
ods. They were mostly local Liburnian pottery products
and the ones imported from Italy, Greece and Corinth.
Cathedral – St. Stošija’s Chapel. During
the 2006-2007 restoration works in St. Stošija’s Chap-
el in the western nave of Zadar’s Cathedral, rescue ar-
chaeological excavations were carried out. They cov-
ered 20m2 and reached a depth of 270cm, from the
walking surface to the bedrock. Cutting through the
Baroque and Antiquity layers, the rich stratigraphy ex-
tends all the way to the Iron Age. In places, these high-
er, later layers were destroyed by Modern Age burials.
Remains of an early Christian mosaic were found un-
derneath the Baroque floors and earth fillings. Floors
from several phases of the Antiquity can be seen, with
fillings between them. The fillings are made of debris
containing numerous finds: animal bones, fragments
of seashells and snails, olive kernels and pottery frag-
ments. The lowest Antiquity layer includes wall struc-
tures and floors of Roman tabernae. Below them is
found an intact prehistorical layer that also has a few
visible phases. The most recent layer is characterized
by Southern Italic red-figure pottery and the deeper
(earlier) ones are contain the distinctive local Liburnian
material and the remains of several clay floors of pre-
historic dwellings.
The area around the Cathedral bell-
tower. In the first half of 2000, construction work
was carried out in the small area between the apse
and bell-tower of St. Stošija’s cathedral and the rear
boundary wall of the episcopal complex separating
the space around the Cathedral from the present-day
Café Forum’s terrace. The works were preceded by the
archaeological excavations that penetrated to the sub-
soil (bedrock). Evidence of architecture from various
periods was found, from recent structures to the walls
of Roman tabernae on the former border between the
Forum complex and the main decumanus (present-day
taberni koje su predstavljale završetak forumskoga
kompleksa prema glavnome gradskom dekumanu (da-
našnjoj Kalelargi). Među mrežom različitih zidova ut-
vrđeno je i više ukopa (grobova) iz različitih razdoblja.
Na cijeloj je istraženoj površini ustanovljen i prapo-
vijesni, željeznodobni sloj. On se pojavljuje na relativ-
noj dubini od oko 160 cm i izgledom se razlikuje od
mlađih naslaga. Sastoji se od kompaktne tamne zem-
lje i gline, mjestimično pomiješane s većom količinom
sitnoga kamenja i oblutaka. Sloj je nataložen izravno
na živome kamenu koji od pravca zapada k istoku ima
evidentan pad od preko jednoga metra: u prostoru ok-
togonalne građevine ustanovljene pri istočnome rubu
terena živac se nalazi na dubini od preko 2,5 metara.
Premda debljina željeznodobnih naslaga nije velika, u
njima je pronađeno dosta ulomaka domaće liburnske
i različite uvozne slikane keramike. Također, značajan
je nalaz triju liburnskih zidova (najvjerojatnije ostat-
ci kuća) i jednoga ukopanog pitosa, velike posude za
spremanje hrane, koji je uništila gradnja mlađega zida.
Grobovi na poluotoku. Na području uz forum
otkrivena su dva željeznodobna groba, jedan pri is-
traživanju dijela rimskoga karda (današnja šetnica) 1995.
godine i drugi za vrijeme radova na uređenju i prezent-
aciji rimske bazilike uz jugozapadni rub foruma 2003.
godine. Nalaze se nedaleko jedan od drugoga i gotovo
u istoj ravnini, na rubnome dijelu visokoga prirodnog
grebena. Inventar obaju grobova pokazuje odlike starijih
faza liburnske kulture i datiraju se u 8. i 7. st. pr. n. e. Bili su
izrađeni na uobičajen način, od kamenih ploča postavl-
jenih „na nož“. Grobna arhitektura u oba je slučaja dosta
oštećena. U grobu na šetnici pokojnik nije pronađen: u
kutu groba poslagane su kosti i grobni prilozi, dvije spi-
ralnonaočalaste fibule. Radi se najvjerojatnije o iskazu
pijeteta, budući da je grob očigledno stradao prilikom
gradnje rimske kloake (kanalizacije) koja ga je većim dije-
lom uništila. U grobu na području rimske bazilike nalazi-
la su se dva pokojnika od kojih je onaj bolje sačuvani bio
pokopan u zgrčenom položaju, na desnom boku. U gro-
bu je pronađeno više priloga: dvije spiralnonaočalaste fi-
bule, tri koštana privjeska u obliku alkice, keramički pršl-
jen, dvije bolje sačuvane ogrlice od savijena brončanog
lima i ostatci još triju takvih ogrlica, dosta oštećenih.
Kalelarga Street). Several burials (graves) from various
periods were found within the network of various walls.
A prehistoric (Iron Age) layer was identified under the
entire surface comprised by the excavations. It begins
at a depth of approx. 160cm and differs by its appear-
ance from the later layers. It is made of compact dark
earth and clay, in places mixed with larger quantities
of fine stones and pebbles. The layer lies directly on the
bedrock that slopes eastward for more than 1 meter:
in the interior of the octagonal structure found on the
eastern edge of the terrain, the bedrock lies on a depth
exceeding 2.5 meters. Although the Iron Age layers are
not thick, a rather large number of fragments of the lo-
cally produced Liburnian pottery and various imported
painted pottery were found. Also important was the
find of three Liburnian walls (which probably belonged
to houses) and a buried pithos (a large storage contain-
er), destroyed when a later wall was built.
Peninsular graves. Two Iron Age graves were
discovered near the Forum – one during the 1995 ex-
cavations of a Roman cardo (present-day promenade)
and the other during the 2003 improvement works
and presentation of the Roman basilica at the Forum’s
southwestern edge. The graves are close to each other
and almost on the same level, on the peripheral part of
a high natural ridge. The goods found in both graves
are typical of the earlier phases of the Liburnian culture
and are dated to the 8th and 7th centuries BC. They were
made in the usual way, of upright stone slabs. The se-
pulchral architecture is rather damaged in both cases.
There was no dead person in the promenade grave:
instead, bones and grave goods – two spiral/spectacle
shaped fibulae – were stacked in its corner. Probably an
act of respect, because the grave was obviously almost
completely destroyed when a Roman cloaca (sewer)
was built. The grave found near the Roman basilica
contained two dead persons. The better preserved one
was buried in contracted position, lying on his right
side. The grave also contained several goods: two spi-
ral/spectacle-shaped fibulae, three small ring-shaped
bone pendants, a ceramic spindle whorl, two well-pre-
served necklaces made of bent sheet bronze and rem-
nants of three other such necklaces, quite damaged.
47
 KRHOTINE –
S LIBURNSKIH STOLOVA
48
Fragments – from liburnian tables
 Proizvodi od keramike izvrstan su kronološki oslonac
za praćenje faza kulturnoga razvoja pojedine zajed-
nice u svim povijesnim razdobljima. Napredak teh-
noloških postupaka i umjetničkih dosega ogleda se u
postupnim promjenama u oblikovanju, izradi i načinu
ukrašavanja posuda. Različite okolnosti na određenom
arheološkom nalazištu uvjetuju da keramiku pronala-
zimo u različitom stupnju sačuvanosti. Na nekim je lo-
kalitetima moguće pronaći cjelovite, gotovo netaknute
posude. Ipak, mnogo češće imamo posla s krhotinama,
ulomcima posuda koji čine uvjerljivo najveću masu
materijalnih ostataka unutar arheoloških slojeva. U
zadarskim se liburnskim slojevima nalazi pravo mnošt-
vo keramičkih ulomaka različite provenijencije, od po-
suda izrađenih u domaćim radionicama do luksuzne
uvozne robe.
Bogato oslikane keramičke posude tijekom cijeloga
željeznog doba bile su iznimno atraktivan i cijenjen
proizvod. Njihova se pojava i razvoj vezuje prvenstve-
no uz Grke. Počevši od 7. ili 6. stoljeća pr. n. e., Liburni su
s Grcima održavali intenzivne trgovačke kontakte. Na-
jprije su uvozili keramiku proizvedenu u radionicama
na matičnom grčkom području, a kasnije su trgovali i
s južnoitalskim grčkim kolonijama. Osim toga, u star-
ijem željeznom dobu vrlo je popularno bilo i posuđe
koje je pod grčkim kulturnim utjecajem proizvodilo
domaće stanovništvo prvenstveno na području Apuli-
je. Zbog toga arheolozi razlikuju dvije osnovne uvozne
keramičke skupine: prvu, takozvanu domaću apulsku
mat slikanu keramiku i drugu skupinu posuda za koju
se koristi vrlo širok termin „grčka“, odnosno u kasnijim
razdobljima „helenistička keramika“. Oba su pojma, da-
kako, tek ugrubo pokrila raznoliku produkciju brojnih
grčkih i italskih autohtonih radionica u kojima su se ti-
jekom vremena oblikovali i razvijali različiti umjetnički
stilovi.
Ipak, uvozna keramika bila je skupa roba, teško
dostupna svim članovima zajednice. Zajedno s poje-
dinim primjercima nakita ona je predstavljala luksuz
povlaštenih slojeva koji su se, osobito tijekom helenis-
tičkoga razdoblja, sve jasnije izdvajali unutar liburnsk-
oga društva. Za široku upotrebu u svakodnevnome
životu koristile su se stoga keramičke posude domaće
The ceramic products are an excellent chrono-
logical indicator for tracking the phases of develop-
ment of a community in all the periods of its his-
torical development. An evolution of technological
procedures and artistic achievements can be seen
in the gradual changes in the shape, execution and
decorations of vessels. The condition of the pottery
found at a specific site depends on the different cir-
cumstances found at such a site. While whole ves-
sels, almost intact, can be found on some sites, usu-
ally we have to deal with fragments of vessels. They
constitute by far the largest portion of the material
remains in archaeological layers. Zadar’s Liburnian
layers are very rich with pottery fragments of vari-
ous origins, from the locally produced specimens to
the luxurious imported goods.
Throughout the Iron Age, richly painted ceramic
vessels were very attractive and acclaimed prod-
ucts. Their appearance and development are as-
sociated primarily with the Greeks. As of the 7th or
6th centuries BC, the Liburni maintained intensive
trade relations with the Greeks. First they import-
ed the pottery made in the workshops in Greece
proper and later they expanded their trade to the
Greek colonies in Southern Italy. Also very popular
in the Iron Age were the dishes produced under the
Greek influence by the native peoples of Apulia and
other places. This is why archaeologists distinguish
two basic groups of imported pottery: the so-called
Apulian matt-painted pottery and a group we loose-
ly call “Greek” or, in later periods, “Hellenistic” pot-
tery. Of course, both terms only roughly cover the
diverse production of the numerous Greek and au-
tochthonous Italic workshops in which various artis-
tic styles evolved over time.
However, imported pottery was expensive and
not affordable for all members of the community. To-
gether with some jewelry specimens, it was a luxury
affordable only to the privileged classes who, espe-
cially during the Hellenistic period, gradually became
distinctive in the Liburnian society. This is why locally
produced ceramic vessels were used for daily mass
consumption. Despite numerous variations in shapes
49
50
izrade. One su, usprkos brojnim varijacijama u ob-
likovanju i očiglednoj sklonosti domaćih majstora k
ukrašavanju, u tehnološkom i estetskom smislu ipak
daleko zaostajale za proizvodima grčkih keramičarskih
radionica.
and local potters’ obvious inclination to decorations,
they nevertheless lagged far behind the products of
Greek workshops when it came to technology and es-
thetics.

Locally produced pottery

Domaća keramika
The local Liburnian pottery production is the most
Domaća liburnska keramička proizvodnja najočitiji obvious evidence of a Liburnian layer on a site. Al-
je dokaz postojanja liburnskoga sloja na nekom loka- though the finds of Liburnian pottery are numerous
litetu. Nalazi liburnske keramike brojni su i sveprisutni, and omnipresent, rarely is close attention paid to them.
a ipak se tomu materijalu rijetko tko dublje posvećuje. No wonder: although numerous, these fragments are
Tomu se ne treba čuditi jer, iako brojni, ostatci su neu- nondescript and usually of unrecognizable shapes to an
gledni i najčešće, neuvježbanom oku, neprepoznat- untrained eye. The remains of the Liburnian ceramic ves-
ljivoga oblika. Naime, ostatci liburnskih keramičkih sels are very fragmented; whole vessels are rarely found.
posuda jako su fragmentirani i zbilja je rijedak slučaj The Liburnian pottery is made of clay with numerous
pronalaska cjelovite posude. Liburnska je keramika admixtures, like calcite particles of various sizes. Dish-
rađena od gline s brojnim primjesama komadića kalci- es were probably fired out in the open or in a pit dug
ta različitih veličina. Posuđe je najvjerojatnije pečeno in the ground. As a result, their color is usually uneven,
na otvorenome ili u jami iskopanoj u zemlji, pa su tako its shades ranging from orange to grey or brown. Only
posude najčešće neujednačenih tonova, od narančaste occasionally we find dishes of even color, indicating dif-
do sive ili smeđe, a tek ponekad nailazimo na posuđe ferent firing conditions. All the dishes would be coated
potpuno ujednačene boje što ukazuje na druge uvjete
pečenja. Sve je posuđe bilo premazano glazurom koja
je kod nekih bila i dodatno obrađena, što se očituje kao
fina zaglađena površina.
Liburnski asortiman podrazumijeva sve vrste kuhin-
jskoga i stolnoga posuđa. Od kuhinjskoga su najčešći
razni tipovi lonaca za kuhanje te onih za čuvanje i po-
spremanje hrane, velike zdjele, pladnjevi, odnosno tep-
sije te peke – glineni poklopci za pečenje. Stolno posuđe
služilo je pri posluživanju i hranjenju pa pronalazimo
cijeli niz različitih plitkih zdjelica, široko otvorenoga,
ravnoga ili prema unutra zaobljenoga otvora, koje su
mogle služiti kao tanjuri ili posuđe za posluživanje, te
lončića i šalica.
Iako se liburnska keramika općenito smatra grubom,
tu „grubost“ treba promatrati u odnosu na uvezenu
keramiku koja je sasvim jasno finije izrade, tanjih st-
jenki te profinjenije strukture i ukrasa. Da su i Liburni Domaća liburnska keramika: šalica s trakastom ručkom, željezno
pokazivali naklonost estetski prihvatljivom posuđu, doba / Native Liburnian pottery: cup with strap handle, Iron Age
pa samim time možemo govoriti i o određenoj „finoći“, Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar

51

Domaća liburnska keramika: zdjela ukrašena plastičnom
valovnicom, željezno doba / Native Liburnian pottery: bowl decorated
with relief wavy lines, Iron Age
Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar
vidimo upravo u potrebi da se većina posuđa ukrasi
završnom obradom površine glačanjem, što rezultira
profinjenom glatkom i sjajnom površinom te ukrasi-
ma. Ukrasi su izvođeni na razne načine. Apliciranjem,
odnosno lijepljenjem, na površinu su se dodavale ravne
te valovite plastične trake i bradavice. Utiskivanjem i
ubadanjem ostavljali su se okrugli, ovalni ili izduženi
otisci i ubodi, najčešće po obodu posude, ali i po dru-
gim zonama posude poput ručki, drški, pa i po samim
plastičnim trakama. Središnja zona tijela posude, trbuh
i ručke, često su ukrašeni kompozicijama okomitih,
kosih ili poprečnih širokih ili uskih žljebova, ponekad i
ureza. I dno može biti ukrašeno nizom otisaka po sa-
mome rubu, dok ručke i obodi podliježu još i ukraša-
vanju modeliranjem koje se događa u procesu izrade
same posude, a očituje se u raznim oblicima.
Dakako da je i liburnska keramika imala svoj razvojni
proces, no on nam je dosad ostao prilično nejasan. Naime,
ova se vrsta keramike koristila stoljećima s vrlo malo izm-
jena, pa je bez nekih dodatnih elemenata često teško na
osnovu same keramike odrediti vrijeme iz kojega potječe.
U određivanju vremenskoga perioda arheolozima zato
pomaže prisutnost uvozne keramike, kojoj se uglavnom
lakše odredi porijeklo i vrijeme proizvodnje.
52
with a glaze, which in some cases would be additionally
improved – manifesting as a fine, smoothened surface.
The Liburnian line of products included all sorts of
kitchenware and tableware. Of the kitchenware, the
most common were various types of cooking pots and
storage containers, large bowls, trays, baking dishes
and clay baking lids. The tableware, used for serving
food and eating, included an array of small shallow
dishes with a wide open, flat or inward-curved open-
ing, that could have been used as plates or serving
dishes, and cups and mugs.
Although the Liburnian pottery is generally consid-
ered coarse, this “coarseness” should be observed in
relation to the imported pottery which, naturally, was
of finer workmanship, had thinner walls and finer struc-
ture and decorations. This need to decorate most of the
dishes can be seen as evidence that the Liburni were
also inclined to esthetics: as a finish work, they would
polish a vessel and obtain a fine, smooth and glossy
surface and decorations. The decorations were made
in a number of ways. By using the appliqué technique
(gluing), straight or wavy relief bands and warts would
be added onto the surface. Round, oval or elongated
fingertip impressions and pin-pricks were used for dec-
orating the rims, but also other parts of vessels such as
handles and grips and even the relief bands. The ves-
sels’ central zones – bellies and handles – were often
decorated with compositions made of vertical, diago-
nal or transversal (wide or narrow) grooves, sometimes
of incisions, too. The bottom can also be decorated
with a line of imprints along its edge. The handles and
rims were decorated by sculpting during the manufac-
turing process. Various shapes are known.
Naturally, the Liburnian pottery products had their
evolution, too. However, it is still rather unknown to us.
As this type of pottery underwent very little changes
over the centuries, it is hard tffo dfate it accurately only
on the basis of the material itself, without some addi-
tional elements. This is why the presence of imported
pottery – the origin and period of which are usually
easier to establish – is a great help to archaeologists in
dating the Liburnian pottery.
Apulska mat slikana keramika Apulian matt-painted pottery
Apulija – današnja talijanska pokrajina Puglia – nal- Apulia – the present-day Italian province of Puglia – lies
azi se na krajnjem jugu zapadne jadranske obale. Tije- on the southernmost tip of the western Adriatic coast. In
kom željeznoga doba nastanjivala su je tri naroda: Dau- the Iron Age it was populated by three peoples: the Dau-
ni, koji su zauzimali sjeverno područje te regije, Peuceti, nians – in the region’s northern part; the Peucetians – in
u njezinom središnjem dijelu, te Mesapi, na najjužnijem the central part; and the Messapians on the southernmost
završetku italske „čizme“. S područja Apulije stizala je tip of the Italian “boot”. Most of the imported painted pot-
najveća količina uvezenoga slikanog posuđa ustanovl- tery found in Liburnia came from Apulia, especially the
jenoga na području Liburnije i to u dvije najzastupljeni- two most common types: Apulian matt-painted pottery
je vrste: prva je mat slikana domaća keramika od 8. do from 8th to 5th centuries BC and Gnathia type which was
5. stoljeća, a druga takozvana gnathia keramika koja se imported from the 4th century BC.
uvozila od 4. stoljeća pr.n.e. Southern Italy was the first target of Greek colo-
Južna je Italija bila prva na udaru grčkih kolonista nists who started founding their settlements there
koji su od 8. st. počeli osnivati nova naselja na italskome in the 8th century BC. Due to numerous important
tlu. Područje koje danas zauzimaju pokrajine Calabrija, newly founded Greek towns, the region of the pres-
Campania, Basilicata, Puglia i cijela Sicilija, zbog niza ent-day provinces of Calabria, Campania, Basilica-
značajnih novoosnovanih grčkih gradova, nazivano je ta, Puglia and the whole of Sicily was called Great
u antici Velikom Grčkom (Magna Graecia). U takvom iz- Greece (Magna Graecia) in the Antiquity. In this di-
ravnom dodiru s Grcima, domaće je stanovništvo pos- rect contact with the Greeks, the local people gradu-
tupno preuzimalo različite utjecaje, a oni su se najjas- ally underwent various influences, which are visible
nije odrazili na keramičkoj produkciji. Glineno posuđe, reflected in the pottery production. The clay vessels
čiji stručni naziv glasi „apulska mat slikana keramika“,
jedan je takav autohtoni proizvod. Posude ove vrste
izrađivane su od fine, vrlo svijetle gline i oblikovane
su rukom. Njihova svijetla, pretežno žućkasta površi-
na potom bi bila zaglačana i premazana te oslikavana
karakterističnim, više ili manje složenim geometrijskim
uzorcima nanesenim u tamnosmeđoj boji. Mat slikana
keramika u južnoj je Italiji nastala pod izravnim utje-
cajem grčkih geometrijskih vaza. Proizvodile su je sve
autohtone zajednice, svaka sa svojim lokalnim varijan-
tama koje se relativno jednostavno iščitavaju u vrijeme
početka pojave ove vrste keramičke produkcije. Kako je
trgovina ovom robom rasla i širila se na udaljenija po-
dručja – i preko Jadrana, na susjednu obalu – stilske
varijacije doživjele su određeni stupanj standardizacije,
pa uvoznu keramiku iz Apulije možemo pratiti u stilskoj
evoluciji i uglavnom je dosta pouzdano vremenski
Apulska mat slikana keramika, posuda daunijske kasnogeometrijske
odrediti.
faze, 7.st.pr.n.e. / Apulian matt-painted pottery, Daunian vessel, Late
Premda je mat slikana keramika zacijelo nastala u Geometric phase, 7th century BC
domaćim naseljima najjužnijih obala Italije, najintenzivniji Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar

53

Apulska mat slikana keramika: posuda južnodaunijske subgeome-
trijske faze, 6.st.pr.n.e. / Apulian matt-painted pottery: South- Dauni-
an Subgeometric phase, 6th century BC
Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar
izvoz na suprotnu jadransku obalu stizao je iz sjevernoga
dijela Apulije, odnosno iz Daunije. Ovu regionalnu vrstu
geometrijski oslikanih posuda nazivamo stoga daunijs-
kom mat slikanom keramikom. Tijekom otprilike osam
stoljeća koliko je trajala njezina proizvodnja – u razdoblju
između 11./10. i 3. stoljeća pr. n. e. – ova je keramika prešla
uobičajen razvojni put. U početnim fazama oblici posuda
i na njima aplicirani ukrasi jednostavniji su i skromniji. Kas-
nije faze se odlikuju velikim bogatstvom geometrijskoga
ukrasa kojim se oslikava cijela površina posuda. Također,
dojmu dekorativnosti pridonosi i uvođenje nove, tam-
nocrvene boje.
Na području Liburnije mat slikana keramika s pod-
ručja Daunije uvozila se od 8. do 5. stoljeća pr. n. e. Taj
raspon obuhvaća četiri tipa ove vrste posuda: daunijsku
srednjegeometrijsku keramiku tijekom 8. stoljeća, dau-
nijsku kasnogeometrijsku koja se prozvodila do zadnje
četvrtine 7. stoljeća, južnodaunijsku subgeometrijsku I iz
54
that archaeologists call “Apulian matt-painted pot-
tery” is one such autochthonous product. The ves-
sels of this type were made of fine, very light-colored
clay and were shaped by hand. Their light, mostly
yellowish, surface would later be polished and coat-
ed, and then painted with characteristic, more or less
complex geometrical patterns applied in dark brown
color. The Southern Italian matt-painted pottery was
created under the direct influence of Greek geo-
metrical-patterned vases. It was produced by all the
autochthonous communities, each in its local sub-
types that are relatively easy to identify in the time
when this type of pottery production appeared. As
the trade in these goods grew and spread to more
distant regions – including the eastern coast of the
Adriatic – variations in style became standardized to
an extent. As a result, the evolution of style of the
pottery imported from Apulia can be tracked, mak-
ing the dating of this pottery fairly reliable.
Although the matt-painted pottery certainly orig-
inated in the autochthonous settlements of Italy’s
southernmost coasts, its exports to the opposite Adri-
atic coast were the most intensive from Daunia, the
northern part of Apulia. This is why is this regional
type of geometrically-painted vessels called Daunian
matt-painted pottery. During approximately eight cen-
turies of its production – between the 11th/10th centu-
ries BC and the 3rd century BC – this pottery underwent
a usual evolution. In its initial phases, the shapes of ves-
sels and the ornaments applied on them are simpler
and plainer. The later phases are characterized by a rich
variety of geometrical decorations covering the entire
surface of vessels. The introduction of a new, dark red
color also contributed to their more attractive appear-
ance.
The Apulian matt-painted pottery was exported to
Liburnia from the 8th to the 5th centuries BC. This period
coincides four phases of the production of this pottery:
Daunian Middle Geometric (the 8th century BC), Dau-
nian Late Geometric which was produced until the last
quarter of the 7th century BC, South-Daunian Subgeo-
metric from the last quarter of the 7th and the first half
of the 6th century and South-Daunian Subgeometric II
zadnje četvrtine 7. i prve polovice 6. stoljeća i južnodau-
nijsku subgeometrijsku II od polovice 6. do polovice 5.
st. pr.n.e. Posude srednjegeometrijske faze iz 8. stoljeća
su jednostavnih, pretežno loptastih oblika i ukrašene su
samo na gornjem dijelu tamnosmeđim motivima troku-
ta, girlandi, cik-cak crta i slično. Tijekom 7., a osobito u 6.
i 5. stoljeću znatno se obogaćuje repertoar oblika i de-
koracije. Zamršeni geometrijski ukrasi u tamnosmeđoj
i crvenoj boji nanose se na cijelu površinu posuda koje
dobivaju vrlo maštovite forme u kojima su posebno za-
nimljivi različiti oblici ručki, ponekad i u obliku životin-
jskih glava.
Grčko-helenistička keramika
U starijim razdobljima željeznoga doba na prostoru
današnje sjeverne Dalmacije jačala je liburnska zajed-
nica sa svojom karakterističnom domaćom liburnskom
keramikom. Na jugu Italije, koji je s Liburnima povezan
čvrstim trgovačkim vezama, cvjetao je razvoj domaće
geometrijske mat slikane keramike, dok se snažan
razvoj finoga keramičkog posuđa događao u Grčkoj.
Na području te sredozemne velesile razvila se serijska
proizvodnja fine, kvalitetne keramike, što je pružilo mo-
gućnost masovne distribucije širom grčkoga svijeta, a
izvozom i na širi prostor Mediterana. Seleći proizvodne
centre na tlo novonastalih kolonija, odakle su se utje-
caji širili i na domorodačka naselja, grčka je keramika
postala još dostupnija te je malo-pomalo postajala di-
jelom lokalne proizvodnje.
Grčku su keramiku, u specijaliziranim keramičarskim
radionicama, izrađivali majstori keramičari te slikari.
Neke od njih danas poznajemo po potpisu koji su ostavl-
jali na posuđu. Keramika je izrađivana od fino pročišćene
gline, na lončarskom kolu, te je, nakon nanošenja finoga
premaza od razrijeđene gline, pečena u pećima. Zahval-
jujući bogatstvu minerala i u glini i u kišnici s kojom se
miješala, tijekom pečenja dolazi do snažnih reakcija koje
daju tamne nijanse. Vidjet ćemo, upravo ova tehnika bila
je ključna u grčkoj keramičarskoj proizvodnji; različitim
pristupima u upotrebi i nanošenju razrijeđenoga prema-
za dobivala se različito ukrašena keramika. Poput skladne
from the middle of the 6th to the middle of the 5th cen-
tury BC. The vessels made in the 8th century are simpler,
usually spherical, and decorated with dark brown tri-
angles, garlands, zig-zag lines etc. only on their upper
parts. In the 7th and especially in the 6th and 5th centuries
BC, the repertoire of shapes and decorations became
much richer. The intricate geometrical designs in dark
brown and red colors are applied on the entire surface
of the vessels which also acquire a very imaginative
forms: various shapes of their handles are particularly
interesting – sometimes they are made in the shapes
of animal heads.
Greek – Hellenistic pottery
On the territory of the present-day Dalmatia, the
earlier periods of the Iron Age saw a development of
the Liburnian community with its typical local pottery
production. In Southern Italy, which had close trade
relations with Liburnia, the production of the local
geometrically-patterned matt-painted pottery thrived
simultaneously with the intensive development of fine
ceramic dishes in Greece. This Mediterranean super-
power developed a serial production of fine, high-qual-
ity pottery, enabling its mass distribution across the en-
tire Greek world and exports to all other parts of the
Mediterranean. As the Greeks moved the production
centers to the territories of the newly founded colo-
nies – from where their influence reached native settle-
ments – their pottery became even more available and
locals gradually started producing it themselves.
Greek pottery was made in specialized workshops by
master potters and painters. Some of them are known
to us today by the signatures they left on the dishes they
made. The pottery was made of fine, purified clay on a
potter’s wheel, after which a fine coating of diluted clay
would be applied and a vessel would be fired in a kiln. As
both the clay and the rain-water it was mixed with were
rich in minerals, intense reactions occur during the firing
process, resulting in darker shades. As we will see, it was
this technique that was crucial for the Greek pottery pro-
duction: different approaches to the use and application
55
arhitekture i u keramičkoj su proizvodnji proporcije po-
suda i odnosi ukrasnih sklopova bili pomno promišljeni.
Postoji mnoštvo osnovnih oblika koji su se razlikovali po
namjeni te je svaki oblik imao točno određenu funkciju.
Kako za svakodnevnu upotrebu tako je ovo posuđe ko-
rišteno i za pogrebne i religijske obrede, a ovisno o pred-
viđenoj funkciji razlikovali su se u ukrasnoj koncepciji.
Bilo da se radi o modi bilo o detalju kojim bi se raz-
likovale elita i običan puk, očito je da su Liburni bili pot-
puno opčinjeni primamljivim, egzotičnim, grčkim običa-
jima ispijanja vina. Takav se zaključak nameće sudeći po
pronađenim ostatcima uvozne keramike koja je uglav-
nom pripadala vinskim servisima. Tako prepoznajemo
oblike za miješanje (krateri, najčešće zvonoliki, rjeđe ark-
adni), držanje (vrčevi za vino - oenochoe) i ispijanje vina
(pehari – kantarosi, skifosi i razne vrste šalica).
Najstarija grčka vrsta koju pronalazimo na zadar-
skim lokalitetima je tzv. korintska keramika, koja
vjerojatno već u 7. i u 6. st. pr. n. e. uvozom dolazi
na ova područja. Potom je prisutna, u nešto manjem
postotku, crnofiguralna keramika, dok je ponajviše
one crvenofiguralne, proizvođene od sredine 6. st.
pr. n. e. Osim ovih finih, dekorativnih vrsta, uvožena
je i crnopremazana keramika, bez ukrasa, s profinjen-
om, sjajnom površinom crne boje po čemu je i dobi-
la naziv. Ove vrste originalne grčke keramike, nastale
su na matičnom grčkom tlu u starijim razdobljima,
dok proizvodi iz mlađih perioda, koje nazivamo hele-
nističkom keramikom, potječu s tla južne Italije i Si-
cilije.“ Preseljenjem radionica na tlo Magne Graecie
nastavila se proizvodnja crvenofiguralne keramike,
no unatoč originalnim majstorima keramičarima i
slikarima, ova je keramika doživjela preinake u stilu,
po kojima ju danas, osim po fakturi, raspoznajemo
od one atičke, osobito po življim i neurednije izve-
denim detaljima oslikanih figura. Iako se smatralo
drugačije, ispostavlja se da je ova keramika ipak
u znatno manjoj količini bila prisutna kod Liburna.
Paralelno s crvenofiguralnom proizvode se i razne
druge vrste keramike. Među njima je Liburnima oso-
bito omiljena bila Gnathia te reljefna, a ima i obične
sivopremazane keramike s kraja staroga vijeka.
56
of diluted coating resulted in different decorations on
pottery. Like in architecture, the proportions of vessels
and the ratios of the decorative compositions were thor-
oughly planned. There were many basic forms that dif-
fered by their purpose; every form was designed for a spe-
cific function. This pottery was used not only for everyday
use, but also for funerary and religious ceremonies. The
concepts of their decorations depended on their purpose.
Be it fashion or a detail that made difference be-
tween the elite and commoners, the Liburni were
obviously fascinated with the alluring, exotic Greek
wine-drinking customs. At least this is what we can
conclude based on the remains of imported pottery
that mostly belongs to wine-serving sets. Thus there
are containers for mixing (kraters – mostly bell kraters,
rarely column kraters), storing (wine jugs – oenochoe)
and drinking wine (cups – kantharoi, skyphoi and vari-
ous small drinking cups).
The oldest of the Greek pottery types found on Zadar
sites belong to the so-called Corinthian pottery, the im-
port of which probably began in the 7th or 6th centuries
BC. Then there is the black-figure pottery, albeit not as fre-
quent as the red-figure pottery, produced as of the mid-
6th century BC. In addition to these fine, decorative types,
black-coated pottery was also imported. It is undecorated
and has a fine, glossy black surface to which it owes its
name. These types of the original Greek pottery are made
in Greece proper in the earlier periods, while the products
from the later periods, called Hellenistic pottery, are made
in Southern Italy and Sicily. Although the production of
red-figure pottery continued after the workshops had
been moved to Magna Graecia, this type of pottery un-
derwent changes in style, despite the original master pot-
ters and painters. Together with their fabric, these chang-
es help us make distinction between this pottery and the
Attican pottery. The changes include more vivid, messier
details of the painted figures. Although it was believed
otherwise, it turns out that this pottery was much less
used by the Liburni. Various other types of pottery were
produced together with the red-figure type. They includ-
ed Gnathia (particularly favored by the Liburni), relief pot-
tery and the ordinary grey-coated pottery from the end of
the Antiquity.
 Korintska keramika. Najstarija vrsta, koju pred-
stavljamo samo s jednim ulomkom, pripada korintskoj
keramici. Krajem 8. i tijekom 7. st. pr. n. e. u radionicama
Korinta razvio se revolucionarni novi stil slikanja crnih
figura na svijetloj podlozi, prkoseći dotadašnjim tradici-
jama ukrasnoga stila geometrijskoga perioda. Apliciran
na minijaturnim posudama najčešće kozmetičke nam-
jene, poput aribalosa, karakterističan je po prikazima
niza životinjskih likova te biljnih ornamenata. U kasni-
jem periodu detalji se dorađuju urezivanjem.
Atička crnofiguralna keramika. Početkom
7. st. pr. n. e. na području Korinta započela je proiz-
Korintska keramika, skifos, 7.st.pr.n.e.
vodnja keramike ukrašene crnim figurama. Tu tehni-
Corinthian pottery, skyphos, 7th century BC
ku preuzimaju i usavršavaju atički majstori. Ukras je
Arheološki muzej u Zagrebu / Archaeological Museum in Zagreb
rađen tako da su na svijetloj podlozi izvođene figure foto/photo: Igor Krajcar
ispunjene razrijeđenim premazom koji je tamnio u
procesu pečenja. Detalji su oslikavani bijelom, žutom
i crvenom bojom. Nakon pečenja linije figura dodatno
Corinthian pottery. The oldest type, repre-
sented here with a single fragment, is the Corinthian
bi se uređivale urezivanjem, a prikazane scene najčešće
pottery. In the late 8th century and early 7th century
su bile mitološkoga karaktera. Ekspanzija ove kera-
BC, a revolutionary new style of painting black fig-
mike dogodila se tijekom 6. st. pr. n. e., kada je stigla
ures on a light background developed in Corinthian
i na stolove Liburna. Ipak, treba reći kako se ne radi o
workshops. It defied the earlier traditional decorative
masovnom uvozu – pronalasci ostataka ovakvih posu-
style of the geometrical period. Applied to miniature
da nisu česti.
vessels, designed mostly for cosmetic purposes, like
aryballos, this style is characterized by animal figures
and plant motifs. In a later period, these details were
incised, thus becoming more elaborate.
Attican black-figure pottery. In the early
7 century BC, the production of black-figure pottery
th

was launched in Corinth area. The technique was ad-

Atička crnofiguralna keramika, skifos, 6.st.pr.n.e.
Attican black-figural pottery, skyphos, 6th century BC
Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar
opted and improved by Attican potters. The decora-
tions were executed in such way that the figures, filled
with a diluted coating, were painted on a light-colored
background. The diluted coating would then become
darker during the firing process. Details were painted
using white, yellow and red colors. After the firing, the
figure contours would be improved by incising. The
scenes were usually mythological. The expansion of
this pottery took place in the 6th century BC, when it
also came to the Liburni’s tables. However, it was not
imported on a massive scale – the finds of such ves-
sels are rare.

57
 Attican black-coated pottery. Between the
Archaic and Hellenistic periods, mass pottery with
glossy, metallic-black coating was mass-produced in
Athens. Besides on the Greek native soil, the black-coat-
ed pottery was also produced in Greek colonies and
in the native centers in Southern Italy from where it
was also exported on a massive scale. In the course of
Atička crnopremazana keramika, kylix, 5.st.pr.n.e. time, local traditional forms joined the Attican forms.
Attican black-coated pottery, kylix, 5th century BC Achieving a top-quality surface requires excellent
Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar skills, knowledge and precision. In order to obtain the
desired deep black color and metallic luster, not only a
coating with admixed iron had to be prepared, but one
also had to be familiar with the firing process that had
Atička crnopremazana keramika. Od arha- not less than three steps. The production of this pottery
jskoga do helenističkoga razdoblja u Ateni se masovno was much simpler than the production of the pottery
proizvodi keramika sa sjajnim, metalnocrnim prem- with figural decorations. These vessels probably imi-
azom. Osim na matičnom području crnopremazana tated the expensive metal vessels. As the simpler and
keramika proizvodila se i u grčkim kolonijama te do- cheaper production made this type of pottery afford-
morodačkim centrima na području južne Italije gdje able and very popular, as of the 6th century BC – and
također postaje predmetom masovnoga izvoza, a s particularly in the 5th and 4th centuries BC – it was used
vremenom se, osim u atičkim, počela proizvoditi i u lo- in the entire Mediterranean.
kalnim tradicionalnim oblicima. Za postizanje vrhunsk-
oga izgleda površine potrebna je velika vještina, znanje
i preciznost. Da bi se dobila željena duboka crna boja
i metalni sjaj, osim pripreme razrijeđenoga premaza s
dodatcima željeza, trebalo je dobro poznavati proces
pečenja koji se odvijao čak u tri faze. Proizvodnja ove
keramike bila je značajno jednostavnija od posuđa s
figuralnim ukrasom, a vjerojatno su imitirale skupe
metalne proizvode. Jednostavnija i jeftinija proizvodn-
ja učinila je ovu vrstu keramike dostupnom te izuzetno
popularnom, pa ju od 6. st. pr. n. e., a osobito u 5. i 4.,
pronalazimo diljem Sredozemlja.
Atička crvenofiguralna keramika. Ova je
keramika jedna od napoznatijih keramičkih produk-
cija staroga vijeka i simbol je vrhunskoga proizvoda,
čvrste fakture, profinjene površine i minuciozno iz-
rađenih ukrasa. Pojavljuje se sredinom 6. st. pr. n. e. u
Ateni, gdje doživljava svoj procvat, a već u idućem, 5.
st. pr. n. e., prisutna je i u južnoj Italiji odakle se širi u
druge centre. Suprotno od načina izrade crnofiguralne Atička crvenofiguralna keramika, krater, 5.st.pr.n.e. / Attican red-
keramike, kod crvenofiguralne se, nakon iscrtavanja figural pottery, krater, 5th century BC
figure na temeljnom zaštitnom premazu, razrijeđenom ©Metropolitan Museum, New York

58

Tanagra figura, 3.st.pr.n.e. / Tanagra figurine, 3th century BC
©Metropolitan Museum, New York
glinom premazivala površina oko nje. Tako u procesu
pečenja podloga postaje crna, dok ukras ostaje crvene
boje. Detalji su se isticali tamnim linijama gustoga firni-
sa, sigurnom rukom izvedenim pomoću finih kistova.
Na liburnsko područje uvožena je ograničena količina
oblika te se najčešće radi posudama tipa kylix, skifos,
kotila i krater. Potonji je oblik bio omiljen, osobito zvo-
noliki krater.
Tanagra figure. Krajem 4. st. pr. n. e. na pod-
ručju Beotije u Grčkoj pojavila se nova produkcija
keramičkih figura nazvanih po lokalitetu Tanagras
gdje ih je pronađen velik broj. Realistične su izrade,
bojane, a najčešće prikazuju obične djevojke, žene,
djecu, rijetko mladiće, u svakodnevnim situacijama.
Attican red-figure pottery. This is one of
the best known pottery types of the Antiquity and is
a symbol of a highest-quality product with hard fab-
ric, delicate surface and minutely detailed decorations.
It appeared in Athens in the mid-6th century BC and
it thrived there. Not later than in the 5th century BC it
also appeared in Southern Italy, from where it reached
other centers. Contrary to the method of making the
black-figure pottery, a figure would be painted on the
protective primer and the surface around it would then
be coated with diluted clay. This way, during the firing
process, the background would become black and the
decoration would remain red. Details would then be
emphasized with lines of thick varnish, applied by deli-
cate brush held in a steady hand. A liumited number of
shapes of this pottery were exported to Liburnia, most-
ly kylixes, skiphoi, kotyle and kraters. Kraters were very
popular, particularly the bell-shaped ones.
Tanagra figurines. In the Greek province of Boeo-
tia, the production of new ceramic figurines started in
the late 4th century BC. They were named after the Tana-
gras site where they are found in large numbers. They
are realistically shaped, painted, usually representing
common girls, women and children (rarely young men)
in everyday situations. Clay or wax models of the figu-
rines were used for making of two-part casts: the front
and back sides of a figurine were made separately, and
so were the limbs and the head. Various subtypes could
be assembled of the parts thus made. Then they would
be fired. They were painted with tints of delicate and ex-
pensive pigments. The origin of these figurines found
along the eastern Adriatic coast is still not clear; while it
is mostly believed they were imported, a mold excavat-
ed on Hvar could indicate a local production.
Hellenistic red-figure pottery. In the 5th cen-
tury BC the workshops were moved from their original
regions to Southern Italy, together with master potters
and painters. The interaction with local native traditions
resulted in a two-way influence which, in the case of
the red-figure pottery production, mostly reflected in
the change of dish shapes. In time, the changes in the
execution of details also became visible: blurred lines,
multiple brush strokes and additional decorations.
59
Modeli figura, od gline ili voska, služili su za izradu
dvodijelnih kalupa – prednja i stražnja strana figura
izrađivane su zasebno, kao i ekstremiteti i glava. Od
dobivenih dijelova mogle su se složiti razne varijante
figura, a zatim bi se stavile na pečenje. Bojane su
blagim nijansama finih i skupih prirodnih pigmena-
ta. Porijeklo figura pronađenih duž istočne jadranske
obale još uvijek nije razjašnjeno, pa iako se većinom
smatra da se radi o uvezenom materijalu, jedan kalup
iskopan na Hvaru mogao bi ići u prilog postojanju lo-
kalne proizvodnje.
Helenistička crvenofiguralna kerami-
ka. Tijekom 5. st. pr. n. e. keramičke su radionice s
matičnoga područja seljene na tlo južne Italije zajed-
no s majstorima keramičarima i slikarima. U interak-
ciji s lokalnim domorodačkim tradicijama ostvario
se dvosmjerni utjecaj koji se u produkciji crvenofig-
uralne keramike najviše očitovao u promjeni oblika
Južnoitalska crvenofiguralna keramika, krater, 5.st.pr.n.e. / Southern
posuđa. S vremenom su promjene postale vidljive
Italic red-figural pottery, krater, 5th century BC
i u izvedbi detalja ukrasa u vidu nejasnijih linija, Arheološki muzej u Zagrebu / Archaeological Museum in Zagreb
višestrukim potezima i dodatnom kićenju. foto/photo: Igor Krajcar

Gnathia. Početkom 4. st. pr. n. e. na prosto-

ru južne Italije pojavljuje se proizvodnja keramike
karakterističnoga stila ukrašavanja. Ime Gnathia ova
je keramička skupina dobila po antičkom imenu lo-
kaliteta Egnazija, mjestu odakle potječu prvi takvi
prepoznati nalazi. Površina posude presvučena je
crnim premazom, a po njoj se, nakon pečenja, oslika-
vaju različiti ukrasni motivi (nizovi grančica, lišća, vit-
ica, „jaja“, strelica, valova) bijelom, crvenom, žutom,
narančastom te rjeđe ružičastom i zelenom mat bo-
jom. Promjene u ukrašavanju navele su istraživače da
razvoj ove keramike podijele u nekoliko faza. Gnath-
ia keramika izvozila se naveliko, a jedno od područja
distribucije bila je istočna obala Jadrana sa zaleđem,
gdje je osobito raširena ona proizvedena u radi-
onicama Kanuzija (antička Canosa). Jedina lokalna
proizvodnja ove vrste keramike potvrđena je na Visu.
Helenistička crno i sivopremazana kera-
mika. Pod utjecajem radionica Male Azije od 2. st.
pr. n. e., javljaju se helenistička crno i sivopremazana
keramika. Površina ove dobro pečene keramike pres-
vučena je umakanjem u sivu ili tamnosivu smjesu
Gnathia. In the early 4th century BC, the produc-
tion of pottery with characteristic decorations was
launched in Southern Italy. This group of ceramic prod-
ucts was named after the Antiquity name of Egnazia,
the place where the first such finds were identified. A
vessel’s surface would be covered with a black coat-
ing. After firing, various decorative motifs would be
painted on it (lines of twigs, leaves, tendrils, “eggs”, ar-
rowheads, waves) using white, red, yellow, orange and
(rarely) pink or matt green colors. The changes in the
decorations made the experts divide the development
of this pottery into several phases. Gnathia pottery was
exported on a massive scale. One of the distribution re-
gions was the eastern Adriatic coast with its hinterland.
Particularly widespread there was such pottery made
in the Canosa workshops. The only local production of
this pottery was confirmed on the island of Vis.
Hellenistic black and grey-coated po-
ttery. Under the influence of Asia Minor workshops,
the production of the Hellenistic black and grey-coated
pottery began in the 2nd century BC. The surface of a

60
zbog čega je obično donji dio ostajao neobojan, a
često su vidljivi i tragovi cijeđenja. Ponekad, ali ug-
lavnom vrlo rijetko, u nekim od mnogih lokalnih var-
ijanti, posude su ukrašavane. Na području istočnoga
Jadrana ova keramika pokazuje osobitosti što bi, za-
jedno s većom koncentracijom u srednjoj Dalmaciji,
upućivalo na mogućnost postojanja lokalne proiz-
vodnje.
well-fired vessel would be coated by dipping it into a
grey or dark grey mixture. This is why the bottom part
would usually stay unpainted and traces of dripping are
often visible. Sometimes, albeit very rarely, some of the
local subtypes would be decorated. In the eastern Adri-
atic, this pottery has certain distinguishing features – a
fact that, together with its large concentration in Cen-
tral Dalmatia – could indicate it was produced locally.

Helenistička keramika: gnathia vrč, sivo i crnopremazane posude, 4.-1.st.pr.n.e.

Hellenistic pottery: Gnathia pitcher, grey- and black-coated vessels, 4th-1st centuries BC Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar

61
 Reljefna keramika. Iako pripada grupi sivo-
premazane keramike, ova je produkcija zbog karakter-
ističnoga ukrasa izdvojena u zasebnu grupu. Nastala
je kao imitacija metalnih posuda, a za njenu izradu na-
jprije je bilo potrebno stvoriti kvalitetan kalup. Nakon
sušenja, posudu se umakalo u finu smjesu i peklo. Rel-
jefna se keramika brzo proširila diljem Mediterana te se
proizvodila u mnogim lokalnim centrima. Na području
istočnoga Jadrana ova je keramika proizvod lokalnih
radionica, o čemu nam govore nalazi kalupa u Zadru,
Resniku i Visu. Najčešći oblici su poluloptaste zdjele i
krateri. Na liburnskom području ovu keramiku pronala-
zimo uglavnom u grobnim cjelinama, izuzetno je rijetka
u naseobinskim slojevima, kao što je slučaj s odabranim
ulomcima pronađenim na lokalitetima u centru Zadra.
Relief pottery. Although it belongs to the
grey-coated pottery group, this production is given
here as a separate group due to its specific decora-
tions. It appeared as an imitation of metal vessels and
its making required a high-quality mold. After drying,
a vessel would be dipped into a fine mixture and then
fired. The relief pottery quickly spread across the Med-
iterranean and was produced in numerous local cen-
ters. In the eastern Adriatic it was also produced locally
– the molds found in Zadar, Resnik and Vis can be seen
as evidence of it. Semi-globular bowls and kraters are
the most vessels belonging to this pottery group. In the
Liburnian region, this pottery is mostly found as grave
goods; it is very rare in settlement layers (like the select-
ed fragments found on sites in Zadar’s center).

Kalup za izradu helenističke reljefne keramike pronađen na predjelu Kolovare u Zadru, 3.-1.st.pr.n.e.
Mold for Hellenistic relief pottery found in Kolovare area site in Zadar, 3th century BC Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum Zadar

62
KATALOG
Catalogue
Domaća liburnska keramika
Ulomak oboda posude. Sačuvan
je dio oboda čiji je rub ukrašen malim
okruglim otiscima. Površina je pres-
vučena sivosmeđim premazom.
Inv. br. P17903
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,4 x 4,2 x 1,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude. Sačuvan je
dio oboda čiji je rub ukrašen zarezivan-
jem. Površina je presvučena prema-
zom.
Inv. br. P17904
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 2,1 x 2,9 x 1 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude. Sačuvan je
dio oboda čiji je rub ukrašen okrug-
lim otiscima. Površina je presvučena
narančastosmeđim premazom.
Inv. br. P17905
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,7 x 4,4 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Ulomci oboda posude. Pod obodom
se nalazi aplicirana plastična traka
ukrašena okruglim otiscima. Površina
je gruba, ali presvučena sivosmeđim
premazom s obje strane.
Inv. br. P17906
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,1 x 9,9 x 0,8 cm
Neobjavljeno
64
Native liburnian pottery
Fragment of vessel rim. Part of rim
preserved. Rim’s edge decorated with
small round fingertip impressions.
Grey-brown coated surface.
Inv. No. P17903
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.4 x 4.2 x 1.3cm
Unpublished
Fragment of vessel rim. Part of rim
preserved. Rim’s edge decorated with
incisions. Coated surface.
Inv. No. P17904
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 2.1 x 2.9 x 1cm
Unpublished
Fragment of vessel rim. Part of
rim preserved. Rim’s edge decorated
with round fingerprint impressions.
Orange-brown coated surface.
Inv. No. P17905
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.7 x 4.4 x 0.9 cm
Unpublished
Fragments of vessel rim. Applique
relief band decorated with round fin-
gertip impressions visible under rim.
Surface is coarse, but grey-brown coat-
ed on both sides.
Inv. No. P17906
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.1 x 9.9 x 0.8cm
Unpublished
Ulomak lončića. Sačuvana je okomi-
ta trakasta ručka koja nadvisuje obod
i dio tijela. Posuda je presvučena
sivocrnim premazom.
Inv. br. P17907
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 10,3 x 3,9 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda lonca s rogolikom
drškom. Površina svjetlijih nijansi imala
je premaz koji je loše očuvan.
Inv. br. P17909
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 7,4 x 10,6 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude. Sačuvan
je dio oboda ispod kojega se nalazi
potkovasta drška zaravnjenoga ruba.
Površina je presvučena premazom i
glačana.
Inv. br. P17910
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,7 x 6,4 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude s vo-
doravnom ručkom. Masivni ulomak
domaće liburnske keramike. Površina
je presvučena finijim svijetlim prema-
zom sivosmeđe boje.
Inv. br. P18017
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 8,5 x 13 x 1,9 cm
Neobjavljeno
Fragment of mug. Vertical strap
handle, rim and part of body pre-
served. Strap handle higher than mug.
Grey-black coated surface.
Inv. No. P17907
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 10.3 x 3.9 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of pot rim with horn-
shaped handle. Surface with light
shades, coating poorly preserved.
Inv. No. P17909
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 7.4 x 10.6 x 0.8cm
Unpublished
Fragment of vessel rim. Part
of rim preserved; flat-edge horse-
shoe-shaped handle underneath rim.
Surface coated and polished.
Inv. No. P17910
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.7 x 6.4 x 0.8cm
Unpublished
Fragment of vessel body with ho-
rizontal handle. Massive fragment
of native Liburnian pottery. Surface
with fine light grey-brown coating.
Inv. No. P18017
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 8.5 x 13 x 1.9 cm
Unpublished
65
Ulomak tijela posude s okomitom
ručkom. Ručka je ukrašena faceti-
ranjem u tri plohe, a trbuh okomitim
kanelurama. Površina je presvučena
finijim tamnim premazom sive boje i
uglačana.
Inv. br. P18018
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 9 x 7,2 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda i tijela šalice. Tr-
buh ima bikonični prijelaz na kojem je
aplicirana bradavica. Površina je pres-
vučena svijetlosivim premazom.
Inv. br. P18019
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,9 x 5,3 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda i tijela zdjelice.
Obod je uvučen prema unutra, a od
njegova ruba površina je ukrašena
okomitim kanelurama. Posuda je pres-
vučena sivocrnim premazom i uglača-
na.
Inv. br. P18020
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 2,5 x 4,2 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak lončića. Sačuvan je dio vra-
ta i trbuha. Trbuh je ukrašen okomitim
kanelurama. Posuda je presvučena
sivocrnim premazom, a površina ug-
lačana.
Inv. br. P18021
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,4 x 5,4 x 0,6 cm
Neobjavljeno
66
Fragment of vessel body with
vertical handle. Handle with three
facets, belly decorated with vertical
cannelures. Surface with fine dark
coating and polished.
Inv. No. P18018
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 9 x 7.2 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of cup rim and body.
Belly with biconical transition; wart ap-
plied on transition. Light grey coated
surface.
Inv. No. P18019
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.9 x 5.3 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of rim and body of
small bowl. Inward rim; from rim
downwards, surface decorated with
vertical cannelures. Grey-black coated
and polished surface.
Inv. No. P18020
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 2.5 x 4.2 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of mug. Part of neck and
belly preserved. Belly decorated with
vertical cannelures. Vessel grey-black
coated, surface polished.
Inv. No. P18021
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.4 x 5.4 x 0.6cm
Unpublished
Ulomak okomite ručkice. Tijelo
ručke račva se u dva dijela, a površina
je crne boje, fino uglačana.
Inv. br. P18022
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 2,7 x 1,5 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda i tijela zdje-
le. Obod je uvučen prema unutra, a
površina je ukrašena okomitim kanelu-
rama. Sačuvana je cjelovita vodoravna
ručka, ukrašena poprečnim kanelura-
ma. Posuda je presvučena sivocrnim
premazom i uglačana.
Inv. br. P18023
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,3 x 10,9 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak lonca. Sačuvan je dio oboda
s okomitom trakastom ručkom koja ga
nadvisuje i dijelom trbuha. Posuda je
presvučena sivocrnim premazom i fino
uglačana.
Inv. br. P18024
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 13,4 x 7,1 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak okomite ručke. Sačuvan
je dio oboda s okomitom trakastom
ručkom koja ga nadvisuje. Površina je
presvučena sivocrnim premazom.
Inv. br. P18025
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 7,2 x 1,9 x 1,3 cm
Neobjavljeno
Fragment of small vertical hand-
le. Body of handle pronged; surface
black, finely polished.
Inv. No. P18022
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 2.7 x 1.5 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of bowl rim and body.
Inward rim; surface decorated with
vertical cannelures. Horizontal handle
complete, decorated with transversal
cannelures. Vessel grey-black coated
and polished.
Inv. No. P18023
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.3 x 10.9 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of pot. Part of rim pre-
served, with vertical strap handle and
part of belly. Strap handle higher than
pot. Vessel grey-black coated and fine-
ly polished.
Inv. No. P18024
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 13.4 x 7.1 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of vertical handle. Part
of rim preserved, with vertical strap
handle. Strap handle higher than rim.
Grey-black coated surface.
Inv. No. P18025
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 7.2 x 1.9 x 1.3cm
Unpublished
67
Ulomak okomite ručke. Sačuvan
je dio oboda s okomitom ručkom.
Donji dio ručke je ukrašen poprečnim
kanelurama. Površina je presvučena
sivocrnim premazom.
Inv. br. P18026
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,4 x 2 x 1,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak okomite ručke. Površina
ručke podijeljena je facetiranjem na
pet okomitih ploha. Središnja ploha
dodatno je ukrašena pečatiranim kva-
dratićima u dva niza. Površina je pres-
vučena sivosmeđim premazom.
Inv. br. P18027
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 6,9 x 4,8 x 2,8 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela zdjelice. Površina
ulomka je izrazito narančaste boje i
izrazito fino uređena glačanjem s obje
strane.
Inv. br. P18028
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,7 x 2,7 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela zdjelice. Sačuvana
je gotovo polovina zdjelice. Obod je
zaobljen prema unutra, a dno maloga
promjera i blago uzdignuto. Površina
je presvučena sivim premazom i ug-
lačana.
Inv. br. P18029
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,2 x 9,6 x 0,6 cm
Neobjavljeno
68
Fragment of vertical handle. Part
of rim preserved, with vertical handle.
Lower part of handle decorated with
transversal cannelures. Grey-black
coated surface.
Inv. No. P18026
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.4 x 2 x 1.3cm
Unpublished
Fragment of vertical handle.
Handle surface divided into five ver-
tical facets. Central facet additionally
decorated with two lines of stamped
squares. Grey-brown coated surface.
Inv. No. P18027
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 6.9 x 4.8 x 2.8cm
Unpublished
Fragment of body of small bowl.
Intensely orange surface of fragment
very finely polished on both sides.
Inv. No. P18028
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.7 x 2.7 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of body of small bowl.
Almost half of bowl preserved. Rim
curved inwards, small-diameter bot-
tom slightly concave. Grey coated and
polished surface.
Inv. No. P18029
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.2 x 9.6 x 0.6cm
Unpublished
Ulomak oboda i tijela posude.
Pod obodom se proteže blago valovita
plastična traka s otiscima.
Inv. br. P18030
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 10,5 x 11,1 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda lonca. Rub oboda
ukrašen je rižolikim ubodima. Površina
je presvučena svijetlosmeđim prema-
zom i uglačana.
Inv. br. P18031
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,9 x 6,2 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda lonca. Rub obo-
da ukrašen je nepravilnim otiscima.
Površina je svijetle boje.
Inv. br. P18032
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4 x 4,9 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Ulomci oboda lonca. Rub oboda
ukrašen je sitnim, nepravilnim ubodi-
ma. Površina je premazana sivim prem-
azom, uglačana.
Inv. br. P18033
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,3 x 7,2 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel rim and body.
Slightly wavy relief band with fingertip
impressions underneath rim.
Inv. No. P18030
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 10.5 x 11.1 x 0.9 cm
Unpublished
Fragment of pot rim. Rim edge
decorated with rice-shaped pin-pricks.
Light brown coated and polished sur-
face.
Inv. No. P18031
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.9 x 6.2 x 0.8cm
Unpublished
Fragment of pot rim. Rim edge
decorated with irregular fingertip im-
pressions. Light-colored surface.
Inv. No. P18032
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4 x 4.9 x 0.9 cm
Unpublished
Fragments of pot rim. Rim edge
decorated with tiny irregular pin-
pricks. Grey coated and polished sur-
face.
Inv. No. P18033
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.3 x 7.2 x 0.6cm
Unpublished
69
Ulomak pladnja. Sačuvan je dio
oboda i tijela pladnja.
Inv. br. P18034
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,5 x 13 x 1,1 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda i tijela zdjelice.
Obod je ravno postavljen, a pod njim se
nalazi izdužena jezičasta drška. Površi-
na je s obje strane, vanjske i unutrašnje,
presvučena tamnim sivocrnim prema-
zom i uglačana.
Inv. br. P18035
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,4 x 4,4 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak lončića. Sačuvan je dio vrata
i trbuha lončića. Trbuh je ukrašen kom-
pozicijama okomitih kanelura. Površina
je presvučena sivosmeđim premazom.
Inv. br. P18036
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 2,5 x 5,4 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha lončića.Ukrašen je
tankim okomitim žljebovima.
Inv. br. P18037
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,7 x 4,2 x 0,5 cm
Neobjavljeno
70
Fragment of plate. Part of rim and
body preserved.
Inv. No. P18034
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.5 x 13 x 1.1cm
Unpublished
Fragment of rim and body of small
bowl. Elongated tongue-shaped han-
dle underneath rim. Surface dark grey-
black coated and polished on both
sides (inside and outside).
Inv. No. P18035
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.4 x 4.4 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of mug. Part of neck and
belly preserved. Belly decorated with
compositions of vertical cannelures.
Grey-brown coated surface.
Inv. No. P18036
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 2.5 x 5.4 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of mug belly decorated
with thin vertical grooves.
Inv. No. P18037
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.7 x 4.2 x 0.5cm
Unpublished
Zdjelica. Sačuvana je u tri ulomka.
Ravnogaje dna i jednostavnoga recip-
ijenta bez profilacije. Blago zaobljen
rub oboda.
Inv. br. P18038
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,8 x 10,9 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda i vrata lonca. Ma-
sivan ulomak s obodom ukrašenim
ovalnim otiscima.
Inv. br. P18039
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 10 x 9,8 x 1 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda ukrašen nizom okrug-
lih otisaka.
Inv. br. P18040
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,1 x 6 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
dio plastične trake ukrašene ukrašene
okruglim otiscima.
Inv. br. P18041
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 7,3 x 10,7 x 1 cm
Neobjavljeno
Small bowl. Preserved in three frag-
ments. Flat-bottomed; plain recipient
without molding. Rim edge slightly
rounded.
Inv. No. P18038
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.8 x 10.9 x 0.9 cm
Unpublished
Fragment of pot rim and neck.
Massive fragment with rim decorated
with oval fingertip impressions.
Inv. No. P18039
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 10 x 9.8 x 1cm
Unpublished
Fragment of rim, decorated with
line of round fingertip impressions.
Inv. No. P18040
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.1 x 6 x 0.9 cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Part of
wavy relief band preserved, decorated
with round fingertip impressions.
Inv. No. P18041
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 7.3 x 10.7 x 1cm
Unpublished
71
Ulomak tijela posude. U sredini je
sačuvana bradavica, a po rubovima se
naziru tragovi ukrasne kompozicije.
Trbuh je očito bio ukrašen sklopom
okomitih kanelura, dok je na prelazu
iz vrata u trbuh tekla jedna vodoravna
kanelura.
Inv. br. P18042
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,9 x 5,6 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomci oboda i tijela zdjelice.
Obod je blago uvučen prema unutra, a
pod njim je postavljena rogolika drška.
Zdjelica je presvučena crnim prema-
zom i uglačana s unutarnje i vanjske
strane.
Inv. br. P18043
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,4 x 7,8 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomci šalice. Šalica ima oštar pri-
jelaz iz vrata u trbuh koji je blago iz-
bočen. Iz njega izlaze dva korijena
račvaste ručke koja nije sačuvana. Na
obodu je vidljivo mjesto spoja gorn-
jega dijela ručke koji je vjerojatno
nadvisivao obod. Površina je smeđe-
narančaste boje, faktura fina i stjenke
tanke. Uglačana.
Inv. br. P18044
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,5 x 6,7 x 0,4 cm
Neobjavljeno
72
Fragment of vessel body. Wart
preserved in center, traces of decora-
tive composition discernible on edges.
The belly obviously had a set of verti-
cal cannelures and a single horizontal
cannelure extended on the transition
between the neck and the belly.
Inv. No. P18042
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.9 x 5.6 x 0.7cm
Unpublished
Fragments of rim and body of
small bowl. Slightly inward rim, with
horn-shaped handle underneath. Bowl
black-coated and polished inside and
outside
Inv. No. P18043
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.4 x 7.8 x 0.4cm
Unpublished
Fragments of cup. Sharp transition
from neck to slightly bulging belly.
Both roots of pronged handle jutting
out. Handle not preserved. Point of
connection of upper part of handle
and rim visible on rim. The handle
was probably higher than the rim.
Brown-orange surface, fine fabric, thin
walls. Polished.
Inv. No. P18044
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.5 x 6.7 x 0.4cm
Unpublished
Ulomak pladnja. Sačuvan je dio
oboda i tijela pladnja. Obod je ukrašen
okruglim otiscima.
Inv. br. P18045
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,3 x 6,4 x 2 cm
Neobjavljeno
Ulomak šalice bikoničnoga trbu-
ha, ukrašenoga okomitim urezima.
Sačuvana je i jedna bradavica na na-
jizbočenijem dijelu trbuha. Faktura je
fina i stjenke izuzetno tanke. Površina
je presvučena finim tamnosmeđim
premazom.
Inv. br. P18046
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,4 x 5,3 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak zdjelice. Zdjelica ima bla-
go uvučen obod, a pod njim jezičastu
dršku. Sa svake strane drške sačuvani
su nizovi okomitih kanelura. Površina
je presvučena tamnosmeđim prema-
zom.
Inv. br. P18047
Domaća liburnska keramika, željezno
doba
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,4 x 5,5 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Fragment of plate. Part of plate rim
and body preserved. Rim decorated
with round fingertip impressions.
Inv. No. P18045
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.3 x 6.4 x 2cm
Unpublished
Fragment of cup with biconical belly
decorated with vertical incisions. Sin-
gle wart preserved on most salient part
of belly. Fine fabric and very thin walls.
Finely dark brown coated surface.
Inv. No. P18046
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.4 x 5.3 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of small bowl. Bowl rim
slightly inward with tongue-shaped
handle underneath. Lines of vertical
cannelures on both sides of handle.
Dark brown coated surface.
Inv. No. P18047
Native Liburnian pottery, Iron Age
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.4 x 5.5 x 0.7cm
Unpublished
73
APULSKA MAT SLIKANA
KERAMIKA
Ulomak trbuha posude pečene u
svijetlonarančastom tonu, s vanjske
strane oslikan tamnosmeđim kosim
crtama između dviju vodoravnih traka.
Inv. br. P18061
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,6 x 5,8 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
svijetložutom tonu, s vanjske strane
oslikan trakama i cik-cak motivom u
tamnosmeđoj boji.
Inv. br. P18060
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 2,6 x 4,5 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
svijetložutom tonu, s vanjske strane
oslikan trakama i cik-cak motivom u
tamnosmeđoj boji.
Inv. br. P18059
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,8 x 5,5 x 0,35 cm
Neobjavljeno
74
APULIAN MATT-PAINTED
POTTERY
Fragment of vessel belly, light or-
ange fired, dark brown diagonal lines
between two horizontal bands painted
on outside.
Inv. No. P18061
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.6 x 5.8 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, light yel-
low fired, dark brown bands and zig-
zag motif painted on outside.
Inv. No. P18060
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 2.6 x 4.5 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, light yel-
low fired, dark brown bands and zig-
zag motif painted on outside.
Inv. No. P18059
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.8 x 5.5 x 0.35cm
Unpublished
Ulomak trbuha posude pečene
u svijetlonarančastom tonu, izvana
ukrašen širokom cik-cak crtom između
vodoravnih traka. Ukras je izveden
tamnosmeđom bojom.
Inv. br. P18058
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,0 x 4,7 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
svijetložutom tonu, s vanjske strane
oslikan trakama i cik-cak motivom u
tamnosmeđoj boji.
Inv. br. P18054
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,9 x 5,2 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
blijedožutom tonu. Vanjska stijenka
ukrašena je vodoravnim nizom traka
oslikanih u tamnosmeđoj boji te vrlo
sitnim cik-cak uzorkom.
Inv. br. P18053
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 6,7 x 6,5 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
svijetlonarančastom tonu, po vanjskoj
stijenci oslikan širokim tamnosmeđim
poljem na završetku kojega je
uska cik-cak crta. Ukras je izveden
tamnosmeđom bojom.
Inv. br. P18067
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,0 x 4,9 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel belly, light or-
ange fired, dark brown wide zig-zag
line between horizontal bands.
Inv. No. P18058
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.0 x 4.7 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, light yel-
low fired, dark brown bands and zig-
zag motif painted on outside.
Inv. No. P18054
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.9 x 5.2 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, pale yel-
low fired. On outside, wall decorated
with horizontal series of painted dark
brown bands and very tiny zig-zag pat-
tern.
Inv. No. P18053
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 6.7 x 6.5 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, light
orange fired. Wide dark brown field
painted on outside; narrow zig-zag line
at field end. Dark brown decoration.
Inv. No. P18067
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.0 x 4.9 x 0.4cm
Unpublished
75
Ulomak oboda i dijela stijenke
posude pečene u žućkastom tonu, s
vanjske strane oslikan širokim trakama,
nizom vodoravnih crta i cik-cak ukra-
som, izvedenim u tamnosmeđoj boji.
Rub oboda nije sačuvan.
Inv. br. P17908
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 6,0 x 8,3 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Okomita ručka i dio stijenke po-
sude pečene u svijetložutom tonu.
Ručka je izvana ukrašena snopovi-
ma paralelnih vodoravnih crta, izve-
denih u tamnosmeđoj boji. Stijenka je
ukrašena vodoravnim širokim trakama
i okomitim tanjim crtama te motivom
većih i manjih trokuta unutar vodora-
vnih polja.
Inv. br. P18074
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 9,7 x 9,5 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene
u žućkastom tonu, s vanjske strane
ukrašen nizom vodoravnih crta i cik-
cak linijom, izvedenim u tamnosmeđoj
boji.
Inv. br. P18075
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,0 x 2,7 x 0,5 cm
Neobjavljeno
76
Fragment of rim and part of wall
of vessel, yellowish fired; on outside,
decorated with painted dark brown
wide bands, series of horizontal lines
and zig-zag ornament. Rim edge not
preserved.
Inv. No. P17908
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 6.0 x 8.3 x 0.7cm
Unpublished
Vertical handle and part of wall
of vessel, light yellow fired. Handle
decorated with beams of dark-brown
parallel horizontal lines on outside.
Wall decorated with wide horizontal
bands, narrower vertical lines and mo-
tif of large and small triangles within
horizontal fields.
Inv. No. P18074
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 9.7 x 9.5 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, yellowish
fired, on outside decorated with series
of dark-brown horizontal lines and one
zig-zag line.
Inv. No. P18075
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.0 x 2.7 x 0.5cm
Unpublished
Vodoravna ručka i dio stijenke
posude pečene u svijetložutom tonu,
oslikana po vanjskom rubu vodorav-
nom tamnosmeđom crtom. Stijenka je
po rubovima ukrašena tamnosmeđom
bojom i cik-cak linijom unutar uskoga
vodoravnog polja.
Inv. br. P18076
Daunijska srednjogeometrijska kera-
mika, 8. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 7,6 x 14,3 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene
u žućkastom tonu, izvana ukrašen
širokom trakom i motivom koncen-
tričnoga kruga, izvedenima u tamnos-
međoj boji.
Inv. br. P17853
Daunijska kasnogeometrijska kerami-
ka, 7. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 6,5 x 4,0 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
crvenkastom tonu, ukrašen s vanjske
strane širokim vodoravnim i okomitim
trakama oslikanim u tamnosmeđoj
boji. U poljima između traka nalaze se
vodoravne i okomite paralelne tanke
crte.
Inv. br. P18062
Daunijska kasnogeometrijska kerami-
ka, 7. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 8,1 x 10,4 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Horizontal handle and part of
wall of vessel, light yellow fired.
Dark brown horizontal line painted on
outside edge. Edges of wall decorated
with dark brown paint and zig-zag line
within narrow horizontal field.
Inv. No. P18076
Daunian Middle Geometric , 8th centu-
ry BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 7.6 x 14.3 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, yellow-
ish fired. On outside decorated with
dark-brown wide band and concen-
tric-circle motif.
Inv. No. P17853
Daunian Late Geometric , 7th century
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 6.5 x 4.0 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, reddish
fired. On outside decorated with paint-
ed dark brown wide horizontal and
vertical bands. Horizontal and vertical
thin parallel lines inside fields between
bands.
Inv. No. P18062
Daunian Late Geometric , 7th century
BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 8.1 x 10.4 x 0.4cm
Unpublished
77
Ulomak razvraćenog oboda po-
sude pečene u svijetlonarančastom
tonu. Posuda je oslikana po gornjoj
strani oboda širokim jednostrukim lu-
kovima, a na početku vrata s vanjske
strane vidljiva je jedna široka tamnos-
međa traka.
Inv. br. P18066
Daunijska kasnogeometrijska kerami-
ka, 7. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,4 x 10,5 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ručka i dio stijenke posude
pečene u blijedonarančastom tonu, iz-
vana oslikani geometrijskim uzorcima.
Vanjska strana ručke ukrašena je para-
lelnim vodoravnim crtama i okomitim
poljem u kojem se nalazi trokut. Donji
dio stijenke oslikan je širokom tamnos-
međom trakom, a na ostatku stijenke
vidljivo je također okomito polje s tro-
kutom.
Inv. br. P18068
Daunijska kasnogeometrijska kerami-
ka, 7. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 14,6 x 9,4 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Dio ručke, oboda i stijenke po-
sude pečene u blijedonarančastom
tonu, oslikani geometrijskim ukrasi-
ma u tamnosmeđoj boji. Na završetku
ručke je diskasto proširenje. Vanjska
strana posude ukrašena je motivima
širokih traka i paralelnih vodoravnih
tankih crta. U horizontalnim poljima
nalazi se niz rombova u boji podloge.
Gornja strana oboda ukrašena je lukov-
ima, a disk na završetku ručke upisan-
im križem.
Inv. br. P18070
Daunijska kasnogeometrijska kerami-
ka, 7. st. pr. n. e.
Zadar, Gradska straža
Mjere: 13,5 x 14,2 x 0,4 cm
Neobjavljeno
78
Part of flared rim of vessel, light
orange fired. Wide single-line arches
painted on upper side of vessel rim.
Single wide dark-brown band visible
on neck’s beginning on outer side.
Inv. No. P18066
Daunian Late Geometric , 7th century
BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.4 x 10.5 x 0.4cm
Unpublished
Vessel handle and part of wall,
pale orange fired, geometric patterns
painted on outside. Outer side of han-
dle decorated with parallel horizontal
lines and vertical field containing one
triangle. Wide dark brown band paint-
ed on lower part of wall. Vertical field
with triangle visible also on remaining
part of wall.
Inv. No. P18068
Daunian Late Geometric , 7th century
BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 14.6 x 9.4 x 0.6cm
Unpublished
Part of vessel rim, wall and
handle with discus-shaped wi-
dening at end, pale orange fired,
with painted dark-brown geometric
decorations. Outer side of vessel dec-
orated with wide bands and parallel
horizontal thin lines. Horizontal fields
containing line of rhombs of the same
color as background. Upper side of rim
decorated with arches; discus on end
decorated with cross in circle.
Inv. No. P18070
Daunian Late Geometric , 7th century
BC
Zadar, Gradska straža
Size: 13.5 x 14.2 x 0.4cm
Unpublished
Ulomak trbuha manje posude
pečene u blijedožutom tonu, s vanjske
strane oslikan kosim crtama i rom-
bovima izvedenima u tamnosmeđoj
boji. Rombovi su naizmjence ukraše-
ni nizom smeđih kosih crta, odnosno
točkama u crvenoj boji.
Inv. br. P18056
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 2,6 x 2,9 x 0,25 cm
Neobjavljeno
Ulomak dna i dijela stijenke po-
sude pečene u crvenkastom tonu. Van-
jska strana posude oslikana je i po dnu
i po stijenci širokom tamnosmeđom
trakom iznad koje se nižu okomito i
vodoravno postavljeni snopovi para-
lelnih tankih crta izvedenih u tamnos-
međoj i tamnocrvenoj boji.
Inv. br. P18055
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 6,8 x 8,4 x 0,65 cm
Neobjavljeno
Dio oboda i vrata posude pečene
u svijetlonarančastoj nijansi, s vanjske
strane ukrašeni geometrijskim uzor-
kom. Gornja površina oboda oslikana
je s dvije paralelne tamnosmeđe crte.
Vrat je oslikan širokom tamnosmeđom
trakom pod kojom se nižu vodorav-
na i okomita ukrasna polja ispunjena
snopovima tankih smeđih i, rjeđe, tam-
nocrvenih crta.
Inv. br. P18052
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,1 x 9,7 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Fragment of belly of small vessel,
pale yellow fired. Dark brown diago-
nal lines and rhombs painted on out-
side. Rhombs decorated with series of
brown diagonal lines alternating with
red dots.
Inv. No. P18056
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 2.6 x 2.9 x 0.25cm
Unpublished
Fragment of bottom and part of
wall of vessel, reddish fired. Outer
side of vessel bottom and wall deco-
rated with wide dark-brown band with
vertical and horizontal beams of dark
brown and dark red parallel thin lines
above it.
Inv. No. P18055
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 6.8 x 8.4 x 0.65cm
Unpublished
Part of vessel rim and neck, light
orange fired, decorated with geomet-
ric pattern on outside. Upper surface
of rim decorated with two parallel dark
brown lines. Neck decorated with wide
dark brown band; horizontal and verti-
cal decorative fields filled with beams
of thin brown and (occasionally) dark
red lines underneath band.
Inv. No. P18052
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.1 x 9.7 x 0.5cm
Unpublished
79
Ulomak trbuha posude pečene u
narančastom tonu, izvana oslikan tam-
nosmeđom trakom i nizom paralelnih
tamnosmeđih i tamnocrvenih crta.
Inv. br. P17901
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,6 x 4,1 x 0,45 cm
Neobjavljeno
Ulomak ručke posude pečene u svi-
jetlonarančastom tonu. Na vanjskoj je
strani ukrašena tamnosmeđim oslikan-
im trakama, a na unutrašnjoj motivom
koncentričnih krugova i zupčanika.
Inv. br. P17855
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 6,4 x 4,1 x 2,1 cm
Neobjavljeno
Ulomak razvraćenog oboda po-
sude pečene u svijetlonarančastom
tonu. Posuda je oslikana po gorn-
joj strani oboda i na vanjskoj stijenci
širokim trakama izvedenim u tamnos-
međoj boji. Gornji dio oboda ukrašen
je lukovima, a na dijelu stijenke vidljiva
su okomita polja ukrašena paralelnim
crtama.
Inv. br. P18063
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,0 x 14,1 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene
u žućkatom tonu, oslikane s vanjske
strane paralelnim nizovima širokih
vodoravnih traka i uskih crta izvedenih
tamnosmeđom i tamnocrvenom bo-
jom. U jednom od vodoravnih polja
nalazi se romb ispunjen točkicama.
Inv. br. P18064
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 6,2 x 3,1 x 0,3 cm
Neobjavljeno
80
Fragment of vessel belly, orange
fired, dark brown band and series of
parallel dark brown and dark red lines
painted on outside.
Inv. No. P17901
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4.6 x 4.1 x 0.45cm
Unpublished
Fragment of vessel handle, light
orange fired. Decorated with painted
dark brown bands on outside and with
concentric circle and gear motif on in-
side.
Inv. No. P17855
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 6.4 x 4.1 x 2.1cm
Unpublished
Fragment of flared rim of vessel,
light orange fired. Wide dark brown
bands painted on upper side of rim
and outer wall of vessel. Upper part
of rim decorated with arches; vertical
fields decorated with parallel lines visi-
ble on part of wall.
Inv. No. P18063
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.0 x 14.1 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, yellow-
ish fired. Dark brown and dark red par-
allel series of wide horizontal bands
and narrow lines painted on outside.
Rhomb filled with dots in one of hori-
zontal fields.
Inv. No. P18064
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 6.2 x 3.1 x 0.3cm
Unpublished
Ulomak trbuha posude pečene
u blijedonarančastom tonu, ukrašen
s vanjske strane vodoravnim crtama
izvedenim u tamnosmeđoj i tam-
nocrvenoj boji. U polju između crta je
ukras od niza rombova ispunjenih toč-
kicama.
Inv. br. P18077
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,6 x 2,3 x 0,35 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
blijedožutom tonu, s vanjske strane
ukrašen vodoravnim i okomitim ukras-
nim trakama oslikanim u tamnosmeđoj
i tamnocrvenoj boji.
Inv. br. P18057
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,8 x 7,9 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak ručke i dijela stijenke
posude pečene u blijedonarančastom
tonu, oslikane s obje strane geometri-
jskim motivima izvedenim u tamnos-
međoj i tamnocrvenoj boji. Vanjsku
stranu ručke prekrivaju široke tamnos-
međe trake, dok je unutrašnja stijen-
ka ukrašena nizovima tamnosmeđih
i crvenih traka i crvenim pravokutnim
motivima.
Inv. br. P17900
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 8,0 x 4,9 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel belly, pale or-
ange fired, on outside decorated with
dark brown and dark red horizontal
lines. Field between lines decorated
with series of rhombs filled with dots.
Inv. No. P18077
South-Daunian Subgeometric , 6th
century BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.6 x 2.3 x 0.35cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, pale yel-
low fired, with dark brown and dark
red horizontal and vertical decorative
bands painted on outside.
Inv. No. P18057
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.8 x 7.9 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of handle and part of
wall of vessel, pale orange fired.
Dark brown and dark red geometric
motifs painted on both sides. Outer
side of handle covered by wide dark
brown bands; inner side of handle dec-
orated with series of dark brown and
red bands and red rectangular motifs.
Inv. No. P17900
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 8.0 x 4.9 x 0.4cm
Unpublished
81
Ulomak trbuha posude pečene u
blijedožutom tonu, izvana ukrašene
crtama oslikanim u tamnosmeđoj i
tamnocrvenoj boji.
Inv. br. P17902
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,1 x 5,0 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
blijedožutom tonu, oslikan s vanjske
strane dvostrukom kružnicom izve-
denom crtama u tamnosmeđoj i tam-
nocrvenoj boji. Unutar kružnice nalazi
se romb podijeljen u četiri polja. U
svakom se polju nalazi po jedna široka
tamnocrvena točka.
Inv. br. P18065
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,2 x 3,2 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Dio ručke, oboda i stijenke posu-
de pečene u žućkastom tonu, oslikani
geometrijskim ukrasima u tamnos-
međoj i tamnocrvenoj boji. Unutrašnja
strana izvučene ručke ukrašena je kva-
dratima od široko slikanih traka. Gorn-
ja strana oboda i vanjska strana vrata
posude također su ukrašene širokim,
vodoravno razdvojenim trakama.
Inv. br. P18069
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 15,0 x 13,4 x 1,0 cm
Neobjavljeno
Ulomak trbuha posude pečene u
blijedonarančastom tonu, s vanjske
strane ukrašen nizom vodoravnih traka
i paralelnih crta izvedenih u tamnos-
međoj i tamnocrvenoj boji.
Inv. br. P17899
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 5,9 x 5,2 x 0,3 cm
Neobjavljeno
82
Fragment of vessel belly, pale
yellow fired, dark brown and dark red
lines painted on outside.
Inv. No. P17902
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4.1 x 5.0 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, pale yel-
low fired; on outside, decorated with
double circle made of dark brown and
dark red lines. Rhomb divided into four
fields inside circle. One wide dark red
dot in every field.
Inv. No. P18065
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.2 x 3.2 x 0.3cm
Unpublished
Part of vessel handle, rim and
wall, yellowish fired, dark brown and
dark red geometric patterns painted
on it. Inner side of elongated handle
decorated with squares consisting
of wide bands. Upper side of rim and
outer side of neck also decorated with
wide, horizontally separated bands.
Inv. No. P18069
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 15.0 x 13.4 x 1.0cm
Unpublished
Fragment of vessel belly, pale or-
ange fired; series of dark brown and
dark red horizontal bands and parallel
lines.
Inv. No. P17899
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 5.9 x 5.2 x 0.3cm
Unpublished
Ručka posude izvedena u obliku
životinjske glave. Polovica ručke nedo-
staje. Vanjska strana oslikana je tam-
nocrvenom bojom i motivom oka, a na
rubu ručke su paralelne crte izvedene
u tamnosmeđoj i tamnocrvenoj boji.
Inv. br. P18071
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 9,6 x 6,25 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Dio oboda posude. Sačuvan je u
dva dijela koji se ne spajaju. Posuda je
pečena u narančastom tonu. Površina
oboda oslikana je paralelnim širokim
trakama izvedenim u tamnosmeđoj i
tamnocrvenoj boji. Na vanjskoj strani
početak vrata posude oslikan je tamn-
osmeđom trakom.
Inv. br. P18072
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,2 x 9,0 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Dio oboda i tijela posude. Saču-
vani su u dva dijela koji se ne spajaju.
Posuda je pečena u žućkastom tonu.
Površina oboda oslikana je širokom
tamnocrvenom trakom i tankim crta-
ma u istoj boji. Vrat je ukrašen vodora-
vnim širokim trakama izvedenim u
tamnosmeđoj i tamnocrvenoj boji,
a na trbuhu su polja u boji podloge,
omeđena okomitim širokim trakama.
Unutar polja vidljiv je ukras u obliku
tamnocrvenih pravokutnika.
Inv. br. P18073
Južnodaunijska subgeometrijska kera-
mika II, 6. – 5. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 7,4 x 8,5 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Vessel handle, in shape of animal
head. Half of handle missing. Outer
side decorated with dark red color and
eye motif. Dark brown and dark red
parallel lines painted on handle edge.
Inv. No. P18071
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 9.6 x 6.25 x 0.9 cm
Unpublished
Part of vessel bottom, preserved
in two parts that cannot be dovetailed
again. Vessel orange fired. Dark brown
and dark red parallel wide bands paint-
ed on rim surface. Dark brown band
painted on outer side of beginning of
neck.
Inv. No. P18072
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.2 x 9.0 x 0.9 cm
Unpublished
Part of vessel rim and body,
preserved in two parts that cannot
be dovetailed again. Vessel yellowish
fired. Wide dark-red band and thin
lines of same color painted on rim sur-
face. Neck decorated with dark brown
and dark red horizontal wide bands.
Belly decorated with fields of same col-
or as background, bordered with ver-
tical wide bands. Dark red rectangles
visible inside fields.
Inv. No. P18073
South-Daunian Subgeometric II, 6th-
5th centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 7.4 x 8.5 x 0.6cm
Unpublished
83
GRČKO-HELENISTIČKA
KERAMIKA
Ulomak oboda posude s crno-
figuralnim ukrasom. Površina je
oslikana ukrasima u crnoj boji. Vidljiv
je dio figuralne kompozicije koja je
dorađena urezima.
Inv. br. P17980
Korintska keramika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 1,7 x 2,3 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude s crnofigu-
ralnim ukrasom. Vidljiv je dio torza
ljudske figure iz profila.
Inv. br. P17982
Korintska keramika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5 x 3,4 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomci tijela posude s crnofigu-
ralnim ukrasom. Vidljivi su dijelovi
figura lava i grifona, oslikani tamnom
bojom na svijetloj podlozi. Ukrasi su
dorađeni urezivanjem.
Inv. br. P17985
Atenska keramika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,3 x 7,3 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude s crnofigu-
ralnim ukrasom. Ukras je dorađen
urezivanjem.
Inv. br. P18002
Crnofiguralna keramika, 6. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 1,2 x 3,3 x 0,3 cm
Neobjavljeno
84
GREEK – HELLENISTIC
POTTERY
Fragment of vessel rim with
black-figural decoration. Black
decorations painted on surface. Part of
figural composition visible, improved
with incisions.
Inv. No. P17980
Corinthian pottery, 6th century BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 1.7 x 2.3 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of vessel body with
black-figural decoration. Part of
human torso in profile visible.
Inv. No. P17982
Corinthian pottery, 6th century BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5 x 3.4 x 0.7cm
Unpublished
Fragments of vessel body with
black-figural decoration. Parts of
dark-colored lion and gryphon figures
painted on light-colored background.
Decorations improved with incisions.
Inv. No. P17985
Athenian black-figure pottery, 6th cen-
tury BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.3 x 7.3 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body with
black-figural decoration. Decora-
tion improved with incisions.
Inv. No. P18002
Black-figure pottery, 6th century BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 1.2 x 3.3 x 0.3cm
Unpublished
Ulomak tijela posude s crnofi-
guralnim ukrasom. Vidljiv je dio lica
muške figure u profilu, oslikane crnom
bojom. Ukras je dorađen urezivanjem.
Inv. br. P17981
Atička crnofiguralna keramika, 6. – 5.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,9 x 3,8 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomci oboda zdjelice s crnofi-
guralnim ukrasom. Vidljivi su veg-
etabilni ukrasi i dio neprepoznatljive
figure dodatno dorađene urezivanjem.
Inv. br. P17988
Atička crnofiguralna keramika, 6. – 5.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,4 x 2,6 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela kiliksa s crno-
figuralnim ukrasom. Figure su
oslikane crnim sjajnim premazom i
dorađene urezivanjem. Vidljiv je donji
dio mitološkoga bića te dijelovi dvaju
neodredivih likova. S unutarnje strane
ukras se nalazio po sredini posude, ali
nije dovoljno jasan da bi se mogao
odrediti.
Inv. br. P18016
Atička crnofiguralna keramika, 6. st. pr.
n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 5,4 x 9 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomci tijela posude. Sačuvani
su dijelovi dna, tijela i vrata posude.
Površina je presvučena finim crnim
premazom s metalnim sjajem. Po plo-
hi trbuha, u pravilnom razmaku od cca
1,5 cm, postavljene su pojedinačne
okomite kanelure.
Inv. br. P17987
Atička crnopremazana keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,6 x 4,6 x 1,2 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel body with
black-figural decoration. Part of
male face in profile, painted in black.
Decoration improved with incisions.
Inv. No. P17981
Attican black-figure pottery, 6th-5th
centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.9 x 3.8 x 0.4cm
Unpublished
Fragments of small bowl rim
with black-figural decoration.
Plant decorations and part of unrecog-
nizable figure. Improved with incisions.
Inv. No. P17988
Attican black-figure pottery, 6th-5th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.4 x 2.6 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of kylix body with
black-figural decoration. Glossy
black-coated figures improved with in-
cisions. Visible lower part of mytholog-
ical creature and parts of two unidenti-
fied figures. The decoration used to be
in the center of the vessel’s inside, but
is not recognizable enough.
Inv. No. P18016
Attican black-figure pottery, 6th centu-
ry BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 5.4 x 9 x 0.4cm
Unpublished
Fragments of vessel body. Parts of
bottom, body and neck of vessel pre-
served. Surface with fine black coating
and metallic luster. Individual vertical
cannelures regularly (at approx. 1.5cm
intervals) distributed on bottom sur-
face.
Inv. No. P17987
Attican black-coated pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.6 x 4.6 x 1.2cm
Unpublished
85
Ulomak oboda zdjelice. Površina
je presvučena finim, kvalitetnim crnim
premazom, bez ukrasa.
Inv. br. P18003
Atička crnopremazana keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,9 x 5,3 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak ručke površine presvučene
finim, kvalitetnim crnim premazom,
bez ukrasa.
Inv. br. P18004
Atička crnopremazana keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 6,4 x 3,6 x 1,4 cm
Neobjavljeno
Ulomci oboda i tijela zdjelice
površine presvučene finim, kvalitetnim
crnim premazom, bez ukrasa.
Inv. br. P18006
Atička crnopremazana keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,2 x 7 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Pripada don-
jem segmentu posude i na njemu je
vidljiv vegetabilni ukras sastavljen od
niza stiliziranih listova.
Inv. br. P17931
Atička crvenofiguralna keramika, 6. - 5.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,6 x 4,6 x 0,7 cm
Neobjavljeno
86
Fragment of small bowl rim, sur-
face covered with fine, high-quality
black coating; no decorations.
Inv. No. P18003
Attican black-coated pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.9 x 5.3 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of handle, surface cov-
ered with fine, high-quality black coat-
ing; no decorations.
Inv. No. P18004
Attican black-coated pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 6.4 x 3.6 x 1.4cm
Unpublished
Fragments of rim and body of
small bowl, surface covered with
fine, high-quality black coating; no
decorations.
Inv. No. P18006
Attican black-coated pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4.2 x 7 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Belong-
ing to lower segment of vessel, with
plant decoration consisting of line of
stylized leaves.
Inv. No. P17931
Attican red-figural pottery, 6th-5th
centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.6 x 4.6 x 0.7cm
Unpublished
Ulomak oboda arkadnog kratera
oslikan vegetabilnim ukrasom.
Inv. br. P17975
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,3 x 5,7 x 1,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude s crvenofi-
guralnim ukrasom. Pod obodom se
nalazi niz jajolikih motiva ispod kojih
se nazire dio figuralnog ukrasa.
Inv. br. P17976
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,9 x 5,8 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda kratera. Obod je
oslikan vegetabilnim ukrasima.
Inv. br. P17977
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,9 x 7 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude s crvenofi-
guralnim ukrasom. Vidljiv je gornji
dio lica i glave muške figure prikazane
u profilu.
Inv. br. P17978
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 5 x 4 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Fragment of column krater rim.
Plant motif painted on rim.
Inv. No. P17975
Attican red-figure pottery, 5th-4th cen-
turies BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.3 x 5.7 x 1.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body with
red-figural decoration. Series of
egg-shaped decorations visible under
rim, with discernible part of figural
decoration under them.
Inv. No. P17976
Attican red-figure pottery, 5th-4th cen-
turies BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.9 x 5.8 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of krater rim. Plant mo-
tifs painted on rim.
Inv. No. P17977
Attican red-figure pottery, 5th-4th cen-
turies BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.9 x 7 x 0.8cm
Unpublished
Fragment of vessel body with
red-figural decoration. Part of
male figure face and head in profile
visible.
Inv. No. P17978
Attican red-figure pottery, 5th-4th cen-
turies BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 5 x 4 x 0.5cm
Unpublished
87
Ulomak tijela posude s crvenofi-
guralnim ukrasom. Vidljiv je gornji
dio glave i torza muške figure. Glava
figure je „okrunjena“ vjenčićem bijele
boje.
Inv. br. P17979
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,1 x 6 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude s ukrasom.
Kasetirane plohe ispunjene su crtama
i točkama.
Inv. br. P17983
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 5,4 x 4 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomci tijela posude s ukrasom.
Vegetabilni ukras u neprekinutom nizu
oko tijela posude.
Inv. br. P17984
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 6,9 x 12,2 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela lekita. Ukrasni rom-
bovi iscrtani su crnim linijama i ispun-
jeni crnom i bijelom bojom.
Inv. br. P17989
Atička keramika, 5. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 1,9 x 2,6 x 0,3 cm
Neobjavljeno
88
Fragment of vessel body with
red-figural decoration. Upper
part of male figure head and torso visi-
ble. Figure’s head “crowned” with white
coronet.
Inv. No. P17979
Attican red-figure pottery, 5th-4th cen-
turies BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.1 x 6 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of vessel body with de-
coration. Planes divided into rectan-
gular parallel fields filled with lines and
dots.
Inv. No. P17983
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 5.4 x 4 x 0.6cm
Unpublished
Fragments of vessel body with
decoration. Uninterrupted plant
decoration stretching around vessel
body.
Inv. No. P17984
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 6.9 x 12.2 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of lekythos body. Dec-
orative rhombs made using black lines
and filled with black and white colors.
Inv. No. P17989
Attican pottery, 5th century BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 1.9 x 2.6 x 0.3cm
Unpublished
Ulomak oboda posude s crveno-
figuralnim ukrasom. Ispod samoga
ruba vidljiv je dio glave muške figure,
prikazane u profilu. Pored nje je os-
tatak perforacije.
Inv. br. P17991
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 2 x 2,5 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomci oboda posude. Ispod samo-
ga ruba iscrtan je ukrasni niz vegetabil-
nih motiva. Vidljive su četiri perforacije.
Inv. br. P17992
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,7 x 11,8 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela lekita. Ukrasni rom-
bovi iscrtani su crnim linijama i ispun-
jeni crnom i bijelom bojom.
Inv. br. P17995
Atička keramika, 5. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 2,7 x 3 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomci tijela i ručice kiliksa s
crvenofiguralnim ukrasom. Kiliks
je oslikan s obje strane. S unutarn-
je strane prikazana su najmanje dva
ljudska lika, vjerojatno sportaša u pri-
premama. Prizor je omeđen trakom od
geometrijskih ukrasa, pretežito mean-
dara. S druge strane također je traka s
geometrijskim ukrasima, a između nje
i ruba nalazi se figuralni prikaz. Vidl-
jivi su dijelovi najmanje dvaju ljudskih
likova i prednji dio tijela i nogu konja.
Inv. br. P17997
Atička crvenofiguralna keramika, 5. st.
pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 1 x 19 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel rim with
red-figural decoration. Part of
male figure’s head in profile visible im-
mediately under edge. Traces of perfo-
ration visible next to it.
Inv. No. P17991
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 2 x 2.5 x 0.4cm
Unpublished
Fragments of vessel rim. Decora-
tive line of plant motifs visible imme-
diately under edge. Four visible perfor-
mations.
Inv. No. P17992
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4.7 x 11.8 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of lekythos body. Dec-
orative rhombs made using black lines
and filled with black and white colors.
Inv. No. P17995
Attican pottery, 5th century BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 2.7 x 3 x 0.3cm
Unpublished
Fragments of kylix body and
handle with red-figural decora-
tion. Kylix painted on both sides. Not
less than two human figures shown on
inside, probably athletes in training.
Scene bordered with band made of
geometric patterns, mostly meanders.
Identical band visible also on outside,
with figure between band and edge.
Parts of not less than two human fig-
ures and front part of body and legs of
horse also visible.
Inv. No. P17997
Attican red-figural pottery, 5th century
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 1 x 19 x 0.7cm
Unpublished
89
Ulomak tijela posude s crvenofi-
guralnim ukrasom. Sačuvan je dio
slikanog ukrasa: donji dio abdomena i
bedara muške figure i dio halje.
Inv. br. P18000
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 1,9 x 3,2 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude s crveno-
figuralnim ukrasom. Sačuvan je dio
ukrasne kompozicije, s desne stane
ulomka prepoznatljiva je ručica kanta-
rosa.
Inv. br. P18001
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,5 x 4,1 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude s crveno-
figuralnim ukrasom. Sačuvan je
gornji dio glave muškoga lika prikazan-
oga iz profila.
Inv. br. P18007
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 1,4 x 2 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Vidljiv je
dio ukrasa koji bi mogao predstavljati
krijestu kacige.
Inv. br. P18009
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,1 x 2,5 x 0,5 cm
Neobjavljeno
90
Fragment of vessel body with
red-figural decoration. Part of
figure preserved: lower portion of ab-
domen and thighs of male figure and
part of robe.
Inv. No. P18000
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 1.9 x 3.2 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel rim with
red-figural decoration. Part of
decorative composition preserved;
kantahros handle recognizable on
fragment’s right side.
Inv. No. P18001
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.5 x 4.1 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel rim with
red-figural decoration. Upper
part of male figure head in profile pre-
served.
Inv. No. P18007
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 1.4 x 2 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Part of
decoration visible, possibly helmet
crest.
Inv. No. P18009
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.1 x 2.5 x 0.5cm
Unpublished
Ulomak tijela posude. Vidljiv je dio
ukrasne palmete.
Inv. br. P18010
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,4 x 4,1 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude (kiliksa?)
s crvenofiguralnim ukrasom.
Sačuvan je dio ukrasa s vanjske strane
koji nalikuje na kazališnu masku, dok
je s druge strane friz s geometrijskim
motivima. Površina ulomka je loše
kvalitete.
Inv. br. P18011
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 2,6 x 3,6 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude. Sačuvan je
dio palmete i trake oko nje. Središnji
list palmete izlazi izvan okvira trake.
Površina ulomka je loše kvalitete.
Inv. br. P18012
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,1 x 3,6 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
dio ukrasne palmete i trake oko nje.
Površina ulomka je loše kvalitete.
Inv. br. P18013
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 5,1 x 4,3 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel body. Part of
decorative palm-tree visible.
Inv. No. P18010
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.4 x 4.1 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel body (kylix?)
with red-figure decoration. Part
of decoration resembling theater mask
preserved on outer side; frieze with
geometric motifs on inner side. Frag-
ment poorly preserved.
Inv. No. P18011
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 2.6 x 3.6 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel rim. Part of pal-
mette and band around it preserved.
Central leaf of palmette crossing band-
made frame. Fragment poorly pre-
served.
Inv. No. P18012
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.1 x 3.6 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Part of
decorative palmette and band around
it preserved. Fragment poorly pre-
served.
Inv. No. P18013
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 5.1 x 4.3 x 0.5cm
Unpublished
91
Ulomak tijela posude. Vidljiv je
dio ukrasne palmete. Ulomak je jako
oštećen.
Inv. br. P18014
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 2,2 x 5,3 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Vidljiv je dio
ukrasne palmete i trake oko nje. Površi-
na je dosta oštećena kao i unutarnji dio
ulomka koji je otpao.
Inv. br. P18015
Atička crvenofiguralna keramika, 5. – 4.
st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,7 x 3,6 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomci tanagra figure. Sačuvani
fragmenti s licem i rukama, dijelovi
središnjega dijela figure i dio dna.
Inv. br. P17955
Atička terakota, 3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Neobjavljeno
Ulomak posude s crvenofigural-
nim ukrasom. Sačuvan je dio crteža,
s lijeve strane ulomka vidi se dio ruke
koja drži pladanj s voćem, a s desne
strane dio ruke druge figure koja drži
štap.
Inv. br. P17956
Južnoitalska crvenofiguralna keramika,
5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4 x4 x 0,5 cm
Neobjavljeno
92
Fragment of vessel body. Part of
decorative palmette visible. Fragment
very damaged.
Inv. No. P18014
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 2.2 x 5.3 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Part of
palmette and band around it visible.
Surface rather damaged, same as inner
part of fragment that fell off.
Inv. No. P18015
Attican red-figural pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.7 x 3.6 x 0.3cm
Unpublished
Fragments of tanagra figurine.
Fragments with face and arms, parts of
central part of figure and part of bot-
tom preserved.
Inv. No. P17955
Attican terracotta, 3th-1st centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Unpublished
Fragment of vessel with red-fi-
gural decoration. Part of drawing
preserved; part of hand holding plate
with fruits visible on left side of frag-
ment and part of hand of another fig-
ure holding stick visible on right side of
fragment.
Inv. No. P17956
South Italic red-figure pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4 x 4 x 0.5cm
Unpublished
Ulomak tijela posude s crvenofi-
guralnim ukrasom. Sačuvan je dio
ukrasa koji prikazuje friz, a iznad njega
donji dio figure – stopalo i dio haljine.
Inv. br. P17964
Južnoitalska crvenofiguralna keramika,
5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,8 x 4 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela mrežastog lekita.
Ukrasna mreža iscrtana je crnim linija-
ma na čijim se sjecištima nalaze male
bijele točkice.
Inv. br. P17990
Južnoitalska keramika, 5. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 2,4 x 2,1 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Po površini
presvučenoj crnim premazom, bije-
lom bojom su iscrtani motivi krugova
i kvadrata (vitica i meandar).
Inv. br. P17993
Južnoitalska keramika, 5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,8 x 2,8 x 0,3 cm
Neobjavljeno Size: 4.8 x 2.8 x 0.3cm
Ulomak tijela posude. Po površini
presvučenoj crnim premazom ističu se
motivi strelica i vitica u temeljnoj boji
površine. Ostatak je ispunjen crnim
premazom.
Inv. br. P17994
Južnoitalska keramika, 5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,7 x 2,6 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel body with
red-figural decoration. Part of
decoration showing frieze preserved,
with lower part of figure (foot and part
of robe) above it.
Inv. No. P17964
South Italic red-figure pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.8 x 4 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of net lekythos body.
Decorative net made using black lines;
small white dots on intersections of
lines.
Inv. No. P17990
South Italic pottery, 5th century BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 2.4 x 2.1 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body. White
circle and square (tendril and meaner)
motifs painted on black-coated sur-
face.
Inv. No. P17993
South Italic pottery, 5th-4th centuries
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Unpublished
Fragment of vessel body. Arrow-
head and tendril motifs of same color
as surface visible on black-coated sur-
face. Rest of surface filled with black
coating.
Inv. No. P17994
South Italic pottery, 5th-4th centuries
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4.7 x 2.6 x 0.4cm
Unpublished
93
Ulomci tijela posude s crveno-
figuralnim ukrasom. Sačuvana su
četiri ulomka na kojima se ocrtavaju
dijelovi iste ukrasne kompozicije. Na
dva oboda vidljiva je ukrasna traka
pod rubom. Na jednom je ulomku os-
likan ženski lik u profilu, a na drugom
grančica. Na druga dva ulomka vidljivi
su dijelovi grančice te dio ruke žensko-
ga lika koji drži traku.
Inv. br. P17996
Južnoitalska crvenofiguralna keramika,
5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4 x 4,3 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Po crno-
premazanoj površini ističu se motivi
strelica, vitica i točkica u temeljnoj boji
površine. Ostatak je ispunjen crnim
premazom.
Inv. br. P17998
Južnoitalska keramika, 5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 4,4 x 2,8 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
dio ukrasne kompozicije. Vidljiv je dio
torza i desna ruka muške figure.
Inv. br. P18008
Južnoitalska crvenofiguralna keramika,
5. – 4. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 3,3 x 6,2 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak oboda posude. Po površini
su iscrtane paralelne tamne trake i jed-
na smeđe boje pod obodom.
Inv. br. P17957
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 5,7 x 5,3 x 0,3 cm
Neobjavljeno
94
Fragments of vessel body with
figural decoration. Four fragments
preserved, with parts of same deco-
rative composition. Decorative band
underneath edge visible on two rims.
Female figure in profile visible on one
fragment, twig on another. Part of fe-
male figure arm holding band and
parts of twig visible on two other frag-
ments.
Inv. No. P17996
South Italic red-figure pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4 x 4.3 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Arrow-
head, tendril and dot motifs of same
color as surface visible on black-coated
surface. Rest of surface filled with black
coating.
Inv. No. P17998
South Italic pottery, 5th-4th centuries
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 4.4 x 2.8 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Part of
decorative composition preserved.
Part of torso and male figure right arm
visible.
Inv. No. P18008
South Italic red-figure pottery, 5th-4th
centuries BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 3.3 x 6.2 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel rim. Paral-
lel dark bands drawn on surface; one
brown band underneath rim.
Inv. No. P17957
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 5.7 x 5.3 x 0.3cm
Unpublished
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
ukras od tri sive, jedne smeđe trake te
vitica iscrtanih bijelom bojom.
Inv. br. P17958
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,4 x 3,1 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
ukras od tamnih traka i niza crtica svi-
jetle boje.
Inv. br. P17959
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 3,2 x 2,7 x 0,3 cm
Neobjavljeno
Ulomak dna posude. Rub stope i
donji dio tijela posude presvučeni su
crnim premazom. Površina ulomka je
dosta oštećena.
Inv. br. P17960
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,8 x 6 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan
je crni premaz i ukras od traka tam-
nocrvene boje.
Inv. br. P17961
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,1 x 6,2 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
ukras oslikan bijelom bojom u obliku
palmete i lista bršljana.
Inv. br. P17962
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,6 x 4,7 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel body. Decora-
tion of three grey and one brown band
and white tendrils preserved.
Inv. No. P17958
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.4 x 3.1 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Dec-
oration of dark bands and series of
light-colored tiny lines preserved.
Inv. No. P17959
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 3.2 x 2.7 x 0.3cm
Unpublished
Fragment of vessel bottom.
Black-coated vessel foot edge and low-
er part of body. Fragment surface rath-
er damaged.
Inv. No. P17960
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.8 x 6 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Black
coating and decoration of dark red
bands preserved.
Inv. No. P17961
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.1 x 6.2 x 0.6cm
Unpublished
Fragment of vessel body. White
palmette and laurel leaf decorations
preserved.
Inv. No. P17962
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.6 x 4.7 x 0.5cm
Unpublished
95
Ulomak tijela posude. Na tamnoj
površini vidljiv je ukras od deblje trake
tamnocrvene boje.
Inv. br. P17963
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,1 x 3,6 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvana je
ukrasna traka tamnocrvene boje.
Inv. br. P17967
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3 x 2,2 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
donji dio recipijenta posude ukrašen
nizom okomitih kanelura.
Inv. br. P17968
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 4,1 x 5,7 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
ukras od niza okomitih kanelura, bor-
do traka i motivi oslikani bijelom bo-
jom. Ulomak ima dvije perforacije.
Inv. br. P17969
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 6,3 x 3,7 x 0,4 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
ukras sastavljen od niza okomitih kan-
elura koje su s gornje strane omeđene
crvenom slikanom trakom.
Inv. br. P17970
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,2 x 3,2 x 0,4 cm
Neobjavljeno
96
Fragment of vessel body.Decora-
tion of thick dark red band visible on
dark surface.
Inv. No. P17963
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.1 x 3.6 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Decora-
tive dark red band preserved.
Inv. No. P17967
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3 x 2.2 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Low-
er part of vessel recipient preserved,
decorated with series of vertical can-
nelures.
Inv. No. P17968
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 4.1 x 5.7 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Deco-
ration composed of series of vertical
cannelures, wine-red bands and white
ornament preserved. Two perforations
on fragment.
Inv. No. P17969
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 6.3 x 3.7 x 0.4cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Deco-
ration composed of series of vertical
cannelures preserved; upper side of
cannelures bordered with band red
painted band.
Inv. No. P17970
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.2 x 3.2 x 0.4cm
Unpublished
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
donji dio recipijenta posude ukrašen
nizom okomitih kanelura.
Inv. br. P17972
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,6 x 5,2 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela posude. Sačuvan je
ukras sastavljen od tamnocrvene trake
i ukrasa bijele boje.
Inv. br. P17973
Gnathia keramika, 4. – 2. st. pr. n. e.
Zadar, sjeverni trijem kapitolija
Mjere: 3,5 x 2,9 x 0,6 cm
Neobjavljeno
Tanjur. Površina je premazana finim
sivo-crnim premazom. U središnjem
dijelu tanjura dvije su manje kružne
kanelure, a malo šire je otisnut ukras
ruletiranjem.
Inv. br. P18048
Helenistička crnopremazana keramika,
3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 5,2 x 17,5 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Ulomci tanjura. Sačuvani su ulomci
središnjega dijela tanjura i na njemu
ukras nastao ruletiranjem.
Inv. br. P18049
Helenistička crnopremazana keramika,
3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 1,9 x 11,8 x 0,9cm
Neobjavljeno
Fragment of vessel body. Lower
part of recipient preserved; decorated
with series of vertical cannelures.
Inv. No. P17972
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.6 x 5.2 x 0.7cm
Unpublished
Fragment of vessel body. Decora-
tion composed of dark red band and
white ornament.
Inv. No. P17973
Gnathia pottery, 4th-2st centuries BC
Zadar, Capitol - northern portico
Size: 3.5 x 2.9 x 0.6cm
Unpublished
Plate. Surface with fine gray-black
coating. Two small circular cannelures
in central part of plate; wide ornament
imprinted by rouletting.
Inv. No. P18048
Hellenistic black-coated pottery, 3th-
1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 5.2 x 17.5 x 0.8cm
Unpublished
Plate fragments. Fragments of cen-
tral part of plate preserved, with rou-
letted decoration on it.
Inv. No. P18049
Hellenistic black-coated pottery, 3th-
1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 1.9 x 11.8 x 0.9 cm
Unpublished
97
Ulomci tanjura. Sačuvani su ulom-
ci središnjega dijela tanjura i na njemu
ukras nastao ruletiranjem.
Inv. br. P18050
Helenistička crnopremazana keramika,
3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 1,7 x 17 x 0,7 cm
Neobjavljeno
Ulomci tanjura. Sačuvani su ulom-
ci središnjega dijela tanjura i na njemu
ukras nastao ruletiranjem.
Inv. br. P18051
Helenistička crnopremazana keramika,
3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 2,1 x 10,8 x 0,9 cm
Neobjavljeno
Posuda okrugloga recipijenta s
ravnim vratom sačuvana u ulomcima.
Sivosmeđi premaz loše je očuvan.
Inv. br. P17953
Helenistička keramika, 2. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 9,9 x 18 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Posuda okrugloga recipijenta s
ravnim vratom sačuvana u ulomcima.
Površina je tamnosive boje.
Inv. br. P17954
Helenistička keramika, 2. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, katedrala, kapela sv. Stošije
Mjere: 9 x 13 x 0,3 cm
Neobjavljeno
98
Plate fragments. Fragments of cen-
tral part of plate preserved, with rou-
letted decoration on it.
Inv. No. P18050
Hellenistic black-coated pottery, 3th-
1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 1.7 x 17 x 0.7cm
Unpublished
Plate fragments. Fragments of cen-
tral part of plate preserved, with rou-
letted decoration on it.
Inv. No. P18051
Hellenistic black-coated pottery, 3th-
1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 2.1 x 10.8 x 0.9 cm
Unpublished
Vessel with round recipient and
straight narrow neck. Preserved in frag-
ments. Grey coating poorly preserved.
Inv. No. P17953
Hellenistic pottery, 2nd-1st centuries
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 9.9 x 18 x 0.5cm
Unpublished
Vessel with round recipient and
straight narrow neck. Preserved in
fragments.
Inv. No. P17954
Hellenistic pottery, 2nd-1st centuries
BC
Zadar, Cathedral – St. Stošija’s Chapel
Size: 9 x 13 x 0.3cm
Unpublished
Ulomak tijela kratera s reljefnim
ukrasom. Reljefni ukras vidljiv je u dva
reda. U gornjem se nalazi list palme, a
u donjem tri niza stiliziranoga lišća. Sivi
premaz.
Inv. br. P17965
Helenistička reljefna sivopremazana
keramika, 3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 6,3 x 6,2 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela zdjele s reljefnim
ukrasom. Reljefni ukras sastoji se od
vegetabilnih motiva i dvostrukih spira-
la. Sivi premaz.
Inv. br. P17966
Helenistička reljefna sivopremazana
keramika, 3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 4,8 x 4,1 x 0,5 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela kratera s reljefnim
ukrasom. Loše očuvana površina. Rel-
jefni ukras vidljiv je u tri reda različitih
biljnih ukrasa. Sivi premaz.
Inv. br. P17971
Helenistička reljefna sivopremazana
keramika, 3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, dvorište Bogoslovnoga sje-
meništa
Mjere: 6,7 x 6,1 x 1 cm
Neobjavljeno
Ulomak tijela kratera s reljefnim
ukrasom. Sačuvan je niz cvjetnih čaš-
ki, vjerojatno ljiljana. Ulomak je dosta
oštećen.
Inv. br. P17974
Helenistička reljefna sivopremazana
keramika, 3. – 1. st. pr. n. e.
Zadar, zvonik katedrale sv. Stošije
Mjere: 3,8 x 2,9 x 0,8 cm
Neobjavljeno
Fragment of krater body with
relief decoration. Relief decoration
visible in two rows. Palm-tree leaf in
upper row, three lines of stylized leaves
in lower row. Grey coating.
Inv. No. P17965
Hellenistic relief grey-coated pottery,
3th-1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 6.3 x 6.2 x 0.8cm
Unpublished
Fragment of bowl body with re-
lief decoration. Relief decoration
consisting of plant motifs and double
spirals. Grey coating.
Inv. No. P17966
Hellenistic relief grey-coated pottery,
3th-1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 4.8 x 4.1 x 0.5cm
Unpublished
Fragment of krater body with
relief decoration. Poorly preserved
surface. Relief decoration visible in
three rows of various plant motifs. Grey
coating.
Inv. No. P17971
Hellenistic relief grey-coated pottery,
3th-1st centuries BC
Zadar, Seminary courtyard
Size: 6.7 x 6.1 x 1cm
Unpublished
Fragment of krater body with
relief decoration. Series of calyxes
(probably lilies) preserved. Fragment
rather damaged.
Inv. No. P17974
Hellenistic relief grey-coated pottery,
3th-1st centuries BC
Zadar, St. Stošija’s Cathedral – bell-tow-
er
Size: 3.8 x 2.9 x 0.8cm
Unpublished
99
LIBURNSKI NAKIT – LIBURNIAN JEWELRY –
PRILOZI IZ GROBOVA GRAVE GOODS FROM
NA POLUOTOKU THE PENINSULA

Spiralnonaočalasta brončana fi- Bronze spiral/spectacle-shaped

bula. Na ravni vrpčasti luk zakovicama fibula. Two spiral discs, made of a
su preko kružnih pločica pričvršćena
single piece of bent wire the ends of
dva spiralna diska od jednoga komada
which form an “eight” (damaged) in the
savijene žice čiji krajevi po sredini čine
middle, are riveted to the ribbon-like
osmicu (oštećenu). Na lijevom disku
bow, with round plates in between.
oštećene su prve dvije zavojnice, noga
The first two spirals on the left disc are
nedostaje. Sačuvana je petlja i veći dio
damaged and the foot is missing. The
igle.
loop and a large part of the pin have
Inv. br. P15065
been preserved.
Liburnska spiralnonaočalasta fibula, 8.
Inv. No. P15065
– 7. st. pr. n. e.
Liburnian spiral/spectacle-shaped fib-
Zadar, šetnica, grob 1
ula, 8th/7th century BC
Mjere: 5,0 x 10,5 cm
Zadar, Promenade, grave 1
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
Size: 5.0 x 10.5cm
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.

Spiralnonaočalasta brončana fi- Bronze spiral/spectacle-shaped

bula. Vodoravni vrpčasti luk ponešto fibula. The horizontal ribbon-like
je iskrivljen po sredini, na njega su za-
bow is somewhat bent in the middle;
kovicama preko kružnih pločica (vrlo
two well-preserved spiral discs are
loše sačuvanih) pričvršćena dva spiral-
riveted on it with round plates (very
na diska, dobro sačuvana. Diskovi su iz-
poorly preserved) in between. The
rađeni svaki posebno, od savijene žice
discs were made separately, of a bent
čiji krajevi po sredini čine osmicu, ra-
wire the ends of which form an “eight”
skucani su i pruženi pod suprotni disk.
in the middle; the ends are flattened
Nedostaje noga, petlja i čitava igla.
by hammering and placed under the
Inv. br. P15066
opposite disc. The foot, loop and entire
Liburnska spiralnonaočalasta fibula, 8.
pin are missing.
– 7. st. pr. n. e.
Inv. No. P15066
Zadar, šetnica, grob 1
Liburnian spiral/spectacle-shaped fib-
Mjere: 8,1 x 17,0 cm
ula, 8th/7th century BC
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
Zadar, Promenade, grave 1
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Size: 8.1 x 17.0cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.

100
Spiralnonaočalasta brončana
fibula. Vodoravni vrpčasti luk ima
dvostruku zavojnicu s djelomično saču-
vanom iglom, noga nedostaje. Na luk
su zakovicama bila pričvršćena dva spi-
ralna diska. Izrađeni su svaki posebno,
od savijene žice čiji krajevi po sredini
čine osmicu (od koje je sačuvan samo
donji dio) i raskucani se pružaju pod
suprotni disk. Premda su diskovi dosta
dobro sačuvani, odvojeni su od luka jer
nedostaju zakovice i središte navoja,
stoga je teško reći jesu li bili pričvršćeni
na luk preko kružnih pločica.
Inv. br. P15482
Liburnska spiralnonaočalasta fibula, 8.
– 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Mjere: 6, 9 x 14,0 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Spiralnonaočalasta brončana
fibula. Vodoravni vrpčasti luk loše
je (polovično) sačuvan, nedostaju i
petlja i noga. Na njega su zakovicom
preko kružnih pločica pričvršćena dva
diska od brončane žice, oba djelomič-
no sačuvana. Jedan je disk odvojen, a
prema drugome, koji se sačuvao dobro
pričvršćen uz luk, vidljivo je da su dis-
kovi i osmica koja je bila u sredini bili
izrađeni iz jednog komada žice.
Inv. br. P15483
Liburnska spiralnonaočalasta fibula, 8.
– 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Mjere: 3,9 x 9,0 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Bronze spiral/spectacle-shaped
fibula.The horizontal ribbon-like
bowhas a double spiral with partially
preserved pin; the foot is missing. Two
spiral discs used to be riveted to the
bow. The discs were made separately,
of a bent wire the ends of which form
an “eight” in the middle(of which only
the lower part has been preserved);
the ends are flattened by hammering
and placed under the opposite disc.
Although the discs are rather well
preserved, they are separated from
the bow because the rivets and the
central part of the thread are missing.
This makes it hard to say if they were
attached to the bow with round plates
in between.
Inv. No. P15482
Liburnian spiral/spectacle-shaped fib-
ula, 8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Size: 6, 9 x 14.0cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Bronze spiral/spectacle-shaped
fibula. The horizontal ribbon-like
bowis poorly preserved (only half of
it); the loop and foot are missing. Two
bronze-wire discs (both partly pre-
served) are riveted to it, with round
plates in between. One disc is de-
tached. Based on the other one, which
is still well-attached to the bow, we can
tell that both the discs and the “eight”
that used to be in the middle, were
made of a single wire.
Inv. No. P15483
Liburnian spiral/spectacle-shaped fib-
ula, 8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Size: 3.9 x 9.0cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
101
Ogrlica od savijenoga bronča-
nog lima, sačuvana u tri fragmenta.
Nedostaje manji dio. Lijepo je obliko-
vana, elipsasta presjeka, s vrlo malo
uvučenim krajevima na unutrašnjoj
strani.
Inv. br. P15484
Liburnska ogrlica od brončanoga lima,
8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Promjer: 10,7 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Ogrlica od savijenoga bronča-
nog lima, sačuvana u šest fragmena-
ta. Nedostaje dio. Na unutrašnjem spo-
ju ima dosta uvučene krajeve.
Inv. br. P15485
Liburnska ogrlica od brončanoga lima,
8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Promjer: 11,0 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Dio ogrlice od savijenoga bron-
čanog lima. Sačuvana su tri fragmen-
ta, veći dio nedostaje.
Inv. br. P15486
Liburnska ogrlica od brončanoga lima,
8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Dio ogrlice od savijenoga bron-
čanog lima. Sačuvana su dva manja
fragmenta, veći dio nedostaje.
Inv. br. P15487
Liburnska ogrlica od brončanoga lima,
8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
102
Necklace of bent sheet bronze,
preserved in three fragments. Small
part missing. Nicely shaped, of ellipti-
cal profile, with ends slightly drawn in
on inside.
Inv. No. P15484
Liburnian sheet bronze necklace,
8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Diameter 10.7cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Necklace of bent sheet bronze,
preserved in six fragments. Part miss-
ing. Ends rather drawn in at inside con-
nection.
Inv. No. P15485
Liburnian sheet bronze necklace,
8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Diameter 11.0cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Part of necklace of bent sheet
bronze. Preserved in three fragments,
large part missing.
Inv. No. P15486
Liburnian sheet bronze necklace,
8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Part of necklace of bent sheet
bronze. Two small fragments pre-
served, large part missing.
Inv. No. P15487
Liburnian sheet bronze necklace,
8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Dio ogrlice od savijenoga bron-
čanog lima. Sačuvana je u šest frag-
menata, veći dio nedostaje.
Inv. br. P15488
Liburnska ogrlica od brončanoga lima,
8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Ulomak jantarnoga privjeska u
obliku alke, ovalna presjeka.
Inv. br. P15490
Liburnski privjesak, 8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Promjer: 3,7 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Alkica – privjesak, izrađena od ko-
sti, romboidna presjeka.
Inv. br. P15491
Liburnski privjesak, 8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Promjer: 3,3 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Alkica – privjesak, izrađena od ko-
sti, gotovo kvadratna presjeka.
Inv. br. P15492
Liburnski privjesak, 8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Promjer: 4,6 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Keramički pršljen bikonična ob-
lika, izrađen od tamnopečene zemlje s
primjesom kalcita.
Inv. br. P15495
Liburnski pršljen za otežanje vretena,
8. – 7. st. pr. n. e.
Zadar, bazilika
Promjer: 3,1 cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Part of necklace of bent sheet
bronze.Preserved in six fragments,
large part missing.
Inv. No. P15488
Liburnian sheet bronze necklace,
8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Fragment of amber pendant, ring-
shaped, oval profile.
Inv. No. P15490
Liburnian pendant, 8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Diameter 3.7cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Ring - pendant, made of bone,
rhomboid profile.
Inv. No. P15491
Liburnian pendant, 8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Diameter 3.3cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Ring - pendant, made of bone, al-
most square profile.
Inv. No. P15492
Liburnian pendant, 8th/7th century BC
Zadar, Basilica
Diameter 4.6cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
Ceramic spindle whorl of biconical
shape, made of dark fired earth with
admixture of calcite.
Inv. No. P15495
Liburnian spindle whorl, 8th/7th cen-
tury BC
Zadar, Basilica
Diameter 3.1cm
Lit.: N. Čondić, Liburnski grobovi na za-
darskom poluotoku, Diadora 24/2010.
103
 LITERATURA
Bibliography

104
Antički Grci na tlu Hrvatske, katalog izložbe, Galerija Klovićevi MIŠE, Maja – Grčka i helenistička keramika iz Farosa u
dvori, Zagreb, 2012. Arheološkom muzeju u Splitu (stari fond), Vjesnik za
AMPOLO, Carmine – Italia – omnium terrarum parens, arheologiju i povijest dalmatinsku, Vol. 98, No. 1, Split,
Milano,1989. 2005.
BATOVIĆ, Šime – Zadar u prethistoriji, Zbornik Zadar, Zagreb, NIKOLANCI, Mladen – Arhajski import u Dalmaciji, Vjesnik za
1964. arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. 68, Split, 1966.
BATOVIĆ, Šime – Novija istraživanja prapovijesnog Zadra, SANADER, Mirjana – Zbirka starogrčke koroplastike na
Radovi Instituta JAZU u Zadru XV, Zadar, 1968. Brijunima, Opuscula Archeologica 21, Zagreb, 1997.
BATOVIĆ, Šime – Le relazioni culturali tra le sponde adriatiche SUIĆ, Mate – Antički grad na istočnom Jadranu (2.izdanje)
nell’eta del ferro, Jadranska obala u protohistoriji, Kulturni ŠEŠELJ, Lucijana – Promunturium Diomedis: Svetište na rtu
i etnički problemi, Simpozij održan u Dubrovniku 1972, Ploča i jadranska pomorska trgovina u helenističkom
Zagreb, 1976. razdoblju, doktorska disertacija, Zadar, 2010.
BATOVIĆ, Šime – Liburnska grupa, Praistorija jugoslavenskih ŠEŠELJ, Lucijana – SILVESTRELLI, Francesca – Zvonoliki krater
zemalja,V, Sarajevo, 1987. slikara Dolona s Beretinove gradine, sjeverna Dalmacija,
BIANCHI, Anna Maria Chieco – Italia – omnium terrarum Diadora26/27, Zadar, 2013.
alumna, Milano, 1990. ŠEŠELJ, Lucijana – VUKOVIĆ, Morana – Liburnsko naselje u
BOARDMAN, John – Athenian black figure vases, London, Radovinu: preliminarna analiza keramičkog materijala,
1997. Diadora26/27, Zadar, 2103.
BOARDMAN, John – Athenian red figure vases, the archaic TRENDALL, Arthur D. – Red figure vases of south Italy and Sicily,
period, London, 1997. London, 1989.
BOARDMAN, John – Athenian red figure vases, the classical VUKOVIĆ, Morana – Razmatranja o liburnskoj keramici iz
period, London, 1989. sonde 63 s Beretinove gradine kod Radovina, Diadora
28, Zadar, 2014.
BOARDMAN, John – Early greek vase painting, 11th – 6th
centuries BC, London, 1998. YNTEMA, Douwe – The Matt-painted Pottery of Suothern Italy,
Galatina, 1990.
BRUSIĆ, Zdenko – Pakoštanska luka i druga priobalna
liburnska naselja u Pašmanskom kanalu u odnosu na
gradinska naselja u zaleđu i Aseriju, Asseria, br. 5, Zadar,
2007.
BRUSIĆ, Zdenko – Vinske amfore i posude za posluživanje
vina s hrvatske obale Jadrana, Annales 22, Koper, 2000.
BRUSIĆ, Zdenko – Helenistička reljefna keramika u Liburniji,
Diadora 10, Zadar 1988.
CAMBI, Nenad – Antika, Zagreb, 2002.
ČAČE, Slobodan – Liburnija od 4. do 1. stoljeća prije nove ere,
doktorska disertacija, Zadar, 1985.
ČAČE, Slobodan – Aserija i njezino zaleđe: Bukovica, Zrmanja,
južni Velebit, Asseria, br. 5, Zadar, 2007.
ČARGO, Boris – Nove spoznaje o proizvodnji terakotnih
figura u Issi, Archaeologia Adriatica II, Zadar, 2008.
ČONDIĆ, Natalija – Liburnski grobovi na zadarskom ZAHVALA. Nesebičnu stručnu pomoć pružili su nam ko-
poluotoku, Diadora 24, Zadar, 2010.
lege dr. sc. Lucijana Šešelj, dr. sc. Alan Johnston i dr. sc. Bran-
KUKOČ, Sineva – Ptica i konj u solarnoj slici svijeta, Opuscula ko Kirigin te im od srca zahvaljujemo!
Archeologica 27, Zagreb, 2003.
KURILIĆ, Anamarija – Ususret Liburnima, Zadar, 2008.
ACKNOWLEDGEMENT. We are using the opportunity
KUŠAN ŠPALJ, Dora – RENDIĆ-MIOČEVIĆ, Ante – Najljepše
to express our heartfelt gratitude to our colleagues Ph.D. Lu-
grčke vaze iz riznice Arheološkog muzeja u Zagrebu,
cijana Šešelj, Ph.D. Alan Johnston and Ph.D. Branko Kirigin
katalog izložbe, Zagreb, 2009.
for their selfless expert assistance!

105
106
107
Katalozi i monografije 27 / IZLOŽBA / EXHIBITION
Catalogues and Monographies 27
Organizator / Organizer
Izdavač / Publisher Arheološki muzej Zadar
Arheološki muzej Zadar
www.amzd.hr Autorice izložbe / Exhibition authors
Natalija Čondić, Morana Vuković
Urednik / Editor
Jakov Vučić Suradnici na izložbi / Associates
Ivan Čondić, Frane Šunić, Josipa Lovrić, Mario Duka
Autorice teksta / Text authors Dizajn izložbenih panoa / Exhibition frames design
Natalija Čondić, Morana Vuković Domagoj Diklić
Autori animatika / Animatic authors
Lektura / Language Advisor
Gordana Šojat, Zorislav Šojat
Edita Medić
Stručna suradnica / Professional Associate
Prijevod na engleski jezik / Translation into English
Lucijana Šešelj
Duško Čavić
ISBN 978-953-7484-41-5
Oblikovanje korica / Cover design
Morana Vuković
Ivan Čondić
Natalija Čondić

Fotografije / Photos
Ivan Čondić
Fototeka Arheološkog muzeja Zadar
Natalija Čondić
Morana Vuković
Jakov Vučić
Velid Jakupović
Zoran Alajbeg
Filip Beusan
Igor Krajcar
©Metropolitan Museum New York

Crteži i karte / Drawings and Maps

Ivan Čondić, Morana Vuković, Jakov Vučić

Računalna obrada i prijelom / Typesetting and Layout

Marija Marfat

Tisak / Printed by
AKD d.o.o. Zagreb Izložba i katalog ostvareni su financijskom potporom
Ministarstva kulture Republike Hrvatske
Naklada / Issued The exhibition and the publication of the catalogue are
400 supported by the Ministry of Culture of the Republic of Croatia
 ISBN 978-953-7484-41-5

Cijena kataloga je 50,00 kn.