Ex.

DEUTEROMYCOTINA

RAZRED COELOMYCETES

RED
1. SPHAEROPSIDALES
- piknidi
2. MELANCONIALES
- acervuli
SPHAEROPSIDALES - SPHAEROPSIDACEAE

Bolesti graška pod nazivom antraknoza uzrokuju:

A. pisi
A. pinnodes
A. pinodella

- antraknoza se javlja od početka do kraja vegetacije graška

- štete: slaba klijavost sjemena, neujednačeno nicanje, zaostajanje biljaka u rastu

Simptomi antraknoze
- nadzemni organi: okruglaste pjege na listovima i mahunama te duguljaste pjege
na peteljkama
- središnji dio pjega je svjetlo smeđ a oivčen je tamnim rubom
- crne točkice kojima može biti istočkano središte pjega su piknidi

- A.pisi napada samo nadzemne organe!

- A.pinnodes zahvaća i stabljiku koja postane plavkastocrna
- kombinirana infekcija s obje vrste je rijetka jer A.pinnodes inhibira A.pisi
- A.pinodella javlja se češće u 2-gom djelu vegetacije na prizemnom djelu
stabljike i korijenu.Na stabljici uzrokuje pojavu crnih lezija koje spajanjem tvore
mrežavost, a prethode pojavi pjega na listovima i mahunama. Posljedica napada
je polijeganje koje otežava mehaniziranu berbu pa je gubitak prinosa veći.
Pjege koje se formiraju na listovima i mahunama pri napadu A. pinodes i A.
pinodella u početku su vrlo sitne i ljubičaste boje. S vremenom izrastu u
okrugle ili nepravilne tamnosmeđe pjege s tamnim, nejasnim rubom.
Napadnute mahune su slabo ispunjene, a sjeme u njima može biti smežurano
i diskolorirano.
A. pisi je važnija kao uzročnik pjegavosti nadzemnih organa:
- pjege na listovima i mahunama imaju karakter lezija tj, uleknute su
- pjege su svijetlosmeđe boje s jasnim tamnim rubom, a njihovo je središte
istočkano sitnim, smeđim plodnim tijelima, piknidima.
- infekcije mahuna rezultiraju abortiranim sjemenom ili različitim oštećenjima
sjemena
- iznimno može dovesti i do truleži osnove stabljike ali nikada ne razvije
trulež korijena karakterističnu za A. pinodes.
- sve tri vrste inficiraju sjeme smještajući se svojim micelijem
- intercelularno kotiledonima sjemena
- u slučaju jakih infekcija i intracelularno u embriju
- sjeme zaraženo s A.pinnodes i A.pinodella daje klijance ili mlade biljčice
koje nakon truleži korijena i stabljike uginu
 štetnost ove 2 vrste je veća jer u tlu stvaraju i hlamidospore
 hlamidospore ostvaruju infekcije klijanaca neovisno o tome da li
je sjeme bilo tretirano!
- tretiranje sjemena je jedina kemijska mjera za suzbijanje jer na našem
tržištu nema registriranih preparata za suzbijanje bolesti tijekom
vegetacije.
- provodi se preparatima na osnovu tirama i kaptana
 penetriraju kroz sjemeni omotač ali ne idu do tkiva embrija gdje
se mogu smjestiti Ascochyta vrste
 pri jakoj, dubinskoj infekciji sjemena jedno tretiranje ne mora
uroditi potpunom zaštitom sjemena  obavezna testiranja zdravstvenog stanja
sjemena po obavljenom tretiranju
 Izbjegavanje napada s A.pinnodes i A.pinodella, koje se održavaju u
tlu hlamidosporama, može se postići plodoredom od 4 do 5 godine.

Dobra obrada tla kao i uklanjanje biljnih ostataka na kojima se sve tri
vrste iz roda održavaju također doprinosi smanjenju inokuluma.

Važna indirektna mjera je i odabir aridnijih područja za uzgoj graška

jer navedenim vrstama odgovaraju humidni uvjeti.
Ascochyta se na sjemenu prepoznaju po bijelom vatastom miceliju ispod kojeg se,
malo uloženi u sjemenu ovojnicu, razvijaju piknidi. Glavna morfološka razlika između
vrsta je u veličini i izgledu konidija:

 A. pisi ima 2-stanične, bezbojne, ravne ili blago zakrivljene konidije, zaobljenih
vrhova, eksudat piknospora crvene boje koji se javlja na otvoru piknida smeđe boje

 A. pinodella uglavnom ima 1-stanične dakle neseptirane, najsitnije konidije, eksudat

je u početku svijetlosmeđe boje te s vremenom tamni preko smeđe do gotovo crne
boje

 A. pinodes ima bezobojne, elipsoidne konidije, većinom s 1 septom ili ponekad s 2-3
septe. Iz tamnosmeđih piknida izlaze u eksudatu svijetlosmeđe boje do boje mesa