Akcioni potencijal srca

Seminarski rad

1
SADRŽAJ
Uvod .................................................................................................................................................... 3
Nastanak akcionog potencijala............................................................................................................ 5
Srčani ciklus i impulsi ........................................................................................................................... 7
Akcioni potencijal srčanog mišića........................................................................................................ 8
Sprega podraživanja i kontrakcije ....................................................................................................... 9

2
Uvod
Srce je mišićni organ koji opskrbljuje cijeli organizam krvlju. Svojim ravnomjernim
istiskivanjem krvi iz svojih šupljina omogućuje dopremu kisika, vezanog za crvene krvne
stanice – eritrocite, koji su sastavni dio krvi i hranjivih tvari, u svaku stanicu našeg
organizma.

Kisik je najosnovniji element neophodan za život svake stanice, odnosno cijelog organizma.
Funkcijski se naš krvotok, kojeg čini gusto isprepletena mreža arterija (dopremaju krv bogatu
kisikom i hranjivim tvarima u stanice) i vena (odvode ugljikov dioksid i otpadne tvari iz
stanica), a međusobno ih povezuju najsitnije žilice - kapilare, te dijeli u dva sustava u čijem
središtu se nalazi srce. Samo srce je veličine šake - teško oko 200 - 300 grama i u prosjeku
dnevno ispumpa krv oko 100 000 puta u količini većoj od 7 500 litara.

Srce se dijeli u dvije cjeline:

 desnu stranu u koju se ulijeva venska krv iz cijelog organizma i iz kojega krv odlazi
u pluća u kojima se obogaćuje kisikom

 lijevu stranu u koju se ulijeva krv iz pluća, a iz nje se krv pumpa najvećom žilom -
aortom (žilom kucavicom) u cijeli organizam. Lijevu i desnu stranu srca odvaja srčana
pregrada - septum. Svaka strana srca je građena od jedne pretklijetke u koju se ulijeva
krv i jedne klijetke iz koje krv odlazi - iz desne u pluća, a iz lijeve u ostatak tijela

Samo srce je građeno od četiri šupljine - dvije pretklijetke i dvije klijetke, a srčana pregrada
između njih onemogućuje miješanje krvi desne (venske) i lijeve (arterijske) strane. Između

3
svake pretklijetke i klijetke se nalaze srčani zalisci koji poput ventila, sprječavaju povrat krvi
u srčane šupljine nakon ispumpavanja. Srčani zalisci se nalaze i na početku velikih krvnih
žila, plućne arterije koja odvodi krv iz desne strane srca u pluća i aorte te dalje u organizam.
U normalnim uvjetima nema komunikacije između istovrsnih srčanih šupljina, niti velikih
krvnih žila.

Slika.1. Građa srca i smjer toka krvi kroz srčane komore

Srce za svoj rad ne može zadovoljiti potrebe za kisikom iz krvi koje se nalazi u srčanim
šupljinama, već mu potrebnu količinu krvi dopremaju dvije arterije - srčane ili koronarne
arterije - lijeva i desna, koje izlaze iz aorte kao prvi ogranci. Za potpuni i cjeloviti rad srca je
osim dopreme kisika i hranjivih tvari krvnim žilama neophodno i snažno stezanje samog
srčanog mišića koje rezultira ispumpavanjem krvi. Ono je posljedica električne aktivnosti u
srčanim stanicama.

Centar u kojemu se stvaraju električni impulsi nalazi se u desnoj pretklijetci i zove se centar
vodič ili prirodni "pacemaker". Od njega se mrežom provodnih niti električni impulsi provode
po cijelom srčanom mišiću. Posljedica je ravnomjerno stezanje i ispumpavanje krvi. Srčana
frekvencija, broj srčanih kontrakcija u minuti, ne ovisi samo o centru vodiču, nego i o
fizičkom uzbuđenju, stresu i hormonskoj aktivnosti.

4
Nastanak akcionog potencijala

Akcioni potencijal predstavlja brze, kratkotrajne izmjene, mirujućeg membranskog

potencijala nastale djelovanjem odgovarajuće draži. Jedan od osnovnih preduvjeta koji draž
mora zadovoljiti, da bi dovela do pojave akcionog potencijala, je da mora imati odgovarajuću
jačinu. Taj minimalni intenzitet draži koji dovodi do pojave akcionog potencijala naziva
se pražna vrijednost , to jest minimalni intenzitet. Za nastanak akcionog potencijala odgovorni
su aktivni napon ovisan o ionskim kanalima za natrij.

Oni imaju dvoja vrata :

 aktivirajuća – voltažno (napon) ovisna, koja su u mirovanju zatvorena

 inaktivirajuća - vremenska vrata koja su u stanju mirovanja otvorena

Kada draž djeluje na membranu, na tom dijelu dolazi do otvaranja aktivirajućih vrata na
određenom broju aktivnih kanala za ione Na+. Potom ioni Na+ ulaze u stanicu i na tom dijelu
membrane dolazi do inverzije potencijala – lokalna inverzija. Ukoliko je draž dovoljne jačine,
tj. ukoliko je ulazak natrija dovoljan da izazove promjenu MMP-a za 1/6 njegove vrijednosti
nastat će akcioni potencijal tj. dostigne se nivo okidanja.

U tom momentu dolazi do eksplozivnog otvaranja velikog broja aktivnih ionskih kanala za
Na+ , po sistemu strujnih krugova i ioni Na+ ulaze u stanicu. To je stadij depolarizacije. Tada
je membrana oko 1000 puta permeabilnija za ione Na+ nego za K+.

Kako potencijal raste, tj. postaje sve više pozitivan, to uzrokuje zatvaranje inaktivirajućih
vrata na aktivnim kanalima za ione Na+ i u jednom trenutku prestaje ulazak iona Na+, a na
čitavoj membrani se desila inverzija potencijala.

Da bi se vratila normalna razlika potencijala potrebno je da se iz stanice izbace pozitivni ioni.

Budući da u stanici ima najviše K+, dolazi do otvaranja njegovih aktivnih kanala, pri čemu
K+ izlazi iz stanice i to je stadij repolarizacije. Potencijal na membrani opada, ali pada ispod
vrijednosti MMP-a, što se naziva hiperpolarizacija ili negativni naknadni potencijal. Nastaje
zbog sporog otvaranja i zatvaranja aktivnih kanala za kalij.

To ispravlja Na-K pumpa. U toku depolarizacije i početnog dijela repolarizacije membrana je

apsolutno refraktorna. To znači da se ne može uopće podražiti nikakvom draži. U ostalom
dijelu repolarizacije je relativno refraktarna, ali samo na draži puno većeg intenziteta od
pražne.

Ako draž nema pražnu vrijednost, dolazi do otvaranja određenog broja Na kanala, ali taj
ulazak Na+ iona nije dovoljan da se dosegne pražna vrijednost pa akcioni potencijal ne
nastaje. Nastaje lokalna reakcija (elektronički potencijal) koji se ne širi po zakonu sve ili
ništa.

5
Kad nastane, akcioni potencijal se širi po zakonu sve ili ništa, s jednog dijela membrane duž
čitave membrane, u vidu strujnih krugova, gdje jedan kanal otvara drugi.

Širenja akcionog potencijala duž nervnih vlakana ovisi o vrsti nervnog vlakna. Postoje debela
i tanka nervna vlakna. Debela su vlakna mijelinizirana, a tanka su nemijelinizirana.

6
Srčani ciklus i impulsi

Srce funkcionira kao pumpa i preko arterijskih žila isporučuje krv bogatu kisikom i hranjivim
materijama do svih organa, tkiva i stanica tijela. Krv preuzima iz srca najveća arterija tijela –
aorta, koja se grana prema glavi i vratu, srcu, jetri, crijevima, bubrezima i donjim
ekstremitetima. Venski sustav prikuplja krv bogatu ugljikovim dioksidom i raspadnim
produktima metabolizma iz svih dijelova tijela i nosi je preko dvije najveće vene u tijelu,
donje i gornje šuplje vene, u desno srce. Preko plućne arterije krv odlazi u pluća, dolazi do
otpuštanja ugljik dioksida i ponovnog vezanja kisika, te se oksigenirana krv vraća u lijevo
srce.

Srce se grči (kontrahira) i širi (dilatira). Grčenjem obje pretklijetke istovremeno, otvaraju se
zalisci i krv odlazi u klijetke koje se šire da bi primile krv. Kontrakcijom klijetki, zalisci
između pretklijetki i klijetki se zatvaraju kako bi spriječili povratak krvi iz klijetki u
pretklijetke. Kontrakcijom klijetki otvaraju se zalisci između klijetki i velikih arterija i krv se
izbacuje u arterije. U isto vrijeme pretklijetke se šire i preuzimaju krv iz venskog sustava.
Iako se jednake količine krvi izbace iz lijeve i desne strane srca, lijeva klijetka stvara mnogo
veći pritisak.

Električni impulsi u srcu dovode do grčenja (kontrakcije) srčanog mišića (miokarda). Impulsi
se stvaraju u desnoj pretklijetki u tzv. SA - čvoru koji se naziva i „prirodni pacemaker srca“.
Električni impulsi putuju preko mišićnih vlakana pretklijetki i klijetki i izazivaju grčenje
(kontrakciju) srca. SA čvor šalje impulse određenom brzinom (frekvencija srca). Normalna
frekvencija srca u stanju mirovanja je od 60-100/min. Međutim, frekvencija se mijenja u toku
tjelesnog opterećenja, spavanja, stresa ili hormonalnih faktora. U toku spavanja frekvencija
može pasti do 40/min, a u toku fizičkog opterećenja porasti na 160/min.

7
Akcioni potencijal srčanog mišića

Akcioni potencijal ventrikularnog mišića u prosjeku iznosi oko 105 mV, što znači da se
membranski potencijal povećava s negativne vrijednosti od oko -85 mV, kakva je između
pojedinih otkucaja, na pozitivnu vrijednost od oko +25 mV tijekom svakog otkucaja. Nakon
početnog šiljka (graf), membrana u atrijskom mišiću ostaje depolarizirana oko 0,2 s, a u
ventrikularnom mišiću oko 0,3s što se vidi kao plato na koji se nastavlja repolarizacija. Zbog
platoa akcionog potencijala, kontrakcija u srčanom mišiću traje i do 15 puta dulje od
kontrakcije u skeletnom mišiću. U srčanom je mišiću akcijski potencijal uzrokovan
otvaranjem:

1. brzih natrijskih kanala istih kao u skeletnom mišićju

2. sporih kalcijskih kanala (kalcijsko-natrijski kanali) koji ostaju otvoreni nekoliko
desetinki sekunde
 u tijeku tog vremena velik broj kalcijevih i natrijevih iona utječe kroz te kanale
u mišićno vlakno, pa to produljuje depolarizaciju i uzrokuje nastanak platoa
 kalcijevi ioni koji ulaze za vrijeme tog akcijskog potencijala pomažu u
poticanju mišićne kontrakcije
3. smanjena propusnost membrane srčanog mišića za kalijeve ione neposredno nakon
početka akcijskog potencijala pridonosi produljenju akcijskog potencijala i nastanku
platoa
 smanjuje se istjecanje kalijevih iona za vrijeme platoa, a to sprječava rani
povratak napona akcijskog potencijala na razinu u mirovanju
 kad se poslije 0,2-0,3s kalcijsko-natrijski kanali zatvore, propusnost se
membrane za kalijeve ione povećava, a membranski se potencijal vraća na
vrijednost u mirovanju

Slika.2. Ritmički akcioni potencijali Purkinjeova vlakna i vlakna ventrikularnog mišića

8
Sprega podraživanja i kontrakcije

U sarkoplazmu za vrijeme akcionog potencijala, osim kalcijevih iona oslobođenih iz cisterni

sarkoplazmatske mrežice, difundira i velik broj kalcijevih iona iz T-cjevčica; sarkoplazmatska
je mrežica u srčanom mišiću slabije razvijena nego u skeletnom mišiću, dok je promjer,
odnosno volumen T-cjevčica veći. Krajevi T-cjevčica izravno se otvaraju na vanjskoj površini
srčanoga mišićnog vlakna, pa izvanstanična tekućina protječe i kroz T-cjevčice. Količina
kalcijevih iona koja je na raspolaganju za izazivanje kontrakcije srčanog mišića ponajviše
ovisi o koncentraciji tih iona u izvanstaničnoj tekućini.