Vous êtes sur la page 1sur 31

Visoka škola "CEPS-Centar za poslovne studije" Kiseljak

Sigurnosne studije

ISTRAŽIVAČKI PROJEKAT

TEMA: „ALKOHOLIZAM NA PODRUČJU


KANTONA SARAJEVO“

Travnik, novembar 2016.

1
SADRŽAJ

1. Uvod.......................................................................................................................
3
2. Formulacija problema............................................................................................5
2.1. Osnovni hipotetički stavovi.............................................................................6
2.1.1. Hipotetički stav o strukturi problema..............................................................6
2.1.2. Hipotetički stav o funkcijama problema..........................................................7
2.1.3. Hipotetički stav o vezama i odnosima.............................................................8
2.2. Značaj istraživanja...........................................................................................9
2.2.1. Naučni značaj istraživanja...............................................................................9
2.2.2. Društveni značaj istraživanja.........................................................................10
2.3. Rezultati dosadašnjih istraživanja.................................................................10
3. Određenje predmeta istraživanja.........................................................................11
3.1. Teorijsko određenje problema.......................................................................13
3.1.1. Pojmovno kategorijalni aparat ......................................................................13
3.2. Operacionalno određenje predmeta istraživanja............................................15
3.2.1. Činioci sadržaja predmeta istraživanja..........................................................16
3.2.2. Vremensko određenje predmeta....................................................................16
3.2.3. Prostorno određenje predmeta istraživanja....................................................17
3.2.4. Disciplinarno određenje predmeta istraživanja.............................................17
4. Ciljevi istraživanja...............................................................................................17
4.1. Naučni ciljevi istraživanja ............................................................................18
4.2. Društveni ciljevi istraživanja.........................................................................18
5. Utvrđivanje hipoteza i indikatora........................................................................18
5.1. Opšta ( generalna ) hipoteza..........................................................................19
5.2. Posebna hipoteza...........................................................................................19
5.3. Pojedinačne hipoteze.....................................................................................19
6. Utvrđivanje načina istraživanja...........................................................................19
6.1. Statistički metod............................................................................................20
6.2. Hipotetičko-deduktivni metod.......................................................................20
6.3. Metoda posmatranja......................................................................................20

2
6.4. Metoda ispitivanja.........................................................................................20
6.5. Metoda analize sadržaja.................................................................................20
7. Uzroci istraživanja...............................................................................................20
7.1. Izvori podataka..............................................................................................21
8. Naučna i društvena opravdanost
istraživanja.......................................................21
8.1. Naučna opravdanost istraživanja...................................................................22
8.2. Društvena opravdanost istraživanja...............................................................22
9. Instrumenti
istraživanja........................................................................................23
10. Literatura..............................................................................................................2
8

3
1.Uvod

Zloupotreba psihoaktivnih supstanci u BiH predstavlja društveni problem i problem


javnog zdravstva. Bosna i Hercegovina kao država u tranziciji suočava se s dramatičnim
socijalnim promjenama, koje su u izravnoj vezi s upotrebom alkohola i porastom
problema koji su vezani za to, poput krivičnih djela, socijalne isključenosti,
smaoubistva. Ipak, teško je govoriti o porastu ovisničkog ponašanja u BiH jer ne postoje
sveobuhvatne studije o ovom problemu. Podaci koji se mogu pronaći uglavnom su dio
evaluacija projekata i/ili manjih istraživanja različitih zdravstvenih, socijalnih institucija
i organizacija koje se izravno ili posredno bave prevencijom ovisnosti. Iako se može
raspravljati o pouzdanosti ovih podataka, ipak ćemo pomoću njih pokušati prikazati
stanje na području BiH.
Odgovor na pitanje zbog čega mladi pribjgavaju alkoholu vrlo je složen i uključuje niz
faktora kao što su socijalna sredina, osobine ličnosti pojedinca, razni životni i razvojni
stresovi kao što su problemi u porodici, u školi, s vršnjacima, zatim dostupnost
alkohola, nepostojanje zakonske legislative, socijalna nesigurnost i besperspektivnost i
dr.
Nedostatak adekvatnih kulturnih i sportskih mjesta samo je jedan od razloga zbog kojeg
mladi u BiH nemaju alternativu za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Koncept prevencije ovisnosti izrađen na Univerzitetu Zürich (1991. godina) temelji se
na pretpostavci da preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene dvojako - ka ličnosti
pojedinca i strukturi u okruženju. Ovakav koncept može služiti za prepoznavanje i
pronalaženje potrebnih preventivnih mjera u lokalnoj zajednici.
Unaprjeđenje zdravlja orijentirano na ličnost i prevencija ovisnosti usmjerena na
pojedinca pridonosi sticanju individualnog znanja, iskustva, vještine i resursa koji
sprečavaju nastanak ovisničkog ponašanja, kroz jačanje ličnosti i njene autonomije. Ove
postavke se ostvaruju u ličnom odnosu, u većim grupama ili preko medija.
Strukturalno orijentirano unaprjeđenje zdravlja i prevencija ovisnosti smanjuju uvjete za

4
nastanak ovisničkog ponašanja u okolini, a odnose se na zakone, životne, radne i
ekološke uvjete. Utiču i na socijalne i društvene strukture s ciljem povećanja pozitivnih
faktora i smanjenja negativnih.

2. Formulacija problema

Niti jedna društvena pojava se ne može istražiti samo sa jednog aspekta što proizlazi od
činjenice da su sve društvene pojave izuzetno kompleksne i multidimenzionalne, one se
moraju istraživati multidisciplinarno. U praksi istraživanja nije poznato da je bilo koje
istraživanje obuhvatilo sve aspekte, činioce, odnose, veze, aktivnosti, svojstva itd..1

Da bi se odgovorilo ovom zadatku potrebno je izdvojiti dijelove određene pojave i


njihove dimenzije koje trebaju da posluže da precizno odredimo problem istraživanja,
da utvrdimo hipotetičke stavove o problemu istraživanja na osnovu kojih ćemo izvesti
predmet istraživanja. Pojednostavljeno, problematika rada je prevencija konzumacije
alkoholnih pića uslovljena raznim utjecajima, bilo društvenim ili osobnim. U ovom radu
posebna pažnja bit će posvećena preventivnom djelovanju suzbijanja alkoholizma.

Alkoholizam je bolest koja nastaje postepeno. Iako su ljudi skloni da neku životnu
situaciju proglase razlogom alkoholizma (ljubav, problem, smrt, itd.), pravi uzroci su
mnogo složeniji i njih treba tražiti u međusobnom djelovanju tri faktora: pojedinac,
sredina i alkohol. S obzirom na kompleksnost problema alkoholizma formulisane su
brojne definicije, ali još uvijek nema opšte prihvaćene kojom bi se mogli rukovoditi.
Najčešće se spominje definicija koju je prihvatila Svjetska zdravstvena organizacija a
ona glasi:

„Hroničnim alkoholičarem smatra se osoba koja je prekomjerno uzimala alkoholna pića,


u koje se razvila psihička ili fizička, ili i fizička i psihička ovisnost o alkoholu i koja
pokazuje duševni poremećaj ili takve poremećaje ponašanja, koji ukazuju na oštećenje
psihičkog i fizičkog zdravlja, odnosa s drugima i socijalnog stanja.“

1
Dž.Termiz, Metodologija društvenih nauka 2003.g.,str.164

5
Za Grad Sarajevo takođe se može reći da je broj alkoholičara u porastu, naročito među
maloljetnom populacijom, a po statistikama i anketama broj osoba koje konzumiraju
alkohol se povećao za 70%.Alkoholizam, sa svim svojim popratnim manifestacijama,
oduvijek je pratio društvene odnose. I odnos društva se isto tako mijenjao prema
alkoholizmu, paralelno sa društvenim promjenama. Kantonalna vlast je poduzela niz
pravnih, administrativnih i operativnih mjera: zabrana točenja alkoholnih pića
maloljetnicima, zabrana upravljanja motornim vozilima maloljetnicima poslije 23:00
sata, kao i boravak poslije 23:00 sata za maloljetnike bez pratnje roditelja, a kao
najnoviju mjeru policija na osnovu opštinske odluke provodi stalne kontrole i
sankcionisanja osoba koje konzumiraju alkohol na javnim površinama.
Uspostavljena je saradnja Kantona Sarajevo sa osnovnim i srednjim školama zasnovana
na realizaciji zajedničkih projekata prevencije ovisnosti o drogama, sa ciljem pilotiranja
različitih modela koje su odabrane škole predložile. Zadatak svake škole je da realizira
projektom zacrtani model, a Zavoda za javno zdravstvo da evaluira implementirani
projekt kroz elemente :
- Prihvatljivost pristupa za učenike,
- aktivno uključenje učenika,
- razvijanje vještina i samopouzdanja učenika,
- povećanje nivoa znanja o štetnosti droga i alkohola,
- kreativnosti učenika i uspostavljanje koncepta edukacije vršnjaka.
Ovakav pristup rezultirati će prihvaćanjem najboljeg modela prevencije u školama, koji
će biti predložen kao univerzalni model prevencije ovisnosti u osnovnim, odnosno
srednjim školama i koji bi trebale prihvatiti i primjenjivati sve škole na području
Kantona Sarajevo, kao kontinuiranu aktivnost koju će permanento podržavati
Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo.

2.1.Osnovni hipotetički stavovi

U istraživačkoj praksi formulišu se po pravilu hipotetički stavovi o strukturi problema,


funkcijama problema i o vezama i odnosima.2

2.1.1.Hipotetički stav o strukturi problema


2
Dž.Termiz, Metodologija društvenih nauka 2003.g.,str.164

6
Društva u tranziciji, kao što je naše, obilježena su velikim društvenim promjenama,
kao što su povećana socijalna mobilnost, vrlo brza urbanizacija i slom tradicionalnih
društvenih vrijednosti. Savremeno društvo i njegove ustanove odbacuju pojedinca ili
skupine koje posustaju u svakodnevnoj borbi za materijalnim dobrima i društvenim
položajem. Sve je veći broj onih koji ispadaju iz mreže sistema socijalne sigurnosti i
ulaze u područje socijalne nesigurnosti i neizvjesnosti.
Prekomjerno konzumiranje alkohoholnih pića, kao izraz bijega iz te i takve stvarnosti i
društvenih poteškoća, karakteristično je za naše.
Faktori okoline jesu svi oni koji imaju veze sa socijalnom, porodičnom i fizičkom
sredinom u kojoj osoba živi. U interakciji s osobinama ličnosti, okolina može negativno
djelovati i poticati ovisnost.
Prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu, s obzirom na skromne, nekada skoro
zanemarljive, rezultate liječenja ovih bolesti.
Obzirom da je trend poremećaja usmjeren ka sve mlađim uzrastima, aktivnosti vezane
za prevenciju treba usmjeriti na potpuno zdravu populaciju, na djecu i adolescente.
Ako posmatramo uzroke poremećaja, onda će aktivnosti prevencije biti usmjerene na
porodicu, školu i cjelokupno društvo. Efikasno suprotstavljanje ovom problemu
podrazumijeva uključenje svih članova društva, što podrazumijeva jedinstven stav u
odašiljanju poruka da je korištenje alkohola opasno.

Potrošnja alkohola u litrima po stanovniku u Federaciji Bosne i Hercegovine iz godine u


godinu se povećava, i to od 16,7 l. u 2000. godini do 26,2 litra alkohola u 2007. godini.
Pritom je jasno da Federalnom zavodu za statistiku izmiču ogromne količine alkoholnih
pića koje se ilegalno proizvode ili uvoze u našu zemlju i troše bez ikakvog nadzora.
Prema UNDP Bosnia and Herzegovina 2000 Youth, 11% mladih pije alkohol
povremeno ili redovno, 43% samo u određenim prilikama, dok samo 46% mladih ne
konzumira alkohol. U odnosu na polnu strukturu, 19% mladića konzumira alkohol
stalno ili povremeno, dok 4% djevojaka stalno konzumira alkohol.

Prema preporukama SZO učestalost oboljenja i stanja povezanih sa alkoholom kao


faktorom rizika predstavljaju značajan instrument procjene globalne potrošnje alkohola.
Uvidom u podatke Zavoda za javno zdravstvo FBIH registriranih u ambulantno-
polikliničkoj službi (kod osoba starih 19 i više godina), mentalni poremećaji i

7
poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom pokazuju stalni trend porasta u periodu
2004 – 2007. godine, a registriran je i porast ovih poremećaja u mlađim dobnim
skupinama stanovništva.

2.1.2.Hipotetički stav o funkciji problema

Glavni funkcionalni problemi predstavljaju neusklađenu pravnu legislativu u BiH.


Aktivnosti koje su poduzete na području Kantona Sarajevo u periodu od 1999. godine,
te su na snazi i u projektu 2004.-2007. pod nazivom „Program prevencije narkomanije,
alkoholizma i drugih ovisnosti” su uzor za daljnje aktivnosti po pitanju prevencije
ovisnosti alkoholizma. Također, o funkciji problema svjedoči i nepostojanje državne
strategije o prevenciji i ovisnosti, što ukazuje na nemogućnost sistematičnog i
dugotrajnog djelovanja u smislu prevencije.

2.1.3. Hipotetički stav o vezama i odnosima


U istraživanjima na Zapadu kako o najefikasnijim načinima sprječavanja ovisnosti, kao
i samog pružanja informacija o sredstvima ovisnosti, ovisničkom ponašanju i
posljedicama ovisnosti, preko zastrašivanja od odgovornih osoba u obrazovanju i u
lokalnoj zajednici, do izgradnje posebne stručne discipline koja se bavi uzrocima
zdravog razvoja odnosno jačanjem zaštitnih i smanjenjem rizičnih faktora ličnosti i
životne sredine mladih, došli su do saznanja da je prevencija složen skup metoda
djelovanja.
Danas je za unaprjeđenje zdravlja i prevenciju ovisnosti razvijen skup metoda, modela i
koncepata koji mogu proširivati i jačati resurse pojedinca i njegovog socijalnog
okruženja.
Te metode u ovisnosti o utjecaju na ciljnu populaciju, strategiji koju koriste i načinu
djelovanja mogu se svrstati u tri skupa:
Prvi skup čine metode kojima je cilj informirati i senzibilizirati ciljnu skupinu preko
raznih predavanja, medijskih kampanja, publikacija i slično. Ovakve metode je lako
provesti i korisne su kade želimo utjecati na širu populaciju. Ipak, nedostatak ovakvih
metoda jeste da ostaju na nivou informisanja i ne mogu utjecati na promjenu ponašanja,
odnosno njihov stepen pristupačnosti vrlo je nizak.

8
Drugi skup metoda namijenjen je za aktiviranje osoba koje su senzibilizirane za temu
prevencije ovisnosti. Imaju cilj da utječu na spoznaju i iskustva ljudi o prevenciji
ovisnosti tako što utječu na produbljivanje preventivnih sadržaja, procesa i obrazaca
ponašanja. Spadaju u srednje pristupačne metode.
Treći skup metoda usmjeren je na ciljnu populaciju kojoj je namijenjen. Kroz aktivnosti
kako što su treninzi za stjecanje kompetencija, te obuka peer-lidera i multiplikatora
mogu se promijeniti percepcije, mišljenja, stavovi i djelovanje grupe kojoj su
namijenjeni. Njihova prednost je u tome što preko socijalnog utjecaja grupa
„preventivaca“ može bolje pristupiti svojim vršnjacima i tako izgraditi i unaprijediti
stabilnu mrežu mladih na lokalnom nivou.

2.2. Značaj istraživanja


Značaj istraživanja je dvostruk i to kao značaj istraživanja po rješavanju društvenog
problema i kao naučni značaj, odnosno doprinos naučnim istraživanjima. Značaj
istaživanja je u tome da se vidi koliko su institucije spremne da pomognu u rješavanju
problema alkoholizma, kao i njegovoj prevenciji, odnosno suzbijati širenje takvog
ponašanja, kao i spriječiti širenje alkoholizma među djecom i mladim. Obzirom da je
alkoholizam jako delikatna tema i da se još uvijek u našem društvu nedovoljno radi na
tom polju, istraživanja o tome mogu korisno uticati na adekvatnije oblike rješavanja
ovog problema. Veoma je bitan značaj ovog istraživanja zbog prevencije, kao i
upoznavanje roditelja kao i šire okoline alkoholičara sa simptomima ponašanja ovih
osoba. Ovakvim istraživanjem se pokazuje koliku ulogu u prevenciji ovog problema
imaju roditelji, društvo. škola kao i sredina u kojoj ova osoba živi i radi.

2.2.1. Društveni značaj


Na osnovu naprijed navedenih hipotetičkih stavova može se zaključiti o društvenom
značaju istraživanja prevencije alkoholizma, kao bolesti u Kantonu Sarajevo. Šira
javnost nije dovoljno upoznata sa razvojem alkoholizma, zabludama o alkoholizmu,
uzrocima alkoholizma i posljedicama alkoholizma. Tako da usljed nepoznavanja bolesti
ne mogu pravovremeno ni djelovati. Posebno se sve ovo odnosi na odgoj i vaspitanje
djece i omladine, koju treba preventivnim djelovanjem treba zaštiti od ove narastajuće
bolesti.

9
Dakle,društveni značaj istraživanja treba da se odrazi u edukaciji široke populacije
Kantona Sarajevo u kojoj će se primjenjivati rezultati istraživanja, a s ciljem što boljeg
preventivnog djelovanja posebno na omladinu. Porodica kao osnovna ćelija društva,
preko obrazovnih i radnih institucija i sredina u sekundarnoj socijalizaciji, sve do
društvene zajednice i djelovanja koje bi za cilj imale prevenciju i suzbijanje
alkoholizma, te upoznavanje šire javnosti sa svim njegovim negativnostima.

Alkohol je direktan krivac za četvrtinu smrti zapadnoeuropskih muškaraca u dobi


između 15 i 29 godina. a na trećem je mjestu,poslije pušenja i debljine, kao faktor
moždanog udara.Uz bolju zakonsku regulativu i veći angažman ustanova za liječenje i
oporavak alkoholičara, kao i preventivne programe, naročito u školama, društvo bi
moglo zaustaviti stalni porast ovisnika a samim tim i ublažiti posljedice alkoholizma
koje su nemjerljive.

2.2.2. Naučni značaj

Naučni značaj istraživanja se ogleda u naučnom objašnjenju različitih uslova koje se


trebaju primjenjivati u prevenciji alkoholizma kao i oni u kojima se alkoholizam javlja,
a u čemu učestvuju različiti i raznovrsni subjekti. Takođe se treba na osnovu postojećih
saznanja upotpuniti slika o alkoholizmu kao društveno negativnoj posljedici koja može
imati dalekosežne i razorne posljedice za svako društvo.

Prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu, s obzirom na skromne, nekada skoro


zanemarljive, rezultate liječenja alkoholizma.
Obzirom da je trend poremećaja usmjeren ka sve mlađim uzrastima, aktivnosti vezane
za prevenciju treba usmjeriti na potpuno zdravu populaciju, na djecu i adolescente.
Ako posmatramo uzroke poremećaja, onda će aktivnosti prevencije biti usmjerene na
porodicu, školu i cjelokupno društvo. Efikasno suprotstavljanje ovom problemu
podrazumijeva uključenje svih članova društva, što podrazumijeva jedinstven stav u
odašiljanju poruka da je korištenje alkohola opasno.

U cilju procjene veličine problema konzumiranja alkohola neophodno je provoditi


redovite istraživačke studije, posebno u ciljanim populacionim skupinama.

10
Istovremeno potrebno je podržavati umrežavanje i koordinaciju sakupljanja podataka iz
istraživačkih studija i iz zdravstvenih ustanova. Objedinjavanje baza podataka na ovaj
način omogućilo bi formiranje indikatora zdravstvenih ishoda u cilju monitoringa i
evaluacije uspješnosti preventivnih programa.
Podaci prikupljeni na ovaj način bili bi usmjeravani ka Zavodu – Centru za liječenje
ovisnosti koji bi se trebao, osnovati na Federalnom nivou, a koji bi imao funkciju
referalnog centra za prikupljanje i obradu podataka.

2.3. Rezultati predhodnih istraživanja

Postoji čitav niz naučnih članaka koji su posevećni prevenciji alkoholizima, kao i
istraživanja koja su provedena s ciljem aktivnog djelovanja po pitanju problema
alkoholizma na području Kantona Sarajevo i Federacije BiH.
- Federalni program prevencija alkoholizma, decembar 2002.god., Ministarstvo
zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Svjetskom
zdravstvenom organizacijom;
- Kantonalni program prevencije alkoholizma i drugih ovisnosti, 2006,
Ministarstvo zdravstva, Kanton Sarajevo;
- Strategija mladi i zdravlje, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalno
ministarstvo zdravstva;

Dokumenti i rezultati ovih istraživanja mogu poslužiti i kao osnov za stalno praćenje
aktivnosti vezanih za prevenciju alokoholizma. Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti
projektima koji su vezani za prevenciju alkoholizma kod mladih, te pronaći adekvatne
načine informisanja s ciljem smanjenja stope konzumacije alkohola i njegove
zloupotrebe.
Krajem 2011.godine tačnije u novembru mjesecu RPZ policajci PS Novo Sarajevo su
posvetili edukativnom radu sa učenicima VI, VII i VIII-ih razreda osnovnih škola sa
svog područja, te su u sklopu tih aktivnosti održali veoma zapaženo i posjećeno
predavanje na teme: „Poznavanje zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira“ i
„Javno mjesto i ponašanje na javnom mjestu“, te sankcije u slučaju nedozvoljenog i
neprihvatljivog ponašanja. Predavanja su održana u O.Š. „Malta“ i O.Š. „Kovačići“, uz
prisustvo oko 300 učenika i 19 odjeljenskih voditelja, zajedno sa menadžmentom
osnovnih škola (direktori, pedagozi i socijalni radnici). Treba ponovo napomenuti da su
ova predavanja imala zaista vrlo pozitivan odjek među učenicima i nastavnim osobljem,

11
te je zajednički zaključak da sa ovom praksom svakako treba i dalje nastaviti, uz pažljiv
odabir tema predviđenih za realizaciju.
U „Željezničkom školskom centru“ Sarajevo, je održana radionica i predavanja na više
aktuelnih tema i to: „Maloljetnička delikvencija“, „Uticaj okoline na ponašanje mladih“,
te „ Zloupotreba narkotičkih sredstava“. Predavanjima je prisustvovalo oko 180
učenika, a s obzirom na aktuelnost pomenutih tema, te zanimljiv način njihove
prezentacije, izazvala su veliku pažnju i interesovanje kod prisutnih učenika i
nastavnika.Obrazovna dimenzija realizacije projekta „Rad policije u zajednici“,
nastavljena je u O.Š. „Velešićki heroji“, gdje je učenicima drugog razreda prezentirana
policijska oprema i policijsko vozilo, a učenicima O.Š. „Grbavica“ (dva razreda sa oko
40 učenika) je prikazano odvijanje saobraćaja na raskrsnici, te način prelaska preko
obilježenog pješačkog prelaza.Aktivnim učešćem u vježbi „Sigurnost 2011“, koju je
organizirala i provela Općina Novo Sarajevo, RPZ policajci Druge policijske uprave, su
dali svoj puni doprinos, kako uspješnom toku vježbe, tako i ukupnom poboljšanju
sigurnosne situacije na području koje pokriva ova PU.Treba napomenuti, da gore
pomenute aktivnosti, nisu uticale na redovne aktivnosti RPZ policajaca, a koje se
odnose na stalni obilazak i kontakte sa građanima, učenicima i menadžmentom svih
škola sa svog područja, predstavnicima mjesnih zajednica i Centra za socijalni rad.

3. ODREĐENJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA

Određivanje predmeta istraživanja odvije se kroz teorijsko i operacionalno određenje


predmeta istraživanja i u projektu istraživanja treba ga shvatiti kao veoma složeno i
polidimenzionalno teorijsko istraživanje koje se odigrava kroz nekoliko faza, najčešće
bar u tri faze. Prva faza je preliminarno određenje predmeta istraživanja, drugo teorijsko
određenje predmeta, a treća je operacionalno određenje predmeta istraživanja. Izradom

12
formulacije problema istraživanja započinje rad na projektu i njegovom prvom,
pretežno naučnom segmentu koji se naziva nacrt naučne zamisli.3

Obzirom da je u predhodnom dijelu razmatrano shvatanje preliminarnog određenja


predmeta formulisanog kroz određivanje naslova teme istraživanja, nastavku slijedi
druga i treća faza u određivanju predmeta istraživanja koje su okarakterisane u
metodološkoj literaturi kao sastavni dijelovi predmeta istraživanja:

 Teorijsko određenje predmeta istraživanja;


 Operaciono određenje predmeta i straživanja.

3.1. Teorijsko određenje problema


Problematika koju istražujem tiče se prevencije zloupotrebe alkohola na području
Kantona Sarajevo u periodu 2010-2014. godine, te bitne komponente problema,
kategorija pojmova, sadržaj i strukturalni činioci alkoholizma.

3.1.1. Pojmovno – kategorijalni aparat


Predmet ovog istraživanja predstavlja prvenstveno problem alkoholizma u Kantonu
Sarajevo posljednjih godina, kao i pokušaj prevencije zlouupotrebe alkohola s
posebnim akcentom na mlađu populaciju koja je skolna eksperimentisanju, ali i faktori
koji su najvećim dijelom doprinijeli povečanju ovisnosti o alkoholu. Za ovo
istraživanje potrebno je odrediti sl. pojmove i termine:

Prevencija alkoholizma podrazumijeva brojne aktivnosti koje su usmjerene pretežno


od zdravstvenih institucija i nevladinih organizacija o opasnostima koje su vezane za
konzumiranje alkohola. Prevencija je najčešće usmjerena ka mladima obzirom da su oni
ciljna skupina, te pogodan kandidat za proizvođače lakoholnih pića, prije svega zbog
nezrelosti i željom za dokazivanjem. Prevencija se može sprovoditi na više načina od
kojih su najefikasniji putem medija, spotova, ulaganjem u propagande aktivnosti,
okrugli stolovi, naučni skupovi.

Primarna prevencija ovisnosti ima najvažniju ulogu, od svih oblika prevencije, s


obzirom na skromne, nekada skoro zanemarljive, rezultate liječenja ovih poremećaja.
3
Dževad Termiz, Metodologija društvenih nauka, Šahinpašić, Sarajevo, 2003., str.165

13
Obzirom da je trend poremećaja usmjeren ka sve mlađim uzrastima, aktivnosti vezane
za primarnu prevenciju treba usmjeriti na potpuno zdravu populaciju, na djecu i
adolescente.

Sekundarna prevencija uključuje rano otkrivanje ovisnika, postavljanje dijagnoze i rad


na motivaciji za liječenje, te efikasno i kratkotrajno liječenje. Rano okrivanje i
prihvatanje liječenja je od posebnog značaja za uspješno suzbijanje bolesti ovisnosti. Ne
treba ni naglašavati da su rezultati liječenja bolji ako se ono ranije započne, prije nego
što se razviju psihička i fizička ovisnost, a najbolje je započeti liječenje kada je osoba u
eksperimentalnoj fazi.

Tercijarnu prevenciju čine liječenje i psihosocijalna rehabilitacija otkrivenih slučajeva


ovisnika koji se sprovode u zdravstvenim centrima za liječenje, a nakon toga mogu da
nastave liječenje kod ljekara primarne zdravstvene zaštite ili u nadležnom CMZ pri
kojem će se uspostaviti asocijacija socio-terapijskog kluba, kluba podrške ili
samopomoći.

Alkohol je droga. Alkohol je sastavni dio različitih alkoholnih pića. Pod alkoholom se
u običnom životu podrazumijeva samo etil- alkohol (C 2H5OH). Etanol je bezbojna
tečnost, lakša od vode, karakterističnog mirisa.

Alkoholizam je bolest koja zbog prekomjerne, dugotrajne upotrebe alkoholnih pića


dovodi do oštećenja svih organa i poremećaja, kao i poremećaja svih čovjekovih
funkcija, psihičkih poremećaja i oštećenja moralnog ponašanja.

Apstinencija, apstinent. Apstinencija od alkohola obično počinje kao prisila. Često


alkoholičar bude prvo prisilni apstinent da bi preživio, da bi spasio život, brak, posao…
Kasnije učenjem i mijenjanjem stavova postaje apstinent iz uvjerenja. Apstinencija
znači potpuno uzdržavanje od uzimanja alkohola.

Fenomen prve čaše. Važno je upamtiti da, kad čovjek jedanput postane alkoholičar,
nikad više ne može piti umjereno, bez obzira na to da li se liječio i koliko je dugo

14
apstinirao. Alkoholičar poslije popijene prve čaše ne može da se zaustavi. Ne može da
ostane na toj jednoj čaši i da kaže: Za danas je ovo dovoljno, više neću danas piti. On
mora da nastavi i da pije dalje sve dok ne dostigne svoju dozu alkohola u krvi. Apstinent
(osoba koja ne pije već jedno vrijeme alkohol) ako popije čašicu alkohola, ne može stati
na toj jednoj čašici. Mora da nastavi pijenje i ubrzo stiže do pijenja kao prije
apstinencije. Samo, za ono za šta su mu ranije bile potrebne godine, sada su dovoljni
dani ili 2-3 nedjelje. Poslije prve popijene čaše alkoholnog pića ne može da stane, već
se vraća nazad u zavisnost od alkohola. Zbog toga se ova pojava i zove fenomen prve
čaše.

Rehabilitacija. Po Roteru, "o rehabilitaciji možemo govoriti kada je postignut toliki


stepen psihičkog i tjelesnog zdravlja, koji preko resocijalizacije dovodi do dovoljnog
socijalnog, egzistencijalnog i porodičnog poboljšanja, tako da je pacijent u stanju da bez
pomoći, a prema svojim individualnim sposobnostima i potrebama, usmjerava svoj
život." Dakle, kod rehabilitacije alkoholičara je osnovni zahtjev uspostavljanje i
održavanje apstinencije. Na tome se zasnivaju ostali zahtjevi, a to su preuzimanje
osnovnih bioloških i socijalnih uloga u porodici, prihvatanje i održavanje socijalnih
uloga u radnoj sredini, postizanje profesionalne rehabilitacije, itd. Iz ovoga slijedi da se
rehabilitacija ne ograničava samo na apstinenciju, već obuhvata "ozdravljenje" i
napredovanje na svim životnim planovima.

Značaj ovog dijela nacrta naučne zamisli, jeste prije svega, da se ukaže na svijest
omladine, da je velika zloupotreba alkohola i ona je u stalnom porastu. Bitno je istači da
je funkcija nacrta ove naučne zamisli da utiče na svijest mladih na različite načine, kako
bi prestali s konzumiranjem alkohola i kako bi preventivno uticali na nastanak ovog
problema.

3.2.. Činioci sadržaja predmeta istraživanja

Sam predmet istraživanja odnosi se na faktore i različite činioce nastanka alkoholizma


koji su međusobno povezani i zavisni jedan od drugog, kao i na prevenciju alkoholizma
gdje važnu ulogu imaju porodica, škola, te šira društvena zajednica. Činioca sadržaja
15
predmeta istraživanja odnosi se na roditelje, tj. njihovu zanemarenost i zapuštenost u
odgoju djece, a što bi ustvari trebala biti njihova svakodnevna obaveza, zatim odnosi se
na sredinu u kojoj dijete svakodnevno boravi, škola gdje provodi najveći dio slobodnog
vremena i gdje je izložen različitim uticajima.

Mladi
Mladi predstavljaju rizičnu skupinu ovisnosti alkoholizma. U kategoriju mladih spadaju
lica od 16 – 35 godina po Zakonu o mladima u RS, dok je Zakon o mladima FbiH još
uvijek u proceduri, te samo nedefinisanje pojma mladih na području čitave BiH otežava
adekvatan pristup mladima kao i kreiranje omladinske politike koja bi pomogla u
rješavanju njihovih potreba i problema. Aktivnosti koje su ostvarene na području
Kantona Sarajevo u periodu 2004.-2007. a koje se odnose na realizaciju programa
prevencije mladih od raznih ovisnosti pokazale su pozitivne rezultate kao i smanjenje
stope maloljetničke delikvencije te je potrebno nastaviti sa sličnim aktivnostima kako bi
se održao pozitivan trend. Mladi kao takvi predstavljaju najbitniju ciljnu skupinu oko
koje bi se trebalo više aktivirati i djelovati a sa ciljem što bolje informisanosti o štetnim
uticajima alkohola i drugih ovisnosti. Uz kategoriju mladih važnu ulogu imaju i roditelji
koji su neposredan i najbitniji faktor u zaštiti mladih. Pored njhi možemo uključiti i
pedagoge, psihologe, profesore kao i zdravstvene radnike koji se bave aktivnostima u
cilju prevencije ovisnosti kao i mnoge nevladine udruge.

Nevladin sektor
Nepostojanje kulture volonterizma kao i nevladinih aktivnosti predstavalju negativan
faktor u cilju prevencije ovisnosti. Mnoge kreativne radionice kao i lokalno djelovanje
kroz nevladine organizacije u saradnji sa zdravstvenim institucijama doprinjele bi što
efikasnijim programima prevencije s posebnim osvrtom na mlađu populaciju. Aktivno
učešće mladih u takvim organizacijama pozitivno bi uticalo na njihov stav o
ovisnostima, odnosno o štetnosti alkohola. Konstantna djelovanja na polju prevencije
dugoročno bi pokazali pozitivan trend u smanjenju ovisnosti kod mladih.

Zakonsko djelovanje

16
Aktivnosti koje se provode na području Kantona Sarajevo u periodu od 2004. godine a
sa ciljem smanjenja kriminaliteta kao i smanjenja ovisnosti od opojnih sredstava
pokazale su određenu učinkovitost. Naime, radi se o Zakonu o javnom okupljanju u
kojem se jasno navodi da je kretanje i ponašanje maloljetnika regulisano tako da nakon
23 sata se ne smiju kretati bez nadzora odraslih, kao i voziti automobil. Također, u istom
Zakonu navodi se i zabrana točenja alkohlonih pića na sportskim priredbama. Sve
aktivnosti koje se mogu regulisati Zakonom a tiču se konzumiranja alkohola, mogu u
pozitivnom smislu pomoći što adekvatnijoj provedbi preventinih aktivnosti.

Prevencija ovisničkog ponašanja

Podizanje posebnih kompetencija za djelovanje (odolijevanje grupnom pritisku,


sposobnost djelovanja u konfliktnim situacijama, percepcija rizika) predstavljaju glavne
faktore prevencije ovisnosti.
Smanjenje struktura koje djeluju povoljno na nastanak ovisnosti (u školama,
preduzećima, itd.) kao i akteri koji mogu pozitivno djelovati su pored svega roditelji,
profesori, pedagozi i psiholozi, kao i društveno okruženje.
Izgradnja kvalitetnijeg života na zapostavljenim ruralnim i urbanim područjima
preduslov je za što efektniju provedbu preventivnih aktivnosti.

Preventivni programi

Preventivni programi kao načini adekvatnog preventivnog djelovanja u cilju smanjenja


ovisnosti moraju sadržavati slijedeće komponente:
- trebaju imati definiranu ciljnu skupinu s jasno naznačenim karakteristikama kao što su
dob, spol, socijalni status,
- trebaju biti dizajnirani na način da djeluju što ranije, naprimjer, u predškolskom
periodu, tako preveniraju rizične faktore kao što su agresivno ponašanje, nedostatak
socijalnih vještina i poteškoća u obrazovanju,
- trebaju se provoditi u saradnji s više institucija u lokalnoj zajednici kao što su škole,
udruženja, klubovi,

17
- trebaju biti dugoročni s aktivnostima koje se povremeno ponavljaju da bi se pojačao
preventivni cilj.
Preventivni programi u biti sačinjavaju sve aktivnosti koje se mogu i trebaju poduzeti s
ciljem što efikasnijeg peer djelovanja, odnosno što većeg smanjenja broja ovisnika u što
kraćem periodu. Obzirom da se radi o velikom društvenom problemu koju pogađa sve
skupine društva, od mladih do strarijih osoba, potrbeno je program kreirati prema
kategorijama podjeljenim u odnosu na sopl, godine, stepen oboljelosti. Nadalje, ovaj
društveni problem zahtjeva dugoročno djelovanje kao i spremnost vlasti i zdravstvenih
institucija da konstatno podržavaju i kreiraju ove aktivnosti.

3.2.1 Operacionalno određenje predmeta istraživanja

USLOV: Uslovi u kojima će se provoditi istraživanje predstavljaju optimalne potrebe


koje su zadovoljene na više načina. Uslovi u kojima se prevencija odigrava, odnosno svi
načini provedbe prevencije kao načina smanjenja ovisnosti u društvu predstavljaju
osnov istraživanja kao i normativne odredbe koje su znatnim dijelom sastavni dio
predmeta istraživanja.

SUBJEKTI: Subjekti u ovom istraživanju su prvenstveno grupe koje su podložne


ovisnosti, odnosno koje u porodičnom okruženju imaju ovisnika. Nadalje, posebna
pažnja bit će posvećena mladima kao rizičnoj skupini koja zbog neinformiranosti
problema ovisnosti predstavlja ciljanu skupinu koja je podložna ovisnosti. Također,
subjekte predstavljaju i zdravstvene institucije kao i nevladine organizacije koje
umongome mogu doprinjeti prevenciji ovinsnosti alkoholizma. Pored ovih institucija i
policija kao krajnja predstvanica moći ima ulogu u provođenju aktivnosti koje mogu
doprinjeti rješavanju ovog problema.

MOTIVI, INTERESI, CILJEVI: Motiv za provedbu preventivnih aktivnosti sa ciljem


zaustavljanja trenda porasta alkoholizma se nalaze, prije svega, u slici koja odražava

18
stvarno stanje problema konzumiranja alkohola na području Kantona Sarajeva. Ciljevi
ovih aktivnosti su što više ukazati na probleme koje alkohol izaziva, te što efikasnije
spriječiti rast upotrebe alkohola kod mlađe populacije.

METODE I SREDSTVA: Kada se govori o metodama i sredstvima, u smislu ovog


rada podrazumijevaju se metode proučavanja prevencije ovisnosti, kao i načini na koji
su neke zemlje riješile ovaj problem kako bi se utvrdio najbolji način djelovanja. Da bi
se sve avedeno moglo realizovati neophodno je da sa viših instanci budu predviđena i
izdvojena znatna financijska sredstva. Navedeno bi podrazumijevalo i unaprijeđenje
zakonodavstva, podizanje svijesti o važnosti prevencije ovisnosti. Metod prevencije
alkoholizma mogle bi biti prvenstveno propagandne aktivnosti kao i kooridinirano
djelovanje zdravstvenih institucija sa nevladinim sektorom koji se zanima za ovu
tematiku, te povećati broj centara za mlade ili drugih oblika organiziranosti sa
osnovanim info centrima za rad sa mladim ljudima, a posebno sa populacijama pod
povišenim rizikom.

EFEKTI: Efekat koji se želi postići je manja stopa ovisnosti na području Kantona
Sarajevo, kao i dugoročna planiranja aktivnosti prevencije kao konstante održavanja
pozitivnog rezultata. Dodatni efekat je i smanjenje maloljetničke delikvencije.

3.2.2. Vremensko određenje predmeta


Istraživanje se odnosi na period od 2004.-2007. godine.

3.2.3. Prostorno određenje predmeta istraživanja


Područje na kojem se vrši istraživanje je Kanton Sarajevo.

3.2.4. Disciplinarno određenje predmeta istraživanja


Disciplinsko određenje predmeta istraživanja odvija se u okviru Metodologije
kriminalističkih istraživanja, sa osloncem na druge nauke kao što su: psihologija,
psihijatrija, sociologija, medicina, patologija i dr. srodne nauke.

4. NAUČNI CILJEVI

19
Istraživački projekat ima opći cilj sticanje naučnog saznanja određenog obima i nivoa,
koja je prvenstveno usmjerena na dobrobit društva kao cjeline.4

4.1. Naučni ciljevi


Obzirom da se radi o problemu koji je rasprostranjen i ima udjela u mnogim naukama,
možemo ga razmatrati s različitih naučnih stanovišta, jer svaka od nauka ima različite
ciljeve kako istraživanja, uzroka i nastanka tako i ciljeve sprječavanja ove pojave.
Naučni cilj ovog istraživanja je naučna deskripcija, odnosno pokušati pronaći
najadekvatniji način prevencije alkoholizma posebno kod adolescenata, te objasniti
uzroke i posljedica konzumiranja alkohola. A kao naučni cilj javlja se i naučna
klasifikacija i tipologizacija koju smo koristili u teorijskom određenju predmeta.
Naučni cilj istraživanja je da se prikupe podaci o prevenciji alkoholizma na području
Kantona Sarajevo u periodu 2004.-2007. godine, te da se primjenom naučnih saznanja
pokuša riješiti problem alkoholizma. Također, u naučni cilj istraživanja spada i
uvođenje adekvatnih mjera koje će doprinijeti suzbijanju ovisnosti.

4.2. Društveni cilj istraživanja


Pod društvenim ciljem istraživanja podrazumjeva se prevencija u najširem smislu, što
podrazumjeva sistem međusobno koordiniranih mjera i aktivnosti kojima se društvo i
njegove institucije suprostavljaju određenom društvenom problemu. Primarni društveni
ciljevi istraživanja u okviru problematike zloupotrebe alkohola su:
 Doći do podataka putem različitih metoda istraživanja o rasprostranjenosti,
strukturi, porastu i karakteristikama alkoholizma u društvu;
 Na osnovu dobivenih rezultata iz sprovedene ankete odrediti koji vid je
zastupljeniji upotreba ili zloupotreba.
 Na osnovu dobijenih rezultata utvrditi koja populacija je najviše pogođena ovim
problemom;
 Također putem anketnog upitnika te drugih izvora doći do podataka i činjenica
koliki je doprinos društva u suzbijanju zloupotrebe alkohola u Kantonu
Sarajevo.

4
Termiz, Dž, Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.

20
 Doći do podataka u kojoj mjeri se problemom zloupotrebe alkohola bavi država
a u kojoj mjeri nevladine organizacije i druge institucije.

5. HIPOTEZE

''U jednom jednostavnom projektu istraživanja mora se postaviti, izvesti jedna generalna
hipoteza, koja je polazna i osnova za izvođenje hipoteza nižeg nivoa opštosti.'' 5 Dakle,
generalna hipoteza predstavlja osnov izvođenja ostalih, razrađujućih hipoteza, koje se
izvode iz formulacije projekta, predmeta i ciljeva istraživanja, od višeg ka nižem nivou
opštosti.

5.1. Opšta ( generalna ) hipoteza


Prevencija ovisnosti je aktivni proces koji je usmjeren na promovisanje konstruktivnih
životnih stilova (ponašanja) i normi koje smanjuju mogućnost zloupotrebe alkohola, a
istovremeno uključenje razvoja socijalnog i fizičkog okruženja koji olakšavaju
usvajanje zdravih životnih stilova tj. podrazumijeva sve mjere koje služe sprječavanju,
zaštiti i ranom prepoznavanju ovisničkih oboljenja.

5.2. Posebne hipoteze

Hipoteza: Preventivni programi trebaju jačati ličnosti i osjećaj vlastite vrijednosti kroz
razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina

Indikator: Nepostojanje preventivnih programa s posebnim osvrtom na omladinu kao


ranjiviju populaciju u smislu suočavanja sa adolescentskim problemima, dovodi do
povećanja broja ovisnika.

Hipoteza: Pristup prevenciji ovisnosti treba biti inovativan i kreativan, treba uključiti
nove ideje i metode rada, te podržavati volonterski angažman mladih i drugih
stručnjaka.

5
Dževad Termiz (2003): Metodologija društvenih nauka, TDK ''Šahinpašić'', Sarajevo, str: 177

21
Indikator: Klasični pristup prevenciji ovisnosti isključivo kroz zdravstvene ustanove
nije dovoljan kako bi se ukazalo na opasnost ovisnosti i problemu koju isti uzrokuje.
Nepristupačnost takvim institucijama i programima uzrokuje neinformisanost i
neadekvatno provođenje preventivnih aktivnosti.

Hipoteza: Slaba infrastruktura lokalne zajednice nije razlog da se u njoj ne provode


preventivni programi.

Indikatori: Nepostojanje infrastrukture nije razlog za neprovođenje preventivnih


aktivnosti. U saradnji sa nevladinim sektorom otvaraju se mogućnosti šireg djelovanja
na području prevencije ovisnosti.

5.3. Pojedinačne hipoteze

Hipoteze: Socio-ekonomski faktori imaju veliki uticaj ka nastajanju alkoholizma.


Ukoliko prvi srodnici imaju poremećaj vezan uz alkohol, tri do pet puta češće i sami
ovisnici o alkoholu nego osobe kod kojih to nije slučaj.

Indikator: Odrastanje u problematičnim porodičnim odnosima kao i odrastanje uz


oboljelog člana obitelji, odnosno ovisnika jedan je od faktora koji uzroukuju nastajanje
ovisnosti.

6. NAČIN ISTRAŽIVANJA

Način istraživanja, kao poseban dio istraživanja, nacrta naučnen zamisli, po osnovnom
sadržaju, smatra se dijelom naučnog dokumenta. On sadrži osnovne bitne odluke o tome
kako ćemo istraživati predhodno određen predemet istraživanja, kako ćemo
istraživanjem ostvariti naučne i društvene ciljeve i kako ćemo provjeriti hipoteze, te
upotpuniti naučni fond.6

6
Dževad Termiz, Citirano djelo, str.183

22
Metode koje će biti primjenjene u ovom istraživanju odabrane su u skladu sa prirodom
problema, predmetom, ciljem i zadacima istraživanja, kao i u skladu s postavljenim
hipotezama.7
Kod utvrđivanja načina istraživanja koriste se sljedeće metode:
 Opštenaučna metoda, tj. statistički metod, hipotetičko- deduktivni metod;
 Osnovne metode ( analiza, klasifikacija, generalizacija );
 Metode prikupljanja podataka ( operativna metoda i metoda prikupljanja
podataka );
 Metoda ispitivanja, anketa.

6.1. Statistički metod – statističku masu čine alkoholičari. Ovu metodu smo koristili
kako bih utvrdili generalnu hipotezu.

6.2. Hipotetičko-deduktivni metod – kao konstruisano iskustveno saznanje uopšteno i


sadržano u široko prihvaćenim stavovima koji glase: “po pravilu je...” “ uobičajno je...”
itd. koja imaju neka svojstva aksijomatizacije odnosno teorema.

6.3. Metoda posmatranja – primjenjivana je u periodu 2004.-2007. godina na području


Kantona Sarajevo. Važno je istaći prisustvo posmatrača koji ne uzimaju učešće u
samom događaju. Metoda posmatranja obuhvata posmatranje čulom sluha vida i drugim
vidom posmatranja pojave alkoholizma. Dokumenti, zapisi kao i bilješke koje posjeduje
policija Kantona Sarajevo, kao i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo su temeljni
akti na osnovu kojih sam obradio rezultate istraživanja, a u periodu od 2004.g. do
polovine 2005.g. radio sam u policiji tako da sam imao priliku konkretno raditi na
problemima alkoholizma.

6.4. Metoda ispitivanja – Ispitivanje je veoma složena metoda prikupljanja podataka o


društvenoj stvarnosti. Za ovaj rad korištena je anketa kao tehnika ispitivanja. Pitanja
konstruisana u anketi pokušat će dati odgovore na pitanja da li na području Kantona
Sarajevo funkcioniše aktivna prevencija alkoholizma, te mišljenje o porastu i uticaju
faktora koji dovode do nastanka alkoholizma u Kantonu Sarajevo.

7
Hudolin Vadimir: Alkoholizam mladih,Školska knjiga, Zagreb,1981.

23
6.5. Metoda analize sadržaja – koristi se kako bi došli do saznaja o osnovnim
pojmovima, ciljevima istraživanja, posljedicama i rezultatima istraživanja.

7. UZORCI ISTRAŽIVANJA
'' Uzorak argumenata koji će biti podvrgnuti analizi se formira po pravilima namernog
uzorka.''8
Istraživanje se obavlja pomoću uzroka argumenata i uzroka ispitanika.

1. uzorci argumenata
 program prevencije alkoholizma;
 statistički pokazatelj alkoholizma;
 naučna istraživanja na području Kantona Sarajevo

2. uzorci ispitanika obuhvata:


- 30 osoba

7.1. Izvori podataka


Kao izvori podataka koristili smo:
1. Stručnu literaturu koja objašnjava problem (navedena je u literaturi)
2. Metodološku literaturu (navedena je u literaturi).
Pri formiranju uzorka vodiće se pažnja o starosti, polu, stepenu kvalifikacione i
praktične stručnosti i drugim karakteristikama ispitanika.

8. NAUČNA I DRUŠTVENA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA

8.1. Naučna opravdanost istraživanja


Kada je upitanju naučna opravdanost istraživanja, ona se u prvom redu odnosi na
shvatanje i razumijevanje problema sa aspekta nauka koje proučavaju ovaj problem.

Alkoholizam predstavlja velik problem zdravstveni, obrazovni, socijalni i drugih


institucija. Iz tog razloga potreban je pristup različitih naučnih disciplina. Alkoholizam
8
Dževad Termiz, Slavomir Milosavljević (2000): Praktikum iz metodologije politikologije, Sarajevo, str:
154

24
predstavlja veoma složen problem, tako da je s naučnog aspekta ovu pojavu opravdano
istražiti, a sve u svrhu pravovremenog otkrivanja ovog problema i provođenja
preventivnih mjera.9

Češći razgovori s roditeljima o zajedničkim i osobnim problemima umanjuju


vjerojatnost da će mladi posegnuti za alkoholom. Česti prijateljski razgovori o
zajedničkim temama povezani su s češćim konzumiranjem alkohola, česti prijateljski
razgovori o privatnim temama s češćim konzumiranjem alkohola, tableta za smirenje i
koncentraciju te duhana.

8.2. Društvena opravdanost istraživanja

Kada je riječ od društvenoj opravdanosti istraživanja ona se odnosi na prevenciju


zloupotrebe alkohola. Društvena zajednica treba odgovorno da učestvuje u rješavanju
problema alkoholizma, jer je alkoholizam prije svega društveni problem. Zbog toga je
neophodno angažovanje šire i uže društvene zajednice u sprečavanju suzbijanju
alkoholizma. Društvena opravdanost istraživanja zasniva se na saradnji i stvaranju
adekvatnog odgovora lokalne zajednice na pojavu alkoholizma.
Preventivne aktivnosti najuspješnije su kada su pažljivo planirane i dugoročne. Stoga je
najbolji pristup u organiziranju preventivnih programa kvalitetno osmišljena i
provedena strategija za prevenciju ovisnosti
U integriranom programu za mlade dani su prijedlozi za rješavanje osnovnih problema
mladih u BiH, a jedan od njih je da „zajedničke aktivnosti vlasti i omladinskih
udruženja trebaju biti usmjerena na usvajanju lokalne i regionalne politike za sport i
kulturu“.
Društveni problemi koje uzrokuje prekomjerna konzumacija alkoholnih pića su
nemjerljivi. Potrošnja alkoholnih pića kod nas, a i drugdje u svijetu, počinje vrlo rano.
Većina osoba se sa konzumacijom alkoholnih pića susreće već u najranijoj dobi i to
najčešće, što je ujedno i paradoks, u prisustvu starijih osoba, a nerijetko i u prisustvu
roditelja. Dakle, društvo kao cjelina prilikom socijalizacije svojih najmlađih članova na
svim poljima, pa tako i na polju odnosa prema alkoholu postupa na pogrešan način, što
se onda u krajnjoj instanci ogleda u broju odraslih članova društva oboljelih od
9
Kapetanović -Bunar Emina: Alkoholizam-život na dva kolosjeka, Školska knjiga, Zagreb,1985.

25
alkoholizma. Ovaj problem edukacijske naravi ogleda se, ne samo u usmenoj predaji
već i u društvenim institucijama. Javna je tajna da se alkoholna pića piju u i oko većine
srednjih škola, nerijetko i osnovnih; a da se ne poduzima ništa ili se poduzima vrlo
malo.

Postavlja se pitanje tko je kriv za posljedice nastale alkoholizmom, je li to društvo,


pojedinac ili se može uzroke tražiti u jednom i u drugom. Ovo je poznat problem u
sociologiji koji se tiče odnosa pojedinca i društva. Sigurno je da pojedincu društvo
nameće određene norme ponašanja, pa je isto tako sigurno da ljudi počinju konzumirati
alkohol zbog utjecaja okoline u situacijama kada svi oko njih piju jer se smatra da je to
normalna stvar; ovo se posebno odnosi na različite kolektivne zabave, svadbena veselja
i sl. Znači, u nekim situacijama je društveno uvjetovana konzumacija alkoholnih pića, a
u slučaju da osoba odbije uglavnom se doživljava kao manje vrijedna pogotovo u
ruralnim krajevima koji su snažno prožeti tradicionalizmom, a ujedno je i proizvodnja
alkoholnih pića raznim arhaičnim metodama vrlo rasprostranjena. S druge strane imamo
činjenicu da je broj osoba koje su alkoholičari ili potencijalni alkoholičari ipak manji u
odnosu na broj koji se dobro nosi s tim problemom. To pokazuje da psihološke
karakteristike pojedinih osoba također igraju veliku ulogu u borbi protiv alkoholizma.
Osim ovih razloga zbog kojih se poteže za čašicom možemo uzroke tražiti i u
ekonomskoj situaciji koja nas okružuje. Postoje osobe koje piju kako bi zaboravile na
probleme egzistencijalne naravi, ne obazirući se na to što time ne rješavaju probleme
već ih naprosto produbljuju. U svemu ovom cjelokupno društvo bi trebalo odigrati
najznačajniju ulogu pri pomoći onima kojima je ona potrebna, a sve sa ciljem osobnog
ozdravljenja i poboljšanja kvalitete života. Smatram da su kod nas nedovoljno razvijene
organizacije za pomoć alkoholičarima, ali i onima koji su već liječeni pa se naknadno
teško uklapaju u normalan život, te osjećaju kompleks manje vrijednosti.10

Uzimajući sve u obzir alkohol je opasan i stvara velike probleme i posljedice kako
pojedincima tako i društvu u globalu, što se manifestira kroz sve vidove društvenog
života, bilo kroz propuste pojedinaca u poslovnom svijetu, pa do problema u
međuljudskoj komunikaciji, odnosno nasilnog ponašanja počinjenog u pijanom stanju
posebno od strane mlađe populacije.11

10
Hudolin Vladimir: Alkoholno piće i mladi, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
11
Mihovil Vukelić: Alkoholizam mladih, Stvarnost, Zagreb, 1984,

26
9. INSTRUMENTI INSTRAŽIVANJA

Kao instrument metode ispitivanja u istraživanju jeste obrazac, koji sadrži jasna pitanja
koja su u svezi s alkoholizmom i prevencijom alkoholizma na području Kantona
Sarajevo, i prostor za evidenciju saznanja, koji je osnov za intervju. Primjer obrasca za
interviju:

Primjer obrazca anketnog upitnika

Anketa

Obrazac br. 1

Anketno istraživanje:
Alkoholizam na području Kantona Sarajevo

27
Molimo Vas da nam svojim istinitim odgovorima na pitanja koja ću Vam postaviti
pomognete da adekvatno pristupimo problemu alkoholizma.

Unaprijed Vam se zahvaljujemo na saradnji.

I Pitanja o sociodemografskim obilježjima:


1. Starost (godina rođenja) _______________________
2. Pol (muški, ženski) _______________________
3. Prebivalište-Općina _______________________
4. Zanimanje roditelja _______________________
5. Bračno stanje roditelja _______________________

II Pitanja o faktorima nastanka alkoholizma:


1. Da li znate šta je prevencija alkoholizma?
a) Da
b) Ne

2. Da li ste prisustvovali predavanjima o štetnim uticajem alkohola?


a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

3. Kao glavni faktor nastanka alkoholizma da li bi stavili želju za dokazivanjem?


a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________
4. Da li kod mlađih osoba nedostatak roditeljske pažnje može uticati na nastanak
alkoholizma?
a) Da
b) Ne

28
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

5. Po Vašem mišljenju, da li bi roditeljska kontrola i stalni nadzor nad djecom


spriječio ovu pojavu?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

6. Da li vršnjaci, odnosno sredina imaju uticaj na konzumaciju alkohola?


a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

7. Da li mladi često konzumiraju alkohol da bi bili prihvaćeni u svom krugu


prijatelja?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

8. Da li loša ekonomska situacija može navesti mlade da počnu piti alkohol u


prekomjernim količinama?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

9. Da li mislite da konzumiranje alkohola dolazi zbog viška slobodnog, te ne


adekvatnog iskorištenog vremena?

29
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
d) Nešto drugo, šta _________________

10. Po vašem mišljenju koje bih aktivnosti trebali poduzeti da riješimo ovaj
problem?
________________________________________________________________
________________________________________________________________

Anketa vođena dana______________ u __________ od ________do ______sati

10. LITERATURA
1. Termiz, Dž, Metodologija društvenih nauka, TKD Šahinpašić, Sarajevo, 2003.
2. Termiz, Dž. Teorija nauke o socijalnom radu, Grafit, Sarajevo, 2005.
3. Hudolin Vladimir: Alkohološki priručnik ,Medicinska naklada, Zagreb,1991.
4. Hudolin Vadimir: Alkoholizam mladih,Školska knjiga, Zagreb,1981.
5. Kapetanović -Bunar Emina: Alkoholizam-život na dva kolosjeka, Školska
knjiga, Zagreb,1985.
6. Mihovil Vukelić: Alkoholizam mladih, Stvarnost, Zagreb, 1984,
7. Hudolin Vladimir: Alkoholno piće i mladi, Školska knjiga, Zagreb, 1989.
8. Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji

30
sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom: Federalni program prevencija
alkoholizma, narkomanije i drugih ovisnosti, Sarajevo, 2002.
9. Kantonalni program prevencije narkomanije, alkoholizma i drugih ovisnosti,
Vlada Kantona Sarajevo, 2006.
10. Strategija mladi i zdravlje, Federalno ministarstvo zdravsta, 2006.

31