Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
grad,
_profesor Gradjteijske tehnicke skole u.zagrebu
\"-1 ~\
f. Ljlljana Behaim
ARMIRANI BETON
UDLBENIK ZA IV_ RAZRED GRAOITELJSKE TEHNICKE SKOLE
,
;- J ,_:_.
'J
~~'T . -
"1'
.. ~ rl ./f"-'.
1-- /!- /~
'0(~ ( , - '.....1
" 0t.
KRATIS, zagreb
Za nakladnika:
Alen PotoCki
GJavni urednik:
Zeljko Potocki
- '-'~------~'-l
-C-c-4-'-S-j--"~--C;;-A;:;:-::~;:'-:'""-.'''\'E'''·'c-'::...·--ii--~-------.---~-----
Tisak: "--'-......-'~.c;~~~~'~""."'''>---.-.--- .... -',-';:::.;;:--
1~~ _ /\(
KRAnS, zagreb
4 A'-::>
UDK 372.862,4{075.3)
BEHAIM, Boris
fArmirani beton ; udfbenik za IV.
razred Graditeljske tehnicke skole I
600s 6ehaim, - Zagreb: Kratis, 1995.
- 328 str. : ilustr, ; 24 em
Bibliografija: str. 327.
ISBN 953-96616-0-9
PREDGOVOR
Ovaj je udi:benik ponajprije namijenjen ucenidma IV. razreda graditeljske tehnicKe
§koie, 'bu9ucim grad'evinskim tehnlcanma niskogradnje i visokogradnje, za predmet
8etons~e konslrukcije.
Brojni obradeni primjeri vezani za· svakodnevnu praksu treball bi ucenidma dati
sigurnost u rjesavanju postav!jenih zadataka, kao j os}ecaj za dimenzije.
!aka se u knjizi teii!a jednostavnu pristupu obradenih sadrZaja I}ije Se zeljelo iei ispod
unaprijed postavljene razine strLJcnosti. Koliko ce ucenici uspjesno svladati gradivo
zavisit ce i a njima j 0 nastavoicima, an i 0 prilikama u kojima djeJuju.
Na kraju, zahvafjujem se ocjenjivacima, ing. Nadi Bacan, prof. dr. Zvonimiru Marlcu i
prof. dr. Zodslavu Soricu na vrlo korisnim primjedbama i sugestijama,
Veliko mi j.e zadovoljslvo zahvalHi se na pomoCi koju su mi pruzili, ko!ega ing. Ranko
Loncar pri kompjutorskoj obradl crteza, Ie moj ucenik, sadasnji student arhitekture
DanijeJ [vela, pri izradi naslovne stranic8.
~j Z. PRORACUN AB SKLOPOVA
IA,
2.1. STATICKO RJE$ENJE NOSECE KONSTRUKClJE .. ...... 22
2.2. ODRE£lIVANJE OPTERECENJA ................................ . .. .... 23
2.3. STAnCKA SHEMA (SA SHEMOM OPTERECENJA) ........................ . ...... 25
2.4. ODREDIVANJE REZNIH SILA .. ......26
2.5. O!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ElEMENATA) . ...... 26
\~~ ~s 3. D!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA PREMA GRANIC NOM STANJU SLOMA PRESJEKA ... 28
3.1. RASCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII ODR.E£llVANJE GRANICNIH REZNIH SILA, S ...... 30
3.2. GRANICNE VRlJEDNOSTI RELATIVNJH DEFORMACIJA BETONA tb I ARMATURE Eg.~ .... 32
3.2.1. Raspodjela naprezanja u raxliCilim podrucjima deformacija .......................... ,.. . ...... 33
3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTl NAPREZANI SAVUANJEM ...... 35
f$;. 3.3.1.· Proraeun jednostruko armkanih pravokutnih presjeka AS nosaca naprc1.(!nih savljanjern. ..... 39
~
c Static:ka vislna presjeka, h....................... ...... 43
'1._ d) Ukupna visina presjeka, d.................... ..43
Plostin.; presjeka' annature, All .......... .. .. .45
~~
..... 57
~
40 3.4.2.1. Dimenzioniranje grede pravokuta presjeka . ... 65
'" 3.4.4. Pokrlvanje linije vtacnih sita armalUfom •. osiguranjc nosnca armatllronl ..... 68
.4.5. Nacrl armature ... ... 73
3.4.5.1. Oblikovanjc afm:Jh;rn . 73
L
~
. 2.. 3.4.5.2. Raeunanja duljine armature ..... 76
". . /' 3.4.5.3. Nastavljanje annatufe ........ ,... .......................... . .... 80
:f:>""o(;).s'~\~o ~,,",,' (1)'........ f'f,;;S""i~;'
.
Il-
"'"
z3.5, ARMIRANOBETONSKE
-'1 3.5.1.
PLOCE.....
Prorae-un AB p!oCa s glavnom armaturom u jednom smjeru ...
...... 84
.89
'-, 3.5.2. Slobodno poduprta ploea preko jed nag raspona ... 96
t, 3.5.3. Prepuslena (konzo1na) plot;) ......................................................................... .
t. 3.5.4. Slobodno poduprta plota preko jednog rasponfl s jednim iii s dva prijepvsla ..
3.5.5. Plota preko jednog raspona upela na jednom i na oba kraja .. .... 136
.-::....~±6. KonUnuirane (protetne) place H' •
. .. 146
-.-=- ~5.7. Dimenzioniranje stubisnih ploea s gtavrlOm armalurom v jlJunom smjeru .... 161
3.5,7.1. Poprecno poduprta slubisna ploea .... 161
)i; 3.5,7·.2. Uzduzno naprezana stubisna ploea - kosi plocasU nasat .. . .. 162
~C:-'c..G-.r'l.o D.!ol.O 1.J";J,~c Pl-O~ e:
/AlP, r/tlbL./v-2 r4~ c I rr;J-5r.:)yt,' ~' ~"'::;~'~
_ ~\!...e-. '" ~~ec"""<>- ,(t""'E"'p<~..oto.\'I'Q ,\-E'-
® 3.6. PRORAGUN NOSACA NAPREZANIH PQPRECN!M SllAMA............................ . ... 173 U/i','f.,u /llll,.>,I/1) ItJU!!J/Ll)
, "'- b:~ :~i ~~~~ '9'J~'~~ii~ ·~;~~it~·~~~;~~;·~i~.~;. ~~~~;;;·~~p;~~j~~ii·~~·~i~·i·~·~·::::.. ... .... ........ .... . :: ~ ~~
2... r:r:6.3l OdrMivanje racun~kog posmiCnog ~aprezanja 'rtJ i~ granicne popreene sHe V" ..•• 180
WJ Annatura za preUL!manJe (preno~enJe) poprecne slle .... .................................... .. ... 186
, PREGLED OSNOVNIH rlZVEDENIH MJERNiH JEDINICA KOJE SE RASE U
'1...~. Pror8cun arrr):Jl(lle za preuzimanje poprccne silc .... _....................................... _........................ 189
Ci) 4<Ht;6. Primjedyroyjere AB nosaca na qjelovanje granieoe, odnosno mjerodavne popretne sHe V ... 192 e... ".",.; (. " ARMIRANOM SETONU
?<. ~~~cv.vJ p~G-I.-~ ..... ~~ 'L-oCA-l--G'">. f ~c...gCp."MA-----."- _~._J.
12.~p.7. PLotA S REBROM -. NOSACI PR~SJ.EKA T .. -..... ,... ..... 201
----- Z. 3.7.1. Proraeun presj(}ka T kada je sllaeena ploea.. ......... 205
2. 3.7.1.1. NCOh;t!lla OS proluri krm p!()~U ... _.205
2- 3.7.1.2. Neutr,)!na os prolazi kroz rebro.. ........ 20U
G 3.7.1.2.1. Prib!!ian proracun presjeka T kada je blb c > j.. ... . ............... ..209 OSNOVNE JEDINICE:
G; 3.7.2. Proratun presjeka T kad je stl3Cen donji dio presjeka.... .. .. 212
'2-
. C 3./,3. Proracu7f1jlt!Sleka TId pteOZiitidiqe popi6c"e sile .. : 214
)~d~_ v-~""'-",,"-- -··---·----::-"'N,'(NKr.e"'wM\o"'n,--'l"N"""',"k-ngc-;.m'n'7<Js,r2- - - -
(,,",0/7-1'
1. za sHu
3.8. PR1KAZ CJELOVITOG PRORACUNA LlNUSKIH ARMlRANOBETONSKiH NOSACA
NAPREZANH I SAVUANJEM BEZ UZQULNE SILE ....... 215
(9 3.1O.ARMIRANOBETOt--iSKI STUPOVI NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SllOM ........................ 255. 2, za duljinu m, m 1 (~etar, tekuCi metC,lr)
g -3.10.1. Prora~ur\ centritno naprezanih AS slupova ............................................. __ .. __ .. .. .... 256 .
6'" -3.10_1.1. Pror8cun AS stupova kad nema izvijanja _ hulki stupovi.... . ............ 259 3. za plostinu ~2 (cetvorni iii kvadratni metar)
2. -3.10.2. Va:ine napomane oko izbora marke belona, vrsls armature i nacina Brmirania stupova ......... _262
!' ~ L.. /;gr-o· ~}<J- ,''',"0 g" .. <>-- »--
;~3.11.ARM(RANOBETONSK! TEMELJI ........................................... _..................................... _.. _...... 269 -'.@ .. Ranije je testo rabJjen izraz "povrsina". No povrsina je p! 0 h a
3.11.1.Prib:ii.an proracu~ osno.?ptere~enih trakastlh AS !emelja zidova ....... ' ............~...~ ....... 271 dodira s oko!isem, a maze biti glatka, hrapava, suha itd" dok je
3.11.2.Annlfanobelonski temeljl samel. .. .. _. ___ .. _.... __~." ... ..... 2B2
plastina m j era te plohe (u m 2, mm 2 itd:)
(~) 3.11.2.1. Temeljne slope .ispod osno opterecenih stupova ......... ..................~ ............ .... 2B2
~} OSNtV;~~E~~~TOG B;T~A~>~.·~.~.~........................ :~:-. ,~:--· .-: ... . ::~:·:: . . . . ~~:-C~}~.·.~2·B9- . -~, 'no----
4. za obujam (volumen) m 3 (prostorn[ Hi kubicni metar)
4.1. NACELO PREONAf'iNJANJA... ....." .................................................. :::s.:...... J' .... -.. .....
290
4~ VRSTE PREDNAPINJANJA GREDA 1 PlOCA.. . ...... _.. _________ .... ~... _.292 5. za masu kg, t (kilogram, tonal
4.3. SKUPUANJE I PUZI\NJE SETONA ................. _.. ._~ __ J7, .'l:.............. 294
4.4. BETON! CEUK U PREONAPETOM BETONU.. "7 ........... 295 - po jedinici duljine kg 1m
4.5. PRIMJENA PREDNAPETOG SErONA... . oJ· .. z.. ...........
296
- po jedinici p!ostine kg I m2
5. UKRUCENJA ZIDAN!H ZGRADA.,. .... 298
- po jedinid obujma kg I m 3
6. PRILOZr .... .......... 305
6.1. OPTERECENJA ZGRADA .. ..... 307 6. za naprezanje i cvrstocu 1Pa (Paskal) " N I m 2
6.1.1. Pros\orne tezine nekih gradiva (materljafa) .. ..307
6.1.2, Sialna i promjenJiva opterecenja u visokogradnji .. .... 30B
6.1.3. Zemljovidna podruCja s lahllcom djelovanja vjelra .. .. ,310 7. za opterecenje
6.1.4. Prikaz seizmickih podruCja RH ........................................................................... __ .. ..... 311
62. STATICKE TABUCE ZA PRORAGUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAGA .. .. ...... 312 - p~ jedinici duljine Nlm
6.3. TABUCE ZA D!MENZIONIRANJE PRAvOKUTNIH PRESJEKA r PRESJEKA T .. ........... 314
6A. TABUCE GLATKE ARMATURE .. .. ........ 317 - po jedinid plostine N I m2
6.5. TABUCA REBRASTE ARMATURE .. .... 319
6.6. TABUCA BJ-ARMATURE " ................. . ... 320 - po jedinici obujma N 1m 3
6.7. TABUCE MREtASTE ARMATURE .. . ............ _.. 321
611. TABUCE DlJLJINA SIORENJA .. .... 322
6.9. TABUCA S PODAC!MA ZA GREDICE $TROPA FERT ..
8. za mome-nt Nm
....................... 323
6.10.0STALE TA8UCE KOJE RABIMO PR! OIMENZ!ONIRANJU AB SKLOPOVA ..... 324
llTERATURA
Sve ostafe mjerne jedinice nazivamo izvederli.m mjemim jedinicama (kN, MN, em,
mm). Preracunavanje osnovnih u izvedelle mjerne jedinice prikazallo je tab/icama od f
do 5. Tablica 6 prikazuje pismo grckog alfabeta cijim s!ovima Qznacl)'jemo odredena
stanja. pojave i pojmove u armiranom betonu.
Oznake i mjeme jedinice Oznake i rnjeme jedinice
"_ I
10-3
1 Nmm
1 Nm ·· 1
10'
10-3
1
10~
10-3
10"
10"
10-2
10
10~
10. 1
10-1
10-4
III
"tI
INN
1
10'
N·
kN '"
MN==
Newton (nova Jedinca)
K!!onewton
Meganewton
1 kNrn
1 MNm ·= 10'
10'
10'
10'
1
10'
10-3
1
104
10'
• 10'
10'
10.1
10'
---:::~1";;:
... =:::;.;:t;
~ = 10 4
,_=t;OU==-----ik"P"-~---t1{"'iI~op"omii"d"'(s;tta"'a_'
ou==h;::,:=t;=:t:::::;:
103 2
i<je,"dmjil",iw~)T-----'---"--~---------1-kp
1 kpm
- , '0'
= 10' 10
-,
10-2
~
I '00'
10-5 10'
.~---
1
I
10-3
,0-'
10 10- 1 Mp == Megapond
1 Mpm
· 1()7 10'
-
10 10'2 10'
-,_.
10'
.. ____ L1- - - _
1N1mm
1111",
=
=
1
10-3
10'
1
1
10-3
10-3
10"
1
10-3
10'
10- 1
10-t
10-1.
1 kNfm 3
· 1 10' 1O~1 10- 1
1 W!m
1UNlm ·
=
1
10'
10 3
10'
1
10'
10-3
1
1
10'
102
10'
10-1
10'
1 kglm 3
1 kgfdm 3 ·= 10-2 1 10.3 1O~3
",
~I
Ni:lprezanje
d della K K k kappa n K p pi tl chi (hi)
kN MN kp kp Mp Mp Mp
6.stoca
mm'
N
m' m' d mm2 em'
kp
m' mm' CfT)2 m' E , e epsilon A), I 1amda p p , roo (ro) ps psi
PloSno opt
Z( z zeta M" mmy(mi) L 0 S Sigma o omega
- -. --
1 Nlmm2 = 1 10' 10' 1 10'1 10 10' 10~ 10-2 10'
1H1m2 = 10~ 1 0-3 10~ 10-1 10-5- 10-1 10- 10 10-8 10'"
··
1 tN/m2 10-3 10' 1 10-3 10"'" 10-2 10' 10-7 10-5 10- 1
1 UN/m2 1 10' 10' 1 10-1 10 10' 10"'" 10-2 10'
··
11::p1mm2 10 10' 10' 10 1 102 10' 10-3 10"1 10'
11;p1cm2 10-1 10' 10J 10- 1 10-' 1 10' 10- 5 .10-3 10
11lp/m2 = 10'" 10 10-2 10-5 10~ 10"'" 1 10' 10-1 10-3
1 Mptmm' = 10' 10 10 10' 10' 10' 10' 10' 1 10' 10'
1ldpfcm2 = 10' 10' 10' 10' 10 10' 10' 10-2 1 10'
1Mp/m2 = .10-2 10' 10 10-2 10-3 10- i 10' 10" 10" 1
-.!2E!ake i mierne iedinir;.e"-_______________________
-----------.•. - - - - - - - -
I. duljina izvijanja O"I~p dopuiHeno naprezanje Ifa
dulJlna pnjeK opa armature
---_.
p, prosJecan tlak u Ilu
I ..
I. duljina sidrenja , posmicno MprezanJ.a
d<Jklivfl,l (bd.llll:J . .) duljill:' ',idr'Hljil
I, If
raspon proce u sn 'j<:!fU x
'.. 110:;rnleno ur:!f1i(;f1{) 11'1!'1"';llljf'
posmicno racunsko naprtlzanje prianjanjB
I.
I .. raspon ploce u smjefu), '-
't}l" smanjeno posmicno naprezanje
I .. manja slranica pr;I'lokulnog presjeka posmicno naprezanje koje preuz.ima beton
sudjelujuta sidna p{esjeka T '"N uzduzna {norma Ina} sila
"1/.. (;irina rcbra presjeka T
velicina prijepusb hlmelja
V
1/
poprecna ill posmicna sUa
\lodora\lna sita vezc
/. , ~irina !emelja
vitkost stupa
M
S
moment savljanja
rezna sila
J"
ukupna visina pmsjeka vlacna sifa u armaturi
"
ti"
debljlna place pre~;jlJka T
udaljenost teiisla vlacne armature do
F"
P,
C
tlacfla sHa u betonu
tlacna sUa
" vlac£109 ruba- presjeka r vlacM sila
..- debljm8 zas\H£1og sloja betona uz arma -
fum DEFORMACIJE I ELASTICNE VEUCINE
staticka visina presjeka
" krak unutamjih sila u armirancbetonskom
presjeku "
relativna defonnadja belona (skracenje
iii produljenJe)
• premjer armaiurno sipke
razmak lzmedu sipaka armature
",'"
relalivna deformacija armature
elasticnl dio relaliynih defonnadja
KJjuc je svakog znanja upitnik, 0 tome nem? spora;
vednu velikih otkrica dugujemo pitanju: K a k 0' 7, a
osni fazmak izmeou rebara presjeka T plastlcni dio relatlvnih deformadja
", razmak slremenova '"
E. modul elasticf]osti belona
zivotna se mudrost moida sastoji u tome da se
.-/'" A,..." p!ostina armature E" modul elasticnosti armature svakom prilikom zapitamo: Z a s to?
A" ... ,' s\'Iarna pleStina <.1rrnature S progib
plostina s!remenova
Balzac
.1.
A, plostina betonskoll presjeka OST ALE OZNAKE
" poiedinacna sila O(J slalnog opteretenja t. karakterisUcna cvrstoca ce!ika pri slomu
I' pOjedinacna sil8 ,,\I korisr"Jog oPtereCtmja GA,RA cz.nake g!alke i rebraste iJrmalure
q .. opterecenje vjelfom MAG, oznaka mreiaste armalure--glatke
/'. oplerecenje snije~lom MAR oznaka rnreZaste armature-rebraste
a koeficijent loplinske vodljivosti
NAPREZANJA koeficijent anniranja
1. UVOD
Od da~a' kada je 1845. gocHne francuski vrtJar Monier (Moniie) izradio pasude za
cvijece oblozivsi S obje strane ce!icnu iicanu mrezu cementniill mortom, a ubrzo
potom drug) Francuz Lambot (Lambo) sagradio camac kOrlsteCi se istim naeelom
------._.. Z8SI!Ovdlliin lid zajed-n1Ckoff1 dje!C,.8ftjU l3etoRa i csuks, s\vorpno .ie novo gradivo
(materijal), koje je asabHa u nekollkq pos!jednjih desetljeca bitno promijenifo nacin
gradenja. Rijec ie 0 ARMIRANOM BETONU. Cija je stogodisnjica proslavljena 1950.
godine u Francuskoj,
Svojom danasnjom visokom kvalitetom armirani beton omogUGuje ostvarenje
najslozenijih ideja, bogatstvD oblika i konstrukcija.
Gra6evine izvedene armiranim betonom mogu imali dugi vijek {rajanja, lj. biti u
funkciji, sarno ako su pravUno konstruirane i izvedene, Pravi!no konstruiranje niJe
jedoostavan zadatak buduci da je armirani beton najslaieniji umjetni gradevinski
materijal-gradivo, izrac1en mijesanjem vezlva {cementa), vade i puniva-agregata
(sljunak i pijesak) te ojaean (anniran) c~!icnim zicama i sipkama koje naz/vamo
armaturom. Ponasanje, odnosno unutamja stanja tako slozenog nehomogenog
matenjara nisu jednostavna, jar prenosenje opterecenja avisi 0 zajednickom
djelovanju betona i armature. Upravo zbog svoje slozenosti i mnogostrukosti rad s
armiranim betonom trazi strucan ·pristup i konstruktlvno razmisljanje, i koje se
postepeno razvija skolovanjem, tj. Qvladavanjem teme!jnih spoznaja i propisa, te
prakticnlm vjezbama, odnosno potrebno je jedno cjelovito znanje k:ako projektanta-
konstruktora tako j izvodaca armiranobetonskih gra6evlna. Nestrucan pristup i
nedostatno znanje pri upotrebi armiranog betons kriju u sebi mnogc opasnostL
Z81ed :lito zornije predociti pojam zajednickog djelovanja betona i celika (armature),
odnosno njihOVU spregu, posluiit cerna se pdmjerom s!obodno poduprtog grednog
nosaca optereccnog na savijanje (.r/. J(1). Znamo da s8vijanje, \1 presjecima ovog
nosaea, izaziva uzduina (normalna) naprezanja 0, gdje je podrucje iznad neutralne
OS! stiaceno, a podrucje ispod neutralne osi razvJaceno (razvuceno). Rezu!tirajuca si!a
11aka u poprecnom presjeku na slid /b oznacena je sa C (compression-tlak), dok j8
rezultanta vlacnih sila oznacena sa T (/ension--v/<1k). On~ djnllljll n t(distim,J odf)o-
v8rajucih likova naprezanja (u avom s!utaju trokuta).
Uzduzna naprezanja iza.zivaju skracenje v[akanaca u gornjem pojasu j produljenje
'vlakanaca u donjem pojasu nosaea, zbog cega se nosae savija.
Ako je greda izradena od betona, a najvece (maksimalno) v!acno naprezanje pod
opterecenjem dosei.e vlacnu cvrstocu beton.a, na odgovarajucim mjestima nosata
(polovi§te raspana - donji rub) pojavljuju se ptikotine i dolazi do sloma (d lc). Tracna
cvrstoca batona moze doseci i 60 N/mm 2 (za ME 60), dok mu je vlac;na cvrstoca 10 do
15 puta.manja, dakle znatno slabija (poglnvije 1.3.2.. s/. 12).
:. JVQO
-----~---,-.---.
Da beton ne maze preuzeti veGa vlacna naprezanja, jasna se vidi iz radnog (I[N/"",I]
~,
Slika 2. Dijagram koF usporeduje radni
dijagmma eelika i balon;) (1"1. J), gdje su oba gf8diva prikaz.ona u istam mjerilu na - (J-£ dijagram .betona I te{ik,a na
jednom dijagramu. kako bi bila uocljivija bitna razlika izmedu v[acnih tvrsloca.
~~
<00
1M
Vt. . ;~
I
4tl/ jtl.:) .
nn:vliJConje (vtal<;)
Radi povecanja nosiYostr. u v!acni se pojas ugraduju celiene sipke i tako se dobiva
armiranobetonska greda u kojaj armatura nakan pojave pukotina preuzima cje!okupnu WO
vlamu sHu r.
dol< ce beton preuzeti ttatnu sHu C. a nosae na taj naGin ostati ceo ,
neostecen (sl. ld). Prvi je to uCinio njemacki inzenjer Konen (Kenen) 1866. godine
lM
To Ie primjer kako se najcesCe dijefe
Ma ~OL u!oge u armiranom betonu: armatura
armirajuCi betonsku p!ocu. Konen prvl daje preporuku koja je i ek-s·perimentalno 9 ,, ,,
1(l1( \4 15 tf~.l
1
Sfika 1. ZajednicKO djelovanje betona i armature, odnosno spoj u jedinstveni monolit dvaju po
Betonska greda kao slobodno poduprl svoj!m kValitetama toliko raz!icitih gradiva, kao sto su beton i terik, pojavio se kao
nosac prako jednog raspona rezultat intuitivnih pokusaja da sa betonu poveca vlacna (ali i Haena) nosivost
01) p a-a S
~~emem i osigllrava mQ9uc.nost z~jednick09 djelovanja betona i.
I}' j~tlc
~
TnTnnT' ,/ a a) \attcka shama nosaca opterecenog
bl .... ,(,a
liUllIL~_
- --
.II II III i 11
".>!ro.I.C'll.,.,
i J" 9 I stal!1Im-g I kOflsnim (prOmjenJlvlm)-p
~ telika proizlazi iz tin[eQicc da oba a'radiva lmillY~i~Li-()eficijent lin~arnog
- - - _,",,_IX _ _ _ _ _ _ _ ~ _ _ _ _ _ 1-
..-.;:>1 ~-o Jednollko rasprostrtlnl optere"enjem
n----="-"""-- : . .\0:..", " H.,,,, -t-= (g + P '" q) razvlacenja izaz'i§..[l,R[Qm.i,e.nnro lempem!ure tij.a.uali~
_,-_"'c,_.,...... .....,....,......- · .
rJn TRn -1, b t 0 j) 0,,1 b} Nosac oplerecen na savlJanJe S prlka-
----r- •p zanlm poprecnim presjekom i njemu a,~(I+I,2)·W'I(C,
cl rrnmDTO]T:t j lIJJTIImrnj 9 pripadnirn dijagramom naprezanja
If· '" c) Siom nearmiranog be!onskog nosaca
om . -.. - "'r: 0) Belonska greda ojacana armaturom
slo znaGi da promjena tem~~~!~E~~~)_~.?E.Y..?J?9l~~h!.JdD!L\.§!illLh s118 izmedu betQna L.
'I" 11\0 U podrucju vlacnih naprezanja. armi- ~~Kad.§...•.2LR!!.2ELL.s~!fuj[l~~_LLy[JQ.s~;~Ji.G,ij5LJ)o~eJjs;ij~~io~mg£L.~zvlaCenja,
p ranobelonska greda promjene temp§@ture jzan(aleJ.llJ.atiif3J.tft,Rr.QJJlJ~.[l8_Qj;Il.lJma,..ZbQg~tQgA....bi.a.n9Jl-t~O
dl /: 1[: II '": !1C:JTLUI, (~:IJI,UJg e) Ruzrnj!3slaj armature v uzduinom i
poprecllom presjeku grednog nosaca
'prianjanje izmed~_armatu&U1G10Jla.Jos i .Prli~.J\eQo...SloJJ.i..ar.t:n.l~~b;msmt
blO optereceri~;taJQlmj.KQ;::i~oittlJcr:e.tom."....,.
~ I J , '~ I , .. ,."""' ..........,~" ,.. '"~=:.'" ..~."~ .... ~- ..
2
1. Uvod l.Uvod
u2..
Pod orianjanjem podrazumiievamo oQiavu Qd q,to,n,!!>~..n.a.MQ~~£~~~1PP.r Najj.ednostavnn ostu ak sidrenja je produljenje armature za odredenu duljinu
prj PQf!usaju njenog izvJacenja i;.. betona. Ovaj Dtpor kod dovo!jnog uSidrenja moze biti (OuJJlnu _s:drenjal u betonu, dalje a p eSJe a Jtocka'~- pogJavlje 3.4.3.) U kOjem
taliko velikda ce sipka prije puknuti nego sto ce se lzvuci jz belona, r aimatura pn3staje.l>~a z~e v[aet1lh SrI§:. CI\ttB sa dS!gurava pflJe\~2
~rr?rizarmatufe u beton prianjani?~oriK06emo""produIJ,t, ~rmaturu OVISI 0 vrSu- j
Otpor koji se suproislavlja izvlac\l!Jj.lliipke.naziva so pria.QJ"nje,aJ'osl@c!i.ca je: kvalit~ti ceHka, marki bet09.~ promfe~1ipke, kao I 0 n'J;'e~n~o';'tT-,~p~oT-lo"z"'a=Ju prroelonlr;iil}u.
POJedmacnl profili glatke--GA i rebrasre::::RA armature mogu na krajevima imati kuke iii
@ovrSinskog spoja sipke s betonom,. koji ovisi 0 sposobnosti uklinjavanja kristala biti ravni, dok se armatura od zavareni~ mreza MAG Hi MAR i Bf-..celika zavrsava bez
cementa, odnosno betona u armaturu; kuka.
~) trenja izmedu sipke i befona (nastaje kod najmanjih poma a !p e po PiOl<;icuH pohebiie -dtj-Ij-i~dreAjo proizJazi i-z--..u"jeta rawwts~~l! sHe potrpbne
. te'retom,a buduCi da pri proracunu duljlne ,sidrenja ne dopustamo nikakav da izazove slom po
spoju betona i celika (tj. sigurnosti proma "proklizavanju") j sHe
pomak, ne uzimamo 9a U obzir); kidanJa sipke (ij.sigurnosti prema kidanju-slomu armaturne sl'pke). Uz pretpostavku
~upiranja akalnog betona 0 rebra armature (sarno ked rebraste armature). da jo naprezanje prijanjanja tp konstantno na cijelo) duljini sidrenja, iz I. x '"'0 sHjedi:
Tab/lea 7
- Marka belona MB
Vrsla
<lrmalvre 15 20 "30 40 50
.' S/ika 3" 'Ou(jlna sidrenja armature
C;,{ NO/.!oO 0,60 0,67 0,76 0,85 0,92
..._-- . .. .. "----
!VI <lUO/SOO 1,20 1,40 1,75 2.10 2,45
Na dufjini sidrenja vlacna sila iz armature renos1 Jie...Q.Q.$Jep.e.onJJa.b.etoll"., _.
4 5,
1. Uvod
U svim ostallm sluci'ljevlma polozaja armature smatra se da je prianjanje lose, pa Dulilna sidrenja uzduzne armature kod slobodnog leiaja iii krajnjeg lez.aJa s djeler
.M
dopu!;len3 IlUpn!L;Jnj:1 IJJii,"lfIjallja iz loUin' 7 trl!!)~! Ulll,Uljili Z,-l jUdllll tWI;inu . micnom IIpoloscu iznosi' .
213 ~((l) ad mjesta dodir3 nosaea j lezaja u slucaju izravnog podupiranja (sf. 4)
Za dobro prianjanje, prema gornjem izrazu; ovisno 0 marki betona i vrsti armature,
duljinu sidrenja mozcmo izraziti formulorn 0 1 bI
~-~ L
~dj(!jl':
~-~
ifJ!,f.l!
'" GA l'nl~11
II
'" RA
~)
k
,WUlI!j'T .i'i/J/i,· koju 5idrillw
- koe/iCljclIl koji uzilliOlI/(J I;: lohlir:e R. -~--!---
Slika 4. Duljina sidrcnja uzduine armature u slucaju izravnog pcdupiranja
Ako na mjestu sidrenja imamo veCl broj armaturnih sipaka nego sto je stalicki GA
polrebno, naprezanja u armaturl neGe biti iskoristena, pa umjesto Is odabiremo
efektivnu ~racunsku) (juljinu sidrenja '.r{cf) koja S6 izracuna prema izrazu; .
,--------- 0----- 1 Stika 5. Ouljina sidrenja uzduine armature u slucaju neizravnog podupiranja
!
0,51"
I.<{~r);?: /O~, o12,5cIII
Slika 6. Duljina sidrenja mreiaste armature
118 krajnjem slobodnom lezaju b I 5Q11
15C:11I.
7
1. Uvod _ _--~-------------- .. _._~ ___ 1. Uvod
Najmanja potr~bna deb!jina zastitnog sloja odreduje se ovisno 0: Primjera radi, najmanji zastitnl sloj betona do armature za arm'iranobetonsku gredu ,
- vrsti armiranobetonskog elementa marke betna '2MB 25, betonirane u jake skodJjivu okelisu, cija povrsina posHje
- stupnju skodljivostl (agresivnosti) okoHsa u kojoj se element na/azj betoniranja nije dostupna prbvjeri, iznosi;
marki betona ao "'" 2,0 ... /,5 + 0,5"" 4 em
- promjeru armature gdjeje:
- naernu izvodenja, odnosno ugradbi betona 2,0 em"" OSI10VI1i zasfitni slo}
1,5 em = dodatni sla} zbog skodljivosri okoliJa
Najmanja debljina zastltnog s!oja betona u slabo skod!jivu okoli§u iznosi:
0,5 em;:: doda(ni s10) zbog nedosfllpnoSfi pn)1jere
8 Q ==1,Scm-z.a ploce, Ijuske. zidove, te rebraste i oJaksane me6ukatne konstrukcije
B Q =2,(Jcm-Za grede, stupove i ostale konstrukcije (sklopove) .
U rabllci 9 prikazane su najmanje debljine zastitnog stoja betona ao ovisno 0
01 skod!jivosti okoJisa, marki betona i vrsti konstrukeije. za elenwnte i konstrukeije
betonjr~ne na
lieu mjesta. cije su povrsine nakon betoniranja dastupne,
-
ploce -
grede , grede
b) skod!iivost-okoli~a ljuske Ijuske
.stupovi stupovi
zidovi ;:::idovi
---;-c----+--;:';---+-.::~+___c:_-+ - --
.___.c:'c:)a.;. b:.a__+_-:;;2.;.5_-+_.-::2:::.0-'....'--+_~2c::.O~--if..- .. _'_.5__
Zastitoi sloj helona a) Ploca
srednja 3,0 2,5 1',5 ?,n
'- -_."-----_ ...
h) ("roan _ U U
c) Delalj
~O
._-----'----''------'..-.--'_.-.-._ ... -..... ... _ ~
8 9 )
1. Uvod
ZaStitni slojevi beton<1 do armature poveeavaju se (za slueaj zastite AB konstrukcije 1.3. . MEHANICKA SVOJSTVA CELIKA I BETONA
od uljet:uja PO}ilIiJ,
Ako je zastrtnr slo] belona do armature iz nekih konstrukcijskih raz!oga veei ad 5,0 em, z~ proracu~ armfranobetonskih konstrukcija izrac1e:,iil od .annlranog betona
tada ga moramo armirati tankom armaturnom mrezom, cija udaljenost do vanjske neophodno je poznavali mehanitka s'{ojstva oba grad iva.
povrSine betona ne smije bit! manja od 2,0 em {sf. S}. Ovu armaturu ne uzimamo u Ta svojstva eksperimentaloo odre~emo u labomtorijirna za ispitiltaoje grad/va gdje
obzir pri dokazivanju nosivosti elementa. proucavamo stvarna pona§anja -' aradjya _kana 03 ojih djeluje neko vanjsko
Vaino je napomenuti da debljina zastitnog s(oja ne smije bit! manja od promjera - opt~e. Promatramo i bilje'zimo slo se s njima dogad'a kada ih izlaiemo npr.
napeblje sipke u presjeku. Ako su sipke slozene (grupirane) "u sveianj, debljlna dfOb1]~jetenju ill razvlacenju. Celicne sipke (epruvete) razvlacirilo, tj. iz!azemo
zaStitnog s!oja ne s711ije bili manja od promjera sipke koja z.amjenJuJe svezanJ, GIJa dJelovallju vlatn!l I si.la 0 O! edajo La ispitivanj"eik'rdalici), dok betoilske-koeke. prlzn Ie ifi-----
plaStina odgovara zt;roju stv<:Jrnih plastina armaturnih sipaka slozenih u svezanj cilindre izlazemo djeJovanju tlacnih si!a u uredaju zvanom presa. OVim pokusima
(pogJa vlje ).4.2.). utvrdujemo vezu izmedu naprezanja i deformaclja dobivenu u obliku dijagrama ole, tj.
dijagrama naprezanja i relativnih deformacija (relativnih produljenja, odnosno skrace w
S obzirom na-znacaj zastitnog sloja betona, tijekom gradenja moramo posebnim nja). Dijagrami se dobivaju automatski tijekom ispitivanja pamatu pisaea na stroju za
e\ementima osigurati projektom predviaenu velicinu zastitnog sloja. To su razne vrste ispitivanje. Na vodoravnu as (apsdsu) koordinatno9, suslava nanose se vrij~dnosti
podmetaca, distan'cera j nosaca armature (sf. g) kojima fiksiramo poloiaj armature, - relativnih deformacija e, a na vertikalnu .os (ocdinatu) vrijepnosti naprezanja eJ.
koja za vrijeme betoniranja (grubi posao) mora izdrzati sva dodatna opterecenja (npr. PqmoGu lih dijagrama dolazimo do najvaznijill mehanickih svojstava gradiva kao sto
hodanje radnika po armaturi). Kako ani mogu' biti izradeni od raznovrsnth gradiva. u su cvrstoca. granicna deformacija, modul elasticnosti itd.
pos!jednje vrljeme najvise se koriste specijafni plasticni podmetaci najrazlicitijih oblika.
Jl} Naprezanje - cvrstoca (a I
Pri djeJovanju opterecenja u svakoj locki opterecenog tije/a pOj,avljuju se naprezanja
cI IT if IT IT
Smatra se da je stanje naprezanja u promatranoj tocki nekog napregnu{og tije/a
ii odredeno ako je za svaku ravninu presjeka kroz tu tocku moguce odredW uzduino
ill cr i posmicno naprezanje t.
~.
Ono uzduino iii posmicno naerezanje pej koiem za Qjjredenu vrstu napf!HJnutosti
" dolazi do stoma gradiv8, na~/,('§'C!!.9 cvrst9~{jil(£l.JJ.fdlg15_Lyiak; savij;~j;'
7t: ·-~jJ~6"srfiTK,-rtd. Gradivo ne mote podnijeti vece naprezanje nego Ii je dakle njegova
cvrstoca. (;vrstaca prvenstveno avis! 0 vrsfi i kvatitef{ gradiva.
", fI till u 71=
b) Re/ativna deformaci;a C§ 1
Siikn 9, ....- Promjenu vofumena i obltk~ tl/eia koja nastaje dje!ovanjem nekoq I(lJQ/$lwg iii
Podmetaci i driD.Ci razmaka armature unutarnjeg utjINaia mnjvamo de/Qrmacijom. Vanjski utjecaji mogu biti:
a) PJasticni podmelae s 3ulomatskim opterecenje, temperaturne promjene ltd., dok unutarnji utjecaji, koji najces6e odgo-
pricvrscBnjem donje armalure proca varaju unutamjim svojstvima gradiva (npr. kod betona) mogu bit; skupljanje iii
b) Krutnt (plas~icni) distancer armature puzanje. Kada ovu promjenu (deformaciju) podijefimo s O$(jovnom dimenzljom
stupa .
uzorka, dobivamo refafivniJ deformaciju (£ J-
c) Slremen ad belonskog celika kao
drtac razmaka gornje armature pJoea
c) Modul elasticnost(i£Ec.)I..-_ _
d) Drtac razmaka (kosara) za gornJU
Mjeru otpornosti gradiva na skra¢enje 1_Q[Qsiu1jfJnjfLJSkamjfJ1J10 (ZV. _modulom
arma(tJru vnulamjih elemenata grade-
vine - ploce - efastfcnosti (E), a izrazavtamo jedjoicama nllf2~. Modul eiasticnosti m'oiemo
e) Ortac razmaka armature za vanjske pojmifi kao naprezanje kod koga bi se ·'p.ri proporciona/nom odnosu izmedu
elemente gradevlne napreza!)ja i deformacija (npr. refativnih produljenja u podrucju e/asticnost!)
prvobilna duljina slape udvostruCila. Modul elasticnosti je konstanta gradiva.
10 11
1. Uvod 1. Uvod
1.1.1. cELIK gdJeje: 'Ea - madill elaslj{nosti (elika koji ima dimenziju naprezanja IN/mml] i predstavlja
tangens kuta" kaji taj pravac- zatvara s apscfso'!1" Uzima se da je stvarna
Buduci da u armiranobetonskom presjeku celik (armatura) lrna funkciju preuzimanja vrijednosl Ea Ii podruCju naprezanja uporabl.Jivosti celika (0 ~ avr):
vlacn!h naprezanJ8, saZnanj8 0 menanlCKlm SvoJsivlhia ovog gl3dlva dobiverid $0 lid
osnovi ispitivanja probnih uzora,ka na razv!acenje, -za GA i RA Eo =2 do 2,1'/iP N/mnr1
Nlwl"z '7l/
Na slit;i 10 a pJikazana su u koord'inatnom sustavu (Ja [Nlmm 2J - ea (%) dva znakovita -.-------_._-_.il3!'! .... y:, ~ 1,9 do 2- lIP
- za MAG, MAR
.
f,
v!"t)::::e voljooi te!ik 10 15 ~ 2S
£,,(7.)
v a, [Nlmm1]
IY", ,
,,,
f,
-~.~
: c,,[ %J "-1-;,1
JO ,-.----- 2.}
IBIA 680/800
MA
I I
500/':;(jO
-;-----j
'--- ~ coot~~.,.,.., ~ (",.n. ""',.".,<l,~ 0
0
RA 400/500
J
f"'i,1'X
~rl _ "'~,.,
~ ~'hvli"" _t..""",p
"""" .. ",-uj<> 1><>'<1=
'-,;; tv;·
0:; 2\0/361
ZnakOViti (karakt£frist!thl) radni 0-<;" dijagrnmi solika
;.it.
12 13
':. Uvoa .---
2!
·0
~
:fi$',,~
.,.
,.; .
., I1 , ..
,.;
'".. .c.
.,
-
•"
Q
cija armature je malan. UutOll niju u stiJnju slljuuiti uvo uulofln'H;ijo,. pi.! pUCU, lilllu 50
narusava monolitnost konstrukcije. Ovo pokazuje da je granica velikih produljenja Hi
"
1-
\ •.1
"
~
" -~- ..--'-'-
0 ~~1 ~ ~ ~ ~ 8
•
>
~ :=; ~..:~
, "" I
1.3.1.2. VRSTE ARMATURA z., ""S!. )
.
. ;~ J
,'-'~ ,
.. :.;: :;: ffi
2a armiranje betanskitl konstrukcija i elemenata ad betona primjenJ ujemO cetiri vrste ~
J: .~ \';
D
armatura Gijl su nazivi kao i osnovna mehanicka j geometrijska svojslva prikazani u
2\:J ~ ~ lfl
I
~
tablici 10 ina slici l r. ~ no
~ ~
~
~r ~'i
iii
""
z 0,
'"""
N <
Oblik je izraz'en pocetnim slovima naziva armature, dok je kvaliteta izrazena
0 ~ ~ ~ ~ ~
•• , •
I·1( "• •• ~
• •
•
.- • •
1.3.2. BETON
0.. ';;' " 0
" ~
" ~
C::< ' .
BuduCi da je 'beton umjetno gradevinsko gradivo doblveno mjesa vinom >Ijunka m "> ~ 0
~~
0
> "' <;;\ '~-a
de se fizicka svojstva ovako raznolikog grad iva mijenjaju od tocke d a locke. Stoga je ~
1
beton ustvari nehomogeno gradivo. Meautim, ako su cement, .voda j punivQ pravHno " ....'::!" ¥, $%'0
~
~:~ '-
~'- ..
~
2g
'"
~
odabrani (u dobrim omjerima), eime je dobiven beton poznate kvalite te koji mora biti i ~
, ~~ ""
i2
I ,i 0
...
68
¢
~
pravilno ugraden, oevrsli beton u konstrukcijama mazemo smatraU homogenim gradjM o~
0
w cDN
"'
~
i'5 ,,! . ,N ••
Yom. Pretpostavku da je beton homogen pojednosfavnjuje pro ratun kojem je
svojstvena dovo!jna {oenost. prj proracunu betonskih i armiranob etQD$kjb pos a ea,
W
0
1 ,, I
/
0
1 ,,
00
~ 0
.a.a
.
~o
l Nn
beton dakle treHramo kaD hamDgeno. iZofropoo gradjyo lj kan wpd i\lotij~ ,, 00
00 • ~
,<:.::, "
svojstva jednaka u svim smjerovimJh-
Beton Ima mnoga svoJstva presudna za ocjenu njeg~vog kvaliteta no za prorgGun
, ~ -;-- 0 0
I
_ ~tOr1skih kOl1strukcija u plVom redu to je njesova cvrstoca
"'" ~~~:'i~3
~~ ~
~ ':< 7, '" .e..
posrnicnu Gvrstocu
if' 2 ~
~ 1E~.....~- " ~ '-l>'".1 ~, ,..
~
~ ~:
h-
L
~< "~.. ~> 'ii ~ " ~lj1l
I >
Karl beiona 5v akak a je najyazona tlacna cvrstoca. Ona je od triju spomenutlh
cvrstoca najveca te betonu redovito povjera~~mo -~imanje tlacnih naprezanja, dok
.,
N
'" 1
...
~
~>l.q
~1l~.g<.
...
~22~~1
,,;
:J'
-
== ~
.
vlacna i djelomicno posmicna naprezanja povjeravamo armaturi. "'
14 15
1. Uvod 1. Uvod
30 V ."
[:\!bi~M8JO
10
V
10
Ifl. r-... fbio;>MB20
Stika 13.
ct,(Y..J Radni 0-£ dijagram s razlitl\im
o 3 4 5 6 ¢vfStocama betona
16 17
1. Uvod
1.3.2.2. RACUNSKI OIJAGRAM RETQNA Iz 6vog izraza lako mozemo zak,!jucitl da se pri dimenzioniranju armiranobetons~ih
sl,dopova iskorislava prib!(zno 70% Uacne cvrstoce betona, ali uz napomenu da je
EksperimeAlatft8-i'~~ka7a!a SI! da .$lY~fJ)L~QjiL~I~,f~.j~r:0"§:Slu naprezanj~._. spomenuta ,iskbristenost (;Vfstoce prisutna sarno kod nizih mark! b~tQna (MB 5 3_0).
i relativne deformacijc betona Er,1 odnosno stvarni oblik dij89,rama naprezanja i._
'Cdeformacija betona cr" fc h • ov~~ niz~e.a01in.mi:~~~~n.~Li.6~c~6!I~rkii·> '" Tabika 11
starost betona, iiaGfi15'eTon{ranja, brzfna nanosenja, i vrijeme zaorZ8vanja opterecenja MB 10 115 20 30 40 50 60
ltd. Stoga "U5fj"u ~~~,~-,~~C?jed!J.ggl;;l.,'inij.e-,,-za~praksu~lak0~Pi~mj~Ajj.~€'~Aom. /ff (NlmmJj 10,5 14 20.5 25,5 30 33
Sla1ljU sto vjerniJe veze izmedu na~Q.U.D,aQj,i.a.....,b..~_p.(mkom
/b.·
7
._-_..
1.5 1.8 2,4 2,9 3.4 3.8
V
dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija stvarnl radnl dlJagram zamJeoJuJemo j~
racunskim dijagramom betona M.·14). 1< 10% . 9 12,6 18,5 22,5 27 29,7
18
19
1. Uvod
,
2. Proracun ABskfopova
Dok i.e t'tlodul ebudicnosti cefika nepromjenjiv do graniee velikih produljenja. moduf
elastiCnosti betona avis; 0 veHcini i vrsti opterecenja, a kvaliteU i starosti betona, kao j
o vellelnl naprezanja. Modui eiasticnosli betona E, promjenjiv' je s poveeanjem
naprezanja (sf. 12), te se definirakao odnos:
I 2. PRORAGUN AB SKLOPOVA )
Osim navedenill sadriaja, staticki proracun sluzl kao pod\ogiJ za izradbu n;:lerta
armature (I'O;';/;II'(/f' .1..1,3.) koji su sastavni dio izvedbenog proj8~, 1:1.
20 , 21
2. Proracun AB sklopova 2. ProraCun AB Sklopova
~ 22 .23
2. Promcun AB sklapava 2. 'pror8cun AB sklopova
ajU.p ....VM (v~ltikaIM) oplor.conje Velicina djelovanja vjetra ovisi ozemljovidnom podnu!'ju (sl. 2Jl). mjesnom (Iokal.
110m) . polo~ju zgrade i nacinu njene zasticenosti, visinl zgrade i ostanm clmbenjci~
U uspravno opterecenje ubrajamo: ma danimu lablici 28 (vidi u prilogu).
Postoji i koso opterecenje (npr, tlace.nje-djefovanje lek~cine n8 kose zidove), ali se
-·stalno optereconj. (vlastita teiina konstrukcije -. teiina noseCeg elementa s
Dna moze raslav;t! na usprs'!no i vodoravno opterecenje,
tezinom svjh elemenata koje on nasi)
- promjenjive iii kerisne opterecenje (optereCenje koje moie mijenjati mjesto
2) DODATNO OPTERECENJE
djelovanja, odnosno zauzeti razne polozaje na konstrukciji, npr. ljudi, namjestaj,
plUlIletlld SwdstVd. uskladi;tello gradivo). OdredeAB je ',rstOFA j svrhgm 9Fa4Bvi DodatoQ optere¢enie je svako on~ opterecenj~ kOje ne mora rl3stupitr iii ima slabiji
ne, pa otuda i naziv korisno opterecenje jer je namjena objekta upravo uvjeto~ uc\nak, Tu ubrajamo:
vana ovim opterecenjem. - dopunsko opterecenje od vjetra uavlja se povremeno U obliku jakih udara)
- opterecenje. snijegom (izdvojHi smo ga kao posebno uspravno opterece!lje jako - trenje na pokretnim lezajevima
ima tnaCaj promjenjivog, ali S ogranicenim po!ofajem). . - utjecaj promjene temperature
- uljecaj skupJjanja helona
Pre-rna nacinu na koji djeluju,' odnosno njihovu rasporedu po kpnstrukdji, stalno i
promjenjlvO opterecenje dijelimo na: 3)IZVANREDNO OPTERECENJE
- jednonko rasprosttto opterecenje (kontinuirano) Narocito opterecenje takoder nema stalan karakter i pojavljuje 58 vr!o rijetko,- a
zbog svoJe prirode tesko 9a moierno tecno' definirati. N;;lrocito op~erecenje
- nejednoHko rasprostrto opterecenje (trokutno, trapezno)
- koncentrirano opterecenje' (pojedinacne sile - ad preg~adnih zidova, stuPOV8,
sporednih nosaca ild.)
V- obuhvaca
24 25
l ProraCun AS sklopo,-a
2.4. ODRE£)IVANJE REZNIH SILA b) odredivanje anniranog dijela presjeka, koji se svodi na odredivanje potrebne
, Ekstremne vrijednosti reznih sila u presjecima armiranobetonskih sklopova odreduju
plostine armature. odnosno njezine koHCine za zadano opterecenje i odabrani
staticki . sustav, nos()ca, pri comu valja voditi racuna a stalickoj stabllnosti i
se proracunom prema teorijl konstrukcija, gdje razlikujemo: ekonQmicnosti-iJospodarnosti (armatura je skuplja sastavnica sklopa).
-linearnu teoriju (teorlja elasticnosti) Prlje samog pocetka dimenzioniranja odabiiemo gradivo koje ce bit! uporabljeno, a za
-linearnu teoriju S ogranieenom preraspodje!om koje odredujemo kojoj kvaliteU mo/a odgoyaratL ' .
- nelineamu !.~e~o-,riJc·uc--~~ U sklopu dimenzioniranja vrsimo j provjeru naprezanja. Tim prorac.unom .provjera-.
- teoriju plasticnosli ,,81'1,e i dehazujeFAO da izracunan9 gfal1icne !/(ijedoostj naprezanja ne pre;laze najveca
dopustena naprezanja koja suodreoona propisima (np,,: sluca) posmicnifr naprezanja
Razlog primjene pojedine tearije QviSi 0 vrsti 1 karakteristikama konstrukcije, vrsti i kod grednih nosaca).
iltenzltetu opterecenja, stanju naprezanja i deformacija u promatranom presjeku, Uvjetno, dimenzioniranje moze, zavisno 0 postavljenom zadatku, znaciti i odreClivanje
karakteristikama presjeka ltd. Oanas se najvise primjenjuje linearna teorlia, odnosno sarno nosivosti presjeka, marke betona iii kolicine armatUre (pog/3Y/je3.3.,2.).
obicna gradevna statika. Ona S8 temelji na !inearnom odnosu naprezanja. i Odabrani presjek ne mora se uv\jek stagati s proracunanim, odnosno proracunom
deformacija, a ujedno pretpostavlja da su rezne sile u presjecima proporcionalne potrebnlm presjekom, a. razlike najcesce ovise 0 arhitektonskim in konstrukcijsklm
opterecenju. razlozima. Odabrane dimenzije presjeka i za njega odabranu ko.1iCinu armature 5
Kao sto smo napdjed naglasili, potrebno Je odrediti ekstremne vrijednosti m9menata rasporedom armature unutar presjeka potrebno je sklcirall, kako bi pri pregJedu i
savijanja, poprecnih i uzduinih sila. Ovo odredivanje obavljamo postavljanjem provJeri statiGkog proracuna bite uocljive.
opterecenja u najnepovoljniji p·olozaj.
Kada je u pitanju veGi broj razlicitih opterecenja (stalno, promjenjivo, snijeg, vjetar., Za dimenzioniranje AB sklopova koristimo teoriju granicnih stanja. Gna sa: temelji na
temperatura, sk\Jp!janje), kod pojedinih slatickih sustava zbog jasnoce i preglednosti 3~:_i_m_.g~?!l(~!:j,!1! 5.~?.i'jim~ u betonu i arma~Ol~_9.9':-:'~,~~.9.<?~~!J~Ga granicn~
moramo izracunati rezne site za svaku vrstu opterecenja posebno. pa tek tada vrsiti _.n:?~!;:~~.~i,,_.~.?:,,~t:'.~~.s:!L~-l~..e.?javi nedopuslivo sirokih pukot~~_~~.~~~!..-i~.~E~~ poj~
Kombinacije koje ce u nosaeu izazvati najnepovoljnije utjecaje (slom). lz tog razloga velikih i trajnih deformacija. U skladu 5 tim razllkujemo dimenzioniranje prema
~nicnom ~~. . ..-··.·._.e_.. _._ .. -". __
-~ - ... -....
~~"'.-.."...-,-.-.-........
~-.- ~~
pojedinacni rezul18ti maraju 58 srediU tabelarno. Isto tako, kod nekih statickih sustava
kod kojih promjenjivo opterecenje izaziva niz ekstrernnih vrijednosti (npr. kod
kontinuiranih nosaca), potrebno je sre6ivanje rezultata u tabele kako bi se dobila slo 1. Nosivosti iii stoma
jasnija sllka 0 svim vrijedno5tima reznih 5i13. 2. Uporabljivosti ~ granicno stanje deformacija (p.rogiba)
- granicno stanje pukotina ...-
.2.5. DIMENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ELEMENATA) Dimenzioniranjem prema granicnom stanju nosivosti (pog/av/je 3.), uz najnepovoljniju
, kombinaciju stalnog i promjenIivog opterecenja, kao i dodatnih u~ecaja, AB
Kod staticki odredenlh sustava dimenzije e!emenata nije potrebno znati radi konstrukdja osigurava se ad sloma. Medutim, taj proracun ne jamCi da ce se s!ozenija
od rec.1ivahja reznih sila M, V i N (ali ih treba poznavati zbog odredivanja stalnog· konstrukcija kao cje-lina u upo"rabi ponasati na zeljeni nacin. stoga je potre-ban i
teret.a-opterecenja). Kod neodredenih sustava naprotiv, mOramo ih zadatl unaprijed proracun prema 'granicnom slanju uporab(jivosti za sto se koriste pribliz:ne metode
kako bismo mog\l odrediti vrijednosti reznih sila M, Vi N. odredivanja pukotlna ! progiba. Dokazam da sirine pukotina, odnosno veHeine progiba,
eim smo odredni veHcine reznih sHa M, vi N nosecega sklapa, sljedeci zadatak nam zadovoljavaju propisima odredene kriterije, prora6un AB nosaca time 'je. zavrsen. U
je izbor, odnosno korekcija dimenzija koje ce biti najpovo!jnije, a da S8 pdtom njihov protiv!1om, dimenzioniranje treba ponoviti toHko puta dok svi kdteriji 'ne budu ispunjeni.
oblik uklopi u arhltektonsku strukluru pojedinih dijelova gradevine iii gradevine u
cjelini. Rijec je 0 odredivanju izmjera, odnosno 0 dimenzioniranju. Nakoo zavrsenog dimenzioniranja, a na te.tne1ju odabranih dlmen.zija 1 dokaza,
Dime . . 'e armiranobetonskih sklopova Rredstavlia daJillLi odnosno provjere napretimja izrac!uJemo izvetl.bene naerte gradevine, karisted za
a) odreClivanje oblika betonskog poprecnog presjeka s toenim i najekonomicnijirn oznaCivanje pojediriih konstrukdjskih dijelova (sklopova) iSle oznake kao u statickom
dimenzijama, Ie proracunu. Izvedbeni naerti moraju sadrz.ati i dati sve elemente potrebne za iZvoclenje.
26 27
I ~---"
3. Dfmenzioniranje <: . .
3. Dimenz;onir~nie AB skfopova prema granicnom stanju sloma presieka
3,1, RAilCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII Ouktilan slom, odnasno duktilan el.ement, smatram,o manje opasnim te su i Qdgova~
ODREOIVAN.JE GRANIL:NIH REZNIH SILA, Su Jaju~iraktori si}jurnosti manji ..
I'
Prema nasim propisima granicne vrijednosti rezlllll._~lliL§.u!-Ji91t;;jtiG..dl.taGa\{amQ, ,S._ 01 .' _. rm-TlIIIII, 1IIIIIIfrj
_~ _ i __ ' _ ___ _
oogova lucommiSiVOScupr8Sjf)k3s',-sadrzG ~dio staln09, proinjenjivog i d o d a t n o g , J - - _
ra '-,1\" -- I,
--optemeeflja-;-koje:rrl1mtimoudgCJ~irrrraz!tCTfiiTI1a ktorlma'sigurrlostr---~~~""--- bl 6- P"'ilib
gdjejc"
,~ l :
_ ~_ L.
belonskih elemeMla
betono. stij. !!,ollje i ra::micol!je lefajevQ (temelju). IIdori vozila II slup i dr.,~ c) Krhak element- krhak slom (slom pre-
.____-=-6_ ko betena), nepoieljno' pona~anje
dok se koeficficllti ",',,; ( i = gp.6) 1Ja::il'ajll m.(aal!il!J1ill1 /iliaorillw sigll/"IJosti, '0 ve/iCillu im (i" Oy
o\'isi 0:
_. vrSli op(crdenja i njihol.'im kornbinocijol1lo. Me6utim, aka fe celik sl!accn, tj, ako je e :s 0 %0, lad a pastoji opasnost da u presjeku
~ povoljllom iii /Jepovoljnom djefovol1ju stalllog opferede/lja, tj. do Ii udia Sg smalljuje dade do sloma po betonu (drobljenje bet~na). Takav slam je krhak i nastaje iznenada
i/j poveeol'(j vnjednosl Su' bez pajave pukotina u vlacnom pojasu i bez veCfh defarmacija, pa su zato potrebni
~ vrsli slamn do kojeg 1/ pre.~ick!l moie doCi. ~ veGi koefidjenti sigurnostL Za. izbor koeficijenata sigurnosti potrebnih za proracun
.granicnih (racunskih) reznih s[la mozef!10 koristiti lablicu 4f (vidi u prl!ogu).
Ovaj pos!jednji navod momma maio PQjasniti. Siom A8...kQns1cukGiJe mere-nastaH-f'o Usporeaujuci ova dva slucaja, ielja nam je· da ukoliko dade do sloma AS
cetiku (armaturi) ill batonu, a _~~o jZnimno po Q..QJ~,._KQmpO[leDtejstodobno, konstrukcije, prvo popusti armatura, jer u tom s!ucaju nastaje dukti!an i predvidiv slom.
Ako Je ceilk u presJeku tijekom up0.'~.6e u," fazi velikih deformacija En "" 3 - J!L~ Ako prvo popusti beton, sto ni u kojem slucaju ne zelimo, slam CG biti krh j nenadan.
~rTIOO·t~k1Varnfac·e-(r6'-sjo~a d~ci 'p'ost~p~-o-~~ p';:ethOd;O-;ast";janje pukotjoa \1 Zata re!ativnu deformaciju betona ogranicavamo na tb = 3,5 %n, dak armature u istam
vlacnom pojasu betona TVerTkfhCferc;;:macija u armaturi - du tHan (zilavi) slom. presjeku ne smije bili nit! premaJo niti prev[se. Ova Cinjenica uvjetuje uparabu kako
najmanJe taka i najvece kolicine armature, odnosno najmanjeg i najyeceg postatka
Duktilnost je svojstvo, a mjera dukWnosti izrazava S8 omjerom izmedu deformacija armiranja, karistenjem kaeficijenta armiranja)l (poglavlje3.3.1.e).
kod sloma (au) j deformacija kod popustanja ( 0v)' i za sve dukti!ne elemente (sl. JSb)
mora imati vrijednost izmedu 3 i 5, odnosno Aka je deformacija celika u intervalu eo = 0 - 3 %0, vrijednasti rasclanjenih faktora
odre6uju se !inearnom interpotacijom:
30 ~el1.c "'~' 31
J: vlmenzlOrlranje AB sklopova prema gran;cnotn stanju stoma presjeka
3.2. GRANleNt: VRIJEDNOSTI RELATIVNIH DEFORMACIJA 3.2.1. RASPODJELA NAPREZANJA
BETONA eb I ARMATURE eo
" U RAZLICITIMPOORUCJIMA DEFORMACIJA
Kod 3nt1iranobetonskih presjeka opt~recel1i~, f1a savijanje (s uzduin0m silom_ Hi, bez . BuduQ da' izmedu napr,?zanja 1 deformacija postoji me6usobna Cvrsta· veza,
nje), relativne' deror;nacij~, ~.-ti_~~~~l!l~dXlC~', !','~~_~p>Cldje!a ,napreZq[1jit 'Qyjs~ -,o_-_vefi~frl raspodje"a n;3prezanja kod elemenata oplerecenih na savijanje ovisna je 0 nastalim
graniCnTfi7~znlb~_siii:_~':'"~""~ .~~ -" deformacijama. Slika 17ukupno prikazuje pet deformacijskih podrucja. Svako od njih
'~kclatf~-r;e' deformacije mogu se prikazati dijagramom, Prema vellCini relatlvnih defo- pajedinacna cerna objasniti na slikama 17 a, h, c, die, U tim prikazima, uv1jek desno
rmaa;arailiRuJil1mr~eJl<"'~,ai"e~~~~o2:~:r!~§fm~9Ia-::Dilif"dJi~nim pored poprecnog i uzduznog presjeka dijela armiranobetonskog elemen!a prikazana
vrijedn~]~~m<;l.r~!Qtiynlh ;;Ie!orma~Jla, betona Eb ,I ariTraroreEt/ pI. J6}, QViSllO 0 lome-da--" je i sllka g'8forl+laci~adn.om..s.likom naprezaoja
Ii u p~omatranom presjeku djeluj~"~omentl savijanja s uzduznorn (vlacnom iii Uacnom)
snOlTrHr-Dez-hje~' . -~ ~-.:...------- ,-"-.- ..-.-.---".---,,~,---,~~,
Hok
oj bJ
1- ~
,~_,t . PODRUGJE 1: CENTRICNA !ll GOTOVO CENTRICNA VLACNA SILA (ma!; ekscentricitef)
,
Aol
. ... 10/..
r-------------
0 -20;':. -::',S;ci',llf<l>;tb
A \.-~IA PODRUGJE 2: SAVIJANJE BEZ UZDUZNE SILE (CISTO) III S MAL OM UZ[)UlNOM SILOM
Slika 16. Dijag(am re!ativnlh d1'-,(ormadja za naprc2anja savijanjt:m (5 uzdulnom silom iii bez nje) Gomji rub presjek<i bit ce llaten do
WijednOsl1 deformacija ~b.'= 0%., do
~) Armiranobelonski poprecnl presjek $ armaturom u donjem \ gomjem pojasu -J,J%..
Ovaj tlak preuzima belon s odgo,
~) Dijagram refaCvne geformacija s oznacenim podn.:cjllna 1 - 5; varajuCom raspodjeiom naprcza-
nia. Neulra(na os nataz! sa u
PQzitivne relativne deformacije - Vl8k £", i £,,2 celika lijevo od liniie 0 - 0 gomjem dlje1u presjeka. Njen
poJo1aj odreden je velicinom .f ad
negativne relativne deformacije - tlak £1.>1 i £/0_' belona desno od linije 0 - 0 gomjog ruba presjeka. U v',sinl
nalltraifl('! osl deformacije i n3pre
ab-'6'- la
~ Prlpadne vrijednosti fa:Klor8 sigurnosti
1 " 1.6 yp " j,8 za rOZi!lvne deform-Deije -
j e vlak [" l} t", dn .. fO x..
Zi1nja jednaka su nU!i
Arma\llfa denjeg pojasH 0:;\<)1 te Id 0-
!t~._
9 lrajno dalormirana s reirl{ivnam
deformacijo'l1 (0'" ... ,ox.,. Ova
Tg"" 1,9 i Yp'" 2,/ za.negat'lvne deformacije - tlak lOb'" 10 %" do -2 %0- "'"£u
armature prHom te preuzeti sva
Za podrucje 3%'., > £" > 0%0 dopuSlena je [ine<)rna interpolacija faktora slgumosV vlama naprs:z:anja, Ako ovome
dodamo da je belon sa.'110 U
YgiYr granltnom SIUeaju (lillii" c) polpuno
iskori~ten (Eb /110...'" $.J'Y,.,). lada Ii~ija
t: praOstavlja granitnu raspedjelu
NAPOMENAI Sve Haene deformacije i naprezanja betona i armature imaju predznak , deformaCija .l:a oba grodiva (celik i
belon).
minus. ali se iz praklicnih raz!oga on izos(:;Jvlja, pa ga u nastavku
necemo pisali, iako ~ tome vodimo racuna. .
II 33
3. Dimenz;onjranie AB sklopova prema granicnom sta~ju sloma presieka
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema wanicnom slanju ~/oma presi~ka
Gcmji rub presjeka bit Ce lrajna Za nosac.koji' je optereeen silama {opter~~ okomjto 03 Svnjfl....llzduyoll aS
lIa~ sa rh:~ .. J.J~~.
O<aj tlak preuzima lJt)loJ\ S
'-kaiemo. da je naprezan savijanlem. U njegovim presiecima~.1~tda~".sa..._Roiavl:iuju
raspodjetom naprezanja kojan\ ie u popr~cne sile V, dok uzduinih :sila t!. nema. Momenti s~
--momenti savijanja M i
diefosti iskoritlena ratunska cwsto-
CO'! belona IB-
Neulralna os spusla MU6110 kOJem pmsleRu nosaca Izazlvau uzduina no rezan'a cr iJ.QtJl.QQreCi1!!, sil~.V
se iz gomjeg dijela pres/eka preko
tetime osi u donje pOOrntje presje-
IzaZI u srnlcna naprezanja 'C,
ka. AAnalura donjeg pojasa podlije· .. Postoji mjesto na nosacu koje je izloieno ·samo momentu savijanja M jer je
__________~'~·i~~'"Ii;"Cti~mi'~'~I'cli~'",i~mCd~,"'Oc'cm~'c"~1'~----=~'
rna koje vanraJU Od Ell '" ~ W·' __ do '·i~.~c1F====1_~~L-::::::==::~----~~~~~~~~~j:-- .--+----vrijerdnrost-p"'1''''''''''''''ite-l'-jetlftfll<€H>tiIi--f'I'z~ttfe;fhIfR"'iG;Jk\€o-mehanik@poznatojedB$t!AiiV
granice velikih popu~lanja '-",' koj" "'~
+' ,
, , povezani, poprecna sila V"" 0 samo ukoliko je moment savijanja maksimalan maJvf ill
U oviSI\OSli kvaiile!.; (:elil<.;, Idj u " ! I
gr..oicama +-1.OJ%" do • n4'Jr,., " I -l - - - - f- nepromjenjiv, tj. konstantan; M "'- kvnslanlan po cije!oj du\jlni nosata}, pa taj slucaj
(fHtl,,·Ij~ /J.I_/~.<I, If),
naiivamo cistim savijanjem.
""''', I' ,,',,',,' "'"m,"" "Ii_
(",~ ,1.5~;",
;;" , f. I
Ovdje tamo anaHzirati sarno rayne nosace pravokutnih presjeka optereeenih na
Ita f.
a'" "'J%... a betona :
9~""i I. "''''1 ,,' pOi,,,,,m,
pcmjenjivali dl/oslruko .wn'liln,
-l-c
b A
7' ~ J' .
I
I • savijanje u ravnini presjeka. Kao primjer uzet cemo s!obodno pod.uprtl gredni nosac
P"'Sick .+----"1'-
!
<>1 """J<;JP'P'" C.,l~·IO%,·f...,:
opterecen jednoliko rasprostrtim opterecenjem (sl. /8).
Da je greda nacinjena od nekog -homogenog, !inearno e\asticnog gradiva, uzduzna
naprezanja u presjeku bila bi lineama funkcija vertika\ne Koordinate. tj. bita bi lineamo
PODRUC:JE 4: SAVUANJE S UZDULNOM TLACNOM SILOM
rasporederia po visin! presjeka:
Gomji presjekil il.!<~.',~n ie
rub
~t"nlnom tJaku (tb1' U~.,).
koji u ';ielost; prelJlim<1 beton,
Derorrnacija armature donjen rojase
gdjeje:
t>t¢e f31;nolika i varira cd f" ·t,'ido A1- momeflf savijGnja II presjeku
os., Neutralna os prolazi doniim
~om presjeka da bi 2<0 slucaj b,h J _ gravni ~wmenllromosli (inercijej presjeka s ob;fn;;m na os x
I = __
( .. Il%. pala na donj; rub presjeka.
,- Kac Slo vidimo,- ol/akl/e def0lmadje
12
e_ ver/ikallia udaljenoJ/ ny·erena od 1!f!lIlral"e o.si do promalralle fo{J;e (viahla) u presJeku
" ra:d0gom su SIO se lIelll\; dio beton-
skog presjeka nalazi u ['.Qdru';iu
~<ll:nih naprez,mja.
Iy
dI
" q
PODRUCJE 5: CENTR'CNA III GOTOVO CENTRICNA TLACNA SILA
Ii
'i
zanja raspodijeljllna su po cijeloi
..tsini betOllSkog presjeka
Ked centricnog tlaka -ona su
jednollko raspodije,ljena, 'od[1osrlo
deformacije betana naSlalc kad
jerlnolikog liaCen!.a ,ij'ilog- (lIesjeka Slika 18.
U:nose £ bl '"(b! -: -1:1'",;: ' S:obodnu poduprti nosac
tJeultalna os nalazi' se lL"'''' (ovd)c
s donie straM) presjek;f. .
a) Staticka shema nosata optereeena
Q;,H;:--2 'l.. jednolik.o rasprostrtlm optereeenjem q
--J~-"'T b} Diiagram poprecnih sUa J'
Slika 17. Pojed!i1a~f1i PJi~al delormadjskih podrucja, presjeka naprezanih savij<lnjem fs uzduinom sHorn i c) Oijagram momenat<! savijanJa M
b,ez nle) :~a 1)f8:flicni 51ucaj nOStv05ti d) HOI:1ogeni puprecni presjek s ptipad-
"im dijt:lgramom naprezanja
35
Kao $to vldlmo, neutralna os prolaz; sredistem presjeka, tako da je gomja polovlca Uotiicajeno je d~ se 'izdvoje ,cetiri karakteristicna stanja naprezanja pozna~ u
stJatena, a donja razvucena. ~rmiranombetonu ~/f{sI~
Uzmimo sada lIa je greda na prethodnoj sliei izradena od armlranog botona I da je ·Btanja I i·/fl piipadSjUffijelu nosac~f'na-koieil[ rf€.!llla p~~otina, do~ je die nosaea kojem
intenzitet opterecenja q dovoljan da gredu u najugrozenijem presjeku (u polovislu pripadaju' stanja II i 1/1 u vlacnom pojasu '''prolet pukotinama-raspucali beto~. H
1. Preslek vise nfje hOrT!()gen, vecje sastavlfen jzbetonsko~L£,!!!gf199 .ciijeJC1_ . , D b - 'lO.~ ""9
, , :-J- L 1.\
flO.P noli!
2:~prora6Uii"pre-ma"grimi6nom "stanju s7oma"nHrza/eda;]~od rih grad/Va ne uzima
-"-dfrj(r1ii'iea~1tjsticati. Dijagfarff n§j5feiafija f -relatiVnlh '"deforliiacijEr- a i i'>
ITc-a,- - ~:r~1 -:r:'; ~ -1 - T ::. -Il- b - I "'- ~".'Jscm
d.JZ
; -
-
-
-
sUaceniii/'betC;ria")esTparabola
+ pravac usporedan S osi nosaca (sl. 14 -', a
cefika analogno: kosi pravac + pravac usporedan s os; nosac.a (bifinee
I
. / "\
' :::?'F//,
~
~
o-bv~fb. a... fb.-
III
a" a,,-r:J J ~;\;;"6
1/1
dijagram, s.1. 11), •c 1- ~ oosoco ,---
3. Buduci de beton s/abo podnos; vfak; vlaene sile p()vlei;~YHjiL ..$e. ,-,U. .cijeJ9 _,_ "" bez p..kotlrn l sit~ ~otire L pJ.olin2 P"lXl slam silM pJ:diN! 'DeZ pJ;o
b) Pre~j~k';:;'~i~-;:;j~-"i"-"
Q ~jerHI"""l
.
c) Presjek u stanju 1/ i II!
- - ...... " ..,,, .... .-- ... -- .•. -,.
. _.
d) Dijagram
. .,_
momenata s3vijanja
,,,,,.~",.e~·- "--,~.-.""--",,,,.-
Ai
Stanje I
_ 1
Dijilgmll1 l;JvisnoSli )Ho)'jiil;1 no~;,lbl -Najve-ea-vTaCna ,{iaprezanji;i"~irlJi:it5ii'u'-'rnar)Ja' su ad nJegove viacne cvrstoce pd
ad vanjskog 6pterecenja
savijanju (Jbv < Jiw
-,
36 37
x
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniranje AB Skfopova prema granh5nom stanju.s!omapresjeka
Stanje /8
PRORACUN JEONOSTRUKO ARMIRANIH PRAVOKUTNIH
To je ....granjY}Q~le koie pretl10di pojev! puAo/io8 U betol1u. Najveca vlatn8
3.3.1.
C
PRESJEM AB NOSACA NAPREZANltL;>811ll1\~~
na,;:ez;;;Ja u presjeku jednaka su vl8Gi15jcvrsr6Crbero7ri3((fh~;"'~' Jill' }/{oTa'j€i75fed
-'-""~'.~~=<---"-~-'~"-'~"'-- ~ > '-~'-~- .\
--TsCrp!ji3"'!1em, pa raspodjela naprezanja u vlacnom pojasu ide- pokrivulji, dok je
Uzmimo praYQk1ltnj presjek 41l..nosata,...dimenzija b [if poiaeaoog annaturom plostine
--ra'Spouje18 -fi<Jcm}J I lnproz-alljD ~Ioru-:;r;cklfiic7irn:.:;-·(P(;ii7;;·;rfi~Ct:"x· -.,:(·"72)-:1rLl6r,ct
"-T1<i8Jnje) razvuceno vlakno i betonsKa"'vraKnfrKtJja--"S'e" nalaz·e· bUte vlacnom rubu
-A IJ' t~r~ _~~j.i,.~J~( ~j?..Qf.';l_~li fJ).Loiomaot savijanja~{gr<1rljt~"~-rijc.d r)0$ 1· r:czno~sjte)7_
presjeka trpe nelinearne pa i izrazile plasticne deformacije (sf. 21).
Kao {;!o r,mo voc mkli. prosjck sr. nnlazi u III. s(<1njll nnprc7onja, sto znaci da js
potpuno iskoristen kapacltet deformadje jednog iii oba gradiva.
Moment" M, odu~i~&eJlaCnLdio.Jlelooskog-tJrBSieka...S-jadne.-.a.-Ylacna·a'matura""
~~9~ta!ne osi Qdrem.-$.u_~QQgmLaLajuCe....uo_ut~rDi~ _,._sjJ~" f[l~~tJ§gp~.9_
·udaljene za tzv. krak unutamjih sila •.z•..(,/.• kU.
--~~,--.,. -'-~ -- "' ..... ="~"~-~,--,,~~-~, .... "",,-
,I KMstnkU,ro iii dl
o t::~"" . .....!I ilmt<"l/J"() (TIl'()ll§o
p:ri-u.:j" r1n,;fiiTo:lli
Stika 21. Radni dijagram. 0"---£, belona pri viaku
Stanje 1/
---'.---~
b) Uzduini presjek 5 polofajem giavne vlaene armature i oznacenim Uacnjm pojasom betona
U neposrednoj blizini najugroienJjeg presjeka arfT1a~ura, pocinje popusta!~,."2.rjQosnp
'naprezanje-I:f"-Mmatuff-;. dd'Sei.V: grarrfGU-'veliRih~'rrioaulj'en/a- au = CI vi (bez pove6anja c) Oijagram naprezanja s vlacnom silom U amlaturi Fa i tiacilom silom u betonu Fb kao
rezullantama vlacnih i tlacnih sila u betonskom presjeku
-mf/ffezaTTja-defamradjfT'rast[r~' "kffslali ,','~elika _' _dkr-e6u ~e'_ Vs'fiifo_nJ~ko)emmOgu
Pleu21!ti vcCe-oprore&mjr:f);-a-fiapreza'nja ',lIZ 'sOaceni 'rub "(rub;; tlac'/,a_ (/apre~;lnJa)
d) Dijagram relatlvnih deformacija annature £0 I belona Eb
I
::.. .. 38 39
!'\
. . ,
h - udal/enosr Fa (odnosno '(eiiSlQ AaJ od tlacnog ruba; koju nazivamo sratickom Kada bi radoi dijagram bEHona bi~ pravokutan. dakle .kada bi 5e 5a5tojao sarno od
visinortt presjeka
prayca usporedna s osi noseta (bez parabole)" plos!ina lIaonoga dijagrama bila bi
a ..,. I1da/jenoJ! Fa (odnOSl10 re.iifra armafllre AaJ od vlacl10g ruba belono
d - ukupna visina poprecnog presjeka j~dnostavno. ,.
z -krak para unuiarnjih silo
-stl'arna udaY·enos( ({acne sile Fb od (/acnog ruba
dakle pomnoiak raculfske cvrs!oee befona (fa) i debijine fiacnoga pojasa (udaljenost
neutralne osi od tlacnog ruba presjeka-x). Buduci da je radni dijagram slozen
_--"l Najprije Ireba odrediti poloiaj neulralne osi, x
(sastavljen od parabo/e i pravca u5poredna 5 osi nosata) iii jednostavan - cini 9a
parabola 5 tjemeno(Tl lzvan presj8Ra""lllna nJe"gpvu !obo Au se iLlaiu'lo !we
Kako 5e prema 8emoutHevoj hipotezi deformacije mijenjaju linearno po visini
pomnozak racunske Gvrstoce betona i deb/jine tlacnog pajasa te tzv. koejicijenla
presjeka, iz slicnosti trokuta iznad neutra!ne osU ispod nje, slijedl:
pUlloce, a:
X:Eb= (h-x):£"
-"- =
Eb
0.::..3l
t"
!£.
.
E" I'~ =a·!s·x·b
,,=-£-'-·11. Ovaj koejicijenl punoce zapravo je omjer plostine stvamoga radnog dijagrama i
E", +€:b pravokutnika, opisana oko njega. On zavisi od re!ativne defarmacije gornjeg ruba
betona i dobije se iz izraza:
Izraz uz h oato zavlsi sarno od relativnih deformac~ (pro®l'enja i skracenja) pa 9a £, .
0:=-(6-E)
materna nazvati bezdimenzijsklm" koeflcijentom Ik~ =~. OdaUe slijedi da je 12 '
Eh +E 3£ -2
udaljenost neutralne 05i od tlacnoga ruba, x, je a pomnosku (produktu) toga a=-'-- za
3£,
koeficijenta i staticke visine presjeka:
U naveden'tm izrazima ve!icine relativnih deformacija €:b uzimaju se pomnoiene s 1000
(dakle izrazavaju se u tzv_ promilima).
Qvaj se bezdimenzijsfd koefjcJjem naziva koeficJjenrom poloioia neumill1c Of; Ck.J
Za svaku veliCinu () < e" :s 3.5 %0 slijedi da je u < J.
Buduci de je naprezanje u armaturi ·(Ja. vlacna sila koju preuzima armatura plastine
presjeka Aa iznosi: Aka beton nastojimo iskoristiti do najvece deformacije od Cb "" 3.5 %'1, koeflcijenl punoce,
ex: iznosi
F~ == cr" . Au' odnosl1o 3,3.5 -2
a; 0,810,
F" =cr,.; ,A" 3 '3,5
aka je arrnatura napregnuta do gran ice velikih produljcnji1. Tb(;n:1 siln koju prouzima Sila Ffl djelujo u !eiislll dijnWilrn<l 0;, Udaljcnost tciiSla da so izr<lIili i k<JO pomno!.nk
aktivni dio betonskog presjeka shine b j visine x jednaka je pomnosku plostine debljine tlacnog pojasa i tzv kfll!jicijl!lIla po[oiaja lfacne rezullafire, U ':
Haroeg dijagrama betona Ao j skine betonskog presjeka b, dakle
40 41
~ ;Wi&r::.1i4WliW"
•
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom staniLisloma presreka
--.-----.
3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju sloma presjeka -. -
£,,(3£b- 4 )+2
Oznacimo 11 s koeficijentom m":: (u·k, ·k:) dobivamo
0:'
2E J, ( 3r." - 2)
I11 n -b-/Jl'ls =M",
8uduci d8 pri cUorn sHvij,J!lju (kuje upravo ruzm'DlrBrno) !lema uzduinc sHe (kao c) iz toga so dobiv3 potrcbna vislna prcsjcka, h,
rezne sile), iz uvjeta ravnoteze uzduznih sila slijedi da unutarnje sire moraju biti
medusobno jedn8ke:
pa slijedi
a buduci da su suprotna smjera, cine par sila, tj. daju moment u stanju 111. koji Je
jednak momentu sloma. odnosno granicnoj nosivosti presjeka na savijanje M",
gd/eje:
b) Krak para unutarnjih sUa. z, jednak je: k~~ :::: J J - koeficijent visine p'resjeka
m. 'Ia
h - staticka vis ina pres}eka
Mil - gr(Jniclli (ra.cunski) /nomenl savijanju, odnosno
grallicnQ vrijednost rezne sUe
j uvrstavanjem vee izvedenih izr3za za ar, I x dobivamo
b - sirina presjeka
z=h-a<'x=h-a'·k.r ·h=I!(J-a'·k,)
.•
Da bi se uporabom doblvene formule staticka visina h dobila u centimetrima (em], Mu
gdje :0 j·zrat (,I - a' k uvodimo bezd1menzijski koefidjent k z (koeficijel1{ kraka treba uzetl u KNcm, a sirinu presjeka b u centimetrima. Ovaj uvjet nije nUZarl jer se
staticka visina 11 moze dobiti j za Mu [kNmJ i b [mJ. Koeficijent k hl) je bezdimenzijska
1JIwwrnjih silo). P(l sHjedi
ve!icina.
Kada znamo staticku visinu presjeka znamo i ukupnu - dodamo joj sarno debljinu
Kako za ditnen~io~lranje AB e!emenata metodom granicnih stanja nosivosti: mora :biti zastitnoga sl6ja. U presjecirna nosaca. naprezanih savijanjem, uzima sa qa sloj
ispunjen u~jEH._~!C,l _je moment stoma, odnosno granicna vrijednost nosivosti presjeka betona .,na dijelu od tezisla v!acne armature do vlacnog ruba presjeka nema staticku
M" jednaka ~;ir'a-~icnom momentu savijanja. tj. granlcnoj reznoj sm, za
sluGai' savijanja funkciju ial<o je annatura unutar betona.
(bez uzdu.zne slIe)
M.=M",
dl Da bismo odrediU u~upnu. stvarnu visinu nessea, d,
mi cerno ih izjedna,Citi pa slijed1 Uednadzba za punu iskorlstenost betona)
onakvog kakvog cemo izvestl. potrebno je vrijednosti statieke visine h. izracunanoj po
gomJem izrazu (h "" khb .JM;TbT;00?fatiVeITCTm[zaslitnogslOja·'6efona a i udaljenost
Fb·z=M" - .....--~-.,--.- ~-~----'------
krajnjeg ruba annature do tezT§taanna!ure. velibna zMMnog sloja (puglsv!je 1'],].) i
a.·b·x·!o·k;,h=M" :x=k,,·!t
aok J ok: ·b·h! ·ffJ "" Mil
iprocjeila udaJjenosti do tei:iSta armature avis! a neko!iko Cimbenika kaa sto su:
t ,
i
I 43
42
'I
_c _ _ co . __ "'~'''v'.'''''' ""U"IU ~'V"ICl f.J1~;:;'It:;':",i;;I
gdjeje:
GI) - debljit£a ZaSril/log s/oja bf:IDna Hi jz uvjeta ravnoteze unutarnjih Uz'duinih sila (nema uzdu~ne sile kao rezne sHe)
4' - promjer glavne armature,
Stika 23. ,I bl
Armiranobetonska ploca s gfavnom annalurom
Uvrstavanjem odgovarajuCih vrijednosti u gornji izraz dobivamo
u }ednom smjeru
a) Uz-dufni prosjek (smjer glavne armature) A,,·O,.;=o.·x·b·!s
odnosno:
- i greda (sl. 24) A., ak'·/'.b."
cr "f
d= h+a, odnosno
d == h + Go + 4> •. + 4> /2 - za armaturo smjeS tenIJ II jedOlI red (51. 24 a) gdjeje.·
~;;;'+·$::;'-$+-3.0~m / 2 - za armaturusmjesrenu u dva reda (sf. 24b) 11 =:
a·k .;:
.r 8 - koeflcijent armiranja. pa slijedi
o,.{
gdjeje:
$1' - promjer stremena, a
3.0 cm-najmanji vertikalni razmak izmedu sipaka (za punivo-agregal S $max< 31,5 em) \ A" =~bh 'J
.... ....~ A\",
V,dlj'VO je da koeficueo' armlraoJ1 P" ~: bredstaVI)a odnos plostina celicncrg i
betonskog diiela presjeka, a to je vrlo rna i j. Stoga umjesto njega testo konstimo
100 pula vecu vrije<1nosl)l !'.v.,), koju 1l'I/.iv;Jrno postotak armiranja.
S/;ka 11.
Armlranobelonska greda 5 uzdui:nom ar~
maturom i stremenovima
najmanja k~Hq.b1iHtrmalure
a) Gfavna arrna\ura smjestana u jedan red.
b) Glavna Mm:1\ura smjos!cnu u dva reda
f) Najmanji (mintmalni) postotak armiranja -
--- ..-----,,-.. -.'"-~-"--~ .... ". ,,-"""._-""._, " ..... -~.,. -~ --
U pog/:nlju 3.1. naveli sma osnovne razloge \:Iporabe najmanje kolicioe armature,
Kao ~to vidlmo ukupl1a vis ina presjeka ovisi 0 statickoj visini, za$titnom sloju betona, odnosno najm~njeg postotka anniranja, a suda cemo pojasniti kako se ani odrecluju,
kao i 0 velicini, naCinu armiranja i pofozaju armature u presjcku.
44
45
:,'-·----~~i+_-~_l+_~--------~----'----~~---- J
bll · fbi. O,02?7/N
I .. A. Siika25. ",,,,A,," l2Of~,,;F;-H/("d) 0"
Pukotine u betonu nastaju kada vlacno naprezanje dosegne vlacnu cvrstocu betona
NajrnanJu kqllcinu armature prakticno proracunavamo kao postolak od betonskog
k·:
M
--presJeka koji je odreaer1PropTSrma-:----- ... - - - - . - -..."~----- . -.-.- . -
J..=- i:rtJttotl aa naJmanJ! pos"ttlta:rmmiranja ll. ovisicvrstoci betona i armature u 0
w,
armiranobetonskom' p~esjeku, zbog bolje preglednosti, i lakseg rada Dve vrijednosti
gdje j8: M =( mr,i1,;' cr '>i)' Z i predstav!ja vanjskl moment savijanja (M), kojem se iskazane su (ablicom 46 .(vidi u prilogu). .
odupire minimalna armatura sa 5vojom silom Fa = mirr4a alii na kraku unutarnjih sila z,
< ! na kraju ponovimo; najmanju kolicinu annature uzimamo tako da u slueaju pojave
pukotina u vlacnom P9jasu presjeka cjelokupnu vlacnu silu- preuzme armatura, _kako
a w.. ",.!L i predstavija moment otpora poprecnog presjeka. Stoga v!acno naprezanje
Yd ne bi doslo do krhkog vee duktilnog sloma AS konstrukeije.
u betonu u trenutku otvaranja pukotine iznosi:
•
I
I
Pukotlne u v!atnom pojasu nastaju pri re!ativno ma'am optereeenju pa se prije njiho,:a
nom, tj. kada se presjek nalazi u stanju 1/ i ograniGava se oa:
I otvaranja u tlacnom i vlacnom pojasu maze pretpostaviti lineama raspodjela m_ A• ~(O,405. f, J.:b-h ""
naprezanja beton,'!. Kod malog tlacnog naprezanja u betonu sliJedi cr v; ,
x------- - -J>-'--""'-~'-~"~""-"'=="'=
1 3
d
z~h--~h--.
6
Yg
\
fl. ..,.. -= 0,405._
8
".,
(za grede [place)
l 46
47
_... -r-' ~ e' ...-' " V ";/' ,,,,,,,IIVIII ':"wl/U SfOrna presluka
Stvatrli pbstotak armiranja mora biti u granicama !lmin < !.l .< ilrnux' Ukoliko Prema tome, 8tO god da odaberemo, presjek betooa je visi. ali je kOlicin~ armature
..--proraCoIIOlII d6DiVamo-i!··<···~;;'-;;;"-ti3da····Do\iecavariio· Kolicinu·-Clrmatyee.......ako nam je. manja i o~muto, pa it? na 'projektantu-statiearu da odluci st~. Ce odabrati,
~ > ~_=. tada moramo povecati dimenzije presjeka (b iii d) i ponovno proracunat; , ruko~o~eci. S9 ekonomskim i arhitektonskim raz1ozima, ako su oni presudni (za
armaturu koja mora bitj manja ad ma.r4a' Me6utim, ako arhitekt to ne dopusta, moramo manJ~ ra·spone valja u potpunosti iskoristiti nosivost betona, ·dok kod vecih npr.
iZvrSiti tzv. dVDstruko armiranje, odnosno dodatnu armaturu postavljamo u tlacni i u mo~tova -:- annaturu).
vlaeni pojas, Osim toga jos mozemo iii smanjiti.opterecenje ili"povecatl marku betona U praksi se moie desitl da je visina nosac8 Iz nekih razlaga (npr, arhitektonskih)
MD. Ipak, na kraju valja reci da se inienjer mora ad!ucno· suprotstaviti svim ogranicena" pa za takve slucajeve r:noiemo pretpostaviti i deformaciju armature
navedenim m[erama, jer sve vade smanjenju kakvoce i trajnostL €'Q = 5 ~, kOJa daje srednju do malu visinu presjeka.
~CA" k,~"cr,,]
kO€llcijent armlranJa }.t. . .
Pri'···ijas:3\.;a:nJu· ova""KV8: zadatka najpnje valja odabrati marku betona MB, vrstu
armature, sirin'J presjeka, Ie deformacije betona eb i armature fa' Oa bi presjek
dosao u stanje sloma, bar jedna od spomenutih zadnjih dviju velicina mora imati
granicnu vrijednost. Pretpostavimo Ii slom po armaturi, uzimamo E.a = 10 ~~.• PRIMJER 1, Za pravokutni poprecni presjek sirine b "" .10 em I sf. }6), naprezan
i €b "" 3,5 .~. Za slom f.?o betonu odabiremo Eb ~ 3.5 %0, a .de:.fo.rr!1adjl!__~!.f!1a.ture' u n:,omentom savijanja ad stalnag opterecenja Mg "" 95,8 kNm i promje-
interv·ai-y..}. ~..$.gQ,s)_a~.:·· . . ".. -~
nJlvog Mp "" 87,3 kNill, te pdabranu marku betona Mil 20 i vrstu armature
Vazno~je napomenuti da prHikom ,odabiranja deformaclje ea < 3 %0 (za say izrazito RA 4001500, valja odrediti visinu presjeka d i plostinu presjeka potrebne
skodljivi okolis, erme ogranicavamo velicinu pukotina - bazenl) morarno poveeati armature Aa pOl'
faktor sigurnosti, a lime i granicni momenrMlf'
U prvom slucaju dobivamo vecu staticku visinu i manju kolicinu armature, a u
drugom manju staticku visinu i vecu kolicinu annature (Ea = 3 %0),
Radi sto boljeg ·iskoristenja gradiva prj slobodnam dimenzioniranju cesto uzimamo
__
~ ~_.!!. %0 /j~ roo, no·mommo imati na umu da taka dobiveni rezultati nisu i~
uvijek ni prikladni nr najracionalniji. Uporaba ovako velike deformacjje armature I
omogucuje prin1jenu mEl!e plastine armature, a zahtijevZl izbor visokih prcsjeka, Ie
! SliIw 2t!. Pr<Jvokulni poprc:cni presjek
j
cemo dobiti duktifBn (iifavf) presjek s malo armature. ! arm iro0ot)r:tonskog nosaca '-
48
I
j 49
·liif
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom slanju sloma pre?ieka 3, Dimenzioniranje AB skfo~ova prema granicnbm stanju .sloma pre~i~ka
Prvo moramo izracunaU granicni (racunski) moment savijanja 10". lz tab/ice 45 s- odabranom vlsmom presjeka d odredujema vrijednosti stvamih relativnih
ocitamo vrijednosti rasclanjenih faktara sigurnostl, za s!ucaj opterecenja g + p, deformacija betona E}; j. armature Ea , odnos.no stvamo potrebnu plostinu presjeka
uz nepovoljno djelovanje sta!nog opterecenja g (poj!!JH'lje J.!.), j deformadju annature armatur~ An. Stoga sada valja provjeriti kOje vrij.ednosti koe.ficijenata ~hb i k z
£02:3,0%0, kojiiznose'tg","/,6 i"'/p= /,8.teimamo: odgQvaraju odabranoj visini presjeka do: 70,0 em.
-------------------
a) Uko!iko visina nosaca nije ogranicena, pretpostavlt cerna
potpuno !skonstenje
butona i ormaturc u prcsjnku s.odabranim dufunll<.lCij;lIHil r" " .U'X,u i 1".11 ;;;; IO,O%u.
pa cemo dobiti visok presjek 's malo armature, sla je poze!jno sa stajalista
duktlinostL Za ove deformacije i marku betona ME 2() iz lab/ice JJ proizlaze vrije~ Sada U lablici JJ u koloni 'pod oznakom ME 20 potraiimo dobivenu vrijednost
dnosti koeficijenata; z.a k hb = /,958. Ukoliko ne mozemo pronaCi tocnu vrijednost, odabiremo prvu manju
klJl,= /,953 i k:= 0 ..\'91, pomocu kojih odredimo staticku visinu presjeka: vrijednost i za nju u istom redu proCitamo e.h' Ea i kz'
. Pi"
h=kh/t' -=1,953· rl042
- - = 6,0
b
_,oCII1.
30
Vidimo da su vrijednosti deformacija jednake onima kole smo pretpostavi/i, a razlog
Sad a valja odrediti ukupnu visinu, odnosno debljinu presjeka, d, tome je stvamo mala razlika izmedu staUcki izracunahe i odabrane vi.sine presjeka.
U slueaju kada 1e ova razHka veca, stvama naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s
njima co j deformacija betona bili mania od pretpostavljene (naglaseniIe kod ploca
nego greda), Posve je logicno da ce u tom sluc,aju biti potrebno i manje annature
nego sto to zahtijeva pretpostavlj"enl k1 ,
Da bismo debljinu presjeka mogli odrediti potrebno je;
poznavati skod!jivost okolisa u kojoj se nalazi armiranobetonski element, kako
Potrebna plostina armature
bismo odabrali deb!jinu zastitnog stoja Gil'
_ pretpostavili ve!lcinu promjera g!avne armature Q i stremenova 4\" kako bi mogli
A _ M" 31042
odredHi udaljenost tezista armature do vlacnog ruba betona G, odnosno valja
!lIJ/lI .k; 'h,a"i 0,892-63,0-40
pretpostaviti smjestaj armature u jedan iii dve reda (sf. 24). Tocnost ovih pretpo-
stavki ~eme!ji se na iskustvu staticara iii proracun valja panovili (ponavljati).
b) Kada bi se traz.!ta najmanja visina presjeka, odabrana deformacija betona j dalje bi
U ovom p~mj~.ru, ·za.okolis srednje. skodljivosti, odabire se °0 "" 3,0 em (tabliea 9/, iznosHa eb = 3,5%a, dok bi deformacija armature u tom slueaju b.il.a eo "". J,O%c, pa lz
dok se Z3 ari:naturu pretpostavlla smjestaj u dva reda (zbog re!ativno v~!ike s.tatick~ tablice 33 dObivamo:
visine) s pi;etppstavljenom veliCinom promjera glavne armature $19 m.m i stremenCi~ khb = 1,453 ; k, = 0,776, odakle slijed;:
vima ~6 mo,.S. Qvim podacima visina presjeka bit ce:
d·: h+a; a "" G{) +$" +!jJ+ 1,5 =' 3,0+0,6 + 1,9+ 1,5 "" 7,0 em, h= 1'453_~31:;2 = 46,74'cm,-
.; d:=.lj2, 8 + 7,0:::: 69,8 em.
Za odredivanje ukupne visine presjeka d, pretposfavit cemo sve potrebne velicine
Dobiven~ 'vrijednosti 'zaokruzujemo i odabiremo na cijeli brej, 5 iii 10, a djede na kao i u primjeru 12. .
centimet'?r (kod plata) iii one proizlaze iz zahtjeva gradevine.
d:;:: h -!-an +$ .. +$+1,5 == h+a: 46,74+7,0= 53,74 em.
Odabran:o, ~=JO;O em.
50
r 51
Odabrano d = 55,D em.
k 2'M
khb = J..M" J
h
=
48,0
31042
= 1,492.
b =< hb. 2 u, odakle dobivamo:
h
2
b 30 b 1,953 10650 - 2 7
40.5 1 - 4, 6 cm ..
PRIMJER 2. Valja-odrediti sirinu poprecnog presjeka b (sl. 27), kao i potrebnu plosti- presjeka armature Au' marku betona ME i vrstu armature.
nu presjel<a annature, aka je poznata ukupna visina presjeka d -= 45 em Kada je zadatak Dvako postavljen, do ~esenja dolazimo tako da preko izraza za
i racunski moment savijanja Mu = 106,5 kNill, za odabranu marku betona statlcku visinu presjek~ IT odredimo koeficijent visine khb :
MB 20 i vrstu armature RA 400/500,
, a odavde slljedi
52 53
------- .,'
'"
~
• , I .
"
3. Dimenz;oniranje AB skfopova prema qranicnom staniu sloma presjeka 3. Dimenzioniranie AB skJopova prerila9ranicnom staniu ~(oma presj?ka
l
'/'
PRIMJER 3. Valja proracunati potrebnu armaturu pravokutnog presjeka dimenzija
bid 35170 em (sl. lH ~ n;lprol.nnog momcnlom s<.lvijanja od Slalnog
Ovaj.slueaj u praksi dolazi ka9 je ogranieena vjsina presjeka iii kad se u upor~bi
jodnu konstrukcijo tr~7..i· provjora nosivosti isle S obzirom na promjenu funkcije
opterecenja Mj'.. "'" 165,0 kNm i promjenjivog opterecenja /YIp -:=./3f.l kNm, (ildaptac,ija 'proslorija za druge namjene i povecanje opter~ce.nja npr. ~rljelaz
1 Z3 ocbbmnu mi1rku [W\Of);l Mit .10 i vrs!u am18turc NA 400/500. ,,'v;mrudnih toro!;) preko mosnih konstrukcijll}.
r-
! -6-J£I- 1"1
----5'ICC"",,,2"'''~avokuifll 'popreCfll presjeR
;\I",ir;u\oj)(,!nno;knq nosn{;n
Nosivost presjeka, odnosno granicni moment savijanja Iv!u' za poznatu plo§tinu
am18ture mozemo dobiti postupnim priblizavanjem (iteraUvnirn postupkom), pa
imamo:
a zatim odredimo vrijednost kdejicijclI{() vis inc pre.ljdo khh : 3.korak: treci korak ponavljanje ie 1. i 2. ·koraka sve dok se novi Mu ne izjednaci
s prethodnim Mu'
I
PRIMJER 4. Za poznate dimenzije pravokutnog poprecnog presjeka bid ::40185 em,
marku betona ME 30, vrstu armature R.4 4001500 i poznatu plostinu
Sada u tablicistupcu za MB 30 potrazimo dobivenu vriJednost za khb := 1,667. Ako ne
U presjeka armature Aa = 64>22 ""22,81 em 1 treba odrediti granicni moment
mozemq pronaci tocnu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost i za nju u istom savijanja.
redu ocitamo vrijednosti deformacija annature ca i betona Eb' kao i koeficijent kr Kako
je u na5em s!ucaju prva manja vrijednost za k hb ~ 1.657, slijedi: 1. korak: za pretpostavljenu vrijednost koeficijenta kz "" 0,9 odredit cerna granicni
4, = 3,3%0; ca := 10.O%a j kz := 0.898., moment s3vijanja Mu preko izraza:
Mu =A,,·cr~r,O,9·h.
Potrebna plostina armature. bit ce:
Buduci da je poznata ve!icina promjera g!avne armatufe 4>22 mm i stremenova
50000 $v8 mm, uz odabr.anu velicinu zastitnog sloja
Q = 2,5' em, nije tesko odrediti po!ozaj
o
0,898,63,40 njezinog tezlsta (armatura smjestena"u jedan red, sf. 24 a), odnosno IzracunaH staticku
visinu presjeka fr,
h ~ d -00 -$, -$/ 2c= 85,0- 2,5 -0,8- 2,21 2 = 80,6 em
3. Treci slueaj gojavljuje se kada za poznate dimenzije p~esieka, p!ostinu armature,
marRu lefona i vrstu armature moramo odrediti nosivost presjeka odnosno
M" =12.8/>40.(0,9·80,6) =66165 kNem.
moment sloma (Mil "" Mu)'
.- 54 55
;j, utmenzlomrame Ab Sf<!Opova prema gran;cnom SI"nlU slorni;J fj/8SWKi;I n . _ _ __
3, Oimenzioniranje AB sklopova prema granicno:n sta'nju sloma presjeka
k _ 80.6 =1.981 :>E;lE" =2.4110'/00 :>k, ~0.925 3.4.1. VAlNOST PRAYILNOG ARMIRANJA
" ~66185
40 _~@y!,I~,?:n_, izbor j raspored armature u presjeku, kao I ispravan nacm obllkovanja I
'vodenja a-rmat~'re~- Cij'elom' '-d~-Ijr~om-·" rasp'ona", eiemenata, ,o~no$no, ,p-riiVJ!no
2. ko<ak. Bada 5 dobivcnim lr", (J,PJ,5 i:mova raCqoa mo ~.f" knostn !jranjt). armal! tee oct jzuzet?oq', i~_ ._~~~_~aJa,_·_:€,a]{o~~o~iRiira.nfe~ 'prolektiranih
svojstava armiranobetonsklh elemenata i konstrukdja u grii'nTtnfh stanja podrueJu·
M" = 22.81· 40·(0.925 ·80.6) = 68024 kNcm. nosivosti", take i zarosiguranje njjhgY_~.,!.r.C!J.C1.~.st!: __ ,_, '-'" -' .'--.. ~--~~--,--~~
Pravifnim razmjestajem i vOdenjem armature uzdt,tz raspona elemenata i konstrukcija,
k .. - ~ =1.954 => E,I£" =2.4110'4. => k, =0.925
ispravnim nastav!janjem i sigumim usidrenjem armature, kao i korektno projektiranim i
68024 izvedenim zastitnim s!ojem betona uz armaturu, moraju se prije svega osigurati sve
40 pretpostavke proracunskih modela za ana!izirana stanja naprezanja i deformacija.
Arm.atura, osim osr:Qy.f!~ ...l}.loge koju ima u vlatnom pojasu, 'j u tlacnom podrucju u
Protacun se ovdje zavrsava ler ~e vrijednost kz iz 1. koraka ponovila, Prema tome ocrreaenoj 'mjEirl ta~~;;6er'utje6e-"n·a '_r;o~s_j~ost: Armaturzi'li flacii'om· pojasu pl?ca' j Qreda
gra~ni moment koji presjek moze preuzeti iz:nosi povee-a5i8auRliT06s,! {~ifa\{ost),·a kod·zido~a' 1 stupova.kao izrazito tlacno_,o_ptere6~~ih
·elemenaia·("s·k!~po~~LpoYecava i nosivQsL ." ,~- ,. _.--
M, = 68024 kNcm = 680.24 kNm !zborom odgovarajuceg promjera i pov61jnlm razmjestajem armature u presjeku i
·uzduz raspona mozemo u velikoj mjerl utjecati na raspored i velicinu pukotina, ali ih
uz relativnu deformaciju cb / c a = 2,4/ JO,O%o, ako je armatura u presjeku unaprijed ne mozemo eliminirati, osim naravno u slucaju prednapinjanja armature
zadarla j iznosi Aa = 22,81 em2 , (poglpvlje 5.1.).
Osim naprijed spOrt:lenutog vazno je naglaslti da pri odabifu armature u elementu i
konstrukciji nikada ne smije biti manje armature nego Slo je neophodno za nosivost,
funkciona!nost i (ralnost, ali niH vise nego Ii je to potrebno za dukti!nost
(pogifJ Ylje 3.1.).
NAPOMENAJ U sfjedeCim pog!avljima ove knjige prikazanl primjeri dimenzioniranja Kako smo u pog/fJYliU 1.2.1.1. i 1.2.2. obradili pojam j znacenje sidrenja armature j
odnose se na uobieajene konstrukcijske e!emente u vlsokogradnji koji zaStitnog s/oja b"etona uz armaturu, u nastavku cerno paznju posvetiti ostaJim
su 'dimenzionirani ~ velicinom lednotiko rasprostrtog promjenjlvog ~iniocima neophodnim j vaznim za pravilno armiranj'e,
opterecenja no veCom od p.S: 5,0 kNlm2,
Kao sto sma vee rekti. kod All elemenala napre~anih savijanjem, beton preuzima
Uacna, a annatura vlac~na~~.E:.£.2,lg~?j .~;-nat·ure·'upr2~jeku, nosa&! stoga ovisi
olome ko}aTestrananosata izlozena vlacnom naprezanju, ------....- - - - - - - - -
- .., .-.,-~. , ... ,._,-- ,.",.'-.-. -_. -~' - -, -.- ~.-,-,.--.."....".,...,.",
Kod~ ta,lickog .susta va grede :-. s.lobodD2.pod upQi..ri.!le'l¢ (Rca yo ~utn" jJrg.ru.e kai p resje'
ka T), gdje-_Su mOIT1€lnlisavijanja pozit_ivn_i, 13r~iramodonju stranu nosa~l. 29 a). U
prepuslenoj· (kc)n7.olnoj) g'red; $>;j~IF"J·njn'· (";bic~o-'~u -rlcgativni, pa je gamj;]
rr;;;ncnlt· I-
strana nos8ea razvucena (vlak) , zbog cega Elrmaturu prijepusta postavljamo u gornji
dio presjeka, 117.. gornji rub (sl. 19/1)
56
J
;--
57 -r,
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniranje AB Sk/opo~a prema granicnom'stanju s/o.ma pres/eka
Kod ostalih statickih sustava, kao sto su grede s prijepustima (sf. .29c), upete grede
ili protcznc (konlinuiranc) grede (.1./. 29 d), dijagram momennla moze biti j pozilivan i
negativan, ovisno 0 opterecenju, pa u odnosu na tu Cinjenicu po!ozaj nosive armature
zavisi od predznaka momenta savijanja, tj, ad toga koji je dio presjeka razvueen.
bl dI p( kNlml 9 (kNlmJ
<,
i
I,
SI (ka 29. ,Zavi~n6.s~ izmetlu \'Iacnog naprezanja, odnosno dijagtama mornenata savijanja I' polofaJa
~rmatura kod nOS8ca razlicit!h statickih sust;ava, opterecenih jednollko_ raspro.strtim
o'ptete~njam
58 59
_ ,,_ .. _ ->"'"'t''-'~'' t=',ollia Wcullcnom Slan/U Sloma pres/eKa
Priliko IT1 , odabira ,~Iavne, armature u pravilu biramo sipke __ pro~jera ,_$_12 do $28 mm
Anniranobe:tonski gredni nosaci armiraju se pretezno ravnim sipkama, izuzev onih
kc; su naprezani znatnim poprecnim silama (poglavlje3.6.4.). (vidfu~priTogu,'"~bli;~ ;§ipk,e_~~ posta,v!jaju simetricno ':l.iSonoSij~-na, veftf~almrrav~
36-':
Kazali smo da se armatura uvijek nalazi na onoj strani nosaea koja je izloz.ena ninu sTmefrije, tako da6f~t{~odoravni (uspravni razmak "a" ri,e
QUq,~_':r0i~ji" oa:~~---
razvtacenju - vlaku. Kod slobodno poduprta gredna nosaca to je donja stra,:,a - dO.nji
3,Ocm
rub. No valia naglasiti da za ovai 51ueai n05aea (slobodno poduprta n05aea fla dva
\ei':aja)' momente savijanja lzna!azimo uz pretpostavku da su vanjski lezajeyi z9labni, a~ 4J
{
StD znaci da su momenti u !ezajevima jednaki nuli (Ma = Mb =- 0). O,8d"(~ 3~3,5cm)
Slika J2.
..
bl Osiguranje kraJa nosaea ukosnicama-U
a) Uzdu!ni presjek Vrijedriosti u zagradama maCe da se izuzetno dopu§ta i tBkav broj sipaka armature ,'.
b) Oblik ukosnice-U
na zadanoJ sirini grede.
60 61
It :_flffiilMUMS-· i!iiR(!
• , I .:-; '_ '
3. D;menzioniranje AB skfopova prema gran;cnom staniu sloma presjeka 3. Dimenzionfranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma p(f3sieka
Prilikom prora.~_~n~.£..c:!~~-'?E!~_mQ$l!ne,.,gJi;um.e_..ar.matur.e_-.A,rpiii' u KaFtmtefistiGAim Medu~im. ako strernenovi Imaju i s.taticku funkciju, valja upotrijebiti rebrastu-lU iii .81
~iTnn ,lI~fiOlju ,I.. ,oad P:01por;l!ll;l kooHoui(.;1rl,ih orodn, orlje so poj:lvljuju I;')kstrornno arn:aturu. Stm~Gnovi SU u gradi smje~teni po cHavoj duljini s najvecim razmakom
vrqedTl:O~1j -' hiornen~ta_ saviJa~ja, ", moramo p'rovjl3ri,tl. nClimanji - i '-nalveci' postotak
armfrarija- (jJOgbilijl' 3.3.1.1 j g J. Vrijednosti su iskazane u luhlici 14. 2
-h
3 •
~. ~ . 30CIII, (vdabi,-elliO JUljm(1l1ju oci O~,I.: tri vc/icinc e),
b - sirina grede.
Ako je visina nosaca veca ad 60 em, uzimamo da je promjer stremena min CP8 mm.
Sto se lice ugraciivanja betona, ana zahtijeva da S8 bar na jednom mjestu u gomjem.
pojasu ostavi CisH vodoravnl razmak izmedu sipaka od 5 - 6 em, kako bi mogla prod' Kada nam stremenovi sluze za preuzimanje kosih v!acnih sila (pogJavlje 3.6.4J.
igla pervibratora ad 45 mm. Ako su presjeci jako armirani, armatura se moze grupirali moze;mo ih postaviti i pod kutom (s(. 142'[ 145). U tom stueaju (i nekrm.drugim) 'razrriak
u svezanj ad najvise cetiri sipke (sl. 33). medu stremenovima mozemo i smanjiti, pa eak
vl.se njih mazemo staviti ZaJedno. tto
nam omogu~uje njihovu visereznost, pa dobivamo t.zv. viserezne -strenienove
(pog1avIje 3.6.5.). Ovo se dakako odnosi j na okomite stremenove.
U seizmicki akUvnim podrucjima (podrucjima sklonim potresima) kakva su na§a~_iznad
!ezajeva-patpora kontinuiranlh grada j u cvorovlma okvirnih sustava, ·n·ajmanja
koHcina tlacn~ armature mora iznositi 50% ukupne koHane v!acne armature. DQ jedne
< petine (1/5 I) raspona grede ·ove spojeve anniramo zatvorenim stremenovima s prije·
klopom, n~ razmaku dvostruko guscem nego je to konstruktlvno pot.rehno (sl. 34).
Sllka 33.
Grup!rana armalura lJ presje~lJ nosaca
U sveznju mogu biU sipke razlicitih promjera. Najveci dopusteni promjer sipke 9s koji
zamjenjuje svezanj (zamisljeni promjer koji odgovara zbroju p!ostina presjeka svih
sipaka u sveinju). ne smije biti veGi od 44 mm
Cisti vodoravnl i us~ravni razmak izmedu sveznjeva, mora zadovoljili naprijed
postavljeni uvjet, s tim stc umjesto If! trebamo uzeti zamj~njujuGi premjer <)Is'
62 63
3.4.3. PLOCE Aka je u pitanju plaea koja nosi u dva smjera (pogJavlje 3.5.). tada nemamo razdjelne
armature; veC!ie-glavna'armatura'prOi'ilcUl1av1irpostavTjaUdvifoKom,la smiera .
o anniranobetonskim ploeama, k~o t 0 nj!hovom armlranJu, bit ce deta!jnije rij~!(3i U ,' ..
. """-~--'-"
. -"---'~-~---'-"'''''''''''''''''''"'~'~'~".
pugJavIjuJ.5. Ovdje cemo ukazati sama n" sljedeee pajedinasti: . I na kraju, ploc~ bez obzira na njihav ablik i na to kaka "rade" (tj. da Ii nase u jednam
11,i dva smjer.a) mozemo armirati zavarenim mrezama 'od glatkog MAG iii rebrastog
armatUhJ ploce Cini mreia koja je sastavljena od eelicnih sipak~ sloienih u dva
'MAR celika (sl. 36). koje kao 'gotove "tipske" dolaze iz tvomice' na gradd\Ste,' a iznimno
'meausoEi1o' okomfta,"smj{';rii" .' - .
mogu I po narudzbi-prema proracunu.
"ako'je" u "pitanIu ·plata kol-a'"nosi ujednom smjeru (pog/llvlje 3.5.1.): cnda je to
glaotta at A .atuf8-1mja _P~?y_~jr+la , v!atop 51~E! .i tiE, pres_j~k, dimen~ioniram?~-, i
.raz,djel~(f',- :~rrnatur~ " koja' le,ii'- o~o~i_to na' glavnu ..arlna~u~" -I . eiji pr~sje~_
--6daJ5kemo Konstruktlvno ($1...35).
Na slici 35 a vidimo da se glavna armatura iznad leiaja savija u gornji pojas,
. ,
ii~,:'~'~~~~""A~'A--~~t=
Uobieajena J~a se svaka d"11a sip,k~ .. armature u poliu ,R!.Q9Li!.Jianjeg_p.91aja
prevede i podigne iznad le~~"!.hLgol1)jfy~as~~~~~ slpk~_za 0,2 rasQQ[l~c!l![Ote~!:I.JL._
~pOlje;aKOOuljinu njihOvog pr2.\?Zi!.Di~.ng.Q<![~c,jujemopreA1a lini]i vlacnih sila F. Ovime
1t'lf lbl
i\a·kiajnjinisI6Dodn~!'.viDliLUgOmjeJJl,p.oiJisU:.9:5ifJu@v~mo-poirebnU ~riiij.t\'ru=
. za )?r.~~z.!~~~T~jeIC:.l]]!~n£fL~~~.~~£~!9~~! J~~if!l_?nl~_.2_?~4_.~~jy'g.@g.a {1)Qmenta.o.U
pOlju), koJeg prilikom proracunazanenlarujemo. . Slilw 36. Armiranje ploCe zavarenom mrezom - mrei.pstom armaturom
·ArmaturitPlin-e·"i")focem'oze~·51t(·<u'"donjem-j-gomjem pojasu i potpuno neovisna jedna
addruge (sl. 35b).
3.4.2.1. DIMENZIONIRANJE GREDE PRAVOKUTNA PRESJEKA
PRIMJER Sa. Za stvarno potrebnu plostinu presjeka armature All fl nl = 13,80 em} i
odabranu visinu nOS8ea d"" 70 em pravokutna presjeka iz prirnjera 1a
I'WlllroamImJ
valja adabraU velicinu(e) pramjera i patreban broj armatumih sipal,a.
i-l--\ ~J/l'. te izracunati stvamu staticku visim,l presjeka hstl"
;
Prilikom odabira velicine promjera i potrebnog broja sipaka, nuzno je voditi racuna 0
g\OI'M lJllOh.ro
sljedecim cinjenicama: •
sirini nosaca, odnosno moguCnosti smjestaja armature (rab/ica 13)
STika 35. Anr.atura p!eCe koja :losi u Jednom smjeru
,
kombinadji promjera koja daje najbliiU,vrljeanost potrebnoj plostini armature, a
a) Uzdu1ni presjek s povijenom g\avnom armalurom na letaju da razlika ;zmedu odab.ranih promjera he bude veca od dvije tabelame raz!ike
b) Poprot.nl prosJok (npr. ~14 i ~16 iii $19 i $22) -/
c) Annatura donjeg i gomjeg pojasa poslavljena noovisno jedna od druge - opcenito valja i;bjegavati veliki broj razlicitih promjera (max 2 razlicita promjera)
.. ~J
\ 65 j
'"""'A4.;
- ,
3. Dimenzion;ranje AS sklopova prema qranicnom stanju sloma pres{eka 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicn~m staniLi S/9mQ eresje,ka
Odabrana je (rabUco 36) RA 400/500, 9 $14 mm S Aa sty "" 13,86 em], sn',jestenih u dva
reda (rablica /3), mon~azna armatura 4 $12 mm postav!jena u gomje kutove (2 $12) i
na polovicu visine bocnih strana presjeka (2 $12) i stremenovi $fAl25cm (sl. 37J,
Kada znamo braj j velicinu promjera sipaka kao i njihov raspared:(polozaj) u presjeku,
sada nam nlje tesko izracunati stvarnu staticku visinu hSN i usporediti je s pretposla-
~enom hprer
Slika 38.
~-
--~'7I-=71:U.~-""'o"'-<ls'".-$-H';-5,onr----'-------------;r-----...:.cf-::f=':!:i:::::j=-----~--____-::~'l:a':';-::r3::'~'~9red3 ClR'l'ia!!.;rij· 9E1_aJ~faOO9-""--
poprecoQg presjexa
h,<I1' :;-: 70.0 .... 3.0 .... 0,6 .... 1,4 -- 1,5::: 63,5 1.'111 '" h,,,.,.( ::: 63,0 CIII
h$tv =d -ao -$~ -$ .... 1,5 =70,0-2,5 -0,8-1,9-1,5:::: 63,3 em '" h pre, ::; 63,0 em.
stika 37.
Prikiilz rasporeda armature 'od<,?branog -c- r
plostine armature All pol = 7,37 em], valja odabrati veHcinu(e) 'p"t~'mjera' i
:@ 1
1"
{ -
}
potreban broj amiaturnih sipaka, te izracunati stvarnu staticku visinu hstv
betonskog presjeka,
- f- :Hj Stika 39,
-h: f- Poprecni presjek s rasporedom .odabrane
h -+l_"'-.;;lS_+-
1 armature
Za A~ pot = 7,37 em]
iz tablica za plo~tine presjeka rebraste armature (tabliea 36) -=* ,
odabrano Je 5$14mm, RA-400/500 (Aastv =: 7,70 em 2) smjestenih u jedan r~d (tab/ictJ 13).
montaina arma;t-wa 2 $12 mm postavljena u gomje kutove presjeka :i. ~tremenovi
+6'25em (sf. 311): .
hstv=d-a '-':
h'N =d-aQ~~,~$/ 2
hSl'llffj 45,0- 3 ,fJ~ 0',,6 - 0.7 = 40,7 em""" hW"/ ;::;; 40,5 em, pa je time :z.adatak rij_~.sen.
67
3.4.3. POKRIVANJE LINIJE VLACNIH SILA ARMATUROM -
OSIGURANJE NOSACA' ARMATUROM
a= 0.75 -
ako se glavna kosa vJacna sila preuzima koso savijenim sipkama i
stremenovima (pog13~:Jie3.6.4.)
aka S9 glavna kosa vl~cna sila preuzima sarno stremenovima, jJj
'"
3. Dimenzioniranje AB skl6pova prema granicnom staniu sloma presieka . 3. Dimenzioniranje AB sklap'Ova prema granicnom stanju ~1(j11}f1 pres/eka
Slika 40.
AS GREDA POZ,
IJJERILO OIJ\.JINII I,?S ,I hi Pokrivanje v!acnit) sUa armalurom.armira~obetonske grede .naprezane saviianjem be" uWl!tne sil~
a) Pdkaz.grQdo u uzdufnom prosjoku
,I b) Statick.i sustav s jednoliko rasprostrtim granicnim o·pterecrmjem qtj
~'lIkOl'i "'''''
bJbJ I
I
raeunski, odnosno staticki nije vise potrebna)
racunska.tocka podupiranja (teZiste leZajnag-potpomog U~ka)
lil"li jn ~~Jl
Hoijo ~kmih silo F U tom slucaju nosivost odabrane armature mora biti jednaka lIi veda cd najvete
ploi.liro vloo"lih silo F
(maksimalne)·ordinate l1nlje vlacnih sila:
,I
>:>.. u:;
. IIii I
. r
\
, F -A
at! - mI'
cr> F - max u
Ai
vi-Ifl/tt It - - - , - -
f-
~0 sl:r16.:>p~t
IirJjal,VI
-F=====:
!~~
! U danom pnmJeru za presjek u polovistu nosaca (polje) odabrall sipaka
R,
..,
•
R,
lifltja vlocnih silo F '
tinijo pd<fi....:njo vlOCflm
(sl. 40 g). Njihovu pojedinacnu .nosivost, tj. vrijednast vlacne sHe koju moie"~nositi iedna
sipka (FuJ =A,,/·cr,. . ) nanesemo u mjerilu vlacnih si!a po visini dija-grama. odazgo
~~ f-r-- R, R '----' silo trmli.U'tIIII F. .
f- ~I !,I
j I~! ~ >
prema dolje, tj, od nu!te linije vlacnih sita (pocev?;i od onih sipak.a koje idu djatom
duljinom nosaea), ,usporedujuci je s vlacnim diJagramom opterecenja· (sL~Oe).
11 Kad sma nanijeU vellcinu vtacne· sHe posijednje pete sipke. primjecujemo da je ukupna
II @U ... 1- ••. koJl- .•
or,noata svih pet sipaka zajedno, neznatno veca .od najvete vlacne site dobivene ria
---~
~ll(]) I~.. , 1-."
;t-!+
~
MB ••• (rpr.MB 30)
oS'lovi optereeenja ma/II ""'ma#u /z. To je stgj:18 sto "najcesCe odabiremo nasta vecu
1;001- ... RA 400/500
pI< ;.;tinu armature nego je proraeunam·patrebno.,. 0 cernu ie vee bile govorci .
_ CD 1>1... I·, .. kClll-". _ Drbliioo 2tttitmg slojG Go·
SVilka ad pet nanesenih vrijednasti graficki preds1avlja nasivast jectne' sipke (sl. 4U eJ,
IJa,c veL pJl;VO (~()l..
CD k .. 1· .. _ k~' .. , Ov" dijela zajedno predstavljaju nosiyost dviju SipaKa, ,tn dijcrla IrfJu itd,
70 71
,
3. Dimenzidni~anje AB sklopova prema grani¢nom stanju sloma €resjeka
u uzdui~cirn presjeku vldimo da se u tockl RJ najprlje prekida jedna sipka s Svaki konstrukeijski element obiljezimo istom oznakom kao i u sta~cunu
oznak"m'3~zatim sa u lockl R, 10 islo cini I sa sipkom omake 2. Sipke S oznakom 1 oanos'n'o-'pf~nu poz/crja. -lspod uzduinog presjeka··KOristruTranog 'dijela. u· kOjem je
I rnorilliz;je sipke .; idu cijelom duljinom nosata s naznakom da se slpke s oznakom 1 nacrtana"njegova-a'nnatura, criamo svaku slpku armature. koja ima raz!icit oblik. sa
nakori_-doCi'avanJa potrebne duljine sidrenja Is ( (so) prekidaju. svim potrebnim mjerama. kotama i podacima za izvedbu (promjer sipke, duljine
Preldddm?lHpke u vtatnam pojasu, 'pa mjestu gdje ona vise nlje potrebna, sidrenje pojedinih dijeJova odnosno dfjelova koji S6 savljaju, ukupna dufjina pojedlne sipke. braj
ravnim" dij~om iZ8Ziv8 u b,etonu vlatna naprezanja okomita na sipku,. U nosacu. ova komada pojedinacno. npr. za 1 stuP. za 1 gredu, za 1 rabro, odnosno razmak izmedu
naprozanja dovode do prosirenja postojecih i stvaranja novih pukotina. Da bi ublazili sipaka za plocu, kao i ukupni broj komada za taj nacrt).
ovo nepovoUno djelovanje, sipku lagano savijamo prema unutrasnjosti grede za ~ke posebice ozn~tujemo glavnim brojev~~,~.Y_ m~~<?L!~!"uznlci, _pocevSi > ad broj~ 1
pribflino 10"-20" (s{. 41). Ova vlacna naprezanja preuzimaju i stremenovi, ali i beton. ~_~_"~~~~~~~.:p.~.rj~rn(Lqtj:PQ~jl._ ,V.l@,frt~. arSTJ!l_~,~r~_~J2i?JJle~IDPJ.xrstu
upotrijeb!jenog celika (armatu~~),'.".~,~~~~'!~c,,~~t?~,~._,,~~~d.~~~j!,n~, zastltnog sloja aD. te
veliClnUlwjveeeg-zma-pufi1Y:ilJ{icit7.h!!9J!:,ql.___ . . ' .-.........
Da biS'f!l_o ..do~Tn;}Q=pre:9i;9Riji. uvid·'~je10k!;lpne-potrebne..armat!JnLP9 promjerlma te
njenu'-ukupnu_ .t~~~~_~3!_f!l<ilJlJ.c!'LQQ"gbli_~y slpke j dimenzijama prl~azuief!l5,-_!~"§com
sil"el!8"nvi . k6ju nazlvamo ISI<AZOM ARMATURE (vidi sl. 42). .
·'--"M:~-):>,6-"""1"·-' --..-----., ,,-•. -_.----=-
Sllka 41. Zaklucimo na kraju da naert armature mora dati takav pregJedan 1 detafjan crtei
-- .. ; Savijanje uzduzne vlaCr'le' annatun> u
podrucju sidrenja
svake pojedine slpke da je moguca sto jednostavnija izrada (savijanje) i sklapanje Hi
r,:.' co'.;,;: sastavljanje (montaia) armature.
..' .
j't>', .
Iz svega sJijedi da za osiguranje nOS8ea armatufom (armiranje nosaca), tj. raspo(I;'-;lu
al11lature 'p,.ema dljagramu vlaenih sHa. rabimo iskljucivo rayne sipke kOje preuzir cljU 3.4.4.1. OSLIKOVANJE ARMATIlBE >
v!aCna:~nap~?Bnja izazvana momentima savljanja i okomite stremenove Za prihv: .:a-
nje vla_~nitt~aprezanja izazvanlh popreenim silama. Zbog prilagoc1ivanja naprezanjima u armiranobetonsklm konstrukcijama (,/. 40/). kao i
Grode naprezane veliklm popretnim silama potrebno je armirali i kosim sipkam:1 7;1 zbog"fitlnkovitije ugradbe, armalurum-6"ramo-oQliko"V:iil':- ~
prihvacanje ",Vtatnih naprezanja, odnosno kosih vlacnih sila. Te sipke moraju bili ArmamraPooOTIku'morfd,it('Sfo·')edn·ostavnija-kakO-i)i se·lakse jzradila i sastavila, te
praviln'o ",~poreaene uzduz j po skin) nos8ea, i ne suvise debele, kako bi se izbjegla _ ,~_iJ;turrigJ:l.ol:np:::ugi:a9.U~_.~~'proiekiiranrp9_jpl§r]~Si.~osfa~rmarurarevrlo casto ;"-cak
iii umanjila moguca ostecenja (pog/nvljc 3.6.4.).
• _i ~~~~Jm§l)?~to y.i.§_~,"pgXl?'jniJ.~, ??_S,'o~"~~.~L~"armature, _,_ ..., ,.. .----
72 73
:.1.1;. !IIi
, ,
• 3. Dimenzioniranje AS: skfopOV8 prema granicnom stanju sloma pres;eka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom 'slan;u sloma pres/eka
5t09a. se vise fie preporuca povijan'e armature uzduz raspona elemenata. osim u
Slueaju nekJh..Qos!L"U!=-lg!1~~~kciskih zahtjeva (npr. usi"drenja). oanas se ekonomf~
tllost grn<'fonJu o6ituJt! f>tnndardTZaciTom'l"ipova'"r'oDIiKa~"a"miaTUre, kakvom se ,koriste
" nasa poje\1ina" gradevinska poduzeca, ~jme je omogucenCl: obradua racunalom. '
0
'"
0 0 ~
'" on ~
~
:& N ~, 0 .; ro A"nnaturne sipke oblikuju se 'u hladnom sfanju. One mogu b"iti rayne i savinute, S
•E N ~
'" M ~ ~
•c
:& N 0 N
"
'" ~
0
:& D,
0
'" ,
o ro ro
8,
M
~
• t-
" ro
! ° D3 w
<\0
~
& .;
~
.;
~
.;
+'-4-;
"' 'i< ~
'" •c 0;
"
dl
I00y ~8~
" 'S"E
"' "
0
w
,..:
0
'w"
0
0,
w
~
m
"'
iil, ~
~ " l
DI~lS0
,f
++- 1k "n,
'0
I, .1
-/
~t
J
I
N
•
iilE
g.£ M ~
ro
N
I I"-
'[
2
0
8.
0;
~
E
0;
~ "'-
E 0
E z
0;
D2" !OW
+",. " lO»v ~8t;1
a.
++ ,
~
~ E
" 0
z
a.
0
z
a.
~
N
:& ""::>
'" &~ ::> ;\
"::>'"
&
~
jj• >
W
.
t ~- $2"10'
'f! 'f! 'f! ~ ro
'"
~ 0 (' I.
'"
.-'" " '"
:0
if w "' ii +
j•
,; ::;
! ,'w" q
" !O! :~ § ¢..
~
!I !; Slika 43, Oblikovanje armature
74 75
'--------
a) D41jina ravne sipke na slid 44 i,nosi:
Tablica 15 , L=I+21",-
MlNfMAlNI PROMJb:Rr lQIJA
f<OJEG SAVIJAMQ ARMATURU
~O·. OKO DULJINA ZA KUKE
KOJU DODAJEMO MVNOM b!JELU SIPKE " gdjeje:. .
_.. 1 -.Juljina ravnog dijefa od kuke do kuke i iznosi f=I(}+2h-2a ;
o
VR:STA Uzduina armatura Stremenovi Uzdufua armatura StremDnovi
I, - svijetli otvor lIosaca
I, - duljina za kuku
6umm $umm $U mm $ U mm d - visinG lIosaca
AAW,TURE
b sirina leiaja
~lnmrn > 20mm
'"" .'" ,,, - ,
$/6 S" > .0
-'" a, deb1;m9 Z03l11nog stoJa bewl1G uz armarwu
$ - promjer'armaturne sipke
..
0, 0, 0, 0, 0, 0,
" " " " " "
", - - . .
.,
'so
GAUflIJ60
" " '" '" eOil: &'"
NAPOMENAI Za tocn~ odredivanje dutjine deeJjih sipaka ($ ~ 16 mm) moramo u
P.,A.((f{)/500 W, 150 I W, - - - 3¢+e.:~, 11, - '" raeun izmjere unijeti i duUinu luka (51. 44 b).
"
- L =I(} +20; +lcJ.')'
Ukoliko rebrasta uzduzna armatura RA zavrsava kukama (nlje uvjet), one su tada / .. /-"'",.
pravokutna obl!k.a, dok se· armatura od za~arenlh mreza (kOj8 se ne SaVlj8) kao I
. ..
arinatura od Sf": Gelika ugraduje bez kuka. PRiMJER\t Izracunaj ukupnu dufjinu rayne sipke RA, ~/6 mm grednog nosaea prika-
. .. _._.-J zanog na slici 45, za slucaj umJereno skodljlva okollsa,
U nacrtu savij-anja armature potrebno je odrediti duljine pojedinih dijelov8 $ipke koji se
/"16~ i
savijaju kao i ukupnu duljinu sipke kako bi se armatura mogla izraditC U nastm- ku
Cemo prikazati kako se te duljine odreduju za ·pojedine vrste 1 oblike armature. BuduCi
l' '00 '-1 I
da se glatka armatura rabi kao uzt!uzna gotovo iznimno, a jOs uvijek sa iilavo drii u
stremenova jer se lakse savija, primjeri koji slijede bit ce uskladeni s tom cinjenicom ..
Slika 4$. Primjer odredivanja duljine rayne ~ipke
,J
I =1f)+2b~2ao; Q o = 2,5em; It :::: 11$ = /1·16 "" 17.6clI1 '" 18,OclI1
1 = 400,0+60,0-5,0" 455,Oc",
L:;:: 1+ 2 It. = 455,0+ 2· 18,0 = 491 ,Oem (be.z duljine luka).
b) lako se rabi veoma rijetko (povijanje sjpaka jc stetno, jer kosi potezi sipke rezu
I, l l
b
bet~nske ~lacne clanke na-potezima grede gdje prevladavaju poprecne sHe) duljina
1 ,1 savIJene sJpke (pt?d kutom ad 45°) na slid 46 a [znosi:
L=I+2(J,-S-$,+J,!
- ,.'
76 -.-- 77
2{,. ;: (-lJ - 2( S t $); l;: 395cm;' IJ = l80em (o{irano s d{Iagrama pokrivanja); S;:; 43 em
21 g = 395 -180- 2( 43 + 2) =:; 125cIIJ
Buduci da je vrijednost 21g nepama jedan dio duljine sipke 'i: bit ce 62cm, a drugi 63cm
PRIMJER 2. Izracunaj ukupnu dutjfnu kose sipke RA, $20 mm za sIueaj grednag ,c) Duljina stremena na slid 49. jednaka je:
nasaea prikazanag na slid 47, uz uvjete skodijivosti okolisa prethodnog
zadatka,
gdjeje:
by = b - 2a o
dy ""- d -2.ab
,=
I
1(1 +2b- 2ab =- 350,0+50,0-2·2,5::::: 395,0 em
\ PRIMJER 3. Izracunaj duljinu stremena ¢6 mm, aka je poprecni' presje'k grednog
S = d - 2ao - 21jl,.; za 1jl20mrn => stremenovi 4>8mm
nosaea bid ~30140em. a debljina zastitnog sloja a, = 3,Ocm (sl. 5Q),
S ~ 50,O-5,O-2·0,8~ 43,4 em ~ 43,0 em
L ~ I +2(1. -S-t. + I,); I. ~ (S -to)·f2 ~ (43,4-2,0 ).f2 ~ 58.55 em; b~ = b -lao == 30,0-2'3,0 ""' U:Ofm
Ii: = JIljl= 1l,2,O= 22,0 em d~ := d - 2ao = 40,0-6,0 = 34,Ocm'; = 8,Oem 'I;
L = 395,0+ 2( 58.55 - 43,4 -2,0+ 22,0) ~ 464,9 em ~ 465,0 em L" ~ 2( b. +d" +1,) ~ 2( 24.0+34,O+8,D) = J32,Oem
r 78
-\ 79
f:1. ufmenzi6)niranie AB sklOpOV8 prema granicno'm stanju sloma presjeka
. .
-""O{{}
. oj
r 24
30 Slika 50.
=
J~ P,
-l) .
I
l I,
-+ Velicine koeficijenta u[ za odre6ivanje duljine nastavka uzimaju se 1z fob/ice 16.
if'" ~
bl E.:;b_=#=====4c Fo
! . I, lr
1
SMa 51•
Naslavljaoje armature prek!apanjem tlstl razmak
izmedu dvaju
tis!i razmak
cd l'IajbUze
Tablica 16
uoio sipaka koje se nastav!jaju preklapanjem u Islom
a) Rebrasta armatvra bel: kuka presjeku izrazen u postocima
n povr'~jl'le
!" F, susjednih
a b) Glatka armatura s ku'Kama pre~lapanja belona ("1 )
1
I,
I I c) Rebrasta anTIstura s kukama
20% 25% 33% 50% >50%
I
a S10$ b $5; 1.2 1.' 1.6 1.8 2.0
a> 10$ b>54' 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4
Prifikom nastaYfjanja tlacne annature, udio tlacne' annature koju nastav!jamo maze
iznositi do 100 % ukupne- armature presjeka, Duljina preklapanja ne maze bHi manja
Najveci dopusteni postotak nastavljanja vlacne armature preklapanjem u jednom
,l ,
ad duljine sidrenja lp?!: IS' presjeku iznosi:
Vlacnu armaturu, cije nastavljanje u pravilu izbjegavamo, nastav!Jamo na onim
dijelovima nosaCa gdje se pojavljuju najmanja vlacna naprezanja (sl. 52), Nastav!janje - 50%zaGA akoje $<J6mm,odnosno25% akoje$~/6mm
- .,
armature na oznacenom mjestu lz slike 52 odnosi se samo na .~io sipaka, buduCl da - 100% za RA ako 18 $ < /6 mtn, odnosno 50% aka jG I/I?: /6111111
se asta/e nastavljaju na simetr!cno po!oi:enoj nasuprotnoj stranL
I
80
J 81
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema qranicnom sta~iu s/om8"presjeka '3: DimenzJoniranje AB sktop~va prema granicnom sianlu sloma p,resl.eka
Zavarene armaturne mreie mozemo nastavljati preklapanjem u smjeru glavne Mogucnost nastavljanja armature specijalnim vrstama mehanickih nastavaka (sL 56J,
annature (staticki prijeklop - sl. 53 a) i razdjelne armature (konstruktivni prijeklop - U,nasoj praksi;: keristi se veorna rljetke, za razliku "od svijeta gdje ih kmista svuda gdje
sl. 53 b). Nastavljanje izvodimo taka da jednu mrezu postav!jamo s razdjelnom arma~ jo nastavlJanje' pre~lapanjem nepovoljno zbog nedostatka prostora U 'jako arrniranim
tprom prema gore, a sljedecu s razdjeinom armaturom prema dolje. Na ovaj nacin presjecima j kada je takvo nastavljanje u uvjetinia gradil"ista pogodnjje ad nasta'vljanja
postizemo da nam je glavna armalura u jednoj ravnini (5/. 54), Ova naroelta dolaz! do zavarivanjem.
izrazaja kad se presjek armira s dvije iii tn mreie." Ove suvremen~ e!emente i postupke za nastavljanje armature U specificnim uvjetima
treba!o bi i kOd nas postepeno uvaditi. kad god time osigu'ravamo poyo.Jjnija svojstva
01
:, s~,
bl
m'n' 2!Scm I
i 11
I 0 I
elernenata i konstrukcija, "
1 1,,10om 1- w
z
w
REOUKTOR
~
~ F z
~
1=
Stika 53. --:::\ ,z
w ~
~ I!
1=
~
;sg ~
Naslavljanje jednostru.ke mreiaSle
armature {R - mreze)
a) Sluticki prijoklop 0: ~x
Ow
>,
t:
1=
lr
w
;;
't
b) Konstruktivni prijeklop
01 . :; z
....
~ . 2smm
o I
01 1: u
< 7<,
Slika 54.
Prijeklop s glavnom arrnalurom u
ot
b "~ I
-L
jednoj mvnin!; ffi
. RUKAVAC KUN ~
sipke koje se nastavljaju leze jedna ~, ~
uz drugu
gdjeje:
Dp - w{ulcmYj·promjer petije'
%f% _ _&m
~:
.. , . ··17·
Dp ••.••.~ ..• )
.
stika 55.
Naslavljanje armalure"peUjom
82 83
q.-C'~"''' t""""Q WdlJlCnOm stanjU sfOma presieka
Poprecn; presjek ploe. moze btti: pun. olaksan (asupljen) is reb rima (.,{. 59).
\ 3.5. ARMIAANOaETONSKE PLOCE
,I
Slika 59.
PIOOO SU ravnl plos"i nosa,,; male debUine U odnosu na osta/e dimenzije. U annirano
o
--ioZ;n]erskim grarteyjnama.
NajceSca uloga anniranobetonsklh plota, osim pregra6ivanja Hi zatvaranja prostora,
jest izravno prihvacanje vanjskog optere~enja i njegovo prenosenje Da druge P~n~. plote najjednostavnije su za izvedbu, a debljina im je najcesce stalna (nepro-
elemente. cijim se posredstvom ~mo predaje tiLl, . mJenJfva).
Medutim. iako temefjoe ploce imaju sl1cnu ulogu (i nema razllke u ponasanju "lih placa) Opterecene su u pravilu na savijanje, vanjski~ opterecenjem koje dje/uje okomito iii
smjer prenosenja slla 1e protivan od optereeenja katnih plota jar temelina p!oca koso na ravninu ploee. Opterecenja ploea mogu biti: '
reakcije drugih a/emenata predaje tlu, pa otuda i naziv "kontra ploce". -~~. .
-Hnijska i
Tlocrtni oblici ploe. prema arhiteklonskom rjesenju magu biti: pravokutnog. paliga- - pojedinacna (koncentrira,na).
nalnag, kruznag. prstenastog iii nekog drugog oblika (sl. 57). Plosn~. oPterec~nja su' ~ajces~a. Ako vee po svojoj prirodi nisu jednakomjema, u
prak~1 ,h nadomJestama Jednoh~a rasprostrtim opterecenjem po cijeloj povrSini ploee
Slika 57. (kontin~~raOlm opt~rece,nJem), ~~o znatno pojednostavnjuje proracun. Ploce mogu
01 bl dl
DO@
TIocrtni oblici ab p!oCa prenosrti opterecenJe U jed nom If! dva smjera. Pod djeJovanjem opterecenja ploce se
D a) Pr2vokutni
b) Kvadra\ni
cl Krutni
savijaju i u nj/ma se jav!jaju rezne sile (rezultanle racunskih naprezanja u presjeku):
momenti savijanja j popreene sile,. a mogu se javiti i uzduine sile kao i momenti
torzije;
o
Ploce mogu bin poduprte s jednom stranlcom (konzolno upete ploce), S dvije nasu-
e) fJ gJ hJ d) Prslenas!i
I protne stranice, s tri, iii sa sve cetiri stranice (sl. 60).
DQ [J
e) Poligonalni
~ Trokutni
g) Trapez.ni
h) Nepravilni
U pioCama industrijskih gradevina, stambenih i javnih zgrada cesto postoje manji iii
vee; otvmi polrebni za odvijanje lehnalaskag procesa, te zavadenje raznih instalacija.
posebno ~limatizaCije (sl. 58). Zbog moguce pojave koncenlracije naprezanja krumi
!
otvori i:natno su povoljniji od pravo.kutnih, pa treba ,po mogucnosti zatupiU kutove
Siika 60. Mogucnosti poduprtosti armiranobetor"lsklh plata
1
otvora. ~};xW.0:< . o.+eto cia: poclpirmjo
a) Prepustena (kOnz;!na) pioCa-podupna po jednom rubu
____ ' slobo:xM ~lflJ\j&
Slika 58. b) Poduprta dut dva nasuprotna ruba
J.
Olvon u ab ploeama - - - rq>:d.pdi !sldxxhil rm
c} Poduprta duz In mba
a) PraVOkulnr dl Sioboono poduprta po cijc!om obodu
b) Pollgon<l)nl e) POduprta po cijelom obodu plicem su dvij~ susjedne ,
. c) Kruzni Siramce upete {'
85
84
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema g~nicnom sta?iu sloma pres/eka
;'3. o.imenzioniranie AB Sklo;ova, prema granicnom stanj.l!_.~/oma pre~/eka
Ploce nalijezu n3, zldove (sUjene - ako su betonske) 'm grede -linijsko podupiranje i St~ticki sustav ploce uvjetuje nacin armiranja, pa razlikujemo:
- ploCe s g!avnom ar'maturom u'jednom smjeru
na stupove - tockasto podupiranje (sf. 61).
- ploce S. glavnom armaturom u dva medusobno okomila smjera Hi
kriin.o armirane i:iloce .
- p!~ce sa.slotenijim nacin?m anniranja
U praksi sa vrlo casto stlsrecemo i s ilralima:
- ploCe koje nose u jed nom i ploce koje nose u dva smjera.
Namece nam sa pitanje, kada ce ploca "radM', tj. nosH! u Jeonom srnjeru I! Odgovor
bl 9lasi :
Stika 61. aka su dvije nasuprotne stranice slobodne, a iploca je poduprta dut drugs dvije
a) PioCa poduprta zidom iii gredorn nasuprotne stranice (sl. 63 a)
b) PloCa po<.luprta stupom ako je p!ota poduprta po cije!om obodu (dul: cetiri ruba), ali j8 omjer duljina
c) PloCa poduprta stupom s prosirenim , stranica alb < 112 iii bid> 2 (sl. 64), kada uzimamo da ploea nosi sarno u kra~
whom (s kapitelom) cern smjeru, odnosno u smjeru krace stranice, buduCi da je ploea kruca u
smjeru krace stranice. ,
Streliee na,slikama 63 i 64 pokazuju nacin "rada" plo~e, odnosno smjer prufanja glavne
U sluc.aju linijskog podupiranja, a ovisno 0 leiajnlm uvjetima razlikujemo siobodno armature.
poduprte iii slobodno po!ozene ploce (kada se presjek nad leZajem maze slobodno
I
"B
zaokrenuti za odredeni kut - zglobna veza), upete (potpune), djelomicno upete (djele- 0' ,
micne sprijecena rotacija na lezaju) i kontinuirane (protezne) ploce.
1
, , ,
,I
Kazali smo da ploce mogu bit! razliCitih tlocrtnih oblika, poprecnih presjeka, kao i ,--, 1
'-.--11
,
il Za stubista prhnjenjuj~mo kose'ili koljenaste ploce (s obzirom na vertikalnu ravnin'u c) Plota s prijepustom
's1. 62) koje nisu 0pterecene sarno okomito na svoju favnlnu. Medutlm, konstruiramo ih
j proracunavamo kao i sve ploce, .
SUka 62•
K
.
,
d) Obostrano upeta plata
e) Kontinuirana (protefna) plota
•1 bl Stubisne p!o~
Ako je omjer izm'et1u du[je i kraee stranice ~eCi od
2, utjecaj podupiranja na duljem
a) Kosa stubl§na pIela rasponu gotovo je zanemariv (kao i utjecaj" momenata savijanja) sto proizlazi iz
b) Koljenasta stubgna_ploCa stvarnih deformacija ploce (sf. (4). Stoga mogucnost nosenja optereeenja u smjeru
c) Koljenasta stubi1.ina p!oca dulje stranice ne uzimamo U obzir.
s meduoOiTloristem
86 'J 87
Y. urmenZ/omrame AtJ SklOpova prema granicnom'stanju sloma presieka
Kako u pIce; C8im glavne postoji i razdjelna armatura, jedna cd njenih uloga je i . 3.5.1;.' PRORACUN AB PLOCA S GLAVNOM ARMATUROM U JED NOM SMJERU
preuzimanje 'vfacnih sila koje nastaju ad gore spomenutih zanemarenih racunskih
m9menata S8vijanja< Uprethodnoni poglavlju predocili smo uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi ploes
prenosifa.optereeenje i imala glavnu armaturu u jednom smjeru: Place s glavnom
__ ,
r - -,
1 1 armatu~om u jednC?m smjeru ~ogu biti: \~\<},
1
,
1
1
1 alb (In ~ - slobodno poduprte ploce (.,{. 63 a) 01 1'>'" ~ <
1
b/o > 2 - prepustene (konzolne) ploce (sl. 63b) ~~:~{!F1Ci·it:.iY"1""):~ "I.a..
- ploce sjednim ilili dva prijepusta (sl< 63 c) I ... < ••
+- J~ +
r
[
I
U slucaju neravnomJernog opterec.enja i pojedinacnlh sila, za siriniJ rasprostiranja
1 ;
"
, ,
+ fl
1 I @ opterecenja odabiremo i racunamo najoptereceniju traku sirine h =1,0 m, te, prema njoj
1 1 tiimenzioniramo. .,
I 1
1 1 Pri proracunu ovakvih placa postavijaju se najcesce sljedeci zadaci:
L J
'W.-W'A7'..1l<
"" a) Za zadano optereeenje valja dimenzionirafi plocv, tj. Qdrediti dBbljinu ploce d i
....
"',,-----,J:l.
c
+- 0
p!ostinu presjeka annature AQ • Opterecenje valja prikazati u shemi optereeenja.
m Iz sheme opterecenja mora biti vidljiva i vrsta nosaea u s-tatickom pogledu
!f2~oIbs2
(nqsac preko jednag raspana - slobodno poduprt j upetl nosae, prepusteni
Sitka 65. i Armiranobetonske pieCe. s g!avnom armaturom u dva nosae ... nosae preko vise raspona-kontinuiran-i nosae ltd). Statickim .proracunom
smjera - kriino armirane plOCe (nose u dva smjera) valja odredW' granicni moment savijanja M;" zatim pretpost~viti marku betona
a) Ploea, slobodno poduprta po cijelom obodu ME, vrstu armature, kao i deb!jinu ploce.
b) Plots s Jednom stranicom pOduprta, drugom sasvim b) Pr9vjera relativnih produljenja armature... Eo i skracenja betona Eb odabranog
slobodna, a S oslale dvije ~usjedna stranice upeta
presjeka, kao i postojeceg za .slutaj potrebe prenosenja vedh tereta, ako su
c) Plota s dvije susjedne slranice upete, a s clruge,dvije
sasvim slobodna poznati granicni moment savijanja Mil' marka betena MB, vrsta armature i
debtjina ploce d.
88 B9 I
3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dfmenzioniranje AB Sklopo~a prema grani6nom'staniu sloma pros/ekB
c) Odredlvanje stvame granicne nosivosti, odnosno momenta sloma (M1f=Mu ) za Ukoliko GRANICNO STANJE 'PROGIBA ne provjeravamo, zbog slozenosti proraeuM (sto
odabrani ! postojeCi presjek i ugradenu armaluru. jenajtesce i sluCaj), debljina·Ploce mora biti najman)e 1135 kraeeg raspona slobedno
poduprlo 'plo~o, odnosno 1135 uda!jonosti nistlsta' (nultih to~aka) momenata savijanja.
Pri odabiru deblJine ploce moramo voditi raeuna da ona ne smije biti veda od petine Udaljenos.t ni~tista momenata savijanja 1m ovisi 0 stati~kom susti;!:vu (lablica 18) i
krace stranice: iznosi:
dSa/5,
Tablica 18
jer u protivnom pleca oe bi vise bila Klanka", tj. vise ne bi vr!jedila tzv. tehnitka teorlja "Sta.tf~ki sus(av S oznacenlm teorijskim rasponOm i Staticki sustav s oznacenim teorijskIm rasponom I
savijanJa. • I prioadni di'a ram momenata savijanja S oW!lce· i pripadni dijagram momenata savijanja S OZMte-
Najmanju deb!jinu ploce takoder ogranieavamo na vrijednosti iskazane tablico/ll 17. nim udaljenostima nistisla'(nultih !ocaka) 1m nim udaljenostima nls!isla {nu!tih totaka} 1m
siobodno poduprti nosaci PfOJk.O jednog taspona obostrano upeti nosaci preko jednqg ras,pona
I ,:., =T ,
j
\l ' . '-
~
Vozila
~
Zbog ogranicavanja proglba
I
Visokogradnja Niskogradnja
Putnicka I Teretna
I", '" J (/ • raspon)
70n 10cm
I 12cm
Jednostrano upBti nosaci
1140~5crnza Zbog moguCe pojave
15cm (1/35) 'm Im"'O,fiJ
I· ploce po kojima se probijanja i !okalnih
J
povremeno hoda puko!ina
oslala palla kontinuiranih nosaGP
~q.
Izraz (1/35 Jim uvodi se radi ogranicavanja progiba, koji bi mogao prouzroCiti stete na !2D! II!!!!! !£!?j!!! t iI! ilL! i
rryznTnu! I
dijetovima gradevine iii spustiti razinu uporabljivosti (npr. pucanje pregradnlh zidova 'm'" 0,75/ 1
""FIT!
1
f IT
I
na ploeL zadriavanje vode i pojavu pukotlna na zidovima uzduz tezaja kod zadnje krajnja polja kontinuiranih nosaca
A. A •. A
ravne ploce - sl. 67)- ! !:.QZI! Ii/II!
[I
1
r I r qgrruTTmTITKq~
L
1
I:"L
--y-
.11' I'l!•.j WWV '
1•• 0,7 1
0' A A
'~l~f 1~·O,8 I
1 1m'" 0,81
S/ika 67.
Ploee nedovoljne krutosti
I, hi
a) U pregradnom :t.idu koji stoji. oa nedosta!no
krutoj ploe; nastaju mnogobrojne p~kotine
b) AkO iznad letaja nema dovo!jno opterecenja
"Ako udaljenost nistista nije odredena statlckim prorac.unom, mozemo u~eti da "'znosi
4/5 raspona, tj. 1m = 0,8 t.
Za slu"eaj kada mje~odavnj raspon ploce iznosi vise od 4,30 m, va.!Ja primijeniti uvjet
{npr. zid} dulazi do odiza,nja'p19ce na' kraje-
granicnog p'rogiba
vima. Planirana sirina P{J(jup.lranj~ (na\ije-'
ganja) bit ce smanjena
d . =_1_. 1,.
c) Zbog okretanja na \efaju, odnosno zbo'g 150..
smanJenJa ~irine nalijeganJa dolazi'do pove-
hiM
,
eanja Uaka na leiaj, te se ocekuje pojav'a
drobijenja (koncentracija,t')apre.zanja);- u zidu U visokogradnji (u praksi) zbog zvucne iloladje najmanja debljina ploea najeasce
nastaju pukoline
iznosi 14, 18 pa i 20 em, s tim da sma prethodno zadovoljili gorespom@nuteuvjets.
, i
-)
90 91 rJ
-- -, '.-r:-' ~ e' .... ',.'" }if QI 111..1 IVflJ ,;;l<;if/)U sloma presleka
PriJikom proracuna potrebne plastine presjeka gJavne' armature Ao pot ,Plota koje nose
u jednom smjeru, postotak glavne aOllature ne smije bill manji od najmanjega, I1mill
Armatura 5' iskazuJ' u obtiku (promjer sipke)l(medusobni razmak izmedu sipaka),
em. ,
npr. <1>10115 ' ,
(tab/ica ]9) ni veei od najvecega, I'ma, = 0,405 "Is la" (pog/aJ1je J.J.l.f,g). ~os'brie se sipke mogu birati s pomocu tablica a~atura masivnih ploca (vidi rablice
U prilogu).. '
r.abl'lea 19 Najveci lazmak izme6u sipaka armature, ovisno 0 vrstr opterecenja, ogranicen je
Armatura p!oce Glavna annatura RazdJelna armatura velicinama iskazanlm u tablici io.
Vrsta armature najmanji postotak armiranja !Jmitl r%]
GA 2401360 0,150 0,100
RA 400lJOO 0,100 0,085 ToMica za
MAG/MAR 5001560 0,085. 0,075
Bez obzira no vrstu
- Arma\ura ploce
podrueje najveCih naprezanja
Podrucje smal'ljenih
armature naiveel postotak armiranja li nun '" 0,405' flJ /O"i rnomenata
Jed, raspm. opt. Pojedinatne s'ile Max(ucm)
G1avna arm. 2d 1,5d 20cm 40 em
Razdjelna aon, 4d 3d 30cm 40cm
Kada izracunamo potrebnu plostinu presjeka glavne armature Aa par fcm 21ml valja
odabrati promjer sipke za armiranje 0/ i izracunati ~zmak izmedu sipaka e, pomocu
izraza: .. -. -.
NaJmanJI raz,mak Izmedu slpaka armature u ploe! ogranicen je velicinom najveceg
promjera zma puniva (agregata), odnosno s 4 em,
gdjeje: Aa1 - plostina presjekajedlle odabrane sipke u em1 Na mjesUma gdje se plastIna armature smaojuje zbog smanjenja momenata savljanja,
razmak e mazema povecati do 40 em (vidi lab/iw .10).
U gomjem izrazu, radi sigurflosti, valja zaokruziti razmak na manji broj (flpr, dobiveni
razmak 12.8 em'zaokrvzit cemo ~a 12,5 em),
Pri izboru promjera i 9dre6ivanja razrnaka izmedu sipaka moramo naglasiti da nam
,Kad pleca, pored odabrane glavne armature, moramo 'odrediti j poprecnu armaturu
koju nazivamo razdjelnom, -Razdje!nu armaturu ne racunamo posebno, nego po
,
kod ploCe. nije toliko vazan broj komada (kao u greda) koliko nam je vazan razmak. jer propisima odabiremo· min. 20%, odnosno ne manje 9d 1(5 plostine presjeka glavne
odredujuci brej komada, dobivamo razmake neprikladne za izvedbu (mjerenje na armature i to sarno u s!ucaju jednoliko rasprostrtog opterecenj'a (A "" 0 20 A )
or ' a pOI '
samom mjestu). Kad je opterec_enje neravriomjemo, a to je slucaj postojanja pojedinacnih, odnosno
Uobicajeni razmaci krecu se od ;- 8 do 20 em (to je pr'lblizno 5 do 12 komada po koncentriranih sHa (najcesce slutaj u niskogradnji), ovaj postotak moze biti znatno
metru duljine), odnosno razmak oe smije biti Veel od dvostruke deb!jine p!oce (2d) za veci.-al,i ga ogranicavamo na Aa/Aa pot::;; 0,65, Pri tome postotak razdjelne .armature ne
jednoliko rasprostrto optereeenje 1 1,5-struke debljine ploce za pojedlnacno maze bili ·manji od vrijednostl prikazanih u tabliei 19. Najmanj! postoci armiranja
opterecenje (min 5 komada po meiru du!jine) - tab/tea 20. Prikladni razmad iznose iskljucuju mogucnost pojave tzv, krhkog sloma betona lJ odgovarajueem smjeru
7.5;'10,0; 12,5; 15,0 i 20,0 em. Ovime nlje uvjetovan odabir manje pogodnlh razmaka (poglavljeJ.J.J.f).
(ra..7ffiak maze biti jednak bilo kOjem broju zaokruzenu na 0,5 na niie),
Kako iznad lez-aja savijamo svaku drugu sipku (iii ih postavljamo neovisno od Razmak izmedu sipaka razdje!ne armature odreoujemo na isti naCin kao i razmak
armature pofja), njlhov merlusobni razmak odredujemo iz uvjeta 2e, sipaka glavne armature,
U visokogradnji promjeri sipaka uglavnom variraju izmedu $6 j ~12 mm, dok su u NajveCi razmak ogranlcavamo, avisno 0 opterecenju ploce, na velicine iskazane u
nistogradnji veci, jer su vece i debljine plota, Da bi olaksa!i jzbor promjera mozemo tab/iei 20.
se posluZiti isku~tvom iz prakse: '
Svrha je razdjelne armature:
~ ["''''1'''' d[em]
gdjeje:
¢ - protnjer ,~ipJ:e, a
da povezivanjem 5 g!avnom armaturOIT1 osigura pravilan razmak tijekom
betoniranja; r
d - debljina jJ/oh.: ,jf
i
) 92 93
/
3. Dimenzlonir<1nje AB'sklopova prems granicnom stanju sloma pres/eka, 3. Dimenzionfranje AB Sklopov~ prema granh~nolll ~lal)iu !)Jo:n~ erfHf/eka
da preuzme vlacne sile (koje inace ne racunamo) izazvane deformacijom Poprecnu arma!uru slobodnog ruba, koja o.buhYaca njezinu uzdumu arma!uru.
nosaea u dufjem smjeru; mozemo formirafi ad ukbsnica-U iii postojeCih sipaka staticke armature okomite na'
da osigura rad (nosivQst) place po sirini kao cjeline; ovo je naroCita vazno kada slObodni kraj .(sl.. 69). . '
opterecenje sadrii pojedinacne sile.
U ':,"',~' ~;:cn,
l:eY:~~~t~ n~~e::~~n;r:~I~;:C:r~e~are~r~~~~~s~ ~r~:~~~~~ 1ye~::n:O~~i~~ ri-c,:':"';,"';:~:XtS~,:"': -.-c,._.S;.;: ':='.: xT._i;~'i~;: :;,>J[ 1- SUka 69.
utrosenog rada). Osim toga, tu su i 05t316 prednosti ravne mreiaste armature, kao sto ol I
Slobodan, nepoduprt rub plaCe z
SU CistoCa posla, lakse betonlranje, fe neoVlsnoSTO~~iaallb1rl!"anlqj>·ar!sti]ip:r.a31k'Odrii"ld"S'lP"o)T'eeddaa---l'---=------===::t______~______-'--_aarr.mILall'W!!(:nQ"mu'"·!bruO
l(O",gexolllQ!1!!oCJ,<lPiia,__
· -.----
armature nad lezajem prema armaturi u polju (sf. 68). No potrebno je naglasiti da a) Ukosnica-_U
,.,
~ Na?ela armiranja ruba olvera u p!oci isH su kao i za arfuiranje s!obodnag kraja, uz
! napomenu da S8 zbog preuzimanja skretnih sila ako otvara dodaje 1 kosa armatura
(51. 70 i 70.1 ). Ukupna plostina sipaka oko, olvora mora iznositi nqjmanje plottinu
presjecene armature.
1i
bi
Armiranie okolisa otvord
a) Uzduini presjek s dodatnom
armaturom i ukosnicama-U
1 b) Tlocrt
j
@ rb:hll'il pq;n:Cro ~
Slika 68. Armiranje plata zavarenom mrezastom armatufom U dva Sloja o dosnice-ll
a) S dodatnom osnovnom mreiastom armaturom
~94 95
c' _ •• ' _ ",.,..",,,,,,,,,,, .:>l<Jt/fli ;:,/t)[fI<1 pres/eka
BuduCi da udio vlastite tezine u ukupnom oplerecenju ovih nosata ima 'dominantnu ~*'
ulogu, sto se itekako odrazava' l'Ia ekonomicnost, rasponi ovltr nosaea krecu se 'od
4 - 5 rn. jer u protivnom njihove debljine postaju prevelike.
-if
Kada je ploCa poduprta zidovima. gredama iii serkla'Zima, teorijski iii racunski raspen
'1'3
nije jasoo definiran. SIiGan problem moze se javHi j ked dnugih statickih sustava. U keronidll picrSce
CEWIMlf'Ii rrat:
svim t8kvirn sluGajevlrna uzimamo da je teorijski raspon " I II veci za 5% od cistog izoloc:ijskll piece
(svijeUog) olv~ra, I,,' lj. . AS plOC£l (p'et. d·l2.[km!
p.x;gled !fu.kol
1=1,05,/.,
sio je vidljlvo 1z sfrke 71.
Slika 71. Armiranobe{onska plot<! paz. ]0/
oj
:y' '~'''::~,:.·'·i¢
-) PRESJEK MJ. 1,100
l
~,o
a) Tlocrl
Sllka 71.
tLr b) PresjP..k
..
bl
"'.OS' =i Slobodno poduprta plota preko jp,dnog raspona
_ a) UZduini presjek
b) Stalickl sUstav
l
1
0,3 c) Presjek S omacenim sfojevima stropa
R.:r"(_-_-_-_-_-,"-'.-,. o-,-.,'---Ti"-fl~
T '-~T c} Sirina pete prema kojo} dimenzioniramo
a) Staticki sustav
a i""'"*'*"'i!t: \,
p' ,
AImatura leiaja potrebna je zbog toga sto se u praksi tesko moze osigurati slobodno Slika 72.
podupiranje. lj. slobodno okretanje nosaca na mjestu podupiranja, buduci da' gotovo
uvijek postoji izvjesna upetost (stupanj upetosti). Uzrok ~ve upelosti svakako je
1111111 Eli! I fffll Siobodno pOduprta p!oca preko jednog raspona
monolitna veza izmedu nosaea i \eiaja. +_--"::c.,,,,O"!.5.~,,,,,80"1"""",''''''"''''-_ _}f- ~---f- a) Slatlcki sustav s optereeenjem
b) ~jrina ploce prema kQjoj dimenzioniramo
Za s!u~l da armiramo mrezama (mrezastom armaturom) valja predvidjeti dodatne
mreze u podrucju iznad !ezajeva,
...''"(
96
#~
'-:'-~
ii,!.
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka
b,Opterecenje
It) Promjenjlvo optereeenje - p
Opterecenje nosaca sastoji se od stalnog g i promjenjivog (korisnog) p opterecenja fr. karis.no opt~reCenje ....... :................................... = 2.50'kNfm1
6. pregradni zidovi iz blokova ad siporex8, obo-
(sL 73 oj. Za izracun stalnog opterec-eoia potrebno je poznavati prostorn~ tetine poje-
stra~o oZ1;>ukani sadrenom (gipsnom) Zbukom = 0.80kNlml
dinih gradiva. odnosno tezine gradiva po jedinici obujma,.' koji cine stropnu
kxJnstrukciju, a eije su vrijednosti dane Propisima opterecenja zgrada. Iz tab/ice 16 (vidi Pr6mjenjivo opterecenje (Pk+P,= 2. 5+ 0.80) ....... p = 3.30 kNfm1
u prilogu) oCltamo vrijednost prostome tetine keramickih ploCica, koja iznosi
r = 20 kNlm 3 (buduCi da su plocice postavljene u cementnom mortu uzet cemo
prostornu tezlnu cementilog Il,o,la koja iZliO,i, 21'0."'",'), do k za pr _. rt Um'esto da se rezne sHe od stalnQ9 i promjenjivog opterecenja racunaju posebno,
ima vrijednost '(;: 19kNlm 3. Potrebna nam je i tezina same armiranobetonske place - jednostavnije je na;r:)rije odrediti ukupno granicno (racunsko) opterecenJe qll.:
3
\vtastita tezina (teiina armiranog betona po jedinici obujma [znosi 25 kNfm ). Stoga
moramo pretpostaviti deb!jinu ploce sluzeci S8 uvjetom za progib: q" ;1.6·g+I.8·p;I.6·4.10+1.8·3.30=12.50 kN I rn' za trak~ ~irtne 1,0m
I I Rezne sile od sta!nog j promjenjivog opterecenja mO\1u se lako dobit! iz ukupnog, jer
d •..._ =-·/~-·400=1l42cm=>d
35 35 ' p'·C' •
n
su opterecenla srazmjerna. .
a koja ne smije bili manja od dobivene vrijednosti zbog moguCih nedopusteno velikih
progiba. d) Rezne sile
dprer = }2,O em
0) 'l. -l'l,501<N!.,.
Slika '74 prikazuje nosac optere¢.en g'raniCnim
. Ukoliko na kraju [zracunana debljina plaCe ispadne bitno veca od pretpostavljene opterecenjem s dijagramlma reznih 'siia . ViM.
(razlika veta od 5%), proracun moramo ponoviti 5 novom pretpostavljenom.debljinom, J) ! ! I pC;; ! ! ! I ! j I I ! ) Granicne vrijednosti reakcija U ovom slueaju
,- ~. novom vlastitom tezinom. Odstupanje na nize ne bi utjecalo na rezultat, buducr da
je najmanja debljina place dmin = 11.42 em koju bismo pri izvedbi ploce zaokruzili na
R,,!.
~ l-~,OQ,"
. Til,
I
izratunavaju se sarno kaka bl se konstiJe. prillkom
proracuna s!jedeCih pozidja. tj. no.sa.Ca kojim~ je
12 em.
b) '--r
d ploCa pod~prta.
Propisima su dane i veliejne promjenjivog opterecenja (tabUca 27 u prilogu), Od
promjenjivih opterecenja ovdje valja spomenuti optrecenja izazvana tezinom rakih
~o~ :J
v~°=tLll1iI&llUct R. = R. ;
q ·1
~~ 12.50·4.00/2= 25.00 kN.
pregradnih zidova (ozbukanih s obje strane). za koja opcenito uzimamo da iznose
0,80 kN/m2, ciju vrijednost valja pribrojiti veliein! promjenjivog oplerecenja danaj
Propislma, kako bi se doblo ukupni utjecaj promjenjivog opterecenja na dotlcnoj Najveca vrijednost granicnog momenta ,'u palavistu
medukatnoj konstrukciji. raspona nosaca (sf. 74 cj iznosi:
/1 01
c} Odrediv~nje opterecenja maxM =k-_'2.50·4. 25.00kNin
·88
Optereeenje pb 'rm 2 p,10ce· paz 2ql
Slika 74. Slobodno poduplta plo6a preko jednog mspona
I) Stalno opt,?re,ce!1je - g
1. keramicke plO(ice u cementom martu .......... 0,033 ' 21 = 0,70 kHlm:) a) Slaticki susta..-s granicnim optereeenjem
2. topHnsk~z:vu?na izolacija ................................. 0,030' 4 = 0.12 kN/ml b) 'Pripadni dijagram popreenlh s)fa r
3. vlastita t~zina.AirploCe (pretp. d =12cm) ........... 0,12' 25 = 3,00kNlrn
1 ... ,C) Pripadni dijagram m_om.e_n~.ta savijanja M
4. podgled~zb~ka(produzeni mort) .. " .................. -,0",.",01C!5~·!.c19"--==~0"'.2'.;!8::.!ktI!Y!,'!/m~1.,-:.
',j ;-/Je U."( :""',-"r
Statno I?pti$rece(lj'e............................................ g ;: 4,lakNl-ml.
98
. "i
_. - · .. ·_ .. _· ..... '"''·.. '1''' rlU <>l\/VPVViJ prema granicnom stanju sloma ptesjeka
e) Oimenzioniranje
NAPOMENAt Debljine· ploca prema njemackim Propisima odreduju se Iz uvjeta
U 0\'001 primjertJ odabrat cemo deformacije betona Eb = 3,5%0 i armalure E. =10,0%0, . progib~ koji so odnosc na staticku visinu (h = .!.....[ ). a ne na
. 35 '"
fto mm ome6u-euj~ t'\-eiimanju PQlrebnu p!ostinu armature, a najvecu visinu betonskog ukupnu debljinu d (s!ucaj nasih propisa); sto za konkretan primjer ima
pre~. Rijec je 0 tzv, ekonomicnom presjeku. Iz tahlice .J.J za odabraoe vrijednosti za posljediey razliku od priblizno 2,0 em.
deformacija i marku betona MS 20 ocitamo vrijednqsti koeficijenata khb i k1.:
k" =1,953 '
Buduci da 1e odabrana debljina proce veea od staWSki 'izracunane, naprezanja u
k, =0,892, presjeku bit ce manja, a s njima ce i relativna deformacija betona biti manja od
pomoeu kojih odredimo staticku visinu betonskog presjeka i plostinu annature. preipostavlj91ie leb.=;- j,J%oj. Posye je.!ogiGllO da ce u tOll1 slucaju qiti potJei:mo i maRje
armature nego sto to zahtijeva k1. = 0,892. '
StatICku vislnu h odredit cerno iz izraza: Stoga sada valja provjeriti kOja vrijednost koeficijenata klrb j kt odgovara debljini ploce
d=13,0 em.
h ::: KIfb'.J m~Ai u • gdje cerno maiMu uvrstiti u kNcm b u em, kako hi se staticka visina
11 "" d -a = 13,0-2,0= ll,Oem
dobila u em, /1,0
~
=2,200 .
2500
.
h=I.953' .J2500
-'-=1,953,5,00=9,76 em.
100 100
ZaStitni sloj betona za plocu u' slabo skodljivu okoJisu (ploCa unutar gradevine) ima Sada u tablid 33 u stupcv za ME 20 potrai:imo dobivenu vrijednost za khb = 2,200, Ako
de~u ao - 1,5 em (tabUea f)}. U skl"du s empirijsklm pravllom (pog/avlje 3.5.1) za ne moi.emo pronaCi tocnu vrijednost, odablremo· prvu manju vrijednost j za nju u istom
glamu armaturtJ pretpostavit Cemo sipke promjera 10mm ($10mm) pa Ce ukupna redu procitamo eb' ea j kr-
de~a ploCe (p~glavlje3.3:1.d) biti: Za khb ""'2,167 =* eb ""'2,8%0;. ca "'" 10,0%0: k:r. -=-0,913 ,
d = h +.ao + ¢12"= 9,76 +1,5 +0,5 =- 1I,76 em < d,,~t ::: 12,Oem. potrebna plostina'glavne armature za traku sirine b "" 1,0 m iznosi:
Na osnovi svih cimbenika koje moramo uzeti u obzir pri odredivanju, odnosno pri 1d
odabrano e-:;::.12,50 em <
odabiru debljine ploce, odabrana debljina bil Ce: . . 20em
100
101
· ",,1:"."''....
"' __ --..~ .
••,.,'..
l!>lfli
....
III. .......•-.---- ....--- .. ~-.----.--. - .... --.~--.- .. --
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom sfanju sloma pres/eka 3. Oimenzioniranje AS sktopova prema qronicno'm slanju sloma prosteka
Postotak armiranja Kak6 se radi a. izravno.m 'podupiranju (pog/aylje 1.2.1;1 ). duljina sidrenja mora biti.:
Polovicu plostine presjeka glavne armature - svaku drugu sipku (-50%), za piece Stvama naprezanje u armaturi zanemarivo je kod lezaja za slueaj slobodno poduprtog
raeunane kao slobodno poduprte, iskoristit ceme za pokrivanje negativnog momenta nasata, pa za racunsku (efektivnu) duljinu sidrenja valja uzeti:
(-25% maxMII ) kojeg prilikom proracuna zanemarujemo (pog/svljeJ,4.3). Ovu armatu~
ru valja protegnuli u polje za duljinu 0,2 I (raspona) od un~tamJe slrane1e1'lamiil'la:-.--~- -------------~-LI,>rl'<>f''ri~-W""'!O"'.,,"J10"'5lJI;..,~"!l0t¢$"'L'L5cClnu",L';,.GO!.,L5I!,..- - - - - _ - - - -
4d
odabrano e"," ;:0 20, 0 em < .
30cm Odabrano 's.'=' 60 c~n.
).1,;::; An,,' =~""0.OOIO=O.10%>~"'I,,=·=0,085%. - naJveta ordinata linije Mulz, tj.linija rezultanata vlacnih napreL_ania Fu ima vrijednost
b·d 100·13
t, =J.5·40~=60~
102 103
,
J". Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan/u sloma presjeka
buduCi da plostina odabrane armature iznosi AaSlv -6,32 cm2, najveea ordinata linije NACRT ARMATURE AS PLotE
pOkrivanja rtraxF. bit 00: pt;Jz 102; M{J20; RA 4001500; 8(1 := 1,5 cm
MJ. 1:25.
,I
g) Nacrt al'l11ature (sl. 75)
Za crtanje armature vrijedf sve ono sto je kazano u pog/avlju .1.4..1 i 3.4.4. Ovdje cemo
plikazaU sve tri projekcije zbog slikovite predodibe, jako Je kao sto znamo dovoljno
nacrtaU 'sarno uzdufui i poprecni presjek S 'polozajem i oblikom armature. !e njenim
oznakama. .'
Za popreeni presjek i !locrt uzeta je traka sirine 1,0 m. Ispod uzduznog presjeka
naatan-e su linije Mu /z, F i Fa koje slu:ze za vodenje (bblikovanje-savijanje) armature ..
cJ l.Ijerilo vktnlh silo !cl;),. ,IDa HI
Kao'sto vidtmo ila slid 75 glavna armatura oznaeena ]e jednom oznakom - blPjem 1
(no maze Imatl i vise oznaka, ukoliko je arma!ura gomjeg poj,;sa potpuno neovisna 0
armatuti donjeg pojasa iii je'izabran neki drugi naGin oblikovanja armature). U na56m
slui:$ju brojein 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a naizmjence ih okreeeOlO na
lijevu. odnosno desnu stranu, te na taj naeln pokrivamo gomji pojas presjeka nad
leZajem. Razdjelnu annaturu cine Sipke oznacene brojem 2. .
U nacrtu armature "'oji je prikazan tfoertom, punim crtama oznaeena je armatura
donjeg pojasa, a isprekidanim - die armature donjeg pajasa kojim je pekriven _gomji
9i
pojas nad feiajevima .
. Nakan izradbe (ertanja) naerta armature prlstupa se radu na specifikaciji armature,lj. 0",!Omm/25o:J
. _"~pjsuje S9 iska:z annature (sl. 75/).
-f' " 6oem
1 CD 66mm!?Dcm l ~800 kol1)*J 1
NAPOMENAI Nocrt armature crta se u mjerilu 1:25 (poglavlje :1.4.4.), ali u ovom
udZbeniku mjerilo naerta prilagodeno je velieini stranlce. Bez obzira ,I
js
na ovu napomenu uviJek pisemo da naert annature u mjenJu 1:25 ..
104 105
, , ,
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka 3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma pro.sle~a
p-~,OkNl .. l O~S,OHII", 1
e) Rezne sile
tot 'i:(J,/
~,I'
+ ! "-M =
m- ql/ ,I] :::; 20,0·5.l5}
" 8 8 -66,30kN
VQOld 8'11
sta1iek. vlsina
Potrebna plostina armature
2,0
a =- an +$<1/ + ~al /2"" 2.0+0,8+0.512 == 3,05em 115
0.21-100
IR-50JI"',",I,.,,, poljo)
I poprecrYJ ~ipko
d = 13,14+3,05 = 16,20cm
I I Osim naprijed odabrane armature, za s!uCaj slobodna poduprte ploce preke jednog
d.". =-3 ,I. =-,5,15=0,147m=14,7cm raspana, potrebnaje.i armatura,koja se postavlja na krajnjim lezajevima,
5 35
I /' 1 ,
d .,,, = - ' , =-,5.15- =O.l77m=17,7cm
150 150
Sirina IBzajne armaltlro -,- D,21"" 0,2' 5,15 - J,OJ m (mill "-' 0,15/)
/1 m. =d~a::::. /8,0-3.05 = 14,95cm Za arma!uru lozaja odabrana je mrezasta armatura /I{·335 iii IN.· 5f13 f;irine 100 em.
1_ 109
1""1
najveca ordinata vtacne sile 1 11 I_I ,05'1~-1 ,OS·~,90~S, I S
I
.
J
b}
maxF II ::::maxM u ll 663(], ij,7 484,SV//d. n,21 iijll"iio ~\ftr\ir. silc lOll••• 20liN v-et'h-O, /5. j 4, !ISH I i,21t'!"
u:
I
L_
max F~ "'" A",,,.·cr .. j "'" 10,06 ·50,0",,- 503,0 kN / m > max Fu ;;;; 484,0 kN / m. R, R,
., m
d>
m
duljina sidrenja mreiaste armature IR-5030d tocke R} za slueaj 1059g prianjanja \ ill RS03
-, 1:I
iznosi 35 em (min 15 em + 11),
,
,,I
~
'"
'I.. -0
~
T - -ill,,3
1;<-
'S
S ---
:: I
I
I
I~'/
t \
\
,I ~I ,
~
~
~
I
I
I
Jj
fJ Ij. I
:t1/
.,
0
.!? 52~ I
I
I1
1 I
,,
:1
\
0'
'" I
I
I
j ,50
Stika 80. Raspored, vrsta i obHk. armature A.B slobodno poduprte plo"ce
I
I
,, I
1
a) Presjek place s prikazom mretaste armature polja postav!jene I
I
,s pomaknucem i mrefastom amlaturom no Jetaju 0 k 4 RSOJ 1
b) O~agram vlocnth silo s ot:n3eenom Unijom pokrivanja f"'a
0
--------- L
,;;y-
'"
we
c) TIocrtnl raspored armature - donja armature (ormatura polja) N N
111
110
-"f~ .~ ....... ..;."/llHVl/a prema granicnom staniu sloma pres;eka
Ii
.!
I;
lRS03
1J ~
'R335
,§,
:;i
, l
.1
~
- 5
'" ~
"
IS
n !
II
.;
[" ,
,
,l l~ ~1
j I
NORMNE MRE2E
I
cLljin3 S,(l{\!n 16,00\ ~jriNl 2, IS
Bre! koonh 0"';0 I Iklso !kQ!
II R503 S4,5:'
, R.335
710,00
~3,~3
[, I I
I
,1 [ ,,,
1
,l [ 15 Uk4YIQ
173,80
883,80
. • , I'ODUPIR,I,C ,
BrOi Dld.nitOCt! I Orno j ).bsa u ko
I I
112
113
I·
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema gran;cnom sta~ju sloma presjeka
. , : . .
3. Dlmenzlonlranje AB sklopova prema gran/cnom stanju sl~t'T~a e~_si~~a
,I bl
f'
3.5.3. PREPUSTENA (KONZOLNA) PLOCA
1\'
I
!t Plocu, kOja je na jednom kraju upala. dok su ostali krajevi (stranice) slobodni naziva·
I
me prepustenom-konzolnom p!ocom (npr. ba!koni, nastre§nice, galenje. hodnici AB
mostova itd.).
ill os;:;;;:r:a iilr;:)!JrtI Dafjilla ovil! llosaCa, 1qetlw plblazi 3 III buduei dB lade scsi. aFRO 5U'o'iSO sabala fll9G9
Inaee, debljina prepustene ploce moze biti nepromjenjiva (konstantna) za manja
duijlne I promjenjivu, Zi;l. ~luC/;iJ !:ifnanjullja v!,.wIltLJ to1.lno,
Slika. 84. Prikaz annirallja dvoslojnom mteiastom arrnatufom slozenom kaska-dno
a) Uobit.ajeni prikaz Najmanja debljina prepustene place iznosi d mill "" (1112)' / [em].
b) Pojednostavnjeni
c) Svedeno na os Kao i slobodno poduprtu plccu laka i prepuslenu plccu racunamo za traku sirine
b"" },O /II. Glavnu i razdjelnu armaturu proracuna:,amo prema momentu upetosti lI;ill M,
a prekidanje i savijanje obavljamo prema liniji v!acnih sila F. Kako su_ momenti
,I bl savijanja negativni (razvlacen je gornji pajas piece - vlak u gornjem pajasu ploce),
armaturu postavljamo uvijek u gomjem .pojas_u. Za glavnu arrnatun,l odabiremo 8
(min. 5) do 10 komada tanjih sipaka oa 1 m (duljine prijepusta). Okomito na glavnu
~
'} t 112 armaturu (tj. ispad nje), pastav!jamo sipke razdjelne armature (Aar"'" 0,20 Aa)'
Ako odaberemo manji broj sipaka, tada sve sipke vodimo do kraja prijepusta, dok u
s[ucaju veeeg broja sipaka: 50% sip-aka vodlmo do kraja prijepusta, a preostalih 50%
SJika 85. SluGa) arrniranja dvoslojnom mrezaslom armalurom s pomaknucem Prilikom projektiranja prepustenih nosaCa moramo voditi raeuna da os[guramo dobru
a) Uobit.ajeni prikaz upetost, a pri armiranju dobro usldrenje armature u lezajnu betonsku masu.
b) P9jednostavnjeni
USidrenje prijepusta sarno u gredu iii serklai moramo izbjegavati (iznimno za
1<0,75 m), pa prepustene ploce najeesee izvodimo kao prijepust stropne kQnstrukdje.
c),Syedeno n;;'l 05
!
1
114
·1 1
115
Opterecenje prepustene ploce POl. 308 po 1 m2im
I) Stalno opterecenje .
1=1
I 10
1. oblog~ prirodnim kamenom ............... .
2. cefTIentni mort n ........ .".,,,, ......................... .
'0,04·30 . ~ 1..20 kNlm 1'
0,03' 21 ~ 0.63 kNlnt Z
Tlt S '3. topHnska izo!acija .... ..."" ... .-.. " ................. . 0,05' 4 ~ 0.20 kNlm z
4. vlastita tezina ploce·(pretp. d= JO,O ClIJ) ... . 0,/0, 25 ~ 2.50 kNlmz
5. podgled - zbuka ................................................... . 0,015'19 _==~_
I i,
~I-----
a) Presjek M =--"---G '!-M~" = 2,40· J,25 -1,08 = 14,31 kNm I /1/
~ 2 "M 2
b) Stalicki sustav
;1,;I~,.\I'Nf,"
b) Odred1vanje opterecenja
prj odredivariju ve~jCine stalnog opterecenja, za izracun vlastite teiine ploce moie se
Stika 98.
bez venke greske uzeti nepromjenjiva debljina ploce s pretpostavtjenom prosjecnor:n
Prepustena plota
vrijoonoscu dpmso
a) StatiCki sustav s pripadnim grallienim
d - maxd+mind :::: 10 0 em opterecenjem
pro,! 2 '
b) Dijagram momenata savijanja M~
116 117
.. -., ........,.............-....•...
.., 3. Dimenzioniranje AB sklOpOva prema granicnom stan{u sloma presjeka
. . . "
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka
l1
d) Oimenzioniranje
1431.
0.947·9;5·40
3.97 cm 2 .
k,," I.614 . Za ~romjer sipke gla~ne armature odabire se ~8 ~l1m (A~$ = 0,50 em 1) S razmakom
k, = 0.892 izmedu sipaka
BuduCi da je pretpostavljena prosJecna deblJtna place d"" 10,V em manJ8 ad 12 ern Odabrano e - 11,5'cm.
(d < 1),Oem), a kako zelimo biti na strani sigurrlosti, staticku visinu presjeka odredit
Cerna sa smanjenom (90% fa) cvrstocom betona (za MB 30 ona iznosi 18;" 0,9 ' 20,5 ""
Odabiranjem razmaka ad 12,5 em odabke se neznatno veca plastina armature:
18,45 N/mm 2 ) preko izraza: .
h= I-I--.~M,"
Y-;;:o.9f, b
= I I .t
431 =1.702.3.78=6.43 em
''/0.187.0.9.2,05100
Postotak armiranja
d=b+a; a=ao+$12
~ = A."o' ~~=O.0033=0.33%{>Mm;o =0.1%
" bod /00-12 <1-1"",,=2,0%
Deb!j[na zastitnog s!oja betana l8 placu u umjerena skod!jivu okotisu iznosi ao=2,O em,
a za glavnu armaturu pretpostavljaju se sipke reda velicine 10 mm ($1Q mm)
Plostina razdje"!ne armature
d=6,43+2,5=8,93cm
,, d mln
I
=Ti"k
I
=Ti'I,25=0,104 m=IO,4 em
Aaraz =0,2 A"po/ =0: 0,2·3,97 ~ 0,79 em 2
'.=/1;=1,25m=125em,
118 119
J. Oimenzi~niranie AB sklopova prema granicnoJn s(aniu sloma presjeka
U slueaju kad se pnjepus! nas!avija na ploeu preko dva leiBja (slObodno poduprta NACRT ARMATURE PREPUSTENE PLOCE
plata s prijepustom), duljina sidrenja glavne annature odreduje se prema liniji vlacnin Ppz. J08: MB 30: RA 4001500; NO:" 2/J em
sila (primjer kojl slijedi, sl, Qj),
. MJ. 1:25
r------r·
Fo
- ispravak (korekcija) vlacnih sila
v=a·h=0,75·9,O=6,75 em
max F" = A,uN 'cr,; = 4,00· 40,0 = 160,0 kN 1m> max F" = 159,0 kN I no
I
I
L________ il
::2
•
I
ft
a
6
~
,
l Is-!k-llSCI:I
1
dJ
CD ~8/!2,5cm lM284 kom·,32
::::,.
m
"I CD "
--- ¢8125,Ocm
400
l-400 kom-12
..>
120 121
-"-----...
, ,--, I I
w
a
0
0 ,.:
'" a a rn
j
0
"... '"
~
'"
a
rn '<i
.;
~ ! ri
In
,I
•
0 v a E
,i "' 3'E
0 '"
N
a
." •E
, '" '0
0
'E
! '" 1;l• E e ~
0;
"'
N
;o! U
0;
" E "
0
-~~'""'~-"'1!" '
r
EO
OX
M
§: I 8. E E z
n.
:i! • '" 0 E 0 E N
:J
1b I Ib ! '0' I
" "•
Z Z
'01 '0
""ii;
N N
n. n.
'" '" ""'" '"
In ~
1
~~ :J :J W
Stika 90.
, I ~ "" '" 0 0
,, . ~ " ,, ,, "":J 0 !!
" S!oLodno poduprta pfof....a preke
jednog raspona s prijepustfma
i; In
w a) Jedan prijepust
,i - 0:
w
~ b) Dva prijepusta jednakih duljina
, 'Iii.
is
"
!oj
-. ~ I c) Ova prijepusta razlititih duJjina
i ....
L. ':J"
m
~ i
0 ,, ~ ,I
I iL. '"
E
• Ouljine prijepusta mogu varirati, i to u granicama u kOjiina variraju i duljine prepustenih
,
N
) , .. ci •
:li
ploCa (odnosno prepustenih grednih nosata), dakle do 3,0 m.
, IS '-~ ~.,
::~,~/
- N
c
Sto se tice raspona (razmaka izmedu leZajev8), onl ked ovih nos8ea mogu b!ti'znatno
veGi nego kod slobodno poduprtih piece, j~r prijepusti pridonose rasterecenju plote.
~
~ <2 •u \'/If ''/:0'/
Jl
Nairne, negativni moment! u fezaju min M. smanjuju pozitivni moment max M U polju
place, pa stogs dob!;.'amo plccu manje debljine.
i
"
"
o~ V:;Old 9'>1 ~
Iz spornenutog raz!oga place s jednim 1Ii s dva prijepusta Casto primjenjujemo, kako u
zgradarstvu (visokogradnji) taka i u niskogradnji, za mostove i propuste_
Staticki iii racunski (aspan kad p!aca 5 prijepustima avisi a odnosu sirine podupiranja,
odnosno lezaja-potpore i svijetlog otvara slobodrta paduprte ploce (sl, 91),
I,I! -
,~ 122 I 123
I
"-r~'- t"~"''''' ~'u'''\'<''V[(l vlC/llfll ;;'IVllld ple::'jf::x;a
91
1!It .. n ""-r~9't'#'""~'~'-"""'''''"''''"'i
-·
2
c) Promjenjivo opterecenje prostire se po cijelom
pnjepus!u
dJ Pripadni dijagram momenata savijanja - mi"M
S/i!m 91. "
e) Promjenjivo opterecenjc proslire S8 po cije/oj
Racunsk.i raspon plcta s prijepusiima duljini nosaea
a) $irina JCLaja "veca od 1/10 SYijotlog olvera I) Prirmdni dljagram momermta savijanja - ,,,,,.R
b) Sinna Jemje b manja cd 1110 svijetrog olvora g) Ovojnlce (~anvelope~) najveCih i najmanjih gra-
nienih momenata savijanja
c) Sirina leiaja b, veta, a b1 mania od 1f10
svijeUog olvora
125
124
,I
bl
__ +d.?
f Slika 94. Siobodno poduprta pfo6a prako je.dnog ra.~po.na
''.'I.'" 0_1,0.;. [
I .. s jednim pnjepustom
a) Staticki sustav
'.' b) Slrina place prema kojoj dirnemioniramo
. 14,0
Xl.'
.
b) O.dredivanje opterecenja
Da bisfl"lo mogli odreditl vlastitu tezinu ploce, prvo moramo pretpcstaviti debljinu ploce
d. Budl!ci da ce proca biti nepromjenjive deb!jine na cije!oj du!jini uk!jucujuci j priJepust
IDS (niie' uvjet), p'otrebno"je za pretpostav!jenu debljinu odabr!3ti onu koja 1e izm,edu dviju-
/ najmanjih vrijednosti prepustenoga dijela i dijela nad prostbrijom vee.a.
dI
hi
I~
J""
l.'
.5,0I4~51
1.0
5.'
J dio nadprosforiiom
:,t -
d ",Ill
I
=...!...../
35 "". - I~,:= 0 , 8t
i
d.,.; 35 ·0.8·4.30;0.098 m
14,0
"J
-+---'-"""--ll~lI j(l
... ~_ _~"'""__ -rl
I 30
[ . 1 J
5.0 prepus t~nj dio - d. ;-·1 ; _ . 1.. 65 ;0.138 m
l.' ... 12 12
Sli/W 93. Armiranobetonska plcta s prijepustom 1_.
a) Tloerl Q'.l\liIllni 6Su-ih s ro;J1Wm Za pretpostav!jenu nepromjenjivu·(konstantnu) qeb!jinu dijela nad prostorijom i balkon~
hid-oizolocija '
b) Uzdui.ni presjek h:plinsko izolocijoiootl ploce skog dijela kqnstrukc1je uzima se: \.
d;; pioco'
dprd ~I4.0 em
, c) Presjek nad prostorijom
d) Presjek prepustenog dljela (balkona)
tq>iinska lzolocijo-koroi plote
ll>J<o
t· 126 127
' __ "' __ ._.,.~ ,... ........,..."u
7.,podgled-ibuka (produzni mort). 0.02· 19 "" 0,38 kNlm 2 q. =1.6 '5,38+ 1.8·3.5 =14.90 kN I m'
Stalno opterecenje h •• " ••••••••••••••••••••••
g,
G
= 6,00 kNlm 2
"" 0, 70 kNlm
I. ',65 Tn. 4,JO
~. ~~~
vrijednost reakcije maxRb:
II) Promjenjivo (korisno) opterecenje ......................... . PI = 3,0 kNlm 1
,,~!,92"
rM,j =0:::::::. maxRb
Optere6enje 'ploce stropne konstruRcije po 1m2 /m R• . 4,3 _( g,,' 4,3). 4/ +( g •. 1.65). 1,%5 +
A ~ +G,,·1,65~0
I) Slalno opterecenje R, ·4,3 -( 14,9·4,3)' 2.15 +(9.6 '1.65 )·0,82+
1. hrastov parket......... ................................... 0.025·8 = 0,20 kNlm]
+U·I,65=0
2.anniranl cementni estrih ................................. "........ 0.05' 22 =- /,'10 kNlml
3.lDplinsko-zvu cna izolacija (novoterm)............. 0,05· 4 = 0.20kNlm] Ri, =maxRb =28,53 kN
4. vtastita teiina AB ploce (pretp. d= 14,0 em} ........ "..... 0,/4' 25 "" 3,50 kNlm 1
5. podgled _ ibuka (produien; mqrt) ............................ _0!!.<,,,,02"-·:..1:29:..._--==-,O,,,,3,,8!..!kN~fm",·:;-'--'..
51alno opterecenje ........... ... ................................. g, =.5,38 kNlm' Slika 95. S!obodno podupna ploca preko jednog raspona s jednim prijepustom
1 a) Sta!icki sustav sa shemom gmnlenog op\erecenja - promjenjivo
II} PromjenjivD opterecenje . .................. ,,,...... P2 "'" J,5 kNlm
opterecenje prostire se po cije!om rasponu
b) Pripadni dijagram PQPrecnih sila V
c) Pripadni di!agram momena\a savijanja Ai
c) Rezne sile
U uvodnom dije'lu ovog pog!avlja kazali .sma kako S8 tacno mogu odrediti ekstremne Ispod nosaea nacrtan je dljagram poprecnih sHa V {sl. 95 bj. On je potreban zbog odre~
Vfiednosti granlcnih momenata savijanja (mjerodavnih za dimenzioniranje), tj. denja mjesta u polju gdje poprecna sHa mijenja predznak. Poznato nam je da ce
ollOjnice granicnih momenata. Medutim, pribliZno kao ovojnice mogu S8 uzetl moment savijanja na tom mjestu imaU najvecu vrijednost (lfIaxM). Ako s x oznaclmo
dijagram! Mu onih shema opterecenja koje daju najveci pozitivni moment u polju udaljenost leiaja B do mjesta gdje poprecna sila mijenja predznak (V = 0), uzlmajuci
(rtfDXMv sl. 95 c), odnosno najveci negativnr moment na lezaju (minM,.. sl. fMc). pritom sama opten~cenje (var,ljske si!e) s desne strane, sHjedi:
Sheme prikazane na slikama 95 c i ~6 c mjerodavne su i za izracun najvete- i najmanje
~ednosti reakcije Rb · X= R, I g" =28,53114.90 =1.92 m.
!sped nos8ea, odnosno sherna granicnih opterecenja. prikazani su j pripadni dijagran1i
reznih slla VII i Mw Kako se do njih dolazi, poznato je iz stalike. Stika 97 prikazuje 0 1 3 Za crtanje dijagrama granicnih momenata saJljanja vrijednosti reznih sila racunamo
djagrama M,. zajedno, koji predstavljaju ovojnice granicnih momenata savljanja. sarno u karakteristicnim tockama, buduci da funkcija momenata u slueaju jednofiko ..
rasprostrtog opterecenja daje kvadratnu parabolu.
129
128
....
,.".. !l!A"iM"';4ti~)Al'IitI'lMI!I:alll·,.U!ll.III..
, ~, -.........-~- •• ., .
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema gran;enom stanju sloma presjeka 3. Dimenztoniranje AS sk(opo~a prema granicnor/I stanju. sloma pres/aka
pofje- max M" = max Rh ·1.92 -( q~ ·1,92 )·1.92/2 Dijagrnm granicnih momenata sheme "a" i dijagrnm granitnih momenata sheme "b".
" 28,53, 1,92 - ( 14, 9, 1,92)-0,96 " 27,32 kN", uz~ti zajedno, predstavljaju ovojnice najvecih i najmanjih momenata (sl. 97).
fe~lIj·- mill M" "" --C" ,1.65·· g,,' J,()5· J,n) J 1
:: -I. ,. 1.65 -, 9.6 -1.6.1" /]"'"' ·-/1,88 kNm
d) Dimenzioniranje
LM.(=O=>minRb
R,' 4.3 -( g" -4,3 ),2,15 +( q,,' 1,65 ),0,82 + 1a izracun potrebne debljine ploce (neprornjenjiva cijeiom duljinom nosa6a) valja
+G,,·1,65+McII =0 koristiti onaj granicni moment saYijanja koji je po svojoj apsolutnoj vrijednosti najveci.
of R, - 4,3 -( 8,6, 4,3)' 2,15 +( 15,0- 1,65 )-0,82+ U n2S0m slucaju to je graniena vdjednost momenta u polju:
+1.1'1.65+0,7=0 ~Rb
~. :; ~- Rb =minRb =13, 18kN
maxM u = 27,32 kNm
, ~
= /3,18-1,53-(8,60-1,53)-0,76
Staticka visina
"10,10 kNm
letaj -min M" = -( q,,' 1,65 ),0, 82-G, - 1.65 -M~
"-( 15,00- 1,65 ),0,82-1.1,1,65 -0,7
"" -22.81 kNm
P - - " = 1.614- ~2732
h::;;: k},b· - aXM
b
- - = 8.44 em
100·
d=h+a; a=alJ+~/2
Slika 96. Slobodno poduprta plota preko jednog raspona s jednlm prijepustom
a) $tatickl sustav sa shemom grn01cnog opterecenja - promJenjivo Deb!jina zastitnog sloja betona za plocu u umjereno skod,!jivu okolis,u iznosi Q o=2.0 em.
oPlerecenje zauzima djel! prijepus( Ako je pretpostav!jena velicina promjera sipke\.glavne armature 10 mm, d.ebJjina ploc.e
b) Pripadni dijagram poprecnih sila f bitce:
c) Pnpadni dijagram momenala savijanja M d'"" 8,44+ 2,0+0,5 = 10,94 em < d pcd =: 14,0 em.
130 131
~. '-""""'""-'VlfIlOIlIr:;; hD »1'.If.)[Juva prema gramCnom stanju stoma presjeka
Buduc; dasmo debljinu ploCe pietpostavili nepromjenjenom cijelom d~ljinOm, a kako Odabire se t6mm(A#= 0.28 eml}na razmaku
nam je najmanja debljina place prepus!a d,,'n = 13.8 em. odabrana debljina ploCe s
prijepustom bit Ce: e"" ~ 100·0.28/ I ,27 =22.05 em.
d =I4~Ocm.
Prvo valja odrediti stvame vrijednosti koeficijenata k hb i kI' odnosno stvame vrijednosti
Potrebna plastina glavne armature na leiaju
deformacija betona i armature.
k .. _ h _ /1,5 =2,410
!niinM"" ~2281
~ b 100
InQ'KM 2732 2
.'\;Za glavnu armaturu 'leZaja odabire se $10 (0.79 em') na razmaku:
A = II ::: - 6 .33 em
apOl k: h o-VI 0,937·11,5·40
./.
e::. 100·0.7915,25 = 15,04 em => 15JJ em (A" rlv =. 5,27 em} )
,'.> ':,Za'pr'Omjer .§lpaka g!avne armature odabire se ¢1~ m11J (1$/ 0 "" D. 79 cm~) s razmakom
Postotak armiranJa
jzmedu sipaka
.~-~. . e=lOO'>1t>Fol A"f."'" =100-0J9/6,33=12,48cms12,5 em .= A",".~~~0,0037~0.37% (>M""" .
M" b.d 100·14 <M."",
Razdjelna armatura
Postotak armlranja Aaraz =0,2·5,25::::: 1,05 em}
IW::dJelna armatura
Odabrano e == 25,0 em (A arotstv = 1,12cm2Im)
133
-b7j-
1 .
W iffe
,2 '
=t
_'t-
Duljina sidrenja sipaka gl8vne armature u donjem i gornjem pojasu za sl.ucaj 105eg f " \-
prianjanja (zbog male debljine pIece), prema rablici 8 za RA i MB 30, iznosi: .
is 1.j·32$ 48$ 48cm:
Outjina sidrenja vlacne armature na mjestu podupiranja, odnosno ria mjestu spoJa
i
fSQ =.
t
-I
- krak para unutamjih sila
po!je ... z=k=,h=O.937 11,5=10.78 em
fezaJ ."z=k=,h=O,944.JJ,5=fO,85 em
__I.~(1)~.~12o:::~~"/~2:':5::'m~L::-~5gI7~ko~m~-1252o_,!.!o.!,=='~OO=::::lIlO
lezaJ .... F" =: min M" / z = 2281 /10,85"" 210,23 kN
Q) I!lIOrnmi 15cm lH378 kom-34 )97
- ispravak vlacnih sila 10 c= 351) jHl
1
28 @13"&nm/25cm L-800 kom-16
v =o,·h=0,75·Jl.5 =8,62 em ® ~6mmI2Ocm L~800 kOO'l~29
- najveea ordinata linije pokrivanja 1 &Mi th je rozrrd<. 'l..,,); ~"¢a gl(M)e a-mlL.t"e M dijdu p"ij~la 150n sve si(j;e vedic taro rh krujo.vijtpJ5to, tj.
~ ih pccl:lrhti. U ~IWlju p:"\!kioo ranrd g!(J'..'Oil rmuhre ro kraju prij~ta bio hi 30 Col, rlo nijll ~jlw iz
po/J~: .. ma.x Fu = A"s", ·cr,.. =6,32· 40= 252,80 kN =: maxF"
konsWdjsl::ih rozloga.
, 1~¥a/:, .. minFH ~ Au.", ·cr"1 = 5,27 ·40= 210,80 kN > min F" .
traziti zajednicku staticku visinu iI. odnosno debljinu II (kaou ovom c) Poprecni presjek na prepustenom dije!u
, . prlmj~ru). vee oe za proracun dominantni biti dopusteni progibi ploce d} Dijagram vlacnih sita s ozna~nof!i Hn1jom pOkrivanja
135
134
3.5.5. PLOCA PREKO JEDNOG RASPONA
UPETA NA JEDNOM I NA OBA KRAJA
1
S1i4~g a i gg h prikazuju place preko jednog raspona poduprte (Jui dva nasuprotna 1
ruba.·U prvom slueaju jedan le!:aj je pokretan a drugi upel, dok su u drugom slu&lju
'fWJ.lll.LD_crnTl?<:rr1
oba Jeiaja u·peta. -irQ' )
01 ,
_1.[q,ll)
'
I
b) Slaticki sustav obostrano upete p!o~ s prikaza-
nom sirinom plote prema kojoj se dimenzlonlra
5
384 1
UsporeduJuci dijagrame momenata M. vidimo da se u sva tri s!uCaja radi 0 istoj
kvadratnoj paraboli najvece sttijele qf2/8, s'tim da je kod upetih nosa~ njena ordinata
O~akvj nosaCi optereceni na savijanje bitno se fazlikuju od do sada spomenutih pomaknuta prema gore zbog momenata upelos"ti.
nosaCa (nosae preko jednog raspena - slobodno poduprt j s prijepustima i prepusteni Ve/lclne ordina!a i plosiine momentnih dljagrama predstavljaju mjeru dlmenzija
nasa!!:). Buduci da je broj nepoznatih ve!icina (Jezajnih reakcija) ked ovih nosaea veci betonskog, odnosno eeHcnog dijela presjeka. Upeti nosae] oeito je da imaju i manje
ad broja uvjeta rnvnoteze, ubrajamo ih U staticki neodredene nosace. progibe od slobodno poduprtih nosaea, a ukoHko su istih dimenzija i izradeni istom
Za izracun reakcija statlCki neodredenih' nosaca potrebno je u raeun uzeti i njihove markom betona imaju i vecu nosivDst od istih takvih slobodna poduprtih nosaea.
deformacije. Kako seto radi, obraaeno je u ?tatici gradevnih konstrukcija. Potrebno 1e !spod dijagrama reznih sila nacrtane sv i progibne krivulje O. Na krajevima slobodno
pr:pomenuti da su za razlicita optorecenja nos8ea nepromjenjivog i promjenjivog poduprta nosaea, tj. na slobodnom !ezaju, tangenta na progibnu krlvulju zatvara kUl
poprec009 .. p.r~~jeka, izrazi za odredivanje vrijednos!i teiaj.1ih reakcija prikazani a = 0:0 S horizonta[om. Buduc] da je okretanje osl nosata ako lezajnog zgloba
tabelamo.. u g~devinskim prirucnicima. slobodno, na tom mjestu moment savijanja izrtosi Mo = O.
Nasuprot tome, upetost nosaca b i c ne dopusta nikakva zaokretanja, fa su stoga
Pogledajmo. sada sliku 100. Ona prikazuje td nosata preko jednog raspona isle kutovi au =: 0, ali se zato na tim mjestima pojav!juju momenti savijanja Mo"# O.
veliCine. optereeet'la jednoHko rasprostrtim opterecenjem qw Prvi nosae (st. JOOa) ima
slobodne leZajeve. sfjed~Ci nosae je na iednom kraju slobodno poduprt, a na drugom . Poznato je da se do nepoznatih veliclna (reakcija i momenata) u lezajima upetih
upel (sl. JUOh). dpk je treei nosa" (sl. 100c) upet na oba kraja, nosaea mofe dod r8cunskim putom iii uporabom tablica, no namece nam se sljedeCi
/spod svakpg nosaea nacrtani su dijagrami reznih sUa, kao i elasticne kdvulje, y. problem. Ranije smo Vee napomenuli (pogftlYJjc 3.4.2. i 3.5.2.) da u gradevinskim
progibne krivulje osi nosaca. konstrukcijama. a naroelto u zgradarstvu, rijetko susreeemo ·slobodno podupiranje. Ij.
leiaj koji dopusta nesmetanG okretanje tangente u toeki paduplranja. 1510 taka rijelko
nailazimo na potpuno "krutu" upetost. Buduci da upetost nije potpuna. do/azi do
Slikn 100_ Nb"Sa~ preko jednog raspona opterecen jednoHko rasprostrtlm terelom s dljagramima reznih
sila M i V te pripadnom progibnorn krivufjom zaakreta upetaga presjek<;l i da smanjenjf;l momenta savUanja srazmjemo tom
a) Slobodno POduprtj nosac zaokretu. To znaCi da aka bl kut zaokreta bio j'~dnak kutu zaokreta slobodno poduprta
nosaea, moment bi potpuno ;sceznuo. Slika 101 prikazuje djelomicnu upetosl.
b)JMnostranc upon no5<'lC
Akcija grede-Ma izazlva, ~. uzrokuje rotaciju nosaea u lezaju za kut u. Za isH kut koji
c} OboslraM UpSll nosac
ie veci od nu!e a manjl od kuta koji nastaje u slueajl1 slobodnog pocfupiranja:
136 137
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniran/e AB sklopova prema granicno~ staniu sloma ere6[eka
Iz ovoga mozemo zakljucil1 da ce moment djelomicne upetosti po apso!utnoj I J. iI!'fl~~. :.1: tHx..
---.C1
10! < IMI < IMol· -{,I.::""1f-_____
[ !.,,,'.. ' '5'___.____-jI..,'
I ' -O+-l
I
U svemu Qvom posta]i ozbHjan problem, a to je procjena stupnja upetasti, odnosno
SIikn 102. Armiranobetonska ploea upeta na jednom a
procjena odnosa M / Mo' Aka S8 odabere stupanj upetosU koji j8 nizi od stvarnog, bit slobodno poduprta Hi,! dm900l kraJo
Ce podcijenjen! negativni momenti savijanja, a ukoHko se odabere visi - bit ce-podcije~ b) VZduzni presjek
njeni pozitivni momenti savijanja.
c) PQpreeni presjek ![ake sirine 1,0 m
Kod ovih nosaea stoga uzimamo da stupanJ upetosti varka U odredenim, empirijski
utvrdenim granicama. Kao posljedicu neodred'enosti stupnja upetosti dobivamo
ovojnice najvecih j najmanjih momenata savijanja koje s!uze pri dimenzioniranju
aj 5t.ticki sustav (si. 103)
nosaea,
.l- Pri!ikom crtanja ovojnica momenata za slueaJ dje!omicno upetih p!oca preko jednog
I
.j
raspona nepromjenjive debljine optereeenih jednoliko rasprostrtim opterecenjem,
mazemo za orijentaciju koristiti lablfell 11. '
Prema statickom sustavu zadana plota je
nosac preko jednog raspana upet ria jednom
kraju. VeliCina ra~pona bit ce:
I
r:abfIca 21 1~1,05·1. =1.05·4,57",4,80",
I to, :.pT!ll! \-t(r\1 In i; i i; j 11
Statickj sustav --"-
iii
IJImn:pc III I II I I I 0 i 0 c
,
\
Stupanj upetosti odredit cema iz tablic.e 21:
=l= '-f, . ,i + l-
Yrsta upetosti m0'M
",In . C [q 1'1 x[l] I'] [ql'] :;:M,[ql']
r
;.[1
""'M
",m t1 [ q ""'M
min t
Stika 103. Stalickj susta'i anniranobatonske· ploee
Potpuna upetost 9{128 0,375 -,1/8 1124 -1112 preko jednog raspo03 ulXl_ta na jij(!nom
kraJu
4 Zid ad opeke u
produzenom mortu
1110
1/12
0,45
0,41
-1/20
-1/12
1/10
_1114
-1/40
-1120
Betonski 1 .. 1f14 -1/20 Buduci da nam je stalno i promjenjivQ optere,¢enje zadano, valja odredlti 'granicno
armiranobetonskl Zid 1124 -1/12
(racunsko) opterecenje za traku ploCe Slrine b;'I,Om.
Armiranobetonski 1118 -1114
nosaCi
" 1124 - 1112 q" ~ 1,6·4,5 +1.8·2,5 = 11.7 lIN I m' I m
Kako postoji niZTazloga wog kojih moze dod do popustanja upetosti, nuino je polie
KoristeCi sa tablicom koja prikazuje ekstremne vrijednosti momenata savijanja
proracunqti na djelomiCnu upetost. .
djelomicno upetlh plota, za slutaj upetosti u betonski zid dobivamo sfjedece
vrijednostl granicnih momenata: 12,5
k hb = ~ =2,637
2250
,I M ,;,- ./'112=-11,7·4,8'1 12 =-22,50 kNm 100
Postotak armiranJa
Slika 104. Armiranobetonska pJoCa preko jednog taspona
upeta oa jednom j slobodno poduprta na !;Irugom
kraju It =A""·=~=00033=033%{>It",;".=0'1%
u b.d 100·15' , <11",,,,=2.0%
a) Staticki sustav s granlcnlm opterecenjem
b) Ovojnice najveClh! najmanjih momenata
s3vljanja
Razdjelna armatura
141 -I
I
. .
I
-iI
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka
\ Postotak armlranja
I
Odabrano e = 10,0 em (Aa stv= 7.90 em 2) e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 105)
A 7 90
~<I'~~=--'-=O,0052=O,52% r"'l~
II {>
::;; 0 1%
,c polje ... z "'" k:·h = 0,950·12,5 = I1 ,87 em
. b·d 100·15 <f-J.",,., =2,0% /eiaj. ... z = k,' It "'" 0.934 ·12,5"", 11;67 em
142· 143
- ispraval< (korekcija) vlacnih sila NACRT ARMATURE AS PLOCE MJ.1:25
P~Z"JOJ; MB 3,0; RA 4001500; 8,='2.0 em
v~cy',h~0.75,}],5=9.37 em
1. -4, 57rri' _.
H,05'1~-4,80m
bl
,
..sno
j 100 . l_-,I",OO,--~lf-
-1 1
dl
Siika 105. ' Raspored, vrsta i ohUk armature jednostrano upete AD ploce
,I _--.:(i~_i)~'..:"~8:'!~10::'::::"'':l:':'~526~2c~,"':..'::\O::"':''~45:'''.:'"-'[I===":'==::11 II
<2,
a) Uzduini presjek CD ,iII8!20cm l-5 I Oem·, kom-~5
b} Popreeni presjek IJ polju 510
~ ¢10/10crn l~318cm kom«90
c) Poprel:ni presjek u podrucju negativnih momenata
I , 210 IH •
d) DiJngram vlal':nlh sila S O'lnnconom liniJom pokrlvanja JG L--.J25
145
144
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimehzioniranje AD sklopova prema-granlcnorh slaniu sloma presfeka
f lako leiajevi imaju od.reden~ dimenzije. prora6un plcta (i greda) provodimo leao da
u . . .... jill
Stika 106."
Kanj!nuirana ploCa
a) Uzdutni presjek kontinuirana ploce
preko cetiri ONara
b) Staticki sustay kontinuirane ploee
preko latin otvora s pnkazanom Slika lOS.
slrinom ploCe prema kojoj dimenzi~ Parabolicno zaobfjenje letajnih mo-
oniramo menata kontinuiranO!;l nosaea
c) Uzduznl presjek kontinuirane place a) Uzduzni presJek
preko dva otvora
,I b) Staticld sustav
d) StaUck; sustay kontinuirane plaCe
n--2 preko dya otvora s prikazanom c) Smanjenje (redukclja) momenata
, '2'l- Sirinom. ploCe prema kojoj dimenzi~ savijanja na lefulevima kontif'tuj·
1"'"""'\ - , oniramo ranog nosaea
++
b-IOOcm
u) Mjetodavni moment savijanja Mu
kada veza ploee i potpore (Ie.ta~
ja) nije monolitna ,- .. --_ ..
Mjesta podupiranja magu biti zidovi koj! nisu monolitno povezani s p!ocom i podvlake, e) Prfpadni moment! savfJanJil M, i
lj. armiranobetonske grede, gdje je ta veza monolitna (sf. lOS). MJ na rubovima leUiJa la 5Iueai
monoiitne veza ~u pJoee I
Kontinuirane ploce najcesce su nepromjenjive debljine, ali uz. lezajeve mogu imati potpore
ojaeanja koja nazivamo vutama (sl.·I()7).
U slueaJu kad su slrine zldova ill potpota jednake iii vece od jedne desetine: svijeUog
otvora prote:
b>~l
- 10 .
146 147
., Dan.i'primjer omoguGuje Iz:vodenje zakonitosti j u slueajevima kada nosae ima manj'e iii
vise poJja. U,p~gIR"lju·3.5.4. pokazali sma postupak kojim tDcno odredujemo ov<?jnice
granicnih m,omenata, Da brsmo dobili ovojnice na jedn9stavniji Dacin, poslui.i~ cerno
se sljedecim postupkom. .
'0l'i '0 I I
b '0 Za pr,ikazane shame opte~eCenja koje daju ekstremne v.fijednosti momenata u
hi
--=0..,------:=---- . - - -....
= - - - - - ; ;....
",.- karakteristlcnim presjecima (polje, lezaj), najprije sa izracunaju granicoa opterecenja.
Ako Iedefonnacija armature Ea ;:;: 3960 j. nema dodatnih utjecaja, umjesto g i p dobiva
1-1,05'1.
H -f H,OS"
se:
a) Uzduzni presjek
Za svaku shemu opterecenja moraju se nacrtati ,dijagrami Mil' i to u lstom mjerIJu, da
b) Slatlcki sustav
bi se potom svl preklopili jedni preko drugih. Zatjm sa spajaju sve najveee i sve
c) $m<lnjenje momer.ta savijanja
na !eiaju najmanje vriJednosti uzdu± osi nosaea, kako bi 5e oa kraju dobile ovojnice granicnih
momenata savijanja.
Kao , kod drugih nosata. i kod kontinuiranih plota razlikujemo opterecenje kOje se Za proracun -reznih sila kontinuiranih nosaca (ploca i greda) nepromjenjive debljine
sastoji od stalnog i korisnog, odnosno promjenjivog tereta. Ked slobodno poduprtih sa slobodnim leZajevima na krajevima, jednakim rasponima s jednoliko rasprostrtim
plota_ na jednom rasponu s prijepustima upoznali smO pojam tzv. nepovoljnog (iii opterecenjem i simetricno rasporedenim pojedinacnim (koncentriranim) silama, odno~
najnepovoljnijeg) po!ozaja promjenjivog opterecenja. To je onaj polozaj opterecenja sno za naned'nostavnije siucajeve staUck] neodredenih sustava mogu S8 koristitl
koji daje ekstremnu' (najvecu Hi. najmanju) vrijedilost odgovarajuce rezne sileo Pod tablice' 19'-:11 (vidi u prilogu na kraju knjige).
pojmom rezne sUe podrazumijevamo reakciju, moment savijanja iii poprecnu silu ,u Izracun reznih sila pomocu tablica vrto je jednostavan. Za kontinuirane nosace
edredenom presjeku. nepromjenjivog presjeka, jednakih raspona, s dva, tri iii ceUri polja ove tablice daju
+- Prilikom- proracuna kontinuiranih nosaca vearna je vazno poznavati nepoveline momente savijanja M i poprecne sHe v u karakteristlcnim presjecima. Osim reznih sila
potozaje prornjenjivog opterecenja, Slika 110 plikazuje primjer kontinuirane ploce s II za razHclte sheme jedno!1ko rasprostrtlh opterecenja, tablice sadrZe i rezne sile ze
eetin polja opterecene sta!nim opterecenjem g i jednoliko rasprosrtlm opterecenjem p, simetricno postavljene koncentrlrane sile. j to za jednu, dvije iii tri sile na jednoj p!oei.
----/ ~, .: < . . ! -< Buduci da u staticl vrijedi princip superpozicije, kombinacijom opterecenja mogu se
•• p ~p ~/~<=,,~aT:;.zl<J-''-··--'-v./j 1/'--_,.'J_ '::;·~'i.f
dobiti I slozenija opterecenja.
~
_ _ _ _ _ , __ 1
/'
~~ l ~/ <3~o.().J~e.
/' ,.-," I ..'"l <,c."1.,·U!·t\II~
/ .(? " '-';,. ~"V-l'~' _;.(
Izracun .momenata savijanja uporabom tablica vrsi sa na sljedeci naein. Za danu
A .,J.(,,8 C -".,. [) E / ~ shemu opterecenja i izabrani presjek u polju iii nad Jeiajem, oGila se u tablicama
..;,R" odgovarajuci koefidjent k, pa se koristenjem izraza:
M=kFl.
.f:=::;:;.L~~=~~~~~:::(~,~. 1~
Na ovaj nacin dolazj se do potrebnlh podataka za crtanje ovojnica ekstremnih
). 0/ e
i C I! ,..... E T
vriiednosti momenata savi)anJa
za slueaj kontinuir<lJle ploee 5
Celin )ednaka polja
momenata savtjanja, koji zatim s!uze za dimenzioniranje.
PRIMJER: Valja dimenzionirati AS kontinuiranu ploeu biblioteke POZ. 201, koja b) Opterecenje
pre/azi preko tri jednaka otvora raspona J x 10 "" J x 3.40 m (sf. 111 J, ako
velicina stalnog opterecenja iznosi g =: 8,0 kNlm 2, a promjenjivog (za Ukupno gra.nlcno optereeenje qu ovisi 0 granicnoj rezn~j sill koj~ se trati. Stqga sa
biblioteke) p '" 5.0 kNlm 2. Ploc~ izraditi markom betona ME 30 i vrstor;n promjenjivo oj:lterecenje postavtja u odgovarajuci po!ozaj (sl. 113) da hi sa potom stal·
armature RA 400/500. Za nacrt armature koristiti liniju.ylacnih sila. no i. promjenjivo optereee:nje pomnoiili odgovarajucim .rasclanjenim faktonma
sigurnosti. Za konslruktora je najzanimljiviji onaj poloiaj pr0mjenjivog optereeenja na
.1 kontlnuiranom nosacu koji izaziva najvete moguce vrijednosti reznih sila.
20
'"' , '"
I 1'/
I
II
}/ c) Rezne sile
10< 201 - 20< Ovojnice granicnih momenata savijanja odredil Cemo. uporabom tablice 30 (kontinuira·
11; nosaci s tri jednaka polja i 5 jednakim rasporedol11 ppterecenja - jednoliko rasprcr
II
I strtim opterecenjem).
I !(ako je zadani nosae simetrican, a momenti u leiajevima AiD jednaki su nuli, to je
I za crtanje ovojnica doYo!Jno odrediti najvete i najmanje vrijednosti momenata savij-
103 103
anja u prvom i u drugom polju, te u leiaju B. '
g~.1,6'9'12,8l:NI",1 12,Skfl/./
11 11 0,080 0.101
0,025 -0,050
Stika 111. AB kontinuirana plota s tri jednaka owore
a) Tlaert
b) Uzduini presjel<
mfnlWABII 0,080 - 0,025
a) Staticki 'sustav (sl. J 12) maJ.-fBCu 0,025 0,075
;
Ol£
-0.100 -0,117
! "I"MI>I
Slika 11J. Shame polozaja promjenjiv09 optereCenja 5 pripadnim koeficijentima kojl daju ekstremne
Slika 112. S!aticki suslav kontinuirane ploCe $ tri ledna- vrijednosti momenata savijanJa za slueaj kontinuiraoe ploCe s tri ledl'lak;;l poJJa
ka polja
150 151
"
:...../1.· \ .....- '.'
Slihz 11.1 prikazuje poloZaje promjenjivog opterecenja koji daju ekstremne vrijednosti Shenia" b IJ
momenata savijanja (najv6ee pozitivne-maxM j najv9ee negativne-minM) M ARu ; M Deu . .
mlnM"" =(0,08·12,8-0,025·9,0)·3,7 =10,94 IeNm
,
iM&,r
. R" = min V,; = (0,4· 12,8-0,05' 9,0)'3,7 =17,28 kN
Optereeenja g i P ptitom SU vee posebice pomnozena odgovarajucim r~sclanjenim
faktorima .sigumosti (za Eo > 3%c). Na slici 113 prikazano je i granicno opterecenje x;&~ 17~28 =/,35 m
g~ 12.8
pi"",:
maxMBell = (0,025 -12,8+0,075 ·9,0 )-3,7. 2 "" 13,62 kNm (/.f poioviStu drugog polj"a)
. gu -= 12,8 kNlm 2
Pu 9,9 },}{;\J;~. li
Shema c"
Raw bolje preglednosti, uz svaku shemu ':lpisani su odgovarajuci bezdimenzijski nJaxM B~ "" (-0.10-12.8+0,017 ·9,0 )-3,7] = -15.43' kNm
koeficijenti iz tablice 30 . maxV" = maxVe, =(-0,600'12,8+0,017'9,0)·3,7 = -27,85 kN
minVS<i = minVCf = (0,500: 12,8-0,083·9,0) ·3,7 = 20,92 kN
kg -za jednoliko rasprostrto opterecenje po cijeloj duljini nosaea gu i
~ kp - za pronijenjivo optereeenje Pu , Shema" d"
Na isti nacin; primjenom drugih koeficijenata, mogu se odrediti i reakcije u lezajevima. m;nM," =-(0,10·12,8+0.1 17·9,0 )-3.7" =-31,94 kNm
od~no .vrijednosti najve'cih pozitlvnih i najvecih negativnih poprecnih sila V. One ce minVjJl =: minVo =:( -0,600· 12,8-0,617·9,0) ·3,7 =. -48,96 kN
biti kori~tene za odredivanje Pol9zaja ekstremnih vrijednosti granicnih momenata u maxVpd "" maxVC/ "" (0,500· 12,8+0,583, 9,Or3.7 =:: 43,09 kN
polju AS; kao j za smanjenje momenata (sf. I I4) u leZajevima B i C.
max Rf>" =: max Re " = minVJJ1 + max VjJd = 48,96 +43.09 =:: 92.05 kN
iii
Shem3 «a" R", =(/,100·12,8+1,200'9,0)·3,7=92,05 leN
I
Ve1iCina ovog momenta nalazi se u po!ovistu srednjeg (drugog) polja.
== -25.,47 kNm
\
-
- , .
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sfaniu sloma presjeka 3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom sUm!u Bf~mB P(88t8~a
NAPOMENA! U slueaju da veza izmedu ploce i potpore nije monolitna. vrijednost d) OiITlen:tioniranje
mjerodavnog" momenta na lezaju dobit cemo kako slijedl (sf. 108):
Z;j'rnarkU botona MI) 30, vrstu armature IlA 4001500 j pretpostavljeno potpuno .iskori-
liM ::= lIIil1 A-f /I" _. (M III + M fl.')/ 2 ': -.i 1,94 -( -24,60- 25.,47) / 2::; -6,90 kNm stenje betona i armature (Eb"" 3.5%0 : Ea '" 1(),0~ ;:::) khb = 1,014 i kz ~ 0.892); •
M 0" "'" min M 0" - tlM/ 2;;; -31.94-( -6,90/2) = -28,49 tNm, iii staticka visina place bit ce:
Oeb!jina za{;titnog s!ojiJ helona odabiro se 5 vrljodnoscu {III • ) , ( ) em, dok sa za sipke
Na osnovi dob~venih vrijednosti mogu se odrediti ovojnice. najvecih p"ozitivnih i g!3vne armature pretpostavlja vetltina promjera od 10 mm, te ce ukupna debljlna p!oCe
najvecih negativnih momenata savijanja (maxMu' minMll ) i poprecnih sila (ma:rVu' biti:
mill Vu' sl. 115). d =8,3 +2,0+0,5 = 10,8 em < 12;0 em,
,I
sto znaCi da cerna staticku vislnu izracunaii sa smanjenom cvrstocDm betona (O,9h):
~ ·d.!J . ,.Io
~ . ~ --=1,702·5.14"",S.75cm
h I 2646 ,
0,187-0,9-2,05 100 :
d=8,75+2,5=lF.25 r:m
rI Odabrano d = 11,0 em
d> =.!-,0,S.3,7=O,085
""n. 35
/...' -
h$l;,=d-a=12,0-2,5=9,5 cm.
In =8,5 em
,J
"'
,.; Potrebna plostina armature
'i 7,
I >Wll~mrr~nw~ITm~lilll~~ Pol i e 1 j 3 (AS j CD) Glavna armatura
9,5 6
khb ~ ~ ~ 1,84
t: 2646
100
155
Odabrano e= 10,0 em (A"~I\' :::: 7,90 em!)
RazdJelna armatura .
A,,,lI.! =0,2·7,30=1.46 em
./
Posltlhll< armiranja OdabranQ ~.(O,28 em 2) na razmaku:
j
Kod odabiranja razmaka razdjelne armature tolerira S8 zaokruzivanje na veGi broj·
-----'-----------------------------------c-~--...:(,;:u~nutar vellelne i em); sto u sluC3ju razmaKa g!avne 81 IliatOl 8 HijG dopostello.
Razdjefna arrnatura
Postotak armiranja
era: =100·0,281/,52=18,42 em
Odabrano e = 17,5 em ( Auo = 1,60 ern' ) --: -fj- Po II e 2 (8e) Gfavna armatura
Post,otak armiranja U polju 2 (palje Be) postoji i pozitlvna i negativna vrijednost granicnog momenta (vidi
sl. 115). Negativni granicni moment minMscll pritom nije mjerodavan za dimenzioni-
!I
r,
=A r
b.d
,," = /'6i!
100.12
-=0.0013=0,I3%>/l",lnro' =0,085%.
' ranJe, te se P9kriva sama pamocu linija F i Fa'
..
LeZai B i C -Glavnaarmatura
J Postotak armiranja I.
I
!
- - Postotak armiranja I A~"" :;:; ~ =- O,(}OJ3:: ;),33%J > ~{~'m
, 90'. ~O,0065=O,65%
7 ,__
::::~",,_, {> ~ ..in --a,1%() ',i ~"
'"
b,d j(fO·/2 . \<~"'"
0.1%
""
= 2,0%
~" b·d 100,12 <~ ..",=2Jf'/O
157
3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma presjeka
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnorri staniu sloma presjeka
- najvece ordinate, odnosno velicine vlacnih sila
RazdJelna armatura
Odabrani razmak razdjelne armature eraz 25,0 em (AdN = 1,12 em}). - ispravak (korekcija) v!acnih sila
polje J i 3... maxF~ "" A"",. . cr '"; := 7,90·40 0:: 316 ;00 kN
poljl! 2 .. .... max F" := A"",. ·cr,,.. = 4.00· 40:= 160,00 kN
Ouljina sidrenja
Ida} B i C. mill F" = 11,,,,,. ·cr,.; = 7. 9()· 40;:;;; 316,00 kN
Ouljina sidrenja sipaka glavne armature u donjem i gornjem pojasu za slucaj loseg
prianjanja, prema labfici B za RA i MS 30, iznosl:
159
158
- -!~".
I
.!
.:IZI-I> 3.5.7• DIMENZIONIRANJE STUBI~NIH PLOCA S
-++ GLAVNOMARMATUROM U JEDNOM SMJERU
,
Osim 9 'postupku dimenzioniranja, odnosno provjeri ~osjvosti stu"biSta, te nacrtima
'armature, U ovom poglavlju 'bit Ce rijeci j 0 nekim arhitektonskim i konstruktorskim
rjesenjima karak1eristicnim za stubista.
razlikujemo:
,t
- poprecno naprezane stubisne piece
- uzduino naprezane sttJbisne ploce
!.
,~ ~ -
-
prepuslene (konzolne) slubisne place
zavojile (spiralne) slubisne ploce
~
,J U nastavku bit ce rijeci samo 0 pepree-no i uzduzno naprezanim stubisnim p!oeama,
buduci da $u zavojite stubisne ploce sloienijeg oblika i proracuna, dok j~ izvedba
j ~
konzolnih stubisn!h plota kod nas zabr~njena zbog naglasene seizmicnostf nasih
podrucja.
~
..
§
@J 3.S.7.1. POPRECNO PODUPRTA STUBISNA PLOCA
..~ ,
!
~
Najjednostavnljl prljenos opterecenja moguc je kod stubista elja je noslva ploca
poduprta Iljevo i desno ad svoje uzduine osi (sf.1I7). Ovakav s!ucaj stubisnih p!ata
najcesci je ked podrumskih stubista. Proracun je identiean proracunu slobodno
~ poduprtih ploca.
~
! ~
• !
• ~ Slika 117.
Anniranobetonska poprecno poduprta
fb tl. l b l
~ .§ I 1 1
;:: 8 t
, ..]a
stubiSna plata
~
~
i
-'<- 4
"- " Oebljina piece d pojednostavnjeno se mjeri p'q
okamici spustenoj na ravninu stubista.
To je udaljenos! ad donjeg do gomjeg nuba'slubisne ploce bez kons!nukcije stuba
.£
'i, 1'-1-----1- (s!, 118). NajveCi razmak glavne armature iznosi e :;; 15cm za d.$ !5cm, odnosno
::2 lHO'91£~ "J"'"
:;; '0 e ::;; 25cm za d ~ 25cm.
161
-
3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sta.niu sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB sklop~va prema granicnom slanl~ sloma presfeh8
Takoder, svi astali uvjeti koji vrijede za ploce moraju se i ovdje postivati (debljina Jedan od glavnlh alemenala slubis!. svakako je edmori;;te (podes!). Opeenito ih je
ploce. silina nalijeganja. odredivanje raspana. najmanja kolicina armature. poprecna najs~ishodnije izloziti· naprezanju u istom smjeru kao i stubisni krak. Na taj naan
annatura). dObivamo \Zv .. koljonasta kenstrukcije (sl. 1100, b). Strege uzevsi, time nas~ju konst~
rukcije k.oje vise nisu place vee izlo'mljeni (koljenasti) no~aci-sIQzerlice.
Buduci da su ovi nosaoi statioki komplicirane konstrukcije, promoun je polfebno
pojed~ostavnitL Stubiste S odmonstima mozema ·tretiql.ti kao ploGu, te racunati kao
koljenasti nosae. Proracun koljenastlh nosaea provodi 's~ tamjenjujucim vodoravnim
nosacem (sl. 111 c), elji lezajni uvjeti ovise 0 povezanosti p!oce sa stropnorn konstru-
,) -~
h bel
'-r
~
be'
bJi b<8
3.5.7.2. UZDUt.NO NAPREZANA STUBISNA PLOtA-
KOSIPLOCASTI NOSAC bI B
TI\,
Povrsina ovakvog nosaea (stubista) nagnuta je pod odgovarajuCim kut?m prema
"
j
horizontati. jer se oba lefuja na!aze (leze) na razliCitim visinama (sl. 120). Stublsna
Slika 121.
ploca bit ce optereeena koso prema svojoj ravnini. buduci da uzimanio uspravno
A Ovokrako. uzdu.fuo naprezano AD stublMe s
(vertika!no) djelujuce opterecenje. Pojednostavnjeno. ova stubiste racunat Cerna kao prlpadnim odmoristima naprezanim U smjenl
I\,
kosi nosae (sf. 120b). koji se pretvara u vodoravni zamjenjuju6i nosac, adnosno nosae prufanja krakova
Ciji raspon je jednak du!jini projekcije nosata na pravac okomlt pravcu dje!ovanja sile- /" /Gf /q, a) Smjer naprezanja krakova i cdmoriSta
opterecenja (s1. 120 c). " •Ff\, b) Slaticki 5ustav
R, lhol l21; b~.'L [, (b«lJ21 b,,1 c} Yodoravni l.amjenjujud nos,aG s opterece-
, , i
njem
Kako je u najvecem broju s!ueajeva stubisni prostor ograden nosivim zidovima (cd
armiranog betona iii opeke) koji idu usporedno sa smjerom pruianja stubisnog kraka,
omoguceno je formiranje j odmorisnih greda (POZ. .4,•.B, C i D. sl. 122) poduprtih tim
zidovima (kako se zid ne bi nepotrebno oslabljivao-s!icao zbog nalljeganja ploCe).
Grede poz. A I C s pripadnim stubisnim odmonstem najcesCe su sastavni dio stropne
SJika 120. Uzduino poduprtO.i.B stubiste konstrukcije, a grede POZ. BiD 5 ploeom formiraju meduodmoriste (na 1/2 vislne
a) Stubi~a plol!a poduprta odmo- kala).
ri&lim gredama
b) $tatlCki sustav kooog nosaea
c) $tatitki SUSt<:lv zamjenjuju6eg
, j - vodornvnog nosaca
162 163
.,._,..-...... e .... ""::, U1Cllf,\,/IUffl :ilanjU sloma pres/eka
1
preporucuje stUbisnu i odmorisn,u plecu proracunati kao slobodno poduprte piece
(sL 122d). Odmorisne grede ce pritom biti opterecene reakcijama stubisne i odmorisne
bl
ploCe~ !\ITniranje ploe'e identicno je'anniranju kontinuirane ploce s glavnom armaturom
u smjeru pruianja-stubisnog kraka!
',--
oJ
Slika IZ3.
Dvokrako stubiste poduprto krajnjim gredama
a) Tlocrtni prikaz.
bJ ,:,' b) Uzdufui presjek stublsta
c) Staticki sustav
.'
164
_16_5_ _ -1
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka
3. Dimenzioniranje AB Sklopova prema gran[cndm stanlu sfom~ p~es-'eka
,I -T J
r-
l,2
..,----
03
p
,
-"
- ')5
hi
a) Statlcki sustav
sloma. Osobi!q doi?_ar na,cin izvedb~ je i postavljanje dodatne koss armat(lr~ (s/.!2Sb). -:
Ona je dodus~,'potreQra kod izrazlto Gako} opterecenlh konstrukcija.
Slikq 122.
PRIMJER: V~!ja- d,tmenzionrrati koljenastu plocu (slozenicu) dvokrak.og' stubista ' .. Uzduzno naprezana AD kOli~nasta stubiSna ploCa
fOZ.-10J jednog stambenog objekta (sf. 126). za odabranu 'm?rk'Y'b:etona. ~), Uzdufu! presjek
,MB 3,_~ i yrstu annature RA 4001500, te izraditi nacrt annature. . b) Staticki sustav
167
166
L
, . . . .,_ •. ~ ~", .... t'v~"" ,""'-"'" !i,a,II'-'IV111 "ldfllU sl.orna preSlexa
'J!".'
NAPOMENAI Uljecaj opterecenja dijela ploCe odmorista koji nije povezan s plotom
stubisnog kraka (b' "" 10,0 em), IJ ovom cemo s.lueaju zanemarUi zbag I) Slalno opterecenje
male sirine. Aka je ova sirina veta od 20 cm'plocu odmorista valja 1. ibuka (produieni mort) i ,5 cm .... O.f){5 1910<851"'- n.3J A-NI",: ,._ Pl".
2. armiranObetonska plota }6.0 cm .. dp·Yblc().rfJ.~ 1I.16·2J.'(J.85}" 4.69 kNlmJ
izvesti kao- poprecno naprezanu u odnosu na pfocu stubisnog kraka,
s'a 1.00
!j. poduprtu duz Iri ruba lsI 128}. 3. beionsko gaziSte (betonski dio s\ube) ..
~'Y/;'-': s·.Y" I} '" (J.17Y·NI 1=
] " .
,,
~ - ---n 4. podloga gazista cemenlnim mortem ... dm'Ymc~ !l.OJ· J} '" 0.63 kNhw'
___I'J~
11111!·I't 5, podloga eela cementnim mortom",. dm's' Ymcla '" n/12' f).!71· 1110.28'" 0.J6 kN/',,-'
•• II I I I I t I I
dj.;" h' YU a ~ l!.n45· O.H· 3f)! 0.28"
.. -1
6. obloga gazista pnrodnim kamenom ..... (.59 kNln/
••• 11 I I I I I I I
7. obioga eela dr'" YI-;14 '" fum· 0.127' If!I(J,18 '" 0.14 J.:Nlm!
•... ~----
tll'I'" 1
prirodnim kamenom",
168 169
3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB skfopo~a prema granicnomfstanju stoma presieka
c) Rezne sHe
ir pffl :;;; d -.G =: 16,0- 2,6 = 13, 4em
._ It _ 1.1::!.!!..... '71"
k lit> - ~- {6i62.c.:., (;;.
Granicna vrijednost reakcija R(I i Rh, odnosno najveca vrijednost granicne poprecne
sile maxVu' bit ce: taxt" l~¥
maxV =R =R =qn!·!+{qn_,-q"J)·!k
~ " b 2 2
_15.40,5,04 + {2/.20-;15,40)·].U
2 2 .. - Potrebna plostma gTavne .aifrmmaa1ilumr'Ee··~------T~-----------·
= 45,JII kN,
A _ mGxM" ::: 6162 _12.72cml
a najveta vrijednost granicnog momenta: "1'''' k:,h.(J •.i 0.904.13,40·40
I q ,I'
maxM =R . ..;..._ ,,/
(q ~l - q,,/ ). J-'/; Odabire se ¢14 mm s plostinom A¢14"" 1,54 em) i razmakom
,
. " "2 8 8
=45305,04 15,40,5,04' (21,20-15,40)-2,24' . ' ,
e '" 100·A~u I A"po, '" 154111,72 =:; I2,IDem ".12,0 em (Au". = 12,83 cm¥ )
'2 8 8
=61.62kNmlm'.
Postotak armiranja
= A"",. ~ 12,83 =0,0080=0 80% {>~.';" =0,1%
d) Dimenzionir;:U1Je
jJ." h·d 100·16 '<).1",,,., =2,0%
- za velicinu zastitnog sloja betona odabrat cemo ao = 2,0 em, dok ce pretpostavtjena
velieins promjera glavne armature bili $12 mm
II
r,. =~""""'·=~=000J5=OI5%
b.d JOO.j6' , 0085%o.
>J1.~lill= "",
171
170
3.~. PRORACUN NOSACA NAPREZANIH POPRECNIM SILAMA
NACRT ARMATURE A6 KO~J!;NAST!; PLOCE POz. 103 3.6.1. OPCENiTO
DVOKRAKOG STUBISTA; MBJO; KA 4001500; a,= 2,0 em
Kod dimeniioniranja e!emenata naprezanih saYijanjem poprecne sile se u prvo
MJ.1:2S vrijerne ne uzimaju U obzir, odnosno vaUa kazati da se odvojeno promatra djelovanje
savijanja ad djelovanja poprecnih sila. Staga smo pri dosadasnjem dimenzioniranju
vodilf raeuna samo 0 momentima saviiania M, odnosno .uzduznim (normalnim)
naprezanjima o.
Ova naprezanja okomita su na poprecni presjek nOS8ea, tj. paralelna su s njegovom
uzduwom osi. Me6utim, kao sto Je poznato iz otpomosti gradiva, kod svakog nasaCa
se pored uzduznih napre~anja. u 'pravHu javljaju i posmicna naprezanja 't. Ona nastaju
kao posljedica 9jeJovanja poprecnih sila, koje se uvijek javUaju uz fl.lomente savijanja,
osim u 'sJutaju kada je u pit~mju Cisto savijanje. Za razliku od uzduinih, ova
naprezanja leze, Ij. nalaze se j u ravnini presjeka ..
Mazema si predaciti da paprecne' sHe zele prouzrociti pomaR neposredno bJiskih
presjeka. Zbog toga kao racunska naprezanla nastaju okomito usmjerena pasmicna
naprezanja (sl. 130).
NajbitnIje je jstaknuti da poprecna sila izaziva dvoosno slanje naprezanja (sustav
tzv. glavnih naprezanja kOja su me6usobno okomita i opcenito kasa U odnosu na os
nasaCa). Meautim, racunski se to stanje promatra kao djelovarije posmicnih napre-·
< zanja, kola djeluju akomita na as nos£!:ca.
~
~S 15
v
i
I
Slika IJO.
Slila 129. Raspored al'fhature uzdu.trlO naprezane (lrmiranobetonske ~oljenas!e slubiste ploce
debljine d=16,O em, za odabranu m3rku betona MB 30 i vrstu armature RA 4(W5()O Okomila posmicna naprezanja '{ izazvana
poprecnom reznom sifom V
T , IF'
~~ ____u_~__
v
.=0'
-I
172 173
I
i
"'"--------
..... -
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka 3.' D!omenzioniranie AB Sklopo~a prema granicnom Jstan;u s/ooma pre.slaka
Ne sarno u armiranobetanskih nosaca nego i opcenito posrniena napreZanja 'C U
,J
komulnudji u u~duznitH l\"pro7.U~jimn 0, ;:bolJ. IntQdohnog cljolovonjn. doju koo
~
. ~ ~ rezultirajllca ,naprezanja glavna kosa v!acna (J J i g!avna kosa tlacna naprez~nla cr1
,,
., J
~m~. . "
-~ G!avna ~osa Uaena naprezanja preuzima beton, dok gJavna kosa vlacna naprezanja
ne motemo preuzetLbetonam (poznato nam je da betan u naeelu Slabo podnosi vlak),
Stoga kod betonskih konstrukcija 0 glavnim kosim vlac~fm naprezanjima, zOOg pojave
pukotina, itekako moramo voditi racuna. Slika pukotina (sl.13JI) prikazuje to veoma
Z6ff16. /\1(6 Sl:J eva AapreiwAja ffia!3, kag S'G js slye;;;Ij ked anniraoobetonskib plnea
AB greda kao stobodno poduprt nosse beton ih je u .stanju sam preuzeti, ali ked greda i rebara ova naprezanja mogu doseci
prako jednog raspona takve vrijednosti _da ih sam beton ne maze preuzeti. U takvim sluCajevim~ moramo
a) Jeclnoliko rasprostrtc optereeenje q predvidjeti arm3turu za preuzirnanje vlacnih sila koje proiz!aze od glavnih vlaenih
b) Dijagram popretnih sua v- naprezanja (~I.IJl j, k), kako bismo sprijecili iznenadni slom elementa na mjestima
potencijalnih pukotina (s/,]]11),
c) Dljagram momenata savijanJa M
Kako je proracun kosih glavnih naprezanja zbog svoje sl.oienosti ~ praksu
d) Prikaz. Hjeks ."Iacnih I UaOlih napreza·
zanja u gredl krivuijama koJe naziva- neprimjeren, pOjednostavnjujemo ga tako gto
odvojemo provjeravamo djelovanje
ma vlacnim I t1acnim trajektorijama momenta savijanja i djelovanje poprecne sile.
(pUlanjama). Ove krlvulje uv!Jek se
sijeku pod pravim kutom
~
U NOSACA NEPROMJENJIVE VISINE
e) Pojava tlatncg tuka u be~onu koj( s,e
I\,
[/?
C 0513nj8 na !etaJava. Vlacna vrpca-
zatega stvara sa preke po!ofaja
armature i spreeava pucanje b.etona
Uzmimo kao primjer armiran'obetonsku gredu nepromjenjiva pravokutna presjeka iz
pogisYljs.J.3., 51. 21!-
jI f) Site na mjestu lezaja A S obzirom na faze kroz koje beton proJazi, 0 cemu smo detalino govo'rili' u islom
pog!avlju, usmjerlt cemo pozornost odvojeno na stanje naprezanja { (bez pUKotina) i
I~ IIIIIII
nata
f\, ...........
III [!IITf\, OJ 1) Tlatna sita Fb u betonskoj dijag-onali i
v!ai3na sHa F~ u. okom\toj_ posmlcnoJ
armatun (stremenovlma)' .
mo odrediti iz izraza:
M
,,=_v 0e [KNlcm1J iH (Nlmm1]
j) Razmje!itaj armature 1.i :uzdutnom l !,
II poprecnom presjeku g~ede·. Pavijane
~lrl!\S~Tf\,
kose !iipke su neprepPfUClJJve, jer,
mogu sletiU (sijeku betclI1s;kl ~acnlluk)' za bilo koju tocku (po vlsini) odabranoi; presjeka;
k) RazmjeMaj armature u _uliql,lzn,om !
poprecnom presJekL! greds' " gdjeje: Mu [kNcmJ - moment savijanja upresjek!c' ,_ : .
R., .•..•....•...
!) Mogut!a slika pukplina, -k99 :preopta 4
_ Ix [cm""] - moment tromosli (inercije) pr,esjeka s obzirom na '!eiiSnu vodoravm(
reeanja, odnosno n~ovqljno 'armalu·: oS<
rE'l za preuzimanje vlacnih sira ,
e '( em I udaljenost tocke presjem od neutra!ne osi.
174 175
L
~@!lraniJe uzduinih naprezanja ($1. 132 cj u poprecnom presjeku anniranobelonskog 8udyci da odnos Ix! Sx predstavlj~ krak unutamjih sila, z,
I linearan, kao da je presjek homogen. b·d)
po~)rei;ne sile Y. ona u islom poprecnom presjeku i u istoj tocki u kojoj iL= 12 =!"d;;:z (vidfjivoirzslike131),
savijanja M proizvodi posmicno naprezanje 't .kojega je dijagram po J
Sz ~ 3
rasporeden po zakonu parabola: 8
izraz za veJicinu posmicnog napre~anja "[ u neutralnoj OS! mozema napisati u
1":= V" X S, [Nlmm1J _ izvedena formula iz orpornosti gradh ( obliku:
i ----~.----------------~---------,~~y.c,~________~_______________
\.m«'
b·z
- poprCC/fa sila u presjcku' Samostalno odredlvanje posmicnog naprezanja 't iz poprecne sile V sarno je pomocnl
- stalicki momem fspruganog dijeJa pJosline presjeJrD fza cye dOl,
pastupak kojim sma prividno odijelili uCinak P9precne sile V od ucinka momenta
vlakno (ratimo posmicno naprezanje) S obzirom na qs "x" savijanja M, tj. od uzduinih naprezanja o. U'svarnosti aba naprezanja. uzduzno
[ em] - sirina poprecnog presjeka u razini na kojoj //"aiimo (mermamo) pas/I, naprezanje cr i pasmiiino naprezanje 't, djeJuju istodobno, a kao postjedica nJ/ho'/og
ena naprezanje zajedn{ckbg dje!ovanja, u bila kojem presjeku nosaca nastaju tezultirajuca napreza~
nja cije komponente su uzduzno,naprezanje 0" i. posmicno naprezanje 'to
bl cJ dl Ova rezultirajuca naprezanja nazivaju se g!avnim naprezanjima ,pri savijanju 0", i 0]
(51. 131 d). ~ ravnine u kOjima dJeruju - glavne ravnine. Ona imaju kosi polciaj pa se
eesta nazivaju glavna kosa naprezanja. Glavna kosa naprezanja mogu biti v!acna (5/
~ ili tlacna 02 ovisno 0 tome da Ii je njihova komponenta 0 V!9cno ill Uacno naprezanje.
F~I Kut koJi medusobno zatvaraju iznosi 90°, dok je velicina kuta ova dva naprezanja
~
=.210 ), a ovisi
" ~
prema apscisi promjenjiv8. (lg20.
naprezanja t. Uvij~k uzimamo da je cr I > cr 2'
0 ve!icini normalnih (J i posmicnih
Za razliku od stanja naprezanja I , gdje su vlacna naprezanja 0bv kao i glavna vlacna
haprezanja (J I manja iii jednaka vlacnoj cvrstoCi betona pri savijanju u stanju IIibv,
vlacna naprezan1a prekoracuju It) evrstoc.u, pa se u AS nosaeu javljaju pukotine, tj.
Sianje naprezanja ! - bez pukotlna betonski dio poprecnog presjeka postaje nehomogen,. sto S8 odrazava na raspored
·,;~t: <; a) POptecni prosjek s an.natvrom c) Oijagram uzdv~nlh naprezanja {1 naprezanja u betonu.
fl!: Kao 5to vidimo iz slike 133 d, uzdufu8 naprezanja {) u tJacnom pojasu betona
':~.. b) UzriuZn! presjek s re~nlm silama M,) V;, d) Dijagram posmie;nih naprezanja t
neHnearno su raspodijeJjena, do).; raspodjela posmicnih naprezanja u Uacnom poja!>u
".'
'~': betona u potpunosti odgov3ra raspodjeli posmicnih naprezanja u homogenim presje-
Ak6 'iil~ij~nimo u gornjem izrazu staticki moment plostine presjeka izrazom za cima, odnosno stanju I.
Kako 1e dio presjeka ispod neutra!ne osi popucao, to znaci da betan u vlacnom
f3Z1fcite vrijednosti e, mozemo uspostaviti zak.on promjene velitine posmicnih
pojasu ne sudjeJuje u preuzimanju uzduznih naprezanja (u vlacnom pojasu dijagram
naprezanJa po visini poprecnog presjeka gredl3 pravokutnog obJika (fl. /.1! J. uzduznih naprez".lnja se gubi), lj. ne moze primiti n:kakve sileo pa taka posmicna
~mlcna naprezanja t opcenito rastu cd krajnjih vlakana na gomjem rubu presjeka
naprezanja prima v!acna 'armatura, naravno pod pretpostavkom da naprezanja
gdje je statii5ki moment S jednak Duli (S =' 0), i to ad nule pr-ema najveeoj vrijednosti u
prianjanja izmedu betbna i armature nisu prekoraeena.
neutralnoj" osi. Tijek parasta posm1cnog naprezanja i mjesto gdje dostize najvecu
Posmicna naprezanJa u vlacnom pojasq su nepromjenJiva (za nepromlenjlvu
'Irljednostovisi 0 obliku presjeka Posmicno naprezanje uvijek ima najve"" vrijednost
sirinu presjeka) i jednaka su posmicnim napn:1'z.anjima na razin! neutra!ne oSi, zato 5to
na razini neutralne osi (\"f. 1.12 d ).
is staticki momAn! nn f'ivAknj rR?ini prnsjnb i-spno nfJu\mlno nr:i nnpromjonjiv {.d.l.1.1 ('J
176 177
%W "._._-"---'-"'lII!r'"
,-_. -.. ~-.---"""" .... ----"
3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stan/u sloma presjeka 3. Dfmenzioniran/e AB Sklop;va prema granicnom st_8f}fu s~t?n:_a pres{~ka
Prorulene smjera glavnih· tlacnih I!aprezanja (J1 prikazane su isprekidanom. crtoin n.a
,I
" sf. 134, a njihove vrijednosU mijenjaju se od vrijednosti t u neutrafnoj. osi do (Jb
" .
U
gomjcm'rub!,! prosjeka.
,I
T .~
,~ b·z
dI
Stika 1JJ. Stanje naprezanja U - pojava pukotina
))
a) Popreeni presjek s armatufom d) Dijagram uzdumih naprezanja cr
=~.
a) Pulanje (trajektorfje) naprezanja c) Oijagram pOSr.licnih naprezanja t
1:"""," b.z b) Oijagram uzduinih naprezanja cr· d) Elernent~ma kocka jLdvojena iZAB.grede
Sto se tice glavnih naprezanja 0/ i 01 (za sve tocke koje S8 nalaze u vlacnom
Tvrdnju da su glavna naprezanja u neutrafno) osi i na cijeloj visini ispod nje, tj. u
p'ojasu presjeka, kao i za one ko]e leze u neutralnoj osi), vriJedi d~ se ana Javljaju u
ravninama koje se nalaze uvijek pod kutom od 45° prema as! "x", a brojcano su vlatnam pojasu, 'brojcano jednaka posmicnlm naprez8(ljima, te da dje/uju u smjero·
virna koji s as!. grede zatvaraju kut ad 45° (kako je to prykazano na slid 1:14 a. gdje su
jednaka posmitnim naprezanjima.
oznacene putanje glavnih napfezanja), mozema dokazati ne sljedeci nacin. Ako u
V poc ucju neutralne osi saviJenog betonskog nosaeB, kOJi se nalazi U stanju napre'kanja
0(=-0,=1:
• U
=-"
b.z
II (>I: 134 aJ, izdvojimo e!ementarnu kocku veliCine "a" Cije su stranice usporedne s
To sto sma rekli ne vrijedi za g!avna vlacna naprezanja 0, u Uacnom poJasu. Njihovi koordinatnim ravninama, te je presijecemo dijagonafnim ravninama (51. 134 d), u pre-
pravci mijenjaju se ad nagiba koji je pod kutam ad 45~ do nagiba pod kutom od 90", sjecima oznacenif!1 sf-I, odnosno I/-!l, pojavlt ce se site a!J2.cr" tj. a 1 J2.cr].
prama osl x, kako je to prikazano na 51. 1.14. intezitet glavnih naprezanja u tlacnom koje moraju bili u ravnotezi sa sitama a 2
J2. t, sio jasno vidimo na sL 134 e;
pojasu miienja Se ad vrijednasti koju imaju u neutralnoj osl do vrijednosti nule, koju
dobivaju na gomjem rubu tlacnog pojasa. Nas je zadatak aa ovisno 0 velicinl glavnih
vfacnih naprezanj.a i propisanih granicnih vrijednosti os/guramo presjek arrnaturom La
iz ovoga slijedi
sluGaj kada ova naprezanja prekorace granicu 1:r uzetu kao racunsku cvrstocu 0'1 = - ( j l ='C,
betona po vlaku (pogJ.nvljeJ.6.J.).
elme sma dokazali nasu tvdnju.
178 179
3. Oimenzk,niran/e AB skfopova prema granicnom stanju sloma
• presieka
Za jedan AB nasac nisu opasna glavn" !lacna naprezanja, buduci da beton dobra Krak'unutamji~ sila %, Izracunam9 iz odnosa z = kz" h (poglav/je3.3.l.), s tim da k~
podnosi tlak. Opasna ostaju gtavna 'kosa vlacna naprezanja S obzirom na malu nps8ea nepromjenjive' visine mozemo pribfizno .uzeti z = 0,9· h. Za nosace s promJe--
njivom Yisin,on; pri proracunu posrnicnlh naprezanja, .Ii: glavnih ylacnih napn:::zanja,
otpornost belona no vlak,
Kada su gfavna vlacna naprezanja mala, beton ih sam maze prellzeti, a kada moramQ uzeti U obzir promjenu poprecne sHe zbog promjene visine h, ali to premasuje
postanu veea ad vlacne cvrstoce betona (redovit slutaj stanja naprezanja II), tada se okvir aaseg izucavanja.
javljaju pukotine (pod kutom od pribHino 45°) kao na sf. 13/1. Oa .sprijeci~o njihova
nastajanje, a time i mogucr slom, armiranobetonski nosae najbolje je osigurati
(armirati) kosim stremenovima post8vfienima u smjeru naprezanja crt, tj. oKomito na
"
pukotine. Mec1utim, jz prakticnih razloga najveca prednost daje S8 stremenovima I i"wi
:;::d:L, I
postavljenima okomito na as nosaca (pog/avl/e 3.6.4.). J¥! +4 m
Da bismo odredifl mjerodavnu poprecnu silu V;/. nastalu uslijed djeJovanja granicnih
optereeenja za sJueaj savijanja silama AS presjeka nepromjenjive visine (5 puko-
linama); postavlt cerna uvjete r;,wnoteze vanjskih i unutarnjih sHa kOje djeluju na nosae
elementame-duljine A Z (sf. 135).
Uvjet ravnote.ie svih sHa u smjeru as] "z" kOja se pokiapa sa neutra/nom os! nosaea, " .
vlaenogdijela elementa ispod ordinate "x"dufjine Az, glasi:
Slika /35. Po.tre'bni podaci za odrooivanJe posmicn1h naprezanja T.. AB nosaca nepromjenjive visine
(slanje s pukolinarna) . i.
a) Uzdufnl presjek slobodnc poduprtog no· c) Dijagram posmicnih naprel.anja !
pa [z gomjeg- }zraza za veliC'lnu posmicnog naprezanja u 'neu~rafnoj osi (sJoju) saea s naznacenirn oljclom etemenlarne I
d) Dio nosaca elementarne ouljine
dobivamo: duljine 8z
ill: S pripadnim naprel.anjima
t == 6.f'a b) Poprecni p'res;ek
U b.&
Kod proraeuna AS e/emenata prema momentu savijanja vrijedi odnos AF'Q = bMu ! z, a
Elementami dio nosa.Ca presjekli smo pO neutralnoj osi na gornji i donji dio, ~ba dijeJa,
iz: otpomosti grad/Va poznat je odnos momenta eavljanja i popreene sile V, tj. promatrana zasebno i zaJedno (spojeno) moraju bit! u ravnotezi. Oa bi se to ostvarilo,
dMldz ~v. Ako sada stavimo da6z .... dz (tj. 6z teZi prema dz, sIc znac; da konacno
u ravnini presjeka mora djelovati jedna uzduzna sila ko]a za gornji dio ide u smjeru
mala velie1na teii prema beskonacno maloD, izraz za vrijednost racunsko9 pdsmi- siJe rbll',a za donji u smjeru sHe F arl , s!O.znaci da se u samoj ravnini taj par sila
cnog naprezanja mozemo napisati u obllku: ponistava, a promatrani odvojeno svaki za sebe drie ravnotezu siri M'bU1 odnosno
!VIlU' Kako uzduzna posmicna sHa u neutralnoj osi veze, Ij, spaja" tlacni i vlacni pojas
V
'''~-b'' : . betona zovemo ju veznom sllom Hvu (pQg/aJ'lje J.f!.5J.
i
·z
Prilikom dimenzioniranja Ail presjeka metod~m granicnP9 stanja nOsivosti koristimo
gdje Vu predslovlja granicJllI popreenll situ /I prolllatranmn presjeku. velieina b ozno('uje se opcenitim Izrazom za silu: ;,'
sirinu poprecnog presjeka, dok ve!htFnG z predstavlja krak Ull1ltarnjih sila.. kako je (0 vidljivo i V" "'" Ig ·Vg +Yp ·Vp +Y~ ·Va
iz JI. 135.
180 181
-
3. Dimenz;oniranie AB sklOpOva prema qranicnom sta,nju sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicndm slanju sloma pres/aka
·!
,
-j
Za slucaj slobodno poduprta nosaca preko jednoga' raspona oPtere~nog jednoliko
rasproslrtim opterecenjem, granicnu poprecnu silu maxVu mazema odrediti iz izraza:
Racunsko posmicno naprezanje tu izracunano pompeo danog izraza, usporedujemo
s p'Qsmicnom:, racunskom .cvrstoeom 1'/" eije su vrijednosti iskazane tablicom 22 u
zavisnosti, pojedine marke betona M B . · .
Posl:nJc~a racunska cvrstoCa 1", predstavlja ono posmicno naprezanje koje je dostatno
I, da gao preuzme sarno beton, pa nam racunski niie polrebna posebna armatura, ali se
iii . ipak ~graduje tzv.,konstruktivna armatura. j
j
Pri odrecfivanju granlcne poprecne sHe maxVu na mjestu podupiranja (sl. 136),
oJenu vnJeanost lTTOt81110 Sl!ldlijili za veliCillo :r1f'u (i:bog utjeeaj8~ja-fiaHt091ffi_- Tablica 22
mjestu). os uzimajuCi U obzir opterecenje koje se nalazi na dijelu nosaca (! -loJ/2 +
-
Marka betona UB 15 20 30 40 50 60
0,75 d (sl.136a), Qdnosno na dijelu nosaca c"" b + 1.5 d (sU36b).
Racunska
posmicna cvrsjoGa 0.6 0.8 1.1 1.3 1.5 1.6
,I bl tr {Nllllm1]
1 1L ~q"
:!
, I
I!! I (111) III! IIIIII)!
1
tl!lll-j-.. UsporedujuCi vrijednosti tu i "Cr razlikujemo td ~!ucaja (podrucja) stanja -r naprezanja.
I \ I / I~~
: O.7~J_~_[ f°,7Sd .: . 1. Prvi slu~j stanja 1" naprezanja (podrucje 1) - kada je racunsko posmlcno napre-
zaoje 'Clf < 1:, (sl. 137). !ada ne osigu~
,I
ravamo, odnosno ne proracunava~
mo armaturu za granicnu poprecnu
silu Vii' ali ju moramo postaviti iz
konstruktivnih razloga.
1-1,
oVu .tT .0. 75dl'Qu
Slika 136. Dijagram poprecnih slla V" (na mjestu lezaja) a} Za s!ucaj krajnjeg lefaja
11. kOjega odrellujemo posmitna napfelanja l"
b) Za sluta) srednjeg letaJi3
Slika 137.
Grafitki prik<JZ posmicnih napral.anja u
PODRUCJU 1
Dakle, za granicnu poprecnu sil,u maxVu• odnosno nJeZlnU umanjenu (reduciranu)
'6) Statitki sus!av s ukup!)im granlcnim
vrijednost Vu,' pre:ma
naprljed izvedenom izraw izracunamo pripadno racunsko opterecenjem
posmicno npwezanje;
b} Dijagram poprecnih si_!~ y's mjeroda·
:rrJ vnom (racunskom) popreenom sitom
v,," na uda!jenosli (l ~ lo}1l cd racun-
1. =: max V" odnosno1' ""~. skog leza]a
b·z ' "b·z
~C) Oijagram posmitnih naprezanja t
.,/. -~/
182 ',:~183\
2. Drugi slu<:aj stanja , naprezanja (podrucje 2) -u slueaju da je , , < , u S 3 , , gdje je ~b - dio posmicnog naprezanja koji preuzima hewn (neisprugani dio dijagrama lU
(sl.139 ). annatuN proracunavamo ,na sUc; IJ9ci a odredenje izrazo~l; .
za poprecnu sHu Vu' odnosno za ,,=-(31
1
-1; )
preuzimanje -posmi¢r!ih- naprezanja. 2 • "
ali sarno na dijell:J nosaea A. gdje je
dosla do prekoracenja. Pritom pret w
- \' .
s o.,,==;""UUlll!Ulilllll[] Graficki prikaz posmicnih naprezanja u
PODRUCJU 2
a) Staticki sustav s ukupnim granicflim
Slika 138. '12
oplerecenjem
Mode! poboljsane M6rscheove re5etke
1.1). '~ve,mjo 1em" Nhn:>l b) DUagram popretnill sila V s fT'jeroda-
~~1r'Wllillill~~~~~-nmmmn
vnom (racunskorn) poprecnorn sHorn
(-II' na uda1jenosli (/ - In JI:? od ratun·
skog reiajD
Potre~n~ ptostinu nrmaturc odrc6ujomo na osnovi smanjenog dijagrama
c) Dijagram posmicnitl naprezanJa T S
rOCuns~og pOsmicl1og naprezanja t rr • umanjenom plosti'nom PQsmicnih na-
Razlog smanjenja dijagrama t naprezanja lezi u cinjenici da jedan die poprecne prezanja '11" koju moramo "pokrW"
sife prlhvaeaju beton (tzv. zazubljenje) i uzduzna armatufa nakon razvoja dijago- kosom armalurom iii! i stremenovims
(isprvgani diO)
nafnih pukotina u betonu, a ostatak poprecne sire prihvaca S8 stremenovima iii
.,: kosem'annaturom (valja ju izbjegavati), iii njihovom kombinacijom..
.-;'Nosivost betona na poprecne sile nakon raspucavanja betona obrazlaie (tumaci)
"j-:se doprinosom neraspucanog betona u tlacnom pojasu j zazubljivanjem (uk!inja~
3. Treci s!ucaj stanja t naprezanja (podrucje 3) -za podrucja gdje je 31: r < '1.1 $' j t,.
Volnjem) zma puniva u kosoj pukotini, a nosivo~t uzduine annature otporom
~- presjecanju poprecnom silom na mjestu pukotine, Zma pun iva pona~aju se kao (sl.140), ne· umanjujemo dijagram 'II
~:,~bi ·~to sWe iz mase betona koji zapinju za odgovarajuce zube s one strane vee 9a u cijelosti moramo pokriti
, pukotine). (osigurati) armaturomJ Kod ploca
treci slucaj nije dopusten, sto najce-
- 'Umanjeno naprezanje t Ru kOje moramo "pokriti" kosom armaturom iii I i stremen- see izbjegavamo promjenom dimen-
ovima ooblvarno iz izraza; zija,
1'R,,=t u -'!"
184 185
d.. ';' ' ... --.. ..., ...--.-.-. .._...,--.. _-_ .. _..
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom ~taniu sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB Sklopo'va prema granicnom stsfliu s/omapresleka
Teorijski. najbolje ih je prih~atiti u smjeru njlh~va djeiovanja. a je pod kt.rtom od to
f ",J
TT I fIIIITTI."'ITn-n·r! [-rl.
[} _ i!
q,tl,6-g + I,S.p 45°- 60° (sto odgovara -putanjama kosih v1aenih napre"z.anja) S obzlrom na';os'grede.
o~o postltamo svijenlm ~jpkama i kosim stremenovima. Medutim. iz. praktitrlih
!
!
i
'\:l
i'o.
I
T,'o
'razlega '1 ajvi'se rabimo, tj. najvecu prednost dajemo oko'niitim stremenovima •. iako·nisu
postay~eni u smjeru glavnih vlacnih naprezanja.
Okomiti stremenovi.najcesce se izvode kao zatvoreni, a postav'jjaju sa uz rub presjeka
l
,I bl
IT
~
1 "'1
IJj, $'In lOll .. kN
oa m<3iom razmaku.
?viJene uzduine sipke za preuzimanje kosih vlacnih sila, iako postavljen~ u smjeru
--"1'+-),>=*J(-+}}!~lt~'iJ."LL"'ll~';-lJ-J..-l!-"'-.j-~-"G-""-~-IT-n-T-IT-n-':m-~-----'~--------------:---__RiiRjiRe.va--G~~SU '))tjjek pOkladne Eksperimenta!no je lthrn1eoQ a i osteeenja
na nekim objektima to potvrduju, da u gredi mogu nastati pukotine kada se u presjeku
OJ'.4+-
!+- '.12 l S{;ka 140. nalaz; kosa sipka (sl. 141 J.
I\~
skog leiaja
c) Dijagram posmicnih naprezanja 't S
ispruganom plostinom koju moramo
pokrili armaturom
Ako S8 pri proracunu dogodi da racunsko posmicno naprezanje "tl/ bude vece. od 51",
(1"/1 > 51"1" ). to znaCi da presjek rnoramo dimenzionirati iznova, prema granicnoj Slika 141.
popr8cnoj sin VII: . hi Lokalna naprezanja
'a) :;;ipka flastaji rasdjepUi beton oa
mjestu ~ovijanja - uzdutnl presjek
3.6.4. ARMATURA ZA PREUZIMANJE (PRENOSENJE) POPRECNE SILE Kombinaciju okomltih stremenova i kosih slpaka mozemo primljeniti kod j8ee napre-
gnutih elementa (vrlo velika posmicna naprezanja), iii u slucaju suvise gusto posta-
Kao sto smo vldjeli u prethodnom pog!avlju eim ~1"" naprezanja koja su po veliCini U
v!jenih stremenova, kao i kada u presjeku posloje barem dvlje tanje sipke kOja se
neutralnoj osi jednaka glavnim kosim naprezanjima, prekorace posmicnu racunsku
savijaju, a ne leze u kutovima pr~sjeka. \"
(;vrstocu "t,. odnosno granicu podrucja 1, momma osigurati posebnu armaturu za
preuzimanjl'> poprecne sile, odnosno armaturu za preuzimanje koslh vlacnih sila (koje
su rezultan!e glavnih vJacnih naprezanja).
187
186
,-" ...... ,,""''' .... 'VIIIIOJfW no ;:,r<,tUpuvo prema gramcnom stanJU Sf?ma pres/eke
cJ
lill·I",II 111'llfDl
_-lI,~III~II:::l::1:!:::!II~I~I~II::!=I~I1~ITm~III~I~j-~~O,___~'~ ,,_~
WI :Ii +4-~- l+=~==~=====~=£:-______ =_
l he l
'L I. , tt
'J
~
I
gltM>O v)OCm ko~o ~Ic..ro ~
I
s) Uz1uzni presjek
JWu:jl! .2! ~j~ I [pcdu:je 2 l a) Uzdui.ni presjek gi(J>.m vlocro N)Vr(l ()"!IIJ!Ull b) Poprecni presJek
1 1 1 c) Oblik slremena
gllM'iJ vlctra r;.rmtlfO • bj Poprecni presjek
Slika 145. Armatura AB grede S okomiHm s{remenovima i kosom armalurom 2a pyreuzimanje
c) Oblik stremena poprecne site .
Slk 142. .Atmatura AS grede s okomitim slremenovima za preuzimanje poprecne sile
Za proracun arma~ure kOja preuzima vlacn"e sile izazvane poprecnim silama obvezno
crtamo dijagram racunskih posmicnih naprezanja T (pog/av/je 3.6.:1. s/. 137 c, 139 c i
14() c), Do njega dolazimo umanjenjem (dijeljeojem sa "z ' b o") dijagrama poprecnih
sila V. Kod nosata nepromjenjive visine po cijeloj duljini, dijagram 1" naprezanja istog
j8 obllka kao i dijagram poprecnih sila Y, samQ umanjen za vrijednost " b ' Z ", Zato je
o
uputno nacrtati aba dijagrama, prva dijagram poprecnih sila v, a ispod njega dijagram
l' naprezanja (npr. sf. 137). Na dijelu dijagrama koji je oznacen velicinom )" racunsko
posmicno naprezanje premasuje dopustivu vrijednost posmicne rac.unske cvrstoce 1",.,
r
c) Oblici stremenova s pa isprugana povrsina predocuje piostinu dijagrama koju preuzimamo armaturom.
razlicitim vlsinamn
Pomnozimo Ii plostlnu ove povrsine sa sirinom pn~sjeka nosaca, odnosno sa sirinom
SIiJ.:a ,143•. Annaturn AS grede s okomi!im i kosim stremenovima 2a preu2imanje popret'.:ne sile
iebra.b Ot kOja pripada vlacnom pojasu armiranobetonskog nosata, dobit cemo ukupnu
vlacnu sHu H."II koju uzrokuje granicna poprecna sila. Dakle taj dio dtjagra,ma graficki
,
predocuje ukupnu vlacnu silu (pritom valja voditi racuna da l' dijagram ovisj 0 stanjima
1" naprezanja), koju u djelosti preuzima poprecna anilatura, pa ukupnu potrebnu
plostinu presjeka poprecne armature na duljini osiguranja A. odredujemo prema
izrazu:
gdjeje:
c1 ObJic; stremanova s razllcilom
visinom i §irinom f-f\.~ - ut:lljJna v/acna sila izazvGlw poprecnim silama
stika 144. Armatura AS grede S okomilim : dodatnim kosim s\remcnovima l(l preuzimanje poprecne sile Gvi (Go;) - gmnicrr poplIJwnja (velikih produlj"ellja) ce!fka
188
189
~.~~, ...........
-
Dimenziontranie AB skfopov~ prema granicnom stanju slor~18 p~sieka'
·. 3. Oimenzionimnje AB skfopova proma gran;c:nom s[aniu sloma E..:(:e"'s"jo"'k"'8'-____
01
3.
0··
- kll/ nagiba armature za preuzil1l(lllje vlacne siie izazvcme poprecnim silama:
za koso svijenc sipke (kaje {reba izbjegavatl) uzima se a. "'" 45° - 60" (visokt
a"" 90"
nosaci), a ~a Sireme!/()v(!
- kl/I lIagiha pukofina. odllosno kut I/agfba tJael/if! {/(1I1aka (II modelu fZV.
p(,bufjslIIJI! MUI:w.:Jwl'f; rder/.;e. si. f3D) koji je prumjelljil', Ie ga pruje);{·
ani odabire po ielji II granicama 25° < ~ < 550.' za uobicajene kOilstrukcije
se da s.e kut P nalazi II granicama' .301> < !3 < 45"; , 'slib 146.
smanjenjem kUla B se poprecna
dlldiJ/IUI lI;;duill(l vlo(/I(/ ([rilla/tin., za preuzlmanje popre,Cn8 sile
U slucaju kad SU odabrani p= 45° i a"" 45°, tj. kad su jednaki, gornji lzraz'paprima b) Poprecni presjek AS grede s
I jednostavniji oblik:
rnoglJcim oblicima tetverQ~znih
stremenova
!
I Za razliCite nagibe pukotina Pi kosih sip aka Ct.
(pejava dodatne vlacne sHe u vlatnam
podrucju nesa6a!) potrebna je dodatna uzduma vlacoa armatura Ma. koja se dodaje
2. Razmak stremenova e,., odreden je kriterijima koji slijede, a mjerodavan je oqaj
koji za odred'eno podrucje daje najmanju vrijednosL
Vee smo ranije kazali da koso svijene sipke za preuzimanje 'kosih vlacnih sUa, lako
novi ni.m potrebni ali mora- 3. e,,525em < A~,. ·m·(J\>j
!nO ill stavili iz konstruktivnih
3 , e, _ :i;,::}
postavUene U smjeru njihova djelovanja, nisu uvijek prikladne i treba ih izbjegavati. A:y ·m-o,,{ (Tu·b)
raz/oga IIQ I'azmaku ey : 4. e" <
_ :;;;:;}
Stoga ukupnu vlacnu silu na dulj/nl nosaca A, kaju ne mazema pre~zeti betonom, raZlI/ak slremenova za pre-
(TII-i.bj-b
I. ev s.(213)·fl tlzimanje cjelokupne POp*
najcesce preuzimamo okomitim stremenovima, jer su ani. osim zbog spomenutih razmak stremenova za pre, reelle sile, tj. ukupne vlacn'e
prednosti, lz konstruktivnih razloga vee ugradeni u AS nos8ee iz!ozene savijanju_ 2. e~.:=; b o uzimanje umanjene popre-
sUe kojaje njQm izazvana
Prltom vodtmo racuna 0 s!jedecem: 3. ev '::; 30 em cne sUe (dijagram 1 l1a-
prezanJaje umanjen)
1, ,Unaprijed,od~?iremo -:- promjer stremenova $" (~6. ~8. 4>10 mm)
~; - vrstu armature predvidenu za izradbu stremenova gdjeje:
(GA-glatka armatura, RA-rebrasta armatura) ev - ra~mak Slr&menOva ,
- reznost slremenova, m; npr. za slucaj lu < }r- podrucje 1.. II - staticka, visina poprecnog presjeka AB nosacd
Na' duljini }. na kOjoj je 'tv > 'tr ' tj. na duljini na kojoj S8 nosac mora osigurati 126,0 kN
poprecnom armaturom predvidena je najmanja plostina armature stremena dana
i7f'll!6ITI'
_ %_h.e,. , Poprec~u silu u podrucju lezaja mozemo umanjltl za iir:os:
..,,,A,,,.- ",;"Jl~ m'
fiV I ~I
= _ _0 +0 75·d ) .q
A,! ( 2' "
gdjeje: min ~v% "" 0,2 %, odnosl1o ~v= 0,21/00, odakle s/ijedi rm:mak izmedu sfremenova:
AV - ( 4,20;4,00 +0.750.40 }60.0 _ 24,0 kN.
Sada ceme prevjeriti granlcna posmicna lJaprezanja 'tu (koja su racunski jednaka
€!IrS d/2s25
l I glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHom v'~ur
I J V
'ttl=_..!J!L.; z",,0,9h: h",O,9d=0,9-40,O=36,(]em
b·z
z "" 0.9·36,0 = 32.4 em
192 193
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka 3, Dimeniioniranie AB sklopova prema granicn~m stanju sloma pre~/ek8
I bI
I"""
~. 2 2
; 130 POOR Ut J E CD 30 I
Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjiti za iznos:
.,oJ
'10 I -400
1
24
4+16
IliOI
I'
o 1""
= VA'"
b.z . 2",0.911: h""O,9d=O.9·35.0::::31,5 em
d1
z "'0,9·31,5::: 28,35 em
U ovom primjeru racunsko posmicno naprezanje I'll veee je od racunske _evrstoCe 't,. a
manje od Jtr • pa nosae osim POORUGJA 1 ima i 'POORU(;JE 2 za predvic1enu marku
betona MB 30 (tabfica 22). Staga varja praracunati annaturu _za nj~govo preuzimanje.
-,
Dio nosaea A na kojem je dos!o do prekoracenja granicne posmi.cne CvrSioce odredit
Stika 148. AD greda u PODRUCJU 1 posmi[nih naprazaoja cerno!z slike 149.
a) Slaticld sustav c) Dijagr<lm popretnih sila
b) U:tdu~i I popreeni prasjek 5 razmjestajem d) Dijagram posmlcnih naprezanja
BfTl1ature (obvez:no se crta u mjerilu 1:25!)
194 195
.. .. ,- ."'-',,' .... .... n"" J. UlmenZIOQlran/e AB sklopOva prema granicnom stanju sloma presjeka
- .-- w -.~ t"~~!
,I
f"""""""""r611111111It,
,
.1 ~ ~ ~
bl
). =!..-x-6,O = 126,0- 57,76 -6,0= 62,24 em
2 .
,, ,
Sliko 149.
'20 52 24 flS, S
, 6;!,H to l F<:xh<:je 2: wl9-2iX:m
Sada valj3 provjeriti Z-adovoljava Ii najvete naprezanje uvjet PODRUCJA 2,
'6 ! -210 l,6' l-1!6
;,- 00u" m'- I I I I' kwl
't r <'til ?3t r
" , l 9-cO 20 20-9 l , PO<hcja I: e612b
3t, =3 ·I,JO =3,30 N / mm' 2+3 I I S , I ,,' HIS
k01~5
1 1
1,1 < I.7Q <3,30
NAPOMCNA:
Kako posrnicno naprezanje tu zadovoljava gomji uvjet, njegovu ve!ianu valja urnanjiti tho ~jlJ Q) mzrrl sa
za vrijednost lEu' buduc-J da ce ta naprezanja (1 Bu) biti preuzeta betonom, " ., "
--- p:lS!4TC p,ve::ovo, o:i-usrn
I
'" s!!mjlJje.
a) S!elicki s~~tav.
Za preuzimanje izracuncm dobivenog naprezanJa t Ru na dijelu nosaca A "" 62,24 em b} U,zdutni i popretni pre-
upotnjebit Cerno okomlte dvorezne stremenove (m=2), proinjera ¢l6 mm (Aav=O,28c m1) •
sjek s razmje~tajem ar-
mature
izradene cd rebraste armature RA 4001500, na razmaku
PODRUCJE
" 0,7 d·26 35,24 57,76
II ,5
c) Oijagram poprecnih sila
Dobivenu veliclnu razmaka valja provjeriti uporabom izraza: Na dijelu nosaecf koji pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezan)a, razmak okomltih,
dvoreznih. rebrastih stremenova, velicine promjera tp6 mm bit ce:
A:.,' m 100,0,28,2 3
e "" - - :;: :. 9, em.
o· ~",".b 0,2'25,0 )
,.)
196
1 Pi,hi ..
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sl8nju sloma pres{eka 3. Dimenzioniran[e AB sklopova prema granfcnom stanju sloma presleka
PRIMJER 3. Za slobodno poduprtu armlranobetonsku gredu raspona I =: 4,80 m,
Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjlti: Sada valja provjeriti zadovoljava. Ii izraeunano naprezanje uvjet PQORUCJA3.
h: r s5t r
~(I-I'+075.d).q
<'til
6V.~" 2· " 3~r =3·1.10=3.30 N / mm]
4.80-4.58 ) 5lr.=·5·~ ,19 :=:5,50 N I mm 1
6 V-",= ( 2 +0,75·0,50 ·275,0=133,37 kN,
3.3<4.33<5.50
te ce s tim umanjenjem vrijednost poprecne 5ile VIII" biti: Buduci da se fadi 0 PODRUCJU 3 posmicnih' naprezanja, ne umanjujemo dijagram " 11 ,
vee ga u cije!osti mommo "pokriti" (osigurati) armatufom, dok ga U PODRUCJU 2 moze-
VA", ::;: maxV.1" - 6 V"" := 660,0- J33,37 = 526,63 kN. mosmanjiti.
I
!"
pomocu slik~ 15!-
Granica PODRUC:JA 3 i2
Odabrano $10/12,5 em
198 199
Za ro'gRUCJE 1 pretpostavit eemo okomite dvorezne· stremenove (m ~ 2), promjera
$10 m.1n rA.. = 0,79 eml), izradene od rebraste armature RA 4001500, na razmaku
i
3.7.
, PLOCA SA REBROM - NOSACI PRESJEKA T
,• • ,•
<,- I~ ..• < 1 I
L·!~6/126cm
betonskcig presjeka svede na onu najmanju mjeru' kaja je davoljna, prvo za smjestaj i
12,5-25 15 25-11,5 k","~11 trajnu zastitu armature, i drugo za preuzimanje poprecne sile, a kako bi se pritom
" 2~IO
, , , ?.±.!!L..- r vlastita tezina konstrukcije sto vise smanjila. Tako se do!azi do oblika presjeka T.
@0~,~
Poau::je 2, 11(1!12.5-25~
I
L·14S1!2&:",
Q k"..,~6
~ llj ",,'ruro
J'~ie !: ,{jOI2&m
L~145c:m
~.'
~<),'r,a3
bJ ' -_ _ _ _ _ _ _ _"gl~;::;;:...;~=,=~.:...---------'
Mj&-ilc ~ih silo lm ••• 4!)Ci.;N Slika 153. Nastanak (razvoj) presjeka T
-P+
U gradevinskoj praksi vrlo eesto pojav!juje se niz presjeka T (sl. 1_"4). U statickom
pogledu, ploca preko rebara kontinuirana je ploGa (pogl:lI'Ije 3.5.6.), i.ona prilikom
proracuna dobiva posebnu armaturu postav!jenu okomito na reora (sf 155) .
.• (,5WI"!II!1
W!"!tWiMf\ .• "'.
3. Dimenzioniranje AB skloPOVB prema g(8nicnom staniu sloma presjeka 3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicno!n Maniu sloma pres/eire
Maje b1= 0, imama tzY: nasa'; presjeka polu-T (redaviti slueaj kod fasadoih rebara,
., sl: J56) gdje st,jdjelujucu sirinu b' odredujemo iz:gore navedenih izraza.,
I t __bp~- ·1
------ --,~
,
.-'-""-"-"'-''''-
-- -t-I d,
j
r.,O, '
Sfika 155. Karakterlsticno armiraoi presjecl T a) U poliu :Slika 156. AD nosac pr8_sjeka po!o·T
b) Nad potporom (slufuj negativnih momena1a)
Buduci da u a~oj komblnaciji rebro najcesce preuzima v!acna naprezanja, a plota . Nosac koji se u statickom pog!edu definira J 'prouCav3 kao nosae presjeka T ~vaki je
Haena, pateljno je da sirina ploCe bude 5to veea,!!,od pojmom sudjelujuca sirina onaj nosac kod kojega moment savijanja u ploei izaziva tia\(, a da pritom neutralna os
podrazumijevamo dakle najvecu s!rinu place za kaju mazemo uzeti da sudjeluje u prolazi kroz rebro (sl. 159).
prenosenju optere¢enja zajeQno s rebrom, Prema 'prapisima sudjelujuca sirin~ ploce Na jednom'nosacu, ovisno 0 njegovom statickom rjesenju, kao i 0 optereeenju kojem
(koja radi s reb rom) odabire se kao najmanja vrijednost po sljedeea 3 kriterlja: je iz!oien, mozema uociti tri siutaja presjeka T, Na slid 157 naznaceni su presjeci u
polju kod kojih je tlak s gornje strane (p!oCa u prvom, odnosno p!oca ~ dijefom rebra u
. f
b +20d / 5/tt..1I..f,A ptoerf
q drugom presjeku). dok je u presjeku neposredno blizu kao i nad letajem tlak s donje
min to +O,251~
p
za presjek T: b =. , __, 'f' ri \' strane. tj. stlaceno ie rebro. Za dimenzionrranje bit ce mjerodavan onaj presjek u
e-C:?,S.I.../i ,eAx.I-I.JiIC K'd)/!- ,
koJem se pojavljuju ekstrem'ne vrljedhosti momenata savijanja. .
gdjeje 10 - udaljellOst nultih {otaka dijagrama momenota s-;n;r;;,;;a, dok se znacenje- velicina
b(Jo dp i emote jasno vidjeti iz slike 154.
Kada placa u odnosu na rebro nije simetricna, vrijednost sudjelujuce sirine pl0ge
b' uzima se kao najmanja vrijednost sljedeca tri kriterija:
b,+b,+8d, f.
.202)-'
/
3.. DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
;~- "
1)f>i'esjek T ked kdjega neulralna os prolazi kroz plocu proracunavamo kao punu I ovdje je kao i u slucaju pfosnih nosaca najmanja debljina d
m1fl
odredena uvjetom
~du kVadratnog iii pravokutnog presjeka, §jrine b (sl. 158), progiba:. . .
.) bl
ddk za staticku visinu uzimamo
X, -f't
,"~LWd.;w,.!!.+ ~~
Slik; f.~R. Valia los naoomenuti da ie ukuDna visrna nosaca d vrlo cesto~toviLna arhitekto-
" ~ -'t AS nosat presjeka T s neutralnorn nskim zahljevima (pbtreba za spustenim stropom. mogucnost smjestaja razlicitlh
t osi koja pro/azi krC!z plocu
i insta!acija itd,), koji mogu biti razlogom znacajnih razlika u visin! u odnosu na statiek)
A, prora_cun.
c.:.. a} Presjek
l!....!.!-! If. b) Di)agram naprezanja
Uzduzna annatura kod nosaea presjeka T, kao i kod ostaHh grednih nosaca, mora se
prevesti preko srobodnog Hi djeJomicno upetog krajnjeg tezaja. Najmanja kolicina ave
armature mora iznositj 113 ukupne armature polja (pogla!-'lje.J.4.iJ ..
2) Kada· kod presjeka T neutra!na _os prolazi kroz rebro, presjek proracunavamo kao
pre~jek T sa smanjenom sirinom b l < b, ali jos uvijek b, > b(Jsl.15.9),
DlmenZlOniranje spomenutih presJeka. tJ. odredivanJ8 statlcke vlslne h r potrebne
bl armature Aapot ' i to kako g[avne taka i armature za preuzimanje poprecnih sila·, prije
1 f. l
1
svega ovisi 0 polozaju neutralne osi (koja maze biti iii u rebru iii u ploer) i 0 predznaku
momenta savijaoja, tj. da lije vlacno napregnut donji Hi gornjf rub poprecnog presjeka.
rr
Slika 159.
AB nosee presjeka T s neulralnom
3.7.1. PRORAGUN PRESJEKA T KADA JE STLACENA PLOCA
osi.koja prolazl rebrom
a} Presjek 3.7.1.1. NEUTRALNA OS PROLAZI KRQZ PLQCU
f. b) Dijagram naprezanja
S!ucaj. poprecnog presJeka gdje neutralna os rrolazi kroz plotu. iii u krajnjem sfucaju
donjim rubom ploce, prikazuje sf. /61.
nosaea), kada ie stlacen donji dio presjeka (r/./60), presjek T proracunavamo kao
gredu pravokulna presjeka sirine bl),
.1 bl
o
[
~F'
Stika 160.
~ AD nosae prosJeka T s neutralnom
osl koja prolazi rabram i sllacenim
donjim diJelom presjeka
F.
a) Presjek
4 b) Diiagram naprezanja
Slika 161. AS nosac presjeka T s Uacno naprezanom pldtom a} Poprecni presjek
b) Oijagram re!aUvnih deformacija
cJ Oijagram uzduznih naprezanja
205
JtI&iJd W;il.···'·
3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stanju sloma pres/eka 3. Oimenzioniranie A8 skfopova prema granlcnom'staniu s/o.rna presjeka
Za proracun ovakvog presjeka vrijede sve pretpostavke kao i izrazi koristeni pri Sudje.lujuca sirina ploce .
dimenzioniranju pravokutna presjeka (poglavlje 3.3.1.), s tim da je poznata debljina
ploce dp ' sirina rebra bo i sudjelujuCa sirina ploce h. Tiiek dimenzioniranJa je sljedeci. ?='bo +20d p ~ 25 +?O'10 "= 225 em
Najprije se za odabrane deformacije armature i betona, kao i odabranu'marku betona b:::: &0 +0.251 == 25 +0.25·440,= 135 cm
u tablici 33 pronadu odgovarajuCi koefidjenti khb i kz' te preko izraza b.= e =300 cm
h :::: k ' fM:bll Uz pretpostavku da je x -5 dp' sudjelujucu sirinu ploce b = J35' em i odabrane deforma-
t------_______________V!....'b'--_--'-_____.________~---.:'clJ"ije
hp
armature Ell" "" 10%0 j betona Eb"" 3,5%0 potrebna stat!cka yjsina presjeka T bit
I ee:
odredi staticka visina presjeka. Za vrijednost b pod kcrijenom uzeta je sudjelujuca
sirfna ploce. S' ovako odredenom statickom visinom h potrebno je odrediti poloiaj
neutralne OS! pomocu relacije
7000
t
hpo' =-1,614· --1.6/4 ·16.55 = 26.12 cm.
135
x=k, ·h Da bismo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka T, d, prvo valja odrediti udaljenost
teiista annalure do vlacnog ruba presjeka. Poznato je da nosaci presjeka T imaju u
UkoHko je x ~ dp' tj. neutralna os prolazi kroz plotu, u sljedecem koraku moze 58 5eb! koncentriranu relativno venku ptastlnu armature. Staga- cerna pretpostavw
odrediti visina nosaea smjestaj armature u' dva reda (pog/n'vIje 3..1.1). Zastitni, sloj betona za gredu u srednje
: J
d=-h+a, sKodljivu okolisu ima debljinu 0. 0 "" 2,5 em (labfica 9), dok za glavnu armaturu pretpo-
stavljamo deb!je sipke vellejne promjera aka 20 mm.
a zatim 1 potrebna plostina armature: / ~f.j:J;~ ':'~- 'j: ' . .'..:.... .
a-= Of) +$" +$a +3,012:::: 2,5+D,8+2.0+ 1.5 '= 6,8 em "'" 7.0 em
-- r -' :':' )--/.../1.(. 'I""':' _ .,~ .' . / j
d=/, ~a=26,72+7.0=3J]2cm . - \ ''0--
Dekle, prfllkom dimenzioniranja presjeka T, kada neutralna os pro!azi kroz plocu koja d· =.L.. 1 = J..... 440 = 22.0 em.
.. je pritom stlacena, postupak je identiean dimenzlonlranju pravokutnog presjeka,
milt 20 20
PR1MJER: Valja odrediti visinu i patrebnu plostinu armature nosaea presjeka T It '= d -a = 40,0-7,0 = 33,0 em
(sl. 162) naprezanog granicnim momentom savijanja Mil "" 370 kNm, za 33,0 .
odabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 4001500. Debljina k
hb = )37000 = 1,994.
ploce d p "" 10,0 em, sirina grede bo = 25,D em, a du!jina grede! = 4,40 m·.
135
" Za khb = 1,990 :=} eb = 3,5%0; ea "'" 10%0; kz "" 0,928 i kx'= 0,187
Sada Je moguce odrediti polozaj neutral~~ os! koji se odreduje prel!l~ izr;:g:u:
x:::: k.,·h:::: 0, /87 ·33,0= 6,17 em < d p "" '10,0 em
Slika 162. .i/O plota s rebro'rn
~ III I! 1,),1 _~) Poprewl preSjek
Neutralna os pada u pla(;u, pa mozema presjek',T proracunati' kao pravokutni presjek
sirine b=135em,adebljine d=40,Ocm. .
b) Slatlcklsustav
206 207
'{ _._ H_"'~'''' t" ... "H'> }f'QIII .... IIVIIl :::iWf/JU sloma pres/eka
37000
gd siline re~ra, odnosno kad je
. U sluCaju k~d.je racunska sirina place b znatno veea
•
_-'-:..:..:-'..---, _ JO, 20 em ) b I bo >.5, prilikom proraeuna presj~ka T'zanemaruje.se nosiYQst stlacenoga' dijela
0.928·33.0,40
rebra ,uz sljedeee pretpostav~e;
Odabran? je 8¢22 mm RA 4001500 (A, '" =30.4/emIj srnjestenih u .dva red? (laWea /3).
1. SHaeena je sarno plac., i to jednakomjerno (sl /64)
mont~~..armatura 2 $14 111m i stremenoyi $8120 em (sl. 163).
2. Tlacna sUa djeluje u po!ovistu deb!jine ploce, stoga je krak unutarnjih sila
" , ,
jil Prilikom proracuna presjeka T ·na ovaj nacin, uvijek je neophddno provjerftl tJacna
naprezanja u pIOCl, te dokazati da ana nisu veea od racunske cvrstoce betona/n .
61!no- ~ e
1 v b>~bo
If
presjeka T s razmje?;lajem
odabrane annature
{ ..!.:.o:.....
f. .,,:
U slueaju kada }e stlacen gornji dlo presjeka, a neutralna as proiazi kroz rebro ovaj
geometrijski oblik j u statickom pog!edu panas a se kao presjek T. Prilikom proracuna N r
I
ovakva presjeka razlikujemo sljedece poslupke:
S/ika 164. AB nosat presjeka T
a) Toean nacin pror.8cuna ko]l se tamelji na stvarnom stanju naprezanja, odnosno
gdje u p·roracun unosimo nosivost ploee, stlaceni diD rebra i Uacnu armalUru.
Uz gore navedene pretpostavke, a prema slid 164, za dimenzioniranje, odnosno
,
b} PribliZan proracun, kada presjek T ispunjava uvjel da je b Ibn> 5,. a pritom debljina provjeru prosjecnog Uacnog naprezanja u p!oci 0ll/' dobiju se izrazi za staticku visinu h
plOCe mora biti manja od 0.23/h (dp ~ 0.23/h). i potrebn,! plostinu armature Aa.
Najprije valja napisati izraze za unutarnje sile sloma Fh j Fa·
c} Pribliian prOra6un presjeka T kada je odnos bib/) S 5.
Fb::::::' b·dp ·Is
Fa ::::::.Aa·cr~i
U okviru ove knjige bit ce rijeei sarno 0 pribliinom na¢inu proracuna presjeka T, za
Iz uvjeta ravnoteze W= 0, a S obzirom na hV,atiSte site Fb. odnosno sile Fa' slijedi;
sfucajkadaje b/bo > 5.
Mil ::: FII·z. =··F".z
gd/eje z"" h - (d /2) i predslavlja krak unufarnjih .lila (sf. 164).
l
209
208
if )J4im.'
3. Dimenzioniranje AB sktopova prema granicnom stanju stoma presjeka '3, Dimenzioniranie AB sklopova prema granlcnom slaniu sl?ma pres/aka
Uvrstivsi sada u uvjet ravnoteie izraze za vrijednosti sila Fb i Fa' dobit 'ee se izrazi za SudJelujuca sirina ploee
stalicku visinu presjeka h i potrebnu plostinu annature A .... Aka je M" = Mn' slijedi:
b'= bo +·20t/. P ",,'20+
. 2()·X." /lW ("11/
PR1MJER: Valja odredlti visinu i potrebnu p!ostinu armature nosaea presjeka T Polozaj·neutralne os!
(st. 165) naprezanog granic;nirn momentom savijanja Mu = 400· kNm, za
odabranu marku betona MB 30 j vrstu annature RA 4001500, Debljina x=O,231·h>d p
) i ploce dp = 8.0 em, sirina grede b() "" 20,0 em, a duljina grede 1 = 12,0 m,
,, x = 0,231·43,0= 9,93 em> d p = 8,0 em.
.1
Neutralna os prolazi rebrom, pa mozema presjek T proracunati kao pravokutnf presjek
sirine b =i50 em, a debljine d= 50,0 em.
l20L
1 L1 Potrebna plastin'a armature bit ca:
1
hi
! !
Slika 165. AB ploca s rebrom M"
'. 8) 40
.40000 _
--25,64cm
1
f a) Poprecni pres~k
b} Staticki sustav
(h-!!').cr
2
-. (43,0-;1'
"
210 211
-~. OimenZio{JI~anje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka
Odabrano je J $25mm + J $}}mm, RA 4001500 (AQ "" = 14,73 + 11,40 = 26,13 cm1) OvaJ<va podjela naprezanja u no!?acima presjeka T javlja se i u s!uCajevima kada oni
smjeSteria u dva reda (Jablica i3), montaina armatura 4 $14 mm i stremenovl npprekinuto. prelaze preko mec1upotpora, kao sio su nosaci 5 pnjepustima' Hi
kontinuirani, nosaci. Raspored unuta.mjrh sila, kao i potrebne staticke i geometrijske
¢81JlJrm (sf. J66)
velleine prikazuje slika 167. " ,
Provjera tfacnih naprezanja u ploe!
01 bl
-t"----"-b- - - i - -
8) -
40000 . ,
=O,85kNlcm'=8,5Nlmm
}
(
43,0-
2
·150·8
Slika 166. RazmJes\aj armature ~ prora.cuns~.om smislu o~je vise nije fijet 0 presjeku T. vee 0 pravokutnom pre-
sJeku, dlmenz!Ja b(} , d. Proracun ovih presjeka U svemu odgovara proracunu pravoku-
tnih presjeka, s tim da se-za odredivanje staticke visine h j plostine glavne armature A
koristi skina rebra b(}' ti- a
Kada su u pltanju nosaci velik'ih raspona, kao stD je slutaj mosnih konstrukcija,
gdje'}e udio vlastite letine znatan, presjek T proracunava se tako da cjeJokupan
stlaeeni dio ·presjeka (ploca j dio rebra) bude iskoristen. pritom se· koristimo_ tzv, .h:::; kf,h' jf-"
toenim naciflom proraeuna. Rjesenje se dobiva kusanjem, odnosno poslupnim
pnbliZavsnjem. S obzirom na matematicku slozenost ovakvog nacina rjesavanja. 0
takvim proracunima evdje neee biti rijee!.
la~~ S~O ~~ poeetku poglavlja a presjedma T kaza!i da se ani npL u zgradarstvu
ab,cno J8V!J8JU I) sastavu rebrastih stropova, Ij. U nOS8ea koji su monolHno povezani s
3.7.2. PRORACUN PRESJEKA T KAO JE STLACEN OONJI 010 PRESJEKA plotom, pan ova cemo nagfasiti da se jedan nosac maze racunati i statrcki tretirati kao
presjek T sarno ako ima dovoljan broj stremenova koji mogu OS"igurati vezu izmedu
U gradevinskim konstrukcijama, kad su u pitanju nosaci presjeka T, ploCa: najcesce stlacene ploce j vlaeno napregnutog dijela betonskog presjeka, tj, rebra, kao i
leli na- rebnma, Stoga negativni momenti nosaea presjeka T izazivaju u gornjem dosta!an broj armatumlh slpaka u harizontalnim ravninama spoja ploCe i rebra. Taka
pajasu (ploCi) vlaena naprezanja, dok su naprezanja U donjem pojasu (rebru) tiaena, npe za slueaj rebraste stropne kanstrukdje'...koju Cine tr1 konstrukcijska elementa,
odnosno rebro je stlaeene. I kod nosaea presjeka T koji su na svojim krajevima pfoca, rebro i podvlaka, rebro moiemo tretirali keo presjek T, buduci da glavna
potpuno iii djelomlcno upeH, na mjestima upetosti pojavljuju se momenti koji razvlace armatura ploce ide okomito na rebra, pa u donjem i gornjem po}asu spoja ploce s
gomja vlakna (vlacna naprezanj8), dok ie rebro iz!ozeno tlaku. rebrom imamo dovoljan broj sipaka Kojima S9 osigurava rad presjeka T.
,,
213
212
Podvlaku. m.e6utim, kao g!avni nosac eve str9pne konstrukcije, aji zadatak je da Stoga pri odre~ivanjU posmicnog, naprezanja 1:u kod nosaca presjeka T umjesto siti!1e
nosi rebra. ne mazema racunati kao presjek T iako je monolitno povezana s platom. b, uzimamo sirinu rebra' bl}' a za velicinu kraka unutarnjih sUa rabimo izraz
Ral.log oyame je glavna armatura ploce koja je postav!jena i ide usporedno 5 z"'" (Ii -'dp-1,2), 'a maze se uzeti i'z "" 0,9 h, ij.
podvlakom. No podvlaku ipak maZama racunati kao nosac presjeka Taka predvidimo
dostatnu ko!iCinu dodatne poprecne armature u ploe], i to i uz gomji i uz donji fub,
postavljene okomita na as podvlake. Ova armatura, osim preuzimanja eventua!nih
negativnih momenata savljanja ploce nad podvlakom, ima j ko'nstruktivnu utagu
vezivan'a place S odvlakom i osiguranja zajedni,Ckog djelovanja. Ukoliko se Armaturu potrebnu za preuzimanje poprecne si!e u svemu cemo odrediti prema
dodatna armatura posebno ne proracunava, naJmanJe 0 a lremo kntenjJma damm u poglaYJ)lJ 3.6.5.
podvlake, tj. 4>6/12,5 em i ne manje ad 1/3 presjeka glavne armature place, Duljina
dodatne armature iznosi el4 na obie strane ad ruba padvlake, g4ie je e:-- osni razmak
izmedu rebara (sl. 168 J,
3.8. PRIKAZ CJELOVITOG PRORAGUNA LlNIJSKIH ARMlRAN06ETONSKIH
NOSAGA NAPREZANIH SAVIJANJEM 6EZ UZDUZNE SILE
l~!mu,
pit¢! ...." " 6/ 12" San
Na pocetku OVO!;} poglavlja valja istaknuti bitnu razHku izmedu armiranobetonskih
,', ~"'I'·'·' !rIfl,p!oce ploca koje: su plosn! nosaci I armiranobetonskih greda kao linij~kih nosaea,
a1tM">:l en., plata Armiranobetonske ploce kao plosni nosaei definirane su kao elementi izrazito 'male
debtjine u odnosu na dimenzije duljine i slrine.
Grede su pak armiranobetonski nosaei s izrazfto naglasenom duljinom u odnosu na
dimenzije paprecnog presjeka, Prj statickom proracunu predocuju se Hnljom koja
Stika 168. Dodatna (poprecna) armalura odgavara os1 nosaea, te se stoga i nazivaju Hnijskim nosacima, Shod no ovoj cinjenici
plote 5 podvlakom koja podupire
paraleino upetu plocu
jedno!iko rasprostrto opterecenje ovih flosaea djeluje Hnijski, tj, po metru duljine [m'],
Staticki odredeni ·sustavi Iinijskih armiranobetonskih nosaca jednakl .su staticki
odredenim sustavima armiranobetonskih p!osnih nasata. Kako sma staticki odred'ene
sustave obradili kod p!osnih nosaca-p!oca (pogJovlje 3.5,), ovdje ih, kod linijskih
nosaca, necemo ponavljati.
3.7.3. PRORAGUN PRESJEKA T
U pogfllvlju 3.7. gov9~i,Ii, .~~_~,o 0 nosacima presjeka T i vidjeli da oni nastaju
ZA PREUZIMANJE POPREGNE SILE
kombinacijom, tj. povezivanjem rebra kao !inijskog nosaca s plocom kao p!osnim
nosaeem. U prakticnim primjerima kombinacija ova dva sustava predstavfja najcesci
Za slueaj nosaea presjeka T kada j8 stlacena plota, a proracun prema granicnom
obllk n6saca. U prethodn.im poglavljima bilo je rijeCi 0 p'ravokutnim presjecima i
momentu Mil obavljamo po prib1ii.~aj metodi, krak unutarnjih sila uzimamo preko
presjecima T izloienim -granicnim utjecajima momenata savijanja, odnosno granicnim
izraza;
z =(h-d p /2). utjecajima pop'recnih sila. Za svaki od ova dva granicna stanja, posebice smo prikazali
kal<o se dimenzlonira presJek nosaca, tj, kako se ,odreduje njegova staticka v[sina i
potn:ibna plostina armature. '
Racunsko P?smi{;:no, naprezanje izazvano granicnom poprecnom sil9m VII' prema
izrazu danorn u pOgJ3VJjU 3.6.2., iznos1:
U nastavku Cemo prikazati dlmenzioniranje ovlh nosaca za slueaj istodobnog ~
. V"
T" =t:;' djelovanja i granienih momenata savijanja i granicnih poprecnih sUa. odnosno
dimenzioniranje nosaca naprezanih savijanjem.., bez uzduzne sile.
gdjeje:
b '- naj1t1anja sirina presjeka na dije1u ad neutralne osi do vfacne armature, a
:t ,.~: Krdk para WlUtarnjih sila.
214 215
..,. LJlmenZfOmr?nje Ad' SkfopOva prema granicnom slanju sl.oma wesjeka
PRIMJER 1. Valja odrediti ukupnu visinu d i potrebnu plostinu armature Aa armirano- .UkolikO se pekaze da jzracunana. visina nadvoja znatno odstupa od pretpostav!jene
betonskog nadvoja POl. 105 (sl. 169). Nadvoj je pravokutnog poprecnog (>1 5%), : prora~n valja pohoviti s nOvom pretpostavljenom visinom, tj. 5 novom
pfssJeka s veHcinom svijetlog otvora in ~ 4.75 m. Odabrana je marka v!astitom te.zindm.
betona MS 30 i vrsta armature RA 4001500. Potrebno je liraditi i nacrt
armature na osnovi dijagrama vlacnih sila (Ilnija pokJivanja) i dijagrama
posmicnih naprezanja. c} Odredivanje optere¢enja
bl
POl. 105
J} Stalno opterecenje
1. parapetod opeke (sl. 169b) ..... . 1.0 0.25' 0.90' 16 2,SI kNlm'
2. optereeenje ad AB ploee POZ J01 j slalnog
opterecenja koje ona n~si (g=5,20 kNlm 1) .... _ 1,0' IOOI2}' 5,20 ~/2,22kNlm'
3. vlastita tei.:lna AB nadvoJa (pretp. d=45cm) ... . 1.0' 0,25' 0.45' 25 ~ 3.60 kNlm'
Stalno opterecenje ............... " ..... __ . g ~/8.63 kNlm'
II) Promjenjivo opterecenje AS ploce POz. 101
"if Slika 169. Arrnlranobetonsk·1 nadvoj a) Tloer{
(p ~ 2.50 kNlm') ..................... .
b) Presjek
Ukupno granicno (racunsko) opterecenje qu b'lt ce:
. a) Slaticki sustav (sl. f70} q~ -= 1,6' g + 1,8· p -:= 1.6 ·18,63 + 1,8·5.87 =: 40.37 kN / m' <
U statickom pogledu, zadani nadvoj je slobodno poduprti gredni nasac preko jednog
ra~pona (sl. 170),
pa se vrtjednost racunskog raspona odrec1uje izrazom: d) Rezne sHe (sl. 171)
frrt;
~. P 9 I::: 1,05·'0::: 1,05·4",75::: 4,99 m", 5,00 Ill.
Granicne vrijednosti reakcija, odnosno graniena
q ·1
R.: 1-1,(15'4.75:::5,0.. ~ R" ::: Rb = max V" ::: ~::;; 40,37·5,0012 = 100,93 kN.
grede (nadvoja) •
'''-.. '
"-
Najveca vrijednost granicnog momenta u polovistu
b) Opteraeenje raspona nosaea (sl. 171 c) iznosi:
1
OP.tereeenje nosaea sastoji se od stalnog g i. promjenjivog (konsnog) opterecenja p maxMu:::: qu ·{! = 4U.37·5.0 -126 15 kM
s 8 ,m
(sl. 170)_ Prilikom odredivanja veficine stalnog opterecenja g, utjecaj vlastite lezine
armiranobetonskog nadvoja odre6uje se na osnovi pretpostavljenih dirnenzija.
BuduCi da·je silina nadvoja unaprijed odrec1ena (uvjetovana je sirinom nosivog zida) i
Iznosi b - 25 em, valja pretpostaviti nJegovu visinu. Opter~cenje ploc.e PO!. ]01, koja Stika 171. ", Siobodno podupn gredni nosac
djeluje na zadani nadvoj. sastoji se od stalnog i korisnog ·tereta na osnovi zadanog .~) SlaB!.".!d sustav s grarflcnim op\ereccnjem
optereeenja pO m2 ploce, a cna iznose g"" 5,20 kNlm] i p = 2,50 kN11Il 1. b) Pripadnl dijagram poprecnih sila V I-
c} Priradni dijagram momenata savijanjB M i
4
217
t
i
I
,~ hUll I"
, ,
3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stanju s~~ma p(es{e~
Najveci granicni moment savijanja za siucaj slobodno poduprte grede preko jednog
faspona pojavljuje se u polju (polovlstu raspena nosaea). .
U ovom primjeru odabrat ceme deformadje betona Eb"" 3,5%" (armature Ea:::t IO,09fxJ Sada u tablici 33 u stupcu za MB 30 poiraiimo dobivenu vrijednost za khb = 1,825.
Sto nam omogucuje najmanju potrebnu plostinu armature, a najvecu visinu betonskog Ukoliko ne mozemo prona6! toenu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost j za nju
presjeka (tzv. ekonomican presjek)_ lz Lahlie!! JJ za odabrane vrijednosti deformacija i u istom redu procitamo c,,' Etl i k~.
marku betor")a MS 30 oCitamo vrijednosti koeficijenata kllb i kz:
k"b = J.953 Za khb:J,82.4~ Eb""2,7%o;Ea =IO,O%o;kz =O,916.
i, = 0,892,
potrebnih za odredivanje staticke vlsine oetonskag presjeka t plaStine armature, Potrebna plostina glavne armatu!.!:...!
. ,
Staticku visinu h edredit cemo iz izraza: 12615
0,916,41,0,40
h=kltb ~m~Mti ,gdje Cema maxMu uvrstiti II kNem b u em, kako bi se slaticka
, vis ina dobila u em. 100' 25 ·45 =,
Au.,ln=l-!"'in-Ab= 0,1 225 em-'
Zastltni sloj betona za gredu (nadvej) U srednje skodljivu okoilsu ima debljlnu
Go = 2,5 em (tablica !l) . .Za glavnu armaturu pretpostavit cemo deblje sipke, prQmjera
I Odabraria su 3q,19mm, RA 400/500 (Aasf~,;;8,51 cm1j.smjestena U jedan red (Iab/iea 13)
te montalna armatura 4 $10 111/11 postavljena u gomje kutove (2 ¢dO) i na polovieu
oko 20 mm smjestene u 'jedan red (po Izracunu patrebne plostine armature ada brat visine bocnih strana presjeka (2 $10), (sf. 172).
Cemo stvame veHcine premjera), pa ce ukupna debljina grede (pog/JIvlje 3,3.1. d) biti:
Za poprecnu armaturu-stremenove o;~abrat cerno cp6mm, a potrebnu vrijednost
d:::: h+ao +$,. +4'/ 2"" 36,25 +2,5 +0,6 +2,()/ 2 "" 40,35 em meClusobnog razmaka e, debit cerna po izracunu posmlcnih naprezanja "Cu'
I
d.,.. = 20,1.. : 1.,=1=5,OOm
Postotak armirania
d.,m =' 5,00:::: n,25 m == 25,00 ClIl < d,"" == 40.35 em.
20
i I 218 219
v. ':''''It;;ff'':'IVIII(~rIJl3 At5 SKlopova prema granicnom·stan/u stoma presjeka
S obtirom na to da priUkom proracuna slobodno podu'prtih nosaea zanemarujemo BudU(~r da je Ylijed~ost r'acunskog posmienog naprezanja "Iu manja od racunske
uljecaJ negaUvnog momenta savijanja (pog/JlvIje 3.4J.) koji iznosi -25% najvecega cVf1itoCe 't,.. za_ odabranu· marku betona MB 30 (tabJica 22), 5tO odgovara PQORUCJU ~
momGnta u polju tftcttM". valja dio glavne armature (maze i mantaina} prcdyidjeti za postnicnih n.aprezanja, nije potreban proraeun armature {~iremeno.xa) za preuzimanje
njegovo pokrivanje. poprecne ,sile ..~pak prema kriterijima (poglJlvlje J.6.5J stremenove moramo predv)djeti
i~ konstruktivnih razloga na ra.::;:maku:
Kada Zflal!lO broj j veliCinu sipaka i njihov razmjestaj u presjeku, sflda naery nije tesko
, izracunati stvamu statlcku visinu fisC\' j usporediti je s pretpostavljenom. hprel' .
Pretpostavijel'1a vrijednost skora je dakle istovjetna, pa je ovaj dio zadataka (proracu- Odabrano: stremenovi $6/25,0 em:
na) ti~e rijesen.
bV I-I )
=-_c+075<d·q Stvar~o naprezanje u armaturl zanemarivo je na mjestu podupiranja (kod lezaja) za
Au ( 2' ~
sfucaJ slobodno poduprta nosaca, pa za racunsku duljinu sidrenja valja uZeH:
'V.~u =(5.00-4.75+
<.l 2 " . 0 45)'40 , 37~18 , 67 kN • .
075
s tim umanjenjem poprecna sHa vur bit de: 5tO znaci da duljina sidrenja na mjestu podupiranja (mjereno od teorijski zamisljenog
lezaja, tj. tocke,Ro ) iznosi;
V,~ ~ max V, .. -I1V,,, ~ 100.93 -18.67 ~ 82,26 kN.
220 221
-
3. Dimenziooiranje AB skfopova prema granicnom st~niu stoma presjeka i Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka
I, =32~=32·I.9=60,8 em (za¢I9mm).
01
Odabrano Is"" 60 em.
.0 2
sl~i
t
°6 a <D
"
~
0
... ."-
~ ,,/2"'"
L-IJ5or<
- najveea ordinata Unije Mulz, tj. !intje rezultanata vlacnih naprezanja Fit Ima vrijednost:
k"",·ZI
"
F =maxM"=~=335,95kN j~ I..ve:ai zIxYJ ool;~ ~e«as.ti
w.POJJENA! Pq:;nXni presjek
I, z 37,55
G) 4,; 2"", l·520 '",·2
M,,Iz
Ilniju vlacnih sila dobit cemo pomaknu6em toeaka funkclje za:
"0
v == 0,75·h "'" 0,75 ·41 ,0;:;:; 30,75 em
2 1\.______-'0
..' ::....2::'.:.'9:;m.:.• .:l.:..5:;6::0.:'::"":;•.:;2:;._ _ _ _ _ _......J12
520
(i) !(l!!9r.1m l~460 kom .. !
buduCi da plastina odabrane armature lznosi All Sf1> = 8.51 ern 2 , najveca ordinate
Ilnije pokrivanja maxFa bit ee: hi
Mj€d!n vlOCnih silo lan, .• 1OOHI
max F" ~ A,,,", ·cr,; =8,51·40 =340,40 kN > F" =335,95 kN.
Za crtanje armature vrijedi sve. ana sto je kazano U poglJlI'I,;"u .1.4.1. i 3.4.4. Ispod
uz:duznog Rresje~a nacrtane su tinije M" /7.. F i Fa koje s!uze za vodenje (savijanje)
armature" cl.ok· ,dijElgram posmicnih naprezanja nisma crta!i, buduCi da se radi 0
PODRUCJU 1:'po'smic;nih naprezarija.
,,
Glavna armatura oznacena je brojevima 1 i 2, dok je montazna armatura oznacena "
brojem 3.·, ~,rojem 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a brojem 2' sipke glavne
armature kole, sE!. pO,sllje dodavanja potrebne du!jine sidrenja (od mjesta gdje Hoija
pokrivanja ima:skok) prekidaju, Poprecna armatura koju cine stremenovi postavljeni Slika 172. Nacrt armature armlranobetonskog nadvoJa ~OZ /05
cije\om dUljiiionY0Qsaca 'Oa istam razmaku (PODRUL:JE 1). oznacena j~ -broj~m.4. a) Uzdutni i poprecni presjek s pripadnom ann~turort:'
Nakon i2:t~·dbe·(crt(jnja} nacrta armature pristupa se radu na specifikacijLarmature. ij.
b) Dijagram vlact1ih slla (linija pokr!vanja)
ispisuje ,sa _iskaz: armature.
;
. ..r ! '
bl .,
1C::=±t==::Jt==i +.
g
:~n°.'
I
1
. i! SIika 175.
Anniranobetbnska greda presjeka T
a) Ttocrt
Slika 17.1.
-----:t-t
b) Presjek
Optemeenje grede usporedne s rasponom jednosmjeme
ploce'
Racunski raspon statickog sustava sJobodno poduprte grede preko jednog raspona
Osim toga u zadanom primjeru nadvoj POZ lOS opleraten je: iznosi:
1. parapetnim zidom (ukoHko je zid iznad nadvoja pune visi'ne etaiB za proracun S8
uzima propisima dane pripad0o .. optereeenje--odteretnl syod)
2.AB ploCom POZ.]O] (posebice odvojeno stalno, od promjenjivog opterecenja) 1= 1.05.10 = 1,058.00 = 8. 40 m
3. vlastitom tezinom
Nadv~j uz spomenuto o'ptereeenje moze biti
optereeen I serkla~om kao / nadoz/dom (zid
Stika 176. StaUeki sustav slobodno poduprte grede
zid izmedu serklala I nadvoja). ako je projektom
predvideno Mkvo konstruktorsko rjesenje
{sl. 174}.
Valja jos pripomenuti da se nadvo] paz. 105 u SudjeJujuca sirina staticki aktivne ploce h, jZnosi:
zadanom primjeru" mogao racunati i kao presjek
polu T ( b' = bo+10/12 ). hO + 20dp = 30+20·]0= 230 em
b:: min bo +0,251 =30~,,0.25 ·840 = 240 em
{
e=-300em'
Slika 174. Armiranobetons~r nadvol s nadozidom Mjerodavno " ", 2.10 em.
L' ...,/ / I
224 .9'L3JB-I
·:;····-~~11T\Y"" .. _ ....''' •. ~---··· "
3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnoln stanjus/oma presjeka
3. Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
bl
112.,;2 II2-el2
Y Najye¢j granicni moment nalazi se u polovistu
.~fIrnnnn,."." . raspona nosaca (st. 178 c) i iznosi:
a: v*o==cmrumurt
d max.lf =_q,,_I_' .. 44,52·8,4' =392,66 kNm
9·!12 ~ 8, 8
p.!/2
227
226
J. utmenZfomranle Afj SKfOpOva proma granicnom stanju sfoma presjek~ 3. D~menZ!Oniran~e AB skfopova pre~a granicnom stanju sfoma,presieka
Oda~na su ,·4 ¢J~2 I1!m -t: .1 $/9 mm, RA 4001500 (Aa Sf\! = 15,21+8,51 23.72 cml;
h=I,6J4· )39266
=:
--=1,614·13,06=21,0gem
]JO ~jestt?na u 9va reda (tablica 13), te montaina armatura 4 ¥io ma; postavljeria u
gomje kutove (2$10) i na polov;cu visine bocnih .strana presjeka (1 tJO), (51. /80).
Oa biSmo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka. T, d. prvo valja odreditr udaljenost
teZlSta annature do vlacnog ruba pr~jeka. Vee .smo naglasili'da nosaci presjaka T . Za p6precnu armaturu-stremenove odabrat cerno 4>8 mm. a -potrebnu vrijednost
imaju u sebi koncentriranu relativno veliku plosUnu armature. Stoga ceme pretposta,liti medusobnog razniaka e. dobit cerno po. izracunu posmicnih naprezanja 1"[(.
smjeStaj annature u dva reda (poglsvlje .1.3.1). Za5mni s[oj betona za gredu u srednje
skodljivu okolisu Ima de51Jlnu a(l =. 2,3 ~m (iabhca Y), dbR La gldvliU dlillatOio pletpo . postQtak armirania
stavtjama deb1ie sipke promjera aka 20 mm.
A..... 23.72 001 8 .
a ::;:<r.,+$v +4>.. +3,0/ 2 == 2,5 +0,8+2,0+ !.5 =6,8 em = 7,0 em ,
j.l"==b.d=30.50=' 5 =/.58%>jl",;.=O,20%_
Odabrano d= 50,0 em (iz arhltektonskih razfoga, jer smo mogli odabrati i d == 4~ em ) II,,,. = 50,0-2,5 -0,8- 2.2-1,5 == 43,0 em = hpw = 43,0 cm.
h =d -0 =50,0-7,0= 43,0 em Vidimo .da je pretpostavljena vrijednost st?ticke visine jednaka stvamaj stati<~koj visini.
, 43,0 3 2
k" =)3~~~6 = ,29.
II) Dimenzioniranje pren:ta mjerodavnoj poprecnoj sili
I.
Sada cemo provjeriti posmicna riapmzanja 1"
II
izazvana poprecnom sifom VAur- I
(j,.; 40 ' ]j(.
.4,, __ =J.l __ ·A& =}l""", ·b·h ==0,0207-230-43=205 em}.
-../J'
t
228
-
229
I
3. DimenzionirBnje AB sklopova prema granicnom staniu sloma wesieka 3, Dimenzionirarrie AB sklOPOVB prema granien6m stanju sloma pres;~ka
j 1.1<1,40<3,30
Stoga valia proracunati annaturu Z8 preuzimanje poprecne sile, Kako dio poprecne
Dobivenu velicinu razmaka valja provjeriti I,lporabom izrazs':
site preuzima i beton, za pokrivanje dljagrama 1" naprezanja koristit cemo dijagram
smanjenih posmicnih naprezanja 'tv (pog/ovIje 3. 6JJ , na duljini A..
A~;"m 100·0.50·2
e,. "" ----- - 16,6 em.
Dio nos8ea A. oa kojem je doslo do prekoracenja granicne posmicne cvrstoCe odredit )..I."'I~ ,b 0.2·30,0
cemo iz slike 179.
Odabrano $8115,11 em - POORUGJE 2
t .·x=t .(!C-075dl Na dijelu nosaca koji pripada POORUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih,
, "2')
dvoreznih, rebrast~h stremenova. veolicine promjera 08 mm bit ce:
1.1,(400,0-37,50) 2848
x= := ,2em
1,40 ' 2 2
e,. ~-h=-·43,O=28,66 cm
3 3
a,. ~bo =30,0 em
,,= '2-
I
x-20,O =420,0-284,82-20,0 = 115,18 cm.
e,. $ 30,0 em.
Slika 179.
Odabrano $8125,0 cm- PODRUCJE 1
Smanjeno p~$micn~ naprezanje ,'t Ru koje valja o\",igurati armaturom bit ce:
Duljina sidrenja glavne armature - na'mjestu lezaja
"t8~=O,9Nlmm",
230 231
3. DimenZioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniraaje AS sklopova prema gronicnom stanju sloma presjeka
,Stvar!wJ naprezanje u armaturi zanemarivo je ked lemja za sluCaj sfobodno poduprtog NACRT ARMAT\1REAB.GReDE PRESJEKA T
n9~ii!(;a. Pi! ;:a ra¢IJnsKu Quljinu sidrenja valja uZeli: POz. 20J;MBJO; RA 4001500; ',= 2,5 em
I,r'fi =max(0.51, ;10~; 15em) =0,51" MJ.1:25
sto znaCi da duijiha sidtenja u !ezaju iznosi; ,I
DuljiOa sidrenJa glavne armature na nijestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocka
RJ naslici 180) bit ce:
I, =32$,,:32·1,9=60,8 em (,;'$19mm). 8SS I
~<>'Ir"2 x fbroj poxlcijnl
3~S I
Odabrano is"" 60 em. k ..... ! '" Ibm] p<>ticiJcll 0;>
bl
~-0,7S-h-"Jl,2San
2~O I~
- najveea <?rdinata Ii~jje MJz, tj.linija rezultanata vlacnih naprezanja F" ima vrijednost: !inijo vlctnih silo
) 233
-
;i
-j 3, Dimenzioniranie A8 sklopova prema granicnom stanju sloma pres;eka 3. Dimenzidniranje AB sklopova prema granicno~ stan;u sloma presjeka
I
~ PRIMJER 3. Valja dimenzionirati AB gredu POZ 203, koja prelazi preko dva jednaka b) Opterecenje.
-,1i o{vora, rnspof\a ") \" II/ - 2 .\" :UtJ III (.>1. IN!), nko volicinn stalnog
opterecenja iznosi g "" lU,U kNlm', a promjenjivog p '" 25,U kNlm', Za Ukupno -gra'1l(3n'o opterecenje If avis! 0 granltnoj n.:znoj sHi koju so trall. Stogs'sa
" izradbu grede' upotrijebiti marku betona MB 30 i vrstu armature promjenjivo opterecenje postaVlj~ u za to odgovarajuci polozaj (p~gI8Ylje.1.5.6.),·da bi
RA 4001500. Za nacrt annature koristiti dijagram vlacnih sila kao i dija- S8 potom stalno i promjenjivo opterecenje pomnofili odgovarajucim rasClanJenim
gram posmicnih naprezanja. faktorima siglirnostL Vee smo kazali da je za konstruktora najzanimljiviji onaj poloia]
promjenjivog opterecenja na kontinulranom nosaeu koji 'izaziva najveee moguCe
t J
r--------'o,FF===B====rf:=Ii==;R:;~~~-~b:..'-:,F===:::;===-=="tc--__--;-___:.v'.'rii~e~d~n~O~S~ti~re:z:::nih sila.
cj Rezne sile ------~--.---.-;.-----------
.j
lezaju B.
Slika 181. Armiranobetonska kOntinuirana
greda s dva jel:lnaka otvora
g
a)Tlocrt
a,joll 370 110,30 3.70 [10,30 j,70 HO,30o
11 11 11 b) Poprecni pre"sjak Rezne sUe kg kp
Slika 182.
Stalicki susla" kontinuiralle grede s dva jednaka polja ;..
Slika /83. Sheme poroiaja promjenjivog opterecenja s' prtpadnim koeficijentima kojl daju ekstremne
wijednosti momenata savi!anja i popretnih sHa za slueaj kontinulrnne greda $_ dva Jednaka
po/ja' .
234 235
oJ. vlmenzJOntran/e AU SKIOpOVa prema granftnom stan[u sloma presieka 3. Olmenzioni""nje AB sklopova prema grani6nom stanju sloma presjeka
Shema "a".
R"" =mil/VA..{ ={O.375· 32,0- 0.063·45.0)·5,5 =50,40 kN. pa· ce vrijednost momenta
za IStu shemu opterecenja reakcija.u leiaju A. odnosno najveea vlijednost poprecne sayijanj~ u prvom polju pripMABu biti na udaljenos{l:
sile u leiaju A bit ce:
ta Ce mjeslo n-ajv8eeg momenta u prvom po!ju biti na udaljenosti Pripadni moment sav/janja ·nad leiajem B
x R"" -. 174,40 _ 2.26 m. mjereno od JeZaja A (sl. 184). M,. =(-0,125·32,0-0,063·45,0)·5,5' =-206,75 kNm
(P.+g.J 45.0+32.0
Poprecna sila u leiaju B
Pripadni moment Savijanja u polju Be
min V" = (-0,625 ·32.0-0,063· 45.0)·5,5" -125,60 kN
pripM,e.=(O.070·32,O-0.025· 45.0)·5,5' = 33,72 kNm.
Vrijednost poprecne sile u lezaju B minM," =-(0.125 -32.0+0:125 ·45,0 )_5 ,5' =-291,15 kNm
V~ =(-iJ,025''32,O-O,562·45,0}·5.5 = -249.00 kN Poprecna sila u letaju B - Za ovu shemu opterecenja reakcija u lezaju B doseze
V" =(0,625.32,0+0,063' 45.0)·5,5" 125,60 kN najvecu vrijednost ( maxRb ). a buduci da je opterecenje postavljeno simetricno,
p<?precne sile V lijevo i V desno ad !ezaja B bit ce jednake:
Pripadni moment savijanja u po!ju AS odgovara ve!icini momenta.savijanja u po!ju Be R.. =v" = (0,375 '32.0+0.375·45,0)·5.5 =158,81 kN,
za slu~j she.me "a"
236 237
3. Dimenzioniranie AB skfo{Jova prema gran;c:nom staniu sloma presjeka
. ,
3, Dimenzioniranje A8 skfopova prema granicnom stanju sloma pros;eka
.
pa ce vrijednost! pripadnih momenata u prvom I drugom poJju biti na udaljenosti qu"9~ t
,J Pu
,i
!
'~
"-k I~S,So..
Smanjenje momenta u leiaju B
Uzet Cerna da je greda monolitno povezana s letajem B (pog/aylje 3.5.6.• sl. lu8), za
,
,
moment savijanja, odnosno za dimenzioniranje, uzimamo anaj od momenata na rubu bI
•
!
leiaja koji ie po 5YOjOj apsolutnoj vrijednosti veGi. Kod nos8ea jednakih (~!i prib!izno
jednakih) raspana, kakav je nas s!ucaj. oni su jednaki i iznose:
2.26
t
t :1.26 !
Ii ,"' _2-,'~",.5c.7-il,...
+I
2:,06
-+-~I.5,-7 11-1
M' M b·V" , 0.30'264,68 251,45 kNm,
M 81= s:=mm iI"+-2-=-29J,J5+ 2
dl Dimenzioniranje IS8,6!
..... V;..;-SO,40
I} OimenzioniranJe prerna granicnom momentu savijanja
U ovom primjeru, za zadane dimenzije nosaca "30/50 em, valja proracunati, odnosno 50,4(1
~
a} Statickl sustav '
Potrebna.'p~~_stin~ armature b) Ovojnic~ najvecih I'najmanjih pozitivnih i negativnih mo'menata savijanja
c) Ovojnice najvecih I najmanJih pozitivnih i negativnih Aopretnih sila
I Pol i e .1- t, ,2 (Aa i Be) Glavna armatura
"
j"
L
maxM" = 'J98A4kNm
h =45 em
'1 ,
L 238 239
'J ,
"1"'''1.0' "''''VjJVYC /:I''''''"d }jlaTm;//urrr sloma pres/eKa
I
y, ...... "
.
.... · , ... • ..... · " ' .... ~fanJU
.
Prelpostavlja se da neulralna os prolazi ploeom, Ie sudjelujuCa sirina slaticki aklivne I Stvama staticka visina h;", bit ceo
pIQCe b.iznosi:
bO +20d p
"'" 30-+20·15 = 330 em
I
b =min b, +0,251, = 30+0,25 ·(0,8·550) =140 em
{ .Za debljinu zastitnog sloja betona odabire se ao '" 2,5 em, dok su za 'g!avnu armaturu
e= 450 em .
odabrane sipke promjera $16 mm i stremenovi $8 mm, te ce ukupna debljina ploce
biti: . . .
M'i!!rcdavno b = }40 em.
43 h =500 2,5 08-1.6/]; 45.9 em = h"" = 45.0 em.
k/,b - . - - - - 3,779.
i /19844
Vidlmo da je pretpostavljena vrijednost staticke visine priblizno jednaka stvarnoj
" 140 statickoj visini.· Buduci da razlika fezi na strani sigurnosti i nije veta od 5% ovaj dio
pror'acuna smatramo z8vrSenim:
. 0,2 3' 50 30 • 30
A,,/kf,,=Jl""it· A6= 100' D· _ "'" , em'
240
241
-
3. Oimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanlu sloma presleka
•
! j
A",~. < A~ '"itT 2 2
e $.-h=-·45 0=30 0 em
"3 3 ' ,
j
j Stvarna staticka visina h.t(V bit ce: e,,::;;b=30,Oem
Za najvecu poprecnu silu u lezaju A. maxV;t",,174,40 kN Izracuna se pripadno posmi~ Poprecnu silu u podrucju le~aja (pogJRvljeJ.6.J, sL 136b) umanjit Cemo za iznos:
mo naprezanje 'ttl
-/
!
"
marY"
< =----
bo ' Z
t.v'/.I" =t.V'[I" =(b+Ud).
2 q"
242 243
.... ....""Q'r ... "i'mtlfITtt /if:j SKIOpova prema granicnom stanju ?/oma presjeka
,.
I
pa Ce na istom ~jestu smanjeno posmicno naprezanje biti
T", = T" -T,,, = 1,84-0,73 =J,J J N / mm' sto znaci da duljina sidrenja na mjestu Jezaja iznosi:
stoJe prikaiano i n'C! slici 186 d koja predstavlja dijagram posmicnlh .naprezanja uk!ju-
2 1 I, 32$ 32·1,6
avo sa smanjenim dijelom. I ::-·-1 !::-=-=--=J7 06 em.
. ,
Za preuzimanje izracunanoga naprezanja t odnosno poprecne slle na dijelu nosaea
'"32'333 ' I,
Ru '
A. = 154,74 em upotrijebit ceme okomite dvorezne stremenove (m '""2), promjera 98 !11m Buduci da se ova duljin? mjeri ad teorijski zamisljenog Jeiaja, tj, od tocke Ro. sipke
(A.,= 0, 50 em1) izradene od rebraste annature R.A 4001500, na razmaku koje "idu" ravno preko slobodnog leZaja vaO<\.na kraju lezaja, odnosno na kraju grede
saviti pod kutom od 90 0 i preldnuti na duljini sidrenja koju sma odabrali.
e,,:::: A,;,,·m·cr,.; _ 0.50·}·40 =/201cm
(T,,-,T,/b 0,111·30,0 ' '
245
244
i..
_":,~,. ___,,,,,~-._~ -.....~ ....,.,,-.~t-.,.,_ "'?
_,~Y.~~...;..:.:...:.-;;;,. ';";;'0'-;';":";&;;;':< 727 -'.,t' 'Af1:il;1I;"n,," "..-~~, .......--...
\'j~"o ,~,jm'
f;;;;=~:~~~i£'!®'; ~ " i , ® ! ~ I , ! ® ~ I ~ j 6 ' ; ® : ~ ~ ~ : ~ f
,,' ..-:.--'
'.I'
",
~
~.
395:':;,5':; .' !1>9.r~ 159,74 395,26
ta!3~fl~{9: :111130,0:::.1 2. 0 1[,18/12),81 I 'bl8!! I 2,O-~. nII ~8/~Cr;:m-lh(9'
»
OJ
,~"
~
0-
~
,~
II "" [] . " I~
o,30l
,
1 "5,50 }'I 0,» IT tlj"':
,·5,H"~
" "" ~
I~
posm,tnih rv:p-eZCI1JO km " I ", 1 ' so
1,·5,>0
I" l
g
bl
c ""
~ ---- -- -_!<qJJ1!iiilIIILIH I~!!ll~Jrl!'!!!'tb,! ------
=
T
I! !
¢
~
~
g;
~
'"
L
iJ'
~
~-~ ;0'
POORtlC:::~~~RUtJ[@
,I
rOOR~)tJECD
1~5.SQ
, --'='-4-- I~S,SO
f'ODRUCJEQ)
f
i
~I d~
2S
9'\ ~ M(BO
k=~47 l-94
++ ...~I I
I -++
i ~
i]
,j,
""3'
tJ
~:
[,n,!o pckrivmjo-
f=4- f'''1-
I ® 2",12""" l-250 k<>1l-~
I
I.lu/I:-I'rlijo
®
®
I
2~16m. l-25S k"",-~
m
~t'&.t. L-465 kOlll-8
2~r5mm
,"
L-56S ~M-~
® 2~12""" k,,",-~
" §
is'
"'"
OJ
6'
160 665
(fJ 211-12.... L-5TS ~"",""4
<D 2t!-1 ~_ k.... M~
"', cD
(j)
3,11100..
575
L~595
m
h'''ME ill 3;16.-..n k0rf0-6
'');:
d} Uveeanl popreeni presjek na lezaju
e) Dijagram vlaenih sUa (linlja pokrivanja)
.
¥J
!11,
£'
"" I) Oblikovanje armature
3., Dlmenz;oriiranje AB Sklopova prema graniCnOm stan;u sloma presjeka
Oull1na sldrenja gfavne. armature na mjestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocke .Sviadav~nje. velikih raspana u armjranobet~n$kim konstrukcljama. zahtjevalo bi
Rj I R] na slid 196) bit ee: - izradbu izrazito debete i teske armiranobetonske ploee. BuduCi da bi pJoCa morala
zb.og raspons biti debefa, a· onda j teska, vlastita teiina dosegla bi visok udio u
I, ~ 32$~ 32-1,6 ~51,2 em(za $16mm). uk4pnom aptereceriju. Nakan nek09 (granicnog) raspona potrebna se annatura fie bi
jma!~ gdje ugraditi, a i naprezanja u beto"nu prekoracila· bi dopustivu granicu. Staga se
umjesto nie izvodi tanka ploca na nizu paralelnih rebara (monolitna veza), Ciji
medusobni razmak rhjeren od osl do 051 rebra nijs veei od 75 em (sf. /97). Ovakva
konstrukcija naziva se sitnorebrastom-gredicnom konstrukeijom. Zbog njezine verike
e} pakrivanje vlacnih sUa (sf. 186e) pnmjene u med"ukatnim skfopovima u uporabi Ie i iZraz - sHnorebraste stropne kons-
trukcije (silnorebrasti s1ropovi)." Najveea dopustena vrijedoost optereeenja kojom
mogu biti optereceni gredicni stropovi iznosi p :.; 5 kNlm 2 (ukupno k?risno opterecenje
bez vlastite teiine),
249
248
., ItS
-
3. Dimenzioniranie AB sklof!.ova erema flranicnom stanlu sloma e.resieka 3. Ofmenzionlran[e AB,sklopo~a prama granJcnon; stanltJ_s,?ma .pre6/e!W
Vee smo rekli da osni razmak izmedu rebara izno~i ~ 75 em (4~75 em). Ako bi Na Primjer, u sfuCaju preoptereeenja jednog uzduZnog rebra zbog pojave pojedinatne
. razmak bio veci od 75 em, sustav sltnorebrastog stropa gubi. svoje osobine i prelazi u sil~ > ·7.5 kN {iIi:.korisnog optereeenja p > 3.5 kN/m 2 }, rebra za ukrueenje prenose die,
konslrukclju koju nazivamo p!o~ s rabram 111 presJek T (pOgbH'IjL·J.7.). terata (oploro-oonJo) nn slJsjodnn robra. Sloga izvedbu poprecnih rebara valja oslguratl
na otprifi\<e svakih 3,0 m raspona (mjerend u smieru uidu.tnih rebara). odnosno za
Armatura 'uzduznog (glavnag) rebra sastoji se ad glavne armature, konstruktivne
(montalne) armature i stremenova. Glavna annatura preuzima vlatna naprezanja,
I rasponp stropova od:
dok konstruktivna armatura s!uzi za postavljanje (montazLi) stremenova. Stremenovi
imaju zadatak povezfvanja vlacno9 i tlacnog pojasa betona, te preuzlmanja poprecne - 3 do 6 m valja 'postaviti jedno rebro za ukrucenje,
site. Obvezno se jzvode zatvorenog oblika s prijeklop9m koji osigurava vezu rebra s - 6 do 9 m valja postaviti dva rebra za ukrueenje,
plocom i preuzimanje vee spomenutih negatlvnlh momenata u p]OC1/sL ]88). U UZdd- 9 do12 "' \81ja-tx>stffililH_"'f.iz",a"",Ull<kltru"'''a9!"'i<je;..-~_ _ _ __
znom rebru stremenove valja razmjestili (postavHi) s najveCim razmakom prema
tabliei 23. I Popre13na rebra izvode so iste visine kao j uzduzna rabra. Da bi opravdala svoju
, u!ogu, odnosno da bi ucinkovito djelovala, rebra za ukrucenje moraju imati istu krutost
:i
;~
TabUca 23 presjeka kao i .9!avno rebre. Ova se rebra ne proracunavaju vee. sa annlraju
konstruk\ivno .
! -113., I e::ii2:"l.lre"""", 1l
.!~
Annatura PODRUGJE PODRL!CJE PODRUGJE
stremenova 1 2 3
:;!
;,< GA 140/360 25cm 20cm 15cm I
RA. 4001500 30cm 25cm 20 em
slrata"l ~/ ...
SJika 188, Oblik Slremena za armiranje
rebara sitnorebrastoga stropa
Slika 191J.
Sitnorebrasti"9~edil!ni strop
Rebra se armiraju parnim· broJem sip aka (min. dvije Hi cetiri), ad kojih polovinu
a) Presjek (popral!ni) 1-1
ukupnog broja vodimo ravno p";eko lezaja, dok se druga polovina maze prekinuti
ranije,. prema dijagramu v!acnih slla. Za sirinu rebra ad 10-12 em sipke glavne b) TJocrt
armature slazu se jedna do druge, dok se za sirinu rebra cd 6-9 em sipke slazu jedna c) Presjelc. (uzdufni) 2-2
rabram, a povezuje S8 sa stremenovima (sf. 187). zanje ravnog podgleda (donja ploha stropa).
oa hi se osiguralo zajednicko djelovanje uzdufuih rehara i sprijecHo njihovo izvijanje
(pri vecim. dl!!j~nama, odnosno rasponima). sitnorebrasta konslrukcija izvodl Se s Prillkom proracuna ovih vrsta strop nih konstr'ur<cija, sudjelovanje elementa .ispune u
poprecnim ukrucenjima - poprecnim reb rima koja joj jamee poprecnu stabllnos! zajednickom djelovanju ne uzima S8 u obzir. Ttacna plata U ovam slueaju ne smije bili
(sf. 190 J- Isto se odnosi! na fito bolje rasprostiranje 9pterecenja. tanja cd 4 em.
250 251
3. Dimenzioniron!e AB sklopova prama gran;cnom stt,mju sloma presieka 3, Dimenzioniroh;e AB sklopova premagronicnom stanju sloma piesjeka
a) Aka' neutralna os pro!azi tlatnom plotom rebro dimenzloniramo kao prav:bkutni a) Gredlea FERTSTROP---a
pmsjek, d!menZija b x d, gdje je b - sudjelujuCa sirina ploce koja odgovara velicini b} Aksonometrijski prikaz
razmaka izmedu rebara.
b) Ako neutr~lna os prolazi kroz rebro, a gomji dio presjeka (ploCa i dio rebra) jepri· '.
-tom stfaeen. reorastl strop dimenzionirat cerna kao presjek T, gdje zanemarujemo· 9.1.1.2, KONSTRUKTIVNI ZAHTJEVI ZA PRIJEV0Z.
nosivost stlaeenog dije!a rebra., (presjek racunamo s n7'fskoristeniin naprezanjima SKLAPANJE I UPORABU FERTSTROP;-ova
(priblI2an proracun presjeka T, pogfavlje .1.7.1.2. ).
Prilikom prijevoza u prijevoznom sredstvu (npr..kamionu) gredice se slaiu na dvije
FERTSTROP-ovl predstavijaju ldealnu komblnaciju opeke, betona i annature. Kruta Za vrijeme skJapanja Fl;RTS'TROP--ova postavljaju se celicne (iii drvene) potpore s
armatuma gredica omogucuje wlo brzo sk!apanje (montaiu) bez uporabe _opIate. poprecnim dNenim pbdv!akama. eljl raZl'nak iznosi najvise 200 em (sl. 193). Podupi·
Ispunu cine suplji u[osci (stropni clementi izra6en! opekom). Podgled je ravan I say ad ranje valja zadri.ati najmanje 7 dana nakon betoniranja, s napomenomda se'strop ne 'I.
opeke. TeZina gotove gredice je svega 6-8 kg/m sto je vearna podesno za prijevoz, opterecuje u punoj mjeri ranije.
prijenos I sklapanje. .
Gredlce se narucuju prema nacrtu l1i sklci j z~danom opterec~nju. Nalijeganje nosivih gredica na lezajeve moze se izvesti na dva nacina:
a) Taka da nosac ne nalijeze na zid vee kanalica (illjeb) do!azi do zida, a
TEHN!CK! PODACI armatura ufazi u serk!az (poprug) za najrnanje 12 em.
Vr:sina gredi!.."EI ...........,-....................... h '" 4 ern b) Taka da kanalica nalijeie na zid 4-6 em, a armatura ulazi u s~rklaz za daljnjih
Najmanja debljina betonske ptoee ... d "" 4 em 12 em (s/. 192).
esr. razmak izme/1u gredica ....••..... b ., 40 em
U~kgredlcazalm2J................... 2,5m
UtroSak opoka za [ar].....................
UtroSak beton'apo [m 2J plo6e .......... o!<o 0,07 m3
10 korn
._.....,,,..
.~,.
,bdll~' .,..".r~'.
252 253
I 11X'lJfUJ1
,I
' ,
J
r
I J
J
J
I J ~,
Stika 194, Relatlvne deformacije stupa izIofenog djelovanju
centricn~ tlacne sile
I
I' a) Re!alivna i.lZduzna defonnaClja_(skraeenJe)
I
rosivi zid I ,
J b) RelaHvna popr8cna deformaclja (p~jrenjel
bl
Pokusima je dakazaAo da u pcdruCj~ u kojam vrijedi
v- PO!SSO'tH
" :- -~ '- ",
254 255
~. P''''''''''' pr~Slf)Ka
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema graniCnom s18.nju sloma presieka
_
, .
. . . . <,r • • _ ...... ' " . . . . 'I" " ......... ''''-'evva }1'al" .... ,IUffl ;:iji:;jfllU \j/l.HTlCl
,
- najmanji polumjer tromosti beto.Nskog dijela presjeka. a odreduje se arazom
i~ min .= JIb min lAb' gdje je Ib mi~ najmanji (cenfrafnij ';'oment tromosti
N
Sllka IN•.
•
. vim tetir'i
Euler--ova Slueaja izyijanja)
izvljanja ill netocnosti izvedbe. Vama js i uloga
poprecne armature iii stremenova (Inace je u a) S!obodna' dufjina lZvijanja; stup je na
jednom kraju upet, a na dl\lgom
slueaju stupova bolje reci spane) kojl oslgura- slobodan
vaju toean po!oZaj uzduzne armature j spreea- b) Siobodna duljina izvijanja: Siup je na
vajO njezino izvijanje. Stremenoyi obujmljuju ", oba kraja ',zglobno prievrSeen
beton i uiduinu armaturu te spreeavaju boene lp!!lost lfJ!ltosl
c) Slobodna duljina izvijanja: stup je na
N N N N donjem kraju upet, a na gcm/em
. deformacije stupa.· te na taj naCin poveeavaju
zg[obno pric.vrSCen
U
nosivost stupa.
d) Upets abje strane, a s gomJe slrane
U tazi sklap"nja (montaze) uzduzna ipopreona I - slcl:.c&o. .~im elare-,tim (g'€ffi, sll'"q)Nil omogucenim uzdufnim pomakom
~(l <LIj;N) sb..{>Q (skraeenje i produljenje)
armatura tvore kruti armaturni koso
Ai $; 25
3.10.1. PRORAGUN CENTRIGNO NAPREZANIH AS STUPOVA mogu racunati kao centricno naprezani bez utjccaja izvijanja (~/. 1970),
Proracun AB stupova naprezanih tlacn-Cim' silo'ni u smjeru uzduzne os! ovisi 0 vitkostl
_ A . Sto se .pojma vitkosti tice on je vezan l)Z sve one elemente koji imaju znacajno N
izrazenu duljinu u odnosu na veliCinu poprecnog presjeka - vitke elemente. Vitkost se
~je definira 'pribliino, tj. kao da je u pjt~nju cisti betonskt stup bez armature dan s
omjerom duljine na kojoj se dogada izvijanje i' polumjerom tromosti (karakteristikom II
poprecnog presjeka koja nam daje krutost na izvijanje): i-" ii-" ',' 25
I II
A.., =-'-'-
. "
lb mill
gtijeje:
Ii ... duljina izvijanja pod kojom u praksi podrazumjevamo razmak Illiftih tocaka S/ika 197. Tlac.no opterecen konstrukcijski elemenl-s\,up
momena£a savijanja. a koja ovisi 0 vlsini stupa i naCiml njegova prikljucka a) Tlacna sila koja dje!uje cenlricno--u smjeru uzduine osi
(pricvrscenjaj na astale elemente (51. 196 j, b) b:vanosno (ekscenlncnO) djell1juCa Haena sila - nedeformlrani sustav
c) Deformlran·, sustav 5 Izvanosno djelujueom tlacnom silom
256 257
~ ...''''..........___ .,.~[.,,.."-
-
Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka 3, Dimenzionlranje AB Sklop~va prema grar.ftnom slan/u slom~ p,ffllJleka
Svi AB stupovi cija je vitkost veca, moraju se racunati kao izvanosno (ekscentricno) 3.10,1.1. PRORAGUN AS STUPOVA KAD NEMA IZVIJANJA-
n:1prn7:mi, Ij. kno <in SII njihovi prosi8r:i 0p!0rE!cnni nrnni(:nom normn!nom sHom H" j KAATKI STUPOVI
(a!lernativno) granicniln rnoml"~ntoln ~.<.lvij~l\ji:;l;
a) Odret5ivanje vitkosti
M,,=N,,(eo+ej).
.Prvi korak pr[ odredivanju vitkosti odredivanje je najmanjega polumjera tromosti Imin
oka one osi oko koje bi nastalo lzvijanje (sf. 197c), danog izrazom
1 140<1., $200, i.
""II
=t·,,,4 =
.,
- ~-
no sarno u Hjeku gradenja (sklapanja~montaze). BuduCi da je to stanje.kratkotrajno, u
njihov prora.cun ne unosi se uljecaj puzanja betona.
fi2
/ .. .[Ii
b'
.
A=...L. : : - ' - =-'--$ 25. tzv. kratkom stupu.
b . ][ f . d l1
,\-b>d
A,,-n·AII ; n- brej Stpoke
Slikq 199.
Anniranobefonskj stup bez opasnos{i
lzvijanja
1:lj OiOu211i presJeR
IIi, aka zelimo odrediti d!menzije stupa (a da on bude kratak) iz uvjeta vitkosti A ~ 25
odredimo veflcinu krace stranice pr~sjeka dl = b) Poprecni presjek
v09eCi P~ tome racuna 'da je najmarja velitina stranice 25 em. Buduci da beton i amlatura zajednicki sudje!uju u nosivosti, izraz za nosivost stupa
prikazat cemo obHkom
- noimfll!ii postorek armimnjni i7IU;~i 0,6% (!I '''''' -- ':'!"-. fOO ~. () .fi%), karla)l'
II,
nrlsivllS{ stllpn skoro {lofrllllO iskori,O:"'/UI. Ii Iilltfll j,' No, ~ N"
j 261
_'_ _ "'"
..... ........ ...
3. Dimenzioniranje AB sklopova prems granicn6m slanju sloma pres/eka
3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka
U slucaju da nosivost stupa nije iskoristena (Nu < Nn ). postotak armiranja mazemo
smanjiti na
-06~>03%
Ilmill - .- . o.
N"
D 0 tJ
na·man·i ostatak armiranja ne smije hiti manji ad 0,3%.,
Stupovi su konstrukcijski elementi ciji odnos stranlea poprecnog presjeka jest b ;5: 5d,
gdje je d manja stranica stupa (ako je b > 5d rijec je 0 zidovima, sl. 200 ). Aka je Stika 201. Uzdu:zna armatura i stremenO'li Stika 202. Razmje!\taj I1zduine armature
d < 20 em marka betona mora biti ME > 20, ked stupeva s!ozenijeg presjeka kod stt.lpova poligonalnog oblika
01 bl Kada je djec 0 sP9ju stupova 5 temeljima. odnosno sidrenju 'stupova u teme!je, tada
b) Zidovi - b > 5d
terilelj do kraja (min. 4$, pog/:ll'fje 3.11.2.1., sl. 1/8), a prepusta se za du!jinu prljeklopa
koja se pribliino krece od 60 - 100 em i ne manje od 60 em.
2.63
262
Jlmenz/omrame
J. /.. Al:1 SkfOPOVa prema granicnom stanju stoma presjeka
Thblicp 14 PRIMJER: Valja odredi.ti dimenzije (izmjere) poprecnog presjeKa i potrebnu ploStinu
OJNDYNI CIM5ENICI YALNI ZA PRAYILNO ARMIRANJE STUPOYA arniatur~ osno opter~Cenog st~pa (bez izvijanja) kvadratno'g poprecnog
: pn;sjeka; visine 1=3,0 m (sI..204). Stup' ie optereCen stalnim optereCeniem
Ni ·: 750kN (zajedno svlastilom !e~inOni stupa) kao ipromjenjivim
optereeeniem Np ': 600 kN'- Odabrana je marka betona MB 30 i vrsta
armature RA 400!50(). !zraditi nacrt armature.
(b!;; ~ p-esjel:;a s
~ rojwtilll osoil I.~'~
"'"""'- """"'"
ChI$; spl)O
~ r:resJ~ sUpJ
2/1 $ttnju:i
[] cJv 6 kooo:b [6;:l12J
Slika 204. Armiranobetoflsk! stup
a) Pogted
llclol '"""'" ......
~ h1ju f'!JIIbMjaro hi ~ i"d-b b) Popreeni presjek
""'" ++'
b .. ?
c) Staticka snema
'§
t'
PoI:nfm dJifro pijekkp;) Za cnrotvv kaja ~ iei SK!'1lZ, ali se Prvo cemo odrediti duljinu izvijanja stupa Ii S obzirom na odabrani staticki sustav,
iz kmstMtimih rozlcg:l trs:n:l j)"ekinJ:L >U"
OOllUo - ros.tovljmje
C'"Il:im! /I p ) V,di ttbliru 8,
odnosno nacin prikljucka stupa na ostate elemente (d. 204 c). Iz slike 104 c vidljivo je
yo
da je stup na jed nom kraju upet, a na drugom pricvrscen zglobno. Stoga ce duljina
izvijanja bin
i
RaM: sp:;m -
~ mjrmju
e..
Yri)~tl
e",mi (
n
l~ 112.0' EC21
30cm
$ ~
•
! BuduCi da 5e radi'O proracunu stupa bez opasnosti izvljanja, odabiremo granicni
RatrdL: sp:no s pijedq:x:Q slueaj vitkosti stupova bez izvijanja
u pdttju to>tOiljtnja {I k,
cwhan:I p;Jekl~ tr'II'b.re
U~&i ddiW'OC: p3h.tj.l utd.ariJ mrdLnJ p:cd;ljuje se r.nio ewro Uvrstivsi odabranu vitkost A:;;; 25 i izracunanu duljinu izvijanja Ii :;:. 212.1 em u izraz za
.~ s thq!tl eloo:ntood zo rojr.mje 1,0,., (ba ~t.(>{!jcr1jO p-ije!dq':«llJ
odredivanje krace stranice stupa (dimenzioniranje stupa), slijed!
264 265
'"
Za marku betona MB 30, U labJici 11 ocitamo vrijedAost raC.un5ke cvrstoce
fs"'- 20.5 Nlnlln 1, dok ce CJ vi za RA 4001500 biU 0 vi =-400 Nlmml, Plostinu armatu:re
~
[] .
,IS
:<l
1
A 2268
)1"';11 0:. A'~ 100=-'-·]00""2,5%>0,6%.
" 900
a) Uz.duml presjek
b) Popr~cni
podrutju)
presjek 1-1 (u'norma!nom
" ," tl6mrl/12, Scm
la141cm
c) Poprecni presjek 2-2 (u podrucju
kom u6
prijeklopa)
266 267
J. UlmenZIOmramG A8 sklopova prema granicnom sfanju sloma presieka
3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju slOma presjeka
Odabiani stremenovi· $6mm na razmaku
3.11: ARM1r:tANOBETONSKI tEMELJI
15$ {28,5em Temelji~a nazivamo one ~'emente konstrukdje koji zadano opterecenje sa' zicfova i
e v = min d ;;:: min 30cm
{ st!JPOV~ prer)ose na tlo, prj tome naprezanja u t1u 'morajU o~tatj u dopus1ivim
30cm 30cm _granicama. '
Oblik·j vrsta temelja ovisi 0 konstrukeijs.kom elementu cije 'opterecenje temelj mora
+-__~p~r~e~n~ije~u~'~na;:.;tl~o~,~k~ao;.;i~o;;dUbini
__ ..:O~d!!!abO!!r",a~n!o!o-_.~·,.~-:.;28~cm~,l;(i~zlP::.ra::k~t:::ic:.n:::ih~ra::z~lo~g~a:..:m~o:::z:e.:.i:2:::5~c:::m~):...____T"__~_____ i vrsti temeljnog t/a. Ako se ispod gradevine, nalazi tlo
esefe R6siiesti, epte~eGenjo S8 s 19FF18ijr:lB kGRstn,Jkcije neposredno prehosi va 110 pd
Valja pripomenuti da u EUROCODEu razmak, ~pona iznosi najvise 12$ :uzduine sipke. cemu zbog pojave 'smrzavanja na maojim dubinama dno temelja ipak mora biti
najrnanje 0,80 m ispod kate terena. To jo slueaj tzv, plltkog temeljenja kod kOjeg
Pri vrhu i prl dnu, na duljini -1,5' ~ = 1,5' 30"" 40 em, razmak spona skracuje se na tazlikujemo sljedece vrste temelja:
7,51> ali ne vise od 15 em, pa iznosi 7,5' 1,9 ~ 14,25 em.
- trakasti tamelji (st. 206 a)
- temelji samci (sf. .206 b)
Odabrano If,.Ocm-(takodar iz prakticnih razloga maze 12,5 em).
- temeljne plo~e (sf. ;06 d)
- temeljne grede (rl: 106eJ.
NOS8ea uzduZna annatura razmjesta sa ravnomjemo po rubu presjeka ( sf, 205). s
pripomenom da debljina' zastitnog sloja betona mora odgovarati skodljivosti okolisa u Ako so nosivi SlojEl:Vi tla nalaze na vecim dubinama, javlja sa potreba za dubokim
kojoj _se stup nalazi .(pog/pvlje 1.;.2.). U na59m primjeru s.tup se nalazi u srednje temeljenjem. U tom s!ucaju opterecenje sa prenosi na tJo proko pilota, kesona,
skodljlvu okoli~u pa debUiha zaslltnog sloja lznosi; zdenaca i sliiSnih konstrukcija. Kako su 'ove konstrukcije kao i nacin temeljenja
slozeniji za izvodenje, poucavanje Cemd usmjeriti na one vrste temelja pHtkog
0 0 ;;: 2,5 em. temeljenja koje se izvode brzo, jednostavno i najcesce. To su:
- trakasti temelji (sf. 206 oj
Kake debljina zastitnog sieja batona jznosi a o = 2,5 em. teziste nosece uzduzne
- temelji samci (s1- 206 b)
armature bit ce na udaljenostl
,J bl ,I
~if ]I
Ostalo n8m je jos odrediti duljinu prijeklopa armature. Uporabom rablice 8 za RA
ME 30, kao-i za dobra prianjanje dobivamo
268
-
269
3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka •
3. DimenZionir~nle AS sklopova prema granicnom stanju'sIQf118 p'!'!'Sjeka
d ~20
-< -·PI'
b' I"
stopu ispad zidova i stupova moramo annirati (sl. 208). ,) 111111111111:411111111111111 SJika 209.
Armiranjem temelj oslguravamo ad negativnih uljecaja vlacnih naprezanja nastalih
zbog grarHcnog momenta sav/janja, kao i od posmicnih naprezanja, fj. od glavnih
hi ~Ulilllllllllllllll[llV' AS temelj zida s raspodjelom tlaka t1a
a) Za uobicajeni pribHian proracuf'l
vlacnih naprezanja izaiVahlh granicnom poprecnom sHorn. b) Za nevezana tla"-pljesak,. s!lun~,~.
c} Za vezana (koherentna t1a}-g!1o{l. IIoIl3Ca
Prvo valja odrediti ukupnu silu N koja djeluje na mjestu spoja tamelja s tlom. Ona se
dobije kao zbroj svih stalnih G i promjenjivih tereta P koje taj ternel) mora ~osiU,
ukljucujuci i vlastitu tezinu temelja Gr- tj.
~ l,
1 bl
b'
1
I.
N=G+P+G r ·
U zbroj svih stalnih. tereta, odnosno ukupnog opterecenja G ulaze v!astite teZine
pojedinih elemenata konstrukcije gradevine koje djeluju na zadani femelj. Ove teZine
doblju se na osnovl obujma (volumena) pojedlnlh elemenata I podataka a prostomlm
tezinama gradiva od kojih su ti e/emenli izrad~ni. Stalno opterecenje, .tj. staJne sile
dje!uju uVijek vertikalno prema d o l j e . · ; " .
, . -'" Sile promi.enjivog iii korisnog opterecenja P odredujemo na osnovi odgovarajuCih
Stika 207. ·.T<;f~e!j kOJ! nije potrebno armirati
F Slika 208. Slucaj kada je !emelj po.trebno armlrati proplsa, kao i prema zadanlm podacima za predvideni objekt.
270 . i'. ;.
271
3. Dimenzioniranje AS Skfopova prema granicnom stanju sfoma presie.ka ' 3: Dimenzionin:nie .AB 'skfopova prema granicnom stanju sloma presieka
Na· tl!i~e~;osim spomenulih sila. odnosno opterecenja, djeluju: hidroslat/cki t/ak. OIJO na'mje-s:tu-upetosti prijepusta izaziv~ moment saYijanja i poprecnu silu (sl. 2JOc i
hidlrJdinamit}kf Uak. pomi t/ak. aktivni flak tla, otptJr I/a. kapilarni flak i tlak zaledivanja. "s!.' 210d)~ Za,gr-anicnu vrijednost momenta savijanja u pr~~jeku 1-1. (sf. 2JOc) dobivamo
8Iiovdj,/dni nisu precfmet naseg razmatranja.
. M (b, -a)'
Bud'Ucr~,~-' silaGT pre'dstavlja tezinu temelja koga tek Yalja dimenzionirati, njezinu I
I
u I-I:;; p,,, '--8--'
Vri'jednosl;pretpostavljamo. Uzima se da ona Iznosl plibllzno 10% ukuimog zbroja . I
N" =ygG+yPP
N" Za odabranu vlsinu i plostinu armature odabire se promjer g!avne armature ~
Pw= br,/,O" (4) > 10 mm), take da je razmak lzmec1u slpaka u granicama
Buduci da su ._.armlranobetonske
stope, gledano staticki, prijepusti
4,Ocm~e::;;
j 2d
25cm
,
bJ
... 273
· 3.. Dimenzioniranie AB sklopOV8 prema granicnom stafJiu sloma presjeka 3. Dlmenzioniranje AB skfopOV8 prema granicnom stanju s~oma pr-esjeka
te ce najvete ppsmicno naprezanje u istam presjeku biti Vi$i~.tJ stope d. za I}earmirane terne1je odredit Cerna. iz uvjeta da sa tlak u .betonu
ra~prostira pod.kutom Jl (odnosno da S9 optere~nje koje djeluje na temeij rasprostire
'pod I\ulorn~)! da so kTClK kutu poklop! S fubom slopo ~irino 1Jr (.d. 207):
max! = V"t_1
~ 1,0· z'
I
d;-·(b, -a)·tgp,
grijl' je z - krut: IIIl!1farnjih sila, a l(zimQIIIO do iZllosi pribfiino 0,9 II (z "" O,9/l). 2
't-----Ka:o~i~U~s~lu~Ca2lli·uLllrrie~dlrn"'ihl1'n"Os~a"'Ca~iico"'V"d~j'e'-"ra"!z'i<Jil<.kllJujl"e.nm1Co~tn,-'f(312)-,mT':0l)!g~uJ(Ca"'.:s~lu",Ca~ja:.£p~o~sm~ic:r;n~ih,-_ Koji cerno kut P odabrati Dvisi 0 marki beiona A·fE. Za kvalitetniju ma~u betona
-; naprezanja: ----+~----"UZ2JiiAFfl"'affiG._.FAa~jlJ !!rij@.dnosikulap .... kojasAkrecellgraoicamaoct50do600.odncsno
- ako izracunom dobijemo manju vrijednost fTlQX'C" od racunske posmicne cvrsto~ tg~ = 1.2 -1,7, ali ne' Yeei ad tg ~ = 2.
ee i,.. kazemo da beton u cije!osti preuzima poprecnu silu
za slucaj kada je 't,. < maxtu ::;; 5).,., presjek moramo osigurati armaturom kako je U nasem primjeru odabrdt temo.p = 60°, odnosno {g~:; t, 732, pa ce visina stope biti:
to dana u pogh1Ylju 3.6.
ako ie Til > 51: r ,. stopu valja dimenzionirati iznOV8,
Temelji moraju imati takve dimenzije da sva posmicna naprezanja, koja su u teme-
¥rna opasna i valja ih izbjegavati, u dje!osti budu preuzeta betonom. lsto se Qdnosi i )dabrana visina stope za slucaj nepodrum!jenih zgrada mora osigurati temelj ad
na Uaena naprezanja. Stoga u temeljima, koliko god je moguee, va!ja lzbjegavati :,mrzavanja; ts bez obzira na proracunom dobivenu potrebnu visinu, odabire sa
armaturu za preuzimanje Uacnih 1 posmicnih naprezanja~ min d =80,0 em (svi vanjski temelji). Kod podrumljenlh zgrada, iz kanstruktivnih razJoga
(npr. visina temetjne stope mora biti visa od
ukupne:visine donje betonske podloge s
tamponskim slojem), ova visina preporucuje .se da ne bude manja od min d - 50.0 em.
PRIMJER 1.Va!ja dimenzionirati trakasti temelj ispod betonskog zida debljine 20,0 em Kako se u n85em primjeru rad! 0 podrumljenoj zgradi ~ dvbinu temelja odabire se:
opterecen sHam N = J20 kif/m. tako da bUde nearmiran. Stopu valja
izvesti markom belona MB 20 i temelJiti u Uu s dopustenim naprezanjem d;::; 50,0 em (sl. 211 ).
tla o[dop"" 0,25 Nlmm 1.
p,
=~<cr
br.),O- ,,fop/'
Odabrano b r = 50 em.
,
i
~i,-::.::b,.:::.50_+
Prijepust stope bit ce:
f, SJika llJ.
b' = ~.(br -a) = ~'(O,50-0,20) =0,15 em. Nearmir.ani trakasti tamelj zida debijine 20 em
274 275
"
Stika 211. U statickom je pogledu trakasti temelj prepusteni nosac poduprt z:idom i opterecen s
Konstruktivno armiranje trakastog temelja za donje strane Uakom zem!je (reaktivnim opterecenjem Ua, sf. 214).
slueaj prekida zida Za crtanje dijagrama reznih sUa M ~ V valja prvo odrediti Uak zemlje za granicmi
vrijednost normalne sHe N. ali bez sile Gr. tj. bez teiine stope. U ovom primjeru on
iznosi:
PRIMJER 2. Valja dimenzionirati' temelinu stopu marke betona MB 20 ispod beton-
.kog zida (Y. ~ 24 kNlm 3) debljine 20.0 em i visine 2.50 m (sl. 213). Zid je . Y,G+y,P = (1.6·12,0+1.8·380) -390.6 kN 1 m' ,,0,39 N I mm'
optereeeo promjenji,vim opterecenjem P = 380 kNlm. Dopusteno napre- Pm b,.I,O 1,80,1,0 .
zanje temeljnog Ha iznosi or = 0.25 Nlmm 2. Za 8ffilatvru odabrati
GA 2401360. '
a)Opter.cenle
Stika 214.
Slika 213. Opterecenje temelja Armiranobetonski trakasli lemeri
a) Presjek lemelja S opterecenjem
PoIrebnu sirinu trakastog teme'Ij~, b r dobit cemo iz uvjeta: bj Staticka shema s oplerecenjemp,
c) Dijagram momena\a savijanja M
277
276
,:"xt ]
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka 3, Dimenzioniran;e AB Sklop~va prema granrcnofn stanju sloma presjeka
Sada za dobivenu vfijednost prosjeenog granicnog mlprezanja u tlu p~/.( = 0,39 Nlmm 1 Pot~ebna plostina glavne armat~re bit ee:
odredlmo rezne sile u presjeku 1-1. Presjek 1--1 predstavlja mjesto najugrozenijeg
presjeka. A= M .. ,_, ~ 12480. =23.81 em' I",.
" k:,f;·cr" 0,910·24,24 .
I ,
M,,,_, ~srbr-ar·1,O.p .. ,
J¥
h=k,,' ~=!,953' --=2182em
b '100 . ,
tH8 Odabrane e = 20,0 em (Aas/V = 5,65 cm 2Im),
.
SlO znaci da beton ne moze sam preuzeti poprecnu silu, Staga moramo iii poveeati
staticku vlsinu iii osigurati armaturu za pokrivanje posmicnih naprezanja.
278 279
v. WLIlICfIUJlIImi:1TJ{e.MoO SKIOpOVa prema granltnom stan/v sloma presjeka ( 3, Dimenzioniran/e AB sklopova pmma gran;cnom staniu sfoma presjeka
', ... s o~rOm da se posmicna annatura ne preporuCuje. va/ja nam poveeati dlmenzije Odabire se $10jnm -na-razmaku:
piesjeka 'korlstenjem uvjeta . .
,e = 100,0,79 I 2,45 =32,24 em.
V",_,
mart" =---~t~. ,
b·O,9·" Odabrano e = 30,O.cm(Aostr :: 2,63 cm1lm},
oda.lde' ~ii}edt vrijednost statieke visine: Ovako dimenzioniranu stopu s rai:mjestajem annature prikazujemo na. slid 1/5
312,0
0,433 m;43,3 em,
1,00,0.9·0,8· io'
Sada s ovom statickom vlsinom iznava lzracunamo novu debijinu stope d i potrebnu
. pfostinu annature Ao.
d =- h+a= 43,3+6,0= 49,3 cm-
Prije betonlranja na razmocenu glinovitom flu vaJja ispod temelja nasuti podlozni sloj
·~~_~~~~~.~Iavne armature sada lznosl: cistog sljunka debljine iO,O em, a na nj poloziti s!oj betona kojim lzradujemo sami
temeli, najmanje deb!jjm~ '5,0 -eni':- Na taka pripremljenu povrsinu polazemo armaturu.
A _ M",_, _ 12480 _Il.28 cm J/ m . Inaee, opcenito se preporuca izradba podloznog sloja nabijenim betonom minimalne
It k: ·h.G,." 0,962·44·24 debljine 5,0 em (sl. 215). Armatura u tom slucaju mora imati debljinu zaslilnog sloja
4 -5 em, Ukoliko s.e temelji betoniraju v izravnom kontaktu sa zemljom, debljina
Odabire sa ~16 mm na razmakv: zasfl1nog sloja mora biti naimanje 7,5 em.
Stc se oblika stope tiee, nju mazema izvesti s promjenjivam debljinom oblika kao roa
e ~ faa 2.01112,28 =16.36 em. sfici 215, s tim da kut a koji kosina zatvara s horizontalom ne bude veGi od 25", kako
bismo izbjegli izradu opIate za tv kosinu. Stopu moiemo iz~esti r ~kokovito s tim da
,Odabrano, e = 15,0 em (Aa slY "7 25. '3 cm 2Im). visina stube ne smije biti mania od 20 em niti pritom smije sjeCi Uaehu Jiniju.
Za visinu temelja do 90 em uobicajeno je izvesti dvije stube, a u slucajv kada je visina
temelja veca od 90 em (za narocito veliko optere6ehje) tri stube.
PI~tlna razdjelne armature bit ce: Na mjestu spoja zida (iii stupa) i temelja potr~bno je osigurati obostrano minimarno
prosirenje (5 do 10 em) temelia (npr. zbog netoenosti v radu, moguceg adronjavanja
1
A",,,, =0.2' A""", =O,2·12,28=2.45em 1m. ruba iemelja, tacne izrade zidova i stupova, polaganja opiate 1 dr.). Oebljina kraja
teme!ja iznos! najmanje 10 em (za neannirane temelje 20 em).
281
-
280
n
,
.!
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom st~niu sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB sklop;va prems granicnom sfanju s~oma presieka
PRIMJER 3. Potrebno je dimenzionirati temefjnu stopu ispod armiranobetonskog
stupa, kvadratnog p'oprecnog presjeka dimenzija 40/40 em, optereeenv
3.11.2. ARMIRANOBETONSKI TEMELJI SAMel \.i./lUIII.h.UlltiHU\J upluwCunju J' - M.' !..N, (.~/. 117). Vltllmt atupl'l lJ:noll!
3.11.2.1. TEMELJNE STOPE ISPOD OS NO OPTERECENIH STUPOVA 4,0 m. Stopu izraditi betonom MB 20 j armaturom'RA 4001500 U Uu s
dopustenirn na~rezanJern tla 0tJop"'" O,JO Nlmm 2 .
Temetjne stope is.pod stupova, kOje se teme!je na razmjerno maloj dubini (na stijeni) ifi
01
u t!u s vrfo vi~kom razinom podzemne vade, morama izvesti armiranirrl betonom, a) Opferecenje
da tlocrtni oblik stope odgovara obliku pORrecnog presjeka stupa ~oji je "
-t
-+
1. Promjenjivo 0vlerecellJu
,I
"' p= 675,OkN.
j t ,
l'n~'1
2. Vlastita teiina armiranobetonskog stupa Il2lb....,1
a) PresJek
b) TJocrt
IY
b,
j-r
Stika 216. Tlocrtnl obHci temelja samaca
a) Pravokulni b} Kvadralnj
~
medusobno razmicanje temelja samaca, a mogu S8 koristiti i kao oslond fasadnim I 760.1
bT ~ -=j-~:::":",c.:,,J,59·m=J5gem.
pregradnim zidovima. CY r dop 0,30·10)
282 283
3. utmenzlomranre AB SkfopOVa preme granicnom sta'nju sloma presje~a ·3: Dimenzionii;3nje.AB sklopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka
, d=h+a; a::ao+$12=5.0+2,OI2=6,O em
d=36,53+6,0 ~ 42,53- em
dI
ee:
M :M ~!...(b _a)'·1 O·p Odabire se ~16mni(Aa= 2,01 em 2) na razmaku;
"'.< "J" 8 r. "~'
."
"" ~(1,60-0,40/ .0,48.1.0.1 "" 140,0 kNm (!:::; /(}()·2,()/ / 8,60 '" 23,37 em
I .
V = V = -Iv -a)·I.O·p
".' ")" 2 r n'
Odabrano e -= lO,Ocm (Au,flv "" 10,05 em 2).
284 785
-··To. .
~j"''';ilil!!'r'I.IIIiIIIII'II··.·III!.''''''''·'''' "---"-"'~'--'---.....-"
.J
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sJomapresjeka 3. Dimenzionir?nie AB sklopova prema granicnom stanju s/r::ma presieka
"<\
I d) Dimeoziooiraoje prema graoicoDj vrijedoesti poprecoe sile to. = N" - p.(b" ,b,,) 5 t,
£
Sada iz tablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne cv~stoce tr za ME 20, koja
..f iznosi:
t, :::..::0,8 N Imm 2 ,
1
,
11l(l.n:" =0.13 N I lIllI/ <", =0,8 N I mml,
iIi
w
~ >01 10 III
Provjera probpja ~ten'!elja -- >--
~, Aka su posm~C:n? haprezanja 'rbi' izazvana sHorn probijanja temelja, manja iii jednaka UJ
;1
.. ,
~
1\"
racunskoj ~osmib)oj c.vrstoci l'r' o,dnosno aka ie --~,-.
$
';J40 '1£ \
nema opas'nosti ·prpboja temelja. Medutim. aka ovaj uvjet nije zadovoljen, Jj. kada je
'tbl > "1'r. taqa'valja predvidjeti armaturu koja ce preuzeti pasmicna narrezanja ad sile Slihl218.
koja bl pro9i1a ~erne!j, ili valja povecati debljinu lemelja d. ;ill Q)J4J!16m l-19(k", IN Ol;!lik i fli/i1;rnjc§:loj ilrmiill~fl) lemeija
samca
'"
286 287
,,,_,,_,,,,,,,,,,,,,,,,, rHJ ,,"'VtNVa /!Jtlff/i:J qramcnOm stan/u sloma pres[eka 4. Osnove prednapetog.betona
289
- ...
'~ ,
• >.'
4. Osnove prednapeiog betona 4, Osnove prednap~l'Oi/betona
, . . , ~f.;~·~~,",
Ooto je da ce u tom slueaju, poslije nanosenja vanjskog opterecenja, svi presjeci O~dje valja napomenuti' da je vellcina naprezanja u svakoj toeki druki!:!ja,;(~~ se od
nosaea biti izlozeni t1acnom naprezanju. nule f!a donj~m rubu nosaes do dvostruko veca vrijednosti Uacnih n~preZanJa na
Ovaj postupak, buduci dn se zIJiva prlju nuyo s[o je nosac u uporaul, naz/vamo gornjem tubu presjeka (naprezanja I_zazvana Il,i uzrokovana prednaplnja..rJem.uprav'J
prednapinjanjem. Prednapinjanjem se, dakle, u konstrukcijskim elementima stvara su tnlika kollka su i nuprozanja na rubovima nosacaod momenata savlJanJa, :1.119).
stanje naprezanja suprotno onome koje ce sa javiti pri djelovanju vanjskog Od ovakviJg prednaplnjanja ne bi bilo velike koristi bas zbog ovih U~VQ$tru¢enih
optereeenja. 'tlacnih naprezanja. jer sada umjesto pukolina u donjem PQjasu nos8ea,'iiioZe docl do
drobljenja betona u gomjem pojasu (ukoliko bi dopustena naprezanja' betona ~ila
prekoracena). Da do toga oe dade, a da se iz be'tonskog nosata izvuce sve sto se
4.1, NACElO PREDNAPINJANJA izvuci maze, odnosno da se bet~nski presjek maksimalna iskoristi, §:ipka kOja se
napinje mora biti postuv!jena u nosacu izvan osi (ekscentricno), na takvo mjesto da
Uzmirno de SOlO i2102enost cijelog presjeka tlacnirn naprezanjirna. odnosno unosenje dijagram naprezanja od prednapinjanja ide u obfi~u trokuta koji ima vm oa Uatnom
lIacne sHe u nosae, ostvarili pomoCu eeliene sipke koju smo provukll kroz betonski rubu presjeka (51, 2 2 0 ) , · ,.
nosac prihvativsi je Oa krajevima maticama 5 podloznlm plocieama. Nakoo sto beton
dostigne potrebnu evrstocu, sipku okretanjem matice napinjemo i izduljujemo
srazmjerno velici'ni sile. BuduCi da su produ!jenja elasUcna, sipka teil povratku u 01
prvobitno stanje, tj. poprimanju prvobitne duljine, Kako se na krajevima sipke nalaze
matice s ploCicama, one ne dopustaju povratak sipke u ptYobHni polezaj jer se, plotiea
upire 0 krajeve nosaca. Take se sila kojom je napinjana sipka, prenosi na betonski
nosae i izaziva zeljena tiacna naprezanja u 6etonu,
Aka je sipka pastaVljena toena u teziste presjeka (osno), tada dijagram tlacnih
" ! naprezanja (rna oblik pravokutnika (sf. 11.9 oJ, Kada tako prednapetu gredu opteretimo
odredenim teretom (vanjskim opterecenjem), napre,zanja izazvana momentom
savijanja, zbrojena s naprezanjima prednapinjanja, izazvat ce u presjeku nosaca
sarno Haena naprezanja (sl. 219b),
1-'-' )ma ovom dijagramu traena naprezanja prednapinjanja jednaka su null oa istam
il -:;stu gdje su Uaena naprezanja izazvana savijanjem najveea, ook SU _,sa suprotne
s"ane najveea bas tame gdje se pojavijuju najveea vlaena naprezanja. Takvim
izvanosnim postavljanjem sipke za prednapinjanje ostvareno je ono' sto' je i bio ci!j;
II'O'llffit stNijmJQ
, Slika 219. Naeelo prednapinjanja slpkom za napinjanje
postavljenom u tetistu presjeka
smll 'zo sd-.e fwutralizirana su v!acna oaprezanja, a Uacna~aprezanja nlsu prekoracifa veliCinu koju
hi imala da niie biro prednaplnjanja, tj. da je:"nosac bio izlozen sarno ,momentima
a) PrednapinjanJe sarno za sebe
s,wijanja. Ako se natega (sipka_ kojom predriapinjemo) stavi lzvan osi i to taka da je na
b) Prednapeta opterecena greda
ii, ,(:nom rubu presjeka naprezanje nula. naprezanje u te!iSlu presjeka upola J@ manje
r'~=-=·
=-I=f:=~"'='·='·,==_=_,=",="='=,"=m=+==i::--:;·=,,="":::Hl....!':a."',""i' .i"""'"
prednapele konstrukcije kod ,kojih.je obavljeno injektiranJe, pokazuju vecu nosivost i
manje sirine pukoti'na, 5to takoi.1er pove6ava otpornost koostrukciJe na koroziju. Da bi
__' smjesa za ihjekliranje ispunila svoju funkciju, za v~Jeme utlacivanja mora biti dovoljna
293
t$
4. Osnove prednapetog betona • predn.apetog bet~na
4. Osnove
294 295
"1-. U.::>OI(.IVV preonaperoQ DelOna 4. Osnove prednspetog beton.
i. ,. .
Kod Oils sa za
naplnjanje upotrebljava flea promjera $5, 7,,8 (iznlmno 12 mm), sipke i i do &0%, naJvlse zahvaljuJuci primjeni kvaiitetn.og eelika, odnosno prif!ljeni eelika'
uZad;'Cvr.lo6a Zica varira ovisno 0 promjeru (1450 Nlmm2 - 1900 Nlmm2) i raste sa visoke cvrstqee .. lpak, glavna je prednost prednapetog betona sto sevellki rasponi ne
sma~njem promjera. mogu svla?ati"armiranim betonom.
. .:}{ :>: '.: Bupuci qa prepnapinjanje podrazumijeva "eliminaciju h pukotina; prednapete konstru~
Pored v;sokovrijednog celika za prednap;njanje l.f konstrukcijama i e/emenlima od kCije sig'umije su i trajnije od armiranobetonskih, jer'teze dolazrdo Korozije armature,
prednapetog betona- upotrebljava se i objcan betonski celik, jedine osjetljive komponente ovih gradiva,.
Konslrukcije prednapete u jednom smjf!ru u pravifu valja annirati nenapatom
armaturom u poprecnom smJeru kako bl se OCIJv8i8 cJe/6vJfosl Hakon raSpuCavatlj8. 'Iazlla plednost pred.,mpetih Icestrl:ll(cija RaG esgo"arajYsim flJ+Clirsnobetonskjm je i
To je uvijek tako, Kada 5e nosaCi napinju osno. (vfacni stapovj resetke, zafege !ukova i njihova srnanjena mogucnost defonniranja (greda' od prednapetog betona ima i do
okvira itd.jt stremenovi imaju istu ulogu kao ked armiranobetonskih stupova. NadaUe. nekoHko puta m~nji progib nego armiranobetonska greda iste visine), sto omogucuje
stremenovjma se kod prednapetih grednih nosaca preuzimaju i sile koje izazivaju izradbu veorna vitkih i lakih nosata.
kosa giavna vlacna naprezanja. NapQsfjetkU, podrucja u kojima se sile prednapinjanja Na s!j(~an nacin u podrucju niskogradnje j visoKogradnje, gdje je njegova primjena jako
uvoda u, konsfrukci.ju (podrucja sidrenja natega). takoder vafja dobro proiet; rasprostranjena, prednapetl beton ima izrazlte prednosti I nad -drugim poznatirn
popreencm nenapetom armaturom kOja ce pdmiti lokalna vlacna naprezanja. Sio se gradevlnsk!m materijalima.
lice nenapete -armature u smjeru pre(fnapinjanja, njena uloga jra konstruk{ivna, jako
vafja leBU .kad god je to moguce tzv: djefomjcnom prednapinjanju nosaes, ked kojih se Naglasit cerna i e.konomicnost serijske prorzvodnje tipskih prednapelih e!emenata. Tu
(jio uljecaja vanjskog opterecenja preuzima prednapinjanjem, a dio obicnom ubrajamo sve vrste predgotovijenih (montainih) prednapetih nosaca, pre.dnapetB
armatIJrom. No I bez obzira na to, cesto se granicna nos/vost mote z8jamcm samo zefjeznicke pragove. stupove kontaktnih mreia elektricnih vucnih vozHa (gradski ,
dodavanjem nenapete armature. , zeljeznicki promet), stupove.,dalekovoda, tJa'cne cijevi Ud. Kod plo~nih nosaea, p!oCa i
UzdUin8 armatura u s,mjeru prednapfnjanja, prije svega stuB kao montaina, za Ijuski, eliminacija v!acnog 'naprezanja obaVlja se takoc1er prednapinjanjem, i to u
vez;vanje poprecne armature. S druge strane, prems nasim propisima,' presjeci . Jednom, dva iii vise smjerova:
prednapetih, gr;edn;h nosaca, koji se ;zvode na gradilislu, moraju sadriati najmanje . Valja jos dodati da je vrfo uCinkovito razradena i tehnika prednaplnjanja betonskih
0,15% nenapete armature za pokrivanje vlacnih naprezanja izazvanih slijeganjem kolnickih'ploca, kao i poletnih staza u zracnlm lukama.
skela i podfoge, skupljanjem betona. nag/om promjenom temperature itd.· . I na kraju, probJem v!acnog naprezanja. odnosno pukotina, u betonsklm zidov)ma ,
Za prednapefe betonske ploce odgovarajuCi najmanji-minimalni postolak armiranja cJlindricnih spremnrka i sHQsa takdder se najucinkovitije rjesava prednapinjanjem.
presjeka obicnim celikom iznosi 0, 1%:
-----_.-
296
..
-
297
5. Ukrucenia zidanih zgrada 5: Uk!utenja zidanih zgrade
!. Telj~~e rose
-----~----- 2, Te1i!~~ Wast!
~~ hvekid:n::lm crt(lo~ fl.ik~mo
je dofc....odjo tlocdo uslijed Sfika 2.15.
\oOnJ.,n;h Silo Poloi<>j suplj!na cigJenog bloka u
zictu cd opeka sustava 1>2.0
// / P RIG 0 R K A - Stanogrednja, .
-~---- _____ J :
- ________ J
Sesvete
SJika 224. TJQcrtni polouj teima mase U odnosu na teziste krlltost! (cent~r rotacije)
Pod nosecim i veznim zidovima 'podrazumijevamo zidove debljine d ~ 19 em.
Noseel i veznj tJdov! rnoraju se graditi i'stodobno u svakot etati i povezati serklaiima u
Jednu monolitnu cjelinu.
Bnna je nag!asiti da nagle promjene krutosti po visini grade vine (jedan "mekani" kat) Vemi zidovi osiguravaju stabilnost noseceg zida okomi(o na njegovu ravninu. S
va!ja izbjegavati, jer one u slucaju potresa mogu prouzrociti ostecenja, pa cak i obzlrom na odredene debljine noseCih zidova najveCi medusobni dopustfmi ~k
rusenja gradevina.
veznih zidova iznosi:
Nagla PIomjena kr,utosff nastaje u s/ucaju kada npr. u prizemlju zgrade n;su izvedeni 1) 5,00 m '"":' I8 noseee zidove debljine.19 em,
fasadni zidovi- ispuna (zbog prodavaonica, Jokala iii skfadWa), dok su na ostafim 2) 6,00 m - za noseee zidove debljine 24 em,
etaiama zbog stanova oni prisutni. Zbog toga valja teiiU da gustoca zidova u svakoj 3) 6,50 m - za nosece zido-ve debljine 29 em, '
etaii bude pribfiinojednaka. 4) 7,50 m - za no:;eGezidoY6 debljine 35 em.
298 299
:J, vlt1UCSn/B zlOar'll/1 zgrada 5. UkruCenja zid.anih zgrada
.,."-{~~>#.
Pregraq~I:'rienosec-i zidovi. koji se obicno nalaze na mec1ukatnoj-stropnoJ kom;tru-
kciji, ~",~e .e
naknadno s tim da u donjem i gomJem dijelU kao i sa slIllne moraju bit;
dobro_ sp:QJEmi 5 nosecim Zidovima I stropnim konstrukcijama zbog osiguranja be ,e
Krovn,a konstru,kclja takoc!er proslomo mora bW kruta i sidrena u serklaie. Sustavi
kro~njhvew mqraju bjti laky] da ne prenose vodoravne (horizontalne) sHe na zidove.
Pregradni zidovi i zidovi lznad stropne k9nslrukeije visi 00'50 em moraju bili povezani
stalJilnoStl.. UI<rueenje pregradnih zidova u nozid i pn vrhu p"I<azano je nil slid 221 uspravnim' anniranobetonskim vezama- i serkfazima sidrenim u' nosecu konstrukciju.
zabatne/zidove potk~ovlja valja' osiguratl serklaiima. Ovi serklaii mo·raju bili vezani za
stropnu konstrukciju.
-Uspravne armiranobetonske· veze obvezno se izvode poslije zidanja zida i posta-
j"" : . v JaJu S9 na SVlm ug oVlma 0 1e a, na mJes Ima .spaJanJa poveZlvanJa nose I I
veznlh zido.va i na slobodnim krajevima zidova deb!jine d~}9 enl, 9vime su izbjegnuta
moguca osteeenja kutova zidanih zgrada pri djelovanju seizmickih sHa, kao i moguCa
urda:rit tm.m . izbacivanja nosecih i pregradnih' zidova kada seizmlcka sila djeluje usporedno s
""""'ild. veznim zidom. Razmak izmec!u veznih zidava, kao 5to sma rekll, ne smije bili veel od
< -·Li 7,5 m, dok najveci razmak izmedu uspravnih armiranobetonskih veza ns bi trebao blti
veei od 5m (sl. 228).
~ ... Presjek uspravnih armiranobetonskih veza, mora biti jednak debljini zida iii umanjen za
debljinu toplin,ske izolacije, an ne manji od 19 ! 19 em.
v~ h.ko ve2I'Ii zid - .
,
,
Slilax .226..: Veza. pregradnog zida s noseCim Slika 227. Ukrueenja pregrndnog zida
zldcm pri vrhu 1dnu zlda """"" .
~. :J~
Zidovi se zidaju ptoduzenim iii cementnim mort.9!i'J, a me6ukatne konstrukcije, grede i
nadvoji nad otvorlma (prozorlma i vratima), stubista, stupovi i serkfazi rade se od
armicanog betona. Valja l~ak nag!astti da se cementni mort ne upotreb!java za nosece
j vezne zldove jer·je nedostatllo pqdatljiv, tj. krut, st6 ia posljedicu ima koncentraclju
Slika 228.
U¥"111'(l " d:J ,vw.o Najvece tlocrtne uQaljer:osti ukrucenja
naprezanja koja u s!ueaju jakih seizmickih sHa moze uzrokovati pukotine u zldovima, a
u teZim sfueajevima j rusenje gra6e~ine. Ovo pravllo ne odnosf se na uporabu Uspravne 8rmiranobetonske veze obvezno se moraju raditi u podrucju 9. stupnja
cementnog morta pn izradi pregradnlh zidova .. seizmicnosti neavisno.cd vlsine zgrade j broja etaza. a u podrucju 8. i 7. stupnja
moraju se raditi za zgrade s preko dvlje etaze.
Nije dopu~tena primjena mjesovitih sustava, odnosno da donji dio zgrade bude od Uspravne armiranobetonske veze moraju sa betoniratl u svakoj et"aii po svrselku
armiranobetonskog okvira, a gomji cd nosecih zidova zidanih opekom. zidanja· kOje S8 prekida na "smorc" (zupcasti prekid), kako bi se as/vanIa monolHlla
meclusQbna veza.
Me<lukalne (stropne) konstrukcije Rrojektiraju se i izvode tako da moraju biti krute u
horizontal~oj . ravnini, odnosno moraju biti 'povezane sa svim nosecim j veznim Vodoravne armiran~betonske veze-serklaii (pcipruzl) obvezno se izvode na svim
zidovima debljine d 2: 19 em, i to u visini stropne konstrukcije koju ukrucuju. Sirina
zidovima.
Izvode sa' kao monolitne armiranobetonske ploCe iii kao montaZne s tlacnom plocom s~rklaza mora biti jednaka debljini zida umanjena za deb/jinu toplinske izolacije
najmanJe·debljine 4 em. Ove tlacne ploCe anniraju se s najmanje $6 mm/25 em u dva (5 em), kao u slueaju uspravnih aimiranobetonskill veza. Visina s'erkUiz'a mora biti
medusobno okomita smjera i povezN sa selklatima noseeih i veznih zidova. min. 20 em, ali ne manja od visine stropne (m'~dukatne) konslrukcije. Svi noseei i
Krutost svJh vrsta montainih, odnosno polumonta.znih stropnih kqnstrukcija, koja je vezni zidovi jednog kata moraju imatl istu armaturu serk.laia. zate sto se nosed i vezni
mala u poprecnom smjeru, mora se povecati postavljanjem rebara za ukrucenje. zidovi Jednakepravno suprostavljaju seizmickirn sHama kOje 1m predaje stropna
konstrukcija.
300 301
•
5. Ukrucenja zidanih zgrada
. .
5. Ukru6enja zidanih' ~grada
Uspravne armiranobetonske veie armiraju se s najmanje 4 $14 mm (sf. 2Z9a), dok U slucaju potre~a njihova' je uloga da spnJece nekontrolirane pritiske i 5udaranja.
se serklaii armiraju 5 najmanje 2 $12 mm u donjem i 24112 u gomjem pojasu mm jr·df)ih dije!ova .zgrade s drugim. One istodo_bno spreeavaju i pojave vecih naprezanja i
(51. 229b). U aba slucaja odabiru se stremenovi 416 mm na razmaku od 25 em. n.eieljene· pu~ot-ine zbog promjene temperature, 'skup!janja betooa i nejednoljkog
slijeganja temelja.
Obvezno se moraju pastaviti tama gdje se mijenjaju vrsta i kakvoCa tla baz 9bzira na
,I
~r,),"" .,
bl
., razmak fJldjulnlca I duljinu gradevlne, odnasno 9djo so m.ijonja vislna lemeljenJa.
Stoga temelje valja postaviti na istoj dubini, medusabno:povezane veznim gredama
(trakasti temelji i temelji samel). kako bi se postig!a' dovoljna krutost temeljne
izmedu dvije razine mora biti odvojen rasteznom razdjelnicom i izveden skokovito
a) Uspravna armiranobetonska veZa teme!jnim stubama visine max 50 em (.I'I. 231). Prvi skok, odnosno prva stuba, mOle
b) Vodor;)vna ab veza-serklaz zapoceti najmanJe na 1 metar od rastezne razdjelniee.
S/ilw 230.
Raslezne (dilatacijske) razdjelnice
a) Kod zgrada slotenog Uocrtnog obUka
302
. 6.Plilozl
lii
f;~/~:vI:;-
, . "!::~:'.
6.PRILOZI
:' ::;.
'\
305
-
6. PrlJozJ
6.1. QPTERECENJAZGRADA .
.. Tablica 25
Ratunska RBeunlkll
prostoma prostema
Gfadlvo Gradlvo totlr.a
tellna
.U kN/m 3 ukNlm'
i
I. MORT -2buka V. KOV(filE (METALI)
5
','lpnenack! konglomerat
iapnenac mekan, vrlo
22 5.
6.
Vlaina crnogonca ..
Iverica.
•
5
;;orozan ....... . IB
6. rravertin 20 VII. ASFALT
1. Katran. bitumen 14
Iii. ZIDOVl 00 OPEKE
2. Ljevani asfal! .•.. 18
I'una opeka \.l vapnonom 3. Nabijeni asralL 20
<!\ortti ... 16
2. Puna opeka u produienom VlH. ZEMLJA
morlu.. ", ............. . 16.5
3. Puna opeka u cementnom 1. 16
Suha gJina . . ..........'•.•.••••..
mertu .................... . 17,5 2. Prirodno vlatoa glina . - 17
4. Suplja opake U v<:Ipnenom 3. !z;razito via ina glina .. 21
IIIOf1U ... , ................. . 13,5 4. Humus .. 17
;';amotna opeka .. . 19 5. Pijesak i Sljunak - pnrodno
vlaial1 .... 18
IV. BETON 6. Pijesak i liljunak - mokar ......... 20
7. Drcbljenae 18
Beton cd kamenog punlva 24
? Armlran! beton ad kamanog IX. RASTRESITO GRAO!VO
puniva (agregata) ... 25
3. Beton od ljevaonlCke sljake •••••. 22 1. Cement. .. 12
4. Beton od obicoe sljake sa 2. Vapno .. 10
5.
najvilia 113 dodalka pijeska ..••,.
Pjano beton, ...
16
7
3. Gips .. '.,5
6. lidov! od supljih betonskih X. GqRIVCi
V.
blok:ova .......•.. , .
KOVINE (METAU)
22
1. DNo ..
2. . ONent ug!jen
•
·2
•
3. Kameni ugljan ... . 8,5
1. AluminiJ 27 '.. 4. Mrki .ug!Jen .... 7
2. Alumlnijske legure 28 ." Slrova oafta (mazut) '" .... " ... ~; •• .,8
3. Bakar 89 6. Benzin .... ................ . 8
4. Bronca ................ . 85
.
. 6, Priloz;
309
Tablicn 18
oJ E L 0 V A N J E V JET RAW jkN I n'121
do 10m
ta!iti6ln
poIuza~liten
0,30
0,<10
0,55
O.BO l!atno 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
..
LJUBLJANA
roeza!;!i~n 0,45 1,10
BOOft. WKA
• 6 - JAA POiRES
•
LJUBLJANA
7 - SNAWl rOlRES
8 - STEfAN POT/l.ES
9 - OGIWHCENO RAlOOJ.N
.
SARAJEVO
"""
......
'.
".
! •
SARAJEVO
...... " .....
I
j
"
310
6, Prilozi
:f:!,'."
6.2.'S!ATItKE TABLICE ZA PRORAtUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAtA
A B
P
'"
.
::.0
r;Wlica'JQ. Retne sile kontinuiranih nosaca preko 3 jednaka raspona s jednakim raspo- + +
radom optereeenja u poljima
0,400 1,100
0.450
"pi
..o,D50 pi
0,363 1,200 pi
PI
-0,075
0,325 1,300
P
312 313
O. Prilozi . 6: Prilozi
-.-c,,,,,,,5-+_1O~'-l_"",,
O'O-+-"~. +.;;03 .~070+-'C3l.69.~"t-:3",'. "~6_~2.="'2+-",'.3~68f-~;"'-', 2.06' 3.5 1.0 0.366 0.64' ".682 "
=~=t~~~~~~~~t~01··~07·1=t3''S2~0t33~."81=t2.l!·"~9t3~!'259~=~'~'~'t=~E
3.5
l.94' 0.084 3.. 2.920 2.'" '.'63 :- '.5
~ 1.944 0,'" 3.'" 2,800 2.320 1.080 "- l.S
,60 0.94' 0.097 3.125· 2)07 2.236 2.005 • 3.'
1.167 0.937 0.104 3.024 2.6" 2.16' 1.940 l,5
!.1 10.0 0.174 0.934 O. 11 2.933 2.5402.099 ,,os2 1.735 3.5
10.0 0,180 0.931 O. 17 2.853. 2.<70 .042 '.83> 1.688 1.609
2,3 10.0 0,187 0.' 1.123 2,780 2.407 990 1.784 1,568
2._ 10.0 o. '.41 1.531
1.5 10.0 0; 1.\35 2.654 2.299 899 .703 1.497
2.6 1.\41 2,599 1.251 '60 '.668 1,466 3.5 3.' 0.479 101 0,311 151 .516 1.253 0.988
10.0 0, ',916 0.147 2.549 2.207 1.824 1.63' 1,506 1.438 3,5 3 . ' · 0.493 .795' 0.317 .501 1.240 1. 12 o,on
2.8 10.0 0,218 0.913 0.152 2.502 2.167 1.791 1.605 I,m --..:3?;-,5+:.;; o~"
33.4.s;.-+--;;: 0.789 0,32' '1.715'.465 1.221 1.100 )15 0.967
2.9 10.0
10.0
0.225 ,910 0."7 2,459 2.130 760 1.S78 1.387
1.364
3.5
.3.5
3.2
3.0'
0.522
0,538 0.776
i:ffi- 1.696
1,678
1,469
1,453
1.'"
1.201 . >.or.
,003 0.957
0.'
0.23> 0.907 0,163 2.419 .095 1.73 '.552 1,431
3.1
3,2
10.0
10.0
0,231
0..142
0.904
0,901
0.166
O. 73
2.382
2.34'
2.063
,033
1,105
1,,80
1.5"
1.S06
1.409
1.388
1.344
1.324 -T,+-'"22";.--'1-:;:i".5551""'''';-+--;;::'S-::;~::+::;:;;:::~~f-71~,::~:t.-:~~:!;;'-i'1--;'':·:~~~t~-;',., .,,0,982 0,
3.3 10.0 0.248 0.898 0,178 2.315 2.005 1.651 1.485 1.369 1,306 3.5 . 0,593 0.153 0.362 1,62. 1,161 1.041'- 0,'''' O.
3.4 10,0 0,254 0,895 0,183 2.284 '.978 1.635 ,3,5 0.61' 0.745 0.370 1.604' 1,389 '.0;>49- O.
3.' .,,'59 '.'" 0.187 2.255 1,953 1.614 1.447 1.334 U*- 3.5 0,636 0.735 0.379 1.5'6 1'.373 1,135 1.018·0.'38 0.895
... - 6. Pri/ozi
l'I~!~1~13;1~lal~';I;I~I~lilgli
k, m,
~,
317
~-~" ,.-'
-'r- ;: .t ~
"
~, -t -\- -r --+
~ ,. '-j-
L
",
,.
~1~1:;11:1~1;;:1~ I~
\~;;:;; ..". ;:::;.~ ;;; ."
~I-I-I-'
.~ -b: -~ -~ g -1-1-1-1- I b~~t:~
~b'~bt:: -1-1-1-1- ·~Ii>I·"I·"I·o -o3N ~
~
.... (:> 0> 0" .....
ro 0 3
'~ro
roc, '"
8
<.,
~.
..... Ct>
_
Ol
~.
11 ~
• 0;
3w
~I!r
~ <
~
~
~:
C
iii
, §
1 .t.
~1~1~1~! . . ."1'"1 10 1'' '1' ' -1-1-1-1-.... "I"I~IOIW "'I~I~I~I!"I"'I'"
o ... N
t.> to> ........ (.T>
:..:..."'.."
W
.... b>-.....
V> C> (%>
,
~
,:.. 0>
"'...,
..
to
'"
....
to
....,
~~w<o·
.... -.l,a> (:> ....,
b"~~~
<0 '" to OJ ..... ... ......... m "'" .... ...,
'" " ~
~
·~I;::li:,'I·~I·t
...., (:>
NU\<omJ>.
'" .......... ·;:.I·;:.I·~I"'I·"
""
"'" -.r '" .:.
N
'ilil~liIi i'1'~
'" ~ ~
<L>
<::>
....
N
<0 '" ._
. Po-!".("> !'"
"'1"1"'1"'1'"
W "" w
Ol ........
:- '"
.... ....
~I~I!"I"'IWIWIW
yo P> ."" .<0 ..... .'" .r;:>
t;;:i~f~::l~
J
'" ." ~
til.
""~:
"'I·~I.·.~· "I'
;j :-;
." ~
;,;,-...
_1_'_1_1'"
..... 0 > , . , < 0 0
~ ~I£ ~ ~ !'l1'~lfJl'~I'~
~ g: t ~ ;;;
:;;I~I"I~I~
~~~g:~
~ltll~I~I>$I!lt '"
~ ~ "jg ~ ~ i:l~ o ..
~~ '0
on·
'"
co-
"'~w I~0> I'....;: 11: '0> '·1'' 1' '1' '1' 1'''1'''1''1''1''
.... " " O N ....
_0>0>",,,,
m«J
......
........
0.1>._<0
'" 0> If: I':: Il':
IEWO..:>N Qr~ '" l"'I'w I'·
.... u. ...
O'l 0 <:>
(..>
0
1'8
3
3"
W
"
-g
~
Promjer ,Masa
Opseg kgfm P!ostina popretnog presjeka rebraste armature A., u crn~ :ra k+ada:
;
mm em ~I RA 4(/0,2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 '0 11 12
6 1.69 0,230 0.228 0,28 .0,57' 2,55 2,83 ~ ~9
GAS 1,13
~ ~ ~ 2,26 l:.!2.
cr.57 ~
S 2,51 0,409 OA05 0,50' 1,01 2,01 2,51 3,02 3,52 ~ 4,52 5,03 5.53 E03
10 J,14 0,649 0,633 0,79 2,36 3,14 3,93 -4.71 5,50 ~ 7,07 7,85 8." ;;,",3
10,18 11,31 12.« 12.57
12 3,77, 0,920 e.911 1,13 2-;26 3.39 4,52 5,56 6.79
~ 9,05
14 .4';~O 1.252 1.242. 1,54 3,06 4,,~ cF~ .!..:!.E. 9.24 10,78 12,32 13.66 15,39 ~ 1!.4-1
16 5,03 1,621 2,01 4.02 ~'ii5 8,04 10,05 12,06 14.07 16,09 ~ 20,1~ 22,12 '2~.13
.,.
~. 73..59
28 12,32 18,47 24,63 30.79 36,95 43,10 49,26
~ ~
.
32
36
16,09
20,36
.2-4,13
30.$4
37,70
3£
-40,72
50,27
-40,21
50,89
62,83
-4$,26
61,07
75,-40
56,30
71,25
87,97
".J<
81,43
100,53
72,:38
~
113,10
~
80,42
125,66
~ ~
88,47
138,23
95.51
'15.'),80
~
. . ~.
/ 6, Prilozi
/
-/
/ Tab/tca 39, Tablica mrezaste armature za place MAG 5001560 '.-
. ,
P!oll'II"" p, .. "jel<a
Pf,?ffijer tica
.6znaka ..
mreze mm mm ""
As (cm 2/m) mm
Masa
lmrde
I--I-I-~ -
_R·J78 1:'8;5) 5.0.1 :1$0 2SD" ..,3.78 0,78 600 215 3,63 41,92
R" J8J 7:rr.r 5,0 100 250 3,85 0,78 600 215 3,68 48~S6
1--1-1--- R·4Z4 9,0 6,0 150 250 4,24 1.13 600 215 4,26 56,23
..., ..., N '_ III ~ I",
'" R.JO] 8,0 6,0 100 250 5,03 1,13 600 215 4.89 64.55
';;-' . 0.
0 (");$- §
.... .... ~
0 ~
_ ~
N :q ,... ~.
to') ,.; ..,.
0
<D. UJ >N.
_ .~,
... N ~ I R. ..."4 10,0 6,0 150 250 5,24 1,13 600 "5 5.05 66,66
~ eJ E. E R" 6]6 9,0 6,0 '00 250 6,35 1.13 600 215 5.94 78,41
~
'~ .N ~ J ~ ~ ! ~ ~ ~ ~ ~
g
0
~ i i~*
.. E
0
R·78J
R-llJO
10,0
12,0
7,0
8,0
100
100
250
250
7,65
11,30
1,5.4
2,01
600
600
215
215
7,76
10,46
102.43
138,98
..
~
~
'i
0«; fl':"~o~~~ Tablica 40. Tablica mrezaste armature za pIece MAG 5001560
~ I g*l.§ ... Q 0
g: I:(~ ~ ~ ~§ 1-+-+-1 OBOSTRANQ NOS!VE STANDARDNE Q-MREL:E
O ~ .QVj'-'-
0 e. cl -B ~ ;!i PlpS,tina p-resjeka
"D
'~
Il.
rr'~-_n__.+-"-+_I-ri .. OZnakii
mreta
Promjer z;ea
mm
Razmak tica
mm
tica
A;; (em-2'm)
Izmjere mreie
mm
Masa
Masa
1 mreie
Umu!. Popret Uzdut. Poprei'; Uzdu.t. Popre!! Ot.lljil1s $irina kglm 2 kglkom
.2~~ ~~~ Q-lJI 5,0 5,0 150 150 1,31 1,31 500 215 2,06 23,34
~ Q·/J9
Q.!Ii!i
4.2
4,6
4.2
4,6
100
100
100
100
1.39
1,66
1,39
1,65
500
500
215
215
2,20
2,64
24.68
29,61
"
;;;
.);l
Q.1118 6,0 6,0 150 150 (S8 1,88 500 215 2,98 33,44
. Q-196 5,0 5,0 100 100 1,98 1,96 500 215 3,11 34,89
~
E Q·111 6,5 6,5 150 150 2,21 2.21 500 215- 3,52 39,49
,~ 0-}$7 7.0 7,0 150 150· 2,57 2,57 500 215 4,06 45_55
:0 Q-18J 6,0 6.0 100 100 2,83 .te~ 500 215 4,48 49,28
rn
J
t- q·JJl l,il~ 6.:'1 101.1 101.1 3,32 J,'JZ 500 215 5.26 57,86
..,
o; _~Q~.J~JJ=-.j--,,8'~0--1_,_8~,~O.~_'~5~0--lI_~15:0c-1_-,,3,~35,-+-_\~3,~35:-1-~5~00=-+-~':'~5-1=-~5~,3~'-I_~5,9:,~G9,-
Q·j,U 7,0 I,ll tOO 100 3.85 3,85 500 215 6_10 67.10
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~, ~
-,
] Q-JOJ 8.0 fl.O 100 ,..}??__ . 5,03 _"~"~,~~~_'i_'~'~5=-1_~,~,9~.O;-l-~O~':')~'_
~ ~ ~ m~ ~ ~ ~ ~ ,.,"
~
(}-J,~J m.u ill.U lUG lUG 7.65 7,85 500 215 12,34 138.18
. l.
Q.J1JO 12,0 12,0 ,"
,."0,,',00",, '..'.-,3,0, "',',,,"'., .5..00. .,.''',."''",'',_,19,._8.,,,9,.5
-t
320 321
I
-
o. Pritozi 6. Priloz;
6.B. TABLICE DULJINA SIDRENJA I B.n. TADLlCE.S PODACIMA ZA GREDICE STlWPA FERT
DULJINA PRIJEKLOPA MREtASTE ARMATURE
•,
-
< 8.5 12 dobro >25 3 2 A8 245-260 286 5,50-'
- - to~e '35 3 3 As 270-275 304 5.50;:>
- - dobro '" 35 4 3 As 285- 290 322 4,60'
-
8,5<'\l:512 - to!,>e "'45 5 4 i! As 300:"310 340 4,00
As 320-330 358 3.11f
As 340-345 376 2,65
As 355-365 394 2.15 ..
Tablica 42. Du!jina prijeklopa I')osivih ilea mreZaste armature
AS+l 375 ... 380 412 1,8 360 1.80 3.40,'."
Najmanji broj poptecnih 1,8
Uzdufne fice Promjer Dutjina preklapanja As" 398-400 430 376 1,88 2,90,.
ulcm] iica
u nosivom Prlanjanje (tvorova) AS+1 410-415 448 1,8' 390 1,95 2.50
I
profezu !jlu\mmj A8+1 425-435 • 466 1,8 430 2,15 2.20'
MAG MAR MAG MAR
Jednostruke , $ 12 dobra 40 35 4 3
I
I
.
!lee lose 40 35 5 3 I
Dvoslruke , 5 8,5 dobra 40 35
.
4 3 i A8+2 460 - 470 502
1;8
,,8
346
460
•
4,03 2,65
tice lo~e 3.'3 5 4
_. '0
.. 1,8 360 -
Ovostruke 8,5>$512 dobro 50 45 5 4 A8+2. 480 - 485 '520 4,20 2,35:~~
1~ 480
nee fo~e 50 45 6 5 '.
. I
I
As'2 495 - 500 538
1;8
1;8
376
516
4,46
2,05:~~~P' ~h
Tablica 43, Du!jine prijeklopa nenosivih iica mrezaste armature 1,8 386
..J~it:-~;
A8+3 512-520 556 7.23 265~~
2$~ 530 . : -.,,}¥t,!'ijf,-'
Poprecne Promjer DulJlna Brol uZdufnih
2,3~:.~
Priunjanje 1,8 400
fice !ice preklapanja tlca (evorova) 574 7,50
, A8+3 535 - 540
Jednostruke
2;8 550 ':.;~'H:"-
fiee
5 6.5 dobro 15 2
1,8
.;-~ ...-.'
,
416
As.3 550 - 555 592 7,78 2 .05_-r,:i~- ~,.,,'
OVoSlruke
> 6,5 2,8 57D .,:",
lo~e 20 3
;fice
1;8 \430
,-.,..
M+3 565-575 610 8,01 1,75
2,8 526
~,
322
n II
6 P'lo •
__·~,IJ~ .
6.11!:.; !,:;.~ S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJ,.NIH FAKTORA ()IGURNOSTI
Tablica 9~ Najinanji zastilni.sloj betona
~rI<a ~tooa' < MBl' . >MBl'
'".,
I
.' .f,I.t· Tablica 45 I
I
skodljivost okoHsa
OM.
stupovl .
ploce
Ijuske
l.idovi
grede
slupovi
!~::
zidovi
•
-=iI
RelaUvno prnduljenje
.'~ ra~o" ,~umosU Yg YP Yt. armature u %..
-""""- 2,5 2,0 . 2.0
~
.. '
i
<
.
.'i . g+p+o!l
1,3
1,5
.1,,5
1,8
1,3
1,5
-
>3
sO II Tab/icc 11. Racunske cvrstoce betona
. ',\.;' i\ g+ P
1,0 1,8 ,3
MB 10 15 .20 30 40 50 60
1,2 2,1 - SO
/s [Nlmm 1J 7 10,5 14 20,5 25,5 30 33 <"1'/
~
. 1,0 1,3 >3 0.
"',. ;,j;i
1,5 /hi, 1,5 1,8 2,4 . 2,9 3,4 3,8
g+p+6
1,2 1,8 1,5 sO .f1J~!O% :/
;0
9 12,6 18,5 22,S 27 29,7
;; ;;' :,"
f',i )~
r~, <eA
;. . .
Tablica /3, Najveci broj sipaka u jednom redu za slrlnu grede b
6. '.C' ,TALE TABLICE KOJE RABIMO PRJ DIMENZIONIRANJU AB SKLOPOVA Promjer glavne armature $ u mm /7:.. 7.AV_ /~
.: .. 'c.c" .
Sirina grede
bucm 10 12 14 16 19 22 25 28 ~ J;..:, ,
i
r/;/"< S> /A:t7 ,
20 5 4{S) 4 4 3(4) 3 3 2(3)
Tahlic~·:;46.
-.,'
Najmanji postotak armiranja grede donjom v/acnom armaturom 25 6(7) 6 6 5 5 4 4 e -.,.
,v, '
30 8 7(8) 7 6(7) 6 5 5 4
~-* ~
I1mlll" MB
U~/(' 35 10 9 8(9) 8 7(8) 6(7) 6 5 /~u. F~ •
20 30 40 50 60
40 12 11 10 10 8(9) 7(8) 7 6
GA)40!J60, 0,157 0,205 0,249 0,288 0,326 'Stremenovl $ 6mm 8mm
'0,123 "' __ ' 0,149 .
-
!U4(}()/500' 0,094 0.173 0,195
324 325
Literatufa
6. Priiozi
Marna betona MB 15 20 30 40 SO 60 [6J Leo n h a rJd't F=".! Vorlesungen uber" Mass'lvbau, Berlin 1978;
·Racunska [7] L 0 h m eye r G.:Stah!beton~au ..:. Bemessung, Konstruktion, AusfUhrung.
posmima cvrsto¢a 0.6 0.8 1.1 1.3 1.5 1.6 1
4 Aufiage, Stuttgart 1990; . :~"
t"rINlmm!J
.l [8] Ma r i-ja nov M., S t 0 j i I j k 0 vic I., B 0 j 0 •vic - t.: Beton za III i JV ",*,d
. -.;;Ii-
grade'linske struke, Zavod za udzbenlke i nastavna sredstva Beograd. 1990;~~
[9J Model propisi CEB-F!P za armi~l1o~etonske i prednapete konstru~~ije.
" Najveci dopustivi razmci stremenova u gredi .
;
Jugoslav~nski 'gral1evlnskl centar. Beograd 1979; ·f;;
, .
[10J Pravilnik 0 tehnickim n~mnativima ~a prednapeti beton;
: Podrucje 1 Podrucje -2 Podrucje 3 [11} Pravilnik 0 tehnlckim liormativima za izgradnju gra6evina vis6kagradnjs' u
(tu<--r:,.) {'(r<'tu~ 3 'trY ( 3't r < 't1lS: ~ 'l;r)
seizmickirn podrucjima, S!utbeni !lst broj 31, Beogiad 1981;
Na ovom dijelu llosaca befall (Il2}h !. e" S (! I) f Ii [12J R 0 sma n 'R.: Stropne konstru~dje, DGKH, sedja Prirucnicl, knjiga 3, Zagreb
u cijelosli preuzima poprecl1u 1990;
silu ira znaci da nam slreme- 2. 2. e v :5 20cm
[13] R ado s a v lie v j C L., B a j i cD.: Armirani beton, Elementi AS konstrukcija
novi nisu porrebni. ali mora- 25 em 3 A~y 'hl'(jvi
nio ill stavir{ iz konstruktivl1ih . e"S ('tu.b) ::::} Giadevinska knjiga, Beograd 1989;
razloga na razmaku e y:
.rfremenova za pre-
razlI/(lk
[14! Rom i c S,; Betonske konstrukcije I dia, Naucna knj[ga, Beograd 1985:
!. {\. ~ (2 if) .. !, ltzimGJJje eijelokllpne pop- I S c h n e ide r !<.: Bautabellen fUr Ingenieure r:'it europaischen und nationalen
razmak sfremenova za pre- recne sile. tj. ukupne vlacne,
2. ey ~ b(l uzimanje llmanjelle popre· Vorschriften, 11 Auflage, Dusseldorf.1994;
sile kojaje njom izazvana
3. ey .s 30 em' in'e sile (dijagram 1" na- ;1 Sir 0 r a B.: Prirucnik za armirani betqn, Tehnicka knjiga, Zagreb 1961';
prezanjaje limatJjell)
/J Tom i c! c I.: Belonske konstrukCije;'Skolska knjlga, Zagreb 1984;
t 18J Tom rei c I:.: Betonske konstrukdje - odabrana pogfavlja, DGKH, senja
PriNenici, knjiga 4, Zagreb 1990;
[19] Tom i i c c \.; Prirucnlk za promoun anniranobetonskih konStrukcija, DGICH,
. serija ~~rucniCi. knjiga 6, Zagreb 1993; \
[20J Uk r a i he z y k V.: Beton, UdZbenici Sveocilista u Zagrebu, 1994;
[21} Vue i j a
k D.: Beton f armirani beton za 3. razred gradevinske struke, lavod za
udibenike i nastavna sredstya Sarajevo, 1985:
326 .'