Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
\AVOLOV RE^NIK
Naslov originala
Ambrose Bierce
THE COLLECTED ÝORKS
1909–1912
Izbor i napomene
Veselin Markovi} i Sr|an Vujica
S engleskog preveo
Sr|an Vujica
\AVOLOV RE^NIK
NOVO I DOPUNJENO IZDANJE
UTOPIJA
Beograd 2004
PREDGOVOR1
1
Birsov predgovor izdawu iz 1911. godine.
5
ose}awa, duh nego humor i ~ist engleski nego sleng – oslo-
boditi optu`bi, po{to je on ovde ponovo izneo svoje.
Upadqiva, nadamo se ne i neprijatna, osobina ove kwi-
ge jeste i obiqe ilustrativnih citata iz dela istaknutih pesni-
ka, najva`niji od kojih je onaj u~eni i domi{qati sve{tenik iz
jezuitskog reda, otac Gasalaska Yejp2, ~iji su stihovi i pot-
pisani wegovim inicijalima. Autor proznog teksta uveliko
je zadu`en ocu Yejpu zbog podr{ke i qubaznih saveta.
E. B.
2
Gassalasca Jape. Re~ jape na engleskom zna~i {ala, rugawe,
lakrdija.
6
A
7
A\UTANT, im. U vojnim stvarima, u`urbani oficir ni-
`eg ranga, ~iji je zadatak da skrene pa`wu sa zapovednika.
1
Po povratku u Atinu 387. g.p.n.e., Platon je u vrtu nazvanom po
Akademu, legendarnom junaku iz Tezejevog vremena, osnovao {kolu
za prou~avawe filozofije i nauka. To nije bila jedina takva ustanova u
Atini: „konkurentska” {kola pripadala je Izokratu. Platonova akade-
mija je postojala do 529. g.n.e., kada ju je car Justinijan zatvorio.
2
@an de @oanvil (Jean, Sire de Joanville, 1224?–1317), u~esnik
Sedmog krsta{kog rata i autor anala krsta{kih pohoda u svom delu
Histoire de Saint Louis (1304–1309). Birs je ovu anegdotu pro{irio u
pojmu KRIVO[IJA.
8
AKROSTIH, im. Te{ko isku{ewe za ose}awa, kojem
nas obi~no podvrgava budala.3
3
Mada je u jednom pismu napisao: „Nijedan akrostih nije vredan
sastavqawa”, Birs je i sam bar jednom zgre{io, napisav{i 1864. godine
akrostih sa nadimkom svoje verenice, „Fatima”.
4
Imena mnogih pesnika potpisanih ispod pesama izmi{qena su (v.
„Mizantropov re~nik”).
5
Herodot, Istorija, IV, 44.
6
^ove~anstvo je vi{e hiqada godina pilo medovinu, pivo i vino s re-
lativno malim procentom alkohola (sve do pre sto-dvesta godina bilo
je mnogo zdravije i opreznije piti ta pi}a nego teku}u vodu). Me|utim,
arapski alhemi~ari su oko 700. godine izmislili destilaciju i tako stvori-
li osnovu za `estoka pi}a. Destilacija se kasnije pro{irila po Evropi.
9
Od ~ipke alov bacio je |avo
(Drago kamewe uteg ~ini).
Na pristani{te izvu~e ga pravo
I zadivi se sadr`ini.
11