, BORIS BEHAIM;dipL ing.

grad,
_profesor Gradjteijske tehnicke skole u.zagrebu

sc. Zvonimir Maric, profr:sor Gradevinskog fakuJteta u Zagrebu -

'. Zodslav Soric,' pror(,-~;or -Gradevinskog fakulteta u Zagrebu

___ ~AJ::>Z&-"f(E'J\ r:! ~02 \,,,::=C:clA..,).._ _ __

19, grad, ~ada BaGan, profesor Graditeljske tehnicke skole u Zagrebu
-----,---- , --'-

\"-1 ~\
f. Ljlljana Behaim

ARMIRANI BETON
UDLBENIK ZA IV_ RAZRED GRAOITELJSKE TEHNICKE SKOLE

,
;- J ,_:_.

'J
~~'T . -
"1'

.. ~ rl ./f"-'.

1-- /!- /~

'0(~ ( , - '.....1
" 0t.

I.' @KRATIS .' ,

J53-96616-0-9
ZAGREB, 1995.
Nakladnik:

KRATIS, zagreb

Za nakladnika:
Alen PotoCki

GJavni urednik:
Zeljko Potocki
- '-'~------~'-l
-C-c-4-'-S-j--"~--C;;-A;:;:-::~;:'-:'""-.'''\'E'''·'c-'::...·--ii--~-------.---~-----
Tisak: "--'-......-'~.c;~~~~'~""."'''>---.-.--- .... -',-';:::.;;:--
1~~ _ /\(
KRAnS, zagreb
4 A'-::>

"1 c. 20 '\ 'S = s-

1''f ~- - 17 S"'5
1 e:. '""'" - "\ <3 -4 S-

Ovu knjigu posvecujem Svom profesoru

Mrnistarstvo prosvjete i sporta Republike Hrvatske odobriJo je ovaj udibenik za V I a d j m i r u K 0 v a c i c v,
uporabu u gradite!jskim tehnickim sko!ama r j e sen j e -m broj Klase
602-ll9/95-01-137, Urbroj: 532-ll2-4/2-95-01 od 31. svibnja 1995. godine. Autor

CIP - Katalogizaeija u publikaciji

Nacionalna i sveucilisna bib!ioteka, Zagreb

UDK 372.862,4{075.3)

BEHAIM, Boris
fArmirani beton ; udfbenik za IV.
razred Graditeljske tehnicke skole I
600s 6ehaim, - Zagreb: Kratis, 1995.
- 328 str. : ilustr, ; 24 em
Bibliografija: str. 327.
ISBN 953-96616-0-9
 PREDGOVOR
Ovaj je udi:benik ponajprije namijenjen ucenidma IV. razreda graditeljske tehnicKe
§koie, 'bu9ucim grad'evinskim tehnlcanma niskogradnje i visokogradnje, za predmet
8etons~e konslrukcije.

Dug~godisnje radna iskustv-o u Gradileljskoj tehniCkoj skoli u Zagrebu pokazaJo mi je

da postoji polrcba za udzbcnikom ovnkva tips, CiF je cilj da so ucenicima na jednom
mjestu omoguCi upoznavanje S osnovama teorije armiranog belona j s primjenom tih
D ldi J_Q pi i di! i lem:ionirattitt-i-afffltfBnju statie!d odredcnih aF~toosl<ih sblsta' '3.
Knjiga je konclpirana prema nastavnom planu " programu, p',sana prema danasnjim
red8Doskim zahfjevima i rrimjerena wethodnim znanjima uceriika iz predrneta struke,
kao i iz Qstalil'l reieV81ltnih .predrncta (matufTli.\!ib, fizib, o(Jcr(nl..l goomotrijo).
Sustavnom obradbom nastavnih sadrZaja i primjerima iz prakse omogucuje se
uceniku da stecena manja p.oveie s prakticnom primjenom, cime je u bitnoj mjeri
pojednostavnjen proces LJcenja,

Brojni obradeni primjeri vezani za· svakodnevnu praksu treball bi ucenidma dati
sigurnost u rjesavanju postav!jenih zadataka, kao j os}ecaj za dimenzije.

!aka se u knjizi teii!a jednostavnu pristupu obradenih sadrZaja I}ije Se zeljelo iei ispod
unaprijed postavljene razine strLJcnosti. Koliko ce ucenici uspjesno svladati gradivo
zavisit ce i a njima j 0 nastavoicima, an i 0 prilikama u kojima djeJuju.

Na kraju, zahvafjujem se ocjenjivacima, ing. Nadi Bacan, prof. dr. Zvonimiru Marlcu i
prof. dr. Zodslavu Soricu na vrlo korisnim primjedbama i sugestijama,

Veliko mi j.e zadovoljslvo zahvalHi se na pomoCi koju su mi pruzili, ko!ega ing. Ranko
Loncar pri kompjutorskoj obradl crteza, Ie moj ucenik, sadasnji student arhitekture
DanijeJ [vela, pri izradi naslovne stranic8.

Osobito su mi dragocjeni bili savjeti koJegice lng, Nade Batan.

Posebno zahvallujem donatorima za pomoc pri objavljivanju ovog udi.benika,

Zagreb. srpnja 1995.

B. Behaim
 SAORLAJ

1. UYOO... ,",,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,., ... 1

1..1. ARMrRANI BETON:- SPREGA SETONA t ARMATURE ...

1.2. MOGUCNOST ZAJEDN!CKOG DJELOVANJA 8ETONA 1 CEUKA.. :..................... :........... :3)
1.2.1, Prianjanje annature za beton .... '" ... (3
1.2.."1.1. Proracun duljine sidrel1ja armature.. 4
1.2.2. Zaslitnl slo] betona uz armaturu.. . . .. "" .. " ....... ,.. . ·.. ·:·::::r&
1.3, MEHANICKA
1.3.1, Ce/ik
SVOJSlVA GELIKA IBETONA.. , rn
"".",IJ

1.3.1.1. Raclinski dijagram celika.. "::::[4

,____ ~ _ _ . 1.&,12 \I'ste arl'l'all.lra _____________________ ~14L--~~

1.3.2. Beton. .......................... 14

1.3.2.1. Marne i kategonje betona ". ...... ,J17
1.3.2.2. Racunski dijsgram betona... .... .J~

~j Z. PRORACUN AB SKLOPOVA
IA,
2.1. STATICKO RJE$ENJE NOSECE KONSTRUKClJE .. ...... 22
2.2. ODRE£lIVANJE OPTERECENJA ................................ . .. .... 23
2.3. STAnCKA SHEMA (SA SHEMOM OPTERECENJA) ........................ . ...... 25
2.4. ODREDIVANJE REZNIH SILA .. ......26
2.5. O!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ElEMENATA) . ...... 26

\~~ ~s 3. D!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA PREMA GRANIC NOM STANJU SLOMA PRESJEKA ... 28
3.1. RASCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII ODR.E£llVANJE GRANICNIH REZNIH SILA, S ...... 30
3.2. GRANICNE VRlJEDNOSTI RELATIVNJH DEFORMACIJA BETONA tb I ARMATURE Eg.~ .... 32
3.2.1. Raspodjela naprezanja u raxliCilim podrucjima deformacija .......................... ,.. . ...... 33
3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTl NAPREZANI SAVUANJEM ...... 35
f$;. 3.3.1.· Proraeun jednostruko armkanih pravokutnih presjeka AS nosaca naprc1.(!nih savljanjern. ..... 39

~ Q~ ~~~~f;!;~~~~~~~nF~i;~~.,.;::::::·::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: . :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;::::::::: .:'::::~

~
c Static:ka vislna presjeka, h....................... ...... 43
'1._ d) Ukupna visina presjeka, d.................... ..43
Plostin.; presjeka' annature, All .......... .. .. .45

) \~ <f/ <L ~ ~:I:~~~~~ii~i~~~~~~~~,:0~:'.::: ......................................................................... .... .47

),... 'U ... / L, 3.3.2. Pripomene uz uporabu tablica 1.a dimenzioniranje AS nosaca napregnu(ih savijanjem .. ..48
£" ~.). . . . . t!1 Primjeri H'
49

z? '~1 ~~:lI1~~~~~;:~~f:!£~FE~NIf'SAv.'JANJEf~. . ..... 57

?,o ...... 57

~~
..... 57

-a 3.4.3, Plo," ... ....... 64

~
40 3.4.2.1. Dimenzioniranje grede pravokuta presjeka . ... 65
'" 3.4.4. Pokrlvanje linije vtacnih sita armalUfom •. osiguranjc nosnca armatllronl ..... 68
.4.5. Nacrl armature ... ... 73
3.4.5.1. Oblikovanjc afm:Jh;rn . 73

L
~
. 2.. 3.4.5.2. Raeunanja duljine armature ..... 76
". . /' 3.4.5.3. Nastavljanje annatufe ........ ,... .......................... . .... 80
:f:>""o(;).s'~\~o ~,,",,' (1)'........ f'f,;;S""i~;'
.
Il-
"'"
z3.5, ARMIRANOBETONSKE
-'1 3.5.1.
PLOCE.....
Prorae-un AB p!oCa s glavnom armaturom u jednom smjeru ...
...... 84
.89
'-, 3.5.2. Slobodno poduprta ploea preko jed nag raspona ... 96
t, 3.5.3. Prepuslena (konzo1na) plot;) ......................................................................... .
t. 3.5.4. Slobodno poduprta plota preko jednog rasponfl s jednim iii s dva prijepvsla ..
3.5.5. Plota preko jednog raspona upela na jednom i na oba kraja .. .... 136
.-::....~±6. KonUnuirane (protetne) place H' •
. .. 146
-.-=- ~5.7. Dimenzioniranje stubisnih ploea s gtavrlOm armalurom v jlJunom smjeru .... 161
3.5,7.1. Poprecno poduprta slubisna ploea .... 161
)i; 3.5,7·.2. Uzduzno naprezana stubisna ploea - kosi plocasU nasat .. . .. 162
~C:-'c..G-.r'l.o D.!ol.O 1.J";J,~c Pl-O~ e:
/AlP, r/tlbL./v-2 r4~ c I rr;J-5r.:)yt,' ~' ~"'::;~'~
_ ~\!...e-. '" ~~ec"""<>- ,(t""'E"'p<~..oto.\'I'Q ,\-E'-
 ® 3.6. PRORAGUN NOSACA NAPREZANIH PQPRECN!M SllAMA............................ . ... 173 U/i','f.,u /llll,.>,I/1) ItJU!!J/Ll)

, "'- b:~ :~i ~~~~ '9'J~'~~ii~ ·~;~~it~·~~~;~~;·~i~.~;. ~~~~;;;·~~p;~~j~~ii·~~·~i~·i·~·~·::::.. ... .... ........ .... . :: ~ ~~
2... r:r:6.3l OdrMivanje racun~kog posmiCnog ~aprezanja 'rtJ i~ granicne popreene sHe V" ..•• 180
WJ Annatura za preUL!manJe (preno~enJe) poprecne slle .... .................................... .. ... 186
, PREGLED OSNOVNIH rlZVEDENIH MJERNiH JEDINICA KOJE SE RASE U
'1...~. Pror8cun arrr):Jl(lle za preuzimanje poprccne silc .... _....................................... _........................ 189
Ci) 4<Ht;6. Primjedyroyjere AB nosaca na qjelovanje granieoe, odnosno mjerodavne popretne sHe V ... 192 e... ".",.; (. " ARMIRANOM SETONU
?<. ~~~cv.vJ p~G-I.-~ ..... ~~ 'L-oCA-l--G'">. f ~c...gCp."MA-----."- _~._J.
12.~p.7. PLotA S REBROM -. NOSACI PR~SJ.EKA T .. -..... ,... ..... 201
----- Z. 3.7.1. Proraeun presj(}ka T kada je sllaeena ploea.. ......... 205
2. 3.7.1.1. NCOh;t!lla OS proluri krm p!()~U ... _.205
2- 3.7.1.2. Neutr,)!na os prolazi kroz rebro.. ........ 20U
G 3.7.1.2.1. Prib!!ian proracun presjeka T kada je blb c > j.. ... . ............... ..209 OSNOVNE JEDINICE:
G; 3.7.2. Proratun presjeka T kad je stl3Cen donji dio presjeka.... .. .. 212
'2-
. C 3./,3. Proracu7f1jlt!Sleka TId pteOZiitidiqe popi6c"e sile .. : 214
)~d~_ v-~""'-",,"-- -··---·----::-"'N,'(NKr.e"'wM\o"'n,--'l"N"""',"k-ngc-;.m'n'7<Js,r2- - - -
(,,",0/7-1'
1. za sHu
3.8. PR1KAZ CJELOVITOG PRORACUNA LlNUSKIH ARMlRANOBETONSKiH NOSACA
NAPREZANH I SAVUANJEM BEZ UZQULNE SILE ....... 215

~ 3.9. SITNOREBRASTI-GREOICNI STROP.. ...249

Ranijc je kau mjcrna jcdinlca za sHu rabljcn klropond (1.kp =: 10 N)
3.9.1. Po!umonlaini gredicni strop sustava FERT.. ... _........ 252

(9 3.1O.ARMIRANOBETOt--iSKI STUPOVI NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SllOM ........................ 255. 2, za duljinu m, m 1 (~etar, tekuCi metC,lr)
g -3.10.1. Prora~ur\ centritno naprezanih AS slupova ............................................. __ .. __ .. .. .... 256 .
6'" -3.10_1.1. Pror8cun AS stupova kad nema izvijanja _ hulki stupovi.... . ............ 259 3. za plostinu ~2 (cetvorni iii kvadratni metar)
2. -3.10.2. Va:ine napomane oko izbora marke belona, vrsls armature i nacina Brmirania stupova ......... _262
!' ~ L.. /;gr-o· ~}<J- ,''',"0 g" .. <>-- »--
;~3.11.ARM(RANOBETONSK! TEMELJI ........................................... _..................................... _.. _...... 269 -'.@ .. Ranije je testo rabJjen izraz "povrsina". No povrsina je p! 0 h a
3.11.1.Prib:ii.an proracu~ osno.?ptere~enih trakastlh AS !emelja zidova ....... ' ............~...~ ....... 271 dodira s oko!isem, a maze biti glatka, hrapava, suha itd" dok je
3.11.2.Annlfanobelonski temeljl samel. .. .. _. ___ .. _.... __~." ... ..... 2B2
plastina m j era te plohe (u m 2, mm 2 itd:)
(~) 3.11.2.1. Temeljne slope .ispod osno opterecenih stupova ......... ..................~ ............ .... 2B2

~} OSNtV;~~E~~~TOG B;T~A~>~.·~.~.~........................ :~:-. ,~:--· .-: ... . ::~:·:: . . . . ~~:-C~}~.·.~2·B9- . -~, 'no----
4. za obujam (volumen) m 3 (prostorn[ Hi kubicni metar)
4.1. NACELO PREONAf'iNJANJA... ....." .................................................. :::s.:...... J' .... -.. .....
290
4~ VRSTE PREDNAPINJANJA GREDA 1 PlOCA.. . ...... _.. _________ .... ~... _.292 5. za masu kg, t (kilogram, tonal
4.3. SKUPUANJE I PUZI\NJE SETONA ................. _.. ._~ __ J7, .'l:.............. 294
4.4. BETON! CEUK U PREONAPETOM BETONU.. "7 ........... 295 - po jedinici duljine kg 1m
4.5. PRIMJENA PREDNAPETOG SErONA... . oJ· .. z.. ...........
296
- po jedinici p!ostine kg I m2
5. UKRUCENJA ZIDAN!H ZGRADA.,. .... 298
- po jedinid obujma kg I m 3
6. PRILOZr .... .......... 305
6.1. OPTERECENJA ZGRADA .. ..... 307 6. za naprezanje i cvrstocu 1Pa (Paskal) " N I m 2
6.1.1. Pros\orne tezine nekih gradiva (materljafa) .. ..307
6.1.2, Sialna i promjenJiva opterecenja u visokogradnji .. .... 30B
6.1.3. Zemljovidna podruCja s lahllcom djelovanja vjelra .. .. ,310 7. za opterecenje
6.1.4. Prikaz seizmickih podruCja RH ........................................................................... __ .. ..... 311
62. STATICKE TABUCE ZA PRORAGUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAGA .. .. ...... 312 - p~ jedinici duljine Nlm
6.3. TABUCE ZA D!MENZIONIRANJE PRAvOKUTNIH PRESJEKA r PRESJEKA T .. ........... 314
6A. TABUCE GLATKE ARMATURE .. .. ........ 317 - po jedinid plostine N I m2
6.5. TABUCA REBRASTE ARMATURE .. .... 319
6.6. TABUCA BJ-ARMATURE " ................. . ... 320 - po jedinici obujma N 1m 3
6.7. TABUCE MREtASTE ARMATURE .. . ............ _.. 321
611. TABUCE DlJLJINA SIORENJA .. .... 322
6.9. TABUCA S PODAC!MA ZA GREDICE $TROPA FERT ..
8. za mome-nt Nm
....................... 323
6.10.0STALE TA8UCE KOJE RABIMO PR! OIMENZ!ONIRANJU AB SKLOPOVA ..... 324

llTERATURA

Sve ostafe mjerne jedinice nazivamo izvederli.m mjemim jedinicama (kN, MN, em,
mm). Preracunavanje osnovnih u izvedelle mjerne jedinice prikazallo je tab/icama od f
do 5. Tablica 6 prikazuje pismo grckog alfabeta cijim s!ovima Qznacl)'jemo odredena
stanja. pojave i pojmove u armiranom betonu.
 Oznake i mjeme jedinice Oznake i rnjeme jedinice
"_ I

Tablica 4. Preracunavanje lTlomehata

Tablica 1. Preracunavanje sila iii pojedinacnih (koncentriranih) opterecenja _.•. •
Moment Nmm Nm kNm MNm . kpcm kpm Mpm .. ~
N kN MN kp Mp

10-3
1 Nmm
1 Nm ·· 1
10'
10-3
1
10~
10-3
10"
10"
10-2
10
10~
10. 1
10-1
10-4
III
"tI
INN
1
10'
N·
kN '"
MN==
Newton (nova Jedinca)
K!!onewton
Meganewton
1 kNrn
1 MNm ·= 10'
10'
10'
10'
1
10'
10-3
1
104
10'
• 10'
10'
10.1
10'

---:::~1";;:
... =:::;.;:t;
~ = 10 4
,_=t;OU==-----ik"P"-~---t1{"'iI~op"omii"d"'(s;tta"'a_'
ou==h;::,:=t;=:t:::::;:
103 2
i<je,"dmjil",iw~)T-----'---"--~---------1-kp
1 kpm
- , '0'
= 10' 10
-,
10-2
~
I '00'
10-5 10'
.~---
1
I
10-3
,0-'
10 10- 1 Mp == Megapond
1 Mpm
· 1()7 10'
-
10 10'2 10'
-,_.
10'
.. ____ L1- - - _

Tablica 5. Preracunavanje gustoce i vlastite tdine

TDhlica 2. Prerac'unavanje rasprostrtog (kontinuiranog) opterecer:tja
Gusloca kN/m J kgfm 3 kgldm J 11m 3
Rasprostrto opt N/mm NEm kN/m MN/m kpfcm kpfm Mplm Vlaslita latina

1N1mm
1111",
=
=
1
10-3
10'
1
1
10-3
10-3
10"
1
10-3
10'
10- 1
10-t
10-1.
1 kNfm 3
· 1 10' 1O~1 10- 1

1 W!m
1UNlm ·
=
1
10'
10 3
10'
1
10'
10-3
1
1
10'
102
10'
10-1
10'
1 kglm 3
1 kgfdm 3 ·= 10-2 1 10.3 1O~3

1 tp/cm = 1 10' 1 10- 3 1 10' 10- 1

1 Urn3 =
10
10
10'
10'
1
1
1
1
I
1tp/m
1flp/m
=
=
10-2
10
10
10'
10-2
10
10-5
10-2
10-2
10
1
10'
10-3
1
Tablica 6. Grcki alfabet
""I
A" a alpha (ana).
H"
e eta N \' n oy (01) tao ~ i 1'::'-!
B P b beta e B th theta ::; ~ x ksi y ypsilon
I
Tlthlica J. Pteracunavanje naprezanja, cvrstoce i plosnih opterecenja oe
r
I
1 9 gamma I t i iota Oo\a) o omikroll phi{fi)

",
~I
Ni:lprezanje
d della K K k kappa n K p pi tl chi (hi)
kN MN kp kp Mp Mp Mp
6.stoca
mm'
N
m' m' d mm2 em'
kp
m' mm' CfT)2 m' E , e epsilon A), I 1amda p p , roo (ro) ps psi
PloSno opt
Z( z zeta M" mmy(mi) L 0 S Sigma o omega
- -. --
1 Nlmm2 = 1 10' 10' 1 10'1 10 10' 10~ 10-2 10'
1H1m2 = 10~ 1 0-3 10~ 10-1 10-5- 10-1 10- 10 10-8 10'"

··
1 tN/m2 10-3 10' 1 10-3 10"'" 10-2 10' 10-7 10-5 10- 1
1 UN/m2 1 10' 10' 1 10-1 10 10' 10"'" 10-2 10'

··
11::p1mm2 10 10' 10' 10 1 102 10' 10-3 10"1 10'
11;p1cm2 10-1 10' 10J 10- 1 10-' 1 10' 10- 5 .10-3 10
11lp/m2 = 10'" 10 10-2 10-5 10~ 10"'" 1 10' 10-1 10-3
1 Mptmm' = 10' 10 10 10' 10' 10' 10' 10' 1 10' 10'
1ldpfcm2 = 10' 10' 10' 10' 10 10' 10' 10-2 1 10'
1Mp/m2 = .10-2 10' 10 10-2 10-3 10- i 10' 10" 10" 1
-.!2E!ake i mierne iedinir;.e"-_______________________

OZNAKE NAJCESCE RABLJENE U KNJIZII NJIHOVO ZNACENJE

-LZMJERE {D!M[NZlJELI~~)STALE MJERE NAPREZANJA. REZNE I UNUTIIRNJE SitE

I svijeUi olvor nosacn 0 .. v[acna naprezanjil u arm(l(uri

I .. teorijski (r8cunskij Jaspon 0"1 prirodna granica popu~lanja
,- udaljenosl nuttih \n(:nka momenata say. an~ dogoYorena granica po~uslanja

-----------.•. - - - - - - - -
I. duljina izvijanja O"I~p dopuiHeno naprezanje Ifa
dulJlna pnjeK opa armature
---_.
p, prosJecan tlak u Ilu
I ..
I. duljina sidrenja , posmicno MprezanJ.a
d<Jklivfl,l (bd.llll:J . .) duljill:' ',idr'Hljil
I, If
raspon proce u sn 'j<:!fU x
'.. 110:;rnleno ur:!f1i(;f1{) 11'1!'1"';llljf'
posmicno racunsko naprtlzanje prianjanjB
I.
I .. raspon ploce u smjefu), '-
't}l" smanjeno posmicno naprezanje
I .. manja slranica pr;I'lokulnog presjeka posmicno naprezanje koje preuz.ima beton
sudjelujuta sidna p{esjeka T '"N uzduzna {norma Ina} sila
"1/.. (;irina rcbra presjeka T
velicina prijepusb hlmelja
V
1/
poprecna ill posmicna sUa
\lodora\lna sita vezc
/. , ~irina !emelja
vitkost stupa
M
S
moment savljanja
rezna sila
J"
ukupna visina pmsjeka vlacna sifa u armaturi
"
ti"
debljlna place pre~;jlJka T
udaljenost teiisla vlacne armature do
F"
P,
C
tlacfla sHa u betonu
tlacna sUa
" vlac£109 ruba- presjeka r vlacM sila
..- debljm8 zas\H£1og sloja betona uz arma -
fum DEFORMACIJE I ELASTICNE VEUCINE
staticka visina presjeka
" krak unutamjih sila u armirancbetonskom
presjeku "
relativna defonnadja belona (skracenje
iii produljenJe)
• premjer armaiurno sipke
razmak lzmedu sipaka armature
",'"
relalivna deformacija armature
elasticnl dio relaliynih defonnadja
KJjuc je svakog znanja upitnik, 0 tome nem? spora;
vednu velikih otkrica dugujemo pitanju: K a k 0' 7, a
osni fazmak izmeou rebara presjeka T plastlcni dio relatlvnih deformadja
", razmak slremenova '"
E. modul elasticf]osti belona
zivotna se mudrost moida sastoji u tome da se
.-/'" A,..." p!ostina armature E" modul elasticnosti armature svakom prilikom zapitamo: Z a s to?
A" ... ,' s\'Iarna pleStina <.1rrnature S progib
plostina s!remenova
Balzac
.1.
A, plostina betonskoll presjeka OST ALE OZNAKE

OPTERECENJA 'VANJSKE SllE) MB marka helena (tvrstoca normne kocke)

1M karakteristrcna Uacna cvrstoCa belona
H statno opleretenje I,. bl1ral$lensticna vlacna tvrstoca betona
I' promjenjivo (korisno) opterecenje f, racunska cvrstoCa belona
ukupno oplerecBr.je = g + P fi cvrstoCa kocke
'I
'I-
granicno ukupno ,)pterecenje ;;, evrstoCa dlindra

" poiedinacna sila O(J slalnog opteretenja t. karakterisUcna cvrstoca ce!ika pri slomu
I' pOjedinacna sil8 ,,\I korisr"Jog oPtereCtmja GA,RA cz.nake g!alke i rebraste iJrmalure
q .. opterecenje vjelfom MAG, oznaka mreiaste armalure--glatke
/'. oplerecenje snije~lom MAR oznaka rnreZaste armature-rebraste
a koeficijent loplinske vodljivosti
NAPREZANJA koeficijent anniranja

uzdutno (normall1o) naprezanje

"
J
w
moment {!Cmosti (inercije)
moment olpora
"0' naprezenje u tJacnom podrucju belona polumjer {romasti (radijus inerdje)
vlacno naprezan)c tl belonu ,-, neutra!na as
""", gla\lna k()sa vlacna naprezal'lJ~ Y"i faktor(i) .sigumosli
". glavna kosa Uacna naprezanja
 7. Uvod

1. UVOD

1.1. AR.MIRANI BSJON - SPREGA BETONA I ARMATURE b

Od da~a' kada je 1845. gocHne francuski vrtJar Monier (Moniie) izradio pasude za
cvijece oblozivsi S obje strane ce!icnu iicanu mrezu cementniill mortom, a ubrzo
potom drug) Francuz Lambot (Lambo) sagradio camac kOrlsteCi se istim naeelom
------._.. Z8SI!Ovdlliin lid zajed-n1Ckoff1 dje!C,.8ftjU l3etoRa i csuks, s\vorpno .ie novo gradivo
(materijal), koje je asabHa u nekollkq pos!jednjih desetljeca bitno promijenifo nacin
gradenja. Rijec ie 0 ARMIRANOM BETONU. Cija je stogodisnjica proslavljena 1950.
godine u Francuskoj,
Svojom danasnjom visokom kvalitetom armirani beton omogUGuje ostvarenje
najslozenijih ideja, bogatstvD oblika i konstrukcija.
Gra6evine izvedene armiranim betonom mogu imali dugi vijek {rajanja, lj. biti u
funkciji, sarno ako su pravUno konstruirane i izvedene, Pravi!no konstruiranje niJe
jedoostavan zadatak buduci da je armirani beton najslaieniji umjetni gradevinski
materijal-gradivo, izrac1en mijesanjem vezlva {cementa), vade i puniva-agregata
(sljunak i pijesak) te ojaean (anniran) c~!icnim zicama i sipkama koje naz/vamo
armaturom. Ponasanje, odnosno unutamja stanja tako slozenog nehomogenog
matenjara nisu jednostavna, jar prenosenje opterecenja avisi 0 zajednickom
djelovanju betona i armature. Upravo zbog svoje slozenosti i mnogostrukosti rad s
armiranim betonom trazi strucan ·pristup i konstruktlvno razmisljanje, i koje se
postepeno razvija skolovanjem, tj. Qvladavanjem teme!jnih spoznaja i propisa, te
prakticnlm vjezbama, odnosno potrebno je jedno cjelovito znanje k:ako projektanta-
konstruktora tako j izvodaca armiranobetonskih gra6evlna. Nestrucan pristup i
nedostatno znanje pri upotrebi armiranog betons kriju u sebi mnogc opasnostL
Z81ed :lito zornije predociti pojam zajednickog djelovanja betona i celika (armature),
odnosno njihOVU spregu, posluiit cerna se pdmjerom s!obodno poduprtog grednog
nosaca optereccnog na savijanje (.r/. J(1). Znamo da s8vijanje, \1 presjecima ovog
nosaea, izaziva uzduina (normalna) naprezanja 0, gdje je podrucje iznad neutralne
OS! stiaceno, a podrucje ispod neutralne osi razvJaceno (razvuceno). Rezu!tirajuca si!a
11aka u poprecnom presjeku na slid /b oznacena je sa C (compression-tlak), dok j8
rezultanta vlacnih sila oznacena sa T (/ension--v/<1k). On~ djnllljll n t(distim,J odf)o-
v8rajucih likova naprezanja (u avom s!utaju trokuta).
Uzduzna naprezanja iza.zivaju skracenje v[akanaca u gornjem pojasu j produljenje
'vlakanaca u donjem pojasu nosaea, zbog cega se nosae savija.
Ako je greda izradena od betona, a najvece (maksimalno) v!acno naprezanje pod
opterecenjem dosei.e vlacnu cvrstocu beton.a, na odgovarajucim mjestima nosata
(polovi§te raspana - donji rub) pojavljuju se ptikotine i dolazi do sloma (d lc). Tracna
cvrstoca batona moze doseci i 60 N/mm 2 (za ME 60), dok mu je vlac;na cvrstoca 10 do
15 puta.manja, dakle znatno slabija (poglnvije 1.3.2.. s/. 12).
 :. JVQO
-----~---,-.---.

Da beton ne maze preuzeti veGa vlacna naprezanja, jasna se vidi iz radnog (I[N/"",I]
~,
Slika 2. Dijagram koF usporeduje radni
dijagmma eelika i balon;) (1"1. J), gdje su oba gf8diva prikaz.ona u istam mjerilu na - (J-£ dijagram .betona I te{ik,a na

jednom dijagramu. kako bi bila uocljivija bitna razlika izmedu v[acnih tvrsloca.
~~
<00

1M
Vt. . ;~
I
4tl/ jtl.:) .
nn:vliJConje (vtal<;)

Radi povecanja nosiYostr. u v!acni se pojas ugraduju celiene sipke i tako se dobiva
armiranobetonska greda u kojaj armatura nakan pojave pukotina preuzima cje!okupnu WO

vlamu sHu r.
dol< ce beton preuzeti ttatnu sHu C. a nosae na taj naGin ostati ceo ,
neostecen (sl. ld). Prvi je to uCinio njemacki inzenjer Konen (Kenen) 1866. godine
lM
To Ie primjer kako se najcesCe dijefe
Ma ~OL u!oge u armiranom betonu: armatura
armirajuCi betonsku p!ocu. Konen prvl daje preporuku koja je i ek-s·perimentalno 9 ,, ,,
1(l1( \4 15 tf~.l
1

prima i preuzima vlacne·, a beton

dokazana, da armaturu treba postavljati na on 1m mjestlma u betoou gdle se ocekuJu
v18Cn<l 118prczanj..1. t!acne sile,
Mcdutim. ponckad SC I dijclOyi ko nstrukcijc koji su izloleni tlaku pojacavaju
Povoljnim rasporedom armature uzduz nosaca i u presjeku, v!acna naprezanja u armaturom. Tadc; tlaena naprez~nja pr euzimaju i beton i armatura. Konacno, postoje i
celiku mogu se iskorisliti do odabranih granica, pri cemu se nosivost· presjeka armiranobetonski elementi (zatege, Visulje) koji primaju samo v!acne sile. U tom
armiranih nosaca u odnosu na nearmirane nosace moze povecati i za nekoliko slucaju ylacnu silu preuzima arr:natura. dok beton predstavlja zastitnu ob!ogu i sluii za
desetaka puta. Osim armature koja preuzima v!acna naprezanja, potrebno je iz smanJenle produiJenja.
sasvim prakticnih razloga ugraciiti i armaturu kOjom fiksirarno i osiguravamo polozaj Mozemo uociti da armatura i beton djeluju kao jedinstveno gradivo, a zbog cega je to
glavne vlacne armature pri!lkom betoniranja, a to sa stremenovi (vHice) i montazna tako, odnosno Cirne je to omoguc.eno, pojasnit cemo u poglavlju koje s!ijedL
armatura u gredama ({f. fe). odnosno razdjelna armatura u p!ocama (pogfavIje i4.2.).

1.2, MOGUGNOST ZAJEDNICKOG DJELOVANJA SETONA I CELlKA=

Sfika 1. ZajednicKO djelovanje betona i armature, odnosno spoj u jedinstveni monolit dvaju po
Betonska greda kao slobodno poduprl svoj!m kValitetama toliko raz!icitih gradiva, kao sto su beton i terik, pojavio se kao
nosac prako jednog raspona rezultat intuitivnih pokusaja da sa betonu poveca vlacna (ali i Haena) nosivost
01) p a-a S
~~emem i osigllrava mQ9uc.nost z~jednick09 djelovanja betona i.
I}' j~tlc
~
TnTnnT' ,/ a a) \attcka shama nosaca opterecenog
bl .... ,(,a
liUllIL~_
- --
.II II III i 11
".>!ro.I.C'll.,.,
i J" 9 I stal!1Im-g I kOflsnim (prOmjenJlvlm)-p
~ telika proizlazi iz tin[eQicc da oba a'radiva lmillY~i~Li-()eficijent lin~arnog
- - - _,",,_IX _ _ _ _ _ _ _ ~ _ _ _ _ _ 1-
..-.;:>1 ~-o Jednollko rasprostrtlnl optere"enjem
n----="-"""-- : . .\0:..", " H.,,,, -t-= (g + P '" q) razvlacenja izaz'i§..[l,R[Qm.i,e.nnro lempem!ure tij.a.uali~
_,-_"'c,_.,...... .....,....,......- · .
rJn TRn -1, b t 0 j) 0,,1 b} Nosac oplerecen na savlJanJe S prlka-
----r- •p zanlm poprecnim presjekom i njemu a,~(I+I,2)·W'I(C,
cl rrnmDTO]T:t j lIJJTIImrnj 9 pripadnirn dijagramom naprezanja
If· '" c) Siom nearmiranog be!onskog nosaca
om . -.. - "'r: 0) Belonska greda ojacana armaturom
slo znaGi da promjena tem~~~!~E~~~)_~.?E.Y..?J?9l~~h!.JdD!L\.§!illLh s118 izmedu betQna L.
'I" 11\0 U podrucju vlacnih naprezanja. armi- ~~Kad.§...•.2LR!!.2ELL.s~!fuj[l~~_LLy[JQ.s~;~Ji.G,ij5LJ)o~eJjs;ij~~io~mg£L.~zvlaCenja,
p ranobelonska greda promjene temp§@ture jzan(aleJ.llJ.atiif3J.tft,Rr.QJJlJ~.[l8_Qj;Il.lJma,..ZbQg~tQgA....bi.a.n9Jl-t~O
dl /: 1[: II '": !1C:JTLUI, (~:IJI,UJg e) Ruzrnj!3slaj armature v uzduinom i
poprecllom presjeku grednog nosaca
'prianjanje izmed~_armatu&U1G10Jla.Jos i .Prli~.J\eQo...SloJJ.i..ar.t:n.l~~b;msmt
blO optereceri~;taJQlmj.KQ;::i~oittlJcr:e.tom."....,.
~ I J , '~ I , .. ,."""' ..........,~" ,.. '"~=:.'" ..~."~ .... ~- ..

Rom '"'"t~; T",

1.2.1. PRIANJANJE ARMATURE ISETONA

"Postojanje prianjanja izmed'u armature i belo.na jedna je od odtucujuCih cinjenica u

stvaranju monalita dvaju razlicilih gradiva ~oji pri dje[ovanju vanjskih ·sHa rade
-glDl«l mrol:i.ra solidarno. U tijeku otvrdnjivanja betona stvaraju se kristali koji djelomice urastaju u
udubljenja (neravnlne) na povrsini armature. koja pritom mora biti cista,

2
1. Uvod l.Uvod

u2..
Pod orianjanjem podrazumiievamo oQiavu Qd q,to,n,!!>~..n.a.MQ~~£~~~1PP.r
prj PQf!usaju njenog izvJacenja i;.. betona. Ovaj Dtpor kod dovo!jnog uSidrenja moze biti
taliko velikda ce sipka prije puknuti nego sto ce se lzvuci jz belona,
Otpor koji se suproislavlja izvlac\l!Jj.lliipke.naziva so pria.QJ"nje,aJ'osl@c!i.ca je:
@ovrSinskog spoja sipke s betonom,. koji ovisi 0 sposobnosti uklinjavanja kristala
cementa, odnosno betona u armaturu;
~) trenja izmedu sipke i befona (nastaje kod najmanjih poma a !p e po
. te'retom,a buduCi da pri proracunu duljlne ,sidrenja ne dopustamo nikakav
pomak, ne uzimamo 9a U obzir);
~upiranja akalnog betona 0 rebra armature (sarno ked rebraste armature).
Najj.ednostavnn ostu ak sidrenja je produljenje armature za odredenu duljinu
(OuJJlnu _s:drenjal u betonu, dalje a p eSJe a Jtocka'~- pogJavlje 3.4.3.) U kOjem
r aimatura pn3staje.l>~a z~e v[aet1lh SrI§:. CI\ttB sa dS!gurava pflJe\~2
~rr?rizarmatufe u beton prianjani?~oriK06emo""produIJ,t, ~rmaturu OVISI 0 vrSu- j
kvalit~ti ceHka, marki bet09.~ promfe~1ipke, kao I 0 n'J;'e~n~o';'tT-,~p~oT-lo"z"'a=Ju prroelonlr;iil}u.
POJedmacnl profili glatke--GA i rebrasre::::RA armature mogu na krajevima imati kuke iii
biti ravni, dok se armatura od zavareni~ mreza MAG Hi MAR i Bf-..celika zavrsava bez
kuka.
PiOl<;icuH pohebiie -dtj-Ij-i~dreAjo proizJazi i-z--..u"jeta rawwts~~l! sHe potrpbne
da izazove slom po
spoju betona i celika (tj. sigurnosti proma "proklizavanju") j sHe
kidanJa sipke (ij.sigurnosti prema kidanju-slomu armaturne sl'pke). Uz pretpostavku
da jo naprezanje prijanjanja tp konstantno na cijelo) duljini sidrenja, iz I. x '"'0 sHjedi:

Glatka annatura-GA, ostvaruje n?prezanje prianjanja sarno usnjed povrSinskog spoja

armatume sipke s betonam i trenja, a rebrasta armatura-RA uz prianjanje i trenje
postii:e to i pomocu upiranja (najjace ad svih atpora jer uzrokuje najbolje prianjanje).
Cvrsloea prianjanja raste s kvalitetom betona. Osim toga na efikasnost 'prianjanja
utjeee i velicina promJera armatume sipke, pa taka deblje siple zahtijevaju vecu
duljinu prianjanja. Neravna povrSrna sipke, odnosno hrapavost armature, povecava
utjecaj prianjanja, stoga glatka sipka ima manje prianjanje nego hrapava, tj. rebrasta:
gdjeje:
Prianjanje, odnosno c-.,rrsta veza izmedu armature i betona, za sva stanja naprezanja, (, [mm J -~ duijJ/Ja sidrenja pravoga (ravnoga) dijefa sipke
jedna je od osnovnih pretpostavki armiranobetonskih konstrukcija. $ r mm J - promjer §fpke koja se sidri (d =: $)
Ol'i [ N11I11ll/j" - gran/ca velikih p(odufjcllja (za hladno vUc'el1i 6::fik lIl10si se GfJ))
I
'Ip [Nlmm] J
"
.- pOJmicno racullsko naprezal1jeprionjonJa (w!J!ica 7)
1.2.1.1. PRORAGUN DULJINE SIDRENJA ARMATURE o {em 1 - opseg armarurne si'pke
~obro ~ek!iranoi i lzvedenoj armiranobeto~oj konstrukciji mora bili osigurano .
U sljedecoj tabllci prikazana su dopu§tena racunska naprezanja prianjanja za slucaj
zajednitk.Q cr~~!)J~~R_~t?r:t_?, _ _ i _~r~a~:!:..~~~.?~Ci ~~':l~!~eba_ §.prijeclH dostizanJ~ dob~og prianjanja, a ona oviso 0 poloi.aju armature pri betonir3nju AB elemenata.
granicnog stanja sloma po spoju ova'dva gradiva,
Dobra prianJanje ostvareno je:
\z toga raZ10~~fSipka mora biti pouz-dano usidrena na krajevima (s1. J).
- aka su aramaturne sipke pri betoniranju postavljene pod klJtom od 45" do 90 0
prema horilOntali
- ako su armaturne sipke postav!jene pod kutom manjim oc! 45 0 Hi je armatura
ptl!Stmi sl.oU&e f~NcdiQ odted.rP. [11r(J!:.Ff;1 ~,r;l,,,
, h .. "y'~'l ~r"jn.j<J lr.:'l" ,\) k"!,, in i()~ "od"" Iv,l"hnl
vodoravna. ali je smjestena u donjoj polovici poprecnoy presjeka, udaljena
'najmanje 30 em od gornje povrsine

Tab/lea 7
- Marka belona MB
Vrsla
<lrmalvre 15 20 "30 40 50
.' S/ika 3" 'Ou(jlna sidrenja armature
C;,{ NO/.!oO 0,60 0,67 0,76 0,85 0,92
..._-- . .. .. "----
!VI <lUO/SOO 1,20 1,40 1,75 2.10 2,45
Na dufjini sidrenja vlacna sila iz armature renos1 Jie...Q.Q.$Jep.e.onJJa.b.etoll"., _.

4 5,
 1. Uvod

U svim ostallm sluci'ljevlma polozaja armature smatra se da je prianjanje lose, pa Dulilna sidrenja uzduzne armature kod slobodnog leiaja iii krajnjeg lez.aJa s djeler
.M
dopu!;len3 IlUpn!L;Jnj:1 IJJii,"lfIjallja iz loUin' 7 trl!!)~! Ulll,Uljili Z,-l jUdllll tWI;inu . micnom IIpoloscu iznosi' .
213 ~((l) ad mjesta dodir3 nosaea j lezaja u slucaju izravnog podupiranja (sf. 4)
Za dobro prianjanje, prema gornjem izrazu; ovisno 0 marki betona i vrsti armature,
duljinu sidrenja mozcmo izraziti formulorn 0 1 bI

~-~ L
~dj(!jl':
~-~
ifJ!,f.l!
'" GA l'nl~11
II
'" RA
~)
k
,WUlI!j'T .i'i/J/i,· koju 5idrillw
- koe/iCljclIl koji uzilliOlI/(J I;: lohlir:e R. -~--!---
Slika 4. Duljina sidrcnja uzduine armature u slucaju izravnog pcdupiranja

a} Glatka armatura-GA b} Rebrasta armatura-RA

Tabllea 8
Vrsla Marka betona MS
·armature !~{<:(J' racunajuCi od tree-ine sirine lezaja u slueaju neizravnog podupiranja ("I, 5)
15 20 30 40 50 60
GA .240IJ611 56 50 44 39 36 34
RA 400/500 46 40 32 26 23 20

Za lose prianjanje, ove duljine moramo povecati za 50%,

Ako na mjestu sidrenja imamo veCl broj armaturnih sipaka nego sto je stalicki GA
polrebno, naprezanja u armaturl neGe biti iskoristena, pa umjesto Is odabiremo
efektivnu ~racunsku) (juljinu sidrenja '.r{cf) koja S6 izracuna prema izrazu; .
,--------- 0----- 1 Stika 5. Ouljina sidrenja uzduine armature u slucaju neizravnog podupiranja

t\ 1,(,:!)"",U.ls.~d':I), <:I) G!atka <:Irmil\,!ra-O..! b) Rebrasla armatura"-RA

~ (J,.;
Osim povecane dufjine sidrenja u sluGaju neiuavnog pOdupiranja potrebna je iiI-v, ovjesna arma/ura koja
~---' slut; ZiJ prijenos oplerecenja na tiacnipojas okomfte grede, I}. grede koja podupire gredu eija S$ armatura
gdjeje: sidri
(~ i l'.f{ef) { mm 1 - duljil1Q sidrellja i I'QGrulIsko du/jiJlo sidrcllja Sidrenje mrezaste armatu're kod p!osnih nosata-plota na krajnjim slobodnim !ezaj-
(Ja{o?f) [ NI mm.2J - naprezanje kaje adgavara srvarnoj sili u sipki evima, koji imaju poprecne nosace i!i serklaze. kao i na medupotporama, vrsimo tako
crvf [Nlmml] - grallica velikih prodtt/jellja (ifi 'crr!!) 'da bar jedna poprecna sipka feZi u sirini Jezaja najmanje 5 em od ruba nosaca m
a =] - ita tlacne sipke. kao i za vlacne bez kllkG serk!aza (sf. 6). Du!jina sidrenja mrezaste armature prikazana je u .wblici 41 (vldl u
a =213 - w sidrenje v/aello napregnulfh sipaka s klikalll{1 prilogu).

Racunska duljina sidrenja ne smije biti manja od

!
0,51"
I.<{~r);?: /O~, o12,5cIII
Slika 6. Duljina sidrenja mreiaste armature
118 krajnjem slobodnom lezaju b I 5Q11
15C:11I.

7
 1. Uvod _ _--~-------------- .. _._~ ___ 1. Uvod

Vaino je istakhuti da S8 oa duljini sidrenja za armaturu smjestenu u vlacnom iii

tlacnom pojasu, mora osigurati poprecna armatura (stremenovl iii razdjelna armatura)
~
kako bi se prihvatila vlatna naprezanja (okomito oa glavna naprezanja) koja pri tome
nastaju. ,""l , Slika 8.
1 I
Sto 5e tice sidrenja stlacenih armatumih sipaka, one se u pravilu sidre bez kuka. .~
I I 1 Zaslitni sloj betona s
obloi-nom armalurom
Razlog leil u cinjenici da nepravHno ob!ikovan, zavrsetak stlacene armature veCih "*
'd'
.
Ctlli{n) ~l'1!la /n:D!
I
promjera moze izazvati ostecenja elemenata, a tijekom vremena naj)fezanja izazvana l-.... j vel<nl 1!re20 i a) Ploca
puzanjem i skupljanjem be/on a jos i povecavaju naprezanja u armaturl. b) Greda
--"-===':-:===":':=:::'::;"':'-:'-:':':'===:'::":::'::::::::~~ _ ...- .
U urnjereno Hi srednje skod!jivu okolisu najmanJi zastltni SiD] povecElva se za 0,5 em, a
1.2.2. ZA3TITNI SLOJ BETONA UZ ARMATURU
U jako skodljivu (npr. neposredni utjecaj rnorske vade i zrakH) za 1,5 em. Ovako
J2..a bi armatura u betonu ocuvafa svoja svo~~va, mora biti dobro zasticena. Beton stiti utvraene debljine zastitnih s!ojeva valja preracunati (korigirati) za:
ugradeni eelik od rde (korozlje). sto je vrlo vazno za zajednicko djelovanje betona I
arlpature. Osirn toga beton vrsi dezoks'ldaciju cellka. sto je dokazano eksper1mentim8 +0,5 em, aka su povrsine AB elemenala nakon betoniranja nedostupne provjeri iii
aka je marka beton'a manja cd MB 25;
tijekom niza godina, Oa bi sRomenY1Lu.'4aLb.io...osblar,en.....as~aLt~~.-Q~Q<"«rn9.!..a lrn.ati
+1,0 em, kada se predvida naknadna abrada povrsine AB elmnenla koja izaziva
n_~manje 250 kg ""COSma oa.:1..roiLgo~!l.tona kaql.p'ropisima ogreden~•.!J.Oim;!uiu
debljinu za~ti~s!oja ((qbUC;~ Zato projektiranju j izvedbi zastilnog sloja betona smanjanje debljine za§titnog sJoja. iii aka se konstrukcije izvode kliznom
do armature morama posvetiti nameilu paznju. ' ,oplatom
,..?astitni slol betona uz arrnaturu je onai diD betona ko'j mjerimo od van ske ovrsine -0,5 em, za predgotovljehe (montatne) AB eJemente koj! se proizvode u tvornickim
A~"tadoi?rve armature sm e (s. 7), . .- uvjetima. ,.~

Najmanja potr~bna deb!jina zastitnog sloja odreduje se ovisno 0: Primjera radi, najmanji zastitnl sloj betona do armature za arm'iranobetonsku gredu ,
- vrsti armiranobetonskog elementa marke betna '2MB 25, betonirane u jake skodJjivu okelisu, cija povrsina posHje
- stupnju skodljivostl (agresivnosti) okoHsa u kojoj se element na/azj betoniranja nije dostupna prbvjeri, iznosi;
marki betona ao "'" 2,0 ... /,5 + 0,5"" 4 em
- promjeru armature gdjeje:
- naernu izvodenja, odnosno ugradbi betona 2,0 em"" OSI10VI1i zasfitni slo}
1,5 em = dodatni sla} zbog skodljivosri okoliJa
Najmanja debljina zastltnog s!oja betona u slabo skod!jivu okoli§u iznosi:
0,5 em;:: doda(ni s10) zbog nedosfllpnoSfi pn)1jere
8 Q ==1,Scm-z.a ploce, Ijuske. zidove, te rebraste i oJaksane me6ukatne konstrukcije
B Q =2,(Jcm-Za grede, stupove i ostale konstrukcije (sklopove) .
U rabllci 9 prikazane su najmanje debljine zastitnog stoja betona ao ovisno 0
01 skod!jivosti okoJisa, marki betona i vrsti konstrukeije. za elenwnte i konstrukeije
betonjr~ne na
lieu mjesta. cije su povrsine nakon betoniranja dastupne,

1 .\ ="~ < MII!5

ploce
;:Mfl,",
Tabficn 9

-
ploce -
grede , grede
b) skod!iivost-okoli~a ljuske Ijuske
.stupovi stupovi
zidovi ;:::idovi
---;-c----+--;:';---+-.::~+___c:_-+ - --
.___.c:'c:)a.;. b:.a__+_-:;;2.;.5_-+_.-::2:::.0-'....'--+_~2c::.O~--if..- .. _'_.5__
Zastitoi sloj helona a) Ploca
srednja 3,0 2,5 1',5 ?,n
'- -_."-----_ ...
h) ("roan _ U U
c) Delalj
~O
._-----'----''------'..-.--'_.-.-._ ... -..... ... _ ~

8 9 )
 1. Uvod
ZaStitni slojevi beton<1 do armature poveeavaju se (za slueaj zastite AB konstrukcije
od uljet:uja PO}ilIiJ,
Ako je zastrtnr slo] belona do armature iz nekih konstrukcijskih raz!oga veei ad 5,0 em,
tada ga moramo armirati tankom armaturnom mrezom, cija udaljenost do vanjske
povrSine betona ne smije bit! manja od 2,0 em {sf. S}. Ovu armaturu ne uzimamo u
obzir pri dokazivanju nosivosti elementa.
Vaino je napomenuti da debljina zastitnog s(oja ne smije bit! manja od promjera
napeblje sipke u presjeku. Ako su sipke slozene (grupirane) "u sveianj, debljlna
zaStitnog s!oja ne s711ije bili manja od promjera sipke koja z.amjenJuJe svezanJ, GIJa
plaStina odgovara zt;roju stv<:Jrnih plastina armaturnih sipaka slozenih u svezanj
(pogJa vlje ).4.2.).
S obzirom na-znacaj zastitnog sloja betona, tijekom gradenja moramo posebnim
e\ementima osigurati projektom predviaenu velicinu zastitnog sloja. To su razne vrste
podmetaca, distan'cera j nosaca armature (sf. g) kojima fiksiramo poloiaj armature, -
koja za vrijeme betoniranja (grubi posao) mora izdrzati sva dodatna opterecenja (npr.
hodanje radnika po armaturi). Kako ani mogu' biti izradeni od raznovrsnth gradiva. u
pos!jednje vrljeme najvise se koriste specijafni plasticni podmetaci najrazlicitijih oblika.
cI IT if IT
ii
ill
~.
" dolazi do stoma gradiv8, na~/,('§'C!!.9 cvrst9~{jil(£l.JJ.fdlg15_Lyiak; savij;~j;'
7t:
", fI till u 71=
Siikn 9,
Podmetaci i driD.Ci razmaka armature
a) PJasticni podmelae s 3ulomatskim
pricvrscBnjem donje armalure proca
b) Krutnt (plas~icni) distancer armature
stupa .
c) Slremen ad belonskog celika kao
drtac razmaka gornje armature pJoea
d) Drtac razmaka (kosara) za gornJU
arma(tJru vnulamjih elemenata grade-
vine - ploce
e) Ortac razmaka armature za vanjske
elemente gradevlne
10
1.3. . MEHANICKA SVOJSTVA CELIKA I BETONA
z~ proracu~ armfranobetonskih konstrukcija izrac1e:,iil od .annlranog betona
neophodno je poznavali mehanitka s'{ojstva oba grad iva.
Ta svojstva eksperimentaloo odre~emo u labomtorijirna za ispitiltaoje grad/va gdje
proucavamo stvarna pona§anja -' aradjya _kana 03 ojih djeluje neko vanjsko
- opt~e. Promatramo i bilje'zimo slo se s njima dogad'a kada ih izlaiemo npr.
dfOb1]~jetenju ill razvlacenju. Celicne sipke (epruvete) razvlacirilo, tj. iz!azemo
dJelovallju vlatn!l I si.la 0 O! edajo La ispitivanj"eik'rdalici), dok betoilske-koeke. prlzn Ie ifi-----
cilindre izlazemo djeJovanju tlacnih si!a u uredaju zvanom presa. OVim pokusima
utvrdujemo vezu izmedu naprezanja i deformaclja dobivenu u obliku dijagrama ole, tj.
dijagrama naprezanja i relativnih deformacija (relativnih produljenja, odnosno skrace w
nja). Dijagrami se dobivaju automatski tijekom ispitivanja pamatu pisaea na stroju za
ispitivanje. Na vodoravnu as (apsdsu) koordinatno9, suslava nanose se vrij~dnosti
relativnih deformacija e, a na vertikalnu .os (ocdinatu) vrijepnosti naprezanja eJ.
PqmoGu lih dijagrama dolazimo do najvaznijill mehanickih svojstava gradiva kao sto
su cvrstoca. granicna deformacija, modul elasticnosti itd.
Jl} Naprezanje - cvrstoca (a I
Pri djeJovanju opterecenja u svakoj locki opterecenog tije/a pOj,avljuju se naprezanja
IT
Smatra se da je stanje naprezanja u promatranoj tocki nekog napregnu{og tije/a
odredeno ako je za svaku ravninu presjeka kroz tu tocku moguce odredW uzduino
cr i posmicno naprezanje t.
Ono uzduino iii posmicno naerezanje pej koiem za Qjjredenu vrstu napf!HJnutosti
·-~jJ~6"srfiTK,-rtd. Gradivo ne mote podnijeti vece naprezanje nego Ii je dakle njegova
cvrstoca. (;vrstaca prvenstveno avis! 0 vrsfi i kvatitef{ gradiva.
b) Re/ativna deformaci;a C§ 1
....- Promjenu vofumena i obltk~ tl/eia koja nastaje dje!ovanjem nekoq I(lJQ/$lwg iii
unutarnjeg utjINaia mnjvamo de/Qrmacijom. Vanjski utjecaji mogu biti:
opterecenje, temperaturne promjene ltd., dok unutarnji utjecaji, koji najces6e odgo-
varaju unutamjim svojstvima gradiva (npr. kod betona) mogu bit; skupljanje iii
puzanje. Kada ovu promjenu (deformaciju) podijefimo s O$(jovnom dimenzljom
uzorka, dobivamo refafivniJ deformaciju (£ J-
c) Modul elasticnost(i£Ec.)I..-_ _
Mjeru otpornosti gradiva na skra¢enje 1_Q[Qsiu1jfJnjfLJSkamjfJ1J10 (ZV. _modulom
- efastfcnosti (E), a izrazavtamo jedjoicama nllf2~. Modul eiasticnosti m'oiemo
pojmifi kao naprezanje kod koga bi se ·'p.ri proporciona/nom odnosu izmedu
napreza!)ja i deformacija (npr. refativnih produljenja u podrucju e/asticnost!)
prvobilna duljina slape udvostruCila. Modul elasticnosti je konstanta gradiva.
11
 1. Uvod 1. Uvod

Na dijelovima dijagrama, n'a kOjima, su odnosi naprezanja i deformucija [ineami, vrije~i

H09keov zakon:·

1.1.1. cELIK gdJeje: 'Ea - madill elaslj{nosti (elika koji ima dimenziju naprezanja IN/mml] i predstavlja
tangens kuta" kaji taj pravac- zatvara s apscfso'!1" Uzima se da je stvarna
Buduci da u armiranobetonskom presjeku celik (armatura) lrna funkciju preuzimanja vrijednosl Ea Ii podruCju naprezanja uporabl.Jivosti celika (0 ~ avr):
vlacn!h naprezanJ8, saZnanj8 0 menanlCKlm SvoJsivlhia ovog gl3dlva dobiverid $0 lid
osnovi ispitivanja probnih uzora,ka na razv!acenje, -za GA i RA Eo =2 do 2,1'/iP N/mnr1
Nlwl"z '7l/
Na slit;i 10 a pJikazana su u koord'inatnom sustavu (Ja [Nlmm 2J - ea (%) dva znakovita -.-------_._-_.il3!'! .... y:, ~ 1,9 do 2- lIP
- za MAG, MAR
.

diJagrama naprezanja j deformacija -celika, PlVi, s izrazenom granicom veHkih

izduZenja ()vi (pocetak plastificiranja) 0 obliku od ov~a "mekom" (GA) i prirodno Na slici 10 a oznacene su 1 CVf.stoce celika fa kao i deformacija sloma (kidanja)-
.~0lliJ.i...<i.!@gramJ5.!ljiJ1J~q:;.l?yIj~E.~isn()st cr,le" za hladno
-iViilOiTi{RAJi3eliKu7sT.TiJ slomno produljenje Ens. Primjecujemo da fa .ne odgovara tocki gdje dolazi do sloma
vueene celike (MAG. MAR i BfA, s1. 10 c) nema 'asno izrazen ra [astificiran'a celika, vee je ona pomaknuta ulijevo-. Uzrok ovome je uobicajenl postupak registriranja
gmnlcu popu an' a , ate je za njega dogovorom utv~deAO naprezanJe (J02 kao sHe umjesto stvamog' naprezanja, pri cernu se ne' uzima u obzir suzenje (kontrakcija)
p 19k popustanja. Tom naprezanju, poslije rasterecenja (ispre.kidana erta na sliCi presjeka na mjestu kidanja.
lOb) odgovara zaostala (plasticna) deformacija £p ~O.20%, odnosno 2%0 (prami/o). Granice razvlacenja O"IJi i cvrstoce armature, fa. dobiju se statisticki na osnovi ispitlva-
nja najmanje 30 uzoraka, Te velicine ulaze u oznaku vrste celika (iobfica fO).
Umjesto granice velikih izduzenja iii granice popustanja cesto pri razvlacenju
upotrebJjavamo naziv granica razv!acenja iii prirodna granica velikih produljenja.
1.3.1.1. RAC:UNSKI DlJAGRAM C:ELlKA
,I bl
Za dimenztoniranje armiranobetonskih konstrukcija metodom granicnih stanja,
I u" (N/mrn 2J stvarni dijagraml Ga lEa na slid 10 a (odnos!1o 10 b i 10 c) zamjel1juju se racunskim
,~ .
roo (ideaJiz;iranim) dijagramima, sastavljenlm jz dva pravca-bilinearnirn dijagramima
fo ~" ~OO/5IXI

(sf.fl). Kod njih Je racunska cvrstoCa izjednacena s granicom veJikih produljenja

crJcr02)' dok S9 najveca dopustena deformacija celika pri vJaku uzima ma:/-a "" 10%0.

f,
v!"t)::::e voljooi te!ik 10 15 ~ 2S
£,,(7.)
v a, [Nlmm1]
IY", ,
,,,
f,
-~.~
: c,,[ %J "-1-;,1
JO ,-.----- 2.}
IBIA 680/800

MA
I I
500/':;(jO
-;-----j
'--- ~ coot~~.,.,.., ~ (",.n. ""',.".,<l,~ 0
0
RA 400/500
J
f"'i,1'X
~rl _ "'~,.,
~ ~'hvli"" _t..""",p
"""" .. ",-uj<> 1><>'<1=
'-,;; tv;·

S1ika It). f . C.o:]

.

0:; 2\0/361
ZnakOViti (karakt£frist!thl) radni 0-<;" dijagrnmi solika

a)Za hJadno obradeni i vruce yaljani celik

o
.
0,2.0,S 1,0
v "AI~~ ! ~ N
GA

b) S !zrnionom gran!CQm vollk,h ildll,'1l11jU (),'i La!%,j Slika If.

c)Grnnica 0-01::a ~alike koji n(~m;lil! i71';1:cnll !"jfl:lJ1iCli v~likih PfOthrijr.nln 0,.;
, ,. , ., n f, .0 II.n ,,,.,,1:,,_111%.

;.it.

12 13
 ':. Uvoa .---

Cvrstoca celika koji se upotrebljava za armiranobetonske konstru kcije karakterizira

(lv,(0ll!)' a nc v!a{;nOlll t:vr!,lncorn 1". I<od " " .. " .... •.
SL! i OLIl<.!C<Jva W<.lniCUI'1 velikih produ!j(~njil ~.
~
'}; 'j;
0
., :;, 5 " "
u . ..,
malog parasta naprezClnja u blizini granice vellkih produljenja (J,.loO] ) porast deforma M

2!
·0
~
:fi$',,~
.,.
,.; .
., I1 , ..
,.;
'".. .c.
.,
-
•"
Q

cija armature je malan. UutOll niju u stiJnju slljuuiti uvo uulofln'H;ijo,. pi.! pUCU, lilllu 50
narusava monolitnost konstrukcije. Ovo pokazuje da je granica velikih produljenja Hi
"
1-
\ •.1
"
~
" -~- ..--'-'-

granica popustanja 0 1'i (00)) osnovna mehanicka znakovitost 'evrstoce celika. 2: ,

.. ~
~

0 ~~1 ~ ~ ~ ~ 8
•
>
~ :=; ~..:~

, "" I
1.3.1.2. VRSTE ARMATURA z., ""S!. )
.

. ;~ J
,'-'~ ,
.. :.;: :;: ffi
2a armiranje betanskitl konstrukcija i elemenata ad betona primjenJ ujemO cetiri vrste ~
J: .~ \';
D
armatura Gijl su nazivi kao i osnovna mehanicka j geometrijska svojslva prikazani u

2\:J ~ ~ lfl
I
~
tablici 10 ina slici l r. ~ no
~ ~
~
~r ~'i
iii
""
z 0,

'"""
N <
Oblik je izraz'en pocetnim slovima naziva armature, dok je kvaliteta izrazena
0 ~ ~ ~ ~ ~

raziomkom, gdje je brojnik granica ve!ikih produljenja (Tv; (odnosn a

IT"
za hladno
vueene celike koji nemaju iZrazenu granicll papusfanja). a nazivnik v lacna cvr~toca fa ,I
4uJ-a::
~I--X
~:Q[d ~ ~ ~
~. > >U u ~ u
u Nlllllll 2.
~

•• , •
I·1( "• •• ~

• •
•

.- • •
1.3.2. BETON
0.. ';;' " 0
" ~
" ~

C::< ' .

BuduCi da je 'beton umjetno gradevinsko gradivo doblveno mjesa vinom >Ijunka m "> ~ 0

drobljenca j pijeska, te povezano u cjelinu ocvrslim cementnlm mort am, oCigledno je

~
~
2 "jj
+-+ t1 ! I !~,- -'":B" 2~
~

~~
0
> "' <;;\ '~-a
de se fizicka svojstva ovako raznolikog grad iva mijenjaju od tocke d a locke. Stoga je ~
1
beton ustvari nehomogeno gradivo. Meautim, ako su cement, .voda j punivQ pravHno " ....'::!" ¥, $%'0
~
~:~ '-
~'- ..
~

2g
'"
~

odabrani (u dobrim omjerima), eime je dobiven beton poznate kvalite te koji mora biti i ~
, ~~ ""
i2
I ,i 0

...
68

¢
~
pravilno ugraden, oevrsli beton u konstrukcijama mazemo smatraU homogenim gradjM o~
0
w cDN
"'
~

i'5 ,,! . ,N ••
Yom. Pretpostavku da je beton homogen pojednosfavnjuje pro ratun kojem je
svojstvena dovo!jna {oenost. prj proracunu betonskih i armiranob etQD$kjb pos a ea,
W
0
1 ,, I
/
0

1 ,,
00
~ 0
.a.a
.
~o

l Nn
beton dakle treHramo kaD hamDgeno. iZofropoo gradjyo lj kan wpd i\lotij~ ,, 00
00 • ~
,<:.::, "
svojstva jednaka u svim smjerovimJh-
Beton Ima mnoga svoJstva presudna za ocjenu njeg~vog kvaliteta no za prorgGun
, ~ -;-- 0 0

I
_ ~tOr1skih kOl1strukcija u plVom redu to je njesova cvrstoca

Prema vrsti naprezanja kod betona razlikujemo: tlacnu Gvrstocu

I w
~~.s
fP
""2J, II
~
~~]'§l~
s ,;;;
k
8' ~]
l.~
g
I
II
vlacnu cvrstocu '"
~
~ ~ S'~ ~ §~:2, .. ,. ",~ ·1 g N

"'" ~~~:'i~3
~~ ~
~ ':< 7, '" .e..
posrnicnu Gvrstocu
if' 2 ~
~ 1E~.....~- " ~ '-l>'".1 ~, ,..
~
~ ~:

h-
L
~< "~.. ~> 'ii ~ " ~lj1l
I >
Karl beiona 5v akak a je najyazona tlacna cvrstoca. Ona je od triju spomenutlh
cvrstoca najveca te betonu redovito povjera~~mo -~imanje tlacnih naprezanja, dok
.,
N

'" 1
...
~

~>l.q
~1l~.g<.
...

~22~~1
,,;
:J'
-
== ~
.
vlacna i djelomicno posmicna naprezanja povjeravamo armaturi. "'

14 15
 1. Uvod 1. Uvod

Oa je tiacna cvrstoca od SYih. triju navedenih cvrstoca betona ,najveta, vidljivo je i iz

Mvamog rednog {o-e} dljagra"ma betQna (sl. /Z). Ovaj djjagram predstavijp odnos dbfNlmm1J

izmedu naprezanja 1 re!ativnih deformacija (relativnih skracenja i produljeoja) u 60

, fbt.>M8S0
t/aenom i vlacnom pojasu, a prikazan je krivuljom. Jasno je vidljivo da je krivulja 50
odnosa izrazito nagfasena u tlacnom, a vrlo sIabo u vlacnom pojasu, sto je pokazateJj
I 1\.~MB4b
dobre noSiYDsti betona na Uak, a vrlo slabe nosivosti na vlak. Staga vee kod relativno
maflh vlacnih naprezanja (- 3 Nfmm2 za ME 30) dolazi do lomljenja betonac
40

30 V ."
[:\!bi~M8JO
10
V
10
Ifl. r-... fbio;>MB20
Stika 13.
ct,(Y..J Radni 0-£ dijagram s razlitl\im
o 3 4 5 6 ¢vfStocama betona

1.3.2.1. MARKE I KATEGORIJE BETONA

S obzirom na svojstva ocvrslog betona zahtjevan'a projektom konstrukcije, nacin

pripreme i postupak provjere kvalitete betona, beton odnosno navedene marke
-+-==-=i"" lo:siLOlj tren.Aro;j optaece"lja, 1:,.",1:,., cC'lJ5I'(l 41=0 svrstavamo u dvije k,ategorjl~.
++___--"2-::!.:5"cc.. -'------t
O. J5-{1.30%. < Betoni prve kategorije B I
-f.(Jb [vlokJ [N/rrrn J:
U ovu kategoriju ulaze betoni ME 10, ME 15, ME 20 j MB 25, za koje se ne traii nijedno
posebno svojstvo, pod uvjetom da se pripremaju (bez prethodnih ispitivanja) samo na
Slika 12. Znakoviti ra"?ni CY-E dijagrarn betonl.l gradiHslu na kojem se i ugra<luju.

Betoni druge kategorije B II

!Iaenu cvrStbCU betona odreQe.o.u oa propisani Dacin nazlvam,£...cn~m b@!9na WI'
tij" > ME). Za marku betona rabi se oznaka ME, a onaJlredstav!~o.uJlai';ruL. U ovu kategoriju ulaze:
cvn'1{5t(lJi,kfrObn~~"~~ke·.!<2S!:~j20 , 2Q,i.~Q..£!!}L~..i,-1@!<..Y.!:!LI)l,!,?,.?8 dana nakon - betoni M1l 30 j belon! svih visih marki
betoDlranja, odnosno ugrac!ivanja belona, Probna betonska kocka ne smije imali - betonl s posebn'tm svojslvima
-tlacnu cvrstocu Jpk manJu Od lbk' kOja je dobivena oa osnovi ispitivaoja 10 - -30 sve vrste prijevoznih betona
uzoraka. Marka betona moze se isp!tivati oa probnirr: kockama drugih dimenzija, oa - betoni koji' S8 pripremaju, odnosno ugraduju posebnim postupcima (npr.
probnim prizmama i na probnim valjcima, ali dobiveni rezultali moraju se preracunali pumpani, 'za ugradbu pod vodom j slieno), a namijenjeni su za specijalne
na rezultate standardne kocke veliciP9 stranice 20 em. Na 'slid 13 prikazan je dijagram konstrukcije (npr. hidrotehnicki, kofnicki: prednapeti).
(J-£ s raz!icitlm cvrstocama, oonosno marKnm<l hctonk
Saslav ovih belona odreCluje S8 na osnovi prethodnog ispilivanja svjeieg i ocvrs!og
betona, priprcrn!jcnog od prcdvi6onog grad iva za predvi(!ene uvjete gradenja i
namljenjenu konstrukclju.

16 17
 1. Uvod

1.3.2.2. RACUNSKI OIJAGRAM RETQNA Iz 6vog izraza lako mozemo zak,!jucitl da se pri dimenzioniranju armiranobetons~ih
sl,dopova iskorislava prib!(zno 70% Uacne cvrstoce betona, ali uz napomenu da je
EksperimeAlatft8-i'~~ka7a!a SI! da .$lY~fJ)L~QjiL~I~,f~.j~r:0"§:Slu naprezanj~._. spomenuta ,iskbristenost (;Vfstoce prisutna sarno kod nizih mark! b~tQna (MB 5 3_0).
i relativne deformacijc betona Er,1 odnosno stvarni oblik dij89,rama naprezanja i._
'Cdeformacija betona cr" fc h • ov~~ niz~e.a01in.mi:~~~~n.~Li.6~c~6!I~rkii·> '" Tabika 11
starost betona, iiaGfi15'eTon{ranja, brzfna nanosenja, i vrijeme zaorZ8vanja opterecenja MB 10 115 20 30 40 50 60
ltd. Stoga "U5fj"u ~~~,~-,~~C?jed!J.ggl;;l.,'inij.e-,,-za~praksu~lak0~Pi~mj~Ajj.~€'~Aom. /ff (NlmmJj 10,5 14 20.5 25,5 30 33
Sla1ljU sto vjerniJe veze izmedu na~Q.U.D,aQj,i.a.....,b..~_p.(mkom
/b.·
7
._-_..
1.5 1.8 2,4 2,9 3.4 3.8
V
dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija stvarnl radnl dlJagram zamJeoJuJemo j~
racunskim dijagramom betona M.·14). 1< 10% . 9 12,6 18,5 22,5 27 29,7

Prema propisima, odnos naprezanja i deformacija tla(;nog beton~e

presjeke i presjek::~f-!:apregnute na E~IJ.§ll~a?ea'erljeKVadraTn;~ parabo!om:
_ . _ _ •_ _ .e'· •. -, •. - - - "
Zbog smanjene spasobnosti deformiranja betona visih (M!1 > 30) U odnosu na betone
niiih kvaliteta, a radi zadrzayanja podjednake sigurnosti za sve kvalitete betona,
uzima se da prirast racunske (;vrstoce III raste sporije ad kvatltl3le odnosno marke
<T1>=~'(4-€.h;'t.~ za O%"S€:J,S2%n betona, pa taka za MB 60 (vidi tab/iclI 11 ) iskoristenost cvrstoce betona IZrjosi 55%,
.~--------- Racunska cvrstoca za Mil 10 odnosi se na nearmirani beton. Za marke betona koje su
i pravcem uspofGdnim S osi skracenja koji dodiruJe tu parabolu u tjemenu: jzmedu navedenih,fn odredujemo linearnom interpoiacijom.

Za armiranobetonske elemente kojima je visina presjeka manja cd 12cm (d<f2 cm),

a to se uglavnom odnosi na armiranobstonske ploce, racunsku Gvrstocu batona fs
umanjujemo za 10% U odnosu na pajedine marke betona ({(lblicl1 11).

Za najvece relativne deformaclje .Lb elementa izjoi~nih savijanju s uzduznom silom

iii bez nje obiGno I!zimamo 3 iii 3,5 %D, a za osno naprezane e!emente (elemente
naprezane centricnom Uacnom silom) 2 %0. To je u znatnoj mjeri dObiveno ! pri
eksperimenta!nim ispftivanjima na betonskim elementima.
Najvecu propisanu vrijednost racunske deformadje tlacnog betona Eb ;:; : 3,5 %0
Stika 14. Racutlskl (J-( dijagram beloml prema propisima vecine zemalja koristimo kada se poprecni presjek nalazi u grani-
cnom podrucju napr8zanja i deformacija, pri kOjem.' S8 neutralna.· os nalazi unutar
armiranobetonsk09_ presjeka (pog/avlje 3.2.1.) ..
U gornjem izrazu, deformacfja se obvezatno izrazava u promilima [%.-,), odnosnb mm/m, Za odredivanje modula elasticnosti betona, ako ne postoje eksperimentalni podaci
a naprezanje u Nfmm 2 . (tablica 12). mozemo koristiti izraz:

Velieina fa je r8cunska Uaena Gvrstoca betona....a.md.s.oo 0 marki betona ima broj~

cane vf1Jed'nosti isk<Jzane ~ taf.'[ici 11. Kak.a-sDl.arnO-Sta.nje.-nap~eza~j;;.7betonskim
'---erern~_~im~_.~l~se-odg(lvara geometrijskom obllku prizme (0;85 jb~Tnego_koTke, i kao gdje je fbk karakteristicna Uaena cvrstoca belona, odnosno ME u N!mm~. a Eb modul
Z50~.C'j~nj~~,·Jf9SD~. ~yrSt.Q:.c~~-T": 2P_°io.), u.slue~ne_PLtv01fn6'£tu7:TnK~ttraTnOd]eiu[uceg elasticnosti cije su vrijednosti izratene u N/mm2,
opterecenja (0,80), odnosno naprezanja, racunska cvrtoCa betons is, koju koristimo Navedeni izraz mozema primijeniti za slucaj tlacnih ·(ako je 0b < 0,41bk ) i vlacnih
pmikom dimenzioniranja armiranobeto[1skih elemenata manja je od stvarne repreze- naprezanja betona.
ntativne cvrstoc8 betona MB, i iznosi: . Tablica 12
60 .
3,80' x10 5

18
19
 1. Uvod
Dok i.e t'tlodul ebudicnosti cefika nepromjenjiv do graniee velikih produljenja. moduf
elastiCnosti betona avis; 0 veHcini i vrsti opterecenja, a kvaliteU i starosti betona, kao j
o vellelnl naprezanja. Modui eiasticnosli betona E, promjenjiv' je s poveeanjem
naprezanja (sf. 12), te se definirakao odnos:
I 2.
Nefinearnost dijagrama narocito je izrazena nakan sto naprezanja u betonu dostignu
-----
pribHino 113 granicne cvrstoce (Sf. 12).
Na kraju potrebno je dodati da Se beton pod kratkotrajnim opterecenjem po.na~a kao
elasto-plasticno. a pod dugolrajnim kao visko-elasto-plasticno gradivQ (sf. 12). To
znaCi da se nl~gove' deformacije povecavaju s vremenom, a po rasterecenju ne
nesfaj~ u potpunosti. Parast deformacija 5 ·vremenom, naziva se puzanje (teeenje)
betona I 0 to] ea pojavi biti jos rijeei (poglavlje 53).
Kad god je to potrebno proracunom morama obuhvatiti i puzanje betona, tj. u odnose
naprezanja i deforrnacija unosimo i parametar vrij~me.
20
,
2. Proracun ABskfopova
PRORAGUN AB SKLOPOVA )
=
Temeljni pnnc!p -:suvremenog grad!lelJstva rac!onaino J8 gr3~1'tr7-pus:rtti71l:e""TIllno---­
dobrim projektnim rjesenjem, povoljnim razmjestajem konstrukcijskih dijelova nosece
konstrukcije (AS sklopova) i spretnim statickim rjesenjem. Mjerilo tehnicke vrijednosti
sta'ti(:kog dljela projekta oeituje S8 u postizanju takvog rjesenja nosece konstrukcije,
koje uz potreban faktor sigurnosti daje najracionalnije i najpovoljnije rjesenje.
1•..§1atitKLQroracun je racunski postupak k,ojem je zadatak pro11alazenje ekstremnih
~~~:.?_~~.:~~ (najvecih i ~f{hfreZi1fh-sna-~~-~HjU dlmenziOniranja'llj. 'odredivanja
--lzmjera poJedinih AB skJopova _.!!i._provj~~~E~t:)_v.!b.j.imenzlja,. a u svrhu dOkaza i
-osig~ranja njihove sta~~~~~_~_~.~~.~"~~.:~~.bi!n_~~~~~g_~~.~.~vin~ IJ.fj§Jlolt .
-08 bl s€ zahtJ€vl sta5!1nostl 1 pnnClpl ekonomlcnostl dove!! u sklad, za svako gradiva
postoje pravila. odnosno preporuke u obliku propisa, koji nam s!Uz€ kao, smjernice
pri!ikom prorae-una.
Statickl proracun mora biti strucan, pregledan i jasan, odnosno sastav!jen lako da je
njegovo ispitlvanje i provleravanje laka i bez teskoca provedivo. Posebno tijekom.
gradenja mora dmoguciti brzo uspored'ivanje 5 detaljima, kao j laku provedbu mogu6ih
izmjena koje cesto prate svako gradenje.
laka je u asnavi ove knjige rije6 prije svega 0 dimenzioniral1ju armiranobetonsklh
presjeka, moramo nagJasiU i pojasniti i ostale sadrzaje statickog proracuna bez kojih
ni dimenzioniranje ne mozemo u potpunosti razumjetL
1. Staticko rjesenje nosece konstrukcije
2. OdreO'ivanjc optcrccenja
3. Staticku sheniu sa shemom opterecenja
4. Odred'ivanje v,rijednosti reznih sila
5. Dimenzioniranjer·odnosno odredivanje izmjera konstrukcijskih
elemenata-sklopova 5 provjerom naprezanja
fl!' Provjcru pukotiml I pomaka (progiba) \
Osim navedenill sadriaja, staticki proracun sluzl kao pod\ogiJ za izradbu n;:lerta
armature (I'O;';/;II'(/f' .1..1,3.) koji su sastavni dio izvedbenog proj8~, 1:1.
, 21
 2. Proracun AB sklopova
f!
.1
1,\
2.1., STATICKO RJI ~~r:NJE NOSECr KONSTRUKCIJE
~ . ,J
j ,
Staticko rjesenje nOSCi:e konstrukdje odabir je glavnog noseceg sustava i njegovo
rasClanjivanje na pojedine sastavne dije!ove. Pritom je glavni zadatak, projektiranje
takve konstrukcije koja ce dati najPDvoljnije rjesenje uz osiguranje potrebne
stabilnosti,
Dobro rjesenje statickog sustava iziskuje od konstruktora znanje, iskustvo i spretnost i
kao Slo sa ked arhiteklonskog rjesenja glavni projekt razraduje iz idejnog I rezuitat Je
vise zn("mja ne90 dull;l. luko j slaticko rjCSunjc nosoce konslrukcijc predsl<-Jvlja idejno
rjeSenje iz kojega proizlazi sve ostala.
LStaticko Ijesenje radi S8 na osnovl arhltektonskih nacrta izradenih u mjerilu 1:100, kajl
s{uie kao pod!bga za slaticki proracu..QJ
Svaku g,ad'evinu, jduC! redom od krova do teme!ja (primjer iz visokogradnje),
rasc!anjujemo (rastavljamo) na njezine sastavne dijelove, tj. katne konstrukclje (etaze)
5 pripadnim konstrukcijskim elementima (npr. stropna konstrukcija, grede, nadvoji,
serklazi, stu~isle itd.).
Dakle, dok zgradu gradimo od· teme!ja do krova, proracun radimo obratno, od krova
doteme!ja.
Svaki dio konstrukcije bez obzira da Ii S8 on razlikuje po rasponu iii po presjeku
potrebno je obllJezlti (lznakom pozicije (POZ) , odnosno stavkom U obliku troznamen-
kastog broja, gdje prvi bra] predstavlja jednu od etaza, dok sljedeca dva broja
predstavljaju oznaku konstrukcijskog elementa . u toj etazi. Obiljezavanje etaza
uobicajeno zapoCinjcmo pozicijom POZ JDD, od prizemlja prema krovistu, lako nije
pravHo. U ovom slucajlJ tako na primjer pozicijom POZ 308 obilJezavamo konslrukciju
iznad trece elaze (broi 3 ), dok broj 08 predstavlja oznaku konstrukcijskog elementa-
sklopa u loj etafL
Stupove obiljezavamo s obzirom n8 konstrukciju kata koju nose, pa tako stupove koji
nose konstrukciju prlzemlja, a na!aze se u podrumu,.oznacavamo sa Sf' S2' ltd., dok
stupovi koji nose konstrukciju prvog kata, a nalaz8 se u prfzemlju, imaju oznaku SIOII
SIOl itd.
Osnovni je zadatak odrediti nosece z!dove i stupove.
Karla Sma odredili glavnu nasecu konslrukciju cijele gradevine, pnstupamo rjesavanju
svake etaze (katne kanstrukcije) posebice, pri eemu najprije odredimo sustav
konstrukcije koji cemo primijeniti, i to prema vrsti i velicini opterecenja, veliclni
raspona, te rasporedu glavnih nosivlh zidova i stupova. Potom odredimo leZajn'e
(potporne) tacke za lu konstrukclju. Na ovaj naCin dobijemo sustav sporednih i glavnih
nosaca, koj~ obiljezimo s pozicijama (stavkama), i na tal nacin oznacimo svaki
konslfukcijski dio, eime cemo dobiti shemu (naert) pozicija doticne etaze. Naert
pozicija daje nam jasnu sliku 0 sustavu nosaca kao i 0 rasporedu giavnih i spored nih
konstrukdJSkih elemenata.
~ 22
2. ProraCun AB Sklopova
! 2.2: OOREDIVANJE OPTERE.CENJA
'.Vaino je, .tacno
<-----~--~
odreUlli vr::;.tu i veilCU1U Llptun;Cunj;J KUjl! dJuluJu IlO kon~trukclj$k!
. element koji proracunavamo. U zgradarstvu optere~enje se .odreduje na' asnov!
statitkog rjesenja i prema yazecim propisima za opterecenja, dok 58 U lndustrijskih
gradevina opterecenja odreduju prema posebnim z.ahtjevirna dotlcne grane.
Optereceoja se dijele 'na osnovna, dodatna i izvanredna (Pllglavlje 2.2.1.).
Qa bi so opteressnja tacno odredi/2, morama P0708V8ti i predllidjeti sve elemente
koji Cine kon5trukCiju, pocevsi ad vlastite teiine nose6eg elementa, pa do tetine'svih
elernenata koje on nasI (tzv. stalno opterecenje).
Da bismo te letine tocno od~edili (izracunali), moramo poznavati prostorne tezine
pojedinih gradiva, sto uzimamo iz propisa za opterecenja (vidi prilog. iablica 25). U
tocki proracuna u kojoj se qdreduje opterecenje treba nacrtati i detalj poprecnog
presjeka kroz .konstrukcijski element, sa svlm ostalim e!emontima ispod i izn?d
noseceg elementa. Vlastitu tezi.nu, odnosno debljinu nosaca, pretpostav!jamo iii
odablremo prema postojecim orljentacijskim formL:lama, a ako ih nema, na osnovi
iskustva. Ako se pri dimenzloniranju dobiju vrijednosti vece od pretpostavllenlh za 5%
iii vise, ponavljamo raeun. '
Uz navedeno stalno opterecenje, moramo odredili i prornjenjivo (iii korlsno
op!erecenje). kojim ce konstrukcija biti opterecena u tijeku uporabe. 0 nacinu
odredivanja avog opterecenja bit ce vise rljeel u pog/:JJlIju 3.5..
Osim navedenoga osobito je vazno odvojiti i posebno izracunati razlicita opterecenja,
kako bi se,njihQvom kombinadjom magle pronaCi najn:epovoljnije vrijed.nosti reznih
sHa.
2.2.1. OPTERECENJE ZGRAOA
U zgradarsvu opterecenje dijellmo u pravilu na:
1) asnovna (glavno)· op!erecenje
2) doda!na (dopunsko) opterecenje
3,) izvanredno opterecenje
1)OSNOVNO OPTERECENJE
To je opterecenje' Koje 5e pojavljuje pri proracunu svakog elementa kao g!avno
opterecenje, odnosno opterecenje koje redov\to ,djeluje. Prema smjeru djelovanja
razlikujemo
a) uspravno i
b) vodoravno osnovno q)terecenj~.
.23
 2. Promcun AB sklapava
ajU.p ....VM (v~ltikaIM) oplor.conje
U uspravno opterecenje ubrajamo:
-·stalno optereconj. (vlastita teiina konstrukcije -. teiina noseCeg elementa s
tezinom svjh elemenata koje on nasi)
- promjenjive iii kerisne opterecenje (optereCenje koje moie mijenjati mjesto
djelovanja, odnosno zauzeti razne polozaje na konstrukciji, npr. ljudi, namjestaj,
plUlIletlld SwdstVd. uskladi;tello gradivo). OdredeAB je ',rstOFA j svrhgm 9Fa4Bvi
ne, pa otuda i naziv korisno opterecenje jer je namjena objekta upravo uvjeto~
vana ovim opterecenjem.
- opterecenje. snijegom (izdvojHi smo ga kao posebno uspravno opterece!lje jako
ima tnaCaj promjenjivog, ali S ogranicenim po!ofajem). . - utjecaj promjene temperature
Pre-rna nacinu na koji djeluju,' odnosno njihovu rasporedu po kpnstrukdji, stalno i
promjenjlvO opterecenje dijelimo na:
- jednonko rasprosttto opterecenje (kontinuirano)
- nejednoHko rasprostrto opterecenje (trokutno, trapezno)
- koncentrirano opterecenje' (pojedinacne sile - ad preg~adnih zidova, stuPOV8,
sporednih nosaca ild.)
V-
Za oznacivanje opterecenja koristimo sljedece oznake:
g - stalno optereceClje
p - promjenjivo op,terecenje
q - ukupno opterecenje (q = g+ p)
G - st.a1no pojecl'lnacno optere¢enje (stalna koncentrirana Sila)
P - promjenjivo pojedinacno optereccnje
Jaanu (intenzitet) opterecenja po jediniei plostine iskazujemo u kNlm 2. dok po jedinici
dulfine u kNfm'.
Velleina stalnog 'I promjenjivag, odnosno kOrisnog opterecenja dana je Propisima Z:3
.opterecenje zgrada, a neka od njih prikazali smo tablicama 26 i 27.
b)Vodoravno (horizonta!no) opterecenje
Vodoravnim opterecenjem smalra se dje!ovanje vjetra, a po potrebi i djetovanje
potresa koje lnaee pripada grupi izvanrednih opterecemja,
Statickim proracunom svaka zgrada uz utjecaj dje!pvanJa uspravnih sira mora biti
proracunana i na djefovanje vodoravnih sila. Od ovoga su izuzete obicne manje
zgrade zidane' opekom ! na I,Ivrijeien nacin ukrucene zldovima, stropovima i
armkanobetonskfm vodoravnim i uspravllim vezama (pn::lfll'(j(' :1.).
24
2. 'pror8cun AB sklopova
Velicina djelovanja vjetra ovisi ozemljovidnom podnu!'ju (sl. 2Jl). mjesnom (Iokal.
110m) . polo~ju zgrade i nacinu njene zasticenosti, visinl zgrade i ostanm clmbenjci~
ma danimu lablici 28 (vidi u prilogu).
Postoji i koso opterecenje (npr, tlace.nje-djefovanje lek~cine n8 kose zidove), ali se
Dna moze raslav;t! na usprs'!no i vodoravno opterecenje,
2) DODATNO OPTERECENJE
DodatoQ optere¢enie je svako on~ opterecenj~ kOje ne mora rl3stupitr iii ima slabiji
uc\nak, Tu ubrajamo:
- dopunsko opterecenje od vjetra uavlja se povremeno U obliku jakih udara)
- trenje na pokretnim lezajevima
- uljecaj skupJjanja helona
3)IZVANREDNO OPTERECENJE
Narocito opterecenje takoder nema stalan karakter i pojavljuje 58 vr!o rijetko,- a
zbog svoJe prirode tesko 9a moierno tecno' definirati. N;;lrocito op~erecenje
obuhvaca
- utjecaj potresa (zernljotresa)
- utjecaj nejednoHkog slijeganja leiajeva (polpora)
" ~ 2.3. STATleKA SHEMA (SA SHEMOM OPTEREc":ENJA)
Staticka shema predstav!ja ucrtavanje sheme nosecega sklopa, s najnepovofjnijim
po!ozajem korisnog (promjenjivog) opterecenja, lj, korisnim opterecenjem koje daje
najvece vrijednosli reznih sila za konstrukcijski sustav koji je odabran u statickom
rjesenju n'osive konstrukcije,
Vafno je napomenuti da svako ono opterecenje kOje se po nOSdCU moze pomicati
(promjenjivo, korisno), treba postaviti u najnepovoljniji paloiaj, ti. onaj kciji izaziva
ekstremne vrijedriosti reznih sila, Na primjer, ukupno opterecenje ns izaziva uvijek i
najnepovoljnije rezne sile t tj. one koje izazivaju najveca napreznnja, ?dnosno slom
konstrukcije (slucaj kontinuiranih nosaea), Prema lome, mazelllu postav[!i onoliko
sherna koliko S8 ekstremnih reznih sila trazL Iz staticke sheme mora se jasno vidjeti
, sustav nos8ea koji se racuna, S oznakom vrste, tezaja (pokretan, nepokrelan,
djelomicno ill pbfp(Jno upet), zatim moramo kotirati raspon, upisal.i broj Jezaja, kao i • i
oznaku opterecenja (aka je dje!omicno raspro~trto iii pojcdinacno). Velicine
opterecenja valja uzeti iz tocke proracuna u 'kojoj se odreduje optere-cenje, Ukoliko
imamo kosi nosaet moramo odrediti i upis~ti veliCinu kuta $ trigonomefrijskim
podacima potrebnim za racunske operacije. Islo taka aka je nos,,!'; nepravilna oblika,
svi UGomotrijski clementi koji tc:lj oblik deliniraju moraju /)'11'1 i<.l~;no Plil'_;lzani,
25
 l ProraCun AS sklopo,-a
2.4. ODRE£)IVANJE REZNIH SILA
, Ekstremne vrijednosti reznih sila u presjecima armiranobetonskih sklopova odreduju
se proracunom prema teorijl konstrukcija, gdje razlikujemo:
-linearnu teoriju (teorlja elasticnosti)
-linearnu teoriju S ogranieenom preraspodje!om
- nelineamu !.~e~o-,riJc·uc--~~
- teoriju plasticnosli
Razlog primjene pojedine tearije QviSi 0 vrsti 1 karakteristikama konstrukcije, vrsti i
iltenzltetu opterecenja, stanju naprezanja i deformacija u promatranom presjeku,
karakteristikama presjeka ltd. Oanas se najvise primjenjuje linearna teorlia, odnosno
obicna gradevna statika. Ona S8 temelji na !inearnom odnosu naprezanja. i
deformacija, a ujedno pretpostavlja da su rezne sile u presjecima proporcionalne
opterecenju.
Kao sto smo napdjed naglasili, potrebno Je odrediti ekstremne vrijednosti m9menata
savijanja, poprecnih i uzduinih sila. Ovo odredivanje obavljamo postavljanjem
opterecenja u najnepovoljniji p·olozaj.
Kada je u pitanju veGi broj razlicitih opterecenja (stalno, promjenjivo, snijeg, vjetar.,
temperatura, sk\Jp!janje), kod pojedinih slatickih sustava zbog jasnoce i preglednosti
moramo izracunati rezne site za svaku vrstu opterecenja posebno. pa tek tada vrsiti
Kombinacije koje ce u nosaeu izazvati najnepovoljnije utjecaje (slom). lz tog razloga
pojedinacni rezul18ti maraju 58 srediU tabelarno. Isto tako, kod nekih statickih sustava
kod kojih promjenjivo opterecenje izaziva niz ekstrernnih vrijednosti (npr. kod
kontinuiranih nosaca), potrebno je sre6ivanje rezultata u tabele kako bi se dobila slo
jasnija sllka 0 svim vrijedno5tima reznih 5i13.
.2.5. DIMENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ELEMENATA)
, kombinaciju stalnog i promjenIivog opterecenja, kao i dodatnih u~ecaja, AB
Kod staticki odredenlh sustava dimenzije e!emenata nije potrebno znati radi
od rec.1ivahja reznih sila M, V i N (ali ih treba poznavati zbog odredivanja stalnog·
teret.a-opterecenja). Kod neodredenih sustava naprotiv, mOramo ih zadatl unaprijed
kako bismo mog\l odrediti vrijednosti reznih sila M, Vi N.
eim smo odredni veHcine reznih sHa M, vi N nosecega sklapa, sljedeci zadatak nam
je izbor, odnosno korekcija dimenzija koje ce biti najpovo!jnije, a da S8 pdtom njihov
oblik uklopi u arhltektonsku strukluru pojedinih dijelova gradevine iii gradevine u
cjelini. Rijec je 0 odredivanju izmjera, odnosno 0 dimenzioniranju.
Dime . . 'e armiranobetonskih sklopova Rredstavlia daJillLi
a) odreClivanje oblika betonskog poprecnog presjeka s toenim i najekonomicnijirn
dimenzijama, Ie
26
I ~---"
b) odredivanje anniranog dijela presjeka, koji se svodi na odredivanje potrebne
plostine armature. odnosno njezine koHCine za zadano opterecenje i odabrani
staticki . sustav, nos()ca, pri comu valja voditi racuna a stalickoj stabllnosti i
ekonQmicnosti-iJospodarnosti (armatura je skuplja sastavnica sklopa).
Prlje samog pocetka dimenzioniranja odabiiemo gradivo koje ce bit! uporabljeno, a za
koje odredujemo kojoj kvaliteU mo/a odgoyaratL ' .
U sklopu dimenzioniranja vrsimo j provjeru naprezanja. Tim prorac.unom .provjera-.
,,81'1,e i dehazujeFAO da izracunan9 gfal1icne !/(ijedoostj naprezanja ne pre;laze najveca
dopustena naprezanja koja suodreoona propisima (np,,: sluca) posmicnifr naprezanja
kod grednih nosaca).
Uvjetno, dimenzioniranje moze, zavisno 0 postavljenom zadatku, znaciti i odreClivanje
sarno nosivosti presjeka, marke betona iii kolicine armatUre (pog/3Y/je3.3.,2.).
Odabrani presjek ne mora se uv\jek stagati s proracunanim, odnosno proracunom
potrebnlm presjekom, a. razlike najcesce ovise 0 arhitektonskim in konstrukcijsklm
razlozima. Odabrane dimenzije presjeka i za njega odabranu ko.1iCinu armature 5
rasporedom armature unutar presjeka potrebno je sklcirall, kako bi pri pregJedu i
provJeri statiGkog proracuna bite uocljive.
Za dimenzioniranje AB sklopova koristimo teoriju granicnih stanja. Gna sa: temelji na
3~:_i_m_.g~?!l(~!:j,!1! 5.~?.i'jim~ u betonu i arma~Ol~_9.9':-:'~,~~.9.<?~~!J~Ga granicn~
_.n:?~!;:~~.~i,,_.~.?:,,~t:'.~~.s:!L~-l~..e.?javi nedopuslivo sirokih pukot~~_~~.~~~!..-i~.~E~~ poj~
velikih i trajnih deformacija. U skladu 5 tim razllkujemo dimenzioniranje prema
~nicnom ~~. . ..-··.·._.e_.. _._ .. -". __
-~ - ... -....
~~"'.-.."...-,-.-.-........
~-.- ~~
1. Nosivosti iii stoma
2. Uporabljivosti ~ granicno stanje deformacija (p.rogiba)
- granicno stanje pukotina ...-
Dimenzioniranjem prema granicnom stanju nosivosti (pog/av/je 3.), uz najnepovoljniju
konstrukdja osigurava se ad sloma. Medutim, taj proracun ne jamCi da ce se s!ozenija
konstrukcija kao cje-lina u upo"rabi ponasati na zeljeni nacin. stoga je potre-ban i
proracun prema 'granicnom slanju uporab(jivosti za sto se koriste pribliz:ne metode
odredivanja pukotlna ! progiba. Dokazam da sirine pukotina, odnosno veHeine progiba,
zadovoljavaju propisima odredene kriterije, prora6un AB nosaca time 'je. zavrsen. U
protiv!1om, dimenzioniranje treba ponoviti toHko puta dok svi kdteriji 'ne budu ispunjeni.
Nakoo zavrsenog dimenzioniranja, a na te.tne1ju odabranih dlmen.zija 1 dokaza,
odnosno provjere napretimja izrac!uJemo izvetl.bene naerte gradevine, karisted za
oznaCivanje pojediriih konstrukdjskih dijelova (sklopova) iSle oznake kao u statickom
proracunu. Izvedbeni naerti moraju sadrz.ati i dati sve elemente potrebne za iZvoclenje.
27
 3. Dfmenzioniranje <:
3. DIMENZIONIRANJE A8 SKLOPOVA PREMA
GRANICNOM STANJU SLOMA PRESJEKA ,
\f9>J.<-r7J'1r J.
Prvo moramo jezicno pojasniti sam naziv "stanje sloma", Kako qe~on j annatura imaju
jako izraienu moe plasticne deformacije, to znaci da slom n~ nastupa' odmah po
____~D~ocsruti~z2an~i~u~g~m~n~ic~n~e~c~v~m~t~o~6e~.~n~e~g~a~k~a~s~n~ij~e~.~Z~a~ro~i~e~t~e~o~r;~ju~s~Io~m~a~,~c~ija~je~o~s~n~a~v~a____~!._
plasticno ponasanje be!ona i armature, pravilnije nazvati teorijom granicne noslvasti.
Za svaku AB konstrukciju adnosno sklop, mazema reci da ima odre~enu nosivost.
Njena nosivost na naprezanje' u smjeru uzduine osl najveca je uzduina sHa N koju
ona moze primiti, nosivost na savijanje je najveCi moment Mil ltd. Naravno, mazema
govoriti i 0 nos/vasti konstrukcije izlozene slozenom naprezanju, odnosno 0 slucaju
zajednickog djelovanja vise reznih sila.
Kad neke od reznih sila- '(uzdui,ne j poprecne sile, momenti savijanja j torzije),
izazvane vanjskim opterecenjem, dostignu najvecu (granicnu, kriticnu) vrijednost koja
odgavam nasivast; presjeka, kanstrukcija ce se nad u GRANICNOM .STANJU
SLOMA. Oznaka nosivosti ima itldex n.
Ako se dogodi da rezne sile prekorace vrijednost nosivosti, dolazi do sloma
konstrukcije. Taj slom moze se manifestirati na razlicite nacine, kao slom u nekom
presjeku, kao gubitak stabirnosti (naprezanja u armaturi doseiu granlcu ()'i'
konstrukcija se deformira i pritom rasterecuje, a opterecenje se prenosi na druge
elemente), kao cupanje armature i dr.
Pod slgmom podrazumiievamo trajno ostecenje konstrukcije, tj, ana stanje pri kome
presjek odnosno konstrukcija gubi sposobnost odupiranja vanjskim uljecajima iIi
dobije nedopustivo velike deformacije iii lokalna ostecenja, poslije cega Dna vise f'~]
moze funkcionirati kao no sac - u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcianalnos!j,
Proracun prema granicnlm stanjima sloma podrazumijeva ~ potpuno iskoristenje
nosivosti celika ilili betona (poieljnO je da se dosegne potpuno iskoristenje nosivosti
celika, a rij'etko j betona), pa cesto, kako rekosmo na pocetku, ovu teoriju nazivamo
TEORIJA GRANICNE NOSIVOSTI.
Osnovne pretposta.vke ove leorlje su sljedece:
f()1. Za vezu lzmedu naprezanj'a (0-) i re!ativne deformacfje celika (En) i betona (el!)
sluze ideaJizirani dijagramr dan! na slikama IJ i 14,
§Za sve vrijeme porasta naprezanja, presjeci nosaca osta"ju ravni. To je tzv.
Bemoulneva (Bernulijeva) pretpostavka ravnih presjeka, poznata 1z otpornosti
gradiva, koja kaze da su 're/ativne deforma~ije cefika i betona medusobno
jednake (eu'''t:b ) n<l jcdnakirn Udaljen,ostill1<:l od neulr<Jlne osi - raspodjela refatl-
vnih defarmadja linearna,je po vislni presjeka. Time podrazumijevamo da
prianjanje armature za beton nije nigdje narvseno, sve do slQma kons!rukclje.
;.,
:';1
28 y 29
. .
3. Dimenz;onir~nie AB skfopova prema granicnom stanju sloma presieka
@etonje u vlacnom pojasu, pri slarnu ispucao, pa je iskljucen iz nos'jvosti, a to
~naci da sve vlacne sile preuzima armatura. '
'(4'. "Yelicine re'znih sila M, N j V odreduju sa po teoriji e;lasticnosti.
Ukratko,eemo· prikazati kako se proracunava presjQk prema granicnom stanju sloma
uslijed, neke rezne sile, ~oju cerno obiljeziti sa Su'
Prvo pomocu izracunatih u~ecaja od staloog, promjenjivog i dodatnog opterecenja, te
s rasclanjenim (parcijalnim) faktorima sigurnosti (pog/av/je 3.1.) odredimo· granicnu
vrijednost rezne sile S;, koja bi se magla pOJavltl u presJeku.
Granicna (racunska) vrijednost rezne sHe Sj, maze biU bila koja najveca rezna sila
(iza'zvana vanjskim djelovanjem); pomnozena odg.ovarajuCim faktorom sigurnosti y.
Oak/e, to moze biti najveca vrijednost momenta savijanja, uzduzne sile, poprecne sile
iii momenta torzije u nekom presjeku,
Zatim, uz pretpostavku relativne deformacije celika ta j betona Eb' gdje su jedan iIi oba
gradiva patpuno (maksimalno) iskoristena, morama izracunati nos;vost presjeka s.
, "
Granicna (racunska) nosivost presjeka SII zapravo je ·ona najveca rezna sila koju
presjek maze preuzeti. Stoga se granrcna nasi vast presjeka proracunava zavisno 0
reznoj sill, a dimenzijama presjeka i 0 kvaliteti gradiva.
Uvjet nosivosti presjeka zadavofjen je ako je racunska vrijednost rezne sile Su manja
, od racunske nosivosti presje~a 5 11 i/) jednaka njoj:
Da bi dimenziqniranje bilo ekonamicno, u danom izrazu podrazumijevamo znak
jednakosti,
nakon cega dimenzionira'mo, tj. odredimo dimenzije presjeka i koliCinu armature.
Pojam granicne nosiYosti presjeka faka je objasniti na primjeru cistog liaka, betonskog
tijela plostine A.
Tlak-na granici sloma izrazava se izrazom',
a to je najveca sil,q koju zadanfl piostin.1 pmsickn betona moze podnijetL Zgl slucaj
cistog lIaka, to je granicna nosivostpresjeka S",'lj, SI'= N -= 16k' A.
o pojmovlma koji se Qvdje spominju ~ovoril (;OnlO kClsnijo, u dolicnirll pogf<lvtjima.
i.
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stqnju sloma presjeka 3, 'DimenziOniranje AB SkiOpoV~ prema granicnom slanju sl(){:,a p:(Jsieka

3,1, RAilCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII Ouktilan slom, odnasno duktilan el.ement, smatram,o manje opasnim te su i Qdgova~
ODREOIVAN.JE GRANIL:NIH REZNIH SILA, Su Jaju~iraktori si}jurnosti manji ..
I'

Prema nasim propisima granicne vrijednosti rezlllll._~lliL§.u!-Ji91t;;jtiG..dl.taGa\{amQ, ,S._ 01 .' _. rm-TlIIIII, 1IIIIIIfrj
_~ _ i __ ' _ ___ _
oogova lucommiSiVOScupr8Sjf)k3s',-sadrzG ~dio staln09, proinjenjivog i d o d a t n o g , J - - _
ra '-,1\" -- I,
--optemeeflja-;-koje:rrl1mtimoudgCJ~irrrraz!tCTfiiTI1a ktorlma'sigurrlostr---~~~""--- bl 6- P"'ilib

-------'--;i:::y-S~+y; +;,S\" 1 -~ -------{}.~.f£,----+ Slika 15,

Oukljino i krbko oonj)Sanje armira"o-

gdjejc"
,~ l :
_ ~_ L.
belonskih elemeMla

S - /loeca) v/aslife !eiine i drllgog sta/nog (creta

S; - IIljecaj siofit'kog i dinam;'cJ:og promjelljivog opfer-eeenjo 1:00 i illjeca) snijega i vjetra
S8 - dodalni lItjcea) ostalih opteredenja, 1:ao SIO SII promjene temperature,. skupfjanje "G-/
. d
qill"::
6, 6~
b) Duktilan element - duklilno, pozeljno
ponasar,jc (s:om nastupo preko arma-
ture)

betono. stij. !!,ollje i ra::micol!je lefajevQ (temelju). IIdori vozila II slup i dr.,~ c) Krhak element- krhak slom (slom pre-
.____-=-6_ ko betena), nepoieljno' pona~anje

dok se koeficficllti ",',,; ( i = gp.6) 1Ja::il'ajll m.(aal!il!J1ill1 /iliaorillw sigll/"IJosti, '0 ve/iCillu im
o\'isi 0:
_. vrSli op(crdenja i njihol.'im kornbinocijol1lo.
~ povoljllom iii /Jepovoljnom djefovol1ju stalllog opferede/lja, tj. do Ii udia Sg smalljuje
i/j poveeol'(j vnjednosl Su'
~ vrsli slamn do kojeg 1/ pre.~ick!l moie doCi. ~ veGi koefidjenti sigurnostL Za. izbor koeficijenata sigurnosti potrebnih za proracun
Ovaj pos!jednji navod momma maio PQjasniti. Siom A8...kQns1cukGiJe mere-nastaH-f'o
cetiku (armaturi) ill batonu, a _~~o jZnimno po Q..QJ~,._KQmpO[leDtejstodobno,
Ako Je ceilk u presJeku tijekom up0.'~.6e u," fazi velikih deformacija En "" 3 - J!L~
~rTIOO·t~k1Varnfac·e-(r6'-sjo~a d~ci 'p'ost~p~-o-~~ p';:ethOd;O-;ast";janje pukotjoa \1
vlacnom pojasu betona TVerTkfhCferc;;:macija u armaturi - du tHan (zilavi) slom.
Duktilnost je svojstvo, a mjera dukWnosti izrazava S8 omjerom izmedu deformacija
kod sloma (au) j deformacija kod popustanja ( 0v)' i za sve dukti!ne elemente (sl. JSb)
mora imati vrijednost izmedu 3 i 5, odnosno
(i" Oy
Me6utim, aka fe celik sl!accn, tj, ako je e :s 0 %0, lad a pastoji opasnost da u presjeku
dade do sloma po betonu (drobljenje bet~na). Takav slam je krhak i nastaje iznenada
bez pajave pukotina u vlacnom pojasu i bez veCfh defarmacija, pa su zato potrebni
.granicnih (racunskih) reznih s[la mozef!10 koristiti lablicu 4f (vidi u prl!ogu).
Usporeaujuci ova dva slucaja, ielja nam je· da ukoliko dade do sloma AS
konstrukcije, prvo popusti armatura, jer u tom s!ucaju nastaje dukti!an i predvidiv slom.
Ako prvo popusti beton, sto ni u kojem slucaju ne zelimo, slam CG biti krh j nenadan.
Zata re!ativnu deformaciju betona ogranicavamo na tb = 3,5 %n, dak armature u istam
presjeku ne smije bili nit! premaJo niti prev[se. Ova Cinjenica uvjetuje uparabu kako
najmanJe taka i najvece kolicine armature, odnosno najmanjeg i najyeceg postatka
armiranja, karistenjem kaeficijenta armiranja)l (poglavlje3.3.1.e).
Aka je deformacija celika u intervalu eo = 0 - 3 %0, vrijednasti rasclanjenih faktora
odre6uju se !inearnom interpotacijom:

duku In osl "" ~ :c 3 do 5. y,,;=Y,JOj-~[Y..JOj-yj3)J, i=g,p,6

0,.
Iz naprijed naveden~g mazemo zakljuclti da veliCina faktora sigurnostl 'lui ovisi' 0 vrsti
Ukoliko ovaj omjer ima vrijednost vecu cd 1.- a manju od 2, Ij. J<~<2, rijecje 0 opterecenja i 0 deformadji armature u arrniranobetonskom elementu.
0, Buduci ~a ce nasi praktlcni primjeri biti rjesavani s d~formacijom armature €a ~3 %0, za
nedovoljno duktilnom (neduktilnom) elementu.
slucaj istodobnog dje!ovanja stalnog i promjenjivog opterecenja (fablica 45) granicna
U sluoaju kada je .~ < J, radi se 0 tzv, krhkom elementu (suprotno od duktilnog), rezna sila u presjeku odredena js izrazom: \.
0.,
stika /5c. l?(:(,.:~lI\"'d-,<~LI"Y '1r""l'=i? ~,...,-
- "J"'"",","o>V'\gkPO o~..-~ ~:f"'<':~ -+~"."-'''-''.' --_._-+--

30 ~el1.c "'~' 31
 J: vlmenzlOrlranje AB sklopova prema gran;cnotn stanju stoma presjeka
3.2. GRANleNt: VRIJEDNOSTI RELATIVNIH DEFORMACIJA 3.2.1. RASPODJELA NAPREZANJA
BETONA eb I ARMATURE eo
" U RAZLICITIMPOORUCJIMA DEFORMACIJA

Kod 3nt1iranobetonskih presjeka opt~recel1i~, f1a savijanje (s uzduin0m silom_ Hi, bez . BuduQ da' izmedu napr,?zanja 1 deformacija postoji me6usobna Cvrsta· veza,
nje), relativne' deror;nacij~, ~.-ti_~~~~l!l~dXlC~', !','~~_~p>Cldje!a ,napreZq[1jit 'Qyjs~ -,o_-_vefi~frl raspodje"a n;3prezanja kod elemenata oplerecenih na savijanje ovisna je 0 nastalim
graniCnTfi7~znlb~_siii:_~':'"~""~ .~~ -" deformacijama. Slika 17ukupno prikazuje pet deformacijskih podrucja. Svako od njih
'~kclatf~-r;e' deformacije mogu se prikazati dijagramom, Prema vellCini relatlvnih defo- pajedinacna cerna objasniti na slikama 17 a, h, c, die, U tim prikazima, uv1jek desno
rmaa;arailiRuJil1mr~eJl<"'~,ai"e~~~~o2:~:r!~§fm~9Ia-::Dilif"dJi~nim pored poprecnog i uzduznog presjeka dijela armiranobetonskog elemen!a prikazana
vrijedn~]~~m<;l.r~!Qtiynlh ;;Ie!orma~Jla, betona Eb ,I ariTraroreEt/ pI. J6}, QViSllO 0 lome-da--" je i sllka g'8forl+laci~adn.om..s.likom naprezaoja
Ii u p~omatranom presjeku djeluj~"~omentl savijanja s uzduznorn (vlacnom iii Uacnom)
snOlTrHr-Dez-hje~' . -~ ~-.:...------- ,-"-.- ..-.-.---".---,,~,---,~~,
Hok
oj bJ
1- ~
,~_,t . PODRUGJE 1: CENTRICNA !ll GOTOVO CENTRICNA VLACNA SILA (ma!; ekscentricitef)
,
Aol
. ... 10/..
r-------------
0 -20;':. -::',S;ci',llf<l>;tb

Gom;! rob pfcsjeka GO popllcati. a

deformacije iznose £/1/" "'!I!$, -
'%0.
Te deformacije pffiU):ima annaluf1l
smje.§tena u gcmjem pcjasu presj!.)-
kaA". .
Arma{ura donJelJ p(}jas~ pod lraj-
nom (konsLantnom) je relanvoom
deformadjom E "" !O'X",.
Cijeli presjek !z1oien ie dallia. via-
tnam naprazanju, Ona se preuzi-
maju arma(urom, buduG da Je preko
ratena Viatna fvrstaCa betona ,.,a
S8yijanje. Belon je sloga popucao.
Neulra!na as leii izvan pres/eka :;Ii
ovaie s gomie slrane)

cJ y""~;::::: hl~lmmm1Tm-mntm-rrm+nTI1"" y,,)~;:;: ~ I

A \.-~IA PODRUGJE 2: SAVIJANJE BEZ UZDUZNE SILE (CISTO) III S MAL OM UZ[)UlNOM SILOM

Slika 16. Dijag(am re!ativnlh d1'-,(ormadja za naprc2anja savijanjt:m (5 uzdulnom silom iii bez nje) Gomji rub presjek<i bit ce llaten do
WijednOsl1 deformacija ~b.'= 0%., do
~) Armiranobelonski poprecnl presjek $ armaturom u donjem \ gomjem pojasu -J,J%..
Ovaj tlak preuzima belon s odgo,
~) Dijagram refaCvne geformacija s oznacenim podn.:cjllna 1 - 5; varajuCom raspodjeiom naprcza-
nia. Neulra(na os nataz! sa u
PQzitivne relativne deformacije - Vl8k £", i £,,2 celika lijevo od liniie 0 - 0 gomjem dlje1u presjeka. Njen
poJo1aj odreden je velicinom .f ad
negativne relativne deformacije - tlak £1.>1 i £/0_' belona desno od linije 0 - 0 gomjog ruba presjeka. U v',sinl
nalltraifl('! osl deformacije i n3pre
ab-'6'- la
~ Prlpadne vrijednosti fa:Klor8 sigurnosti
1 " 1.6 yp " j,8 za rOZi!lvne deform-Deije -
j e vlak [" l} t", dn .. fO x..
Zi1nja jednaka su nU!i
Arma\llfa denjeg pojasH 0:;\<)1 te Id 0-

!t~._
9 lrajno dalormirana s reirl{ivnam
deformacijo'l1 (0'" ... ,ox.,. Ova
Tg"" 1,9 i Yp'" 2,/ za.negat'lvne deformacije - tlak lOb'" 10 %" do -2 %0- "'"£u
armature prHom te preuzeti sva
Za podrucje 3%'., > £" > 0%0 dopuSlena je [ine<)rna interpolacija faktora slgumosV vlama naprs:z:anja, Ako ovome
dodamo da je belon sa.'110 U
YgiYr granltnom SIUeaju (lillii" c) polpuno
iskori~ten (Eb /110...'" $.J'Y,.,). lada Ii~ija
t: praOstavlja granitnu raspedjelu
NAPOMENAI Sve Haene deformacije i naprezanja betona i armature imaju predznak , deformaCija .l:a oba grodiva (celik i
belon).
minus. ali se iz praklicnih raz!oga on izos(:;Jvlja, pa ga u nastavku
necemo pisali, iako ~ tome vodimo racuna. .

II 33
 3. Dimenz;onjranie AB sklopova prema granicnom sta~ju sloma presieka
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema wanicnom slanju ~/oma presi~ka

PODRUCJE 3: SAVIJANJE S UZDUZNOM SILOM

3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTI NAPREZANI SAVrJANJEM

Gcmji rub presjeka bit Ce lrajna Za nosac.koji' je optereeen silama {opter~~ okomjto 03 Svnjfl....llzduyoll aS
lIa~ sa rh:~ .. J.J~~.
O<aj tlak preuzima lJt)loJ\ S
'-kaiemo. da je naprezan savijanlem. U njegovim presiecima~.1~tda~".sa..._Roiavl:iuju
raspodjetom naprezanja kojan\ ie u popr~cne sile V, dok uzduinih :sila t!. nema. Momenti s~
--momenti savijanja M i
diefosti iskoritlena ratunska cwsto-
CO'! belona IB-
Neulralna os spusla MU6110 kOJem pmsleRu nosaca Izazlvau uzduina no rezan'a cr iJ.QtJl.QQreCi1!!, sil~.V
se iz gomjeg dijela pres/eka preko
tetime osi u donje pOOrntje presje-
IzaZI u srnlcna naprezanja 'C,
ka. AAnalura donjeg pojasa podlije· .. Postoji mjesto na nosacu koje je izloieno ·samo momentu savijanja M jer je
__________~'~·i~~'"Ii;"Cti~mi'~'~I'cli~'",i~mCd~,"'Oc'cm~'c"~1'~----=~'
rna koje vanraJU Od Ell '" ~ W·' __ do '·i~.~c1F====1_~~L-::::::==::~----~~~~~~~~~j:-- .--+----vrijerdnrost-p"'1''''''''''''''ite-l'-jetlftfll<€H>tiIi--f'I'z~ttfe;fhIfR"'iG;Jk\€o-mehanik@poznatojedB$t!AiiV
granice velikih popu~lanja '-",' koj" "'~

+' ,
, , povezani, poprecna sila V"" 0 samo ukoliko je moment savijanja maksimalan maJvf ill
U oviSI\OSli kvaiile!.; (:elil<.;, Idj u " ! I
gr..oicama +-1.OJ%" do • n4'Jr,., " I -l - - - - f- nepromjenjiv, tj. konstantan; M "'- kvnslanlan po cije!oj du\jlni nosata}, pa taj slucaj
(fHtl,,·Ij~ /J.I_/~.<I, If),
naiivamo cistim savijanjem.
""''', I' ,,',,',,' "'"m,"" "Ii_
(",~ ,1.5~;",
;;" , f. I
Ovdje tamo anaHzirati sarno rayne nosace pravokutnih presjeka optereeenih na
Ita f.
a'" "'J%... a betona :
9~""i I. "''''1 ,,' pOi,,,,,m,
pcmjenjivali dl/oslruko .wn'liln,
-l-c
b A
7' ~ J' .
I
I • savijanje u ravnini presjeka. Kao primjer uzet cemo s!obodno pod.uprtl gredni nosac
P"'Sick .+----"1'-
!
<>1 """J<;JP'P'" C.,l~·IO%,·f...,:
opterecen jednoliko rasprostrtim opterecenjem (sl. /8).
Da je greda nacinjena od nekog -homogenog, !inearno e\asticnog gradiva, uzduzna
naprezanja u presjeku bila bi lineama funkcija vertika\ne Koordinate. tj. bita bi lineamo
PODRUC:JE 4: SAVUANJE S UZDULNOM TLACNOM SILOM
rasporederia po visin! presjeka:
Gomji presjekil il.!<~.',~n ie
rub
~t"nlnom tJaku (tb1' U~.,).
koji u ';ielost; prelJlim<1 beton,
Derorrnacija armature donjen rojase
gdjeje:
t>t¢e f31;nolika i varira cd f" ·t,'ido A1- momeflf savijGnja II presjeku
os., Neutralna os prolazi doniim
~om presjeka da bi 2<0 slucaj b,h J _ gravni ~wmenllromosli (inercijej presjeka s ob;fn;;m na os x
I = __
( .. Il%. pala na donj; rub presjeka.
,- Kac Slo vidimo,- ol/akl/e def0lmadje
12
e_ ver/ikallia udaljenoJ/ ny·erena od 1!f!lIlral"e o.si do promalralle fo{J;e (viahla) u presJeku
" ra:d0gom su SIO se lIelll\; dio beton-
skog presjeka nalazi u ['.Qdru';iu
~<ll:nih naprez,mja.
Iy
dI
" q
PODRUCJE 5: CENTR'CNA III GOTOVO CENTRICNA TLACNA SILA

U ol/om slutajtJ sllacen je gom]; i

OOnjl rub presjeKil. Tlacna napre-
f rIG Ii.

Ii
'i
zanja raspodijeljllna su po cijeloi
..tsini betOllSkog presjeka
Ked centricnog tlaka -ona su
jednollko raspodije,ljena, 'od[1osrlo
deformacije betana naSlalc kad
jerlnolikog liaCen!.a ,ij'ilog- (lIesjeka Slika 18.
U:nose £ bl '"(b! -: -1:1'",;: ' S:obodnu poduprti nosac
tJeultalna os nalazi' se lL"'''' (ovd)c
s donie straM) presjek;f. .
a) Staticka shema nosata optereeena
Q;,H;:--2 'l.. jednolik.o rasprostrtlm optereeenjem q
--J~-"'T b} Diiagram poprecnih sUa J'

Slika 17. Pojed!i1a~f1i PJi~al delormadjskih podrucja, presjeka naprezanih savij<lnjem fs uzduinom sHorn i c) Oijagram momenat<! savijanJa M
b,ez nle) :~a 1)f8:flicni 51ucaj nOStv05ti d) HOI:1ogeni puprecni presjek s ptipad-
"im dijt:lgramom naprezanja

35
 Kao $to vldlmo, neutralna os prolaz; sredistem presjeka, tako da je gomja polovlca Uotiicajeno je d~ se 'izdvoje ,cetiri karakteristicna stanja naprezanja pozna~ u
stJatena, a donja razvucena. ~rmiranombetonu ~/f{sI~
Uzmimo sada lIa je greda na prethodnoj sliei izradena od armlranog botona I da je ·Btanja I i·/fl piipadSjUffijelu nosac~f'na-koieil[ rf€.!llla p~~otina, do~ je die nosaea kojem
intenzitet opterecenja q dovoljan da gredu u najugrozenijem presjeku (u polovislu pripadaju' stanja II i 1/1 u vlacnom pojasu '''prolet pukotinama-raspucali beto~. H

raspooa) dovede u granicno stanje sloma, sl. 20.

,I
Da bismo za ~vakav nosClc...~~~e_<1i1i naprezanja u presjeku, ~?r?nlO YQ,qJ~~,gl,~~Da
o sljede6fm-lil1jenJca~a:'-' _." - ..
----.~~-.--.-.~ -~, _. ..
--
......---

1. Preslek vise nfje hOrT!()gen, vecje sastavlfen jzbetonsko~L£,!!!gf199 .ciijeJC1_ . , D b - 'lO.~ ""9
, , :-J- L 1.\
flO.P noli!
2:~prora6Uii"pre-ma"grimi6nom "stanju s7oma"nHrza/eda;]~od rih grad/Va ne uzima
-"-dfrj(r1ii'iea~1tjsticati. Dijagfarff n§j5feiafija f -relatiVnlh '"deforliiacijEr- a i i'>
ITc-a,- - ~:r~1 -:r:'; ~ -1 - T ::. -Il- b - I "'- ~".'Jscm
d.JZ
; -
-
-
-
sUaceniii/'betC;ria")esTparabola
+ pravac usporedan S osi nosaca (sl. 14 -', a
cefika analogno: kosi pravac + pravac usporedan s os; nosac.a (bifinee
I
. / "\
' :::?'F//,
~
~
o-bv~fb. a... fb.-

III
a" a,,-r:J J ~;\;;"6
1/1
dijagram, s.1. 11), •c 1- ~ oosoco ,---
3. Buduci de beton s/abo podnos; vfak; vlaene sile p()vlei;~YHjiL ..$e. ,-,U. .cijeJ9 _,_ "" bez p..kotlrn l sit~ ~otire L pJ.olin2 P"lXl slam silM pJ:diN! 'DeZ pJ;o

;;;:matUri---:7<ada najve.ca vla'08~·~nai5reza!ij~~~}j'ifo.~~~·.~R.(2J5g!§!_q~_.f1j~g9Y4. Y{EIcnu '0 sl<!1~11 '0I

'cvrsiocu 7~V'--iJbet3rilrse·~i)()javiji.t}u~~pukotine. Ovisno 0 vefiCini naprez8llja,
I
s\mje r
1
'ila<je III
"'1 .__ ._ 1 stOlje

pukOtinlj'se iir6teiiioo'aonje"fj'vla(fnog'ruba Eetona prvo do armature, a zatim i

dalje prema neulralnoj osi, Kod AB nosaea naprezanog savijanjem po/oiaj
neutralne osi avis! 0 veliCini momenta savijanja, Kako dlo betonskog presif3!<u
P..!!!5..r:.tinama (raspu;::.!!l!!!!gnll(isfL.UfLP~ vlE!0.~ sHe, st9..J)11_/.skJ~j-e-i?:­
nosivDsti, a nap!3tz.all1JL_Ld.afjf~J.fJ..$1JJ,-Ilf:tutrafn,~_2..Q!JJJa~!$iLQrema~
o~n.osno a~!az7:~.~_.~rr:~-rje,pja,.tl?9PogJ;9jgSJ}'))ElQfI~_~

Prema tome, buduCi da su vrijednost"1 momenata savijanja dui promatrane grede

promjenjive (od nule u lezajnom presjeku do najvece vrijednosti woxM, tj, momenta ,-
sloma u polovis1u respana, sf. 2f) d), razllcita su i stanja ("sfikc") naprezanja u pojcdi-
nim presjecima duz. grede, u sk!adu s dljagramom zav]snosti progiba grede od
vanjskog epterecenja, sf. 19. Slika 20. Armiranobe[onska greda kao slcbodno pOduprti nosat prel--:o jednog raspona

-;)Sianja ~ap-;:ez;;iB' u-armirar.obe(onskom

"_ - _
nosacu "'lioie!\om savijanju
___ ·"·"_·_· ...
.~-. ._c_.~ '''-''''.-,.~

b) Pre~j~k';:;'~i~-;:;j~-"i"-"
Q ~jerHI"""l

.
c) Presjek u stanju 1/ i II!
- - ...... " ..,,, .... .-- ... -- .•. -,.
. _.
d) Dijagram
. .,_
momenata s3vijanja
,,,,,.~",.e~·- "--,~.-.""--",,,,.-
Ai

Stanje I

U stanju, / t'!.~'!!_L"!!§EQ.~. f}§P(f}?'9.(Jj?~_s.4. rlJ.§!I_a, .. {~j§.rE§J29..djela naprezanja u be1f2!1u

--{In?Fa--ma;'-pa stoga kaiemo da je cije/i pr~sjek aktivan. To znaCi da i tlak ; vlak
Slika 19. -pTeuztm7}uE'e70~Ta!~~~~~"sraim!ernou7f5V~n<:~E9l!3!!:!tralne n.~">i: n_.- , - - - - "'----., - ' - . _ -

_ 1
Dijilgmll1 l;JvisnoSli )Ho)'jiil;1 no~;,lbl -Najve-ea-vTaCna ,{iaprezanji;i"~irlJi:it5ii'u'-'rnar)Ja' su ad nJegove viacne cvrstoce pd
ad vanjskog 6pterecenja
savijanju (Jbv < Jiw
-,
36 37
x
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniranje AB Skfopova prema granh5nom stanju.s!omapresjeka

Stanje /8
PRORACUN JEONOSTRUKO ARMIRANIH PRAVOKUTNIH
To je ....granjY}Q~le koie pretl10di pojev! puAo/io8 U betol1u. Najveca vlatn8
3.3.1.
C
PRESJEM AB NOSACA NAPREZANltL;>811ll1\~~
na,;:ez;;;Ja u presjeku jednaka su vl8Gi15jcvrsr6Crbero7ri3((fh~;"'~' Jill' }/{oTa'j€i75fed
-'-""~'.~~=<---"-~-'~"-'~"'-- ~ > '-~'-~- .\
--TsCrp!ji3"'!1em, pa raspodjela naprezanja u vlacnom pojasu ide- pokrivulji, dok je
Uzmimo praYQk1ltnj presjek 41l..nosata,...dimenzija b [if poiaeaoog annaturom plostine
--ra'Spouje18 -fi<Jcm}J I lnproz-alljD ~Ioru-:;r;cklfiic7irn:.:;-·(P(;ii7;;·;rfi~Ct:"x· -.,:(·"72)-:1rLl6r,ct
"-T1<i8Jnje) razvuceno vlakno i betonsKa"'vraKnfrKtJja--"S'e" nalaz·e· bUte vlacnom rubu
-A IJ' t~r~ _~~j.i,.~J~( ~j?..Qf.';l_~li fJ).Loiomaot savijanja~{gr<1rljt~"~-rijc.d r)0$ 1· r:czno~sjte)7_
presjeka trpe nelinearne pa i izrazile plasticne deformacije (sf. 21).

Kao {;!o r,mo voc mkli. prosjck sr. nnlazi u III. s(<1njll nnprc7onja, sto znaci da js
potpuno iskoristen kapacltet deformadje jednog iii oba gradiva.
Moment" M, odu~i~&eJlaCnLdio.Jlelooskog-tJrBSieka...S-jadne.-.a.-Ylacna·a'matura""
~~9~ta!ne osi Qdrem.-$.u_~QQgmLaLajuCe....uo_ut~rDi~ _,._sjJ~" f[l~~tJ§gp~.9_
·udaljene za tzv. krak unutamjih sila •.z•..(,/.• kU.
--~~,--.,. -'-~ -- "' ..... ="~"~-~,--,,~~-~, .... "",,-

,I KMstnkU,ro iii dl
o t::~"" . .....!I ilmt<"l/J"() (TIl'()ll§o
p:ri-u.:j" r1n,;fiiTo:lli
Stika 21. Radni dijagram. 0"---£, belona pri viaku

Stanje 1/
---'.---~

Kada moment savJjanja prekor~Ci _mom~nt nastan.kf!.. pU~9([(J{LM2:_~M.-'a~"U. V!?EflCJ"!!..

i
.'- ~jXJj~~!!:ff9J§x!JYID@ QUROfiD-aJiore_~prodlr~'"s'Je cf.llP'L~~~ ~<!~~__ ~.~ _~~~e.I!.~L[,.~,f!~o'!J!LeJQII
"s"pukotinama) .i~~.lj_l!~0fJ.J? .n.O~!\(9§ti" armatu,ra u cije~ostf pr~.u.~~'!!? ,l(!~c'!.y§iJ.1J .lk9iL!.le
"f5J'ijfi7aspucavanja prenosio belon). Vlacna naprezanja i dalje rastu, a neutralna os
~Se~prema-'fjd;e'.--'Eir;agram-~ u tfacnom pojasu postaje zakrivljen budu6i da
OOton [rpi nelineame (plasticne) deformacije, odnosno ne ponasa se po Hookeovom Stika 12. Arrniranobetonsld flosac naprez.an savijanjem bel uzduine sile 5 po,dacima za proracun
zakonu, zakonu proporcionalnosti. a) Pravokutni popeem! presjek 5 v!acnom armalurom - jecinostruko armirani presjek
(redovito se i u Uacn( pajas betana ugraduje tty. konstrukcijska iii konstruktivna annal;;ra.
Sianje //I ali:;e ipek presjek smatra jednoslruko anniranim)

b) Uzduini presjek 5 polofajem giavne vlaene armature i oznacenim Uacnjm pojasom betona
U neposrednoj blizini najugroienJjeg presjeka arfT1a~ura, pocinje popusta!~,."2.rjQosnp
'naprezanje-I:f"-Mmatuff-;. dd'Sei.V: grarrfGU-'veliRih~'rrioaulj'en/a- au = CI vi (bez pove6anja c) Oijagram naprezanja s vlacnom silom U amlaturi Fa i tiacilom silom u betonu Fb kao
rezullantama vlacnih i tlacnih sila u betonskom presjeku
-mf/ffezaTTja-defamradjfT'rast[r~' "kffslali ,','~elika _' _dkr-e6u ~e'_ Vs'fiifo_nJ~ko)emmOgu
Pleu21!ti vcCe-oprore&mjr:f);-a-fiapreza'nja ',lIZ 'sOaceni 'rub "(rub;; tlac'/,a_ (/apre~;lnJa)
d) Dijagram relatlvnih deformacija annature £0 I belona Eb

~a6tJfi}sktJ"c~r~ttJ60~"betbna'-' rj _b -£'/8' _U Pbf6:Vistd"TirSI)(;na,~.rf9i?6a"· 'gdje je

,wNf-'-,:r" M~, 'produljeiija 6elika, i _skrE;6~/1j~ -'1-etona
do~e-iu' ~ajve6e dopustive
Znacenja oznaka:
{ograrriCeTltJ-rvrlj~~~p?r--tt~v7Ja0i!j;~~.~~·.~"q~~~· i ,~~e~'';' 3,5 %;rT§D?~~p;;k7e u
tZv:'griirllctiomsfanju sloma.,: Ovdje valja pdpomenuti da" se s'tafiJelll naziva stanjem crb i Eb -naprezanja i relarivne dejorrnacije tlacnog ruba belona
$Ioma, alt ga je ispravnije zvati stanjem dosegnuca najve6e (iff granicne) nosivosti. jer
se presjek ne moze slomifi kada naprezanja u betonu dosegnu proracunsku cvrstocu.
", i E.a - naprezanJa j relatrvne dejormacije''armature
X - udal/enos! neutralne osi od r/acnog riLba (polaia/ neutralfle osi)
Budu.6j da ovo sianje odgovara granicnoj nosivosti presjeka pri savijanju, uz odrec1enu Fb - rezulwnta tlacnih sila II belonu (tlacna sUa)
sigurnost gradiva (eeUka i betona), ono nam sluzl Z8 dimenzioniranje AS fI.osaca. T, - rezuilanla vlacllih siia u armalUri (vlaclla Sila)

I
::.. .. 38 39
!'\
 . . ,
h - udal/enosr Fa (odnosno '(eiiSlQ AaJ od tlacnog ruba; koju nazivamo sratickom Kada bi radoi dijagram bEHona bi~ pravokutan. dakle .kada bi 5e 5a5tojao sarno od
visinortt presjeka
prayca usporedna s osi noseta (bez parabole)" plos!ina lIaonoga dijagrama bila bi
a ..,. I1da/jenoJ! Fa (odnOSl10 re.iifra armafllre AaJ od vlacl10g ruba belono
d - ukupna visina poprecnog presjeka j~dnostavno. ,.
z -krak para unuiarnjih silo
-stl'arna udaY·enos( ({acne sile Fb od (/acnog ruba
dakle pomnoiak raculfske cvrs!oee befona (fa) i debijine fiacnoga pojasa (udaljenost
neutralne osi od tlacnog ruba presjeka-x). Buduci da je radni dijagram slozen
_--"l Najprije Ireba odrediti poloiaj neulralne osi, x
(sastavljen od parabo/e i pravca u5poredna 5 osi nosata) iii jednostavan - cini 9a
parabola 5 tjemeno(Tl lzvan presj8Ra""lllna nJe"gpvu !obo Au se iLlaiu'lo !we
Kako 5e prema 8emoutHevoj hipotezi deformacije mijenjaju linearno po visini
pomnozak racunske Gvrstoce betona i deb/jine tlacnog pajasa te tzv. koejicijenla
presjeka, iz slicnosti trokuta iznad neutra!ne osU ispod nje, slijedl:
pUlloce, a:

X:Eb= (h-x):£"

-"- =
Eb
0.::..3l
t"
!£.
.
E" I'~ =a·!s·x·b

,,=-£-'-·11. Ovaj koejicijenl punoce zapravo je omjer plostine stvamoga radnog dijagrama i
E", +€:b pravokutnika, opisana oko njega. On zavisi od re!ativne defarmacije gornjeg ruba
betona i dobije se iz izraza:
Izraz uz h oato zavlsi sarno od relativnih deformac~ (pro®l'enja i skracenja) pa 9a £, .
0:=-(6-E)
materna nazvati bezdimenzijsklm" koeflcijentom Ik~ =~. OdaUe slijedi da je 12 '
Eh +E 3£ -2
udaljenost neutralne 05i od tlacnoga ruba, x, je a pomnosku (produktu) toga a=-'-- za
3£,
koeficijenta i staticke visine presjeka:
U naveden'tm izrazima ve!icine relativnih deformacija €:b uzimaju se pomnoiene s 1000
(dakle izrazavaju se u tzv_ promilima).
Qvaj se bezdimenzijsfd koefjcJjem naziva koeficJjenrom poloioia neumill1c Of; Ck.J
Za svaku veliCinu () < e" :s 3.5 %0 slijedi da je u < J.
Buduci de je naprezanje u armaturi ·(Ja. vlacna sila koju preuzima armatura plastine
presjeka Aa iznosi: Aka beton nastojimo iskoristiti do najvece deformacije od Cb "" 3.5 %'1, koeflcijenl punoce,
ex: iznosi
F~ == cr" . Au' odnosl1o 3,3.5 -2
a; 0,810,
F" =cr,.; ,A" 3 '3,5

aka je arrnatura napregnuta do gran ice velikih produljcnji1. Tb(;n:1 siln koju prouzima Sila Ffl djelujo u !eiislll dijnWilrn<l 0;, Udaljcnost tciiSla da so izr<lIili i k<JO pomno!.nk
aktivni dio betonskog presjeka shine b j visine x jednaka je pomnosku plostine debljine tlacnog pojasa i tzv kfll!jicijl!lIla po[oiaja lfacne rezullafire, U ':
Haroeg dijagrama betona Ao j skine betonskog presjeka b, dakle

gdje J.:.oejicijem pufufnjo n '(!visi () deJ(l!"IflaClji no tI~('J/om rubu belonu £11

40 41

~ ;Wi&r::.1i4WliW"
 •
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom staniLisloma presreka
--.-----.
3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju sloma presjeka -. -

£,,(3£b- 4 )+2
Oznacimo 11 s koeficijentom m":: (u·k, ·k:) dobivamo
0:'
2E J, ( 3r." - 2)
I11 n -b-/Jl'ls =M",

Za svaku veliGinu () < eb ~ 3.5 X)(l slijedi da je a' < 0.5.

odnosno
Za najvecu deforrnaciju betona od eb = 3.5 %c koeficijent polozaja a' iznosi: m;::: ~" m" (akoJ.·e Mn = M'l' /odaje <m n = maJ
" b·h- 'Ie
0:'=0.416,

8uduci d8 pri cUorn sHvij,J!lju (kuje upravo ruzm'DlrBrno) !lema uzduinc sHe (kao c) iz toga so dobiv3 potrcbna vislna prcsjcka, h,
rezne sile), iz uvjeta ravnoteze uzduznih sila slijedi da unutarnje sire moraju biti
medusobno jedn8ke:
pa slijedi

a buduci da su suprotna smjera, cine par sila, tj. daju moment u stanju 111. koji Je
jednak momentu sloma. odnosno granicnoj nosivosti presjeka na savijanje M",

gd/eje:
b) Krak para unutarnjih sUa. z, jednak je: k~~ :::: J J - koeficijent visine p'resjeka
m. 'Ia
h - staticka vis ina pres}eka
Mil - gr(Jniclli (ra.cunski) /nomenl savijanju, odnosno
grallicnQ vrijednost rezne sUe
j uvrstavanjem vee izvedenih izr3za za ar, I x dobivamo
b - sirina presjeka
z=h-a<'x=h-a'·k.r ·h=I!(J-a'·k,)
.•
Da bi se uporabom doblvene formule staticka visina h dobila u centimetrima (em], Mu
gdje :0 j·zrat (,I - a' k uvodimo bezd1menzijski koefidjent k z (koeficijel1{ kraka treba uzetl u KNcm, a sirinu presjeka b u centimetrima. Ovaj uvjet nije nUZarl jer se
staticka visina 11 moze dobiti j za Mu [kNmJ i b [mJ. Koeficijent k hl) je bezdimenzijska
1JIwwrnjih silo). P(l sHjedi
ve!icina.
Kada znamo staticku visinu presjeka znamo i ukupnu - dodamo joj sarno debljinu
Kako za ditnen~io~lranje AB e!emenata metodom granicnih stanja nosivosti: mora :biti zastitnoga sl6ja. U presjecirna nosaca. naprezanih savijanjem, uzima sa qa sloj
ispunjen u~jEH._~!C,l _je moment stoma, odnosno granicna vrijednost nosivosti presjeka betona .,na dijelu od tezisla v!acne armature do vlacnog ruba presjeka nema staticku
M" jednaka ~;ir'a-~icnom momentu savijanja. tj. granlcnoj reznoj sm, za
sluGai' savijanja funkciju ial<o je annatura unutar betona.
(bez uzdu.zne slIe)
M.=M",
dl Da bismo odrediU u~upnu. stvarnu visinu nessea, d,
mi cerno ih izjedna,Citi pa slijed1 Uednadzba za punu iskorlstenost betona)
onakvog kakvog cemo izvestl. potrebno je vrijednosti statieke visine h. izracunanoj po
gomJem izrazu (h "" khb .JM;TbT;00?fatiVeITCTm[zaslitnogslOja·'6efona a i udaljenost
Fb·z=M" - .....--~-.,--.- ~-~----'------
krajnjeg ruba annature do tezT§taanna!ure. velibna zMMnog sloja (puglsv!je 1'],].) i
a.·b·x·!o·k;,h=M" :x=k,,·!t
aok J ok: ·b·h! ·ffJ "" Mil
iprocjeila udaJjenosti do tei:iSta armature avis! a neko!iko Cimbenika kaa sto su:
t ,

i
I 43
42
'I
 _c _ _ co . __ "'~'''v'.'''''' ""U"IU ~'V"ICl f.J1~;:;'It:;':",i;;I

ko!icina armature, poloZaj afinature u presjeku (glavne, razdjelne), grupiranje

armature (poglRylje 3.4.1/ itd. Dakle, budu,,; da vrijednosti ovih paramel.ra najcesce
mommo prvo pretpostaviti, i ukupna visina bil ce samo pretpolilavlla, doll izracunom
ne odaberemo potrebne velieine, te odredimo stvarnu visinu. Za najjednostavnija mazemo odrediti iz jednakosU momenta para Lmutamjlh sil.a i granicn"og momenta
rjesenja, ukupnu visinu nosaca d, odredit cemo pomocu sljedeclh izraza:
z·r:,::;;: M"
- kod ploea (sl. 23)
k ·h A" do,. = M".
odnosno:
----~--.:=::::::c. ____ .

gdjeje:
GI) - debljit£a ZaSril/log s/oja bf:IDna Hi jz uvjeta ravnoteze unutarnjih Uz'duinih sila (nema uzdu~ne sile kao rezne sHe)
4' - promjer glavne armature,

Stika 23. ,I bl
Armiranobetonska ploca s gfavnom annalurom
Uvrstavanjem odgovarajuCih vrijednosti u gornji izraz dobivamo
u }ednom smjeru
a) Uz-dufni prosjek (smjer glavne armature) A,,·O,.;=o.·x·b·!s

b) Popr~i presjek A,,·cr,., =C< k,.fJ.b[,.

odnosno:
- i greda (sl. 24) A., ak'·/'.b."
cr "f
d= h+a, odnosno
d == h + Go + 4> •. + 4> /2 - za armaturo smjeS tenIJ II jedOlI red (51. 24 a) gdjeje.·
~;;;'+·$::;'-$+-3.0~m / 2 - za armaturusmjesrenu u dva reda (sf. 24b) 11 =:
a·k .;:
.r 8 - koeflcijent armiranja. pa slijedi
o,.{
gdjeje:
$1' - promjer stremena, a
3.0 cm-najmanji vertikalni razmak izmedu sipaka (za punivo-agregal S $max< 31,5 em) \ A" =~bh 'J
.... ....~ A\",
V,dlj'VO je da koeficueo' armlraoJ1 P" ~: bredstaVI)a odnos plostina celicncrg i
betonskog diiela presjeka, a to je vrlo rna i j. Stoga umjesto njega testo konstimo
100 pula vecu vrije<1nosl)l !'.v.,), koju 1l'I/.iv;Jrno postotak armiranja.
S/;ka 11.
Armlranobelonska greda 5 uzdui:nom ar~
maturom i stremenovima
najmanja k~Hq.b1iHtrmalure
a) Gfavna arrna\ura smjestana u jedan red.
b) Glavna Mm:1\ura smjos!cnu u dva reda
f) Najmanji (mintmalni) postotak armiranja -
--- ..-----,,-.. -.'"-~-"--~ .... ". ,,-"""._-""._, " ..... -~.,. -~ --
U pog/:nlju 3.1. naveli sma osnovne razloge \:Iporabe najmanje kolicioe armature,
Kao ~to vidlmo ukupl1a vis ina presjeka ovisi 0 statickoj visini, za$titnom sloju betona, odnosno najm~njeg postotka anniranja, a suda cemo pojasniti kako se ani odrecluju,
kao i 0 velicini, naCinu armiranja i pofozaju armature u presjcku.

44
45

ii>:pp•. i~\N'hG;t!Aft:j":o; ····'··'··1":""""'0··· ·'~lW"Y"',"·""'-"<'

 3. 'Dimenzioniranie AB skfopov~ prama granicnom stanju sl0'}1a pres[eka
3. Oimenzioniranje AB skfopOV8 prema granicnom staniu sloma presjeka
tI J
Najmanja kOlicina i'lnnature odreduje se iz uvjeta da armatura u vl8enom pojasu 'Prema tome, za pravokutni presjek gdje je moment tromosti 1J ': b· d ,statitka visina
I?
pre:;jcka proo/.n\l~ llkujlllU v!;n;t\u !;ilu. hoju jll lllijo pUjilVO pukolil\;! pllI/.ilmlo ilolon
11 '" 6.Y d I J'd-- (),5d (.~(. 25), ljliJuuj
(51.25). Taj uvjet g!asi:
bJ J
--·f"
12
d ( d)' odnosflo
fl:- ~ 10 2 a,;' h- i

:,'-·----~~i+_-~_l+_~--------~----'----~~---- J
bll · fbi. O,02?7/N
I .. A. Siika25. ",,,,A,," l2Of~,,;F;-H/("d) 0"

Pravokutn( poprecni presJek armiran

najmanjom kolicinom acmature

Pukotine u betonu nastaju kada vlacno naprezanje dosegne vlacnu cvrstocu betona
NajrnanJu kqllcinu armature prakticno proracunavamo kao postolak od betonskog
k·:
M
--presJeka koji je odreaer1PropTSrma-:----- ... - - - - . - -..."~----- . -.-.- . -
J..=- i:rtJttotl aa naJmanJ! pos"ttlta:rmmiranja ll. ovisicvrstoci betona i armature u 0
w,
armiranobetonskom' p~esjeku, zbog bolje preglednosti, i lakseg rada Dve vrijednosti
gdje j8: M =( mr,i1,;' cr '>i)' Z i predstav!ja vanjskl moment savijanja (M), kojem se iskazane su (ablicom 46 .(vidi u prilogu). .
odupire minimalna armatura sa 5vojom silom Fa = mirr4a alii na kraku unutarnjih sila z,
< ! na kraju ponovimo; najmanju kolicinu annature uzimamo tako da u slueaju pojave
pukotina u vlacnom P9jasu presjeka cjelokupnu vlacnu silu- preuzme armatura, _kako
a w.. ",.!L i predstavija moment otpora poprecnog presjeka. Stoga v!acno naprezanje
Yd ne bi doslo do krhkog vee duktilnog sloma AS konstrukeije.
u betonu u trenutku otvaranja pukotine iznosi:

g) Najveci (maksimalni) postotak armiranja - najveca kolicina armature

"'f"A,, ·cr '0; • z .Yd
I, Do pojave krhkog sloma, odn<ts.n~sJ0f!1a prako betona, moze doCi i zbog preveJike
koUCine arm~Sh..I~LJC)9-~LslQm_.D.?3!9.ii·preko-~e1O-rJi1t-'21e kmra~![IjjL..nedUkilla~
slo~-- . . .
Uz pretpostavku da je vrijednost v!acne (;vrstoce betona priblizno jednaka 1/10 t!acne
(;vrstoce, tj, --oa5TSe- ~acJ!9J:1asao..duktil[lo,\la!ja_.ogr:aolcjtiJs.9HCinl!_.~nnature u presjeku. Ona se
"ogranlcava na dio armature kod tzv.
balansiranog stoma. nastaje. kada' u raTay-sTein
isti tren beton doseze najvecu relativnu deformaciju, a armatura relativnu defonnaclju
kod graniee popu~tanja; Takav slom nije 'pozeljan te am1aturu valja smanjiti da bi se
'm;"A"
oslgurao duktilan slom. Najveca koHCina armatura odreduje S0 u presjeku s pukotiM

•
I
I
Pukotlne u v!atnom pojasu nastaju pri re!ativno ma'am optereeenju pa se prije njiho,:a
nom, tj. kada se presjek nalazi u stanju 1/ i ograniGava se oa:

I otvaranja u tlacnom i vlacnom pojasu maze pretpostaviti lineama raspodjela m_ A• ~(O,405. f, J.:b-h ""
naprezanja beton,'!. Kod malog tlacnog naprezanja u betonu sliJedi cr v; ,

x------- - -J>-'--""'-~'-~"~""-"'=="'=

1 3
d
z~h--~h--.
6
Yg
\
fl. ..,.. -= 0,405._
8

".,
(za grede [place)

l 46
47
 _... -r-' ~ e' ...-' " V ";/' ,,,,,,,IIVIII ':"wl/U SfOrna presluka

Stvatrli pbstotak armiranja mora biti u granicama !lmin < !.l .< ilrnux' Ukoliko
..--proraCoIIOlII d6DiVamo-i!··<···~;;'-;;;"-ti3da····Do\iecavariio· Kolicinu·-Clrmatyee.......ako nam je.
~ > ~_=. tada moramo povecati dimenzije presjeka (b iii d) i ponovno proracunat;
armaturu koja mora bitj manja ad ma.r4a' Me6utim, ako arhitekt to ne dopusta, moramo
iZvrSiti tzv. dVDstruko armiranje, odnosno dodatnu armaturu postavljamo u tlacni i u
vlaeni pojas, Osim toga jos mozemo iii smanjiti.opterecenje ili"povecatl marku betona
MD. Ipak, na kraju valja reci da se inienjer mora ad!ucno· suprotstaviti svim
navedenim m[erama, jer sve vade smanjenju kakvoce i trajnostL
Prema tome, 8tO god da odaberemo, presjek betooa je visi. ali je kOlicin~ armature
manja i o~muto, pa it? na 'projektantu-statiearu da odluci st~. Ce odabrati,
, ruko~o~eci. S9 ekonomskim i arhitektonskim raz1ozima, ako su oni presudni (za
manJ~ ra·spone valja u potpunosti iskoristiti nosivost betona, ·dok kod vecih npr.
mo~tova -:- annaturu).
U praksi se moie desitl da je visina nosac8 Iz nekih razlaga (npr, arhitektonskih)
ogranicena" pa za takve slucajeve r:noiemo pretpostaviti i deformaciju armature
€'Q = 5 ~, kOJa daje srednju do malu visinu presjeka.

o selzmlckl akflynlm podrucJlma, a U CI!JU oSlguraTljacroKUTn"if'\ preSjeka odabite

se E"a =]0,0 %0 i €.b < J,5 %0. . '
3.3.2. PRIPOMENE UZ UPORABU TABLICA ZA OIMENZIONIRANJE
PRAVOKUTNIH PRESJEKA AB NOSACA NAPREGNUTIH SAVIJANJEM Valja JOB dodati da se kod ovakvog nacina dimenzioniranja, ked dfmenzije nosaca
n,i5,u ogran~cene iz arhiteklonskih razloga, kao' racionalni omjer (nije uvjet) sirine i
.,...~'!...!JQ.~aCe napregnute savijanjem, najv.~9:.M ~.~P.u.~.E'.'?.X~I.~!!:,na. deformacija vlacne VIS!ne presJeka preporuc:uje
armature-TznoSiE:; = JO%o,~jl..1l<Uifig3."5r{)pU~.ti.vCi.. ~~Jativna deformad/a· tla-c;rrog· betona·-
~·-~3~T"%o,-za-dimenzioniranje pravok~t~·itl'
Koristimolabii;;'33 (koje
AB -presjeka· napregnutih savijanjem
se nalaze na kraju knjige) iz kojih za svaku vrijednost tb iea
mozemo ocit~tL.~govarajUCa.b.~lrnfIDf;ij$Is~ .. k.Qe.fi.cii.qnt~ .Jf;r,..~. mn. i '~hb~ 'Nac"in. ria
f%D
Dakle, k?da ~daberemo vrijednosti Eb i £0' tad a za odabranu MB i vrstu armature
kojTCemo-aTmenzionirati AS nosaee pravokutnih presjeka -naprefJ'nOfih -sa"Vijarijem i p,~mocu ta~lice za dimenzioniranje pravokutnih presjeka (rablfCtl 33) oCitamo koefi-
pritom koristiti tablice ovisi 0 postavtjenom zadatku, a u praksi se mogu pojaviti clJente khb I kz:' te odredimo staticku yisinu presjeka
sljedeci slueajevi:

1. koji cesto zovemo slobodno iii izravno d;menzioniranje, nastaje kada

rezne I ~ "'mom-enr'savijanj~ ~;yC trehci···Odre~.>iti pl~tinu betbnskog
presje~:-rpl0sH~0'·"·p·re-sjeka ·:~~:.~~ft~.0.Q~f.1.£,".9L~?li~."R·~"~~~.~.a,. . 1~J1L3?c,r i potrebnu plostinu armature _ _ _-;-;-_-,

~CA" k,~"cr,,]
kO€llcijent armlranJa }.t. . .

Pri'···ijas:3\.;a:nJu· ova""KV8: zadatka najpnje valja odabrati marku betona MB, vrstu
armature, sirin'J presjeka, Ie deformacije betona eb i armature fa' Oa bi presjek
dosao u stanje sloma, bar jedna od spomenutih zadnjih dviju velicina mora imati
granicnu vrijednost. Pretpostavimo Ii slom po armaturi, uzimamo E.a = 10 ~~.• PRIMJER 1, Za pravokutni poprecni presjek sirine b "" .10 em I sf. }6), naprezan
i €b "" 3,5 .~. Za slom f.?o betonu odabiremo Eb ~ 3.5 %0, a .de:.fo.rr!1adjl!__~!.f!1a.ture' u n:,omentom savijanja ad stalnag opterecenja Mg "" 95,8 kNm i promje-
interv·ai-y..}. ~..$.gQ,s)_a~.:·· . . ".. -~
nJlvog Mp "" 87,3 kNill, te pdabranu marku betona Mil 20 i vrstu armature
Vazno~je napomenuti da prHikom ,odabiranja deformaclje ea < 3 %0 (za say izrazito RA 4001500, valja odrediti visinu presjeka d i plostinu presjeka potrebne
skodljivi okolis, erme ogranicavamo velicinu pukotina - bazenl) morarno poveeati armature Aa pOl'
faktor sigurnosti, a lime i granicni momenrMlf'
U prvom slucaju dobivamo vecu staticku visinu i manju kolicinu armature, a u
drugom manju staticku visinu i vecu kolicinu annature (Ea = 3 %0),
Radi sto boljeg ·iskoristenja gradiva prj slobodnam dimenzioniranju cesto uzimamo
__
~ ~_.!!. %0 /j~ roo, no·mommo imati na umu da taka dobiveni rezultati nisu i~
uvijek ni prikladni nr najracionalniji. Uporaba ovako velike deformacjje armature I
omogucuje prin1jenu mEl!e plastine armature, a zahtijevZl izbor visokih prcsjeka, Ie
! SliIw 2t!. Pr<Jvokulni poprc:cni presjek
j
cemo dobiti duktifBn (iifavf) presjek s malo armature. ! arm iro0ot)r:tonskog nosaca '-

48
I
j 49

·liif
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom slanju sloma pre?ieka
Prvo moramo izracunaU granicni (racunski) moment savijanja 10". lz tab/ice 45
ocitamo vrijednosti rasclanjenih faktara sigurnostl, za s!ucaj opterecenja g + p,
uz nepovoljno djelovanje sta!nog opterecenja g (poj!!JH'lje J.!.), j deformadju annature
£02:3,0%0, kojiiznose'tg","/,6 i"'/p= /,8.teimamo:
3, Dimenzioniranje AB skfo~ova prema granicnbm stanju .sloma pre~i~ka
s- odabranom vlsmom presjeka d odredujema vrijednosti stvamih relativnih
deformacija betona E}; j. armature Ea , odnos.no stvamo potrebnu plostinu presjeka
armatur~ An. Stoga sada valja provjeriti kOje vrij.ednosti koe.ficijenata ~hb i k z
odgQvaraju odabranoj visini presjeka do: 70,0 em.

MI. = 1,6· M g + / ,8· M p II"" d-a::= 70,0-7,0 = 63,0 em

10" =.: 1,6·95,8+ J ,8 ·87,3:::; 310.42 J:Nm =- 3/042 kNell!

-------------------
a) Uko!iko visina nosaca nije ogranicena, pretpostavlt cerna
potpuno !skonstenje
butona i ormaturc u prcsjnku s.odabranim dufunll<.lCij;lIHil r" " .U'X,u i 1".11 ;;;; IO,O%u.
pa cemo dobiti visok presjek 's malo armature, sla je poze!jno sa stajalista
duktlinostL Za ove deformacije i marku betona ME 2() iz lab/ice JJ proizlaze vrije~ Sada U lablici JJ u koloni 'pod oznakom ME 20 potraiimo dobivenu vrijednost
dnosti koeficijenata; z.a k hb = /,958. Ukoliko ne mozemo pronaCi tocnu vrijednost, odabiremo prvu manju
klJl,= /,953 i k:= 0 ..\'91, pomocu kojih odredimo staticku visinu presjeka: vrijednost i za nju u istom redu proCitamo e.h' Ea i kz'

. Pi"
h=kh/t' -=1,953· rl042
- - = 6,0
b
_,oCII1.
30
Vidimo da su vrijednosti deformacija jednake onima kole smo pretpostavi/i, a razlog
Sad a valja odrediti ukupnu visinu, odnosno debljinu presjeka, d, tome je stvamo mala razlika izmedu staUcki izracunahe i odabrane vi.sine presjeka.
U slueaju kada 1e ova razHka veca, stvama naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s
njima co j deformacija betona bili mania od pretpostavljene (naglaseniIe kod ploca
nego greda), Posve je logicno da ce u tom sluc,aju biti potrebno i manje annature
nego sto to zahtijeva pretpostavlj"enl k1 ,
Da bismo debljinu presjeka mogli odrediti potrebno je;
poznavati skod!jivost okolisa u kojoj se nalazi armiranobetonski element, kako
Potrebna plostina armature
bismo odabrali deb!jinu zastitnog stoja Gil'
_ pretpostavili ve!lcinu promjera g!avne armature Q i stremenova 4\" kako bi mogli
A _ M" 31042
odredHi udaljenost tezista armature do vlacnog ruba betona G, odnosno valja
!lIJ/lI .k; 'h,a"i 0,892-63,0-40
pretpostaviti smjestaj armature u jedan iii dve reda (sf. 24). Tocnost ovih pretpo-
stavki ~eme!ji se na iskustvu staticara iii proracun valja panovili (ponavljati).
b) Kada bi se traz.!ta najmanja visina presjeka, odabrana deformacija betona j dalje bi
U ovom p~mj~.ru, ·za.okolis srednje. skodljivosti, odabire se °0 "" 3,0 em (tabliea 9/, iznosHa eb = 3,5%a, dok bi deformacija armature u tom slueaju b.il.a eo "". J,O%c, pa lz
dok se Z3 ari:naturu pretpostavlla smjestaj u dva reda (zbog re!ativno v~!ike s.tatick~ tablice 33 dObivamo:
visine) s pi;etppstavljenom veliCinom promjera glavne armature $19 m.m i stremenCi~ khb = 1,453 ; k, = 0,776, odakle slijed;:
vima ~6 mo,.S. Qvim podacima visina presjeka bit ce:

d·: h+a; a "" G{) +$" +!jJ+ 1,5 =' 3,0+0,6 + 1,9+ 1,5 "" 7,0 em, h= 1'453_~31:;2 = 46,74'cm,-
.; d:=.lj2, 8 + 7,0:::: 69,8 em.
Za odredivanje ukupne visine presjeka d, pretposfavit cemo sve potrebne velicine
Dobiven~ 'vrijednosti 'zaokruzujemo i odabiremo na cijeli brej, 5 iii 10, a djede na kao i u primjeru 12. .
centimet'?r (kod plata) iii one proizlaze iz zahtjeva gradevine.
d:;:: h -!-an +$ .. +$+1,5 == h+a: 46,74+7,0= 53,74 em.
Odabran:o, ~=JO;O em.

50
r 51
 Odabrano d = 55,D em.

h", d - a" 55.0-7.0" 48,0 em.

Iz'izraza za staticku visinu h ~ khb . J¥ slijedi izraz za sirinu' poprecnog presjeka

k 2'M

khb = J..M" J
h
=
48,0
31042
= 1,492.
b =< hb. 2 u, odakle dobivamo:
h
2
b 30 b 1,953 10650 - 2 7
40.5 1 - 4, 6 cm ..

Odabl81l0 b 2j,O nil.

31042 '. := 2050

• em '
0,789· 48,0· 40
I Pbtrebna plostina armature iznasi;
Dakls, pri smanjenju deformacija u armaturi sa eo "" 10,0%0 na lOa '" 3,0%0, U2
nepromijenjenu deformaciju betona eb .= -3.5%0, dobivamo smanjenje visine d za
M= 70,0-55,0= 15,OOcm,
j A
upur=k ./.
:
M"
1 G",.
10650
0,892,40,5,40 -7,37 em
1

i poveeanje potrebre plastine presjeka annature Aapot za

&l apol = 20,50-13,80 = 6,70 cm2.16.70· /00113,80 = 48,55%}.
I
I

I ~2. Drusi' $Iu'ii nastaje ,kada su iz arhitektonskih razloga unaprijed, odredeoe

poznate dimenzije presjeka i granicf)! moment Mil' a potrebno je odrediti plostinu
j

PRIMJER 2. Valja-odrediti sirinu poprecnog presjeka b (sl. 27), kao i potrebnu plosti-
nu presjel<a annature, aka je poznata ukupna visina presjeka d -= 45 em
i racunski moment savijanja Mu = 106,5 kNill, za odabranu marku betona
MB 20 i vrstu armature RA 400/500,
presjeka armature Au' marku betona ME i vrstu armature.
Kada je zadatak Dvako postavljen, do ~esenja dolazimo tako da preko izraza za
statlcku visinu presjek~ IT odredimo koeficijent visine khb :
, a odavde slljedi

Slika 27. Pravokutni poprecnl presjek

arm'lranobetonsKog nosata
Sada u tablicama za dimenzioniranje pravokutnih presjeka (tablica JJ) za odabranu
marku betona MB, potraiimo izracunanu vrijednost koeficijenta visine k/tb- Ako u
Aka ponovno pretpostavimo potpul1o iskoristenje betona i celika u presjeku, tj, tablicama nije moguce pronaCi tocnu vrijednost za khb' odabiremo prvu manju
Eb "'3.5%~ i eo r:I [0,0%0, vrijednosti koeficijenata k"" j kl za ME 20 lz rahlice 3.1 im;l\ ce vrijednost Oer sma time nf) s(mni sigurnosti) i za
nju odabiremo· koeficijent k., pa
iste vrijednost! kao i u primjeru 1a, pa sHjed!: slijedi '
khb~ 1,953 i k,= 0,892;

lako nem je dana ukupna presjeka d. staticku visinu II ne mazema predzna

VIS Ina
A~-~
• k: ''''(5.
,
'a ",
odrediti. jar nije odredena 8nnatura, time i poloiaj njezinog lezista (pop/llv/je 3.3.1. d).
U praksi, medutim, bez velike greske mazema uZeti de je ~
w ~
h""O.9,d~O,9'45=4(),5 en!.
i~
"

52 53

------- .,'
'"
~
 • , I .

"
3. Dimenz;oniranje AB skfopova prema qranicnom staniu sloma presjeka 3. Dimenzioniranie AB skJopova prerila9ranicnom staniu ~(oma presj?ka

l
'/'
PRIMJER 3. Valja proracunati potrebnu armaturu pravokutnog presjeka dimenzija
bid 35170 em (sl. lH ~ n;lprol.nnog momcnlom s<.lvijanja od Slalnog
Ovaj.slueaj u praksi dolazi ka9 je ogranieena vjsina presjeka iii kad se u upor~bi
jodnu konstrukcijo tr~7..i· provjora nosivosti isle S obzirom na promjenu funkcije
opterecenja Mj'.. "'" 165,0 kNm i promjenjivog opterecenja /YIp -:=./3f.l kNm, (ildaptac,ija 'proslorija za druge namjene i povecanje opter~ce.nja npr. ~rljelaz
1 Z3 ocbbmnu mi1rku [W\Of);l Mit .10 i vrs!u am18turc NA 400/500. ,,'v;mrudnih toro!;) preko mosnih konstrukcijll}.

r-
! -6-J£I- 1"1
----5'ICC"",,,2"'''~avokuifll 'popreCfll presjeR
;\I",ir;u\oj)(,!nno;knq nosn{;n
Nosivost presjeka, odnosno granicni moment savijanja Iv!u' za poznatu plo§tinu
am18ture mozemo dobiti postupnim priblizavanjem (iteraUvnirn postupkom), pa
imamo:

1 korilk: rHVO so [In!ip0S\:WI /;:

k! .:=.

j izracuna vrijednost granrcnog momenta savijanja

{J,Y;
M u uporabom iz:raza
Ukupna vrijednost racunskog momenta MJI bit ce :
M"=A o ·cr,,,O,9·h.
M II := J.ti'..,f.~ + 1,8M f' Co: 1,6 ·}(5)J+ 1.8·13/.1:::: ·}9<).98 kNm =: 50000 kNcm

U slucaju kada su nam dimenzije presjeka paz-nate, deformacije betona i armature ne

odabiremo, vee najpdje pretpost3vimo staticku visinu presjeka uporabom izraza: 2.korak: novi kz ne slate se sa starim (0,9), te S8 odabire novi kr i ponova
[zracuna Mil
h=O,9·d-=O,9·70=63 em,
"

a zatim odredimo vrijednost kdejicijclI{() vis inc pre.ljdo khh : 3.korak: treci korak ponavljanje ie 1. i 2. ·koraka sve dok se novi Mu ne izjednaci
s prethodnim Mu'
I
PRIMJER 4. Za poznate dimenzije pravokutnog poprecnog presjeka bid ::40185 em,
marku betona ME 30, vrstu armature R.4 4001500 i poznatu plostinu
Sada u tablicistupcu za MB 30 potrazimo dobivenu vriJednost za khb := 1,667. Ako ne
U presjeka armature Aa = 64>22 ""22,81 em 1 treba odrediti granicni moment
mozemq pronaci tocnu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost i za nju u istom savijanja.
redu ocitamo vrijednosti deformacija annature ca i betona Eb' kao i koeficijent kr Kako
je u na5em s!ucaju prva manja vrijednost za k hb ~ 1.657, slijedi: 1. korak: za pretpostavljenu vrijednost koeficijenta kz "" 0,9 odredit cerna granicni
4, = 3,3%0; ca := 10.O%a j kz := 0.898., moment s3vijanja Mu preko izraza:

Mu =A,,·cr~r,O,9·h.
Potrebna plostina armature. bit ce:
Buduci da je poznata ve!icina promjera g!avne armatufe 4>22 mm i stremenova
50000 $v8 mm, uz odabr.anu velicinu zastitnog sloja
Q = 2,5' em, nije tesko odrediti po!ozaj
o
0,898,63,40 njezinog tezlsta (armatura smjestena"u jedan red, sf. 24 a), odnosno IzracunaH staticku
visinu presjeka fr,
h ~ d -00 -$, -$/ 2c= 85,0- 2,5 -0,8- 2,21 2 = 80,6 em
3. Treci slueaj gojavljuje se kada za poznate dimenzije p~esieka, p!ostinu armature,
marRu lefona i vrstu armature moramo odrediti nosivost presjeka odnosno
M" =12.8/>40.(0,9·80,6) =66165 kNem.
moment sloma (Mil "" Mu)'

.- 54 55
;j, utmenzlomrame Ab Sf<!Opova prema gran;cnom SI"nlU slorni;J fj/8SWKi;I n . _ _ __
3, Oimenzioniranje AB sklopova prema granicno:n sta'nju sloma presjeka

Vrijednost relativnih deformacija betona j armature, odnosno novi koeflcijent kz dobit

Cerro it vrijednosti koeficijenta k hb
3.4. ARMIRANJE ELEMENATA NAPREZANIH SAVIJA"NJEr.j

k _ 80.6 =1.981 :>E;lE" =2.4110'/00 :>k, ~0.925 3.4.1. VAlNOST PRAYILNOG ARMIRANJA
" ~66185
40 _~@y!,I~,?:n_, izbor j raspored armature u presjeku, kao I ispravan nacm obllkovanja I
'vodenja a-rmat~'re~- Cij'elom' '-d~-Ijr~om-·" rasp'ona", eiemenata, ,o~no$no, ,p-riiVJ!no
2. ko<ak. Bada 5 dobivcnim lr", (J,PJ,5 i:mova raCqoa mo ~.f" knostn !jranjt). armal! tee oct jzuzet?oq', i~_ ._~~~_~aJa,_·_:€,a]{o~~o~iRiira.nfe~ 'prolektiranih
svojstava armiranobetonsklh elemenata i konstrukdja u grii'nTtnfh stanja podrueJu·
M" = 22.81· 40·(0.925 ·80.6) = 68024 kNcm. nosivosti", take i zarosiguranje njjhgY_~.,!.r.C!J.C1.~.st!: __ ,_, '-'" -' .'--.. ~--~~--,--~~
Pravifnim razmjestajem i vOdenjem armature uzdt,tz raspona elemenata i konstrukcija,
k .. - ~ =1.954 => E,I£" =2.4110'4. => k, =0.925
ispravnim nastav!janjem i sigumim usidrenjem armature, kao i korektno projektiranim i
68024 izvedenim zastitnim s!ojem betona uz armaturu, moraju se prije svega osigurati sve
40 pretpostavke proracunskih modela za ana!izirana stanja naprezanja i deformacija.
Arm.atura, osim osr:Qy.f!~ ...l}.loge koju ima u vlatnom pojasu, 'j u tlacnom podrucju u
Protacun se ovdje zavrsava ler ~e vrijednost kz iz 1. koraka ponovila, Prema tome ocrreaenoj 'mjEirl ta~~;;6er'utje6e-"n·a '_r;o~s_j~ost: Armaturzi'li flacii'om· pojasu pl?ca' j Qreda
gra~ni moment koji presjek moze preuzeti iz:nosi povee-a5i8auRliT06s,! {~ifa\{ost),·a kod·zido~a' 1 stupova.kao izrazito tlacno_,o_ptere6~~ih
·elemenaia·("s·k!~po~~LpoYecava i nosivQsL ." ,~- ,. _.--
M, = 68024 kNcm = 680.24 kNm !zborom odgovarajuceg promjera i pov61jnlm razmjestajem armature u presjeku i
·uzduz raspona mozemo u velikoj mjerl utjecati na raspored i velicinu pukotina, ali ih
uz relativnu deformaciju cb / c a = 2,4/ JO,O%o, ako je armatura u presjeku unaprijed ne mozemo eliminirati, osim naravno u slucaju prednapinjanja armature
zadarla j iznosi Aa = 22,81 em2 , (poglpvlje 5.1.).
Osim naprijed spOrt:lenutog vazno je naglaslti da pri odabifu armature u elementu i
konstrukciji nikada ne smije biti manje armature nego Slo je neophodno za nosivost,
funkciona!nost i (ralnost, ali niH vise nego Ii je to potrebno za dukti!nost
(pogifJ Ylje 3.1.).
NAPOMENAJ U sfjedeCim pog!avljima ove knjige prikazanl primjeri dimenzioniranja Kako smo u pog/fJYliU 1.2.1.1. i 1.2.2. obradili pojam j znacenje sidrenja armature j
odnose se na uobieajene konstrukcijske e!emente u vlsokogradnji koji zaStitnog s/oja b"etona uz armaturu, u nastavku cerno paznju posvetiti ostaJim
su 'dimenzionirani ~ velicinom lednotiko rasprostrtog promjenjlvog ~iniocima neophodnim j vaznim za pravilno armiranj'e,
opterecenja no veCom od p.S: 5,0 kNlm2,

3.4.2. GREDE (podvlake, nadvoji )

Kao sto sma vee rekti. kod All elemenala napre~anih savijanjem, beton preuzima
Uacna, a annatura vlac~na~~.E:.£.2,lg~?j .~;-nat·ure·'upr2~jeku, nosa&! stoga ovisi
olome ko}aTestrananosata izlozena vlacnom naprezanju, ------....- - - - - - - - -
- .., .-.,-~. , ... ,._,-- ,.",.'-.-. -_. -~' - -, -.- ~.-,-,.--.."....".,...,.",

Kod~ ta,lickog .susta va grede :-. s.lobodD2.pod upQi..ri.!le'l¢ (Rca yo ~utn" jJrg.ru.e kai p resje'
ka T), gdje-_Su mOIT1€lnlisavijanja pozit_ivn_i, 13r~iramodonju stranu nosa~l. 29 a). U
prepuslenoj· (kc)n7.olnoj) g'red; $>;j~IF"J·njn'· (";bic~o-'~u -rlcgativni, pa je gamj;]
rr;;;ncnlt· I-
strana nos8ea razvucena (vlak) , zbog cega Elrmaturu prijepusta postavljamo u gornji
dio presjeka, 117.. gornji rub (sl. 19/1)

56
J
;--
57 -r,
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniranje AB Sk/opo~a prema granicnom'stanju s/o.ma pres/eka

Kod ostalih statickih sustava, kao sto su grede s prijepustima (sf. .29c), upete grede
ili protcznc (konlinuiranc) grede (.1./. 29 d), dijagram momennla moze biti j pozilivan i
negativan, ovisno 0 opterecenju, pa u odnosu na tu Cinjenicu po!ozaj nosive armature
zavisi od predznaka momenta savijanja, tj, ad toga koji je dio presjeka razvueen.

bl dI p( kNlml 9 (kNlmJ

<,

i
I,
SI (ka 29. ,Zavi~n6.s~ izmetlu \'Iacnog naprezanja, odnosno dijagtama mornenata savijanja I' polofaJa
~rmatura kod nOS8ca razlicit!h statickih sust;ava, opterecenih jednollko_ raspro.strtim
o'ptete~njam

:: a). SIo~Odno poduprti nosac s prikazanim statickim sustavom, dijagramcim memenata

wv!janla M i po!otaJem g!avne vlacne armature
Slika 30. Ra~mjestaj, naziv, ve!i~ina i razma~-~.nnature armiranobetonsk!9- gred.e
b) Prepusteni {konz:olni) nosae
a) Uzduini presjek c} Oblikjednog stremena
i;) SloOodno'poduPrti nosae s jednim prijepustom
b) Poprecni presjek d) Prikaz armatumog kosa
d) K6ritinuiranl (proteml) nesae

58 59
 _ ,,_ .. _ ->"'"'t''-'~'' t=',ollia Wcullcnom Slan/U Sloma pres/eKa

U ukupnojnosivasti presjeka kalkadaracunski 5udjeluje i montawa armatura, a

Slika 31. Polotaj montalne armature za
s!ucaj kada je visina grede veta
odd> 40 em
ponekacf'se \iffii:r tiV:'-avostrUR(n3nnit~inje;~p~1 iimJesto'~m(;ntazne'fmnature. utfacni
poj~s--presjeka ·poslc~ivljah19-_nl)!3.tf.~.u_ ?Wia.ftiiti."' . . ' ~'~-'---
NadfiiIe:"'sireme'novi nisu samo korisni, jz railaga sklapanja (montate) annatumoga
kosa, n~go i·iz konstruktivni~ razloga. Oni osiguravaju vez!-' iZl!'ec1u t!acnoga i
vlacnoga pojasa betona, te ojacavaju medusobnu vezu pojedinih sloje'va betonske
mase. Ovo je narocito vazno kod prekida i nastavfjanja betonira.nJa. Stremenovi imaju
i noseeu (staticku) ulogu. Nairne, u blizini lezajeva, u podrucju velikih poprecnlh sila
onl preuzJmaJu vlaCt)e slle Raje plOiz!aze od kosi!: glaviliil vlab litr-napI€Zdlljar------
(pogiovijeJ.6.4.).

Priliko IT1 , odabira ,~Iavne, armature u pravilu biramo sipke __ pro~jera ,_$_12 do $28 mm
Anniranobe:tonski gredni nosaci armiraju se pretezno ravnim sipkama, izuzev onih
kc; su naprezani znatnim poprecnim silama (poglavlje3.6.4.). (vidfu~priTogu,'"~bli;~ ;§ipk,e_~~ posta,v!jaju simetricno ':l.iSonoSij~-na, veftf~almrrav~
36-':
Kazali smo da se armatura uvijek nalazi na onoj strani nosaea koja je izloz.ena ninu sTmefrije, tako da6f~t{~odoravni (uspravni razmak "a" ri,e
QUq,~_':r0i~ji" oa:~~---
razvtacenju - vlaku. Kod slobodno poduprta gredna nosaca to je donja stra,:,a - dO.nji
3,Ocm
rub. No valia naglasiti da za ovai 51ueai n05aea (slobodno poduprta n05aea fla dva
\ei':aja)' momente savijanja lzna!azimo uz pretpostavku da su vanjski lezajeyi z9labni, a~ 4J
{
StD znaci da su momenti u !ezajevima jednaki nuli (Ma = Mb =- 0). O,8d"(~ 3~3,5cm)

~uti~·d?.9.:;fl~t9 je d~ se: u gfa.4?yins,kjm. _ kpDS,~kci1.ama, pos~bno ~_ zgf.ad.~,rs~vu,

VrIo"rljetko maze, 9si.9~[?\i zglobQo"~a"slaoja.nJe, 'Ii ..,51obadna okretanje popre~nag gdjeje:
p!1JSjeka:' ,paoCif'e6,e-n stupanj up~tosti, skora uvijek post?jL' Ova c'injenica uvjetuje 4> - na./veCi promjer sipke, ,a
postojanje 'Vlaki3 ""n_~.4J~:~,aj~m f u .nj~ig.ov6j. neposcednoj j)lizinr:(goro]a. ~tiAi:ta)10SaC8 J.' dn - . nomina/na veIiCina r;ajveeeg z.rna pun iva (agregata); . ,
k~'takoae·i-m'oramo preuzeti .arrn.?Jurom" _Uzlmamo da v!ak momenta upetostl lznosi
piibliih6' '25_% najvecega momenta u polju. Taj v!ak (T1,e9_atl~ni m!?m~n!1 J:rtQ~~JDO ali ni veci od 15 em, g>!edsno sarno u vodoravnom smjeru zbog postizanja povoljnijeg
"pre;u~urom"'"posf~en?~, potpuno-;:leovisno 'o(j"arrnature'd9nJeg pojasa. Vrlo 5tanja pukaf,na (sl, 30 b).
cestci'o"vaj problem rje~favamo "~ipkama mon~aine armature: '. . ~ Da bismo u presjeku grede. koja moze biti razlicitih sirina. lakse odredili ukupni broj
Duljine sipaka- -ia armiranfe gornjeg pojasa nasa'ea mogu se odrediti i prema hniji sipaka glavne armature koji stane u jed an red, koristimo se rablicoll1 IJ.
vlacnih sila, sto dakako ovlsi 0 statickom sustavu nosaca (poglavljeJ.4.3.),
U _gr~dam!a Jl1..oram~ obvezno dvije '(min 2) "sipke, gl~Yr'\EL,?Lm<?ture. kOje,leze ns
Kra}r\Jim' 'bo6n!m-_~'t-~~na'm;; u ·donJ.lLrTL~)i~J.~Lllii§i~~?, :O.bostrano. _ ~odv!iii@~80 p~eko Tablica 13
feiaja:Obvezno itije sidriti ·k~k;;ma,. $irina grade
Promjer glavne armature 1\1 u mm
Ako je prostor nalijeganja ograni· bucm 10 12 14 16 19 22 25 28
01
ean, pocetak kuke mora biti najma· 20 5 4(5) 4 4 3(4) 3 3 2(3)
nje 3 em unutar ruba leiaja, dok je .25 5 4 3
ukosnicama-U (sf. 32) potrebno 30
6(7)
8
6
7(8)
6
7 6(7) "
6
4
5 5 4
osigurati kraj nosaea. 35 10 9, 8(9) 8 7(8) 6(7) 6 5
40 12 11 10 10 8(9) 7(8) 7 6
Slremenovi $ 6mm 8mm

Slika J2.
..
bl Osiguranje kraJa nosaea ukosnicama-U

a) Uzdu!ni presjek Vrijedriosti u zagradama maCe da se izuzetno dopu§ta i tBkav broj sipaka armature ,'.
b) Oblik ukosnice-U
na zadanoJ sirini grede.

60 61

It :_flffiilMUMS-· i!iiR(!
 • , I .:-; '_ '

3. D;menzioniranje AB skfopova prema gran;cnom staniu sloma presjeka 3. Dimenzionfranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma p(f3sieka

Prilikom prora.~_~n~.£..c:!~~-'?E!~_mQ$l!ne,.,gJi;um.e_..ar.matur.e_-.A,rpiii' u KaFtmtefistiGAim Medu~im. ako strernenovi Imaju i s.taticku funkciju, valja upotrijebiti rebrastu-lU iii .81
~iTnn ,lI~fiOlju ,I.. ,oad P:01por;l!ll;l kooHoui(.;1rl,ih orodn, orlje so poj:lvljuju I;')kstrornno arn:aturu. Stm~Gnovi SU u gradi smje~teni po cHavoj duljini s najvecim razmakom
vrqedTl:O~1j -' hiornen~ta_ saviJa~ja, ", moramo p'rovjl3ri,tl. nClimanji - i '-nalveci' postotak
armfrarija- (jJOgbilijl' 3.3.1.1 j g J. Vrijednosti su iskazane u luhlici 14. 2
-h
3 •
~. ~ . 30CIII, (vdabi,-elliO JUljm(1l1ju oci O~,I.: tri vc/icinc e),

Vrsta armature p. min {%]

Tablica 14
. 1b.
CA 24()I3MJ 025 gdjeje:
fU .1Ii1J/,\~iII Ii .\'fllli~'kH l'I,lillll };/"d!', 1/

b - sirina grede.

Sto se lice ugraciivanja betona, ana zahtijeva da S8 bar na jednom mjestu u gomjem.
pojasu ostavi CisH vodoravnl razmak izmedu sipaka od 5 - 6 em, kako bi mogla prod'
igla pervibratora ad 45 mm. Ako su presjeci jako armirani, armatura se moze grupirali
u svezanj ad najvise cetiri sipke (sl. 33).
< petine (1/5 I) raspona grede ·ove spojeve anniramo zatvorenim stremenovima s prije·
Ako je visina nosaca veca ad 60 em, uzimamo da je promjer stremena min CP8 mm.
Kada nam stremenovi sluze za preuzimanje kosih v!acnih sila (pogJavlje 3.6.4J.
moze;mo ih postaviti i pod kutom (s(. 142'[ 145). U tom stueaju (i nekrm.drugim) 'razrriak
medu stremenovima mozemo i smanjiti, pa eak
vl.se njih mazemo staviti ZaJedno. tto
nam omogu~uje njihovu visereznost, pa dobivamo t.zv. viserezne -strenienove
(pog1avIje 3.6.5.). Ovo se dakako odnosi j na okomite stremenove.
U seizmicki akUvnim podrucjima (podrucjima sklonim potresima) kakva su na§a~_iznad
!ezajeva-patpora kontinuiranlh grada j u cvorovlma okvirnih sustava, ·n·ajmanja
koHcina tlacn~ armature mora iznositi 50% ukupne koHane v!acne armature. DQ jedne
klopom, n~ razmaku dvostruko guscem nego je to konstruktlvno pot.rehno (sl. 34).

Sllka 33.
Grup!rana armalura lJ presje~lJ nosaca

U sveznju mogu biU sipke razlicitih promjera. Najveci dopusteni promjer sipke 9s koji
zamjenjuje svezanj (zamisljeni promjer koji odgovara zbroju p!ostina presjeka svih
sipaka u sveinju). ne smije biti veGi od 44 mm
Cisti vodoravnl i us~ravni razmak izmedu sveznjeva, mora zadovoljili naprijed
postavljeni uvjet, s tim stc umjesto If! trebamo uzeti zamj~njujuGi premjer <)Is'

Za montainu armaturu, ovisno'o stremenovima ! dimenzijama presjeka.odabiremo

promjere sipaka, orjentacijski $12 do $16 mm, (min $8 mm). Ako je visina nosaca
veca od 40 em, montai.na armatura (min $8 mm) postavlja S8 i po visini presjeka na Slika' 34. Armatura grede seizmlcki aktivnih podrucja
najvecoj udaljenosti od 30 em (sl. 31 J. a) Uz,duini presjek s rssporedom armat~re

b) Popracni presjek s dvoreznim stremenovima (m'" 2)

Promjer stremenova uzimamo da iznosi pribllzno treCinu promjera glavne armature. C) SlucaJ poprecnog presieka s cetveroreznim slremenovima (m '" 4) bel. pdjaktop_s
Konstruktivne stremenove radimo ad GA 2401360, bez obzira na vrstu ceUka glavne
dJ CeIVerorezni stremsnovi s prljeklopom
armature.

62 63
 3.4.3. PLOCE Aka je u pitanju plaea koja nosi u dva smjera (pogJavlje 3.5.). tada nemamo razdjelne
armature; veC!ie-glavna'armatura'prOi'ilcUl1av1irpostavTjaUdvifoKom,la smiera .
o anniranobetonskim ploeama, k~o t 0 nj!hovom armlranJu, bit ce deta!jnije rij~!(3i U ,' ..
. """-~--'-"
. -"---'~-~---'-"'''''''''''''''''''"'~'~'~".

pugJavIjuJ.5. Ovdje cemo ukazati sama n" sljedeee pajedinasti: . I na kraju, ploc~ bez obzira na njihav ablik i na to kaka "rade" (tj. da Ii nase u jednam
11,i dva smjer.a) mozemo armirati zavarenim mrezama 'od glatkog MAG iii rebrastog
armatUhJ ploce Cini mreia koja je sastavljena od eelicnih sipak~ sloienih u dva
'MAR celika (sl. 36). koje kao 'gotove "tipske" dolaze iz tvomice' na gradd\Ste,' a iznimno
'meausoEi1o' okomfta,"smj{';rii" .' - .
mogu I po narudzbi-prema proracunu.
"ako'je" u "pitanIu ·plata kol-a'"nosi ujednom smjeru (pog/llvlje 3.5.1.): cnda je to
glaotta at A .atuf8-1mja _P~?y_~jr+la , v!atop 51~E! .i tiE, pres_j~k, dimen~ioniram?~-, i
.raz,djel~(f',- :~rrnatur~ " koja' le,ii'- o~o~i_to na' glavnu ..arlna~u~" -I . eiji pr~sje~_
--6daJ5kemo Konstruktlvno ($1...35).
Na slici 35 a vidimo da se glavna armatura iznad leiaja savija u gornji pojas,
. ,
ii~,:'~'~~~~""A~'A--~~t=
Uobieajena J~a se svaka d"11a sip,k~ .. armature u poliu ,R!.Q9Li!.Jianjeg_p.91aja
prevede i podigne iznad le~~"!.hLgol1)jfy~as~~~~~ slpk~_za 0,2 rasQQ[l~c!l![Ote~!:I.JL._
~pOlje;aKOOuljinu njihOvog pr2.\?Zi!.Di~.ng.Q<![~c,jujemopreA1a lini]i vlacnih sila F. Ovime
1t'lf lbl

i\a·kiajnjinisI6Dodn~!'.viDliLUgOmjeJJl,p.oiJisU:.9:5ifJu@v~mo-poirebnU ~riiij.t\'ru=
. za )?r.~~z.!~~~T~jeIC:.l]]!~n£fL~~~.~~£~!9~~! J~~if!l_?nl~_.2_?~4_.~~jy'g.@g.a {1)Qmenta.o.U
pOlju), koJeg prilikom proracunazanenlarujemo. . Slilw 36. Armiranje ploCe zavarenom mrezom - mrei.pstom armaturom
·ArmaturitPlin-e·"i")focem'oze~·51t(·<u'"donjem-j-gomjem pojasu i potpuno neovisna jedna
addruge (sl. 35b).
3.4.2.1. DIMENZIONIRANJE GREDE PRAVOKUTNA PRESJEKA

U poglllvlju 3.3~~~. D.§., ..praktiGoirn...p,rimj8nm.a [l,~_!,t~J!i. smo,. k<;l.~9. S8 o.dr§d_l}je staticka

visina ,h j - odnasno ~ _':J~,up.r':,a Y.L~jna pre~jeka d i., p.otrebRa plastina, armature A
-.
pravokutnih presjeka naprezanih ~~v[jal1jem. '~acfa"'6emo ~ria~ciij kako' odii'brati" veliCin~
i iJkup':l~,','brot sipaka arrTlat~.r~. t:i gredi pravo~~·tna ..preSj~ka~~~ iz(~6~~a-~~' ~~t~ebnu
piostinu armature',--Provjerlt cem"o i 'vrijednost 'staUcke" visine
'/1~k~~;' ~;~~"Odredi'ii na
dsncivrprelpostavljene ve!iCine promjera sipke glavne armatl)re.

PRIMJER Sa. Za stvarno potrebnu plostinu presjeka armature All fl nl = 13,80 em} i
odabranu visinu nOS8ea d"" 70 em pravokutna presjeka iz prirnjera 1a
I'WlllroamImJ
valja adabraU velicinu(e) pramjera i patreban broj armatumih sipal,a.
i-l--\ ~J/l'. te izracunati stvamu staticku visim,l presjeka hstl"

;
Prilikom odabira velicine promjera i potrebnog broja sipaka, nuzno je voditi racuna 0
g\OI'M lJllOh.ro
sljedecim cinjenicama: •
sirini nosaca, odnosno moguCnosti smjestaja armature (rab/ica 13)
STika 35. Anr.atura p!eCe koja :losi u Jednom smjeru
,
kombinadji promjera koja daje najbliiU,vrljeanost potrebnoj plostini armature, a
a) Uzdu1ni presjek s povijenom g\avnom armalurom na letaju da razlika ;zmedu odab.ranih promjera he bude veca od dvije tabelame raz!ike
b) Poprot.nl prosJok (npr. ~14 i ~16 iii $19 i $22) -/
c) Annatura donjeg i gomjeg pojasa poslavljena noovisno jedna od druge - opcenito valja i;bjegavati veliki broj razlicitih promjera (max 2 razlicita promjera)

.. ~J
\ 65 j
'"""'A4.;

- ,
3. Dimenzion;ranje AS sklopova prema qranicnom stanju sloma pres{eka 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicn~m staniLi S/9mQ eresje,ka

Odabrana je (rabUco 36) RA 400/500, 9 $14 mm S Aa sty "" 13,86 em], sn',jestenih u dva
reda (rablica /3), mon~azna armatura 4 $12 mm postav!jena u gomje kutove (2 $12) i
na polovicu visine bocnih strana presjeka (2 $12) i stremenovi $fAl25cm (sl. 37J,

Kada znamo braj j velicinu promjera sipaka kao i njihov raspared:(polozaj) u presjeku,
sada nam nlje tesko izracunati stvarnu staticku visinu hSN i usporediti je s pretposla-
~enom hprer
Slika 38.
~-
--~'7I-=71:U.~-""'o"'-<ls'".-$-H';-5,onr----'-------------;r-----...:.cf-::f=':!:i:::::j=-----~--____-::~'l:a':';-::r3::'~'~9red3 ClR'l'ia!!.;rij· 9E1_aJ~faOO9-""--
poprecoQg presjexa
h,<I1' :;-: 70.0 .... 3.0 .... 0,6 .... 1,4 -- 1,5::: 63,5 1.'111 '" h,,,.,.( ::: 63,0 CIII

Pretpostavljena vrijednost skora je dakle istovjetna. Ako razli ~i n ani

PRIMJER 7. Na 05novi potrebne plostine armature iz pnmJera 3, v()ija odabrati
sigtt a 10, zadatak je time rijesen. velitinu(e) profT)jera i potreban broj armatumih sipaka, te izracunati
stvarnu staticku v~sinu, ako j~ debljina zastitnog sloja betona. Q o =2,5 em.

Za Ao POI"" 22,10 em 2 iz tablica ia 'ploStine' presjeka rebraste armature (tablica 36) =*

odabrano je 8$19mm RA 400/500 (A,utv= 2],68 cm 1), smjestenih u dva reda,_ mor.taina
armatura 4$14mm i stremenovi ~8I25cm (sf. 39).

h$tv =d -ao -$~ -$ .... 1,5 =70,0-2,5 -0,8-1,9-1,5:::: 63,3 em '" h pre, ::; 63,0 em.

stika 37.
Prikiilz rasporeda armature 'od<,?branog -c- r

PRIMJER 6. Za pravokutni poprecni presjek iz primjera 2, a na osnovi potrebne

poprecnog presjeka

plostine armature All pol = 7,37 em], valja odabrati veHcinu(e) 'p"t~'mjera' i
:@ 1
1"
{ -
}
potreban broj amiaturnih sipaka, te izracunati stvarnu staticku visinu hstv
betonskog presjeka,
- f- :Hj Stika 39,
-h: f- Poprecni presjek s rasporedom .odabrane
h -+l_"'-.;;lS_+-
1 armature
Za A~ pot = 7,37 em]
iz tablica za plo~tine presjeka rebraste armature (tabliea 36) -=* ,
odabrano Je 5$14mm, RA-400/500 (Aastv =: 7,70 em 2) smjestenih u jedan r~d (tab/ictJ 13).
montaina arma;t-wa 2 $12 mm postavljena u gomje kutove presjeka :i. ~tremenovi
+6'25em (sf. 311): .

Provjera, odnos:no izracun stvarne staticke visine hstv bit 6e:

hstv=d-a '-':
h'N =d-aQ~~,~$/ 2
hSl'llffj 45,0- 3 ,fJ~ 0',,6 - 0.7 = 40,7 em""" hW"/ ;::;; 40,5 em, pa je time :z.adatak rij_~.sen.

67
 3.4.3. POKRIVANJE LINIJE VLACNIH SILA ARMATUROM -
OSIGURANJE NOSACA' ARMATUROM

U pogJavljll 3..1.1. prikazali sma kako se dimenzionira armiranobetonski presjek napre-

gnut savija!:tjem. j aka obratimo pazomast na izra~_z.~potrebnu pJostinu artnature u gdjeje:
preSJeku, mazema uotiti da ona ovisi 0 granicnom f1)omentu savijanja Mu' kraku para It ~s[Gticka visinG nQsaca
unutamJln slla z == k; . II r gra~!cnom naprezanju u armaturi "ITvi' tj.
Sve locke dljagr¥ima Mu IE pamlCU se 0 snijetu OSI hosaca za veuclnu \':u-iJ
(sl. tf(j J), gdje je h 31a1iCka vJflna--no.fai.'(r;'-UOK-kOefiC1Jenf<-rov!s!'ovrsti--arm~a
preuzimat1j~ poprecne'srre:-odnos-no-gfavnlh"KoSffi-vfiicnTh'·sira:--(iznosi: -,.----

~~t~.~Jer a.,i..pf€gJefiflije.~.p1Qs.ti.ruU!9.tr~9.~~.~~.!l:!~ iz~E.~_ .v_~.~ci~~rn

~Ja~e _sile~~~u Izazl'!-~iCn( mome_~_~~ ~visno_ ~_~~a~iGk~l.vi~nJ p..@~ka,
odnosno kraku pa",- unu\arnl'lulla ~ . )
-
,a = 0.50 -

a= 0.75 -
ako se glavna kosa vJacna sila preuzima koso savijenim sipkama i
stremenovima (pog13~:Jie3.6.4.)
aka S9 glavna kosa vl~cna sila preuzima sarno stremenovima, jJj

-=='- kada je toliko mala (\3i'ementi bez poprecne armature - ploce) da

((F.=M.f z
nije polrebno aslguranje armaturom
Tu vlaCnu silu preuzima anmatura, produktom ploStine svojeg poprecnog presjeka i
Tako dobiveni dijagram (sl. 40d) nazivamo !lnijom vlacnih sUa F koji moramo ~pokriti"
g~niCnog naprezanja avi :
armaturom.-K~o ~to (l!o-zmn~_E~l~Jj~t\tr: vlacnasrra7---fR~sto Ie veca ad M /Z, a raZTog
su poprecne sile u AB nosacu kaje u"5iTZ\ilTTe'Iaja {pQgh;-Vlje'3.6.)UZrO~tine
~pmt1<utom ad 45"p1'e'"'i'fltftfsi-rnJsac~L--'"- -' --~._ ...--"- --, ~~----
Ovime sma dje!oYnnje granicnog momenta i .plostinu armature sv~1i na vrijednost
F'iema tOme, ovakav na~rarn~odrai:ava stanje u konstrukciji nosaGa koje
vlaene sileo priblizno odgovara stvarnom, pa je zbog loga neophodno poveeati (proSfriti)
vrljednosti M/(/z dijagrama za odgovarajuce veliCine v.
Buduci da 56 ~_~.!~.9..eg~l!? o.~tnQ$.aca,Jako....se-rrt1i.aoja.1PQtr.\ill[1a plostina al2!1~e,
Kod nosaca promjenjive visine razumljiv_o~~LJla.. __¢.e__ L"mJjCina_-POrn.ako>\.tQ~Lv bJti
odnosno brqj sipaka (npr. b:oj sipaka moz€mO s"2anji~~~~.~~~J,~f.!i~~~~-9.:!,1~~n!,!3). ---.---------.-:--- ,,~------------ ---- - .>-- ---- ,,- _. - -- - -

promjenJiva'-\faz"I}.£J~_J~¢L_9~_5.lVak~_v dijagran,l vlacnih __,si!a' vise ,~e _Qvisi _0. visJni

~o ne proracunavamo sve presjeke jednog nosaca, _·posta~lj.§...se ~i~~ to
uClOlb-1mz-suvtsno!j"TacITnanla :.--olmerizioruraf!lo"' -_~]i~mQ=,:~QlliL~lalm...JwjL~s.U-_
i<araKtEffiSlictii ,s"'65z,romnaVe1T§nu rez~~~"~~,~j~.~~~lE:::?)~_®.~~~~.::_,"
M. VT7Vllijawam:rt<actmrrrenz;jO'nosaea jed nom odaberemo i kad lzr§cunamo i
-ooaber"ri1l)~anmatoru ·z:aCte-pj'esjeke;:riispored·.·annai~(';_Pii~~Q$i2iiin...p(esjecima
jednostavnije je, --obavljaff~grafi~ki,- p(;r;;~C-~- IiniJ~";j~t~i~- ~ila F _ i linije pokrivanja, F:~"-"­
.oVajpllSmpakfjNkazan;emo·napniTijeru-siobOdno· ·poduprtog-g,:8,rnognosa6a'
nepromjenJivog pravokutnog presjeka, opterecenog vlastitom teiinom g i jednoliko
rasprostftim promjenjivim optere¢enjem p (sl. 40 a). Granicni moment sa\lljanja dobit
Cerno iz izraza ' izme6u sipaka (poglaV/jc J.4.2J
Na s/iti 40 a.1 40 b greda i njezin slaticki sustav prikazani su u mjenlu duljina, dok je
dijagram gmnlenih momenata savijanja. koji je podijeljen s krakom para unutamjih sHa
-linrja MI,/i;- prikazan u mjeri!u v!acnih sila (sl_40c). '
68
plesjekg:-z:~~Je rnjerljiv vlacn~rn slJom armatu-re 7-~-'kofu'-'m"oze .prfFli,iat'ifi"oOjeaIna
sip~..:-:r:t =- Aa/ . cr \'/' (noSivosfjedne-s[pkB}:--'" '
U~mimo sada da nam izracunana potrebna plastina armature za naiugroieDUL.p.t~ek
.J~ _kOjer::..A.i:!~.?1.v~~~~~~_~~!Allp(lI_1 ,da smo.odabrali "n" sipaka plostine
presj'eRa- Aan u [em L), vodeci pri tome racu-iia: .'----'------------.~~-,,---------- -.. -.-
-"- --,,-
da ukupni broj odabranih sipaka "n" u presjeku nosaca ovisi 0 izbaru smjestaja
arf1]atur:e(u jedan iii dva reda), a da su prltom zadovo1jeni min. i max. razmaci
da preko le.iaja moramo ravno prevesti 1/3-1/2 ukupne armature (min. 2 sipke-
krajnje bocne)
- d~aukupna plostina odabranih promjete;J bude sto blii:a potrebnoj PIOSti~i, i to
neznatno veca iii jednaka, ali nikako manja, taka da je:
- ,,
69

'"
3. Dimenzioniranje AB skl6pova prema granicnom staniu sloma presieka . 3. Dimenzioniranje AB sklap'Ova prema granicnom stanju ~1(j11}f1 pres/eka

Slika 40.
AS GREDA POZ,
IJJERILO OIJ\.JINII I,?S ,I hi Pokrivanje v!acnit) sUa armalurom.armira~obetonske grede .naprezane saviianjem be" uWl!tne sil~
a) Pdkaz.grQdo u uzdufnom prosjoku
,I b) Statick.i sustav s jednoliko rasprostrtim granicnim o·pterecrmjem qtj

tl c) liniJa Mu Iz - konstrukcija parabqte

d) Un!Ja vlacnih sifa F
e) Unija vtacnih sila F s oznacenom linijom pokrivaflja v!aCflih sila arma\urom Fa
t) ObHk armature s oznakama pojedinih sipa~a i karakteristienim podadma
g) Poprecfli presjek 1:"( u polju

tI) Popratni presjek 2-2. u leiaju

hi i) ObUk dvoreznog stremena bez prijek!opa s karakteristicnlm (svojstvenim) opisom

j) Shemalski prikaz rasporeda armature u presjeku 1-1

k) Shematski pokaz rasporeda armature u presjeku 2-2
I) Prikaz s obveznom naznakom upotriiebljene marke betona MB, vrste armature, debljine ~stitnog sloja a~
I naJ~eceg una pUfltva (agregata) .

MJERILO '\UmCnNc'HrmSTilnAm1"'m'fT'l1'Cf'knNT'n""""'mm"'m'C['n"'T'n',l2rr'J'iNI 0 ~nij~l1"iem~ .~. ~o

\.l-G ]1. i j,1. mlta I,oijo
NAPOMENAI Samo Ii slucaju odabira svih sipaka istog premjera i vrijednost Fa! bit
I
~ II ce isla. sto naravne nije pravilo jer sipke mogu biti razlicitih Pfamjel'3,
il kl
ali s najvise dva razlicita premjera.

FlFl racunska krajnJa tocka (tacka u kojoj odre('!ena arma~uma sipka

v·o,r~

~'lIkOl'i "'''''
bJbJ I
I
raeunski, odnosno staticki nije vise potrebna)
racunska.tocka podupiranja (teZiste leZajnag-potpomog U~ka)

lil"li jn ~~Jl
Hoijo ~kmih silo F U tom slucaju nosivost odabrane armature mora biti jednaka lIi veda cd najvete
ploi.liro vloo"lih silo F
(maksimalne)·ordinate l1nlje vlacnih sila:
,I

>:>.. u:;
. IIii I
. r
\
, F -A
at! - mI'
cr> F - max u
Ai
vi-Ifl/tt It - - - , - -

f-
~0 sl:r16.:>p~t
IirJjal,VI
-F=====:
!~~
! U danom pnmJeru za presjek u polovistu nosaca (polje) odabrall sipaka

R,
..,
•
R,
lifltja vlocnih silo F '
tinijo pd<fi....:njo vlOCflm
(sl. 40 g). Njihovu pojedinacnu .nosivost, tj. vrijednast vlacne sHe koju moie"~nositi iedna
sipka (FuJ =A,,/·cr,. . ) nanesemo u mjerilu vlacnih si!a po visini dija-grama. odazgo
~~ f-r-- R, R '----' silo trmli.U'tIIII F. .
f- ~I !,I
j I~! ~ >
prema dolje, tj, od nu!te linije vlacnih sita (pocev?;i od onih sipak.a koje idu djatom
duljinom nosaea), ,usporedujuci je s vlacnim diJagramom opterecenja· (sL~Oe).
11 Kad sma nanijeU vellcinu vtacne· sHe posijednje pete sipke. primjecujemo da je ukupna
II @U ... 1- ••. koJl- .•
or,noata svih pet sipaka zajedno, neznatno veca .od najvete vlacne site dobivene ria
---~
~ll(]) I~.. , 1-."
;t-!+
~
MB ••• (rpr.MB 30)
oS'lovi optereeenja ma/II ""'ma#u /z. To je stgj:18 sto "najcesCe odabiremo nasta vecu
1;001- ... RA 400/500
pI< ;.;tinu armature nego je proraeunam·patrebno.,. 0 cernu ie vee bile govorci .
_ CD 1>1... I·, .. kClll-". _ Drbliioo 2tttitmg slojG Go·
SVilka ad pet nanesenih vrijednasti graficki preds1avlja nasivast jectne' sipke (sl. 4U eJ,
IJa,c veL pJl;VO (~()l..
CD k .. 1· .. _ k~' .. , Ov" dijela zajedno predstavljaju nosiyost dviju SipaKa, ,tn dijcrla IrfJu itd,

70 71
 ,
3. Dimenzidni~anje AB sklopova prema grani¢nom stanju sloma €resjeka

Iz oiIo9prtmjera jasno je vidljivo kako odredujemo potreban broj sipaka u nekom

prei;jeku';o~ata.
Skotovlt~gt aijA{frama sa s/ike 40 e, prikaz.uje nosiv.ost uzdutne armature koja obu· ,3.4.4. NACRT ARMATIIRE
hvaai.. alinigdje ne sijeee linlju vlacnih si/a F, predstavlja liniju pokrivanja F •. Na
mjeslu gdje'se ordinate linlje pol<rivanja smanjlia Za k'A'(J"" Ij. gdje linija pokrivanja pokrivanje linije vlacnih sila annaturom - osiguranje nos8ea· arrnaturom sastavni je
ima' :skok,: p'restaje staticka ndsiyost "k" sipaka. One se ns to,m mjestu, poslije djo',je~!!~~~L~<! izvidM,mh ~oJeg_nazryamo NACRT.ARMATURE. Ovaj naert
d0daV8rila potrE;bne duljine sidrenja Is. prekidaju. Na slici 40e to su tocke Ro. R J i R2, Temei}i se na nacrtima opiate j Staill:kom pro"racunu konstrukcijskih elemenata.
Nosa k6"i "romatramo arm·lran·e sa tetiri vrste sipaka koje SU oznacene $ 1,2,3.4 OailOsfiOAB sklepova:-- -" ..----
i 5. 'Qi:n,~_~e.:,·pod 1, 2 i 3 odnose se na sipke glavne armature, dok je oznakom 4 U nacrte armature ,crt~_~J~::q.i. E!:...1~a, e, j g, h. ,I) za svakr konstru eljs t e ement u
oznacena'montazna armatura. , uzduzhcim >ijiQ-Qf§}]DQiriJ2.!:~~j~ku: oblik, polozaj, rasporedTrazmak armature sa svim
Njjt~"/pOloZaJ u razllcitlm popreqiim presj~cima prikazan je shematsi<i na pravo- ~R6la~·napotrebnlm pri i,zV~~bi, k~~,·.rs~-,~YL~:~t.t~~,~i~"pci_mocnrm konstrukcijarna kOJe
kutnic1malspod odgovarajucih presjeka (sl. 401' i 40 k). ' sluze- pri -konstruff~lnju·-arri1~fture (npr plohe dfjagrama -vfa6rilF;s;ra-~za raspod"jelu
Oznak9rrC5'~~¢znatena je poprecna armatura, tj. stremenovi koji se postavljaju cijelom armature, konstrukcija raspodjefe armature za preuzfmanje kosih v/acnih si/a itd,J.
dUfjin(,m';'~QSaCa, a ciji me<iusobnt razmak ovisi 0 veticini gfavnih kosih vlacnih sila Nacrt armat~~~_, erta se isk!jucivo_ u:.mjerilu- 1.:25" ..aJiJ?e presjeci crtaju i u mjerilu 1:10,
(pogiavlje;1.6.5J. - pai1:5:~' .- --~~-

u uzdui~cirn presjeku vldimo da se u tockl RJ najprlje prekida jedna sipka s
oznak"m'3~zatim sa u lockl R, 10 islo cini I sa sipkom omake 2. Sipke S oznakom 1
I rnorilliz;je sipke .; idu cijelom duljinom nosata s naznakom da se slpke s oznakom 1
nakori_-doCi'avanJa potrebne duljine sidrenja Is ( (so) prekidaju.
Preldddm?lHpke u vtatnam pojasu, 'pa mjestu gdje ona vise nlje potrebna, sidrenje
ravnim" dij~om iZ8Ziv8 u b,etonu vlatna naprezanja okomita na sipku,. U nosacu. ova
naprozanja dovode do prosirenja postojecih i stvaranja novih pukotina. Da bi ublazili
ovo nepovoUno djelovanje, sipku lagano savijamo prema unutrasnjosti grede za
pribflino 10"-20" (s{. 41). Ova vlacna naprezanja preuzimaju i stremenovi, ali i beton.
sil"el!8"nvi .
Sllka 41.
-- .. ; Savijanje uzduzne vlaCr'le' annatun> u
podrucju sidrenja
r,:.' co'.;,;:
..' .
j't>', .
Iz svega sJijedi da za osiguranje nOS8ea armatufom (armiranje nosaca), tj. raspo(I;'-;lu
al11lature 'p,.ema dljagramu vlaenih sHa. rabimo iskljucivo rayne sipke kOje preuzir cljU
v!aCna:~nap~?Bnja izazvana momentima savljanja i okomite stremenove Za prihv: .:a-
nje vla_~nitt~aprezanja izazvanlh popreenim silama.
Grode naprezane veliklm popretnim silama potrebno je armirali i kosim sipkam:1 7;1
prihvacanje ",Vtatnih naprezanja, odnosno kosih vlacnih sila. Te sipke moraju bili
praviln'o ",~poreaene uzduz j po skin) nos8ea, i ne suvise debele, kako bi se izbjegla
iii umanjila moguca ostecenja (pog/nvljc 3.6.4.).
• _i
Svaki konstrukeijski element obiljezimo istom oznakom kao i u sta~cunu
oanos'n'o-'pf~nu poz/crja. -lspod uzduinog presjeka··KOristruTranog 'dijela. u· kOjem je
nacrtana"njegova-a'nnatura, criamo svaku slpku armature. koja ima raz!icit oblik. sa
svim potrebnim mjerama. kotama i podacima za izvedbu (promjer sipke, duljine
pojedinih dijeJova odnosno dfjelova koji S6 savljaju, ukupna dufjina pojedlne sipke. braj
komada pojedinacno. npr. za 1 stuP. za 1 gredu, za 1 rabro, odnosno razmak izmedu
sipaka za plocu, kao i ukupni broj komada za taj nacrt).
~ke posebice ozn~tujemo glavnim brojev~~,~.Y_ m~~<?L!~!"uznlci, _pocevSi > ad broj~ 1
~_~_"~~~~~~~.:p.~.rj~rn(Lqtj:PQ~jl._ ,V.l@,frt~. arSTJ!l_~,~r~_~J2i?JJle~IDPJ.xrstu
upotrijeb!jenog celika (armatu~~),'.".~,~~~~'!~c,,~~t?~,~._,,~~~d.~~~j!,n~, zastltnog sloja aD. te
veliClnUlwjveeeg-zma-pufi1Y:ilJ{icit7.h!!9J!:,ql.___ . . ' .-.........
Da biS'f!l_o ..do~Tn;}Q=pre:9i;9Riji. uvid·'~je10k!;lpne-potrebne..armat!JnLP9 promjerlma te
njenu'-ukupnu_ .t~~~~_~3!_f!l<ilJlJ.c!'LQQ"gbli_~y slpke j dimenzijama prl~azuief!l5,-_!~"§com
k6ju nazlvamo ISI<AZOM ARMATURE (vidi sl. 42). .
·'--"M:~-):>,6-"""1"·-' --..-----., ,,-•. -_.----=-
Zaklucimo na kraju da naert armature mora dati takav pregJedan 1 detafjan crtei
svake pojedine slpke da je moguca sto jednostavnija izrada (savijanje) i sklapanje Hi
sastavljanje (montaia) armature.
3.4.4.1. OSLIKOVANJE ARMATIlBE >
Zbog prilagoc1ivanja naprezanjima u armiranobetonsklm konstrukcijama (,/. 40/). kao i
zbog"fitlnkovitije ugradbe, armalurum-6"ramo-oQliko"V:iil':- ~
ArmamraPooOTIku'morfd,it('Sfo·')edn·ostavnija-kakO-i)i se·lakse jzradila i sastavila, te
_ ,~_iJ;turrigJ:l.ol:np:::ugi:a9.U~_.~~'proiekiiranrp9_jpl§r]~Si.~osfa~rmarurarevrlo casto ;"-cak
~~~~Jm§l)?~to y.i.§_~,"pgXl?'jniJ.~, ??_S,'o~"~~.~L~"armature, _,_ ..., ,.. .----

72 73

:.1.1;. !IIi
 , ,
• 3. Dimenzioniranje AS: skfopOV8 prema granicnom stanju sloma pres;eka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom 'slan;u sloma pres/eka

5t09a. se vise fie preporuca povijan'e armature uzduz raspona elemenata. osim u
Slueaju nekJh..Qos!L"U!=-lg!1~~~kciskih zahtjeva (npr. usi"drenja). oanas se ekonomf~
tllost grn<'fonJu o6ituJt! f>tnndardTZaciTom'l"ipova'"r'oDIiKa~"a"miaTUre, kakvom se ,koriste
" nasa poje\1ina" gradevinska poduzeca, ~jme je omogucenCl: obradua racunalom. '
0

'"
0 0 ~

'" on ~
~

:& N ~, 0 .; ro A"nnaturne sipke oblikuju se 'u hladnom sfanju. One mogu b"iti rayne i savinute, S
•E N ~

'" M ~ ~

. kukama iii bez nj~h. An118Lurne §~~c;.~::~~:t"'<"~e5r~stof}::'~_~.7lika obljk~~L.~~

-: :; prama slid 43 a, b, c i d"
• ~
~
E -'OJ b,
0 x
0
'"
.:
-, °"' _+_h-+
0 N ~ W,
:B w
0
0

•c
:& N 0 N

"
'" ~
0
:& D,
0

'" ,
o ro ro
8,
M
~
• t-
" ro
! ° D3 w
<\0
~
& .;
~
.;
~
.;
+'-4-;
"' 'i< ~
'" •c 0;
"
dl
I00y ~8~
" 'S"E
"' "
0
w
,..:
0

'w"
0
0,
w
~
m

"'
iil, ~

~ " l
DI~lS0

,f
++- 1k "n,
'0
I, .1
-/
~t
J

I
N
•
iilE
g.£ M ~
ro
N
I I"-
'[
2
0

8.
0;
~
E
0;
~ "'-
E 0
E z
0;

D2" !OW
+",. " lO»v ~8t;1

a.
++ ,
~
~ E
" 0
z
a.
0
z
a.
~
N
:& ""::>
'" &~ ::> ;\
"::>'"
&
~

jj• >
W
.

t ~- $2"10'
'f! 'f! 'f! ~ ro
'"
~ 0 (' I.
'"
.-'" " '"
:0

if w "' ii +
j•
,; ::;
! ,'w" q
" !O! :~ § ¢..
~
!I !; Slika 43, Oblikovanje armature

a) Uzdufua g!atka armatura sa shernom savijanja pomocu rotirajueeg diska

'"
I :J
on
O .,
. ~" '" ,C-
11:
i.
~
!'l
b) Stmrnenovi g!a\ke annature
c) Uzdulna rebrasta armatura

.~ •E d) Siremenovi rehraste armature s kukama praYokutna obl!ka

11 •
~ "9-"
'or:"
'" M ~
'" •~
~
• X
o~ ~ ZahvaljujuCi najmanjim unutamjim promjerima savijanja izbjegava se:
!!!
•
~
o 1) pojava'pukotina u sipkama, kod hladnog savijanja sipaka,
~
0.,
5:8 : ,• a 3 B 8 9 • \;f:)Old 8. ' 2) drabljenje betona u opterecenoj konstrukciji na mjestu povijanja armature,
• ~
.v, a njihove najmanje vrijodnosti dan~ s!"! u (aoliCi 15.

74 75
'--------
 a) D41jina ravne sipke na slid 44 i,nosi:
Tablica 15 , L=I+21",-
MlNfMAlNI PROMJb:Rr lQIJA
f<OJEG SAVIJAMQ ARMATURU
~O·. OKO DULJINA ZA KUKE
KOJU DODAJEMO MVNOM b!JELU SIPKE " gdjeje:. .
_.. 1 -.Juljina ravnog dijefa od kuke do kuke i iznosi f=I(}+2h-2a ;
o
VR:STA Uzduina armatura Stremenovi Uzdufua armatura StremDnovi
I, - svijetli otvor lIosaca
I, - duljina za kuku
6umm $umm $U mm $ U mm d - visinG lIosaca
AAW,TURE
b sirina leiaja
~lnmrn > 20mm
'"" .'" ,,, - ,
$/6 S" > .0
-'" a, deb1;m9 Z03l11nog stoJa bewl1G uz armarwu
$ - promjer'armaturne sipke
..
0, 0, 0, 0, 0, 0,
" " " " " "
", - - . .

.,
'so
GAUflIJ60
" " '" '" eOil: &'"
NAPOMENAI Za tocn~ odredivanje dutjine deeJjih sipaka ($ ~ 16 mm) moramo u
P.,A.((f{)/500 W, 150 I W, - - - 3¢+e.:~, 11, - '" raeun izmjere unijeti i duUinu luka (51. 44 b).
"
- L =I(} +20; +lcJ.')'
Ukoliko rebrasta uzduzna armatura RA zavrsava kukama (nlje uvjet), one su tada / .. /-"'",.
pravokutna obl!k.a, dok se· armatura od za~arenlh mreza (kOj8 se ne SaVlj8) kao I
. ..
arinatura od Sf": Gelika ugraduje bez kuka. PRiMJER\t Izracunaj ukupnu dufjinu rayne sipke RA, ~/6 mm grednog nosaea prika-
. .. _._.-J zanog na slici 45, za slucaj umJereno skodljlva okollsa,

3.4.4.2 •. RACUNANJE DULJINE'ARMATURE

U nacrtu savij-anja armature potrebno je odrediti duljine pojedinih dijelov8 $ipke koji se
/"16~ i
savijaju kao i ukupnu duljinu sipke kako bi se armatura mogla izraditC U nastm- ku
Cemo prikazati kako se te duljine odreduju za ·pojedine vrste 1 oblike armature. BuduCi
l' '00 '-1 I
da se glatka armatura rabi kao uzt!uzna gotovo iznimno, a jOs uvijek sa iilavo drii u
stremenova jer se lakse savija, primjeri koji slijede bit ce uskladeni s tom cinjenicom ..
Slika 4$. Primjer odredivanja duljine rayne ~ipke
,J
I =1f)+2b~2ao; Q o = 2,5em; It :::: 11$ = /1·16 "" 17.6clI1 '" 18,OclI1
1 = 400,0+60,0-5,0" 455,Oc",
L:;:: 1+ 2 It. = 455,0+ 2· 18,0 = 491 ,Oem (be.z duljine luka).

b) lako se rabi veoma rijetko (povijanje sjpaka jc stetno, jer kosi potezi sipke rezu
I, l l
b
bet~nske ~lacne clanke na-potezima grede gdje prevladavaju poprecne sHe) duljina
1 ,1 savIJene sJpke (pt?d kutom ad 45°) na slid 46 a [znosi:

L=I+2(J,-S-$,+J,!

" ,... SJilin 44. Odq"livrmjn rh,ljlnn mYIlO Slpku

gdjeje:
a) Za promier ~ipke IjI < 16 mill
S=d-2a,,2$, . I
b) Za premjer sipke ¢ ~ 16 mm
" I, =(S-$.ri2

- ,.'
76 -.-- 77

····_ .. ···,.. ,·.,·,",..·'.. '-"nw"'·'''''', .. ,,',··

 3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom st~niu
Ovu duljinu mazema adrediti i koristenjem slike 46 b, odnosno uporabom izraza:
sloma presjeka 3, 'Oimenzionir8nja A-B Sklopova prema granitnom 'stfmju sloma €res(&ka
,
Drugi nacin odrodivanja daje nam velieine svih dijelova'koji sa savijaju (sl, 4ob, 48).
a vezan je na dijagram pokrivanja. VeltcInu dijefa kose s'ipke ld oCitamo s dijagrama:
veUcine Ii i h odredimo iz izvedenlh izraza, dok. nam veliCina f proizJazi iz svih
itracunani~ dije!ova, a' u odnosu na pomatu duljinu gredri?"g nosaCa~

2{,. ;: (-lJ - 2( S t $); l;: 395cm;' IJ = l80em (o{irano s d{Iagrama pokrivanja); S;:; 43 em
21 g = 395 -180- 2( 43 + 2) =:; 125cIIJ
Buduci da je vrijednost 21g nepama jedan dio duljine sipke 'i: bit ce 62cm, a drugi 63cm

L~ l(t, +1, +1. )+1, =2(22+62 +58)+ 180 =465cm.

I,
Ikrl....;;-....~...
': _________..../ ...--.,llk IIi
63 i ~""_-:-':::-:-7"'';;L,-_4:"6.;;5_-:-~:-:"-,:y,,._
1e f' 180 b'-.i~irI'l s dij~ pj;.ri\l(njo)
..62_'l1 22

Stika 46. Odre('llvanje duljine kose (povijene) sipke u gredi

a} Prva mogucnost
b) Druga mogucnost Stika 48. Pojednoslavnjeni prikaz kose (povijene) sipke s mjer:ama

PRIMJER 2. Izracunaj ukupnu dutjfnu kose sipke RA, $20 mm za sIueaj grednag ,c) Duljina stremena na slid 49. jednaka je:
nasaea prikazanag na slid 47, uz uvjete skodijivosti okolisa prethodnog
zadatka,

gdjeje:
by = b - 2a o
dy ""- d -2.ab

b, d - sirina i visina nosaca

S/ika 47. Primjer odredivanja duljine kose slpke u gredi

SliJm 49. Odre4!vanje du!jine stremena

,=
I
1(1 +2b- 2ab =- 350,0+50,0-2·2,5::::: 395,0 em
\ PRIMJER 3. Izracunaj duljinu stremena ¢6 mm, aka je poprecni' presje'k grednog
S = d - 2ao - 21jl,.; za 1jl20mrn => stremenovi 4>8mm
nosaea bid ~30140em. a debljina zastitnog sloja a, = 3,Ocm (sl. 5Q),
S ~ 50,O-5,O-2·0,8~ 43,4 em ~ 43,0 em
L ~ I +2(1. -S-t. + I,); I. ~ (S -to)·f2 ~ (43,4-2,0 ).f2 ~ 58.55 em; b~ = b -lao == 30,0-2'3,0 ""' U:Ofm
Ii: = JIljl= 1l,2,O= 22,0 em d~ := d - 2ao = 40,0-6,0 = 34,Ocm'; = 8,Oem 'I;
L = 395,0+ 2( 58.55 - 43,4 -2,0+ 22,0) ~ 464,9 em ~ 465,0 em L" ~ 2( b. +d" +1,) ~ 2( 24.0+34,O+8,D) = J32,Oem

r 78
-\ 79
 f:1. ufmenzi6)niranie AB sklOpOV8 prema granicno'm stanju sloma presjeka
. .

-""O{{}
. oj

r 24
30 Slika 50.

~ " UilnJ.lWJr ~.! .l i IlJW

PnmjCI OdredMiJljil OUijlfiU SlleflIeJ!8
Nastavljanje v(acne armature UI sluesj

3.4.4.3. NASTAVLJANJE ARMATURE " ~6Jb

.klllllllrllllilillllllllllW¥~
s!ob~no poduprtop nosaea opterecenog
Jednohko rasprostrtlm oplereeenjem
a} StaliCka shema
b) Dijagram momenata savijanja
Prffikom konstruiranja armature moramO voditi racuna 0 duljinama pojedlnih sipaka,-. I P ) _ n
c) Mjeslo rnoguceg nastavljanja vlaene ar~
odnOsno 0 osiguranju f1jenog kontlnuiteta, te predvidjeti mogucnosti nastavljanja 1 1 mature
armature. Naeefno, kontlnuitet armature osigurava se posredstYom betona -
nastavljanjem armature preklapanjem (pomocu kuka iii bez njlh, sf. 51), zavarivanjem
iii pomocu petlji (sl. 55), odnosno mehanickim nastavcima (sf. 56) u kojima beton pra· Duljina nas'tavka v/acne glatke armature i vlacne rebraste armature na prijerJop
ktitki ne sudjeluje u prijenosu sile jz jednog dijeJa armature u drugi dio armature. . odreduje se ,u funkclji efektlvne (racunske) duljine sidrenja i iznosi:
Razlozi nastavljanja ug!~lVnOm s~ konstruktivne porade, 1li je to nedostatak armature
potrebne du!jJne (ogranicene duljine vecih promjera), kao i uvjeti prljevoza.

=
J~ P,
-l) .
I
l I,
-+ Velicine koeficijenta u[ za odre6ivanje duljine nastavka uzimaju se 1z fob/ice 16.

if'" ~
bl E.:;b_=#=====4c Fo

! . I, lr
1
SMa 51•
Naslavljaoje armature prek!apanjem tlstl razmak
izmedu dvaju
tis!i razmak
cd l'IajbUze
Tablica 16
uoio sipaka koje se nastav!jaju preklapanjem u Islom
a) Rebrasta armatvra bel: kuka presjeku izrazen u postocima
n povr'~jl'le

!" F, susjednih
a b) Glatka armatura s ku'Kama pre~lapanja belona ("1 )

1
I,
I I c) Rebrasta anTIstura s kukama
20% 25% 33% 50% >50%

I
a S10$ b $5; 1.2 1.' 1.6 1.8 2.0
a> 10$ b>54' 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4

Prifikom nastaYfjanja tlacne annature, udio tlacne' annature koju nastav!jamo maze
iznositi do 100 % ukupne- armature presjeka, Duljina preklapanja ne maze bHi manja
Najveci dopusteni postotak nastavljanja vlacne armature preklapanjem u jednom
,l ,
ad duljine sidrenja lp?!: IS' presjeku iznosi:
Vlacnu armaturu, cije nastavljanje u pravilu izbjegavamo, nastav!Jamo na onim
dijelovima nosaCa gdje se pojavljuju najmanja vlacna naprezanja (sl. 52), Nastav!janje - 50%zaGA akoje $<J6mm,odnosno25% akoje$~/6mm
- .,
armature na oznacenom mjestu lz slike 52 odnosi se samo na .~io sipaka, buduCl da - 100% za RA ako 18 $ < /6 mtn, odnosno 50% aka jG I/I?: /6111111
se asta/e nastavljaju na simetr!cno po!oi:enoj nasuprotnoj stranL
I
80
J 81
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema qranicnom sta~iu s/om8"presjeka '3: DimenzJoniranje AB sktop~va prema granicnom sianlu sloma p,resl.eka

Zavarene armaturne mreie mozemo nastavljati preklapanjem u smjeru glavne Mogucnost nastavljanja armature specijalnim vrstama mehanickih nastavaka (sL 56J,
annature (staticki prijeklop - sl. 53 a) i razdjelne armature (konstruktivni prijeklop - U,nasoj praksi;: keristi se veorna rljetke, za razliku "od svijeta gdje ih kmista svuda gdje
sl. 53 b). Nastavljanje izvodimo taka da jednu mrezu postav!jamo s razdjelnom arma~ jo nastavlJanje' pre~lapanjem nepovoljno zbog nedostatka prostora U 'jako arrniranim
tprom prema gore, a sljedecu s razdjeinom armaturom prema dolje. Na ovaj nacin presjecima j kada je takvo nastavljanje u uvjetinia gradil"ista pogodnjje ad nasta'vljanja
postizemo da nam je glavna armalura u jednoj ravnini (5/. 54), Ova naroelta dolaz! do zavarivanjem.
izrazaja kad se presjek armira s dvije iii tn mreie." Ove suvremen~ e!emente i postupke za nastavljanje armature U specificnim uvjetima
treba!o bi i kOd nas postepeno uvaditi. kad god time osigu'ravamo poyo.Jjnija svojstva
01
:, s~,
bl
m'n' 2!Scm I
i 11
I 0 I
elernenata i konstrukcija, "

!;_~.; :'7:;-.~~;;;:-=:;::-.:~.:;:;;---==1 ", I,' d

1 1,,10om 1- w
z
w
REOUKTOR
~
~ F z
~

1=
Stika 53. --:::\ ,z
w ~

~ I!
1=

~
;sg ~
Naslavljanje jednostru.ke mreiaSle
armature {R - mreze)
a) Sluticki prijoklop 0: ~x
Ow
>,
t:
1=
lr
w
;;

't
b) Konstruktivni prijeklop
01 . :; z
....
~ . 2smm
o I
01 1: u
< 7<,
Slika 54.
Prijeklop s glavnom arrnalurom u
ot
b "~ I
-L
jednoj mvnin!; ffi
. RUKAVAC KUN ~
sipke koje se nastavljaju leze jedna ~, ~
uz drugu

Nastavljanje armature zavarivanjem, osim elektroatparnog zavarivanja, mazema

Stika 56. Primjeri mehar,ickih nas\avaka armature
a) Nastavak rukavcem s klinastlm zalvaracem
primjenjivati sarno ako je projektom konstrukclje propisan postup?k zavarlvanja.
Primjenjuje se, i nastavljal'1je armature tzv. petljama (51. 55), gdje najmanja duljina pri- b) Rukavac s meta/nom ispunom

jeklopa ne m9~e: pHi manja od c) Rukavac s ispunom od ekspanzivnog cementa

gdjeje:
Dp - w{ulcmYj·promjer petije'
%f% _ _&m
~:

.. , . ··17·
Dp ••.••.~ ..• )
.
stika 55.
Naslavljanje armalure"peUjom

82 83
 q.-C'~"''' t""""Q WdlJlCnOm stanjU sfOma presieka

Poprecn; presjek ploe. moze btti: pun. olaksan (asupljen) is reb rima (.,{. 59).
\ 3.5. ARMIAANOaETONSKE PLOCE
,I
Slika 59.
PIOOO SU ravnl plos"i nosa,,; male debUine U odnosu na osta/e dimenzije. U annirano
o

Poprecni presjek ab ploCa

betonskim graclevinama imaju vrto siroku prlmjenu. Rabimo ih kao· medukatne,
a) Pun
potkrovne i stubisne kanslrukcije stambenih i javnih zgrada, ked garaza. skladista
indlJstrijskih gradevinQ, ked spremnika i ostalih hidrotehhickih gradevina, kod sklonista b).OlakSClIl
i pocb;emnih graaevina, na mostovimq , za lemeljenje, kao ina' mnogiin drugim c) Poprecni presjek plote s rebrima

--ioZ;n]erskim grarteyjnama.
NajceSca uloga anniranobetonsklh plota, osim pregra6ivanja Hi zatvaranja prostora,
jest izravno prihvacanje vanjskog optere~enja i njegovo prenosenje Da druge P~n~. plote najjednostavnije su za izvedbu, a debljina im je najcesce stalna (nepro-
elemente. cijim se posredstvom ~mo predaje tiLl, . mJenJfva).
Medutim. iako temefjoe ploce imaju sl1cnu ulogu (i nema razllke u ponasanju "lih placa) Opterecene su u pravilu na savijanje, vanjski~ opterecenjem koje dje/uje okomito iii
smjer prenosenja slla 1e protivan od optereeenja katnih plota jar temelina p!oca koso na ravninu ploee. Opterecenja ploea mogu biti: '
reakcije drugih a/emenata predaje tlu, pa otuda i naziv "kontra ploce". -~~. .

-Hnijska i
Tlocrtni oblici ploe. prema arhiteklonskom rjesenju magu biti: pravokutnog. paliga- - pojedinacna (koncentrira,na).
nalnag, kruznag. prstenastog iii nekog drugog oblika (sl. 57). Plosn~. oPterec~nja su' ~ajces~a. Ako vee po svojoj prirodi nisu jednakomjema, u
prak~1 ,h nadomJestama Jednoh~a rasprostrtim opterecenjem po cijeloj povrSini ploee
Slika 57. (kontin~~raOlm opt~rece,nJem), ~~o znatno pojednostavnjuje proracun. Ploce mogu
01 bl dl

DO@
TIocrtni oblici ab p!oCa prenosrti opterecenJe U jed nom If! dva smjera. Pod djeJovanjem opterecenja ploce se

D a) Pr2vokutni

b) Kvadra\ni

cl Krutni
savijaju i u nj/ma se jav!jaju rezne sile (rezultanle racunskih naprezanja u presjeku):
momenti savijanja j popreene sile,. a mogu se javiti i uzduine sile kao i momenti
torzije;

o
Ploce mogu bin poduprte s jednom stranlcom (konzolno upete ploce), S dvije nasu-
e) fJ gJ hJ d) Prslenas!i
I protne stranice, s tri, iii sa sve cetiri stranice (sl. 60).

DQ [J
e) Poligonalni
~ Trokutni
g) Trapez.ni

h) Nepravilni

U pioCama industrijskih gradevina, stambenih i javnih zgrada cesto postoje manji iii
vee; otvmi polrebni za odvijanje lehnalaskag procesa, te zavadenje raznih instalacija.
posebno ~limatizaCije (sl. 58). Zbog moguce pojave koncenlracije naprezanja krumi
!
otvori i:natno su povoljniji od pravo.kutnih, pa treba ,po mogucnosti zatupiU kutove
Siika 60. Mogucnosti poduprtosti armiranobetor"lsklh plata
1
otvora. ~};xW.0:< . o.+eto cia: poclpirmjo
a) Prepustena (kOnz;!na) pioCa-podupna po jednom rubu
____ ' slobo:xM ~lflJ\j&
Slika 58. b) Poduprta dut dva nasuprotna ruba

J.
Olvon u ab ploeama - - - rq>:d.pdi !sldxxhil rm
c} Poduprta duz In mba
a) PraVOkulnr dl Sioboono poduprta po cijc!om obodu
b) Pollgon<l)nl e) POduprta po cijelom obodu plicem su dvij~ susjedne ,
. c) Kruzni Siramce upete {'

85
84
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema g~nicnom sta?iu sloma pres/eka
;'3. o.imenzioniranie AB Sklo;ova, prema granicnom stanj.l!_.~/oma pre~/eka

Ploce nalijezu n3, zldove (sUjene - ako su betonske)
na stupove - tockasto podupiranje (sf. 61).
'm grede -linijsko podupiranje i St~ticki sustav ploce uvjetuje nacin armiranja, pa razlikujemo:
- ploCe s g!avnom ar'maturom u'jednom smjeru
- ploce S. glavnom armaturom u dva medusobno okomila smjera Hi
kriin.o armirane i:iloce .
- p!~ce sa.slotenijim nacin?m anniranja
U praksi sa vrlo casto stlsrecemo i s ilralima:
- ploCe koje nose u jed nom i ploce koje nose u dva smjera.

Namece nam sa pitanje, kada ce ploca "radM', tj. nosH! u Jeonom srnjeru I! Odgovor
bl 9lasi :
Stika 61. aka su dvije nasuprotne stranice slobodne, a iploca je poduprta dut drugs dvije
a) PioCa poduprta zidom iii gredorn nasuprotne stranice (sl. 63 a)
b) PloCa po<.luprta stupom ako je p!ota poduprta po cije!om obodu (dul: cetiri ruba), ali j8 omjer duljina
c) PloCa poduprta stupom s prosirenim , stranica alb < 112 iii bid> 2 (sl. 64), kada uzimamo da ploea nosi sarno u kra~
whom (s kapitelom) cern smjeru, odnosno u smjeru krace stranice, buduCi da je ploea kruca u
smjeru krace stranice. ,
Streliee na,slikama 63 i 64 pokazuju nacin "rada" plo~e, odnosno smjer prufanja glavne
U sluc.aju linijskog podupiranja, a ovisno 0 leiajnlm uvjetima razlikujemo siobodno armature.
poduprte iii slobodno po!ozene ploce (kada se presjek nad leZajem maze slobodno
I
"B
zaokrenuti za odredeni kut - zglobna veza), upete (potpune), djelomicno upete (djele- 0' ,
micne sprijecena rotacija na lezaju) i kontinuirane (protezne) ploce.
1
, , ,
,I
Kazali smo da ploce mogu bit! razliCitih tlocrtnih oblika, poprecnih presjeka, kao i ,--, 1
'-.--11
,

razlicitih mogucnosti podupiranja pa naprezanja mogu biti vrlo slozena. Stoga ee u I I

I
1
,
1
,
'j knjizi bili rijeci samo 0 pravokutnlm plocama punog poprecnog presjeka pravokutnog
! oblika s glavnom armaturom u jed nom smjeru. r---:t :r---,..
)
Staneki sustav (slstem) ploce ovisi 0 lezajnim uvjetima i 0 tome da Ii je ploea poduprta
----= 7
u-
s jednom. dvije, tfl Hi cetiri stranice, kao i 0 odnosu sirine j d_uljine ploce a ((,) t b (fl,)'
-.\
,
I
1
+'-"+
SUka 60 prikazuje nekoliko ploea kao i nacine njihova podupiranja. Tanka isprekidana
,I
,, ,, Sfika 6J. Arrniranobelonske place s g!avnom
armalurom u jednom smjeru
erta predstavlja slobodno linijsko podupiranje, a isprugani die uz rub stranice 1
predstavlja up~lost. Jedna puna crta oznacuje nepoduprtu slobodnu stranicu.
1
1 --- ,
1 a) S!obodno poduprta plata
1
1 ,
1 b} prepustena (konza!na) p!o~

il Za stubista prhnjenjuj~mo kose'ili koljenaste ploce (s obzirom na vertikalnu ravnin'u c) Plota s prijepustom
's1. 62) koje nisu 0pterecene sarno okomito na svoju favnlnu. Medutlm, konstruiramo ih
j proracunavamo kao i sve ploce, .

SUka 62•
K
.
,
d) Obostrano upeta plata
e) Kontinuirana (protefna) plota

•1 bl Stubisne p!o~
Ako je omjer izm'et1u du[je i kraee stranice ~eCi od
2, utjecaj podupiranja na duljem
a) Kosa stubl§na pIela rasponu gotovo je zanemariv (kao i utjecaj" momenata savijanja) sto proizlazi iz
b) Koljenasta stubgna_ploCa stvarnih deformacija ploce (sf. (4). Stoga mogucnost nosenja optereeenja u smjeru
c) Koljenasta stubi1.ina p!oca dulje stranice ne uzimamo U obzir.
s meduoOiTloristem

86 'J 87
 Y. urmenZ/omrame AtJ SklOpova prema granicnom'stanju sloma presieka

Kako u pIce; C8im glavne postoji i razdjelna armatura, jedna cd njenih uloga je i . 3.5.1;.' PRORACUN AB PLOCA S GLAVNOM ARMATUROM U JED NOM SMJERU
preuzimanje 'vfacnih sila koje nastaju ad gore spomenutih zanemarenih racunskih
m9menata S8vijanja< Uprethodnoni poglavlju predocili smo uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi ploes
prenosifa.optereeenje i imala glavnu armaturu u jednom smjeru: Place s glavnom

__ ,
r - -,
1 1 armatu~om u jednC?m smjeru ~ogu biti: \~\<},
1
,
1
1
1 alb (In ~ - slobodno poduprte ploce (.,{. 63 a) 01 1'>'" ~ <

1
b/o > 2 - prepustene (konzolne) ploce (sl. 63b) ~~:~{!F1Ci·it:.iY"1""):~ "I.a..
- ploce sjednim ilili dva prijepusta (sl< 63 c) I ... < ••

.J:/i. ,:t:Ff:: "";~J~ /"

'J Shka 64. Amllrnnobetonska plDea s g!avnom arrnClturom
U jotinom smjeru poduprta po cijelom obodu
upete ploce (si. "J q)
kontinulran,e (protezne) ploce (sl. 63 e) itd. I. 10 ,~ ./

(dui letiri stranice)

SliIw 66.
Armiranobelonska plOC3 s gtavnom armalurom u
jedpom smjeru
Kada je ploes pravokutnog tiocrtnag oblika i punog pravokutnog poprecnog presjeka
a) jednosmJarna plota kao platni nosac S opta-
slobodno poduprta oui: dvije susjedne, tri iii cetiri strapiee, a da je pri tom /12 5 alb ::; 2. reeenjem okomitim na svoJu ravninu
tada uzimamo da ovakav plosni nosae~radi", ij< nosi u dva smjera, pa tako b) Statickl sustav slobodno poduprte plate preko
poslavijamo i glavnu armatunu, Kao sto smo vee spomenuli, ojee je 0 tzv. kriino jednog raspona
armirnnim ploeama. c) Traka slone 1,9 m prems koja] dimenzioniramo
plocu
Za proraeun krizno armiranih pfoCa optere6enih jednoliko rasprostrtim opterecenjem jJi
pojedinaenim'sHama, najiSesCe rab!mo tablice. U njima se, za razlicite vrste. podupira-
nja odnosno lezajnih uvjeta i razliclte cd nose alb, nalaze tabelarno slozeni koeficijentf,
Oni daju ve!icinu dijele opterecenja i kazuju koji dio nasi kraci, a koji dio dulji raspon. Proracun plosnih nosaea provodimo· po principima proracuna pravokutnih presjeka.
Nekoliko primjera plota koje nose u dva smjera prikazano je na sl. 65. , -Ako je oplereeenje plcce jednakomjerno rasprostrto po njenoj sirini, za sirinu nos8ea
odablremo b=l,O m, fj. uzimamo da cijela plcta radi kao jedna traka dimenzija I,O.r d,
,I bl oJ gdje je d - debljina place (sl< 66 c).
, '[~4X x '0',%

+- J~ +
r
[
I
U slucaju neravnomJernog opterec.enja i pojedinacnlh sila, za siriniJ rasprostiranja
1 ;
"
, ,
+ fl
1 I @ opterecenja odabiremo i racunamo najoptereceniju traku sirine h =1,0 m, te, prema njoj
1 1 tiimenzioniramo. .,
I 1
1 1 Pri proracunu ovakvih placa postavijaju se najcesce sljedeci zadaci:
L J
'W.-W'A7'..1l<
"" a) Za zadano optereeenje valja dimenzionirafi plocv, tj. Qdrediti dBbljinu ploce d i

....
"',,-----,J:l.
c
+- 0
p!ostinu presjeka annature AQ • Opterecenje valja prikazati u shemi optereeenja.
m Iz sheme opterecenja mora biti vidljiva i vrsta nosaea u s-tatickom pogledu
!f2~oIbs2
(nqsac preko jednag raspana - slobodno poduprt j upetl nosae, prepusteni
Sitka 65. i Armiranobetonske pieCe. s g!avnom armaturom u dva nosae ... nosae preko vise raspona-kontinuiran-i nosae ltd). Statickim .proracunom
smjera - kriino armirane plOCe (nose u dva smjera) valja odredW' granicni moment savijanja M;" zatim pretpost~viti marku betona
a) Ploea, slobodno poduprta po cijelom obodu ME, vrstu armature, kao i deb!jinu ploce.
b) Plots s Jednom stranicom pOduprta, drugom sasvim b) Pr9vjera relativnih produljenja armature... Eo i skracenja betona Eb odabranog
slobodna, a S oslale dvije ~usjedna stranice upeta
presjeka, kao i postojeceg za .slutaj potrebe prenosenja vedh tereta, ako su
c) Plota s dvije susjedne slranice upete, a s clruge,dvije
sasvim slobodna poznati granicni moment savijanja Mil' marka betena MB, vrsta armature i
debtjina ploce d.

88 B9 I
 3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dfmenzioniranje AB Sklopo~a prema grani6nom'staniu sloma pros/ekB

c) Odredlvanje stvame granicne nosivosti, odnosno momenta sloma (M1f=Mu ) za
odabrani ! postojeCi presjek i ugradenu armaluru.
Pri odabiru deblJine ploce moramo voditi raeuna da ona ne smije biti veda od petine
krace stranice:
dSa/5,
jer u protivnom pleca oe bi vise bila Klanka", tj. vise ne bi vr!jedila tzv. tehnitka teorlja
Ukoliko GRANICNO STANJE 'PROGIBA ne provjeravamo, zbog slozenosti proraeuM (sto
jenajtesce i sluCaj), debljina·Ploce mora biti najman)e 1135 kraeeg raspona slobedno
poduprlo 'plo~o, odnosno 1135 uda!jonosti nistlsta' (nultih to~aka) momenata savijanja.
Udaljenos.t ni~tista momenata savijanja 1m ovisi 0 stati~kom susti;!:vu (lablica 18) i
iznosi:
Tablica 18
"Sta.tf~ki sus(av S oznacenlm teorijskim rasponOm i Staticki sustav s oznacenim teorijskIm rasponom I

savijanJa. • I prioadni di'a ram momenata savijanja S oW!lce· i pripadni dijagram momenata savijanja S OZMte-
Najmanju deb!jinu ploce takoder ogranieavamo na vrijednosti iskazane tablico/ll 17. nim udaljenostima nistisla'(nultih !ocaka) 1m nim udaljenostima nls!isla {nu!tih totaka} 1m

siobodno poduprti nosaci PfOJk.O jednog taspona obostrano upeti nosaci preko jednqg ras,pona

i MINIMALNA DEBLJINA PUN1H PLocA-rr

Tablica 17 ~1!111!1!!!!!.tt:(!"

I ,:., =T ,
j
\l ' . '-

~
Vozila

~
Zbog ogranicavanja proglba

I
Visokogradnja Niskogradnja
Putnicka I Teretna
I", '" J (/ • raspon)
70n 10cm
I 12cm
Jednostrano upBti nosaci
1140~5crnza Zbog moguCe pojave
15cm (1/35) 'm Im"'O,fiJ
I· ploce po kojima se probijanja i !okalnih

J
povremeno hoda puko!ina
oslala palla kontinuiranih nosaGP

~q.
Izraz (1/35 Jim uvodi se radi ogranicavanja progiba, koji bi mogao prouzroCiti stete na !2D! II!!!!! !£!?j!!! t iI! ilL! i
rryznTnu! I

dijetovima gradevine iii spustiti razinu uporabljivosti (npr. pucanje pregradnlh zidova 'm'" 0,75/ 1
""FIT!
1
f IT
I

na ploeL zadriavanje vode i pojavu pukotlna na zidovima uzduz tezaja kod zadnje krajnja polja kontinuiranih nosaca
A. A •. A
ravne ploce - sl. 67)- ! !:.QZI! Ii/II!

[I
1
r I r qgrruTTmTITKq~
L
1
I:"L
--y-
.11' I'l!•.j WWV '
1•• 0,7 1

0' A A
'~l~f 1~·O,8 I
1 1m'" 0,81
S/ika 67.
Ploee nedovoljne krutosti

I, hi
a) U pregradnom :t.idu koji stoji. oa nedosta!no
krutoj ploe; nastaju mnogobrojne p~kotine
b) AkO iznad letaja nema dovo!jno opterecenja
"Ako udaljenost nistista nije odredena statlckim prorac.unom, mozemo u~eti da "'znosi
4/5 raspona, tj. 1m = 0,8 t.
Za slu"eaj kada mje~odavnj raspon ploce iznosi vise od 4,30 m, va.!Ja primijeniti uvjet
{npr. zid} dulazi do odiza,nja'p19ce na' kraje-
granicnog p'rogiba
vima. Planirana sirina P{J(jup.lranj~ (na\ije-'
ganja) bit ce smanjena
d . =_1_. 1,.
c) Zbog okretanja na \efaju, odnosno zbo'g 150..
smanJenJa ~irine nalijeganJa dolazi'do pove-
hiM
,
eanja Uaka na leiaj, te se ocekuje pojav'a
drobijenja (koncentracija,t')apre.zanja);- u zidu U visokogradnji (u praksi) zbog zvucne iloladje najmanja debljina ploea najeasce
nastaju pukoline
iznosi 14, 18 pa i 20 em, s tim da sma prethodno zadovoljili gorespom@nuteuvjets.
, i
-)
90 91 rJ
 -- -, '.-r:-' ~ e' .... ',.'" }if QI 111..1 IVflJ ,;;l<;if/)U sloma presleka

PriJikom proracuna potrebne plastine presjeka gJavne' armature Ao pot ,Plota koje nose
u jednom smjeru, postotak glavne aOllature ne smije bill manji od najmanjega, I1mill
Armatura 5' iskazuJ' u obtiku (promjer sipke)l(medusobni razmak izmedu sipaka),
em. ,
npr. <1>10115 ' ,
(tab/ica ]9) ni veei od najvecega, I'ma, = 0,405 "Is la" (pog/aJ1je J.J.l.f,g). ~os'brie se sipke mogu birati s pomocu tablica a~atura masivnih ploca (vidi rablice
U prilogu).. '
r.abl'lea 19 Najveci lazmak izme6u sipaka armature, ovisno 0 vrstr opterecenja, ogranicen je
Armatura p!oce Glavna annatura RazdJelna armatura velicinama iskazanlm u tablici io.
Vrsta armature najmanji postotak armiranja !Jmitl r%]
GA 2401360 0,150 0,100
RA 400lJOO 0,100 0,085 ToMica za
MAG/MAR 5001560 0,085. 0,075
Bez obzira no vrstu
- Arma\ura ploce
podrueje najveCih naprezanja
Podrucje smal'ljenih
armature naiveel postotak armiranja li nun '" 0,405' flJ /O"i rnomenata
Jed, raspm. opt. Pojedinatne s'ile Max(ucm)
G1avna arm. 2d 1,5d 20cm 40 em
Razdjelna aon, 4d 3d 30cm 40cm
Kada izracunamo potrebnu plostinu presjeka glavne armature Aa par fcm 21ml valja
odabrati promjer sipke za armiranje 0/ i izracunati ~zmak izmedu sipaka e, pomocu
izraza: .. -. -.
NaJmanJI raz,mak Izmedu slpaka armature u ploe! ogranicen je velicinom najveceg
promjera zma puniva (agregata), odnosno s 4 em,
gdjeje: Aa1 - plostina presjekajedlle odabrane sipke u em1 Na mjesUma gdje se plastIna armature smaojuje zbog smanjenja momenata savljanja,
razmak e mazema povecati do 40 em (vidi lab/iw .10).
U gomjem izrazu, radi sigurflosti, valja zaokruziti razmak na manji broj (flpr, dobiveni
razmak 12.8 em'zaokrvzit cemo ~a 12,5 em),
Pri izboru promjera i 9dre6ivanja razrnaka izmedu sipaka moramo naglasiti da nam
,Kad pleca, pored odabrane glavne armature, moramo 'odrediti j poprecnu armaturu
koju nazivamo razdjelnom, -Razdje!nu armaturu ne racunamo posebno, nego po
,
kod ploCe. nije toliko vazan broj komada (kao u greda) koliko nam je vazan razmak. jer propisima odabiremo· min. 20%, odnosno ne manje 9d 1(5 plostine presjeka glavne
odredujuci brej komada, dobivamo razmake neprikladne za izvedbu (mjerenje na armature i to sarno u s!ucaju jednoliko rasprostrtog opterecenj'a (A "" 0 20 A )
or ' a pOI '
samom mjestu). Kad je opterec_enje neravriomjemo, a to je slucaj postojanja pojedinacnih, odnosno
Uobicajeni razmaci krecu se od ;- 8 do 20 em (to je pr'lblizno 5 do 12 komada po koncentriranih sHa (najcesce slutaj u niskogradnji), ovaj postotak moze biti znatno
metru duljine), odnosno razmak oe smije biti Veel od dvostruke deb!jine p!oce (2d) za veci.-al,i ga ogranicavamo na Aa/Aa pot::;; 0,65, Pri tome postotak razdjelne .armature ne
jednoliko rasprostrto optereeenje 1 1,5-struke debljine ploce za pojedlnacno maze bili ·manji od vrijednostl prikazanih u tabliei 19. Najmanj! postoci armiranja
opterecenje (min 5 komada po meiru du!jine) - tab/tea 20. Prikladni razmad iznose iskljucuju mogucnost pojave tzv, krhkog sloma betona lJ odgovarajueem smjeru
7.5;'10,0; 12,5; 15,0 i 20,0 em. Ovime nlje uvjetovan odabir manje pogodnlh razmaka (poglavljeJ.J.J.f).
(ra..7ffiak maze biti jednak bilo kOjem broju zaokruzenu na 0,5 na niie),
Kako iznad lez-aja savijamo svaku drugu sipku (iii ih postavljamo neovisno od Razmak izmedu sipaka razdje!ne armature odreoujemo na isti naCin kao i razmak
armature pofja), njlhov merlusobni razmak odredujemo iz uvjeta 2e, sipaka glavne armature,
U visokogradnji promjeri sipaka uglavnom variraju izmedu $6 j ~12 mm, dok su u NajveCi razmak ogranlcavamo, avisno 0 opterecenju ploce, na velicine iskazane u
nistogradnji veci, jer su vece i debljine plota, Da bi olaksa!i jzbor promjera mozemo tab/iei 20.
se posluZiti isku~tvom iz prakse: '
Svrha je razdjelne armature:
~ ["''''1'''' d[em]
gdjeje:
¢ - protnjer ,~ipJ:e, a
da povezivanjem 5 g!avnom armaturOIT1 osigura pravilan razmak tijekom
betoniranja; r
d - debljina jJ/oh.: ,jf
i
) 92 93
/
 3. Dimenzlonir<1nje AB'sklopova prems granicnom stanju sloma pres/eka, 3. Dimenzionfranje AB Sklopov~ prema granh~nolll ~lal)iu !)Jo:n~ erfHf/eka

da preuzme vlacne sile (koje inace ne racunamo) izazvane deformacijom Poprecnu arma!uru slobodnog ruba, koja o.buhYaca njezinu uzdumu arma!uru.
nosaea u dufjem smjeru; mozemo formirafi ad ukbsnica-U iii postojeCih sipaka staticke armature okomite na'
da osigura rad (nosivQst) place po sirini kao cjeline; ovo je naroCita vazno kada slObodni kraj .(sl.. 69). . '
opterecenje sadrii pojedinacne sile.
U ':,"',~' ~;:cn,
l:eY:~~~t~ n~~e::~~n;r:~I~;:C:r~e~are~r~~~~~s~ ~r~:~~~~~ 1ye~::n:O~~i~~ ri-c,:':"';,"';:~:XtS~,:"': -.-c,._.S;.;: ':='.: xT._i;~'i~;: :;,>J[ 1- SUka 69.

utrosenog rada). Osim toga, tu su i 05t316 prednosti ravne mreiaste armature, kao sto ol I
Slobodan, nepoduprt rub plaCe z
SU CistoCa posla, lakse betonlranje, fe neoVlsnoSTO~~iaallb1rl!"anlqj>·ar!sti]ip:r.a31k'Odrii"ld"S'lP"o)T'eeddaa---l'---=------===::t______~______-'--_aarr.mILall'W!!(:nQ"mu'"·!bruO
l(O",gexolllQ!1!!oCJ,<lPiia,__
· -.----

armature nad lezajem prema armaturi u polju (sf. 68). No potrebno je naglasiti da a) Ukosnica-_U

zavarena mreZasta armatura nij~

dopustena za dinamicki opterecene kdnstrukcije kao . ~, +---.-~ b) Ovostruko s.avijena poprecna
armalura
hi
\Jto su npr. mostovi.

,.,
~ Na?ela armiranja ruba olvera u p!oci isH su kao i za arfuiranje s!obodnag kraja, uz
! napomenu da S8 zbog preuzimanja skretnih sila ako otvara dodaje 1 kosa armatura
(51. 70 i 70.1 ). Ukupna plostina sipaka oko, olvora mora iznositi nqjmanje plottinu
presjecene armature.

0' Slik(l 70.

1i
bi
Armiranie okolisa otvord
a) Uzduini presjek s dodatnom
armaturom i ukosnicama-U

1 b) Tlocrt

! o slot:di p:;!rotro O"TtcltJ'O

@ rYrr-ohrc rilixlg p:Xh.¢jo '

j
@ rb:hll'il pq;n:Cro ~
Slika 68. Armiranje plata zavarenom mrezastom armatufom U dva Sloja o dosnice-ll
a) S dodatnom osnovnom mreiastom armaturom

b) S pomaknueem osnovne mrezaste armature

,
:~ 0' b!

Za armiranje jednosmjernih ploCa zavarenom mrezastom armaturom koris,timo mreze

s pravokutnim oknima (tzv. R-mreze. tabUca 39 u prilogu), a 0 nekim specifienostima u
radu 5 njimavise U PRIMJ-ERU 2 (pogllivlje3.5.2J.
ob~l'~~
~ &:m\ro koso
omo\~,
ob,l~'
"""
.= SUka 70.1.
Armatu:-a kuta
a} D~atna kosa armatura
b) Dodatna' usporedna armatura
. ,. ,.
Kod slobodnih, nepoduprtih ruboya pune piece (prijepusti, bazeni), zbog rubnih
naprezanja, ,gl~lVnu armaturu valJa pojaeati, tj, rub valja obuhvatitll1lzdjelnim sipkama Raspored (prekidanje i savijanje) glavne armalu~ pO duljini nOS3ea obavlja se na isH
iii ukosnicama-U. Kraj slobodnog ruba potrebno je konstruktivno annirati najmanje s nacin kao i kod grednog nosaca, pomocu linije vla'cnih sits F j linije pokrivanja Fa. sto
jednom sipkom u gornjem i donjem pojasu (sl. 69). . ce biti prikazano_ na primjerima u nastavku. ,

~94 95
 c' _ •• ' _ ",.,..",,,,,,,,,,, .:>l<Jt/fli ;:,/t)[fI<1 pres/eka

PRIMJER 1. Valja dimenzlonirati slobodno poduprtu anmiranobetonsku ploeu POZ 201,

3.5.2. SlOBOONO PODUPRTAPLOCA
PREKO JEDI<OG RASPONA
Siollodno pOduPl"ta plooa na jednom rasponu po statiokom· sustavu je slobodno
poouprt nesae S jednim nepokretnim i jednim vodoravno pokretnim leiajem na svojim
krajevlma. Slika 71 prikazuje slob.odno poduprtu plceu s pokretnim leiajem na desnoj
strani 'nosaea, U slucaju uspravnog opterecenja ovakva nosaea, leiajne reakcije
uVljek su uspravne.
,I
Za popretn! presjek uzimamo pravokutnik sirine b =. 1,0 In i vislne jednake debljini
plaCe. Rezne sile i armatura proracunavaju'se, dakle, za traku sirine 1,0 m.
sxijetlog olvora a 10 '; 3,80 m i duljine 8,0 m, me6ukatne konstrukcije jedne
'p,Oslovne zgrade (sl. 71). Isto tako 'potrebno je izradiU nacrt armature na
, osnovi dijagra.ma vlacnih sUa (linija pokdva.nja Fa)' kao i ~skaz annature .
.Odabrana je marka betona ME 20, vrsta armature RA 4001500 i veHeina
promj~njivog optereeenja p == 2,5 kNlm 2. Na sUei 72 c plikazan je popre?;ni
presjek $·opisom i debljinar:na svih slojeva koji tine stropnu konstrukciju,
TLOCRT M.L 1: J 00' PRESJEK S OZNACENIM SLOJEVIMA STROPA
MJ. 1:)0
\ ~

BuduCi da udio vlastite tezine u ukupnom oplerecenju ovih nosata ima 'dominantnu ~*'
ulogu, sto se itekako odrazava' l'Ia ekonomicnost, rasponi ovltr nosaea krecu se 'od
4 - 5 rn. jer u protivnom njihove debljine postaju prevelike.
-if
Kada je ploCa poduprta zidovima. gredama iii serkla'Zima, teorijski iii racunski raspen
'1'3
nije jasoo definiran. SIiGan problem moze se javHi j ked dnugih statickih sustava. U keronidll picrSce
CEWIMlf'Ii rrat:
svim t8kvirn sluGajevlrna uzimamo da je teorijski raspon " I II veci za 5% od cistog izoloc:ijskll piece
(svijeUog) olv~ra, I,,' lj. . AS plOC£l (p'et. d·l2.[km!
p.x;gled !fu.kol
1=1,05,/.,
sio je vidljlvo 1z sfrke 71.
Slika 71. Armiranobe{onska plot<! paz. ]0/
oj

:y' '~'''::~,:.·'·i¢
-) PRESJEK MJ. 1,100

l
~,o
a) Tlocrl
Sllka 71.
tLr b) PresjP..k

..
bl
"'.OS' =i Slobodno poduprta plota preko jp,dnog raspona
_ a) UZduini presjek
b) Stalickl sUstav
l
1
0,3 c) Presjek S omacenim sfojevima stropa

R.:r"(_-_-_-_-_-,"-'.-,. o-,-.,'---Ti"-fl~
T '-~T c} Sirina pete prema kojo} dimenzioniramo
a) Staticki sustav

U statickom pogledu zadana ploca u svemu odgovara siobodno 'poduprtom nosaeu

Gledajuci sa stajalista projektiranja, kao I izvedbe, slobodno poduprtu plocu na preko jednog raspona (s1. 73 a), pa se vrijednost racunskog raspona odreduje izrazom:
Jednom rasponu ubrajamo u najjednostavnije plosne nosaee. Plostinu i razmak glavne
armature' izracunamo na osnovi' najveeega momenta u najugroienijem presjeku 1= 1,05 ·1, = 1.05 ·3,80 = 3.99 m ~ 4~00 m.
tmaM", a zatim prema Hni]! v!acnih sila F odredimo polofaj armature u ploci. Podrucje
iznad lefaJeva treba biti pokrlveno u gomjem pojasu sa 40-60% sipaka donjeg pojasa
in anmaturom koja js potpuno neovisna od anmature polja (poglRvlje 3.4.3, sl. 35). ,I ~I

a i""'"*'*"'i!t: \,
p' ,
AImatura leiaja potrebna je zbog toga sto se u praksi tesko moze osigurati slobodno Slika 72.
podupiranje. lj. slobodno okretanje nosaca na mjestu podupiranja, buduci da' gotovo
uvijek postoji izvjesna upetost (stupanj upetosti). Uzrok ~ve upelosti svakako je
1111111 Eli! I fffll Siobodno pOduprta p!oca preko jednog raspona

monolitna veza izmedu nosaea i \eiaja. +_--"::c.,,,,O"!.5.~,,,,,80"1"""",''''''"''''-_ _}f- ~---f- a) Slatlcki sustav s optereeenjem
b) ~jrina ploce prema kQjoj dimenzioniramo
Za s!u~l da armiramo mrezama (mrezastom armaturom) valja predvidjeti dodatne
mreze u podrucju iznad !ezajeva,
...''"(

96
#~
'-:'-~

ii,!.
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka

b,Opterecenje
It) Promjenjlvo optereeenje - p
Opterecenje nosaca sastoji se od stalnog g i promjenjivog (korisnog) p opterecenja fr. karis.no opt~reCenje ....... :................................... = 2.50'kNfm1
6. pregradni zidovi iz blokova ad siporex8, obo-
(sL 73 oj. Za izracun stalnog opterec-eoia potrebno je poznavati prostorn~ tetine poje-
stra~o oZ1;>ukani sadrenom (gipsnom) Zbukom = 0.80kNlml
dinih gradiva. odnosno tezine gradiva po jedinici obujma,.' koji cine stropnu
kxJnstrukciju, a eije su vrijednosti dane Propisima opterecenja zgrada. Iz tab/ice 16 (vidi Pr6mjenjivo opterecenje (Pk+P,= 2. 5+ 0.80) ....... p = 3.30 kNfm1
u prilogu) oCltamo vrijednost prostome tetine keramickih ploCica, koja iznosi
r = 20 kNlm 3 (buduCi da su plocice postavljene u cementnom mortu uzet cemo
prostornu tezlnu cementilog Il,o,la koja iZliO,i, 21'0."'",'), do k za pr _. rt Um'esto da se rezne sHe od stalnQ9 i promjenjivog opterecenja racunaju posebno,
ima vrijednost '(;: 19kNlm 3. Potrebna nam je i tezina same armiranobetonske place - jednostavnije je na;r:)rije odrediti ukupno granicno (racunsko) opterecenJe qll.:
3
\vtastita tezina (teiina armiranog betona po jedinici obujma [znosi 25 kNfm ). Stoga
moramo pretpostaviti deb!jinu ploce sluzeci S8 uvjetom za progib: q" ;1.6·g+I.8·p;I.6·4.10+1.8·3.30=12.50 kN I rn' za trak~ ~irtne 1,0m

I I Rezne sile od sta!nog j promjenjivog opterecenja mO\1u se lako dobit! iz ukupnog, jer
d •..._ =-·/~-·400=1l42cm=>d
35 35 ' p'·C' •
n
su opterecenla srazmjerna. .

a koja ne smije bili manja od dobivene vrijednosti zbog moguCih nedopusteno velikih
progiba. d) Rezne sile
dprer = }2,O em
0) 'l. -l'l,501<N!.,.
Slika '74 prikazuje nosac optere¢.en g'raniCnim
. Ukoliko na kraju [zracunana debljina plaCe ispadne bitno veca od pretpostavljene opterecenjem s dijagramlma reznih 'siia . ViM.
(razlika veta od 5%), proracun moramo ponoviti 5 novom pretpostavljenom.debljinom, J) ! ! I pC;; ! ! ! I ! j I I ! ) Granicne vrijednosti reakcija U ovom slueaju
,- ~. novom vlastitom tezinom. Odstupanje na nize ne bi utjecalo na rezultat, buducr da
je najmanja debljina place dmin = 11.42 em koju bismo pri izvedbi ploce zaokruzili na
R,,!.
~ l-~,OQ,"
. Til,
I
izratunavaju se sarno kaka bl se konstiJe. prillkom
proracuna s!jedeCih pozidja. tj. no.sa.Ca kojim~ je
12 em.
b) '--r
d ploCa pod~prta.
Propisima su dane i veliejne promjenjivog opterecenja (tabUca 27 u prilogu), Od
promjenjivih opterecenja ovdje valja spomenuti optrecenja izazvana tezinom rakih
~o~ :J
v~°=tLll1iI&llUct R. = R. ;
q ·1
~~ 12.50·4.00/2= 25.00 kN.
pregradnih zidova (ozbukanih s obje strane). za koja opcenito uzimamo da iznose
0,80 kN/m2, ciju vrijednost valja pribrojiti veliein! promjenjivog oplerecenja danaj
Propislma, kako bi se doblo ukupni utjecaj promjenjivog opterecenja na dotlcnoj Najveca vrijednost granicnog momenta ,'u palavistu
medukatnoj konstrukciji. raspona nosaca (sf. 74 cj iznosi:

/1 01
c} Odrediv~nje opterecenja maxM =k-_'2.50·4. 25.00kNin
·88
Optereeenje pb 'rm 2 p,10ce· paz 2ql
Slika 74. Slobodno poduplta plo6a preko jednog mspona
I) Stalno opt,?re,ce!1je - g
1. keramicke plO(ice u cementom martu .......... 0,033 ' 21 = 0,70 kHlm:) a) Slaticki susta..-s granicnim optereeenjem
2. topHnsk~z:vu?na izolacija ................................. 0,030' 4 = 0.12 kN/ml b) 'Pripadni dijagram popreenlh s)fa r
3. vlastita t~zina.AirploCe (pretp. d =12cm) ........... 0,12' 25 = 3,00kNlrn
1 ... ,C) Pripadni dijagram m_om.e_n~.ta savijanja M
4. podgled~zb~ka(produzeni mort) .. " .................. -,0",.",01C!5~·!.c19"--==~0"'.2'.;!8::.!ktI!Y!,'!/m~1.,-:.
',j ;-/Je U."( :""',-"r
Statno I?pti$rece(lj'e............................................ g ;: 4,lakNl-ml.

98
. "i
 _. - · .. ·_ .. _· ..... '"''·.. '1''' rlU <>l\/VPVViJ prema granicnom stanju sloma ptesjeka
e) Oimenzioniranje
NAPOMENAt Debljine· ploca prema njemackim Propisima odreduju se Iz uvjeta
U 0\'001 primjertJ odabrat cemo deformacije betona Eb = 3,5%0 i armalure E. =10,0%0, . progib~ koji so odnosc na staticku visinu (h = .!.....[ ). a ne na
. 35 '"
fto mm ome6u-euj~ t'\-eiimanju PQlrebnu p!ostinu armature, a najvecu visinu betonskog ukupnu debljinu d (s!ucaj nasih propisa); sto za konkretan primjer ima
pre~. Rijec je 0 tzv, ekonomicnom presjeku. Iz tahlice .J.J za odabraoe vrijednosti za posljediey razliku od priblizno 2,0 em.
deformacija i marku betona MS 20 ocitamo vrijednqsti koeficijenata khb i k1.:
k" =1,953 '
Buduci da 1e odabrana debljina proce veea od staWSki 'izracunane, naprezanja u
k, =0,892, presjeku bit ce manja, a s njima ce i relativna deformacija betona biti manja od
pomoeu kojih odredimo staticku visinu betonskog presjeka i plostinu annature. preipostavlj91ie leb.=;- j,J%oj. Posye je.!ogiGllO da ce u tOll1 slucaju qiti potJei:mo i maRje
armature nego sto to zahtijeva k1. = 0,892. '
StatICku vislnu h odredit cerno iz izraza: Stoga sada valja provjeriti kOja vrijednost koeficijenata klrb j kt odgovara debljini ploce
d=13,0 em.
h ::: KIfb'.J m~Ai u • gdje cerno maiMu uvrstiti u kNcm b u em, kako hi se staticka visina
11 "" d -a = 13,0-2,0= ll,Oem
dobila u em, /1,0

~
=2,200 .
2500
.
h=I.953' .J2500
-'-=1,953,5,00=9,76 em.
100 100

ZaStitni sloj betona za plocu u' slabo skodljivu okoJisu (ploCa unutar gradevine) ima Sada u tablid 33 u stupcv za ME 20 potrai:imo dobivenu vrijednost za khb = 2,200, Ako
de~u ao - 1,5 em (tabUea f)}. U skl"du s empirijsklm pravllom (pog/avlje 3.5.1) za ne moi.emo pronaCi tocnu vrijednost, odablremo· prvu manju vrijednost j za nju u istom
glamu armaturtJ pretpostavit Cemo sipke promjera 10mm ($10mm) pa Ce ukupna redu procitamo eb' ea j kr-
de~a ploCe (p~glavlje3.3:1.d) biti: Za khb ""'2,167 =* eb ""'2,8%0;. ca "'" 10,0%0: k:r. -=-0,913 ,
d = h +.ao + ¢12"= 9,76 +1,5 +0,5 =- 1I,76 em < d,,~t ::: 12,Oem. potrebna plostina'glavne armature za traku sirine b "" 1,0 m iznosi:

A "'- maxM" _ 2500 -6,22cm-'

"J'O' k= ·iI·cr,.; 0,913,11 40
Prilikom odabiranja stvarne debrjine ploce uzimamo u obzir i prakticne razl0ge, a
najcese; su:
Da bi plostinu armature dobHl u em2, h moramo uvrstiti u em, a O\'i U kN/cm 2.
nije preporucljivo oesto mijenjati debljine ploea unutar gradevine zbog
jednostavnosti jzvcdbe
Za promjer sipke g!avne armature odabrat cemo $10 mm s plostinom A =0, 79 cm1
ploce ne smiju biti. premalo krute (tanke, savilljive) jer utjecaji 4JIO
dinamickog optereCenja koji se u visokogradnji ne ~zimaju u obzlr, (tablica 36), a onda ce razmak izmedu sipaka bill:
mogu izazvati zamjetljive progibe (neugodan osjeeaj Ijuljanja slropne
konstrtJkcije). e = /OO·A"m 1 A"!,,,! :::: 7916,22 =- 12.70 em

Na osnovi svih cimbenika koje moramo uzeti u obzir pri odredivanju, odnosno pri 1d
odabrano e-:;::.12,50 em <
odabiru debljine ploce, odabrana debljina bil Ce: . . 20em

; d = 13,0 em . Plostina odabrane {stvarne} armature iZnosi: .\

A",,,. -= 100· A,,{O 1 e.=: 100·0,791 /2,S =. 6.32 em]

100
101

· ",,1:"."''....
"' __ --..~ .
••,.,'..
l!>lfli
....
III. .......•-.---- ....--- .. ~-.----.--. - .... --.~--.- .. --
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom sfanju sloma pres/eka 3. Oimenzioniranje AS sktopova prema qronicno'm slanju sloma prosteka

Postotak armiranja Kak6 se radi a. izravno.m 'podupiranju (pog/aylje 1.2.1;1 ). duljina sidrenja mora biti.:

~ ~ Ao ,.· ~~~0,0048=0'48%{>~'. =0.1%

~ -b·d 100·]3 <).1"",. =1.4%

Polovicu plostine presjeka glavne armature - svaku drugu sipku (-50%), za piece Stvama naprezanje u armaturi zanemarivo je kod lezaja za slueaj slobodno poduprtog
raeunane kao slobodno poduprte, iskoristit ceme za pokrivanje negativnog momenta nasata, pa za racunsku (efektivnu) duljinu sidrenja valja uzeti:
(-25% maxMII ) kojeg prilikom proracuna zanemarujemo (pog/svljeJ,4.3). Ovu armatu~
ru valja protegnuli u polje za duljinu 0,2 I (raspona) od un~tamJe slrane1e1'lamiil'la:-.--~- -------------~-LI,>rl'<>f''ri~-W""'!O"'.,,"J10"'5lJI;..,~"!l0t¢$"'L'L5cClnu",L';,.GO!.,L5I!,..- - - - - _ - - - -

sto zoaci da duljina sidrenja glavne armature (ljl1 0 mm ) u leiaju i2nosi:

Plastina razdjelne armature - poprijeko, na sipke glavne armature pastav!jamo
razdjelnu armaturu. Cija plastina iznosi najmanje 20% p[ostine presJeka g!avne
2 I 1
annature. U nasem primjeru ana iznasi: t•~ =-·-1 =-'-=20'=20.0cm .
. 3 2' 3 't'

Oa Ii cemo glavnu armaturu prekidati i sidriti u polju ovisi 0 izabranom nacillu

annirania i oblikovanja armature. U nasem primjeru (za odabrani slueaj armiranja)
Za odabrani promjer sipke razdjelne armature $6mm s pfostinom presjeka valia odreditf duljinu sidrenja glavne armature na mjestu gdje ana viSe nije staticki
Acpo: =< 0,28 eml, razmak izmedu ~ipaka razdje{ne armature Iznosi: polrebna (locka RI'na s!. 75c).
Duljina sidrenja glavne armature ($10 mm) mjereno od tocke R! bit ce:
e,~o == loo·a,28Il ,24 = 22.58 em

4d
odabrano e"," ;:0 20, 0 em < .
30cm Odabrano 's.'=' 60 c~n.

Plastina odabrane (stvarne) razdjelne armature iznosi:

D Pokrivanje vlacnih sila (s1. 75e)

- krak para unutamjih sUa s toenom statickom visinom iznosi;

Postotak armiranja
z =k,·h =0.913· I 1,0 = 10,04 em

).1,;::; An,,' =~""0.OOIO=O.10%>~"'I,,=·=0,085%. - naJveta ordinata linije Mulz, tj.linija rezultanata vlacnih napreL_ania Fu ima vrijednost
b·d 100·13

F = maxM" ~ 25.00 =2490 kIJ

,. Duljina sidrenja " Z • 0,1004 .
~ i
i
; Sada je potrebno izracunati duljinu sldrenja glavne armature na mjestu podupiranja - . Hniju vlacnih sila do bit cemo pomaknucem tocaka funkcije Mu Iz ~:
l.
ploCe, odnasno na lezaju, kao i na mjestu u polju gdje joj" prestaje staticka nosivost
Najprije jz tablice 8 za ME 20, RA 400/500 j lose prianjanje odredimo: y~0.75· h ~ 8.25 em.

t, =J.5·40~=60~

102 103
 ,
J". Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan/u sloma presjeka

buduCi da plostina odabrane armature iznosi AaSlv -6,32 cm2, najveea ordinata linije NACRT ARMATURE AS PLotE
pOkrivanja rtraxF. bit 00: pt;Jz 102; M{J20; RA 4001500; 8(1 := 1,5 cm

MJ. 1:25.

,I
g) Nacrt al'l11ature (sl. 75)

Za crtanje armature vrijedf sve ono sto je kazano u pog/avlju .1.4..1 i 3.4.4. Ovdje cemo
plikazaU sve tri projekcije zbog slikovite predodibe, jako Je kao sto znamo dovoljno
nacrtaU 'sarno uzdufui i poprecni presjek S 'polozajem i oblikom armature. !e njenim
oznakama. .'

Za popreeni presjek i !locrt uzeta je traka sirine 1,0 m. Ispod uzduznog presjeka
naatan-e su linije Mu /z, F i Fa koje slu:ze za vodenje (bblikovanje-savijanje) armature ..
cJ l.Ijerilo vktnlh silo !cl;),. ,IDa HI
Kao'sto vidtmo ila slid 75 glavna armatura oznaeena ]e jednom oznakom - blPjem 1
(no maze Imatl i vise oznaka, ukoliko je arma!ura gomjeg poj,;sa potpuno neovisna 0
armatuti donjeg pojasa iii je'izabran neki drugi naGin oblikovanja armature). U na56m
slui:$ju brojein 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a naizmjence ih okreeeOlO na
lijevu. odnosno desnu stranu, te na taj naeln pokrivamo gomji pojas presjeka nad
leZajem. Razdjelnu annaturu cine Sipke oznacene brojem 2. .
U nacrtu armature "'oji je prikazan tfoertom, punim crtama oznaeena je armatura
donjeg pojasa, a isprekidanim - die armature donjeg pajasa kojim je pekriven _gomji
9i
pojas nad feiajevima .
. Nakan izradbe (ertanja) naerta armature prlstupa se radu na specifikaciji armature,lj. 0",!Omm/25o:J
. _"~pjsuje S9 iska:z annature (sl. 75/).
-f' " 6oem
1 CD 66mm!?Dcm l ~800 kol1)*J 1
NAPOMENAI Nocrt armature crta se u mjerilu 1:25 (poglavlje :1.4.4.), ali u ovom
udZbeniku mjerilo naerta prilagodeno je velieini stranlce. Bez obzira ,I

js
na ovu napomenu uviJek pisemo da naert annature u mjenJu 1:25 ..

Slika 75. Raspored, vrsta i obllk armature AB slobOdno pOduprte pieCe

a) Uzdu~ni presjek - -" - ---- - '=: - -" • - - - - - ~- - - - -- -
b):Poprecni presjek 1 ¢I 0/12,5 ~ 06120
~) Oijagram vlaCnih sila s oznaeenom linijom pokrh:anJa Fo
0) Oblikovanje armature
0) Tlocrlnl rtlsporod' armature ,
f) !skaz armature

104 105
 , , ,
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka 3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma pro.sle~a

PRIMJER 2. Potrebno' je dimenzjonirali armiranobetonsKu plocu radnih prostorija

balnice veticine svijetJog otvora l~ ~ 4.90 m i duljine 9,65 m (sf. 76J, za
, . p6znato opterecenje g =, 8,00 kN/m 1 i p = 4,00 kN/m 1 s odabranom
, , , markom betona MB 30 i .vrstorTI annature MAG 500/560. P!o.Ca sa nalazi
•Ef-+--+--+-++-1 'Uumjereno 5Ko,dljivu okoli5u. Valja prika,ati i pokrivanje vla,cr,lh sila,
I ! ! 1 ! kao j naert krojenja mreZaste armature.
E
o

I ~ I a) 'StatiCki sustav (3( 7C)

p-~,OkNl .. l O~S,OHII", 1

Jj In1111111 [FH III

Slrka
i 76. Staticki sustav s!obodno poduprte plote preko
jednog mspona s pripadnrm optereqmjem

b) Ukupno granicno (racunsko) opterecenje:

, . q" = 1,6 g+ 1,8· p = 1.6 ·8.0+ 1,8· 4.0 = 20.0 kN I m'

e) Rezne sile

Slika 77 prikazuje i nosac opterecen granicnim

opterecenjem 5 pripadnim dijagram!ma reznih sHa,
Najveca vrijednost granicne poprecne sile fI1a.:tV,I'
odnosno reakcije Ra (""R b ):
"
:J
m
o -( !
N
·t Najveea vrijednost gr,anicnog momenta max Mu:

tot 'i:(J,/
~,I'
+ ! "-M =
m- ql/ ,I] :::; 20,0·5.l5}
" 8 8 -66,30kN
VQOld 8'11

I Slika 77. !,Stobodno poduprta plota preko jednog raspona

~) Staticki $ustav s granicnim optereeenjem
t. ,
b) Pripadni dlJagram poprecnlh slla Y
c) F'ripaoni dijagram momenata saviJanja M
'J
j. 106
107
d) Dlmenzloniranje stvarni koeficijenti iznose:
' , h 14,95
k " =~=--=1'837
Za odabranu marku betona ME 30, vrstu armature MAG 5001560 j odabrano deforma· max Mit 8.14. .
clj~ beiona eb =- 3,S%.;.
I armature Ea = 10.0%0 (ocitane veficine koeficijenata kl/h = 1,614 j b
k,= 0,892)

sta1iek. vlsina
Potrebna plostina armature

h=k hb )maxM" )6630

, - - - ' =1,614, -=I,614,8,14=13,14cm
"
6630 ,
b 100 , , =968cm 1m
0,916,/4,95,50 '
deb!]lna ploce
Odabrana je mre.zasta a"nnatura 2R-503 postavljena s pomaknucem, sf. 79. Kod
mreze R-SO.J uzduzna anna~ura ima promjer $8 mm i postavljena je na razmaku od
za pl~ u umjereno skodljivu okolisu deb!jina zastitnog sloja iznosi 40= 2.0 em 10 em pa je za 2R..:.5QJ plastina presjeka uzduzne armature Aa SfI' "" 10,06 em 2lm.
teZiste mreiaste armature (pretpostavljena dvostruka mre:za 2R-J35) odredit Cemo Paprecna armatura ove mreze ima promjer $6 mm i postavljena je na razmaku ad
iz slike 78. 25 em pa je z~ 2R-50J plastina presjeka poprecne armature Aapopr "'" 2.26 em 2lm, '

2,0
a =- an +$<1/ + ~al /2"" 2.0+0,8+0.512 == 3,05em 115
0.21-100

IR-50JI"',",I,.,,, poljo)
I poprecrYJ ~ipko

Slika 78~ TetiS!e armatun~ za sluCsj 3rmiranj:o dvostrukom mrezom

! 30 l
1
1 Slika 79,
De!alj armature na tetaju

d = 13,14+3,05 = 16,20cm
I I Osim naprijed odabrane armature, za s!uCaj slobodna poduprte ploce preke jednog
d.". =-3 ,I. =-,5,15=0,147m=14,7cm raspana, potrebnaje.i armatura,koja se postavlja na krajnjim lezajevima,
5 35
I /' 1 ,
d .,,, = - ' , =-,5.15- =O.l77m=17,7cm
150 150

Sirina IBzajne armaltlro -,- D,21"" 0,2' 5,15 - J,OJ m (mill "-' 0,15/)

/1 m. =d~a::::. /8,0-3.05 = 14,95cm Za arma!uru lozaja odabrana je mrezasta armatura /I{·335 iii IN.· 5f13 f;irine 100 em.

1_ 109

-"'--:r'''''''''''',[PlI'1r<:'\;''rIl 11'1i n '''!fm'''Il'::I1I\!'''-:'' ._", ... ,."'....,.,........ ,....,.

'lii/
 3: Dimenziolliran/a AB sklopova prema granittionJ'5UJfI/U 510mB pres/aka
3. Dimenzioniranje AB sk/~§ prema granicnom stanju sloma pres;eka

l e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 80 b)

,\

krak para unutarnjih si!a

2fH03
z =k,'" = 0,916 ·14,95 = J3,7cm
lO.~o\ ~.!Xl -~,.--~~------

1""1
najveca ordinata vtacne sile 1 11 I_I ,05'1~-1 ,OS·~,90~S, I S
I
.
J
b}
maxF II ::::maxM u ll 663(], ij,7 484,SV//d. n,21 iijll"iio ~\ftr\ir. silc lOll••• 20liN v-et'h-O, /5. j 4, !ISH I i,21t'!"

- ispravak (korekcija) vlatnih sila

z "~f-
~.
<3
v=a·h=O,75.14,95=Jl,21 em ;;;
,
najveea ordinata linije pokrivanja +35
I
~

u:
I
L_
max F~ "'" A",,,.·cr .. j "'" 10,06 ·50,0",,- 503,0 kN / m > max Fu ;;;; 484,0 kN / m. R, R,
., m
d>
m
duljina sidrenja mreiaste armature IR-5030d tocke R} za slueaj 1059g prianjanja \ ill RS03
-, 1:I
iznosi 35 em (min 15 em + 11),
,
,,I
~

'"
'I.. -0
~

T - -ill,,3
1;<-
'S
S ---
:: I
I
I

1) Nacrt armature .\,

I
I
I
Nacrt annature place prlkazan je na slie{ 80 c i 80 d, dok slika 81 prikazuje obrazac za
I
I
I
I,
0
,I 15
I
naert krojenja normnih (standardnrh) mreza.
~ I
,I

I~'/
t \
\
,I ~I ,
~
~
~
I
I
I
Jj
fJ Ij. I
:t1/
.,
0
.!? 52~ I
I
I1
1 I
,,
:1

\
0'
'" I
I
I
j ,50
Stika 80. Raspored, vrsta i obHk. armature A.B slobodno poduprte plo"ce
I
I
,, I
1
a) Presjek place s prikazom mretaste armature polja postav!jene I
I
,s pomaknucem i mrefastom amlaturom no Jetaju 0 k 4 RSOJ 1
b) O~agram vlocnth silo s ot:n3eenom Unijom pokrivanja f"'a
0
--------- L
,;;y-
'"
we
c) TIocrtnl raspored armature - donja armature (ormatura polja) N N

d) T!ocrtni raspored armature - gomja arma.tura (armature le1.aja) 28 I

I
i 1.-490 18 i r' I. ·490 I ' Z8
~ r

111
110
 -"f~ .~ ....... ..;."/llHVl/a prema granicnom staniu sloma pres;eka

g) Slikovne pripomeneuz armiranje mrezama (sl. 82 - 85)

NACRT KROJENJA MREZA
;iI . 01
t
bl

Ii
.!
I;
lRS03

1J ~
'R335

,§,
:;i
, l
.1
~
- 5
'" ~

~ I . Q 82. PlikalllO!!'liiij iHie2asle armamre~---H-_-

a) Do sada uobicajeni naon prif<azi.

s.. [
vania' normnih rnreia

1s.. L............J L...~l l~~J [~.~.J L............J

j 2,15 t l ~irir.o b) Prikaz mreze u odnosu na oS

"
IS
n !
II
.;

[" ,
,
,l l~ ~1
j I
NORMNE MRE2E

I
cLljin3 S,(l{\!n 16,00\ ~jriNl 2, IS
Bre! koonh 0"';0 I Iklso !kQ!
II R503 S4,5:'

, R.335
710,00
~3,~3

[, I I
I
,1 [ ,,,
1
,l [ 15 Uk4YIQ
173,80

883,80

. • , I'ODUPIR,I,C ,
BrOi Dld.nitOCt! I Orno j ).bsa u ko
I I

S{{ka .fl. Nucrt krojonJa mro',"1

S/ika 83. Prikaz reda jednakih mreta
a) Do sada uobieajeni nacln prikazivanja sYake mreZe
b) OQ sada uobltajeni nacin prikazivanja Grupe mreta
c) Poj~dnostavnjeni prikaz
I
t
dl Prikaz vezan na os
1
!

112
113
 I·
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema gran;cnom sta~ju sloma presjeka
. , : . .
3. Dlmenzlonlranje AB sklopova prema gran/cnom stanju sl~t'T~a e~_si~~a

,I bl

f'
3.5.3. PREPUSTENA (KONZOLNA) PLOCA
1\'
I
!t Plocu, kOja je na jednom kraju upala. dok su ostali krajevi (stranice) slobodni naziva·
I
me prepustenom-konzolnom p!ocom (npr. ba!koni, nastre§nice, galenje. hodnici AB
mostova itd.).
ill os;:;;;:r:a iilr;:)!JrtI Dafjilla ovil! llosaCa, 1qetlw plblazi 3 III buduei dB lade scsi. aFRO 5U'o'iSO sabala fll9G9
Inaee, debljina prepustene ploce moze biti nepromjenjiva (konstantna) za manja
duijlne I promjenjivu, Zi;l. ~luC/;iJ !:ifnanjullja v!,.wIltLJ to1.lno,
Slika. 84. Prikaz annirallja dvoslojnom mteiastom arrnatufom slozenom kaska-dno
a) Uobit.ajeni prikaz Najmanja debljina prepustene place iznosi d mill "" (1112)' / [em].
b) Pojednostavnjeni
c) Svedeno na os Kao i slobodno poduprtu plccu laka i prepuslenu plccu racunamo za traku sirine
b"" },O /II. Glavnu i razdjelnu armaturu proracuna:,amo prema momentu upetosti lI;ill M,
a prekidanje i savijanje obavljamo prema liniji v!acnih sila F. Kako su_ momenti
,I bl savijanja negativni (razvlacen je gornji pajas piece - vlak u gornjem pajasu ploce),
armaturu postavljamo uvijek u gomjem .pojas_u. Za glavnu arrnatun,l odabiremo 8
(min. 5) do 10 komada tanjih sipaka oa 1 m (duljine prijepusta). Okomito na glavnu
~
'} t 112 armaturu (tj. ispad nje), pastav!jamo sipke razdjelne armature (Aar"'" 0,20 Aa)'
Ako odaberemo manji broj sipaka, tada sve sipke vodimo do kraja prijepusta, dok u
s[ucaju veeeg broja sipaka: 50% sip-aka vodlmo do kraja prijepusta, a preostalih 50%

'" zavrsavamo (prekidamo) ranlje, koristeci se vee prethodno spomenlJtim dija.9ramom

v!acnih sila, tj. linijom vlacnlh sila F.

SJika 85. SluGa) arrniranja dvoslojnom mrezaslom armalurom s pomaknucem Prilikom projektiranja prepustenih nosaCa moramo voditi raeuna da os[guramo dobru
a) Uobit.ajeni prikaz upetost, a pri armiranju dobro usldrenje armature u lezajnu betonsku masu.
b) P9jednostavnjeni
USidrenje prijepusta sarno u gredu iii serklai moramo izbjegavati (iznimno za
1<0,75 m), pa prepustene ploce najeesee izvodimo kao prijepust stropne kQnstrukdje.
c),Syedeno n;;'l 05

PRIMJER: Valja dimenzlonirati AB prepustenu plccu balkona POZ. 308, veliCine

prijepusta 'k:= },25 m i du!jlne 4,0 m (sf. 86) s jednoliko promjenjivom
debljil;om. DebJjina s!obodnog kraja je d min = 8~0 em. Balkon se nalazi u
umjereno Skodlji~u Okolisu. Odabrana, je marka betona MlJ 30 i vrsta
armature RA 4001500. Potrebno je izradiU naert i iskaz annature.
,
t
I

!
1

114
·1 1
115
 Opterecenje prepustene ploce POl. 308 po 1 m2im

I) Stalno opterecenje .
1=1
I 10
1. oblog~ prirodnim kamenom ............... .
2. cefTIentni mort n ........ .".,,,, ......................... .
'0,04·30 . ~ 1..20 kNlm 1'
0,03' 21 ~ 0.63 kNlnt Z
Tlt S '3. topHnska izo!acija .... ..."" ... .-.. " ................. . 0,05' 4 ~ 0.20 kNlm z
4. vlastita tezina ploce·(pretp. d= JO,O ClIJ) ... . 0,/0, 25 ~ 2.50 kNlmz
5. podgled - zbuka ................................................... . 0,015'19 _==~_
I i,

I 6. tezina ograde (koncentrirana sHa) ........ , .... . G "" 1.50kNlm

I 7. pojedinacni moment na kraju (od vodoravne sHe
.LI _____ _ H na ogradu) ..... .. ..... ......... .... ... . ................ . Mo = 0,60 kNmlm
Slika 86. II) Promjenjivo (korisno)opterecenje ........................ .. p "" 3,00 kNlm2
Armiranobetonska P!oCa balkona POZ. 308
a) Tlocrt
Granlcno opterecenje za traku Siri!"}8 1,0 m .
bJ Presjek
c) Poprecni presjek sa slojevima stropa
q, = 1,6·4,80+ 1,8·3,00= 13,10 kN I m 1 1m
G" ~ 1.6 ·1,50= 2,40kN I m
a) Stlticki sustav (s1. 1f7) Mil" =1,8·0.60= 1,08 kNm I m

Po slaUckom sustavu AS ploea balkona je prijepust (konzola), sl. 87

0) Rezne slle (51. 88!
01

Granicna vrijednost vertika!ne reakcije (potrebna za proracun s!jedecrh pozicija) iznosi:

,, RIO" "" q" ·(+G" ::= 13,10· 1,25 +2,40= /8.80 kN.

a vrijednost granicnog momenta upetosti bit ce:

Slika 87. Prepuslena (koflzolna) plota
1
hi q .1 13,10'1,251

~I-----
a) Presjek M =--"---G '!-M~" = 2,40· J,25 -1,08 = 14,31 kNm I /1/
~ 2 "M 2
b) Stalicki sustav

-11-'----"....:-"",.=:25",m_ _ -+- c) Sirina ploCe prema kojoj

dimenzioniramo 01

;1,;I~,.\I'Nf,"

b) Odred1vanje opterecenja

prj odredivariju ve~jCine stalnog opterecenja, za izracun vlastite teiine ploce moie se
Stika 98.
bez venke greske uzeti nepromjenjiva debljina ploce s pretpostavtjenom prosjecnor:n
Prepustena plota
vrijoonoscu dpmso
a) StatiCki sustav s pripadnim grallienim
d - maxd+mind :::: 10 0 em opterecenjem
pro,! 2 '
b) Dijagram momenata savijanja M~

116 117

.. -., ........,.............-....•...
 .., 3. Dimenzioniranje AB sklOpOva prema granicnom stan{u sloma presjeka
. . . "
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka

l1
d) Oimenzioniranje

Za odabranu marku betona MB 30, vrstu armature RA 4001500 i pretpostavljeno

potpuno iskoristenje betona cb =3.5~ i armature e<1 =10,0%0 vrijednosti koeficijenata
Pot!"ebna plostina armature

1431.
0.947·9;5·40
3.97 cm 2 .

khb i 1;: bit ce: .1

k,," I.614 . Za ~romjer sipke gla~ne armature odabire se ~8 ~l1m (A~$ = 0,50 em 1) S razmakom
k, = 0.892 izmedu sipaka

BuduCi da je pretpostavljena prosJecna deblJtna place d"" 10,V em manJ8 ad 12 ern Odabrano e - 11,5'cm.
(d < 1),Oem), a kako zelimo biti na strani sigurrlosti, staticku visinu presjeka odredit
Cerna sa smanjenom (90% fa) cvrstocom betona (za MB 30 ona iznosi 18;" 0,9 ' 20,5 ""
Odabiranjem razmaka ad 12,5 em odabke se neznatno veca plastina armature:
18,45 N/mm 2 ) preko izraza: .

h= I-I--.~M,"
Y-;;:o.9f, b
= I I .t
431 =1.702.3.78=6.43 em
''/0.187.0.9.2,05100
Postotak armiranja
d=b+a; a=ao+$12
~ = A."o' ~~=O.0033=0.33%{>Mm;o =0.1%
" bod /00-12 <1-1"",,=2,0%
Deb!j[na zastitnog s!oja betana l8 placu u umjerena skod!jivu okotisu iznosi ao=2,O em,
a za glavnu armaturu pretpostavljaju se sipke reda velicine 10 mm ($1Q mm)
Plostina razdje"!ne armature
d=6,43+2,5=8,93cm

,, d mln
I
=Ti"k
I
=Ti'I,25=0,104 m=IO,4 em
Aaraz =0,2 A"po/ =0: 0,2·3,97 ~ 0,79 em 2

Za sipke razdjelne armature odabire se promjer $6 mm (A$6= 0,28 em)) na ra.zmaku

Aka na mjestu upetosti odaberemo debljinu proce d = 12,0 em, prc:sjecna deb!jina ploce
bit ce: era>: == 100-0,2810,79:= 35.44 em > 30,0 em,
dp~'
.,,"
12,0+8,0 -IOOcm
2 -, ,
'sto znaci. da je potreban razmak razdjelne armature veci ad propisima'-dopustenog, te
se odabire craz = 15,(j em. S odabranim razmakom stvarna plastina razdj~lne armature
dakle jednaka pretpostavljenoj_ Staga na mjestu upetosti oda~iremo debljinu place
d = 12,0 em, a na slobodnom kraju d = 8,0 em. I iznosi:
An" = JOO·A.. I e ~ 100·0,28125.0 ~ I,12 em' 1 m
Kako sma na mjestu upetosti odabrali debljinu place d"'" 12,0 em, potrebno je odrediti
Postotak ar~iranja
stvarnu staticKu vlsinu its"" odnosn~ stvame vrijednasti koeficijenata khh i k z-

J.1r = ArE::..=~=O,00093=O,093%·>J.1"';"h';' =0,085%

h$N =d-a=12,0-2,5=9,5 em . b·d 100·12
k h 9,5 5
hb=FF=Rtl=2.13
M,o 1431 Sada .valja izracunati duljin,u sldrenja g!avne armature ·u .konstrukciju stropa FERT.
b 100 Zbog loseg pnanjanja (armatura prekrivena s'amo zastitnim slojem betona). odnosno
zbog veliKe opasnosti izvlacenja armature, armatura se sidri za duljinu prilepusta.

'.=/1;=1,25m=125em,

118 119
 J. Oimenzi~niranie AB sklopova prema granicnoJn s(aniu sloma presjeka

U slueaju kad se pnjepus! nas!avija na ploeu preko dva leiBja (slObodno poduprta NACRT ARMATURE PREPUSTENE PLOCE
plata s prijepustom), duljina sidrenja glavne annature odreduje se prema liniji vlacnin Ppz. J08: MB 30: RA 4001500; NO:" 2/J em
sila (primjer kojl slijedi, sl, Qj),
. MJ. 1:25

e) PokrivanJe vlacnih sila (sl. 89) oj

I VWI2;5<;m
.,
l ·25 I2 4 t t , 5
- krak para unutamjlh sila

- na,lveea vrijednost v!acne sile

maxF" == maxM" I z = 143/ / 9,0= 159,0 lel'! / m

f .'" I I•• )25
~
I
11--100

d Mj9t'IJo vlOCnih Sdll !0lI , saw *-9,(b,

r------r·
Fo
- ispravak (korekcija) vlacnih sila

v=a·h=0,75·9,O=6,75 em

- najveCa ordinata linije pokrivanja

max F" = A,uN 'cr,; = 4,00· 40,0 = 160,0 kN 1m> max F" = 159,0 kN I no
I
I

L________ il
::2
•

I
ft
a
6
~
,

l Is-!k-llSCI:I
1
dJ
CD ~8/!2,5cm lM284 kom·,32
::::,.
m
"I CD "
--- ¢8125,Ocm
400
l-400 kom-12

Stika S9. Raspored, vrsta i oblik armature AB prepvstene piece

a) Uzduini presjek
b) Poprecni presjek
c) Dijagram vlacnih sUa S oznacenorn Holjorn pokrivanja Fa
d) Oblixovanje armature
e) !skaz armature

..>

Stika 99 prikazuje nacrt armature prepuslene ploce. Buduci da je nosac relativno

kratak, prekidanje svake druge sipke prama linJji v!acnih sila F ne bi ima!o naroCilog
smisla (cak i sa smanjenjem duljine sidrenja na racunsku duljinu - vidi sljedeci
primjer). 8toga glavna armatura ima sarno jednu poziciju, G!avna armatura sidri S8 u
gredice stropa FERT.

120 121
 -"-----...

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom st~nju sloma presieka

•
3. Dimfinziohfranje AB sktopova-prema granicnom stani{j sloma pres/eka

, , , 3.5.4. SLOBOONO POOUPRTA PLOtA PREKO JEDNOG RASPONA

I S,JEDNIM III 5 OVA PRIJEPUSTA
•E •
•" "- , , I I I
Kada je jedan od dva slobodna le:iaja ploce preko jednog raspona pomaknut ad kraja
E prema unutrasnjosti nosaca. radi se 0 p!oci s jednim, prijepu'stom. Ako Sll eba ieiaja
~ pomaknuta prema-unutrasnjostf p!oce, imamo plocu s pva prijepusta.
i 0
u
<. , -
d
- rn
U plakticnOi! i 51 i litlu, ·1510':80 :3 Pi ijeptt3'tiffl8 I'ieelsta" Ije monolitno po, CZ,8fl.t1- s!ebodno
poduprtu plocu s jed nom iii dvije prepustene place. Aka izdvojimo, kao i u prethodnirn
x
I c• , , I 0 slucajevima, traku ploce !;irine 1 m, vidimo del ovi nosa6i u svomu odgovaraju grednim
~. ,.:
0

, ,--, I I

" nosacima s jednim i s dva prijepusta (sf. 90 J.

~

w
a
0
0 ,.:
'" a a rn

j
0

"... '"
~
'"
a
rn '<i
.;
~ ! ri
In

,I

•
0 v a E
,i "' 3'E
0 '"
N
a
." •E
, '" '0
0
'E
! '" 1;l• E e ~
0;

"'
N
;o! U
0;

" E "
0
-~~'""'~-"'1!" '
r
EO
OX
M
§: I 8. E E z
n.
:i! • '" 0 E 0 E N
:J
1b I Ib ! '0' I
" "•
Z Z
'01 '0
""ii;
N N
n. n.
'" '" ""'" '"
In ~
1
~~ :J :J W
Stika 90.
, I ~ "" '" 0 0

,, . ~ " ,, ,, "":J 0 !!
" S!oLodno poduprta pfof....a preke
jednog raspona s prijepustfma
i; In
w a) Jedan prijepust
,i - 0:
w
~ b) Dva prijepusta jednakih duljina

, 'Iii.
is
"
!oj
-. ~ I c) Ova prijepusta razlititih duJjina

i ....
L. ':J"
m
~ i
0 ,, ~ ,I
I iL. '"
E
• Ouljine prijepusta mogu varirati, i to u granicama u kOjiina variraju i duljine prepustenih

,
N

) , .. ci •
:li
ploCa (odnosno prepustenih grednih nosata), dakle do 3,0 m.
, IS '-~ ~.,

::~,~/
- N

c
Sto se tice raspona (razmaka izmedu leZajev8), onl ked ovih nos8ea mogu b!ti'znatno
veGi nego kod slobodno poduprtih piece, j~r prijepusti pridonose rasterecenju plote.
~
~ <2 •u \'/If ''/:0'/
Jl
Nairne, negativni moment! u fezaju min M. smanjuju pozitivni moment max M U polju
place, pa stogs dob!;.'amo plccu manje debljine.

i
"
"
o~ V:;Old 9'>1 ~
Iz spornenutog raz!oga place s jednim 1Ii s dva prijepusta Casto primjenjujemo, kako u
zgradarstvu (visokogradnji) taka i u niskogradnji, za mostove i propuste_
Staticki iii racunski (aspan kad p!aca 5 prijepustima avisi a odnosu sirine podupiranja,
odnosno lezaja-potpore i svijetlog otvara slobodrta paduprte ploce (sl, 91),

I,I! -
,~ 122 I 123
I
 "-r~'- t"~"''''' ~'u'''\'<''V[(l vlC/llfll ;;'IVllld ple::'jf::x;a

91

1!It .. n ""-r~9't'#'""~'~'-"""'''''"''''"'i

l-;! ' 1-; [' ~ S/ika 92.

I StatiCke sheme opterecenja pioCe s jednim prije-

pustom
a) Promjenjivo opterecenje prostite se po cijelom
rasponu
;::::;:;.-1=1,025·!o+b1 b) Pripadni dijagram momena!a savijanja - ""'1M

-·
2
c) Promjenjivo opterecenje prostire se po cijelom
pnjepus!u
dJ Pripadni dijagram momenata savijanja - mi"M
S/i!m 91. "
e) Promjenjivo opterecenjc proslire S8 po cije/oj
Racunsk.i raspon plcta s prijepusiima duljini nosaea
a) $irina JCLaja "veca od 1/10 SYijotlog olvera I) Prirmdni dljagram momermta savijanja - ,,,,,.R
b) Sinna Jemje b manja cd 1110 svijetrog olvora g) Ovojnlce (~anvelope~) najveCih i najmanjih gra-
nienih momenata savijanja
c) Sirina leiaja b, veta, a b1 mania od 1f10
svijeUog olvora

Sve dijagrame momenata savijanja Od promjenjivog opterecenja, koje smo nacrtali u

Specificnost proracuna ovih nosaea ogleda se u tome sto je za proracun potrebno
nacrtati vise dijagrama mome'nata savijanja. Razlog ovome lezi u Cinjenici da koristan
(promjenjiv) teret moze zauzeti razliclte poloiaje na nosatu.
Da bismo odrediJi ekstremne vrijednosti graniC-nih momenata savijanja (mjeroda~
vnih za dimenzoniranje), najprije moramo nacrtati dijagram momenata Mg od stalnog
optereeenja g. Zatim promjenjivo opterecenje p postavijamo u nepovoijne poioZaje, tj.
istom.mjen!u, morama prek!opiti jedne preko drugih (sf. 92 g). Tako za svaki presjek
dobijemo m~p j nlirfir Najvecu pozitivnu nlo./1u i najvecu negativnu minMu granicnu
vrijednost momenata savijanja u nekom presjeku oznaCit cemo pomocu izraza:
m",M" =Y8 '/'.1 g +Yp·~""Mp
"'io M " "" Y.~· M I; +r I;M;,M p

u one poloiaje koji brojeano daju najv€ee momente saviJanja u karakter'lsticnim

presjecima. a zatim konstruiramo odgovarajuce dijagrame momenata; U zgradarstvu gdje su: 'Yg rjl - odgo\'arojll((i m.~it/IllU"1I1 /akfo!"i sigul"lIosli (Ii sbf(..tajtl da ttema doda-
u prnvllu uzimamo da S8 promjenjivo opterecenje prostire po cijelom prijepustu iii (ltih utjecaja).
cijelom rasponu itd. (sl.92).

125
124

. "':"'4 tf;YilUmm• •:;J!!!': i ! ....

 3. Dimenzioniranie AB f,kfopova prema granicnom staniu sloma pres;eka 3. 'Oimenzfoniranje AS sklopOVB pmma graniC/10m ttcfltiu ,SIOfTl..if.eresle1<a'

Proracun oteiava cinjenica da Yg avisi 0 t9me da Ii Mg ll

9jeluje "povo!Jno na veliCinu PRIMJER: Valfa dimenzionirati AB plocu s prijepuslomPOZ 101 (51. 93) za odabranu
Mu iii ne, U sluCaju povoljnog djelovanja, ordinate dijagrama MK i Mp razlicitog su marliu belona ME 30 i.'vrstu armalure RA 400/500. PlaCa pripada strop,,·
predznaka, pa iz toh/ice 45 za Yg uzimamo manju vrijednosL Nasuprot tome, ~ada su ?:grade a sastoji se od dijela nad prostorllom i prepustenog dijela-b.i~Jkona
, . ..
ordinate Mg i Mp istog predznaka, Mg ima nepovoljno dje!ovanje 1 za Yg uzimamo
vecu vrijednost. ..
Kada na opisani n<lein dobijemo dovo!jan broj locaka, spajamo sve minimume i sve a) 5t.ticki sustav (51. 94)
maksimume krivuljama, koje nazivamo ovojnicama iii anvelopama najmanjih, odno-
_____~sn;;=o~n;;a~jV~e~c;:;ih~g~ra~n~ic~n~ihi;;iim~oc::.m~e~n~a~ta~s~a~V~ija~n~ja;,.o;;v;e~o~v~oJ~·n~ice;·;'m~a~jU~.~d~a~k~le~.~U;IO~9~U~d~ija~g~r;a~-__~_ .U statickom smislu POz. 101 "je s!obodno poduprti nosae. preko jednog r3.spona s .
rna granicnih momenata savijanJa kOJe sme do sada raom, Natlll kOllslloilalqa "~Aii+l: ~rqepl.iitorn K;ako je II ovom·s!ttcaj!! odnos Sirioe nalHeganiJ3' lei'.aia b i
ovojnica i njihovo koristenje za proracun nos8Ga detaljne cemo prikazati na primjeru svijeUog otvora f[1 b <'10/10, racuns.ki raspon odredit cemo iz izraza:
kojt s!ijedi. Shean postupak koristimo i za odredivanje ekstremnih granicnih vrijednosti
poprecnih sila V. I; I. +b/ 2+b/ 2; I, +b; 4.0+0.30; 4.30 m.
Naravno, i ked drugih slozenljih konstrukcija, kao sto su Gerberov i kontinuirani nosat ,J
(greda in plota), upotrijebit cerna ovojnice, a ne dljagrame, dok ce veliCina prljepusta bit!:
7Jj proratun mostova odre6ivanje ovojnica 's!oteniji je zadalak jer promjenjivo,
odnosno pokretno opterecenje sadrii i pojedinacne sHe.

,I
bl
__ +d.?
f Slika 94. Siobodno poduprta pfo6a prako je.dnog ra.~po.na

''.'I.'" 0_1,0.;. [
I .. s jednim pnjepustom
a) Staticki sustav
'.' b) Slrina place prema kojoj dirnemioniramo
. 14,0

Xl.'
.
b) O.dredivanje opterecenja

Da bisfl"lo mogli odreditl vlastitu tezinu ploce, prvo moramo pretpcstaviti debljinu ploce
d. Budl!ci da ce proca biti nepromjenjive deb!jine na cije!oj du!jini uk!jucujuci j priJepust
IDS (niie' uvjet), p'otrebno"je za pretpostav!jenu debljinu odabr!3ti onu koja 1e izm,edu dviju-
/ najmanjih vrijednosti prepustenoga dijela i dijela nad prostbrijom vee.a.
dI
hi

I~
J""
l.'
.5,0I4~51
1.0
5.'
J dio nadprosforiiom
:,t -
d ",Ill

I
=...!...../
35 "". - I~,:= 0 , 8t
i
d.,.; 35 ·0.8·4.30;0.098 m
14,0

"J
-+---'-"""--ll~lI j(l
... ~_ _~"'""__ -rl
I 30
[ . 1 J
5.0 prepus t~nj dio - d. ;-·1 ; _ . 1.. 65 ;0.138 m
l.' ... 12 12
Sli/W 93. Armiranobetonska plcta s prijepustom 1_.
a) Tloerl Q'.l\liIllni 6Su-ih s ro;J1Wm Za pretpostav!jenu nepromjenjivu·(konstantnu) qeb!jinu dijela nad prostorijom i balkon~
hid-oizolocija '
b) Uzdui.ni presjek h:plinsko izolocijoiootl ploce skog dijela kqnstrukc1je uzima se: \.
d;; pioco'
dprd ~I4.0 em
, c) Presjek nad prostorijom
d) Presjek prepustenog dljela (balkona)
tq>iinska lzolocijo-koroi plote
ll>J<o

t· 126 127
 ' __ "' __ ._.,.~ ,... ........,..."u

Oplllteeenje plaCe balkana po 1m2/m

Za izratun reznih sUa od slalnog i promjenjivog optereGenja potrebno je prvo odrediti
graniwa opterEleenja za sluCej obilu shema optereeenja.
','. . . , ' .
I) Slalno optereeenje
i. f.eraeo place .............................................. ·.... ·.......... . 0.02' 22 = 0,44 kNlm' Sherna "a'" (sl. 95)
1.10 k/v/m 2 'Granicno opterecenje:
2. cerneritni mbft s nagibom............ .............. 0,05,22· =
3. hidroizolacija ............................................................ 0,01· 18 = 0.18 klllm'
oj G" =1,6·G=I,6·0J~1,IOkNlm
4.loplinska izolacija (kombi plote) ............................. . 0,05' 4 = 0,20kNlm'
0.14·25 = 3,50 kNlm' goo = 1,6'g, = 1,6 ·6,00 = 9.60 kN I m' I m
5. vfastita teiina AB ploce. (pre/p. d= 14,0 em) ............. .
8. toplinska lzoJacija (kombi ploce) ......... h' ................ •• 0,0) . 4 "" V,2VkNlm] "_ ..I.: ...: !

7.,podgled-ibuka (produzni mort). 0.02· 19 "" 0,38 kNlm 2 q. =1.6 '5,38+ 1.8·3.5 =14.90 kN I m'
Stalno opterecenje h •• " ••••••••••••••••••••••
g,
G
= 6,00 kNlm 2
"" 0, 70 kNlm
I. ',65 Tn. 4,JO

8. leiina ograde ............ .. ..................... .. lz uvjeta ravnbteze da je zbroj (suma) momenata

9. pojedinacni moment od vodoravne sHe H na bl;: .~ . na tocku A jednak nuti, odredit cemo najvecu
ogradu .................................................................... . Mo "" 0,4 kNmlm

~. ~~~
vrijednost reakcije maxRb:
II) Promjenjivo (korisno) opterecenje ......................... . PI = 3,0 kNlm 1
,,~!,92"
rM,j =0:::::::. maxRb

Optere6enje 'ploce stropne konstruRcije po 1m2 /m R• . 4,3 _( g,,' 4,3). 4/ +( g •. 1.65). 1,%5 +
A ~ +G,,·1,65~0
I) Slalno opterecenje R, ·4,3 -( 14,9·4,3)' 2.15 +(9.6 '1.65 )·0,82+
1. hrastov parket......... ................................... 0.025·8 = 0,20 kNlm]
+U·I,65=0
2.anniranl cementni estrih ................................. "........ 0.05' 22 =- /,'10 kNlml
3.lDplinsko-zvu cna izolacija (novoterm)............. 0,05· 4 = 0.20kNlm] Ri, =maxRb =28,53 kN
4. vtastita teiina AB ploce (pretp. d= 14,0 em} ........ "..... 0,/4' 25 "" 3,50 kNlm 1
5. podgled _ ibuka (produien; mqrt) ............................ _0!!.<,,,,02"-·:..1:29:..._--==-,O,,,,3,,8!..!kN~fm",·:;-'--'..
51alno opterecenje ........... ... ................................. g, =.5,38 kNlm' Slika 95. S!obodno podupna ploca preko jednog raspona s jednim prijepustom
1 a) Sta!icki sustav sa shemom gmnlenog op\erecenja - promjenjivo
II} PromjenjivD opterecenje . .................. ,,,...... P2 "'" J,5 kNlm
opterecenje prostire se po cije!om rasponu
b) Pripadni dijagram PQPrecnih sila V
c) Pripadni di!agram momena\a savijanja Ai
c) Rezne sile

U uvodnom dije'lu ovog pog!avlja kazali .sma kako S8 tacno mogu odrediti ekstremne
Vfiednosti granlcnih momenata savijanja (mjerodavnih za dimenzioniranje), tj.
ollOjnice granicnih momenata. Medutim, pribliZno kao ovojnice mogu S8 uzetl
dijagram! Mu onih shema opterecenja koje daju najveci pozitivni moment u polju
(rtfDXMv sl. 95 c), odnosno najveci negativnr moment na lezaju (minM,.. sl. fMc).
Sheme prikazane na slikama 95 c i ~6 c mjerodavne su i za izracun najvete- i najmanje
~ednosti reakcije Rb ·
!sped nos8ea, odnosno sherna granicnih opterecenja. prikazani su j pripadni dijagran1i
reznih slla VII i Mw Kako se do njih dolazi, poznato je iz stalike. Stika 97 prikazuje 0 1 3
djagrama M,. zajedno, koji predstavljaju ovojnice granicnih momenata savljanja.
Ispod nosaea nacrtan je dljagram poprecnih sHa V {sl. 95 bj. On je potreban zbog odre~
denja mjesta u polju gdje poprecna sHa mijenja predznak. Poznato nam je da ce
moment savijanja na tom mjestu imaU najvecu vrijednost (lfIaxM). Ako s x oznaclmo
udaljenost leiaja B do mjesta gdje poprecna sila mijenja predznak (V = 0), uzlmajuci
pritom sama opten~cenje (var,ljske si!e) s desne strane, sHjedi:
X= R, I g" =28,53114.90 =1.92 m.
Za crtanje dijagrama granicnih momenata saJljanja vrijednosti reznih sila racunamo
sarno u karakteristicnim tockama, buduci da funkcija momenata u slueaju jednofiko ..
rasprostrtog opterecenja daje kvadratnu parabolu.

129
128

....
,.".. !l!A"iM"';4ti~)Al'IitI'lMI!I:alll·,.U!ll.III..
, ~, -.........-~- •• ., .
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema gran;enom stanju sloma presjeka
pofje- max M" = max Rh ·1.92 -( q~ ·1,92 )·1.92/2
" 28,53, 1,92 - ( 14, 9, 1,92)-0,96 " 27,32 kN",
fe~lIj·- mill M" "" --C" ,1.65·· g,,' J,()5· J,n) J 1
:: -I. ,. 1.65 -, 9.6 -1.6.1" /]"'"' ·-/1,88 kNm
3. Dimenztoniranje AS sk(opo~a prema granicnor/I stanju. sloma pres/aka
Dijagrnm granicnih momenata sheme "a" i dijagrnm granitnih momenata sheme "b".
uz~ti zajedno, predstavljaju ovojnice najvecih i najmanjih momenata (sl. 97).

Na krajevima nosaCa, U tockama 0 i 8 moment] savijanja jednaki ~u nulL

Shema "b" (51.96)

v 'nice naiveCih i na'manlh momenata
savijanja AS ploCe s jednlm prijepustom
Gr;1nii':no optc;rocc:njc::
"'
M,,, "1,8' M, "1,8'0.4 = 0,70 kN",
G" =1.6,G"I,6,0.7=1,10kN
Radi dobivanja najvece reakcije Ra valja uzeti i trecu shemu opterecenja - stalno i
q" =/,6'g,+/,8'PI promjenjivo optereeenje pO cijeloj duljini nosaea (si. 92 e). Buduci da nam najveca
= 1.6 ,6 ,0+ 1.8'3.0 = 15.00 ktY 1m' vrijednost reakcije Ra U oyom zad~tku nlje potrebna. OYU shemu necemo koristitL
g" =1,6'g,=1,6·5,38=8,60kN/m'

d) Dimenzioniranje
LM.(=O=>minRb
R,' 4.3 -( g" -4,3 ),2,15 +( q,,' 1,65 ),0,82 + 1a izracun potrebne debljine ploce (neprornjenjiva cijeiom duljinom nosa6a) valja
+G,,·1,65+McII =0 koristiti onaj granicni moment saYijanja koji je po svojoj apsolutnoj vrijednosti najveci.
of R, - 4,3 -( 8,6, 4,3)' 2,15 +( 15,0- 1,65 )-0,82+ U n2S0m slucaju to je graniena vdjednost momenta u polju:
+1.1'1.65+0,7=0 ~Rb
~. :; ~- Rb =minRb =13, 18kN
maxM u = 27,32 kNm
, ~

Za o.dabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 400/500. te pretpostavljene

x=Rblg" =13,18/8,60=1,53 In
najvece deformac1je betona Eb = 3.5%0 i armature ca == 10.0%0 slijedl:
k hb ~1,614

polje-max M" = mill Rb ·1.53 -( g,,' J.53)· J .~3 / 2 k, =0.892

= /3,18-1,53-(8,60-1,53)-0,76
Staticka visina
"10,10 kNm
letaj -min M" = -( q,,' 1,65 ),0, 82-G, - 1.65 -M~
"-( 15,00- 1,65 ),0,82-1.1,1,65 -0,7
"" -22.81 kNm
P - - " = 1.614- ~2732
h::;;: k},b· - aXM
b
- - = 8.44 em
100·

d=h+a; a=alJ+~/2

Slika 96. Slobodno poduprta plota preko jednog raspona s jednlm prijepustom
a) $tatickl sustav sa shemom grn01cnog opterecenja - promJenjivo Deb!jina zastitnog sloja betona za plocu u umjereno skod,!jivu okolis,u iznosi Q o=2.0 em.
oPlerecenje zauzima djel! prijepus( Ako je pretpostav!jena velicina promjera sipke\.glavne armature 10 mm, d.ebJjina ploc.e
b) Pripadni dijagram poprecnih sila f bitce:
c) Pnpadni dijagram momenala savijanja M d'"" 8,44+ 2,0+0,5 = 10,94 em < d pcd =: 14,0 em.

130 131
 ~. '-""""'""-'VlfIlOIlIr:;; hD »1'.If.)[Juva prema gramCnom stanju stoma presjeka

Buduc; dasmo debljinu ploCe pietpostavili nepromjenjenom cijelom d~ljinOm, a kako Odabire se t6mm(A#= 0.28 eml}na razmaku
nam je najmanja debljina place prepus!a d,,'n = 13.8 em. odabrana debljina ploCe s
prijepustom bit Ce: e"" ~ 100·0.28/ I ,27 =22.05 em.
d =I4~Ocm.

Stvarna stalfcka visina

Postotak armiranja

It ::: ,A",,,;,,,, = ~ =0 001::: 010% > I, =0085%.

~" b·d 100·14' . ~ ... " . " ,
Potrebna plastina armature

Prvo valja odrediti stvame vrijednosti koeficijenata k hb i kI' odnosno stvame vrijednosti
Potrebna plastina glavne armature na leiaju
deformacija betona i armature.

k .. _ h _ /1,5 =2,410
!niinM"" ~2281
~ b 100

Za khb ~ 2,320"" Eb ~ 1,8%,; Ea ~ 10,0%0; k,~ Q,944

minMou _ 2281 -525 J

A- - -,em
Glavna .rmatura polja
4POI.k
z ·h.cr vi O,944·IJ,5·40

InQ'KM 2732 2
.'\;Za glavnu armaturu 'leZaja odabire se $10 (0.79 em') na razmaku:
A = II ::: - 6 .33 em
apOl k: h o-VI 0,937·11,5·40
./.
e::. 100·0.7915,25 = 15,04 em => 15JJ em (A" rlv =. 5,27 em} )
,'.> ':,Za'pr'Omjer .§lpaka g!avne armature odabire se ¢1~ m11J (1$/ 0 "" D. 79 cm~) s razmakom
Postotak armiranJa
jzmedu sipaka
.~-~. . e=lOO'>1t>Fol A"f."'" =100-0J9/6,33=12,48cms12,5 em .= A",".~~~0,0037~0.37% (>M""" .
M" b.d 100·14 <M."",

Razdjelna armatura
Postotak armlranja Aaraz =0,2·5,25::::: 1,05 em}

'~dabire se $6 (0,28 em 2) na razmaku

e ~ 100·0.28/ 1,05 ~ 26,66 em

IW::dJelna armatura
Odabrano e == 25,0 em (A arotstv = 1,12cm2Im)

133

U'H !iii. r,.J!I:M2!&\ ',i",><'

 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu stoma presjeka 3. Dimenzioniranje AS skioPOV8 prems granjcno~ staniu. sloma .ere~;Etka
, '
"' .... ' j
-"':-:'
Postotak armiranja
"I
~ =~=O.0008=O.08%
*12 r~.
\ = A""","
~
~~
\
Duljina sidrenja
.. b·d lOO·/4

-b7j-
1 .

W iffe
,2 '
=t
_'t-
Duljina sidrenja sipaka gl8vne armature u donjem i gornjem pojasu za sl.ucaj 105eg f " \-
prianjanja (zbog male debljine pIece), prema rablici 8 za RA i MB 30, iznosi: .
is 1.j·32$ 48$ 48cm:

dok je racunska duljina sidrenja:

I sfe!) ::::: a,5l! :::; 0,5 48«:1 = 0,5,48· fO = 24,0 em,

Outjina sidrenja vlacne armature na mjestu podupiranja, odnosno ria mjestu spoJa

I ploce i lida (potpore) izn05i:

'2
-;ls(ef )
2
=3' 24,0= 16,0 em.
dl iljerilo vlOCr\in silo 1m. ,20OkN

i
fSQ =.

e) Pokrivanje vlacnih sHa (sl..98)

t
-I
- krak para unutamjih sila
po!je ... z=k=,h=O.937 11,5=10.78 em
fezaJ ."z=k=,h=O,944.JJ,5=fO,85 em

- najv€ea ordinata vlacnih si1a

polje .. F" = max M" / z = 2732/ 10,78:::: 253,43 kN
,I
1"""''')
CD ciQrwn/25cm l~450
4SO
kom~20

__I.~(1)~.~12o:::~~"/~2:':5::'m~L::-~5gI7~ko~m~-1252o_,!.!o.!,=='~OO=::::lIlO
lezaJ .... F" =: min M" / z = 2281 /10,85"" 210,23 kN
Q) I!lIOrnmi 15cm lH378 kom-34 )97
- ispravak vlacnih sila 10 c= 351) jHl

1
28 @13"&nm/25cm L-800 kom-16
v =o,·h=0,75·Jl.5 =8,62 em ® ~6mmI2Ocm L~800 kOO'l~29

- najveea ordinata linije pokrivanja
po/J~: .. ma.x Fu = A"s", ·cr,.. =6,32· 40= 252,80 kN =: maxF"
, 1~¥a/:, .. minFH ~ Au.", ·cr"1 = 5,27 ·40= 210,80 kN > min F"
1 &Mi th je rozrrd<. 'l..,,); ~"¢a gl(M)e a-mlL.t"e M dijdu p"ij~la 150n sve si(j;e vedic taro rh krujo.vijtpJ5to, tj.
~ ih pccl:lrhti. U ~IWlju p:"\!kioo ranrd g!(J'..'Oil rmuhre ro kraju prij~ta bio hi 30 Col, rlo nijll ~jlw iz
konsWdjsl::ih rozloga.
.

NAPOMENA! ,Razlicite kombinacije veltcina 5vijetlog otvora ploce nad prostorijom i

Slika 98. Raspored, vrsta i oblik annature AD pl@e.GPriJepustom
\,Ielicine prijepusta (npr. srazmjemo mala velicina prijepusta u .odnosu
a) Uzduini -presjek
na·v.elicinu raspona ploCe iii obratno) dat ce nam I razlicit.e visln~ ,ovih
. dijefbva stropne' konstrukcije. U svim takvim slueajevima· heoemo b) Pop.!~~cni presjek u po'\ju

traziti zajednicku staticku visinu iI. odnosno debljinu II (kaou ovom c) Poprecni presjek na prepustenom dije!u
, . prlmj~ru). vee oe za proracun dominantni biti dopusteni progibi ploce d} Dijagram vlacnih sita s ozna~nof!i Hn1jom pOkrivanja

j ill prijepusta. e) Oblikovanje nnnature

135
134
3.5.5. PLOCA PREKO JEDNOG RASPONA
UPETA NA JEDNOM I NA OBA KRAJA
1

S1i4~g a i gg h prikazuju place preko jednog raspona poduprte (Jui dva nasuprotna 1
ruba.·U prvom slueaju jedan le!:aj je pokretan a drugi upel, dok su u drugom slu&lju
'fWJ.lll.LD_crnTl?<:rr1
oba Jeiaja u·peta. -irQ' )

01 ,
_1.[q,ll)
'

~ Slika 99. :JL .L

Plota preko je~nog raspona upeta na jednom I na L

!28 •
1
"
cba kraja 185 Te<
bl
a) Statitki sustav jednostrano upete ploCe- s prika- 0, I'i:']
~ zanom sirinom piece prems kojoj sa dimenzionlra ". ·0
~,~2H f
". ·0 ". ·0

I
b) Slaticki sustav obostrano upete p!o~ s prikaza-
nom sirinom plote prema kojoj se dimenzlonlra
O~akvj nosaCi optereceni na savijanje bitno se fazlikuju od do sada spomenutih
nosaCa (nosae preko jednog raspena - slobodno poduprt j s prijepustima i prepusteni
nasa!!:). Buduci da je broj nepoznatih ve!icina (Jezajnih reakcija) ked ovih nosaea veci
ad broja uvjeta rnvnoteze, ubrajamo ih U staticki neodredene nosace.
Za izracun reakcija statlCki neodredenih' nosaca potrebno je u raeun uzeti i njihove
deformacije. Kako seto radi, obraaeno je u ?tatici gradevnih konstrukcija. Potrebno 1e
pr:pomenuti da su za razlicita optorecenja nos8ea nepromjenjivog i promjenjivog
poprec009 .. p.r~~jeka, izrazi za odredivanje vrijednos!i teiaj.1ih reakcija prikazani
tabelamo.. u g~devinskim prirucnicima.
Pogledajmo. sada sliku 100. Ona prikazuje td nosata preko jednog raspona isle
veliCine. optereeet'la jednoHko rasprostrtim opterecenjem qw Prvi nosae (st. JOOa) ima
slobodne leZajeve. sfjed~Ci nosae je na iednom kraju slobodno poduprt, a na drugom .
upel (sl. JUOh). dpk je treei nosa" (sl. 100c) upet na oba kraja,
/spod svakpg nosaea nacrtani su dijagrami reznih sUa, kao i elasticne kdvulje,
progibne krivulje osi nosaca.
Slikn 100_ Nb"Sa~ preko jednog raspona opterecen jednoHko rasprostrtlm terelom s dljagramima reznih
sila M i V te pripadnom progibnorn krivufjom
a) Slobodno POduprtj nosac
b)JMnostranc upon no5<'lC
c} OboslraM UpSll nosac
5
384 1
UsporeduJuci dijagrame momenata M. vidimo da se u sva tri s!uCaja radi 0 istoj
kvadratnoj paraboli najvece sttijele qf2/8, s'tim da je kod upetih nosa~ njena ordinata
pomaknuta prema gore zbog momenata upelos"ti.
Ve/lclne ordina!a i plosiine momentnih dljagrama predstavljaju mjeru dlmenzija
betonskog, odnosno eeHcnog dijela presjeka. Upeti nosae] oeito je da imaju i manje
progibe od slobodno poduprtih nosaea, a ukoHko su istih dimenzija i izradeni istom
markom betona imaju i vecu nosivDst od istih takvih slobodna poduprtih nosaea.
!spod dijagrama reznih sila nacrtane sv i progibne krivulje O. Na krajevima slobodno
poduprta nosaea, tj. na slobodnom !ezaju, tangenta na progibnu krlvulju zatvara kUl
a = 0:0 S horizonta[om. Buduc] da je okretanje osl nosata ako lezajnog zgloba
slobodno, na tom mjestu moment savijanja izrtosi Mo = O.
Nasuprot tome, upetost nosaca b i c ne dopusta nikakva zaokretanja, fa su stoga
kutovi au =: 0, ali se zato na tim mjestima pojav!juju momenti savijanja Mo"# O.
Poznato je da se do nepoznatih veliclna (reakcija i momenata) u lezajima upetih
nosaea mofe dod r8cunskim putom iii uporabom tablica, no namece nam se sljedeCi
y. problem. Ranije smo Vee napomenuli (pogftlYJjc 3.4.2. i 3.5.2.) da u gradevinskim
konstrukcijama. a naroelto u zgradarstvu, rijetko susreeemo ·slobodno podupiranje. Ij.
leiaj koji dopusta nesmetanG okretanje tangente u toeki paduplranja. 1510 taka rijelko
nailazimo na potpuno "krutu" upetost. Buduci da upetost nije potpuna. do/azi do
zaakreta upetaga presjek<;l i da smanjenjf;l momenta savUanja srazmjemo tom
zaokretu. To znaCi da aka bl kut zaokreta bio j'~dnak kutu zaokreta slobodno poduprta
nosaea, moment bi potpuno ;sceznuo. Slika 101 prikazuje djelomicnu upetosl.
Akcija grede-Ma izazlva, ~. uzrokuje rotaciju nosaea u lezaju za kut u. Za isH kut koji
ie veci od nu!e a manjl od kuta koji nastaje u slueajl1 slobodnog pocfupiranja:

136 137
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniran/e AB sklopova prema granicno~ staniu sloma ere6[eka

PRIMJER; Za)zracunariu i odabranu debljinu AS ·ploCe d ~ 15,0 em, POz. 3Q3

svijetlog otvora to = 4,57 m, duljine 9,0 m i odabranu marku belona MlJ 30,
yulJo odr.oditi potrobnu r[ostinu armnturo fU 400/500. Izratunano swlno
a opterecenje iznosi g = 4,50 kNlml, dok je vrijednost p~omjenjlvog optere-
cenja p = 2,50 kl'/lm 1. Ploea je jednim krajem upeta, a s drugim globedno
poduprt;) botonskim zidofn deb!jinG 40,0 em (d /02 J.

Slik4 101. Prtkaz djelomlcne upetosti "

Iz ovoga mozemo zakljucil1 da ce moment djelomicne upetosti po apso!utnoj I J. iI!'fl~~. :.1: tHx..

vrijednosti biti veei od nule, a manji od momenta pune upetosti. . b--1OO l

---.C1
10! < IMI < IMol· -{,I.::""1f-_____
[ !.,,,'.. ' '5'___.____-jI..,'
I ' -O+-l
I
U svemu Qvom posta]i ozbHjan problem, a to je procjena stupnja upetasti, odnosno
SIikn 102. Armiranobetonska ploea upeta na jednom a
procjena odnosa M / Mo' Aka S8 odabere stupanj upetosU koji j8 nizi od stvarnog, bit slobodno poduprta Hi,! dm900l kraJo
Ce podcijenjen! negativni momenti savijanja, a ukoHko se odabere visi - bit ce-podcije~ b) VZduzni presjek
njeni pozitivni momenti savijanja.
c) PQpreeni presjek ![ake sirine 1,0 m
Kod ovih nosaea stoga uzimamo da stupanJ upetosti varka U odredenim, empirijski
utvrdenim granicama. Kao posljedicu neodred'enosti stupnja upetosti dobivamo
ovojnice najvecih j najmanjih momenata savijanja koje s!uze pri dimenzioniranju
aj 5t.ticki sustav (si. 103)
nosaea,
.l- Pri!ikom crtanja ovojnica momenata za slueaJ dje!omicno upetih p!oca preko jednog

I
.j
raspona nepromjenjive debljine optereeenih jednoliko rasprostrtim opterecenjem,
mazemo za orijentaciju koristiti lablfell 11. '
Prema statickom sustavu zadana plota je
nosac preko jednog raspana upet ria jednom
kraju. VeliCina ra~pona bit ce:

I
r:abfIca 21 1~1,05·1. =1.05·4,57",4,80",
I to, :.pT!ll! \-t(r\1 In i; i i; j 11
Statickj sustav --"-
iii
IJImn:pc III I II I I I 0 i 0 c
,
\
Stupanj upetosti odredit cema iz tablic.e 21:
=l= '-f, . ,i + l-
Yrsta upetosti m0'M
",In . C [q 1'1 x[l] I'] [ql'] :;:M,[ql']
r
;.[1
""'M
",m t1 [ q ""'M
min t
Stika 103. Stalickj susta'i anniranobatonske· ploee
Potpuna upetost 9{128 0,375 -,1/8 1124 -1112 preko jednog raspo03 ulXl_ta na jij(!nom
kraJu

4 Zid ad opeke u
produzenom mortu
1110
1/12
0,45
0,41
-1/20
-1/12
1/10
_1114
-1/40
-1120

Zid cd opeke u 1112 0,41 -1/12 1/12 -1/24 . bj Opterecenje

cementnom mortu :)/14 0,38 -:-1/8 1120 -1/14

Betonski 1 .. 1f14 -1/20 Buduci da nam je stalno i promjenjivQ optere,¢enje zadano, valja odredlti 'granicno
armiranobetonskl Zid 1124 -1/12
(racunsko) opterecenje za traku ploCe Slrine b;'I,Om.
Armiranobetonski 1118 -1114
nosaCi
" 1124 - 1112 q" ~ 1,6·4,5 +1.8·2,5 = 11.7 lIN I m' I m

"\ 138 139

 Glavna armatura polja
<:£)) 0) Rezne slJe (sl. 104)

Kako postoji niZTazloga wog kojih moze dod do popustanja upetosti, nuino je polie
KoristeCi sa tablicom koja prikazuje ekstremne vrijednosti momenata savijanja
proracunqti na djelomiCnu upetost. .
djelomicno upetlh plota, za slutaj upetosti u betonski zid dobivamo sfjedece
vrijednostl granicnih momenata: 12,5
k hb = ~ =2,637
2250
,I M ,;,- ./'112=-11,7·4,8'1 12 =-22,50 kNm 100

;,;.M." = -q" ./' 18= -11,7· 4,8' 18 = -33,70 kNm

"""M.n, =; '{oIl /12 <= 22.50 kNm
c = 0,41·/ = 0.41 ·4,8= 1,97 m A = 2250 .... 4.74 COIl
.,;"M,,, =q,,·I' /14=19,25 kNm l1pOI 0,950.12,5.40
e=0,38·1=1,82 m
Odabire se ~8 (0,50 em') na razmaku :

Dobiveni podaci dovoUni su za konstruiranje e = 100,0,5014.74 = 10,54 em

oyojnica najvecih i najmanjih momenata savijanja
(sl. 104 b). Odabrano e = 10,0 em (A,,,,,. =5,0 em})

Postotak armiranJa
Slika 104. Armiranobetonska pJoCa preko jednog taspona
upeta oa jednom j slobodno poduprta na !;Irugom
kraju It =A""·=~=00033=033%{>It",;".=0'1%
u b.d 100·15' , <11",,,,=2.0%
a) Staticki sustav s granlcnlm opterecenjem
b) Ovojnice najveClh! najmanjih momenata
s3vljanja
Razdjelna armatura

UkoHko'su za deljnji proracun potrebne najvece vrijednosti reakcija, valja ih

\
izraeunati. Odabire se $6(0,28 em)) na razmaku:

e,~ =100·0.2810,95 = 29,47 em

):... d) Dimenzionitl!nje
Odabrano c= 25,0 em (Arsfv =/,12 em l )
Buduci da je debljina plaCe odabrana, va!ja proracunaU i odabrati potrebnu plo~tinu
armature u polju j n~ leZaju. Deb!ji~a 7:astitnog sloja za plocu u sredilje skodljivu tostotak armiranJ'
okofisu iznosi 2,0 em, a za glavnu armaturu pretpostavJjaju S9 sipke promjera velicine
10 mm. Staacka visina bit ceo A· 112
j.l,=~=-'-=O,00075=0,075% <11 -0085% t
h =15,0-2,0-0,5 =12,5 em
b·d 100·15 ", "';""' - , .
·
1
t
t

141 -I
I
 . .

I
-iI
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka

BuduCi da je postotak armiranja razdje!nom armaturom manji od propisima dopustene

najmanje vri]ednosti, novi odabrani razmak izmedu srpaka razdjelne armature bit ce:
3, Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stenju s/o~a presjeka

Kod o~ablranja razmaka razdjelne armature tolerira se zaokruiivanje na veo bra]

(un~tar velitine tern) sto u s!ucaju ~azmaka glavn~ armature nije dopusteno.

r Odahrano e'; 20,0 tni (Ar SN ~ 1.40 em 2 =. Au ra:- >= 1,44 em 2)

\ Postotak armlranja
I

Glavna armature na leiaju

I Aka sma u polju uzeli veti moment, cnda na leiaju slobodno mazema uzeti manji Ouljina sidrenja
moment, jer ukoliko leiaj popusti, tj. malo 58 zaokrene (manji moment na lezaju),
pov8ea se moment u polju, a polje sma dimenzionirali na taj vaGi moment savijanja. OU!jina sidrenja sip aka g!avne armature u donjem i gornjem pojasu za slutaj 105eg
No i ovdje cemo uzeti najvecu vrijednost momenta. prianjanja (zbog male debljine ploce), prema tablici 8 za RA i MB 30, iznosi:

I, ~ I.5 ·32$ ~ 48$~ 48,0 em za $10 mm.

12.5
k "b~ ==~ 2
.151 =- 38.4 em Z(J '$8 mm,
13370
V 100
dok je racunska duljina sidrenja:

1'(<1) ; : ;: 0.5i, ; : ;: 0,5 48$,= 0,5.48.0.8;" 19,2 em.

3370
_""":=::"""_=7,22cm 1
0,934·12.5 40 DuJjina sidrenja v!ace armature u lezaju iznosi:

Odabire se $10(0,79 em 2) na razmaku:

e ~ 1000.79 /7,22 ~ 10,94 em

Odabrano e = 10,0 em (Aa stv= 7.90 em 2) e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 105)

Postotak armiranja - krak para unutamjih sHa

A 7 90
~<I'~~=--'-=O,0052=O,52% r"'l~
II {>
::;; 0 1%
,c polje ... z "'" k:·h = 0,950·12,5 = I1 ,87 em
. b·d 100·15 <f-J.",,., =2,0% /eiaj. ... z = k,' It "'" 0.934 ·12,5"", 11;67 em

- najvece ordinate vlacnih sUa

Razdjelna arm.atU(3·
pofje ... F" ""'ma;(M~/z = 2250//1.87 = 189.55 kN
fdaj. .. F" ~ min M. / z = 3370/') 1,67 = 288.77 kN
Odabire se ¢6 (O ..28,cm 2) na razmaku:
. era: =- 100-0,28/ J,44 = 19,44 em;;; 20,0 em

142· 143
- ispraval< (korekcija) vlacnih sila NACRT ARMATURE AS PLOCE MJ.1:25
P~Z"JOJ; MB 3,0; RA 4001500; 8,='2.0 em
v~cy',h~0.75,}],5=9.37 em

- najveee ordinate linije pokrivanja

1. -4, 57rri' _.
H,05'1~-4,80m

bl

,
..sno
j 100 . l_-,I",OO,--~lf-
-1 1
dl

Uja"ilo vktnih silo 1m .. IOiJIN

Siika 105. ' Raspored, vrsta i ohUk armature jednostrano upete AD ploce
,I _--.:(i~_i)~'..:"~8:'!~10::'::::"'':l:':'~526~2c~,"':..'::\O::"':''~45:'''.:'"-'[I===":'==::11 II
<2,
a) Uzduini presjek CD ,iII8!20cm l-5 I Oem·, kom-~5
b} Popreeni presjek IJ polju 510
~ ¢10/10crn l~318cm kom«90
c) Poprel:ni presjek u podrucju negativnih momenata
I , 210 IH •
d) DiJngram vlal':nlh sila S O'lnnconom liniJom pokrlvanja JG L--.J25

e) Oblikovanje armature " G) .of1Scm l·900,. ';;'.16

145
144
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimehzioniranje AD sklopova prema-granlcnorh slaniu sloma presfeka
f lako leiajevi imaju od.reden~ dimenzije. prora6un plcta (i greda) provodimo leao da

r 3.5.6. KONTINUIRANE (PROTEZITE) PLOCE

Kontinuirane ploce takoder ubrajamo U staticki neodredene nosaee. One predstavljaju

su leiajevi tocke. Za dlmenzioniranje presJeka na leiajevima dopuste~ je uporatia
pnrnboli6nq ZnobJjol}o linijo momonata lako toorolskl dijagram ima oblik ,J.iljka, Ovo·
'zaobtjenje dijagrama dopustivo je jer se doista taka poliasa sklar .(konstrukclja). Oa
plosne nosaee koji bez prekidanja (kontinuirano) prelaze preke. vise od dva laiaja. blsmo .ovu krlvulju nad luiaj"'" konstrulrnli, nnjprijo morumo IzratunaUmomante
Krainji iezajevi pritom mogu biti slobodni, upeti i djelomicno upeti, dok sa leiajevi koji savilanja na rubovima podvlake Af, i Af~ pa je Ijeme parabolicnog zaobljenja na I:M 12
se nalaze izmedu krajnjih (nazivamo ih medupotporama), uvijek ponasaju kao upeti ad prosje6ne ordinate (M] + M 1) 12, gdj~ Ie 6M"" M{J - (M(+ Ml)/2 (sl. 108). s pripo-
(visokogradnja - zgradarstvo). U plYom slueaju stupanj staticke neodredenost! jednak menom da u slucaju monolitne povezanosti ploCe (iii grede) 5 leZajevima za
J8 blOJa llledupolpOld. odnosiio ukopnolll zb,ojo le2:ajey~ keF 58 Aalare-i2me4t:f-pF'.'Gfr-._-_m -+--_-4di'"m".",nziopira nje mo~emo rabitLLvdjednosH momenata na rubol/lma I~Za[a (od koiih je
i posljednjeg leiaja. Aka su krajevi upell, Qvom broju dodaje S8 broj upetih leZajeva, mjerodavna veca vrijednost, sf. lOS b).
No~ac na shei /(}(i II tl i pUla jCc: stcl1icki ncodrcdon, dok jo Fl05'-lG nll :.'iid /06 c dV8 putu
01
staticki neodreaen.

u . . .... jill

Stika 106."
Kanj!nuirana ploCa
a) Uzdutni presjek kontinuirana ploce
preko cetiri ONara
b) Staticki sustay kontinuirane ploee
preko latin otvora s pnkazanom Slika lOS.
slrinom ploCe prema kojoj dimenzi~ Parabolicno zaobfjenje letajnih mo-
oniramo menata kontinuiranO!;l nosaea
c) Uzduznl presjek kontinuirane place a) Uzduzni presJek
preko dva otvora
,I b) Staticld sustav
d) StaUck; sustay kontinuirane plaCe
n--2 preko dya otvora s prikazanom c) Smanjenje (redukclja) momenata
, '2'l- Sirinom. ploCe prema kojoj dimenzi~ savijanja na lefulevima kontif'tuj·
1"'"""'\ - , oniramo ranog nosaea
++
b-IOOcm
u) Mjetodavni moment savijanja Mu
kada veza ploee i potpore (Ie.ta~
ja) nije monolitna ,- .. --_ ..
Mjesta podupiranja magu biti zidovi koj! nisu monolitno povezani s p!ocom i podvlake, e) Prfpadni moment! savfJanJil M, i
lj. armiranobetonske grede, gdje je ta veza monolitna (sf. lOS). MJ na rubovima leUiJa la 5Iueai
monoiitne veza ~u pJoee I
Kontinuirane ploce najcesce su nepromjenjive debljine, ali uz. lezajeve mogu imati potpore
ojaeanja koja nazivamo vutama (sl.·I()7).

U slueaJu kad su slrine zldova ill potpota jednake iii vece od jedne desetine: svijeUog
otvora prote:
b>~l
- 10 .

1- formira se fiktivni nosac. ciji su rasponi za 5% veci' od svijetlih otvora. Presjeci na

1
injestima podupJranja tada se dimenzioniraju prema smanjenim momentima na
Slika 107. Kontinuirana ploCa. s vutama
I leZajevima (s/. 109).

146 147
 ., Dan.i'primjer omoguGuje Iz:vodenje zakonitosti j u slueajevima kada nosae ima manj'e iii
vise poJja. U,p~gIR"lju·3.5.4. pokazali sma postupak kojim tDcno odredujemo ov<?jnice
granicnih m,omenata, Da brsmo dobili ovojnice na jedn9stavniji Dacin, poslui.i~ cerno
se sljedecim postupkom. .
'0l'i '0 I I
b '0 Za pr,ikazane shame opte~eCenja koje daju ekstremne v.fijednosti momenata u
hi
--=0..,------:=---- . - - -....
= - - - - - ; ;....
",.- karakteristlcnim presjecima (polje, lezaj), najprije sa izracunaju granicoa opterecenja.
Ako Iedefonnacija armature Ea ;:;: 3960 j. nema dodatnih utjecaja, umjesto g i p dobiva
1-1,05'1.
H -f H,OS"
se:

Slika 109. Kontinuirana plota go =1.6g i p" = 1,8p.

Kao , kod drugih nosata. i kod kontinuiranih plota razlikujemo opterecenje kOje se
sastoji od stalnog i korisnog, odnosno promjenjivog tereta. Ked slobodno poduprtih
plota_ na jednom rasponu s prijepustima upoznali smO pojam tzv. nepovoljnog (iii
najnepovoljnijeg) po!ozaja promjenjivog opterecenja. To je onaj polozaj opterecenja
koji daje ekstremnu' (najvecu Hi. najmanju) vrijedilost odgovarajuce rezne sileo Pod
pojmom rezne sUe podrazumijevamo reakciju, moment savijanja iii poprecnu silu ,u
edredenom presjeku.
+- Prilikom- proracuna kontinuiranih nosaca vearna je vazno poznavati nepoveline
potozaje prornjenjivog opterecenja, Slika 110 plikazuje primjer kontinuirane ploce s
eetin polja opterecene sta!nim opterecenjem g i jednoliko rasprosrtlm opterecenjem p,
----/ ~,
•• p ~p ~/~<=,,~aT:;.zl<J-''-··--'-v./j 1/'--_,.'J_ '::;·~'i.f
a) Uzduzni presjek
Za svaku shemu opterecenja moraju se nacrtati ,dijagrami Mil' i to u lstom mjerIJu, da
b) Slatlcki sustav
bi se potom svl preklopili jedni preko drugih. Zatjm sa spajaju sve najveee i sve
c) $m<lnjenje momer.ta savijanja
na !eiaju najmanje vriJednosti uzdu± osi nosaea, kako bi 5e oa kraju dobile ovojnice granicnih
momenata savijanja.
Za proracun -reznih sila kontinuiranih nosaca (ploca i greda) nepromjenjive debljine
sa slobodnim leZajevima na krajevima, jednakim rasponima s jednoliko rasprostrtim
opterecenjem i simetricno rasporedenim pojedinacnim (koncentriranim) silama, odno~
sno za naned'nostavnije siucajeve staUck] neodredenih sustava mogu S8 koristitl
tablice' 19'-:11 (vidi u prilogu na kraju knjige).
Izracun reznih sila pomocu tablica vrto je jednostavan. Za kontinuirane nosace
nepromjenjivog presjeka, jednakih raspona, s dva, tri iii ceUri polja ove tablice daju
momente savijanja M i poprecne sHe v u karakteristlcnim presjecima. Osim reznih sila
II za razHclte sheme jedno!1ko rasprostrtlh opterecenja, tablice sadrZe i rezne sile ze
simetricno postavljene koncentrlrane sile. j to za jednu, dvije iii tri sile na jednoj p!oei.
.: < . . ! -< Buduci da u staticl vrijedi princip superpozicije, kombinacijom opterecenja mogu se
dobiti I slozenija opterecenja.

~
_ _ _ _ _ , __ 1
/'
~~ l ~/ <3~o.().J~e.
/' ,.-," I ..'"l <,c."1.,·U!·t\II~
/ .(? " '-';,. ~"V-l'~' _;.(
Izracun .momenata savijanja uporabom tablica vrsi sa na sljedeci naein. Za danu
A .,J.(,,8 C -".,. [) E / ~ shemu opterecenja i izabrani presjek u polju iii nad Jeiajem, oGila se u tablicama
..;,R" odgovarajuci koefidjent k, pa se koristenjem izraza:

M = k· gil (za stolno opiereeenje sto'llja se g, a to promjenjivo p)

izracuna moment savijanja za slueaj jednoliko rasprostrtog opterecenja q, iii preko

izraza:

M=kFl.

ako se na nosaeu nalaze pojedinacne sHe, inte,~Zjtela F, odnosno G,

SIika 11n. Sheme polotaja promjenjivog
d) "nll~ /p opterecenja koje dajv ekslremne

.f:=::;:;.L~~=~~~~~:::(~,~. 1~
Na ovaj nacin dolazj se do potrebnlh podataka za crtanje ovojnica ekstremnih

). 0/ e
i C I! ,..... E T
vriiednosti momenata savi)anJa
za slueaj kontinuir<lJle ploee 5
Celin )ednaka polja
momenata savtjanja, koji zatim s!uze za dimenzioniranje.

148 ~'rl./1{'=-c::v-;z:-;z.".1<-q..!(/;CtYv./ Z 149

f
4ii$Za:za
-
 3. Dimenzioniranje AB skfopova erema granicnom stanju sloma presieka 3. Dimenz/oniranje AB sklopova prema granicno:n staniu sloma pres;eka

PRIMJER: Valja dimenzionirati AS kontinuiranu ploeu biblioteke POZ. 201, koja b) Opterecenje
pre/azi preko tri jednaka otvora raspona J x 10 "" J x 3.40 m (sf. 111 J, ako
velicina stalnog opterecenja iznosi g =: 8,0 kNlm 2, a promjenjivog (za Ukupno gra.nlcno optereeenje qu ovisi 0 granicnoj rezn~j sill koj~ se trati. Stqga sa
biblioteke) p '" 5.0 kNlm 2. Ploc~ izraditi markom betona ME 30 i vrstor;n promjenjivo oj:lterecenje postavtja u odgovarajuci po!ozaj (sl. 113) da hi sa potom stal·
armature RA 400/500. Za nacrt armature koristiti liniju.ylacnih sila. no i. promjenjivo optereee:nje pomnoiili odgovarajucim .rasclanjenim faktonma
sigurnosti. Za konslruktora je najzanimljiviji onaj poloiaj pr0mjenjivog optereeenja na
.1 kontlnuiranom nosacu koji izaziva najvete moguce vrijednosti reznih sila.
20
'"' , '"
I 1'/
I
II
}/ c) Rezne sile

10< 201 - 20< Ovojnice granicnih momenata savijanja odredil Cemo. uporabom tablice 30 (kontinuira·
11; nosaci s tri jednaka polja i 5 jednakim rasporedol11 ppterecenja - jednoliko rasprcr
II
I strtim opterecenjem).
I !(ako je zadani nosae simetrican, a momenti u leiajevima AiD jednaki su nuli, to je
I za crtanje ovojnica doYo!Jno odrediti najvete i najmanje vrijednosti momenata savij-
103 103
anja u prvom i u drugom polju, te u leiaju B. '

.1 P, ·1 .8' p-S,OldU., 1 S,OkN/",l

g~.1,6'9'12,8l:NI",1 12,Skfl/./
11 11 0,080 0.101
0,025 -0,050
Stika 111. AB kontinuirana plota s tri jednaka owore
a) Tlaert
b) Uzduini presjel<
mfnlWABII 0,080 - 0,025
a) Staticki 'sustav (sl. J 12) maJ.-fBCu 0,025 0,075

Buduci da je sirina leiaja b = 0,30 m manja od

jedne desetine svijetlog olvora b < (1110)10' " i
(
12,BkNI",1

racunski raspon dobiva se tako d?, se 'svijeUi 1 -0,100 0,017

otvor poveca za sirinu leiaja: '
""
..M~

1 = 10 +b = 3,40+ 0,30 =3,70·in, dl

I U statickom smislu zadana plota

nosae S tri jednaka polja.
j~- kontilluirani "
1
i
I S.OIJU.,1

;
Ol£
-0.100 -0,117
! "I"MI>I

Slika 11J. Shame polozaja promjenjiv09 optereCenja 5 pripadnim koeficijentima kojl daju ekstremne
Slika 112. S!aticki suslav kontinuirane ploCe $ tri ledna- vrijednosti momenata savijanJa za slueaj kontinuiraoe ploCe s tri ledl'lak;;l poJJa
ka polja

150 151
"
:...../1.· \ .....- '.'
 Slihz 11.1 prikazuje poloZaje promjenjivog opterecenja koji daju ekstremne vrijednosti Shenia" b IJ
momenata savijanja (najv6ee pozitivne-maxM j najv9ee negativne-minM) M ARu ; M Deu . .
mlnM"" =(0,08·12,8-0,025·9,0)·3,7 =10,94 IeNm
,
iM&,r
. R" = min V,; = (0,4· 12,8-0,05' 9,0)'3,7 =17,28 kN
Optereeenja g i P ptitom SU vee posebice pomnozena odgovarajucim r~sclanjenim
faktorima .sigumosti (za Eo > 3%c). Na slici 113 prikazano je i granicno opterecenje x;&~ 17~28 =/,35 m
g~ 12.8
pi"",:
maxMBell = (0,025 -12,8+0,075 ·9,0 )-3,7. 2 "" 13,62 kNm (/.f poioviStu drugog polj"a)
. gu -= 12,8 kNlm 2
Pu 9,9 },}{;\J;~. li
Shema c"
Raw bolje preglednosti, uz svaku shemu ':lpisani su odgovarajuci bezdimenzijski nJaxM B~ "" (-0.10-12.8+0,017 ·9,0 )-3,7] = -15.43' kNm
koeficijenti iz tablice 30 . maxV" = maxVe, =(-0,600'12,8+0,017'9,0)·3,7 = -27,85 kN
minVS<i = minVCf = (0,500: 12,8-0,083·9,0) ·3,7 = 20,92 kN
kg -za jednoliko rasprostrto opterecenje po cijeloj duljini nosaea gu i
~ kp - za pronijenjivo optereeenje Pu , Shema" d"

Na isti nacin; primjenom drugih koeficijenata, mogu se odrediti i reakcije u lezajevima. m;nM," =-(0,10·12,8+0.1 17·9,0 )-3.7" =-31,94 kNm
od~no .vrijednosti najve'cih pozitlvnih i najvecih negativnih poprecnih sila V. One ce minVjJl =: minVo =:( -0,600· 12,8-0,617·9,0) ·3,7 =. -48,96 kN
biti kori~tene za odredivanje Pol9zaja ekstremnih vrijednosti granicnih momenata u maxVpd "" maxVC/ "" (0,500· 12,8+0,583, 9,Or3.7 =:: 43,09 kN
polju AS; kao j za smanjenje momenata (sf. I I4) u leZajevima B i C.
max Rf>" =: max Re " = minVJJ1 + max VjJd = 48,96 +43.09 =:: 92.05 kN
iii
Shem3 «a" R", =(/,100·12,8+1,200'9,0)·3,7=92,05 leN

Smanjenje momenata u ·!e·i.ajevima B i C (sl. 1I4)

Za istu shemu opterecenja reakcija u !ezaju A bit ce:
Buduci da je ploca monolitno (kruto) povezana 5
R•• = max V" = (0,4· 12.8+0. 45· 9,O!, 3,7 = 33,93 kN, leiajevima B i C, za momente savijanja, odnosno
ia dimenzioniranje uzimamo vrijednosti momenata
te oo-miesto ryajveeeg8 momenta u prvom polju biti na udaljenosti: na rubovima lezaja (sl. 1/4) koji su po svojoj apso~
lutnoj vrijednosti veci:
33,93
1.55 m, ,
9,0+12,8 , h , VBI 0.30·48,95
Mal ""Me!:::: mmM e" +-2- =-. -3/ .'14 +--2'

min Me"" =(0,025·12,8-0,050·9,0)·3.7' =-1.78 IeNm. = -24,60 IeNm

, . b,Ved 0.30·43.10
i
Me! =::Mcl,~mmMc"+-2-=-.-3/,94+ 2 I

I
Ve1iCina ovog momenta nalazi se u po!ovistu srednjeg (drugog) polja.
== -25.,47 kNm

SIilca 114. Pripadni momen!l savijanja na rubovima leiaja

r!
152 J! 153

\
-
 - , .
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sfaniu sloma presjeka 3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom sUm!u Bf~mB P(88t8~a

NAPOMENA! U slueaju da veza izmedu ploce i potpore nije monolitna. vrijednost d) OiITlen:tioniranje
mjerodavnog" momenta na lezaju dobit cemo kako slijedl (sf. 108):
Z;j'rnarkU botona MI) 30, vrstu armature IlA 4001500 j pretpostavljeno potpuno .iskori-
liM ::= lIIil1 A-f /I" _. (M III + M fl.')/ 2 ': -.i 1,94 -( -24,60- 25.,47) / 2::; -6,90 kNm stenje betona i armature (Eb"" 3.5%0 : Ea '" 1(),0~ ;:::) khb = 1,014 i kz ~ 0.892); •

M 0" "'" min M 0" - tlM/ 2;;; -31.94-( -6,90/2) = -28,49 tNm, iii staticka visina place bit ce:

!-_______~M~E5.lM!4.,-' minM .. +Ro" _ 31.94+ 92 ,05,0,30 __ 28,49kNm .h 1,614-

2646
~ 1,614·5.14 - 8,30 em
8

Oeb!jina za{;titnog s!ojiJ helona odabiro se 5 vrljodnoscu {III • ) , ( ) em, dok sa za sipke
Na osnovi dob~venih vrijednosti mogu se odrediti ovojnice. najvecih p"ozitivnih i g!3vne armature pretpostavlja vetltina promjera od 10 mm, te ce ukupna debljlna p!oCe
najvecih negativnih momenata savijanja (maxMu' minMll ) i poprecnih sila (ma:rVu' biti:
mill Vu' sl. 115). d =8,3 +2,0+0,5 = 10,8 em < 12;0 em,

,I
sto znaCi da cerna staticku vislnu izracunaii sa smanjenom cvrstocDm betona (O,9h):
~ ·d.!J . ,.Io

~ . ~ --=1,702·5.14"",S.75cm
h I 2646 ,
0,187-0,9-2,05 100 :
d=8,75+2,5=lF.25 r:m

rI Odabrano d = 11,0 em
d> =.!-,0,S.3,7=O,085
""n. 35

/...' -
h$l;,=d-a=12,0-2,5=9,5 cm.
In =8,5 em
,J

cl IAjerilo silo lem" .3,OkN

"'
,.; Potrebna plostina armature
'i 7,
I >Wll~mrr~nw~ITm~lilll~~ Pol i e 1 j 3 (AS j CD) Glavna armatura
9,5 6
khb ~ ~ ~ 1,84
t: 2646
100

..' · Io jmliko NSptO$trio 9 i P cplifitmj1> iNojt.i.co je kvotclm p;rd:cla. &.rL::i

cb StJ (M)jniC<) p:.o;'>"ocl\ih silo "...a<ll p.lil~<l, IIl:9-' se Iz:o vcKStJlmnijmili rtTh'cern
f'O"c.:.ilo "' "k.....oju ~ oojecu ~zruxL g/p.
Za khb~ 1,824 ~ E.l/'''' 2,7%;; Ea= 10,0%0 I k]. = 0,916.

,·1 AQP<l1 O,9J~~;~5'40 7.,60 em]

! - S/ikn. 115. AB kontinuirana ploCa s In jednaka polia . tz:!·· \
a) Staticki sustav Odabrano cpl0(0, 79 em 2) na razmaku: ~
b) Ovojnice granicnih momenata savijanja (maxMu j minMlJ)
c) Ovojnice granicnih poprecnih sUa (maxVu I mi!lVuJ e~ 100-0,7917 ,00 = /Q,,9 "m

155
 Odabrano e= 10,0 em (A"~I\' :::: 7,90 em!)
RazdJelna armatura .
A,,,lI.! =0,2·7,30=1.46 em
./
Posltlhll< armiranja OdabranQ ~.(O,28 em 2) na razmaku:
j
Kod odabiranja razmaka razdjelne armature tolerira S8 zaokruzivanje na veGi broj·
-----'-----------------------------------c-~--...:(,;:u~nutar vellelne i em); sto u sluC3ju razmaKa g!avne 81 IliatOl 8 HijG dopostello.
Razdjefna arrnatura
Postotak armiranja

Odabrano ~6(0,28 em 2) na razmaku

era: =100·0,281/,52=18,42 em

Odabrano e = 17,5 em ( Auo = 1,60 ern' ) --: -fj- Po II e 2 (8e) Gfavna armatura

Post,otak armiranja U polju 2 (palje Be) postoji i pozitlvna i negativna vrijednost granicnog momenta (vidi
sl. 115). Negativni granicni moment minMscll pritom nije mjerodavan za dimenzioni-
!I
r,
=A r

b.d
,," = /'6i!
100.12
-=0.0013=0,I3%>/l",lnro' =0,085%.
' ranJe, te se P9kriva sama pamocu linija F i Fa'
..
LeZai B i C -Glavnaarmatura

Za khb = 1,860 =;>

k 1b
,
= PflI9.5 =1.882

tb"'" 2,.5WlO; Ea "" IO,09&. i Kz = 0,919,

2547
100 /V·
A "" 1362 =3,77cm;
OfX" 0,950 .. 9,5 40
A 2547 = 7,30 em' /
apo! 0,919.9,5.40 \ Odabrario $8 (0,50 em 1) na razmaku:

_ Odabrano$10(O,79 mrn 2) na razmaku: e = 1000,5013,77 = 13,26 ern

e =100',0,7917,30 =10,82 ern Odabrano e=12,$cm(A" .".=4,OOcm

,
J
)

J Postotak armiranja I.
I
!
- - Postotak armiranja I A~"" :;:; ~ =- O,(}OJ3:: ;),33%J > ~{~'m
, 90'. ~O,0065=O,65%
7 ,__
::::~",,_, {> ~ ..in --a,1%() ',i ~"
'"
b,d j(fO·/2 . \<~"'"
0.1%
""

= 2,0%
~" b·d 100,12 <~ ..",=2Jf'/O

157
3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma presjeka
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnorri staniu sloma presjeka
- najvece ordinate, odnosno velicine vlacnih sila
RazdJelna armatura

.pofje. 1 i 3 ... F" -= max M,,I z;:. 2646 (8,70:::; 304,13 kN

polje 2..... , F~ = max M# / z = 1362/9.02 =;"f 51 ,00 kN
Odabrano $6 (0.28 em!) na razmaku:
. ,
era: "" 100·0.2S/ 0.75:= 37.33 em> 30.0 em le'iaj B i C. .. F" = mill M" / z == 2547 / 8,73·~ 291,75 kN

Odabrani razmak razdjelne armature eraz 25,0 em (AdN = 1,12 em}). - ispravak (korekcija) v!acnih sila

Postotak armiranja v=u 11=0.75·9,5=7,12cIII

Auo· 1,12 0 - naj~eCe ordinate linije pokrivanja

tJ" = b.d = 100.12 "" ,00093=0,093%>)1#.;""" =0,085%.

polje J i 3... maxF~ "" A"",. . cr '"; := 7,90·40 0:: 316 ;00 kN
poljl! 2 .. .... max F" := A"",. ·cr,,.. = 4.00· 40:= 160,00 kN
Ouljina sidrenja
Ida} B i C. mill F" = 11,,,,,. ·cr,.; = 7. 9()· 40;:;;; 316,00 kN
Ouljina sidrenja sipaka glavne armature u donjem i gornjem pojasu za slucaj loseg
prianjanja, prema labfici B za RA i MS 30, iznosl:

1," 1,5.324 = 484 "{ 48 em za 4 10,

39 em zaq;8

dokje racunska duljina sidrenja:

={ 24emzaq;JO.
20 em zat\t8

DlIljina sidrenja vlacne armature ($10 mm) na mjestu !eiaja iznosi:

Sf(ka 116. Raspored, vrsta i oblik armature AD kontim,lirana plaa .

a) Uzdufni presjek
b) Dijagram vlacnih sUa S oznacenom lin/jam poMvaoJa
c) Qblikovanje armature
- krak para uiJl!t.i\)tnjj~ sila

polje 1 j 3 ... z=k:·h=-0.916,9,5=8,70em

pofje 2 ....•.. z::::. k,·h ~ 0,950-9.5 =: 9,02 em

.Ieiaj B j C."t =:. k t 'h == 0.919· 9,5""" 8,73 em

159
158
 - -!~".

I
.!
.:IZI-I> 3.5.7• DIMENZIONIRANJE STUBI~NIH PLOCA S
-++ GLAVNOMARMATUROM U JEDNOM SMJERU
,
Osim 9 'postupku dimenzioniranja, odnosno provjeri ~osjvosti stu"biSta, te nacrtima
'armature, U ovom poglavlju 'bit Ce rijeci j 0 nekim arhitektonskim i konstruktorskim
rjesenjima karak1eristicnim za stubista.

razlikujemo:

,t
- poprecno naprezane stubisne piece
- uzduino naprezane sttJbisne ploce
!.
,~ ~ -
-
prepuslene (konzolne) slubisne place
zavojile (spiralne) slubisne ploce
~
,J U nastavku bit ce rijeci samo 0 pepree-no i uzduzno naprezanim stubisnim p!oeama,
buduci da $u zavojite stubisne ploce sloienijeg oblika i proracuna, dok j~ izvedba
j ~

konzolnih stubisn!h plota kod nas zabr~njena zbog naglasene seizmicnostf nasih
podrucja.
~
..
§
@J 3.S.7.1. POPRECNO PODUPRTA STUBISNA PLOCA

..~ ,
!
~
Najjednostavnljl prljenos opterecenja moguc je kod stubista elja je noslva ploca
poduprta Iljevo i desno ad svoje uzduine osi (sf.1I7). Ovakav s!ucaj stubisnih p!ata
najcesci je ked podrumskih stubista. Proracun je identiean proracunu slobodno
~ poduprtih ploca.
~
! ~
• !
• ~ Slika 117.
Anniranobetonska poprecno poduprta
fb tl. l b l
~ .§ I 1 1

;:: 8 t
, ..]a
stubiSna plata

a) Poprecnl presjek place

b) q•.. JNlr,l

~~TTITfrOI III i I II~

'~" ~ e b} Slaticki sustav
R, ___ ~ 1-1,05'1. TRt.
'"
~
'.
~

~
~
i
-'<- 4
"- " Oebljina piece d pojednostavnjeno se mjeri p'q
okamici spustenoj na ravninu stubista.
To je udaljenos! ad donjeg do gomjeg nuba'slubisne ploce bez kons!nukcije stuba
.£
'i, 1'-1-----1- (s!, 118). NajveCi razmak glavne armature iznosi e :;; 15cm za d.$ !5cm, odnosno
::2 lHO'91£~ "J"'"
:;; '0 e ::;; 25cm za d ~ 25cm.

161

-
 3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sta.niu sloma presieka
Takoder, svi astali uvjeti koji vrijede za ploce moraju se i ovdje postivati (debljina
ploce. silina nalijeganja. odredivanje raspana. najmanja kolicina armature. poprecna
annatura).
3. Dimenzioniranje AB sklop~va prema granicnom slanl~ sloma presfeh8
Jedan od glavnlh alemenala slubis!. svakako je edmori;;te (podes!). Opeenito ih je
najs~ishodnije izloziti· naprezanju u istom smjeru kao i stubisni krak. Na taj naan
dObivamo \Zv .. koljonasta kenstrukcije (sl. 1100, b). Strege uzevsi, time nas~ju konst~
rukcije k.oje vise nisu place vee izlo'mljeni (koljenasti) no~aci-sIQzerlice.
Buduci da su ovi nosaoi statioki komplicirane konstrukcije, promoun je polfebno
pojed~ostavnitL Stubiste S odmonstima mozema ·tretiql.ti kao ploGu, te racunati kao
koljenasti nosae. Proracun koljenastlh nosaea provodi 's~ tamjenjujucim vodoravnim
nosacem (sl. 111 c), elji lezajni uvjeti ovise 0 povezanosti p!oce sa stropnorn konstru-

,) -~

Slika 118. Stika 119. I';;p

Presjek kroz popreeno poduprtu AS AB stubisle s trokutnorn stubom, "estrihom" i
stubisnu ploc.u s raeunskom debljinom ibukom ~

pIoCe d 1staliCkom visinom h

h bel
'-r
~
be'
bJi b<8
3.5.7.2. UZDUt.NO NAPREZANA STUBISNA PLOtA-
KOSIPLOCASTI NOSAC bI B
TI\,
Povrsina ovakvog nosaea (stubista) nagnuta je pod odgovarajuCim kut?m prema
"
j
horizontati. jer se oba lefuja na!aze (leze) na razliCitim visinama (sl. 120). Stublsna
Slika 121.
ploca bit ce optereeena koso prema svojoj ravnini. buduci da uzimanio uspravno
A Ovokrako. uzdu.fuo naprezano AD stublMe s
(vertika!no) djelujuce opterecenje. Pojednostavnjeno. ova stubiste racunat Cerna kao prlpadnim odmoristima naprezanim U smjenl
I\,
kosi nosae (sf. 120b). koji se pretvara u vodoravni zamjenjuju6i nosac, adnosno nosae prufanja krakova
Ciji raspon je jednak du!jini projekcije nosata na pravac okomlt pravcu dje!ovanja sile- /" /Gf /q, a) Smjer naprezanja krakova i cdmoriSta
opterecenja (s1. 120 c). " •Ff\, b) Slaticki 5ustav
R, lhol l21; b~.'L [, (b«lJ21 b,,1 c} Yodoravni l.amjenjujud nos,aG s opterece-
, , i
njem

Kako je u najvecem broju s!ueajeva stubisni prostor ograden nosivim zidovima (cd
armiranog betona iii opeke) koji idu usporedno sa smjerom pruianja stubisnog kraka,
omoguceno je formiranje j odmorisnih greda (POZ. .4,•.B, C i D. sl. 122) poduprtih tim
zidovima (kako se zid ne bi nepotrebno oslabljivao-s!icao zbog nalljeganja ploCe).
Grede poz. A I C s pripadnim stubisnim odmonstem najcesCe su sastavni dio stropne
SJika 120. Uzduino poduprtO.i.B stubiste konstrukcije, a grede POZ. BiD 5 ploeom formiraju meduodmoriste (na 1/2 vislne
a) Stubi~a plol!a poduprta odmo- kala).
ri&lim gredama
b) $tatlCki sustav kooog nosaea
c) $tatitki SUSt<:lv zamjenjuju6eg
, j - vodornvnog nosaca

162 163
 .,._,..-...... e .... ""::, U1Cllf,\,/IUffl :ilanjU sloma pres/eka

StlJbiS'" p/6caizvodi se najee'see bez spoja s nosivim zidom, Ovime'je omogueena

lakSli*"edba jer n!je potrebno prekidanje zida po kosini zbog ugradbe armature za kraJnjim gredama (sf. 123); Dimenzlje su pritom nesto vede, ali je zato arhitektonski
Osjgurrrlje' j;.veze' izmedu stubisne ploce i armiranobetonskog zida (iii annirano- ohlik izuzelrio.povoljan,
bet~~l~' "serklaZa. ako se radi 0 zidu od opeke), U ovom je slucaju stubisna plota, U statickom pogledu stubisna ploCt! tretira se kao slo'bodno pod~prti nosac jedinicne
podUp*;'ta odmonsnim gredam~(POZ. C i DJ i prenos! opterecenje'kao ploCa u jednom sirine,; ,
smjertif,Kako je sirina place odmonsta obicno dvostruko manja od duljine, te i ana
nasi u:kracem smjeru, i odmorisna i stubisna p!oCe! zajedno se mogu proracunati kao
kontiii~lrana',ploCa ciji su !ezajevi grede POZ A, B, Ci 122)1";yamrrac;jffiillKaO---C---~---;;;jf=tftfl+!+m==+k--------_______________
01
D (sl,
Odmorisne grede koje pre nose opterecenJe na nOSlve ZlOOve va Ja racuna I 80 ro ~

nasaes'opterecene reakcijama kontinuirane ploce. Valja ipak naglasHi da je kontinuitet N

0
1 N
co
~

ovih plpea, (kada S6 radi 0 veCim rasponirna) dosta problematical''!. Stoga se

~

1
preporucuje stUbisnu i odmorisn,u plecu proracunati kao slobodno poduprte piece
(sL 122d). Odmorisne grede ce pritom biti opterecene reakcijama stubisne i odmorisne
bl
ploCe~ !\ITniranje ploe'e identicno je'anniranju kontinuirane ploce s glavnom armaturom
u smjeru pruianja-stubisnog kraka!
',--

oJ

Slika IZ3.
Dvokrako stubiste poduprto krajnjim gredama
a) Tlocrtni prikaz.
bJ ,:,' b) Uzdufui presjek stublsta
c) Staticki sustav

Vee sma kazaJi da su s\ubisna odmorista najcesce povezana sa stropnom konstru-

S/ika 122.
kcijom, Ovime je omoguceno konstruktivno i zajednicko djelovanje u nosenju. Stoga
Dvokrako stubisle poduprlo odmo!isn)m gredama .
prilikom 'dimenzioniranja ovakvog stubisl8 valja uzeti u obzir i moment upetosli koji
a) Tlocrtni prikaz
pritom nastaje. '
b) Uzdufnl prcsjek s\ubista s pripadnim odmorisnim
cI gredama
Za .Iezajeve. raspone, deb!jinu ploce j annaturu vlijede isla pravUa kao i za normalne
c) StatiCki sustav
ploCe. Armatura se mora voditi take da konkavni i kanveksnr Jomovi izme6u stubisne i
d) Statitki suslav koji odgoyara proracunu slobodno
poduprtih plota
odmorisne place moraju bili osigurani armaturom postavljenom okomito ns 10m. Osim
toga a,nnatura se mora voditi taka da na lomu bude najmanje polovica armature (iz)
polja. Na donjem (vanjskom) uglu konkavnog lorna to je moguce jer armaturu vodimo
iz pOlja okO tog mjesta lorna. Kod gomjeg ugla konkavnog lorna potrebna je zato
Formirartje odmOrisnih greda vrlo Cesto ne zadovoljava arhitektor)ske zahtjeve, a
dodatna armatura. Za slucaj konveksnog loma annatura sa ne smije vodJti oko donjeg
ponekad, ima" teskofu i u formiranju grede meduodmorista, ukollko za nju ne postoji
ugla nepreklnuta jer bi skretna sila (rezult;mta vlacnih sila u annaturi) izbacila
odgovarajuca vertikalmi PQtpora (aka nema nosivog zida, vee stubi~te prolazi
(otrgnula) beton (,/. 124), Ovdje (na tom mjestu) mora biti postavljena odvojena
slobodnlm prostorom), U tom sluteju za stubisne place eija <1l1ljina (krak) nije ,,,vise
(posebna, neovlsna) armatura koja se na tom dijelu (u9/u) kriza. Ona mora blti sidrena
velika, stubisni krak i odmorista mogu se konstruirati U obliku koljet:laste pIece podupr1e
na drugoj strani ploce (donja, gornja), sf. 124. '

.'
164
_16_5_ _ -1
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka
3. Dimenzioniranje AB Sklopova prema gran[cndm stanlu sfom~ p~es-'eka

,I -T J
r-
l,2
..,----
03

p
,

-"
- ')5

hi

Ovoj prijeklcp ~je ro::hi

SJika 124. resko (:«!kid tdmirmja! ;zmecL Stika 126.
Vodenje armature stubisne ploce ochr.>ridn i p!C>tiI. Dvokrako stubiste tlilprezano u jednom smleru
s odmoristima kod moguce radne a) TlocH
fclke izmedu donjeg odmorista i
... ka b) Uzduini presjek
c) Uzdu,tni presjek kroz stubisnu ploeu S ozna-
cenom jedinicnom duljinom vodoravnog ro-
spon3 Zil promtun. odnosno zs odred!vanje
Drugi naCin vodenja armature prikazuje sl. 125. opteretenja '

a) Statlcki sustav

StubiSte je poduprto zidovjma okomitim na smjer nosenja, te ce se prOractlnati kao

slobodno poduprt n.osac preko jednog raspona (sf, 127),

Racunski raspon bit ce:

Siika 125- b b
Vodenje armature s\ublsnih ploca f=.-ti..+b
2 pi
+1 t +b p.,+-2!..
2
na mjes~u Ioma
al, Spoj ob[[ka petije 1= 0.30 + 1.25 + 224+ 1.25 + 0.30 = 5.04m
2 2 , ..
h}lslo kao a) sarno s dO<latnim
kosim sipkama
s 17_,_-2 =~' 614.
_v"i:;":.:'n"a5g",az:;',,'s.:.la=- __
tga=
, a duljina gaziS fa 28,0. ' ,
Ovako annirana konstrukcija na mjestu loma omogu6uJe preuzimanje vecih sHa 0:.-=31,5"'; cos(J.~O.852

sloma. Osobi!q doi?_ar na,cin izvedb~ je i postavljanje dodatne koss armat(lr~ (s/.!2Sb). -:
Ona je dodus~,'potreQra kod izrazlto Gako} opterecenlh konstrukcija.

Slikq 122.
PRIMJER: V~!ja- d,tmenzionrrati koljenastu plocu (slozenicu) dvokrak.og' stubista ' .. Uzduzno naprezana AD kOli~nasta stubiSna ploCa
fOZ.-10J jednog stambenog objekta (sf. 126). za odabranu 'm?rk'Y'b:etona. ~), Uzdufu! presjek
,MB 3,_~ i yrstu annature RA 4001500, te izraditi nacrt annature. . b) Staticki sustav

167
166
L
 , . . . .,_ •. ~ ~", .... t'v~"" ,""'-"'" !i,a,II'-'IV111 "ldfllU sl.orna preSlexa
'J!".'

b) od~vilnj~ optefecenja Ukupno granicno opterecenje ploce odmoriSta q,i bit 6e :

.. ~'~~}
Ix sliMti,l7'Yidljive su dimenzije svih slojeva koji cine konstrukciju slubista, izuzev 'I" = 1.6· g+ I .8· P = 1.6 ·6;23 + 1.8 ·3.0 ~ 15 ,40kN im'
amliranobetonske ploce. Kako nam je za odredivanje ukupnog optereeenja stubis!a
po~b~J~ebljina ploCe, valja ju'pretpostaviti. Uporabom izraza koji odgovara n)enoj
naj~fij6j:'vnjednosti; OpterecenJe pJoce·stu.bisnog kraka (,,/. 126e)
}:Mf,': ~.':" 1 1
,~:; .~.?'. d =-I=-·5,04=O,l44m = 14,4cm,
min 35 35 Buduci da se ploes stubisnog kraka nalazi pod kulom a prema horizon tali, Ij. ima kosi
poloZaj u odnosu oa vodoravnu ravmnu, nJezlnu tezmu adredt\: celllo il lljezil1e
pre~stavljena debljina place bil 6e: debljine mjerene u smjeru djelovanja siJe teze, a to je d/cosa, Ova se odnosi i na
.~}, . dpr<'1 :;; 16 ;Ocm, ozb~kanj dio podgleda .
.;'.{f#.
;JA~·. Iz ovoga zakljuc:ujemo d~ Cim tezinu jednog elementa (koji ima kosi ,Poloiaj) odreduje-
.o~;eeerije plbGe odmons!a (sl. 120 c) m.o U odnosu na vodoravnu ravninu, njegovu debljinu moramo dijeliti s casa, gdjeje a.
, ,~~. "" ...... ' i A'1.t1 nagiba kose ravnine.
I) $l3lno optereeenje
1.i6uka":(pi6duZni mort) 1,5cm "' ........ ' di'lmp= 0,015' 19= 0,28kNlm 2 Teiinu stuba pO 1m dufjine odredit cemo 1z plostine trokuta kOju valja pomnoi.iti s
2.·ahnil:BnoEetonska plota 16.0 C/II ,.. dp ' Yh= 0,16-25= 4,OO/cNlml prostomom tei.inom rb-
Kako opterecenje tratimo po 1m2 tlocrtne'plostine potrebno je
3.06[09" gazista prirodnim kamenom... d,' ~k ~ 0.045· 30 ~ 1.35 kNlm] ustanoviti k;liki S8 brej s!uba nalazi u jednom metru vodoravno mjereno,
'4. cementnrmort 3.0 em... ._.:d!!1m_·.!.1"",£.=_..:O:.:..O::3:.,...:1::0_=_..:0:.:..6::0:.,kN::..::!::.",,:.,-_ U nasem primjeru Sirina stuba-gazista (betonskr dio) 1znosi 28 em, slO znaei da u
Stalncfopterecenje ,...... " .... '" if = 6,23 kN/m 2 100 em ima 100/28 komada. S obzirom da je tezina stuba dabivena iz uspravnih i
II) Pi'omiehftvo opterecenje ........ : p ~ 3,00 kNlm] vodoravnih dimenzija nije po!reono djefjenje s cosec Djerjenje bi bilo potrebna ako
., -. '. '-"~
bismo teZinu stuba ze/jeB ad.reafti iz kosih dimenzija.

NAPOMENAI Uljecaj opterecenja dijela ploCe odmorista koji nije povezan s plotom
stubisnog kraka (b' "" 10,0 em), IJ ovom cemo s.lueaju zanemarUi zbag I) Slalno opterecenje
male sirine. Aka je ova sirina veta od 20 cm'plocu odmorista valja 1. ibuka (produieni mort) i ,5 cm .... O.f){5 1910<851"'- n.3J A-NI",: ,._ Pl".
2. armiranObetonska plota }6.0 cm .. dp·Yblc().rfJ.~ 1I.16·2J.'(J.85}" 4.69 kNlmJ
izvesti kao- poprecno naprezanu u odnosu na pfocu stubisnog kraka,
s'a 1.00
!j. poduprtu duz Iri ruba lsI 128}. 3. beionsko gaziSte (betonski dio s\ube) ..
~'Y/;'-': s·.Y" I} '" (J.17Y·NI 1=
] " .
,,
~ - ---n 4. podloga gazista cemenlnim mortem ... dm'Ymc~ !l.OJ· J} '" 0.63 kNhw'

___I'J~
11111!·I't 5, podloga eela cementnim mortom",. dm's' Ymcla '" n/12' f).!71· 1110.28'" 0.J6 kN/',,-'
•• II I I I I t I I
dj.;" h' YU a ~ l!.n45· O.H· 3f)! 0.28"

.. -1
6. obloga gazista pnrodnim kamenom ..... (.59 kNln/
••• 11 I I I I I I I
7. obioga eela dr'" YI-;14 '" fum· 0.127' If!I(J,18 '" 0.14 J.:Nlm!
•... ~----
tll'I'" 1
prirodnim kamenom",

Stika 128, Stalno opterecenje vodorav. projekcije .. 9.9!J 1:.Nlnr'

Dvokrako ploCasto slubisle s popretno H) Promjenjivo op\ereeenje .. 3JII! ~NIIII:

naprezanim stubjsnlm odmoriSllma
a) Smjer naprezanja plole krakova I
odmori~ta (nosenje optereeenJa u
Ukupno granicno opterecenje ploce slubisnog kraka qul iznosi:
poprucnom smjeru moze biU zane-
mareno)
", . ,
b) Slatitki sustav plote odmoris!a q" ~ 1.6 9. 9r+ 1.8 3.0 = 21 .20kN I ",.
OTITIDl:,(IJU c} Sla\lcki sust~v prete stubi~nog kraka
d) ZamjnnjtJjuci nosac s npterecenjem

168 169
 3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB skfopo~a prema granicnomfstanju stoma presieka

c) Rezne sHe
ir pffl :;;; d -.G =: 16,0- 2,6 = 13, 4em
._ It _ 1.1::!.!!..... '71"
k lit> - ~- {6i62.c.:., (;;.
Granicna vrijednost reakcija R(I i Rh, odnosno najveca vrijednost granicne poprecne
sile maxVu' bit ce: taxt" l~¥
maxV =R =R =qn!·!+{qn_,-q"J)·!k
~ " b 2 2
_15.40,5,04 + {2/.20-;15,40)·].U
2 2 .. - Potrebna plostma gTavne .aifrmmaa1ilumr'Ee··~------T~-----------·
= 45,JII kN,
A _ mGxM" ::: 6162 _12.72cml
a najveta vrijednost granicnog momenta: "1'''' k:,h.(J •.i 0.904.13,40·40

I q ,I'
maxM =R . ..;..._ ,,/
(q ~l - q,,/ ). J-'/; Odabire se ¢14 mm s plostinom A¢14"" 1,54 em) i razmakom
,
. " "2 8 8
=45305,04 15,40,5,04' (21,20-15,40)-2,24' . ' ,
e '" 100·A~u I A"po, '" 154111,72 =:; I2,IDem ".12,0 em (Au". = 12,83 cm¥ )
'2 8 8
=61.62kNmlm'.
Postotak armiranja
= A"",. ~ 12,83 =0,0080=0 80% {>~.';" =0,1%
d) Dimenzionir;:U1Je
jJ." h·d 100·16 '<).1",,,., =2,0%

Za odabranu marku betona MB 30, vrstu armature RA 4001500 i pretpostavljene

vrijednosti deformacija betona t.b "" 3.5%0 i armature c(l "" 10%0. vrijednosti koeficijenata Plostina razdjelne a·rmature
k"b i k~ bit ce:
2
k"h =- /,614 A,,,.,,; =0,2'A ap<>l =0,2 12,72"" 2,54em
k, = 0,892,
Odabire se ¢8 mm s p!ostinom A$8 = 0,50 em 2 i razmakom
Potrebna staticka vis ina
em, = 100·0,501 2,54 = 19,68 em = 2~,OO em
!maXM,,· {6162
hpo/ =k;'b··,!---:::: 1,614· - - : = 12.70em.
, ,b 100, Odabrano e = 20,0 em {Aara1.srv"" 2,50 em)/m =:Aarazp(}[= 2,54 cm 2lm)

Debljina place Postotak armiranja

- za velicinu zastitnog sloja betona odabrat cemo ao = 2,0 em, dok ce pretpostavtjena
velieins promjera glavne armature bili $12 mm
II
r,. =~""""'·=~=000J5=OI5%
b.d JOO.j6' , 0085%o.
>J1.~lill= "",

d = h + a: a"" ao + ¢! /2"" 2 ,0 + 1,2 I 2 =: 2,60CIIl

d =:; 12,70+ 2,60 '" 15.30em > dm;I> =:; 14. 4em "
Odabrano d"" 16,0 em.

171
170
 3.~. PRORACUN NOSACA NAPREZANIH POPRECNIM SILAMA
NACRT ARMATURE A6 KO~J!;NAST!; PLOCE POz. 103 3.6.1. OPCENiTO
DVOKRAKOG STUBISTA; MBJO; KA 4001500; a,= 2,0 em
Kod dimeniioniranja e!emenata naprezanih saYijanjem poprecne sile se u prvo
MJ.1:2S vrijerne ne uzimaju U obzir, odnosno vaUa kazati da se odvojeno promatra djelovanje
savijanja ad djelovanja poprecnih sila. Staga smo pri dosadasnjem dimenzioniranju
vodilf raeuna samo 0 momentima saviiania M, odnosno .uzduznim (normalnim)
naprezanjima o.
Ova naprezanja okomita su na poprecni presjek nOS8ea, tj. paralelna su s njegovom
uzduwom osi. Me6utim, kao sto Je poznato iz otpomosti gradiva, kod svakog nasaCa
se pored uzduznih napre~anja. u 'pravHu javljaju i posmicna naprezanja 't. Ona nastaju
kao posljedica 9jeJovanja poprecnih sila, koje se uvijek javUaju uz fl.lomente savijanja,
osim u 'sJutaju kada je u pit~mju Cisto savijanje. Za razliku od uzduinih, ova
naprezanja leze, Ij. nalaze se j u ravnini presjeka ..
Mazema si predaciti da paprecne' sHe zele prouzrociti pomaR neposredno bJiskih
presjeka. Zbog toga kao racunska naprezanla nastaju okomito usmjerena pasmicna
naprezanja (sl. 130).
NajbitnIje je jstaknuti da poprecna sila izaziva dvoosno slanje naprezanja (sustav
tzv. glavnih naprezanja kOja su me6usobno okomita i opcenito kasa U odnosu na os
nasaCa). Meautim, racunski se to stanje promatra kao djelovarije posmicnih napre-·
< zanja, kola djeluju akomita na as nos£!:ca.

CD !18J20 l_24Q kanR}Q rrmdjel:OO cnn, I).h:d~ta)

'"
U') \~• .,.,-

~
~S 15

v
i
I
Slika IJO.
Slila 129. Raspored al'fhature uzdu.trlO naprezane (lrmiranobetonske ~oljenas!e slubiste ploce
debljine d=16,O em, za odabranu m3rku betona MB 30 i vrstu armature RA 4(W5()O Okomila posmicna naprezanja '{ izazvana
poprecnom reznom sifom V
T , IF'

~~ ____u_~__
v
.=0'
-I
172 173
I
i
"'"--------
..... -
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
,J
~
. ~
.,
-~
AB greda kao stobodno poduprt nosse
prako jednog raspona
a) Jeclnoliko rasprostrtc optereeenje q
b) Dijagram popretnih sua v-
c) Dljagram momenata savijanJa M
d) Prikaz. Hjeks ."Iacnih I UaOlih napreza·
zanja u gredl krivuijama koJe naziva-
ma vlacnim I t1acnim trajektorijama
(pUlanjama). Ove krlvulje uv!Jek se
sijeku pod pravim kutom
- - - gtavna vtacna naprezanja 0',
oj - •. - - - glavna Uacna naprezanJa
~
e) Pojava tlatncg tuka u be~onu koj( s,e
I\,
[/?
C 0513nj8 na !etaJava. Vlacna vrpca-
zatega stvara sa preke po!ofaja
armature i spreeava pucanje b.etona
jI f) Site na mjestu lezaja A
I~ Nil II 1/Jf1 Tf\,UI
g) Trokut 5ila na letaju A. Vlacna sita r
dai u ravnotezi leiajnu reakciju Ru !
Uacnu silu C
h) Tl3en3 sila Fb u betonskoj dijagonal!
R., . izmedu pukotina i vlatna sHa F" u
posmicnoj annaturi keo vlafua dijago-
I~ IIIIIII
nata
f\, ...........
III [!IITf\, OJ 1) Tlatna sita Fb u betonskoj dijag-onali i
v!ai3na sHa F~ u. okom\toj_ posmlcnoJ
armatun (stremenovlma)'
j) Razmje!itaj armature 1.i :uzdutnom l
II poprecnom presjeku g~ede·. Pavijane
~lrl!\S~Tf\,
kose !iipke su neprepPfUClJJve, jer,
mogu sletiU (sijeku betclI1s;kl ~acnlluk)'
k) RazmjeMaj armature u _uliql,lzn,om !
poprecnom presJekL! greds' "
R., .•..•....•...
!) Mogut!a slika pukplina, -k99 :preopta
reeanja, odnosno n~ovqljno 'armalu·:
rE'l za preuzimanje vlacnih sira
174
L
3.' D!omenzioniranie AB Sklopo~a prema granicnom Jstan;u s/ooma pre.slaka
Ne sarno u armiranobetanskih nosaca nego i opcenito posrniena napreZanja 'C U
komulnudji u u~duznitH l\"pro7.U~jimn 0, ;:bolJ. IntQdohnog cljolovonjn. doju koo
~ rezultirajllca ,naprezanja glavna kosa v!acna (J J i g!avna kosa tlacna naprez~nla cr1
,,
J
~m~. . "
G!avna ~osa Uaena naprezanja preuzima beton, dok gJavna kosa vlacna naprezanja
ne motemo preuzetLbetonam (poznato nam je da betan u naeelu Slabo podnosi vlak),
Stoga kod betonskih konstrukcija 0 glavnim kosim vlac~fm naprezanjima, zOOg pojave
pukotina, itekako moramo voditi racuna. Slika pukotina (sl.13JI) prikazuje to veoma
Z6ff16. /\1(6 Sl:J eva AapreiwAja ffia!3, kag S'G js slye;;;Ij ked anniraoobetonskib plnea
beton ih je u .stanju sam preuzeti, ali ked greda i rebara ova naprezanja mogu doseci
takve vrijednosti _da ih sam beton ne maze preuzeti. U takvim sluCajevim~ moramo
predvidjeti arm3turu za preuzirnanje vlacnih sila koje proiz!aze od glavnih vlaenih
naprezanja (~I.IJl j, k), kako bismo sprijecili iznenadni slom elementa na mjestima
potencijalnih pukotina (s/,]]11),
Kako je proracun kosih glavnih naprezanja zbog svoje sl.oienosti ~ praksu
neprimjeren, pOjednostavnjujemo ga tako gto
odvojemo provjeravamo djelovanje
momenta savijanja i djelovanje poprecne sile.
3,6,2, DIJAGRAM GLAVNIH VLACNIH NAPREZANJA
oJ
U NOSACA NEPROMJENJIVE VISINE
Uzmimo kao primjer armiran'obetonsku gredu nepromjenjiva pravokutna presjeka iz
pogisYljs.J.3., 51. 21!-
S obzirom na faze kroz koje beton proJazi, 0 cemu smo detalino govo'rili' u islom
pog!avlju, usmjerlt cemo pozornost odvojeno na stanje naprezanja { (bez pUKotina) i
stanje naprezanja II (pojava pukotina).
lz oipornosti gradiva znamo da se pri dje!ov.anju poprecnog opterecel}ja u presjecima
nosaea osim momenta savijanJa M. javljaju i poprecneOsile -V (sl.131 b).
Za stanje naprelanja I (bez pukotina) aktivan je djeJi poprecni presje~ betons.
1 (armatura nije potrebna). Moment savijanja izaziva uzdufuo naprezanje 0' koje maze--
.
mo odrediti iz izraza:
M
,,=_v 0e [KNlcm1J iH (Nlmm1]
!,
za bilo koju tocku (po vlsini) odabranoi; presjeka;
gdjeje: Mu [kNcmJ - moment savijanja upresjek!c' ,_ : .
4
_ Ix [cm""] - moment tromosli (inercije) pr,esjeka s obzirom na '!eiiSnu vodoravm(
oS<
,
e '( em I udaljenost tocke presjem od neutra!ne osi.
175
 ~@!lraniJe uzduinih naprezanja ($1. 132 cj u poprecnom presjeku anniranobelonskog 8udyci da odnos Ix! Sx predstavlj~ krak unutamjih sila, z,
I linearan, kao da je presjek homogen. b·d)
po~)rei;ne sile Y. ona u islom poprecnom presjeku i u istoj tocki u kojoj iL= 12 =!"d;;:z (vidfjivoirzslike131),
savijanja M proizvodi posmicno naprezanje 't .kojega je dijagram po J
Sz ~ 3
rasporeden po zakonu parabola: 8
izraz za veJicinu posmicnog napre~anja "[ u neutralnoj OS! mozema napisati u
1":= V" X S, [Nlmm1J _ izvedena formula iz orpornosti gradh ( obliku:
i ----~.----------------~---------,~~y.c,~________~_______________
\.m«'
b·z
- poprCC/fa sila u presjcku' Samostalno odredlvanje posmicnog naprezanja 't iz poprecne sile V sarno je pomocnl
- stalicki momem fspruganog dijeJa pJosline presjeJrD fza cye dOl,
pastupak kojim sma prividno odijelili uCinak P9precne sile V od ucinka momenta
vlakno (ratimo posmicno naprezanje) S obzirom na qs "x" savijanja M, tj. od uzduinih naprezanja o. U'svarnosti aba naprezanja. uzduzno
[ em] - sirina poprecnog presjeka u razini na kojoj //"aiimo (mermamo) pas/I, naprezanje cr i pasmiiino naprezanje 't, djeJuju istodobno, a kao postjedica nJ/ho'/og
ena naprezanje zajedn{ckbg dje!ovanja, u bila kojem presjeku nosaca nastaju tezultirajuca napreza~
nja cije komponente su uzduzno,naprezanje 0" i. posmicno naprezanje 'to
bl cJ dl Ova rezultirajuca naprezanja nazivaju se g!avnim naprezanjima ,pri savijanju 0", i 0]
(51. 131 d). ~ ravnine u kOjima dJeruju - glavne ravnine. Ona imaju kosi polciaj pa se
eesta nazivaju glavna kosa naprezanja. Glavna kosa naprezanja mogu biti v!acna (5/
~ ili tlacna 02 ovisno 0 tome da Ii je njihova komponenta 0 V!9cno ill Uacno naprezanje.
F~I Kut koJi medusobno zatvaraju iznosi 90°, dok je velicina kuta ova dva naprezanja
~
=.210 ), a ovisi
" ~
prema apscisi promjenjiv8. (lg20.
naprezanja t. Uvij~k uzimamo da je cr I > cr 2'
0 ve!icini normalnih (J i posmicnih

Za razliku od stanja naprezanja I , gdje su vlacna naprezanja 0bv kao i glavna vlacna
haprezanja (J I manja iii jednaka vlacnoj cvrstoCi betona pri savijanju u stanju IIibv,
vlacna naprezan1a prekoracuju It) evrstoc.u, pa se u AS nosaeu javljaju pukotine, tj.
Sianje naprezanja ! - bez pukotlna betonski dio poprecnog presjeka postaje nehomogen,. sto S8 odrazava na raspored
·,;~t: <; a) POptecni prosjek s an.natvrom c) Oijagram uzdv~nlh naprezanja {1 naprezanja u betonu.
fl!: Kao 5to vidimo iz slike 133 d, uzdufu8 naprezanja {) u tJacnom pojasu betona
':~.. b) UzriuZn! presjek s re~nlm silama M,) V;, d) Dijagram posmie;nih naprezanja t
neHnearno su raspodijeJjena, do).; raspodjela posmicnih naprezanja u Uacnom poja!>u
".'
'~': betona u potpunosti odgov3ra raspodjeli posmicnih naprezanja u homogenim presje-

Ak6 'iil~ij~nimo u gornjem izrazu staticki moment plostine presjeka izrazom za
f3Z1fcite vrijednosti e, mozemo uspostaviti zak.on promjene velitine posmicnih
naprezanJa po visini poprecnog presjeka gredl3 pravokutnog obJika (fl. /.1! J.
~mlcna naprezanja t opcenito rastu cd krajnjih vlakana na gomjem rubu presjeka
gdje je statii5ki moment S jednak Duli (S =' 0), i to ad nule pr-ema najveeoj vrijednosti u
neutralnoj" osi. Tijek parasta posm1cnog naprezanja i mjesto gdje dostize najvecu
'Irljednostovisi 0 obliku presjeka Posmicno naprezanje uvijek ima najve"" vrijednost
na razini neutralne osi (\"f. 1.12 d ).
cima, odnosno stanju I.
Kako 1e dio presjeka ispod neutra!ne osi popucao, to znaci da betan u vlacnom
pojasu ne sudjeJuje u preuzimanju uzduznih naprezanja (u vlacnom pojasu dijagram
uzduznih naprez".lnja se gubi), lj. ne moze primiti n:kakve sileo pa taka posmicna
naprezanja prima v!acna 'armatura, naravno pod pretpostavkom da naprezanja
prianjanja izmedu betbna i armature nisu prekoraeena.
Posmicna naprezanJa u vlacnom pojasq su nepromjenJiva (za nepromlenjlvu
sirinu presjeka) i jednaka su posmicnim napn:1'z.anjima na razin! neutra!ne oSi, zato 5to
is staticki momAn! nn f'ivAknj rR?ini prnsjnb i-spno nfJu\mlno nr:i nnpromjonjiv {.d.l.1.1 ('J

176 177

%W "._._-"---'-"'lII!r'"
,-_. -.. ~-.---"""" .... ----"
3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stan/u sloma presjeka 3. Dfmenzioniran/e AB Sklop;va prema granicnom st_8f}fu s~t?n:_a pres{~ka
Prorulene smjera glavnih· tlacnih I!aprezanja (J1 prikazane su isprekidanom. crtoin n.a
,I
" sf. 134, a njihove vrijednosU mijenjaju se od vrijednosti t u neutrafnoj. osi do (Jb
" .
U
gomjcm'rub!,! prosjeka.

,I

T .~
,~ b·z
dI
Stika 1JJ. Stanje naprezanja U - pojava pukotina
))
a) Popreeni presjek s armatufom d) Dijagram uzdumih naprezanja cr

b) Uzdufni presjek s reznim silama MOl i v" e) Oijagrnm posmicnih naprezanja t

70'
c) Dijagram re!ativnih deformadja
--_0-H---7~--H-~--

Oakle, kad pravokutnog presjeka 5 jednostrukom armaturom t ilapfezanja u tlacriom ~I

pojasu iznad neutralne osi rastu od nule u gomjem rubu presjeka prema neutralnoj osi
po zakonu parabole, gdje i postizu najvecu vrijednost,koja ]e dana izrazom: Slika 134. AB greda u stanju naprezanja II

=~.
a) Pulanje (trajektorfje) naprezanja c) Oijagram pOSr.licnih naprezanja t
1:"""," b.z b) Oijagram uzduinih naprezanja cr· d) Elernent~ma kocka jLdvojena iZAB.grede

Isprekfdanorn criom prikazan je e) Presjek (;iementarne kocke 1-1 i II -l! s

a koju zadrz.8vaju nepromjenjivom u cijelom vlacnom pojasu, da bi naglo prestali u pojadnoslavnjani oblik dljagrama pripadnim silama
lezistu vlacne annature (sf. IJJ e). uzduinfh naprezanja

Sto se tice glavnih naprezanja 0/ i 01 (za sve tocke koje S8 nalaze u vlacnom
Tvrdnju da su glavna naprezanja u neutrafno) osi i na cijeloj visini ispod nje, tj. u
p'ojasu presjeka, kao i za one ko]e leze u neutralnoj osi), vriJedi d~ se ana Javljaju u
ravninama koje se nalaze uvijek pod kutom od 45° prema as! "x", a brojcano su vlatnam pojasu, 'brojcano jednaka posmicnlm naprez8(ljima, te da dje/uju u smjero·
virna koji s as!. grede zatvaraju kut ad 45° (kako je to prykazano na slid 1:14 a. gdje su
jednaka posmitnim naprezanjima.
oznacene putanje glavnih napfezanja), mozema dokazati ne sljedeci nacin. Ako u
V poc ucju neutralne osi saviJenog betonskog nosaeB, kOJi se nalazi U stanju napre'kanja
0(=-0,=1:
• U
=-"
b.z
II (>I: 134 aJ, izdvojimo e!ementarnu kocku veliCine "a" Cije su stranice usporedne s
To sto sma rekli ne vrijedi za g!avna vlacna naprezanja 0, u Uacnom poJasu. Njihovi koordinatnim ravninama, te je presijecemo dijagonafnim ravninama (51. 134 d), u pre-
pravci mijenjaju se ad nagiba koji je pod kutam ad 45~ do nagiba pod kutom od 90", sjecima oznacenif!1 sf-I, odnosno I/-!l, pojavlt ce se site a!J2.cr" tj. a 1 J2.cr].
prama osl x, kako je to prikazano na 51. 1.14. intezitet glavnih naprezanja u tlacnom koje moraju bili u ravnotezi sa sitama a 2
J2. t, sio jasno vidimo na sL 134 e;
pojasu miienja Se ad vrijednasti koju imaju u neutralnoj osl do vrijednosti nule, koju
dobivaju na gomjem rubu tlacnog pojasa. Nas je zadatak aa ovisno 0 velicinl glavnih
vfacnih naprezanj.a i propisanih granicnih vrijednosti os/guramo presjek arrnaturom La
iz ovoga slijedi
sluGaj kada ova naprezanja prekorace granicu 1:r uzetu kao racunsku cvrstocu 0'1 = - ( j l ='C,
betona po vlaku (pogJ.nvljeJ.6.J.).
elme sma dokazali nasu tvdnju.

178 179
 3. Oimenzk,niran/e AB skfopova prema granicnom stanju sloma
• presieka

Za jedan AB nasac nisu opasna glavn" !lacna naprezanja, buduci da beton dobra Krak'unutamji~ sila %, Izracunam9 iz odnosa z = kz" h (poglav/je3.3.l.), s tim da k~

podnosi tlak. Opasna ostaju gtavna 'kosa vlacna naprezanja S obzirom na malu nps8ea nepromjenjive' visine mozemo pribfizno .uzeti z = 0,9· h. Za nosace s promJe--
njivom Yisin,on; pri proracunu posrnicnlh naprezanja, .Ii: glavnih ylacnih napn:::zanja,
otpornost belona no vlak,
Kada su gfavna vlacna naprezanja mala, beton ih sam maze prellzeti, a kada moramQ uzeti U obzir promjenu poprecne sHe zbog promjene visine h, ali to premasuje
postanu veea ad vlacne cvrstoce betona (redovit slutaj stanja naprezanja II), tada se okvir aaseg izucavanja.
javljaju pukotine (pod kutom od pribHino 45°) kao na sf. 13/1. Oa .sprijeci~o njihova
nastajanje, a time i mogucr slom, armiranobetonski nosae najbolje je osigurati
(armirati) kosim stremenovima post8vfienima u smjeru naprezanja crt, tj. oKomito na
"
pukotine. Mec1utim, jz prakticnih razloga najveca prednost daje S8 stremenovima I i"wi
:;::d:L, I
postavljenima okomito na as nosaca (pog/avl/e 3.6.4.). J¥! +4 m

3.6.3. ODREOIVANJE RACUNSKOG POSMICNOG NAPREZANJA '0

IZ GRANleNE POPRECNE SILE Va

Da bismo odredifl mjerodavnu poprecnu silu V;/. nastalu uslijed djeJovanja granicnih
optereeenja za sJueaj savijanja silama AS presjeka nepromjenjive visine (5 puko-
linama); postavlt cerna uvjete r;,wnoteze vanjskih i unutarnjih sHa kOje djeluju na nosae
elementame-duljine A Z (sf. 135).
Uvjet ravnote.ie svih sHa u smjeru as] "z" kOja se pokiapa sa neutra/nom os! nosaea, " .
vlaenogdijela elementa ispod ordinate "x"dufjine Az, glasi:

Slika /35. Po.tre'bni podaci za odrooivanJe posmicn1h naprezanja T.. AB nosaca nepromjenjive visine
(slanje s pukolinarna) . i.
a) Uzdufnl presjek slobodnc poduprtog no· c) Dijagram posmicnih naprel.anja !
pa [z gomjeg- }zraza za veliC'lnu posmicnog naprezanja u 'neu~rafnoj osi (sJoju) saea s naznacenirn oljclom etemenlarne I
d) Dio nosaca elementarne ouljine
dobivamo: duljine 8z
ill: S pripadnim naprel.anjima
t == 6.f'a b) Poprecni p'res;ek
U b.&

Kod proraeuna AS e/emenata prema momentu savijanja vrijedi odnos AF'Q = bMu ! z, a
iz: otpomosti grad/Va poznat je odnos momenta eavljanja i popreene sile V, tj.
dMldz ~v. Ako sada stavimo da6z .... dz (tj. 6z teZi prema dz, sIc znac; da konacno
mala velie1na teii prema beskonacno maloD, izraz za vrijednost racunsko9 pdsmi-
cnog naprezanja mozemo napisati u obllku:
V
'''~-b'' :
i
·z
gdje Vu predslovlja granicJllI popreenll situ /I prolllatranmn presjeku. velieina b ozno('uje
sirinu poprecnog presjeka, dok ve!htFnG z predstavlja krak Ull1ltarnjih sila.. kako je (0 vidljivo i
iz JI. 135.
Elementami dio nosa.Ca presjekli smo pO neutralnoj osi na gornji i donji dio, ~ba dijeJa,
promatrana zasebno i zaJedno (spojeno) moraju bit! u ravnotezi. Oa bi se to ostvarilo,
u ravnini presjeka mora djelovati jedna uzduzna sila ko]a za gornji dio ide u smjeru
siJe rbll',a za donji u smjeru sHe F arl , s!O.znaci da se u samoj ravnini taj par sila
ponistava, a promatrani odvojeno svaki za sebe drie ravnotezu siri M'bU1 odnosno
!VIlU' Kako uzduzna posmicna sHa u neutralnoj osi veze, Ij, spaja" tlacni i vlacni pojas
. betona zovemo ju veznom sllom Hvu (pQg/aJ'lje J.f!.5J.
Prilikom dimenzioniranja Ail presjeka metod~m granicnP9 stanja nOsivosti koristimo
se opcenitim Izrazom za silu: ;,'
V" "'" Ig ·Vg +Yp ·Vp +Y~ ·Va

180 181

-
 3. Dimenz;oniranie AB sklOpOva prema qranicnom sta,nju sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicndm slanju sloma pres/aka

·!
,
-j
Za slucaj slobodno poduprta nosaca preko jednoga' raspona oPtere~nog jednoliko
rasproslrtim opterecenjem, granicnu poprecnu silu maxVu mazema odrediti iz izraza:
Racunsko posmicno naprezanje tu izracunano pompeo danog izraza, usporedujemo
s p'Qsmicnom:, racunskom .cvrstoeom 1'/" eije su vrijednosti iskazane tablicom 22 u
zavisnosti, pojedine marke betona M B . · .
Posl:nJc~a racunska cvrstoCa 1", predstavlja ono posmicno naprezanje koje je dostatno
I, da gao preuzme sarno beton, pa nam racunski niie polrebna posebna armatura, ali se
iii . ipak ~graduje tzv.,konstruktivna armatura. j
j
Pri odrecfivanju granlcne poprecne sHe maxVu na mjestu podupiranja (sl. 136),
oJenu vnJeanost lTTOt81110 Sl!ldlijili za veliCillo :r1f'u (i:bog utjeeaj8~ja-fiaHt091ffi_-­ Tablica 22
mjestu). os uzimajuCi U obzir opterecenje koje se nalazi na dijelu nosaca (! -loJ/2 +
-
Marka betona UB 15 20 30 40 50 60
0,75 d (sl.136a), Qdnosno na dijelu nosaca c"" b + 1.5 d (sU36b).
Racunska
posmicna cvrsjoGa 0.6 0.8 1.1 1.3 1.5 1.6
,I bl tr {Nllllm1]

1 1L ~q"
:!
, I
I!! I (111) III! IIIIII)!
1
tl!lll-j-.. UsporedujuCi vrijednosti tu i "Cr razlikujemo td ~!ucaja (podrucja) stanja -r naprezanja.
I \ I / I~~
: O.7~J_~_[ f°,7Sd .: . 1. Prvi slu~j stanja 1" naprezanja (podrucje 1) - kada je racunsko posmlcno napre-
zaoje 'Clf < 1:, (sl. 137). !ada ne osigu~
,I
ravamo, odnosno ne proracunava~
mo armaturu za granicnu poprecnu
silu Vii' ali ju moramo postaviti iz
konstruktivnih razloga.

1-1,
oVu .tT .0. 75dl'Qu

'{.- """,'1,,- "v"

Slika 136. Dijagram poprecnih slla V" (na mjestu lezaja) a} Za s!ucaj krajnjeg lefaja
11. kOjega odrellujemo posmitna napfelanja l"
b) Za sluta) srednjeg letaJi3
Slika 137.
Grafitki prik<JZ posmicnih napral.anja u
PODRUCJU 1
Dakle, za granicnu poprecnu sil,u maxVu• odnosno nJeZlnU umanjenu (reduciranu)
'6) Statitki sus!av s ukup!)im granlcnim
vrijednost Vu,' pre:ma
naprljed izvedenom izraw izracunamo pripadno racunsko opterecenjem
posmicno npwezanje;
b} Dijagram poprecnih si_!~ y's mjeroda·
:rrJ vnom (racunskom) popreenom sitom
v,," na uda!jenosli (l ~ lo}1l cd racun-
1. =: max V" odnosno1' ""~. skog leza]a
b·z ' "b·z
~C) Oijagram posmitnih naprezanja t

.,/. -~/
182 ',:~183\
2. Drugi slu<:aj stanja , naprezanja (podrucje 2) -u slueaju da je , , < , u S 3 , , gdje je ~b - dio posmicnog naprezanja koji preuzima hewn (neisprugani dio dijagrama lU
(sl.139 ). annatuN proracunavamo ,na sUc; IJ9ci a odredenje izrazo~l; .
za poprecnu sHu Vu' odnosno za ,,=-(31
1
-1; )
preuzimanje -posmi¢r!ih- naprezanja. 2 • "
ali sarno na dijell:J nosaea A. gdje je
dosla do prekoracenja. Pritom pret w

NAPOMENA! Na sirini podupiranja nije potrebno osiguravanje nosaea od glavnih

postavljamo raspored unutamjih sila
kosih naprezanja, jer njihova vrijednost na tom dij'elu nosaea naglo
U obliku resetke s nagibima (kuto·
orada zhOQ lltiecaja !eiaia (sllJ6a).
vima) tlacnih betonsklh dllagonala
(nagib pukotina) P i vlacnih dijago-
nafa kooo povijenih sipaka nagiba
a. koji S8 za zadano opterecenje a) '<! -1,5·g + I,B·p
mc:gu kretati unutar odrec1enih gra-
niea (sl. 138). flllllllll!lr{lllllll+
~ . ~
I
bl tt~ ~.
Mj. ,;I, Im ... fN :
~ -'.
".~ .j! I -t:,.:, j . Siika 139,

- \' .
s o.,,==;""UUlll!Ulilllll[] Graficki prikaz posmicnih naprezanja u
PODRUCJU 2
a) Staticki sustav s ukupnim granicflim
Slika 138. '12
oplerecenjem
Mode! poboljsane M6rscheove re5etke
1.1). '~ve,mjo 1em" Nhn:>l b) DUagram popretnill sila V s fT'jeroda-

~~1r'Wllillill~~~~~-nmmmn
vnom (racunskorn) poprecnorn sHorn
(-II' na uda1jenosli (/ - In JI:? od ratun·
skog reiajD
Potre~n~ ptostinu nrmaturc odrc6ujomo na osnovi smanjenog dijagrama
c) Dijagram posmicnitl naprezanJa T S
rOCuns~og pOsmicl1og naprezanja t rr • umanjenom plosti'nom PQsmicnih na-
Razlog smanjenja dijagrama t naprezanja lezi u cinjenici da jedan die poprecne prezanja '11" koju moramo "pokrW"
sife prlhvaeaju beton (tzv. zazubljenje) i uzduzna armatufa nakon razvoja dijago- kosom armalurom iii! i stremenovims
(isprvgani diO)
nafnih pukotina u betonu, a ostatak poprecne sire prihvaca S8 stremenovima iii
.,: kosem'annaturom (valja ju izbjegavati), iii njihovom kombinacijom..
.-;'Nosivost betona na poprecne sile nakon raspucavanja betona obrazlaie (tumaci)
"j-:se doprinosom neraspucanog betona u tlacnom pojasu j zazubljivanjem (uk!inja~
3. Treci s!ucaj stanja t naprezanja (podrucje 3) -za podrucja gdje je 31: r < '1.1 $' j t,.
Volnjem) zma puniva u kosoj pukotini, a nosivo~t uzduine annature otporom
~- presjecanju poprecnom silom na mjestu pukotine, Zma pun iva pona~aju se kao (sl.140), ne· umanjujemo dijagram 'II
~:,~bi ·~to sWe iz mase betona koji zapinju za odgovarajuce zube s one strane vee 9a u cijelosti moramo pokriti
, pukotine). (osigurati) armaturomJ Kod ploca
treci slucaj nije dopusten, sto najce-
- 'Umanjeno naprezanje t Ru kOje moramo "pokriti" kosom armaturom iii I i stremen- see izbjegavamo promjenom dimen-
ovima ooblvarno iz izraza; zija,
1'R,,=t u -'!"

184 185

d.. ';' ' ... --.. ..., ...--.-.-. .._...,--.. _-_ .. _..
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom ~taniu sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB Sklopo'va prema granicnom stsfliu s/omapresleka
Teorijski. najbolje ih je prih~atiti u smjeru njlh~va djeiovanja. a je pod kt.rtom od to
f ",J

TT I fIIIITTI."'ITn-n·r! [-rl.
[} _ i!
q,tl,6-g + I,S.p 45°- 60° (sto odgovara -putanjama kosih v1aenih napre"z.anja) S obzlrom na';os'grede.
o~o postltamo svijenlm ~jpkama i kosim stremenovima. Medutim. iz. praktitrlih
!
!
i
'\:l
i'o.
I
T,'o
'razlega '1 ajvi'se rabimo, tj. najvecu prednost dajemo oko'niitim stremenovima •. iako·nisu
postay~eni u smjeru glavnih vlacnih naprezanja.
Okomiti stremenovi.najcesce se izvode kao zatvoreni, a postav'jjaju sa uz rub presjeka
l

,I bl

IT
~
1 "'1
IJj, $'In lOll .. kN
oa m<3iom razmaku.
?viJene uzduine sipke za preuzimanje kosih vlacnih sila, iako postavljen~ u smjeru
--"1'+-),>=*J(-+}}!~lt~'iJ."LL"'ll~';-lJ-J..-l!-"'-.j-~-"G-""-~-IT-n-T-IT-n-':m-~-----'~--------------:---__RiiRjiRe.va--G~~SU '))tjjek pOkladne Eksperimenta!no je lthrn1eoQ a i osteeenja
na nekim objektima to potvrduju, da u gredi mogu nastati pukotine kada se u presjeku
OJ'.4+-
!+- '.12 l S{;ka 140. nalaz; kosa sipka (sl. 141 J.

-I '12 I Graficki prikal posmicnih naprezanja u

PODRUCJU 3
01

Ib II1j...tu povijrojo elm i qlC.l:Diio - prDlllje'U smja"(lrucmjih silu!

a) Statitki sustav 5 uklJpnim granicnim
~ip..o izozi~o tlOCJ\l rqxtIzcnjo lJ belO'\J u snjeru sredido k.rivloo ( u
optereeenjem
smjeru rfozuRmtel i vlOCru rq:re1O"!jo otooito f(J ro.r,h! ?"-,~ijmja, .I;j.
b) Oijagram poprecnih sila V s mjeroda- Sipto ros!oji r(!$cji"!9111 belen.
..nom (raeunskom) popreCfiOm silom
VAil na udaljenosH (/ • lo)!l od meun-
)/

I\~
skog leiaja
c) Dijagram posmicnih naprezanja 't S
ispruganom plostinom koju moramo
pokrili armaturom

Ako S8 pri proracunu dogodi da racunsko posmicno naprezanje "tl/ bude vece. od 51",
(1"/1 > 51"1" ). to znaCi da presjek rnoramo dimenzionirati iznova, prema granicnoj Slika 141.
popr8cnoj sin VII: . hi Lokalna naprezanja
'a) :;;ipka flastaji rasdjepUi beton oa
mjestu ~ovijanja - uzdutnl presjek

I, b) MoguCa osteeeoja nosaea u slucaju

povijanja sredisnja a~tume ~ipke
tj. povecati dimenzije poprecnog presjeka. Stoga slijedi :
c} Moguca o~tecenia nosa~ u s!utaju

1 povijanja krajnje b¢ne armatume

. Sipke
{ povijtro rqrezmjo f>J';j!1>~
con. !ipko mil. $ipl:o

3.6.4. ARMATURA ZA PREUZIMANJE (PRENOSENJE) POPRECNE SILE Kombinaciju okomltih stremenova i kosih slpaka mozemo primljeniti kod j8ee napre-
gnutih elementa (vrlo velika posmicna naprezanja), iii u slucaju suvise gusto posta-
Kao sto smo vldjeli u prethodnom pog!avlju eim ~1"" naprezanja koja su po veliCini U
v!jenih stremenova, kao i kada u presjeku posloje barem dvlje tanje sipke kOja se
neutralnoj osi jednaka glavnim kosim naprezanjima, prekorace posmicnu racunsku
savijaju, a ne leze u kutovima pr~sjeka. \"
(;vrstocu "t,. odnosno granicu podrucja 1, momma osigurati posebnu armaturu za
preuzimanjl'> poprecne sile, odnosno armaturu za preuzimanje koslh vlacnih sila (koje
su rezultan!e glavnih vJacnih naprezanja).

187
186
 ,-" ...... ,,""''' .... 'VIIIIOJfW no ;:,r<,tUpuvo prema gramcnom stanJU Sf?ma pres/eke

S/i/;Z.142-i45prikazuju mogucnosti armiranja AS grede za preuzimanje poprecne sile; ,J bJ oj

cJ

lill·I",II 111'llfDl
_-lI,~III~II:::l::1:!:::!II~I~I~II::!=I~I1~ITm~III~I~j-~~O,___~'~ ,,_~
WI :Ii +4-~- l+=~==~=====~=£:-______ =_
l he l
'L I. , tt
'J
~
I
gltM>O v)OCm ko~o ~Ic..ro ~
I
s) Uz1uzni presjek

JWu:jl! .2! ~j~ I [pcdu:je 2 l a) Uzdui.ni presjek gi(J>.m vlocro N)Vr(l ()"!IIJ!Ull b) Poprecni presJek
1 1 1 c) Oblik slremena
gllM'iJ vlctra r;.rmtlfO • bj Poprecni presjek
Slika 145. Armatura AB grede S okomiHm s{remenovima i kosom armalurom 2a pyreuzimanje
c) Oblik stremena poprecne site .
Slk 142. .Atmatura AS grede s okomitim slremenovima za preuzimanje poprecne sile

bl oJ 3.6.5. PRORACUN ARMATURE ZA PREUZIMANJE POPRECNE SILE

Za proracun arma~ure kOja preuzima vlacn"e sile izazvane poprecnim silama obvezno
crtamo dijagram racunskih posmicnih naprezanja T (pog/av/je 3.6.:1. s/. 137 c, 139 c i
14() c), Do njega dolazimo umanjenjem (dijeljeojem sa "z ' b o") dijagrama poprecnih
sila V. Kod nosata nepromjenjive visine po cijeloj duljini, dijagram 1" naprezanja istog
j8 obllka kao i dijagram poprecnih sila Y, samQ umanjen za vrijednost " b ' Z ", Zato je
o
uputno nacrtati aba dijagrama, prva dijagram poprecnih sila v, a ispod njega dijagram
l' naprezanja (npr. sf. 137). Na dijelu dijagrama koji je oznacen velicinom )" racunsko
posmicno naprezanje premasuje dopustivu vrijednost posmicne rac.unske cvrstoce 1",.,

r
c) Oblici stremenova s pa isprugana povrsina predocuje piostinu dijagrama koju preuzimamo armaturom.
razlicitim vlsinamn
Pomnozimo Ii plostlnu ove povrsine sa sirinom pn~sjeka nosaca, odnosno sa sirinom
SIiJ.:a ,143•. Annaturn AS grede s okomi!im i kosim stremenovima 2a preu2imanje popret'.:ne sile
iebra.b Ot kOja pripada vlacnom pojasu armiranobetonskog nosata, dobit cemo ukupnu
vlacnu sHu H."II koju uzrokuje granicna poprecna sila. Dakle taj dio dtjagra,ma graficki
,
predocuje ukupnu vlacnu silu (pritom valja voditi racuna da l' dijagram ovisj 0 stanjima
1" naprezanja), koju u djelosti preuzima poprecna anilatura, pa ukupnu potrebnu
plostinu presjeka poprecne armature na duljini osiguranja A. odredujemo prema
izrazu:

gdjeje:
c1 ObJic; stremanova s razllcilom
visinom i §irinom f-f\.~ - ut:lljJna v/acna sila izazvGlw poprecnim silama
stika 144. Armatura AS grede S okomilim : dodatnim kosim s\remcnovima l(l preuzimanje poprecne sile Gvi (Go;) - gmnicrr poplIJwnja (velikih produlj"ellja) ce!fka

188
189

~.~~, ...........
-
 Dimenziontranie AB skfopov~ prema granicnom stanju slor~18 p~sieka'
·. 3. Oimenzionimnje AB skfopova proma gran;c:nom s[aniu sloma E..:(:e"'s"jo"'k"'8'-____

01
3.

0··
- kll/ nagiba armature za preuzil1l(lllje vlacne siie izazvcme poprecnim silama:
za koso svijenc sipke (kaje {reba izbjegavatl) uzima se a. "'" 45° - 60" (visokt
a"" 90"
nosaci), a ~a Sireme!/()v(!
- kl/I lIagiha pukofina. odllosno kut I/agfba tJael/if! {/(1I1aka (II modelu fZV.
p(,bufjslIIJI! MUI:w.:Jwl'f; rder/.;e. si. f3D) koji je prumjelljil', Ie ga pruje);{·
ani odabire po ielji II granicama 25° < ~ < 550.' za uobicajene kOilstrukcije
se da s.e kut P nalazi II granicama' .301> < !3 < 45"; , 'slib 146.
smanjenjem kUla B se poprecna
dlldiJ/IUI lI;;duill(l vlo(/I(/ ([rilla/tin., za preuzlmanje popre,Cn8 sile

iii a) Popracni presjek AB grada s

dvoreznim stremenom

U slucaju kad SU odabrani p= 45° i a"" 45°, tj. kad su jednaki, gornji lzraz'paprima b) Poprecni presjek AS grede s

I jednostavniji oblik:
rnoglJcim oblicima tetverQ~znih
stremenova

!
I Za razliCite nagibe pukotina Pi kosih sip aka Ct.
(pejava dodatne vlacne sHe u vlatnam
podrucju nesa6a!) potrebna je dodatna uzduma vlacoa armatura Ma. koja se dodaje
2. Razmak stremenova e,., odreden je kriterijima koji slijede, a mjerodavan je oqaj
koji za odred'eno podrucje daje najmanju vrijednosL

g!avnoj uzdui.noj v!acnoj armaturi proracunanoj na djelovanje momenata savijanja, a

Podrucje 1 Podrucje 2 Podrucje 3
odreduje se izrazom:
(lu < 1,) (Tr< Til 5: 3Tr) ( 3Tr < 1u.$ 5'tr )

Na OV~i11 dijelu fWsaca beton 1. e,' (I (2)- h

u cijel()sf{ preuzima popreenu
situ, sio :maCi da nam streme~
2. ev 5bo 2_ e" 5 2{) em

Vee smo ranije kazali da koso svijene sipke za preuzimanje 'kosih vlacnih sUa, lako
novi ni.m potrebni ali mora- 3. e,,525em < A~,. ·m·(J\>j
!nO ill stavili iz konstruktivnih
3 , e, _ :i;,::}
postavUene U smjeru njihova djelovanja, nisu uvijek prikladne i treba ih izbjegavati. A:y ·m-o,,{ (Tu·b)
raz/oga IIQ I'azmaku ey : 4. e" <
_ :;;;:;}
Stoga ukupnu vlacnu silu na dulj/nl nosaca A, kaju ne mazema pre~zeti betonom, raZlI/ak slremenova za pre-
(TII-i.bj-b
I. ev s.(213)·fl tlzimanje cjelokupne POp*
najcesce preuzimamo okomitim stremenovima, jer su ani. osim zbog spomenutih razmak stremenova za pre, reelle sile, tj. ukupne vlacn'e
prednosti, lz konstruktivnih razloga vee ugradeni u AS nos8ee iz!ozene savijanju_ 2. e~.:=; b o uzimanje umanjene popre-
sUe kojaje njQm izazvana
Prltom vodtmo racuna 0 s!jedecem: 3. ev '::; 30 em cne sUe (dijagram 1 l1a-
prezanJaje umanjen)
1, ,Unaprijed,od~?iremo -:- promjer stremenova $" (~6. ~8. 4>10 mm)
~; - vrstu armature predvidenu za izradbu stremenova gdjeje:
(GA-glatka armatura, RA-rebrasta armatura) ev - ra~mak Slr&menOva ,
- reznost slremenova, m; npr. za slucaj lu < }r- podrucje 1.. II - staticka, visina poprecnog presjeka AB nosacd

" preporuka je da oni budu dvoreznl (m "" 2), sto znaci da u

vodoravnom presjeku ima,mo dvije plostine odabranoQ
b,b o -
A Jav -
sirina poprecnog pre:g'eka AS nosaca
plostina presjekajedne grane okomita stremena
promjera stremena (sf. 146), dok u podrucjima 2 i 3 m- reznos/ stremenova
odabiremo cetverorezne stremenove m '"" 4. Mogu bit! s (Jy; - graniea velikih produljenja armature ftremenova
prijek!opom i bez prijeklopa. . ' T/I - racunsko posmicno naprezanje
1b - pormitno naprezanje kDje preuzima beIDn
 ,j, utmenzloQlral1je AtJ sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka

Na' duljini }. na kOjoj je 'tv > 'tr ' tj. na duljini na kojoj S8 nosac mora osigurati 126,0 kN
poprecnom armaturom predvidena je najmanja plostina armature stremena dana
i7f'll!6ITI'
_ %_h.e,. , Poprec~u silu u podrucju lezaja mozemo umanjltl za iir:os:
..,,,A,,,.- ",;"Jl~ m'

fiV I ~I
= _ _0 +0 75·d ) .q
A,! ( 2' "
gdjeje: min ~v% "" 0,2 %, odnosl1o ~v= 0,21/00, odakle s/ijedi rm:mak izmedu sfremenova:
AV - ( 4,20;4,00 +0.750.40 }60.0 _ 24,0 kN.

te ce s tim smanjenjem vrijednost poprecne sile V1,r biti:

. 100·0,28·2
PRlMJER: ·h=30cm, siremenovi $6 (A av=0,28em J), m ~2 => e,. < 0,2.30 - 9,30 em.

Sada ceme prevjeriti granlcna posmicna lJaprezanja 'tu (koja su racunski jednaka
€!IrS d/2s25
l I glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHom v'~ur
I J V
'ttl=_..!J!L.; z",,0,9h: h",O,9d=0,9-40,O=36,(]em
b·z
z "" 0.9·36,0 = 32.4 em

Stika 147_ 't,,=

102,0
300.324-0.1 OIN!'
- cm-= I ,0 NI mm-<'tr=l,lNlmm-
' •
Armatura za preuzimanje poprecne site
. '.

Buducl da je vrijednost racunskog posmicnog naprezanja Tu manja od racunske

-tvrstoce 'tr za odabranu marku betona (TabUea 22 J. sto odgova.ra PODRUCJU 1 gfavnih
Za slueaj 3~r < ~u s: 5'rr ' pri izboru kose armature i stremenova preporucuje se kosih vlacnih naprezanja, nije potreoan proracun armature (stremenovaJ za preuzi-
uporaba tanjih sipaka, kako bi nosac bio sto bolje proie! a~m8,t.urom. Najve~i r~~I;\ak manje poprecne sileo Ipak prema kriterljima (poglPYlje 3.6.5.) stremenove moramo
stremenova oe smije bin veGi od maxev = hl3 ::s; 20 em, a naJvecl razmak koslh sliJaka predvidjeti lz konstruktivnih razloga na razmaku:
e.= dl2 ,;; 25 em (sl. 147).
2 2
e,. $-h=-·36,O=24,O em
3 3
3.6.6, PRIMJERI PROVJERE AS NOSACA NA DJElOVANJE e,_ $;b(j =30,0 em
GRANICNE, ODNOSNO MJERODAVNE POPRECNE SllE, Vu e" :<; JO.O em.

Odabrano: stremenovi ¢l6124,O em

PRIMJER 1. 2a slobodno poduprtu armiranobetonsku gredu raspona I = 4.20 m,
veli6ine presjeka bid "" 30140 em, opterecenu jednoliko rasprostrtim
granlcnlm optereceJ')jem qu == 60,0 kNlm (sf. 148), vafja izracunali mjero·
davnu poprecnu silu Vu i granicna posmicna naprezanja 'tu i pO potreb,i
oslguratl presjek armaturom, ako je odabrana marka betona MB 30 i
vrsta armature RA 4001500.

192 193
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka 3, Dimeniioniranie AB sklopova prema granicn~m stanju sloma pre~/ek8

q *60kN/m' PR1MJER 2. Za slobodl1o podl,lprtu armiranobetonsku gredu raspona I"'" 2.52.m,

,velicine presjeka bid = 25/35 em, optereeenu jednoliko rasprostrtim
IIII TIT!I!!lill T rUJllTlllTI gnmlCni!1I ophJluconjum 1111 - 1.15,0 AN/Ill (.d. {50), v,utjo IZr:tOUnoU. mJom·
davnu poprecnu silu VI( i granicna posmicna naprezanj~ 'Cu I po potrebi
osigurati presjek armaturam. aka je adabrana marka betana MB 30 i
vrsta armature RA 4001500.

I bI
I"""

~. 2 2

; 130 POOR Ut J E CD 30 I
Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjiti za iznos:

.,oJ
'10 I -400
1
24
4+16
IliOI
I'

d te ce s tim umanjenjem vrijednost popreene sile V"r biti:

"
<
V.~", "" maxV...Iu -LlV...I" :::: !70.! - 43,5 = 126,6 kN.
~ =-+-+mim-
-'
>l
.
g;
:1
Ujeri10 ~:qJrCI'nih .\10 krn'l .. 7O~N
Sada cemo provj~riH granicna posmicna naprezanja 'til (koja su racunski jednaka
g!avnim koslm vlacnim naprezanjima) lzazvana granicnom poprecnom silom VAur

o 1""
= VA'"
b.z . 2",0.911: h""O,9d=O.9·35.0::::31,5 em
d1
z "'0,9·31,5::: 28,35 em

~jeri!o n:prezmjo 1=.,. lN100 J

U ovom primjeru racunsko posmicno naprezanje I'll veee je od racunske _evrstoCe 't,. a
manje od Jtr • pa nosae osim POORUGJA 1 ima i 'POORU(;JE 2 za predvic1enu marku
betona MB 30 (tabfica 22). Staga varja praracunati annaturu _za nj~govo preuzimanje.
-,
Dio nosaea A na kojem je dos!o do prekoracenja granicne posmi.cne CvrSioce odredit
Stika 148. AD greda u PODRUCJU 1 posmi[nih naprazaoja cerno!z slike 149.
a) Slaticld sustav c) Dijagr<lm popretnih sila
b) U:tdu~i I popreeni prasjek 5 razmjestajem d) Dijagram posmlcnih naprezanja
BfTl1ature (obvez:no se crta u mjerilu 1:25!)

194 195
 .. .. ,- ."'-',,' .... .... n"" J. UlmenZIOQlran/e AB sklopOva prema granicnom stanju sloma presjeka
- .-- w -.~ t"~~!

,I

f"""""""""r611111111It,
,
.1 ~ ~ ~

bl
). =!..-x-6,O = 126,0- 57,76 -6,0= 62,24 em
2 .

,, ,
Sliko 149.
'20 52 24 flS, S
, 6;!,H to l F<:xh<:je 2: wl9-2iX:m
Sada valj3 provjeriti Z-adovoljava Ii najvete naprezanje uvjet PODRUCJA 2,
'6 ! -210 l,6' l-1!6
;,- 00u" m'- I I I I' kwl
't r <'til ?3t r
" , l 9-cO 20 20-9 l , PO<hcja I: e612b
3t, =3 ·I,JO =3,30 N / mm' 2+3 I I S , I ,,' HIS
k01~5
1 1
1,1 < I.7Q <3,30
NAPOMCNA:
Kako posrnicno naprezanje tu zadovoljava gomji uvjet, njegovu ve!ianu valja urnanjiti tho ~jlJ Q) mzrrl sa
za vrijednost lEu' buduc-J da ce ta naprezanja (1 Bu) biti preuzeta betonom, " ., "
--- p:lS!4TC p,ve::ovo, o:i-usrn

I
'" s!!mjlJje.

'(gil ::::"2(3t r -;'t,,) ,j

! )
I
'8, ='2(3,3-1,79)
'-E" =0,755 N 1 mm
l 112-125 8 Slika 150..
dI
AB greda s PODRUCJEM
1 i 2 posmicnih naprezanja

a) S!elicki s~~tav.
Za preuzimanje izracuncm dobivenog naprezanJa t Ru na dijelu nosaca A "" 62,24 em b} U,zdutni i popretni pre-
upotnjebit Cerno okomlte dvorezne stremenove (m=2), proinjera ¢l6 mm (Aav=O,28c m1) •
sjek s razmje~tajem ar-
mature
izradene cd rebraste armature RA 4001500, na razmaku

PODRUCJE
" 0,7 d·26 35,24 57,76
II ,5
c) Oijagram poprecnih sila

d) Dijagram posmicnih na-

0,28,2,40 , em =90
896 ,em. +---""--+-----"'----+----"-'--1- prezanja
0,103,25,0

Dobivenu veliclnu razmaka valja provjeriti uporabom izraza: Na dijelu nosaecf koji pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezan)a, razmak okomltih,
dvoreznih. rebrastih stremenova, velicine promjera tp6 mm bit ce:
A:.,' m 100,0,28,2 3
e "" - - :;: :. 9, em.
o· ~",".b 0,2'25,0 )

Odabrano: stremenovi ¢lti/9.0 em - POqRUCJE 2 Odabrano: $6/20,Ocm- PODRV(:JE 1

,.)
196

1 Pi,hi ..
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sl8nju sloma pres{eka 3. Dimenzioniran[e AB sklopova prema granfcnom stanju sloma presleka
PRIMJER 3. Za slobodno poduprtu armlranobetonsku gredu raspona I =: 4,80 m,

velicine presjeka bid "" 30/50 em, opterecenu jednoliko' rasprostrtim

'::X~ t,,{t-0.75d)
granicnim opterecenjem qll "" 275,0 kN/m (sl. 152), valja izracunati - 1.1·(Z29.0~37,5) _ 4865 - 49 0
x- - • em - , em·
mjerodavnu poprecnu silu VII 1 granicna posmicna naprezanja til i po . 4,33
potrebi osigurati presjek armaturom. aka je odabrana marka betona
. ·_{,O~
ME 30 f vrsta armature RA 4001500. I .:r I
A.'="2- x - 6.0::::: 229.0 ... 49,(J= 180,0 C!!t .

maxV =R ""R ""'~= ), ~660.0 leN Slika ]51,.

~" " ~ 2 2

Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjlti: Sada valja provjeriti zadovoljava. Ii izraeunano naprezanje uvjet PQORUCJA3.

h: r s5t r
~(I-I'+075.d).q
<'til
6V.~" 2· " 3~r =3·1.10=3.30 N / mm]
4.80-4.58 ) 5lr.=·5·~ ,19 :=:5,50 N I mm 1
6 V-",= ( 2 +0,75·0,50 ·275,0=133,37 kN,
3.3<4.33<5.50

te ce s tim umanjenjem vrijednost poprecne 5ile VIII" biti: Buduci da se fadi 0 PODRUCJU 3 posmicnih' naprezanja, ne umanjujemo dijagram " 11 ,
vee ga u cije!osti mommo "pokriti" (osigurati) armatufom, dok ga U PODRUCJU 2 moze-
VA", ::;: maxV.1" - 6 V"" := 660,0- J33,37 = 526,63 kN. mosmanjiti.

Sada cemo provjeriti granicna posmicna naprezanja

glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHorn VAlir
til (koja su racunski jednaka I Za preuzimanje izracunanoga naprezanja u PODRUCJU 3 pretpostavit cemo okomite
cetverorezne strem'enove (m "" 4), promjera 4>10 mm (A a" = 0,79 em]), izradene od
rebraste armature RA 4001S00, na razmaku
. V
'" "" bAit,; z"",0.911; Jl'"0.9d",,,O,9·50.0=45,Oem
·z 0,79·4·40
',. 9,73 em.
z == 0,9·45,0 = 40,50 em 0,433·30.0
526,63 • , ,
-r~ == 3 -·0,433 kN / cm- ::::: 4,33 N / mm- > 'r::::: I,I N / mm-
0.0·40.50 Dobivenu veHcinu raimaka valja provjeriti uporabom izraza:

Za mjerodaynw poprecnu silu valj<il 051gurat1 armaturu u obliku 5tremenova. Armaturu

treba pos~~yitl na
dijelu nosaca A. gdje SU nastala prekoraeenja granicne posmicne
,, evfstoce.
I Kao i u predhodnim, tako je i u' ovom primjeru gredni nosae po statickom sustaVl!. Odabrano <)'110/9,0 cm- PODRUCJE 3
'I slobodno p'o,dlmrta ,greda, sto znaCi da su poprecne sile, odnosnQ posmicna
naprezanja .. u polovisJu raspona jednaka null. Stoga dio nosata A .'odredujemo s

I
!"
pomocu slik~ 15!-
Granica PODRUC:JA 3 i2

Odabrano $10/12,5 em

198 199
 Za ro'gRUCJE 1 pretpostavit eemo okomite dvorezne· stremenove (m ~ 2), promjera
$10 m.1n rA.. = 0,79 eml), izradene od rebraste armature RA 4001500, na razmaku

i
3.7.
, PLOCA SA REBROM - NOSACI PRESJEKA T

e,~fh~f4S~30,Ocm. ~osacj Qblika T presjeka-plQce s rebram nastaju iz stafi.ckih razlo9.§!! iz potrebe oa se

Odabr3no $10125 em. prosiri)Jacno"podrucje betona iii su rezultat monolitnog povezivanja dvaju razlicitih
konstrukcijskih sustava: ploce i rebra na koje se Dna as/anja, tj~ kOjima je poduprta.
oj Ovaj je presjek nastao iz pravokutna presjeka, odbacivanjem jed nag dijela nepotre
bne mase ispod nautralne osi (sl. 153). Elementi izloieni savijaniu dimenzioniraju se

"8 IIDJIIIIIIIII))) I I I 1IIIIIlllilltHmi ;fl·

i l:lj9orabijj','osti. JedR8 Od OSQOl/Dlh pre!posta_ yki
pml\la glanicoiill staigiliia IiOSiv5Sti
na kojoj'se temelji metoda granicnag stanja nosivosti (pog/ovlje 3J jest ta da je vlaeoi
1\30 r . l:1
'U
+-PT1~~45a
dio betonskog presjeka patpuno iskljuren iz nosivosti, odnosno izraclina, sto iznosi
gotOVQ 60% cjelokupnag betonskog presjeka, Prema tome, prirodno je da se taj dio
Pod:<..>:;j~ ~, .ollO/b

,• • ,•
<,- I~ ..• < 1 I
L·!~6/126cm
betonskcig presjeka svede na onu najmanju mjeru' kaja je davoljna, prvo za smjestaj i
12,5-25 15 25-11,5 k","~11 trajnu zastitu armature, i drugo za preuzimanje poprecne sile, a kako bi se pritom
" 2~IO
, , , ?.±.!!L..- r vlastita tezina konstrukcije sto vise smanjila. Tako se do!azi do oblika presjeka T.

@0~,~
Poau::je 2, 11(1!12.5-25~
I
L·14S1!2&:",

Q k"..,~6

~ llj ",,'ruro
J'~ie !: ,{jOI2&m
L~145c:m

~.'
~<),'r,a3

bJ ' -_ _ _ _ _ _ _ _"gl~;::;;:...;~=,=~.:...---------'

Mj&-ilc ~ih silo lm ••• 4!)Ci.;N Slika 153. Nastanak (razvoj) presjeka T

-P+
U gradevinskoj praksi vrlo eesto pojav!juje se niz presjeka T (sl. 1_"4). U statickom
pogledu, ploca preko rebara kontinuirana je ploGa (pogl:lI'Ije 3.5.6.), i.ona prilikom
proracuna dobiva posebnu armaturu postav!jenu okomito na reora (sf 155) .

.• (,5WI"!II!1

,O,l$f- 37.SL 4~,S__ 1 9:8

Slika /54. Oblici pmsjeka T
. 1 1 II .16(}
l
(3) , ® l
1 1
Ploca koja ide preko rebara, u statickom pogJedu sastavni je dio presjeka T sarno ako
Slika 152. AD greda u POORUCJU 1, 2 I 3 posmicnih naprezanja je dobre povezana s rebrom j ako joj debljina dp na spoju s rebrom iznosi najmanje
a) UZdufni i paprecnl presjek s razmjeMajem armature .dp "" 8 em, Ovaj uvjet ne odnosi se na srtnoreb[aste konstrukcije. Veza izmedu rebra i
b) Dljagmm poprccnlh sila J' ploce mora biti monolitna, a postize i osigurava se dovoljnim brojem stremenova u
rebru, kao i uzduznom armaturom ploce, poslavljenom okomito na rebra.
e) Dijagram posmicnih napre;O:3nja t

W!"!tWiMf\ .• "'.
 3. Dimenzioniranje AB skloPOVB prema g(8nicnom staniu sloma presjeka 3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicno!n Maniu sloma pres/eire

Maje b1= 0, imama tzY: nasa'; presjeka polu-T (redaviti slueaj kod fasadoih rebara,
., sl: J56) gdje st,jdjelujucu sirinu b' odredujemo iz:gore navedenih izraza.,

I t __bp~- ·1
------ --,~
,
.-'-""-"-"'-''''-
-- -t-I d,
j

r.,O, '

Sfika 155. Karakterlsticno armiraoi presjecl T a) U poliu :Slika 156. AD nosac pr8_sjeka po!o·T
b) Nad potporom (slufuj negativnih momena1a)

Buduci da u a~oj komblnaciji rebro najcesce preuzima v!acna naprezanja, a plota . Nosac koji se u statickom pog!edu definira J 'prouCav3 kao nosae presjeka T ~vaki je
Haena, pateljno je da sirina ploCe bude 5to veea,!!,od pojmom sudjelujuca sirina onaj nosac kod kojega moment savijanja u ploei izaziva tia\(, a da pritom neutralna os
podrazumijevamo dakle najvecu s!rinu place za kaju mazemo uzeti da sudjeluje u prolazi kroz rebro (sl. 159).
prenosenju optere¢enja zajeQno s rebrom, Prema 'prapisima sudjelujuca sirin~ ploce Na jednom'nosacu, ovisno 0 njegovom statickom rjesenju, kao i 0 optereeenju kojem
(koja radi s reb rom) odabire se kao najmanja vrijednost po sljedeea 3 kriterlja: je iz!oien, mozema uociti tri siutaja presjeka T, Na slid 157 naznaceni su presjeci u
polju kod kojih je tlak s gornje strane (p!oCa u prvom, odnosno p!oca ~ dijefom rebra u
. f
b +20d / 5/tt..1I..f,A ptoerf
q drugom presjeku). dok je u presjeku neposredno blizu kao i nad letajem tlak s donje
min to +O,251~
p

za presjek T: b =. , __, 'f' ri \' strane. tj. stlaceno ie rebro. Za dimenzionrranje bit ce mjerodavan onaj presjek u
e-C:?,S.I.../i ,eAx.I-I.JiIC K'd)/!- ,
koJem se pojavljuju ekstrem'ne vrljedhosti momenata savijanja. .

gdjeje 10 - udaljellOst nultih {otaka dijagrama momenota s-;n;r;;,;;a, dok se znacenje- velicina
b(Jo dp i emote jasno vidjeti iz slike 154.

Kada placa u odnosu na rebro nije simetricna, vrijednost sudjelujuce sirine pl0ge
b' uzima se kao najmanja vrijednost sljedeca tri kriterija:

b,+b,+8d, f.

zapresjekpoluMT: b':::.min b,+ba7"lo/12.

{
D.5e

Sudjelujuca sirina ploce b, odnosno b' moze s'e

primljeniti pJi dimenzloniranju presjeka
T sarno ako (jebljlna plott? na spoju s nosacem iznosi najmanje 1/10 ukupne visine
nosaca, odnosno ne manje od 8 em. U s!ueaju da je omjer debljine ploce d i ukupne
visine nosaca d manji od 1110, sudjelujuce strine b t b' smanjuju se oqre~uju r
sljedecim izrazima: !ao;
b=bo +12d p <e
Slil-a 157. Moguce s/ike naprezanja t.l po!ju i na leiaju jednoga'AB nOSBea presJeka'T
b' "",b l +bo+5dp < D,5e

.202)-'
/
 3.. DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka
;~- "
1)f>i'esjek T ked kdjega neulralna os prolazi kroz plocu proracunavamo kao punu I ovdje je kao i u slucaju pfosnih nosaca najmanja debljina d
m1fl
odredena uvjetom
~du kVadratnog iii pravokutnog presjeka, §jrine b (sl. 158), progiba:. . .

.) bl
ddk za staticku visinu uzimamo
X, -f't
,"~LWd.;w,.!!.+ ~~
Slik; f.~R. Valia los naoomenuti da ie ukuDna visrna nosaca d vrlo cesto~toviLna arhitekto-

" ~ -'t AS nosat presjeka T s neutralnorn nskim zahljevima (pbtreba za spustenim stropom. mogucnost smjestaja razlicitlh
t osi koja pro/azi krC!z plocu
i insta!acija itd,), koji mogu biti razlogom znacajnih razlika u visin! u odnosu na statiek)
A, prora_cun.
c.:.. a} Presjek
l!....!.!-! If. b) Di)agram naprezanja
Uzduzna annatura kod nosaea presjeka T, kao i kod ostaHh grednih nosaca, mora se
prevesti preko srobodnog Hi djeJomicno upetog krajnjeg tezaja. Najmanja kolicina ave
armature mora iznositj 113 ukupne armature polja (pogla!-'lje.J.4.iJ ..
2) Kada· kod presjeka T neutra!na _os prolazi kroz rebro, presjek proracunavamo kao
pre~jek T sa smanjenom sirinom b l < b, ali jos uvijek b, > b(Jsl.15.9),
DlmenZlOniranje spomenutih presJeka. tJ. odredivanJ8 statlcke vlslne h r potrebne
bl armature Aapot ' i to kako g[avne taka i armature za preuzimanje poprecnih sila·, prije
1 f. l
1
svega ovisi 0 polozaju neutralne osi (koja maze biti iii u rebru iii u ploer) i 0 predznaku
momenta savijaoja, tj. da lije vlacno napregnut donji Hi gornjf rub poprecnog presjeka.

rr
Slika 159.
AB nosee presjeka T s neulralnom
3.7.1. PRORAGUN PRESJEKA T KADA JE STLACENA PLOCA
osi.koja prolazl rebrom
a} Presjek 3.7.1.1. NEUTRALNA OS PROLAZI KRQZ PLQCU

f. b) Dijagram naprezanja
S!ucaj. poprecnog presJeka gdje neutralna os rrolazi kroz plotu. iii u krajnjem sfucaju
donjim rubom ploce, prikazuje sf. /61.

3) U podrucju negativnih momenata (lem] prijepusta j medupotpore kontinuiranih ,I hi d

nosaea), kada ie stlacen donji dio presjeka (r/./60), presjek T proracunavamo kao
gredu pravokulna presjeka sirine bl),

.1 bl
o

[
~F'
Stika 160.
~ AD nosae prosJeka T s neutralnom
osl koja prolazi rabram i sllacenim
donjim diJelom presjeka
F.
a) Presjek
4 b) Diiagram naprezanja
Slika 161. AS nosac presjeka T s Uacno naprezanom pldtom a} Poprecni presjek
b) Oijagram re!aUvnih deformacija
cJ Oijagram uzduznih naprezanja

205

JtI&iJd W;il.···'·
 3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stanju sloma pres/eka 3. Oimenzioniranie A8 skfopova prema granlcnom'staniu s/o.rna presjeka

Za proracun ovakvog presjeka vrijede sve pretpostavke kao i izrazi koristeni pri Sudje.lujuca sirina ploce .
dimenzioniranju pravokutna presjeka (poglavlje 3.3.1.), s tim da je poznata debljina
ploce dp ' sirina rebra bo i sudjelujuCa sirina ploce h. Tiiek dimenzioniranJa je sljedeci. ?='bo +20d p ~ 25 +?O'10 "= 225 em
Najprije se za odabrane deformacije armature i betona, kao i odabranu'marku betona b:::: &0 +0.251 == 25 +0.25·440,= 135 cm
u tablici 33 pronadu odgovarajuCi koefidjenti khb i kz' te preko izraza b.= e =300 cm

h :::: k ' fM:bll Uz pretpostavku da je x -5 dp' sudjelujucu sirinu ploce b = J35' em i odabrane deforma-
t------_______________V!....'b'--_--'-_____.________~---.:'clJ"ije
hp
armature Ell" "" 10%0 j betona Eb"" 3,5%0 potrebna stat!cka yjsina presjeka T bit
I ee:
odredi staticka visina presjeka. Za vrijednost b pod kcrijenom uzeta je sudjelujuca
sirfna ploce. S' ovako odredenom statickom visinom h potrebno je odrediti poloiaj
neutralne OS! pomocu relacije
7000
t
hpo' =-1,614· --1.6/4 ·16.55 = 26.12 cm.
135

x=k, ·h Da bismo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka T, d, prvo valja odrediti udaljenost
teiista annalure do vlacnog ruba presjeka. Poznato je da nosaci presjeka T imaju u
UkoHko je x ~ dp' tj. neutralna os prolazi kroz plotu, u sljedecem koraku moze 58 5eb! koncentriranu relativno venku ptastlnu armature. Staga- cerna pretpostavw
odrediti visina nosaea smjestaj armature u' dva reda (pog/n'vIje 3..1.1). Zastitni, sloj betona za gredu u srednje
: J
d=-h+a, sKodljivu okolisu ima debljinu 0. 0 "" 2,5 em (labfica 9), dok za glavnu armaturu pretpo-
stavljamo deb!je sipke vellejne promjera aka 20 mm.
a zatim 1 potrebna plostina armature: / ~f.j:J;~ ':'~- 'j: ' . .'..:.... .
a-= Of) +$" +$a +3,012:::: 2,5+D,8+2.0+ 1.5 '= 6,8 em "'" 7.0 em
-- r -' :':' )--/.../1.(. 'I""':' _ .,~ .' . / j
d=/, ~a=26,72+7.0=3J]2cm . - \ ''0--

Dekle, prfllkom dimenzioniranja presjeka T, kada neutralna os pro!azi kroz plocu koja d· =.L.. 1 = J..... 440 = 22.0 em.
.. je pritom stlacena, postupak je identiean dimenzlonlranju pravokutnog presjeka,
milt 20 20

dimenzija b x d, gdje je b - sudjelujuca sirina ploie.

Odabrana d "" 40,0 em (iz arhitektonskih razloga)

PR1MJER: Valja odrediti visinu i patrebnu plostinu armature nosaea presjeka T It '= d -a = 40,0-7,0 = 33,0 em
(sl. 162) naprezanog granicnim momentom savijanja Mil "" 370 kNm, za 33,0 .
odabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 4001500. Debljina k
hb = )37000 = 1,994.
ploce d p "" 10,0 em, sirina grede bo = 25,D em, a du!jina grede! = 4,40 m·.
135

" Za khb = 1,990 :=} eb = 3,5%0; ea "'" 10%0; kz "" 0,928 i kx'= 0,187

Sada Je moguce odrediti polozaj neutral~~ os! koji se odreduje prel!l~ izr;:g:u:
x:::: k.,·h:::: 0, /87 ·33,0= 6,17 em < d p "" '10,0 em
Slika 162. .i/O plota s rebro'rn
~ III I! 1,),1 _~) Poprewl preSjek
Neutralna os pada u pla(;u, pa mozema presjek',T proracunati' kao pravokutni presjek
sirine b=135em,adebljine d=40,Ocm. .
b) Slatlcklsustav

206 207
 '{ _._ H_"'~'''' t" ... "H'> }f'QIII .... IIVIIl :::iWf/JU sloma pres/eka

3.7;1'.2.1. PRIBLltAN PRORA~UN PRESJEKA T KADAJE b/b,>;;

Polrebna ploslina armature bit Ce:

37000
gd siline re~ra, odnosno kad je
. U sluCaju k~d.je racunska sirina place b znatno veea
•
_-'-:..:..:-'..---, _ JO, 20 em ) b I bo >.5, prilikom proraeuna presj~ka T'zanemaruje.se nosiYQst stlacenoga' dijela
0.928·33.0,40
rebra ,uz sljedeee pretpostav~e;

Odabran? je 8¢22 mm RA 4001500 (A, '" =30.4/emIj srnjestenih u .dva red? (laWea /3).
1. SHaeena je sarno plac., i to jednakomjerno (sl /64)
mont~~..armatura 2 $14 111m i stremenoyi $8120 em (sl. 163).
2. Tlacna sUa djeluje u po!ovistu deb!jine ploce, stoga je krak unutarnjih sila

~ __________ ~'~'~"~; __ ______ii-S

~

" , ,
jil Prilikom proracuna presjeka T ·na ovaj nacin, uvijek je neophddno provjerftl tJacna
naprezanja u pIOCl, te dokazati da ana nisu veea od racunske cvrstoce betona/n .

61!no- ~ e
1 v b>~bo

"" t' -:b' : ~

Slika 163. PoPffleni presjek AD nosata
It b-Sb~

If
presjeka T s razmje?;lajem
odabrane annature
{ ..!.:.o:.....

3.7.1.2. NEUTRALNA OS PROLAZI KROZ REBRO A,

f. .,,:
U slueaju kada }e stlacen gornji dlo presjeka, a neutralna as proiazi kroz rebro ovaj
geometrijski oblik j u statickom pog!edu panas a se kao presjek T. Prilikom proracuna N r
I
ovakva presjeka razlikujemo sljedece poslupke:
S/ika 164. AB nosat presjeka T
a) Toean nacin pror.8cuna ko]l se tamelji na stvarnom stanju naprezanja, odnosno
gdje u p·roracun unosimo nosivost ploee, stlaceni diD rebra i Uacnu armalUru.
Uz gore navedene pretpostavke, a prema slid 164, za dimenzioniranje, odnosno
,
b} PribliZan proracun, kada presjek T ispunjava uvjel da je b Ibn> 5,. a pritom debljina provjeru prosjecnog Uacnog naprezanja u p!oci 0ll/' dobiju se izrazi za staticku visinu h
plOCe mora biti manja od 0.23/h (dp ~ 0.23/h). i potrebn,! plostinu armature Aa.
Najprije valja napisati izraze za unutarnje sile sloma Fh j Fa·
c} Pribliian prOra6un presjeka T kada je odnos bib/) S 5.
Fb::::::' b·dp ·Is
Fa ::::::.Aa·cr~i
U okviru ove knjige bit ce rijeei sarno 0 pribliinom na¢inu proracuna presjeka T, za
Iz uvjeta ravnoteze W= 0, a S obzirom na hV,atiSte site Fb. odnosno sile Fa' slijedi;
sfucajkadaje b/bo > 5.
Mil ::: FII·z. =··F".z
gd/eje z"" h - (d /2) i predslavlja krak unufarnjih .lila (sf. 164).
l

209
208

if )J4im.'
 3. Dimenzioniranje AB sktopova prema granicnom stanju stoma presjeka '3, Dimenzioniranie AB sklopova prema granlcnom slaniu sl?ma pres/aka

Uvrstivsi sada u uvjet ravnoteie izraze za vrijednosti sila Fb i Fa' dobit 'ee se izrazi za SudJelujuca sirina ploee
stalicku visinu presjeka h i potrebnu plostinu annature A .... Aka je M" = Mn' slijedi:
b'= bo +·20t/. P ",,'20+
. 2()·X." /lW ("11/

b =b, +0,251 =20+0,25 ·1200 = 320 em

. b= e:;;. 150 CIII
odakle dobivamo staticku visinu:
M d bl bo = 150120= 7,5 > 5
h= \I +1
b·d p ·!, 2'
--'-'-'-----'---------'------i----j3mlrn'hl-aiEn1nj-ero<:!avna-Stldjehtjl::H~a BiRRB f)J8G8 b '50 em \ljse ad 5 puta veGa ad
dok iz uvje\a sirine rebra bo = 20 em, potrebnu staticku visinu presjeka T odr~dit cema iz izraza:

40000 + 4 = 20,20 em_

dobivamo izraz za potrebnu plostinu armature: 2,05·150-8

Za potrebnu debljinu [presjeka T pretpostavit cerna deblje sipke premjera oko 20 mm

smjestene u dva reda (pogillvIje3;3.1j, dok debfjina zastitnog sloja batona za gredu u
sre?nje skqdljivu okoHsu iinosi a o = 2,5 em (tabliea 9").
U prakticnim primjerima, prva se odabiru dlmenzije poprecnoga presjeka T. a potom
se izracuna potrebna vlaGna armatura Aa' Pritom 5e ne ide na potpuna iskoristenje a = at) +$v -+:4l" +3,012 =·2,5+0,8+ 2,0+ 1,5:;:;: 6,8 em "" 7 ,0 em
stlacenog betona, kako 58 ne bi dobili neracionalni, preannirani presjecL Dakle, d = h+a = 20,20+7,0 = 27,20 errl
granicnu nosivost presjek T dostize po vl8cnoj armaturi An'
Pri proracunu presjeka na ovaj nacin potrebno je dokazati da prosjeena Uaena ·d· =2.../=..!...-.950=47 5 em.
min 20 20 '
naprezanja u ploel 0lll ne prekoracuju tlacnu cvrstocu betona/B' tj.
I
Odabrano d "'" 50/0 em.
o - M" <[
m (h-d 12),b-d - ,.
p p
h = d ~a = 50,0-7.0::= 43,0 em

PR1MJER: Valja odredlti visinu i potrebnu p!ostinu armature nosaea presjeka T Polozaj·neutralne os!
(st. 165) naprezanog granic;nirn momentom savijanja Mu = 400· kNm, za
odabranu marku betona MB 30 j vrstu annature RA 4001500, Debljina x=O,231·h>d p
) i ploce dp = 8.0 em, sirina grede b() "" 20,0 em, a duljina grede 1 = 12,0 m,
,, x = 0,231·43,0= 9,93 em> d p = 8,0 em.
.1
Neutralna os prolazi rebrom, pa mozema presjek T proracunati kao pravokutnf presjek
sirine b =i50 em, a debljine d= 50,0 em.

l20L
1 L1 Potrebna plastin'a armature bit ca:
1
hi
! !
Slika 165. AB ploca s rebrom M"
'. 8) 40
.40000 _
--25,64cm
1

f a) Poprecni pres~k
b} Staticki sustav
(h-!!').cr
2
-. (43,0-;1'
"

210 211
 -~. OimenZio{JI~anje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

Odabrano je J $25mm + J $}}mm, RA 4001500 (AQ "" = 14,73 + 11,40 = 26,13 cm1) OvaJ<va podjela naprezanja u no!?acima presjeka T javlja se i u s!uCajevima kada oni
smjeSteria u dva reda (Jablica i3), montaina armatura 4 $14 mm i stremenovl npprekinuto. prelaze preko mec1upotpora, kao sio su nosaci 5 pnjepustima' Hi
kontinuirani, nosaci. Raspored unuta.mjrh sila, kao i potrebne staticke i geometrijske
¢81JlJrm (sf. J66)
velleine prikazuje slika 167. " ,
Provjera tfacnih naprezanja u ploe!
01 bl
-t"----"-b- - - i - -

8) -
40000 . ,
=O,85kNlcm'=8,5Nlmm
}

(
43,0-
2
·150·8

Gbm =8,$ N fmm} < IE"" 20.5 tv' / 11111/

f b" I
Slika 167. ,AS nosae presjekCl T s tlacno naprezanirn donjirn dijelom presjeka
a) Poprecni presjek s oznaeenJm !lacnim pojasom betona i armaturom u vlacnom pojasu
b) Dijagram relalivnih deformadja armature e i be\ona €
" "
c) Oijagram naprezanja s vlacnom sUam u am18turi Fit i tlacnom silem u belonu Fb

Slika 166. RazmJes\aj armature
Kada su u pltanju nosaci velik'ih raspona, kao stD je slutaj mosnih konstrukcija,
gdje'}e udio vlastite letine znatan, presjek T proracunava se tako da cjeJokupan
stlaeeni dio ·presjeka (ploca j dio rebra) bude iskoristen. pritom se· koristimo_ tzv,
toenim naciflom proraeuna. Rjesenje se dobiva kusanjem, odnosno poslupnim
pnbliZavsnjem. S obzirom na matematicku slozenost ovakvog nacina rjesavanja. 0
takvim proracunima evdje neee biti rijee!.
3.7.2. PRORACUN PRESJEKA T KAO JE STLACEN OONJI 010 PRESJEKA
U gradevinskim konstrukcijama, kad su u pitanju nosaci presjeka T, ploCa: najcesce
leli na- rebnma, Stoga negativni momenti nosaea presjeka T izazivaju u gornjem
pajasu (ploCi) vlaena naprezanja, dok su naprezanja U donjem pojasu (rebru) tiaena,
odnosno rebro je stlaeene. I kod nosaea presjeka T koji su na svojim krajevima
potpuno iii djelomlcno upeH, na mjestima upetosti pojavljuju se momenti koji razvlace
gomja vlakna (vlacna naprezanj8), dok ie rebro iz!ozeno tlaku.
212
~ prora.cuns~.om smislu o~je vise nije fijet 0 presjeku T. vee 0 pravokutnom pre-
sJeku, dlmenz!Ja b(} , d. Proracun ovih presjeka U svemu odgovara proracunu pravoku-
tnih presjeka, s tim da se-za odredivanje staticke visine h j plostine glavne armature A
koristi skina rebra b(}' ti- a
.h:::; kf,h' jf-"
la~~ S~O ~~ poeetku poglavlja a presjedma T kaza!i da se ani npL u zgradarstvu
ab,cno J8V!J8JU I) sastavu rebrastih stropova, Ij. U nOS8ea koji su monolHno povezani s
plotom, pan ova cemo nagfasiti da se jedan nosac maze racunati i statrcki tretirati kao
presjek T sarno ako ima dovoljan broj stremenova koji mogu OS"igurati vezu izmedu
stlacene ploce j vlaeno napregnutog dijela betonskog presjeka, tj, rebra, kao i
dosta!an broj armatumlh slpaka u harizontalnim ravninama spoja ploCe i rebra. Taka
npe za slueaj rebraste stropne kanstrukdje'...koju Cine tr1 konstrukcijska elementa,
pfoca, rebro i podvlaka, rebro moiemo tretirali keo presjek T, buduci da glavna
armatura ploce ide okomito na rebra, pa u donjem i gornjem po}asu spoja ploce s
rebrom imamo dovoljan broj sipaka Kojima S9 osigurava rad presjeka T.
,,
213

,4IJ i ". . .....

·' 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom slanju sloma presjeka 3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granfcnom staniu sfoma pres;eka

Podvlaku. m.e6utim, kao g!avni nosac eve str9pne konstrukcije, aji zadatak je da Stoga pri odre~ivanjU posmicnog, naprezanja 1:u kod nosaca presjeka T umjesto siti!1e
nosi rebra. ne mazema racunati kao presjek T iako je monolitno povezana s platom. b, uzimamo sirinu rebra' bl}' a za velicinu kraka unutarnjih sUa rabimo izraz
Ral.log oyame je glavna armatura ploce koja je postav!jena i ide usporedno 5 z"'" (Ii -'dp-1,2), 'a maze se uzeti i'z "" 0,9 h, ij.
podvlakom. No podvlaku ipak maZama racunati kao nosac presjeka Taka predvidimo
dostatnu ko!iCinu dodatne poprecne armature u ploe], i to i uz gomji i uz donji fub,
postavljene okomita na as podvlake. Ova armatura, osim preuzimanja eventua!nih
negativnih momenata savljanja ploce nad podvlakom, ima j ko'nstruktivnu utagu
vezivan'a place S odvlakom i osiguranja zajedni,Ckog djelovanja. Ukoliko se Armaturu potrebnu za preuzimanje poprecne si!e u svemu cemo odrediti prema
dodatna armatura posebno ne proracunava, naJmanJe 0 a lremo kntenjJma damm u poglaYJ)lJ 3.6.5.
podvlake, tj. 4>6/12,5 em i ne manje ad 1/3 presjeka glavne armature place, Duljina
dodatne armature iznosi el4 na obie strane ad ruba padvlake, g4ie je e:-- osni razmak
izmedu rebara (sl. 168 J,
3.8. PRIKAZ CJELOVITOG PRORAGUNA LlNIJSKIH ARMlRAN06ETONSKIH
NOSAGA NAPREZANIH SAVIJANJEM 6EZ UZDUZNE SILE
l~!mu,
pit¢! ...." " 6/ 12" San
Na pocetku OVO!;} poglavlja valja istaknuti bitnu razHku izmedu armiranobetonskih
,', ~"'I'·'·' !rIfl,p!oce ploca koje: su plosn! nosaci I armiranobetonskih greda kao linij~kih nosaea,
a1tM">:l en., plata Armiranobetonske ploce kao plosni nosaei definirane su kao elementi izrazito 'male
debtjine u odnosu na dimenzije duljine i slrine.
Grede su pak armiranobetonski nosaei s izrazfto naglasenom duljinom u odnosu na
dimenzije paprecnog presjeka, Prj statickom proracunu predocuju se Hnljom koja
Stika 168. Dodatna (poprecna) armalura odgavara os1 nosaea, te se stoga i nazivaju Hnijskim nosacima, Shod no ovoj cinjenici
plote 5 podvlakom koja podupire
paraleino upetu plocu
jedno!iko rasprostrto opterecenje ovih flosaea djeluje Hnijski, tj, po metru duljine [m'],
Staticki odredeni ·sustavi Iinijskih armiranobetonskih nosaca jednakl .su staticki
odredenim sustavima armiranobetonskih p!osnih nasata. Kako sma staticki odred'ene
sustave obradili kod p!osnih nosaca-p!oca (pogJovlje 3.5,), ovdje ih, kod linijskih
nosaca, necemo ponavljati.
3.7.3. PRORAGUN PRESJEKA T
U pogfllvlju 3.7. gov9~i,Ii, .~~_~,o 0 nosacima presjeka T i vidjeli da oni nastaju
ZA PREUZIMANJE POPREGNE SILE
kombinacijom, tj. povezivanjem rebra kao !inijskog nosaca s plocom kao p!osnim
nosaeem. U prakticnim primjerima kombinacija ova dva sustava predstavfja najcesci
Za slueaj nosaea presjeka T kada j8 stlacena plota, a proracun prema granicnom
obllk n6saca. U prethodn.im poglavljima bilo je rijeCi 0 p'ravokutnim presjecima i
momentu Mil obavljamo po prib1ii.~aj metodi, krak unutarnjih sila uzimamo preko
presjecima T izloienim -granicnim utjecajima momenata savijanja, odnosno granicnim
izraza;
z =(h-d p /2). utjecajima pop'recnih sila. Za svaki od ova dva granicna stanja, posebice smo prikazali
kal<o se dimenzlonira presJek nosaca, tj, kako se ,odreduje njegova staticka v[sina i
potn:ibna plostina armature. '
Racunsko P?smi{;:no, naprezanje izazvano granicnom poprecnom sil9m VII' prema
izrazu danorn u pOgJ3VJjU 3.6.2., iznos1:
U nastavku Cemo prikazati dlmenzioniranje ovlh nosaca za slueaj istodobnog ~
. V"
T" =t:;' djelovanja i granienih momenata savijanja i granicnih poprecnih sUa. odnosno
dimenzioniranje nosaca naprezanih savijanjem.., bez uzduzne sile.
gdjeje:
b '- naj1t1anja sirina presjeka na dije1u ad neutralne osi do vfacne armature, a
:t ,.~: Krdk para WlUtarnjih sila.

214 215
 ..,. LJlmenZfOmr?nje Ad' SkfopOva prema granicnom slanju sl.oma wesjeka

PRIMJER 1. Valja odrediti ukupnu visinu d i potrebnu plostinu armature Aa armirano- .UkolikO se pekaze da jzracunana. visina nadvoja znatno odstupa od pretpostav!jene
betonskog nadvoja POl. 105 (sl. 169). Nadvoj je pravokutnog poprecnog (>1 5%), : prora~n valja pohoviti s nOvom pretpostavljenom visinom, tj. 5 novom
pfssJeka s veHcinom svijetlog otvora in ~ 4.75 m. Odabrana je marka v!astitom te.zindm.
betona MS 30 i vrsta armature RA 4001500. Potrebno je liraditi i nacrt
armature na osnovi dijagrama vlacnih sila (Ilnija pokJivanja) i dijagrama
posmicnih naprezanja. c} Odredivanje optere¢enja
bl

POl. 105

J} Stalno opterecenje
1. parapetod opeke (sl. 169b) ..... . 1.0 0.25' 0.90' 16 2,SI kNlm'
2. optereeenje ad AB ploee POZ J01 j slalnog
opterecenja koje ona n~si (g=5,20 kNlm 1) .... _ 1,0' IOOI2}' 5,20 ~/2,22kNlm'
3. vlastita tei.:lna AB nadvoJa (pretp. d=45cm) ... . 1.0' 0,25' 0.45' 25 ~ 3.60 kNlm'
Stalno opterecenje ............... " ..... __ . g ~/8.63 kNlm'
II) Promjenjivo opterecenje AS ploce POz. 101
"if Slika 169. Arrnlranobetonsk·1 nadvoj a) Tloer{
(p ~ 2.50 kNlm') ..................... .

b) Presjek
Ukupno granicno (racunsko) opterecenje qu b'lt ce:

. a) Slaticki sustav (sl. f70} q~ -= 1,6' g + 1,8· p -:= 1.6 ·18,63 + 1,8·5.87 =: 40.37 kN / m' <

U statickom pogledu, zadani nadvoj je slobodno poduprti gredni nasac preko jednog
ra~pona (sl. 170),
pa se vrtjednost racunskog raspona odrec1uje izrazom: d) Rezne sHe (sl. 171)

frrt;
~. P 9 I::: 1,05·'0::: 1,05·4",75::: 4,99 m", 5,00 Ill.
Granicne vrijednosti reakcija, odnosno graniena

~W!IIIIIIIII nIl Slika 170. StatiCki sustav sJobodno poduprte

vrijednost poprecne sile max VII bit ce:

q ·1
R.: 1-1,(15'4.75:::5,0.. ~ R" ::: Rb = max V" ::: ~::;; 40,37·5,0012 = 100,93 kN.
grede (nadvoja) •
'''-.. '

"-
Najveca vrijednost granicnog momenta u polovistu
b) Opteraeenje raspona nosaea (sl. 171 c) iznosi:

1
OP.tereeenje nosaea sastoji se od stalnog g i. promjenjivog (konsnog) opterecenja p maxMu:::: qu ·{! = 4U.37·5.0 -126 15 kM
s 8 ,m
(sl. 170)_ Prilikom odredivanja veficine stalnog opterecenja g, utjecaj vlastite lezine
armiranobetonskog nadvoja odre6uje se na osnovi pretpostavljenih dirnenzija.
BuduCi da·je silina nadvoja unaprijed odrec1ena (uvjetovana je sirinom nosivog zida) i
Iznosi b - 25 em, valja pretpostaviti nJegovu visinu. Opter~cenje ploc.e PO!. ]01, koja Stika 171. ", Siobodno podupn gredni nosac
djeluje na zadani nadvoj. sastoji se od stalnog i korisnog ·tereta na osnovi zadanog .~) SlaB!.".!d sustav s grarflcnim op\ereccnjem
optereeenja pO m2 ploce, a cna iznose g"" 5,20 kNlm] i p = 2,50 kN11Il 1. b) Pripadnl dijagram poprecnih sila V I-
c} Priradni dijagram momenata savijanjB M i
4
217
t
i
I
,~ hUll I"
 , ,
3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stanju s~~ma p(es{e~

e) Oimenuoniranfe S obzlrom na to da je odabrana debljina nadvoja nesto veta od staticki izratunane,

naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s njima Ce i deformacija batona biti manja ad'
Pri!ikom proracuna All greda naprezanih savijanjem, dimenzloniranje, odnosno odre<li- pretpostavljOllo (C.b ~ J,5XQ ). Posvo ju logl6no do co u tom ~.llH~<)ju blti potrebno I
vania dimunzija i odabiranjc armature obnvljn so premn: manje' armat~re nego stc to zahtjeva k 1 ;: 0,892. ' . .
Stoga sada valja provjf;!r!ti k.oja vrljednost koefidjonata xM i k~ odyovara de,blj!ni
I) ekstremnim vrijednostima granicnih momenata savijanja nadvoja d =45,0 em.
It} ekstremnlm vrijednostima granicnih poprecnih sila
h =d-a= 45,0-4,1 =40,90 em = 41,0 em
I) Oimenzioniranje prema granicnim vrijednostima momenata savljanJa

Najveci granicni moment savijanja za siucaj slobodno poduprte grede preko jednog
faspona pojavljuje se u polju (polovlstu raspena nosaea). .
U ovom primjeru odabrat ceme deformadje betona Eb"" 3,5%" (armature Ea:::t IO,09fxJ Sada u tablici 33 u stupcu za MB 30 poiraiimo dobivenu vrijednost za khb = 1,825.
Sto nam omogucuje najmanju potrebnu plostinu armature, a najvecu visinu betonskog Ukoliko ne mozemo prona6! toenu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost j za nju
presjeka (tzv. ekonomican presjek)_ lz Lahlie!! JJ za odabrane vrijednosti deformacija i u istom redu procitamo c,,' Etl i k~.
marku betor")a MS 30 oCitamo vrijednosti koeficijenata kllb i kz:
k"b = J.953 Za khb:J,82.4~ Eb""2,7%o;Ea =IO,O%o;kz =O,916.
i, = 0,892,
potrebnih za odredivanje staticke vlsine oetonskag presjeka t plaStine armature, Potrebna plostina glavne armatu!.!:...!
. ,
Staticku visinu h edredit cemo iz izraza: 12615
0,916,41,0,40

h=kltb ~m~Mti ,gdje Cema maxMu uvrstiti II kNem b u em, kako bi se slaticka
, vis ina dobila u em. 100' 25 ·45 =,
Au.,ln=l-!"'in-Ab= 0,1 225 em-'

~,... = 0,405.1,,- = 0,405, 2,05 =0,0207 = 2,07%

cr,.; 40
h=I,614, p2615
--=1,614'22,46=36,25 cm I
25 1
. A","",< =l-!~I<i"'Ab =0,0207-25,45 = 23,28 em .

Zastltni sloj betona za gredu (nadvej) U srednje skodljivu okoilsu ima debljlnu
Go = 2,5 em (tablica !l) . .Za glavnu armaturu pretpostavit cemo deblje sipke, prQmjera
I Odabraria su 3q,19mm, RA 400/500 (Aasf~,;;8,51 cm1j.smjestena U jedan red (Iab/iea 13)
te montalna armatura 4 $10 111/11 postavljena u gomje kutove (2 ¢dO) i na polovieu
oko 20 mm smjestene u 'jedan red (po Izracunu patrebne plostine armature ada brat visine bocnih strana presjeka (2 $10), (sf. 172).
Cemo stvame veHcine premjera), pa ce ukupna debljina grede (pog/JIvlje 3,3.1. d) biti:
Za poprecnu armaturu-stremenove o;~abrat cerno cp6mm, a potrebnu vrijednost
d:::: h+ao +$,. +4'/ 2"" 36,25 +2,5 +0,6 +2,()/ 2 "" 40,35 em meClusobnog razmaka e, debit cerna po izracunu posmlcnih naprezanja "Cu'
I
d.,.. = 20,1.. : 1.,=1=5,OOm
Postotak armirania
d.,m =' 5,00:::: n,25 m == 25,00 ClIl < d,"" == 40.35 em.
20

,; .. Odabrano d "" 45,,0 em_

i

i I 218 219
 v. ':''''It;;ff'':'IVIII(~rIJl3 At5 SKlopova prema granicnom·stan/u stoma presjeka

S obtirom na to da priUkom proracuna slobodno podu'prtih nosaea zanemarujemo BudU(~r da je Ylijed~ost r'acunskog posmienog naprezanja "Iu manja od racunske
uljecaJ negaUvnog momenta savijanja (pog/JlvIje 3.4J.) koji iznosi -25% najvecega cVf1itoCe 't,.. za_ odabranu· marku betona MB 30 (tabJica 22), 5tO odgovara PQORUCJU ~
momGnta u polju tftcttM". valja dio glavne armature (maze i mantaina} prcdyidjeti za postnicnih n.aprezanja, nije potreban proraeun armature {~iremeno.xa) za preuzimanje
njegovo pokrivanje. poprecne ,sile ..~pak prema kriterijima (poglJlvlje J.6.5J stremenove moramo predv)djeti
i~ konstruktivnih razloga na ra.::;:maku:
Kada Zflal!lO broj j veliCinu sipaka i njihov razmjestaj u presjeku, sflda naery nije tesko
, izracunati stvamu statlcku visinu fisC\' j usporediti je s pretpostavljenom. hprel' .

h,.... =d-a; a-a.?+$,.+$/ 2 e l, .;:,b - 25,fJ ell(

hs,,::= 45,0-2.5 -0,6 -0,95 =: 10.95 em = hpr><,;;::; 41,0 em e,. :s; 30,0 em.

Pretpostavijel'1a vrijednost skora je dakle istovjetna, pa je ovaj dio zadataka (proracu- Odabrano: stremenovi $6/25,0 em:
na) ti~e rijesen.

Duljina sidrenja glavne armature - na mjestu lezaja (RoJ

II) Oimenzioniranje prema granicnim vrijednostima poprecnih sUa
Najprijeiz tablice 8 za ME ,0, RA 4001500 i za dobro prianjanje odredimo:
Za .najveeu poprecnu sHu maxVu '=!OO,93kN izracuna se odgovarajuCe posmicno
naprezanje tu I, = 32~ I
," maxV
~---" Kako sa radi 0 izravnom podupiranju (pogJ.svlje 1.2.1.1.), dufjtna sidrenja mora biti:
Ii
bc·z· ,
~ !'"
Buduci da se vrijednost poprecne si!e u podrucju leiaja moze umanJi1! za iznos:

bV I-I )
=-_c+075<d·q Stvar~o naprezanje u armaturl zanemarivo je na mjestu podupiranja (kod lezaja) za
Au ( 2' ~
sfucaJ slobodno poduprta nosaca, pa za racunsku duljinu sidrenja valja uZeH:
'V.~u =(5.00-4.75+
<.l 2 " . 0 45)'40 , 37~18 , 67 kN • .
075

s tim umanjenjem poprecna sHa vur bit de: 5tO znaci da duljina sidrenja na mjestu podupiranja (mjereno od teorijski zamisljenog
lezaja, tj. tocke,Ro ) iznosi;
V,~ ~ max V, .. -I1V,,, ~ 100.93 -18.67 ~ 82,26 kN.

Sada Cerna provjeriti vrijednost r;;icunskog posmicnog naprezanja "tu ,u odnosu na

grani~i ufjecaj poprecne sHe VAlli I
DuOinu sidrenja a~ature koja'·"ide n rayno preko reiaja (u ovom slucaju annirano-
. V beton~~og stu?a) nile moguce ostvariti ravnim. cfijelom armaturne sipke zbog
1" .:=.-4!l!...
II' ' z=C ,9·41 .0=36 '"9cm
b.z' z=k;·h· ogranlce~e dU!Jme grade. Stoga, na kraju gredE\, avu armaturu treba saviti pod kutom
0
od 90 j prekinutl na dU!jini sidrenja koju sma odnbraH.
t 82.26
~---::::.OOfJ9kN/cm·
. ' -:.O,89Nlmm', <t,=/,ION I '
111m'.
• 25 ·36.9' ..

220 221

-
 3. Dimenziooiranje AB skfopova prema granicnom st~niu stoma presjeka i Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka

Duljina sidrenja glavne armature - na mjestu prekida (R J) NACRT ARMATURE AS NAOVOJA

P~z.· 105; MB 3.0; RA 4001500; R(J =" 2,5 em
Duljina sidrenja glavne armature na mjestu gdje ona vise nije statlcki potrebna {tocka
R/ na slid I7l} bit ce: MJ,1:25

I, =32~=32·I.9=60,8 em (za¢I9mm).
01
Odabrano Is"" 60 em.

f} Pokrivanje vlacnih sila M. /72 b)

- krak para unutarnjih sila 5 toenom statlckom visinorn izoosi:

.0 2
sl~i

t
°6 a <D
"
~
0
... ."-
~ ,,/2"'"
L-IJ5or<
- najveea ordinata Unije Mulz, tj. !intje rezultanata vlacnih naprezanja Fit Ima vrijednost:
k"",·ZI

"
F =maxM"=~=335,95kN j~ I..ve:ai zIxYJ ool;~ ~e«as.ti
w.POJJENA! Pq:;nXni presjek
I, z 37,55
G) 4,; 2"", l·520 '",·2
M,,Iz
Ilniju vlacnih sila dobit cemo pomaknu6em toeaka funkclje za:
"0
v == 0,75·h "'" 0,75 ·41 ,0;:;:; 30,75 em
2 1\.______-'0
..' ::....2::'.:.'9:;m.:.• .:l.:..5:;6::0.:'::"":;•.:;2:;._ _ _ _ _ _......J12
520
(i) !(l!!9r.1m l~460 kom .. !
buduCi da plastina odabrane armature lznosi All Sf1> = 8.51 ern 2 , najveca ordinate
Ilnije pokrivanja maxFa bit ee: hi
Mj€d!n vlOCnih silo lan, .• 1OOHI
max F" ~ A,,,", ·cr,; =8,51·40 =340,40 kN > F" =335,95 kN.

g) Nacrt armature (sf. 172)

Za crtanje armature vrijedi sve. ana sto je kazano U poglJlI'I,;"u .1.4.1. i 3.4.4. Ispod
uz:duznog Rresje~a nacrtane su tinije M" /7.. F i Fa koje s!uze za vodenje (savijanje)
armature" cl.ok· ,dijElgram posmicnih naprezanja nisma crta!i, buduCi da se radi 0
PODRUCJU 1:'po'smic;nih naprezarija.
,,
Glavna armatura oznacena je brojevima 1 i 2, dok je montazna armatura oznacena "
brojem 3.·, ~,rojem 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a brojem 2' sipke glavne
armature kole, sE!. pO,sllje dodavanja potrebne du!jine sidrenja (od mjesta gdje Hoija
pokrivanja ima:skok) prekidaju, Poprecna armatura koju cine stremenovi postavljeni Slika 172. Nacrt armature armlranobetonskog nadvoJa ~OZ /05
cije\om dUljiiionY0Qsaca 'Oa istam razmaku (PODRUL:JE 1). oznacena j~ -broj~m.4. a) Uzdutni i poprecni presjek s pripadnom ann~turort:'
Nakon i2:t~·dbe·(crt(jnja} nacrta armature pristupa se radu na specifikacijLarmature. ij.
b) Dijagram vlact1ih slla (linija pokr!vanja)
ispisuje ,sa _iskaz: armature.
;
. ..r ! '

;.' I -' Jo.AC:I!~223Ji

·~
222 D<:lrrA~/~ .. / , ....
,'I
NAPOMENAI U sluCaju da vaf)a dimenzionirati nadvoj (npr. paz. 103, sl. 169 a) iii PRIMJER 2. Za armira~obetonsku gredu presjeka T POZ 203 {sl. 175}, slobodno
gredu koja se nalazi u smjeru usporednom smjeru nosivosti jedno- ~oduprtu preko jednog raspona' vellejne svijetJog otvoia 10 """ 8,00 ill,
smjeme ploCe, utjecaj optereeenja ploCe na nadvo) moze se procijenlij 'valja' odrediti i odabrati visinu d" i p!oStinu armature A . Uporabom
os osnovi doprinosne tlocrtne pOvrSine (sl. 113a. iake je ked jednosm- dijagrama vlacnih slla,· te dijagrama posmlcnih naprezanj; potrebno je
jemih plota on 1eorijski zanemariv). za koju uzimamo da.daje isti mo- odrediti i razmjestaj gravne armature u gredi. Odab(ana je marka betona
ment savijanja kao zamjenjuju6e ekviva!entno optereCenj~ M. 173 b), MB 30 i vrsta armature RA 4001500.
koje iZllosi ,I hi
,I q ~ - 3 q plot" ., • ZiO
11" ,iC
,,, i~
,

bl .,
1C::=±t==::Jt==i +.
g
:~n°.'
I
1
. i! SIika 175.
Anniranobetbnska greda presjeka T
a) Ttocrt
Slika 17.1.

-----:t-t
b) Presjek
Optemeenje grede usporedne s rasponom jednosmjeme
ploce'

~__~I~n_-+_,_ VI =3f a) Dopnnosna llocrtna povliina

b) ZamjenjujuCe jednakovriledno (ekvivalentno) opterecenje
a) Sfaticki s.ustav (st. 176)

Racunski raspon statickog sustava sJobodno poduprte grede preko jednog raspona
Osim toga u zadanom primjeru nadvoj POZ lOS opleraten je: iznosi:
1. parapetnim zidom (ukoHko je zid iznad nadvoja pune visi'ne etaiB za proracun S8
uzima propisima dane pripad0o .. optereeenje--odteretnl syod)
2.AB ploCom POZ.]O] (posebice odvojeno stalno, od promjenjivog opterecenja) 1= 1.05.10 = 1,058.00 = 8. 40 m
3. vlastitom tezinom
Nadv~j uz spomenuto o'ptereeenje moze biti
optereeen I serkla~om kao / nadoz/dom (zid
Stika 176. StaUeki sustav slobodno poduprte grede
zid izmedu serklala I nadvoja). ako je projektom
predvideno Mkvo konstruktorsko rjesenje
{sl. 174}.
Valja jos pripomenuti da se nadvo] paz. 105 u SudjeJujuca sirina staticki aktivne ploce h, jZnosi:
zadanom primjeru" mogao racunati i kao presjek
polu T ( b' = bo+10/12 ). hO + 20dp = 30+20·]0= 230 em
b:: min bo +0,251 =30~,,0.25 ·840 = 240 em
{
e=-300em'

Slika 174. Armiranobetons~r nadvol s nadozidom Mjerodavno " ", 2.10 em.

L' ...,/ / I
224 .9'L3JB-I
·:;····-~~11T\Y"" .. _ ....''' •. ~---··· "
 3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnoln stanjus/oma presjeka
3. Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka

d) Rezne sUe (sl.178)

b} Opterecenje
(JlwlIC!lU vdjuullol.i-H luuh.dju, odnosno granlcna
Opterecenje grede sastoji se od sta!nog g i promjenjivog (korisnog) oplerecenja p
poprecna sHa max V1; bit ce:
(sL 176) s napomenom da ana potjece ad po!ovice pripadnog raspona ploce lijevo i
desno od grede (posebno za stalni, a posebice za promjenjivi lItjecaj opterecenja,
sl. /77). R,,=R. = max V" = q,,/ =44 52 8,4012= 186,98 kN

bl

112.,;2 II2-el2
Y Najye¢j granicni moment nalazi se u polovistu
.~fIrnnnn,."." . raspona nosaca (st. 178 c) i iznosi:
a: v*o==cmrumurt
d max.lf =_q,,_I_' .. 44,52·8,4' =392,66 kNm
9·!12 ~ 8, 8
p.!/2

Stika 178. S!otxx:lno poduprt gr'edni noMe

Slika 177. OptereCanje greda p!oeom
a) Stalicki suslav s graoi&1im optereeenjem
b) Pripadnl diJagr<lm popre_Cnih s~ r
c) Pripadni dijagram momenat,a. savijanja M
Stalno j promjenjivo opterecenje ploce POz. 20J (koje, djeluje na zadanu gredu)
dobiveno je na osnovi. zadanog (izracunanog) opterecenja po m2 ploce i iznosL
g"'" 4,90 kNlm 1 i p = 3,00 leN/mi., dok cemo uljecaj 'ovog opterecenja na gredu prikazati
!\ad budemo odredivali optere6enje. Utjecaj vlastite tetine armiranobet0l1ske grede e) Dimenzioniranje
presjeka T, pri odrec!ivanju sta!nog opterecenja g, dobiva se na osnovi pre.tpo,:,
., stavljenih _dimenzija. Kako je sirina grede presjeka T unaprijed odredena i iznosi Kao i u prethodnom primjeru dimenzionlramo prema ekstremnoj vrijednQsti granitnog
bfJ <= 30 em, valja pretpostaviU njezinu visinu, odnosno visinu rebra. momenta savijanja maxMj( j prema ekstremnoj vrijednosti granicne popreen€ sile
: ' maxVu'

c) Odredivanje opterf:ce,nja I) Dimenzioniranje prema granicnom momentu savijanja

Optereeenje po 1m' grede'pOz. 203

Poznato nam je da sa najveei granicni moment savijanja za s!u¢aj slopodno poduprte
I) Sta!no opterecenje grede preko jednog raspana jav!ja u polju (po!ovistu raspana nosaca).
1.opterecenje od AS ploCe POZ. 201 i sta!nog 1,0' 2 '(3,012)' 4,90 = 14.70 kNlm' Za odabrane vrijednosti deformacija betona cb = 3,5%0 i armature ea = JO,~, te marku
opterecenja koje ona nosi (g= 4,90 kN/m 2) " ..... iii 1,0' (6,012;' 4,90 betona ME 30 (rablica 3.1), acitamo vrijednosti koeficijenata khb i k r :
2. vlastita tezina rebra (za pretpostavljenu visinu J,O' 0,30' 0,40' 25 = 3,00 kNlm'
k"b =1,614
rebra ad 40 em). .. ................................... - - - - - - - - - : : : ; = = 7 7 k, = 0,892,
Stalno opterecenje ......................,.... ................. g .. 17.70 kN/m'
potrebnih za odredivanje stat]cke visine betonskog presjeka j plostine armature,
II) Promjenjivo opteretenje AB ploce POZ. 201
(p ~ 3,00 kN/m') ................................................. . J,o, 2 '(3,012)' 3,00 = 9,00 kN/m'
StaticKu visinu h odredit cemo iz izraza:

Ukupno racunsko optereeenje qll bit ce:

q" = 1 ,6' g+ 1,8' p= 1,6 ·17,70+ 1,8·9,0~ 44,52 kN I m',

227
226
 J. utmenZfomranle Afj SKfOpOva proma granicnom stanju sfoma presjek~ 3. D~menZ!Oniran~e AB skfopova pre~a granicnom stanju sfoma,presieka

Oda~na su ,·4 ¢J~2 I1!m -t: .1 $/9 mm, RA 4001500 (Aa Sf\! = 15,21+8,51 23.72 cml;
h=I,6J4· )39266
=:
--=1,614·13,06=21,0gem
]JO ~jestt?na u 9va reda (tablica 13), te montaina armatura 4 ¥io ma; postavljeria u
gomje kutove (2$10) i na polov;cu visine bocnih .strana presjeka (1 tJO), (51. /80).
Oa biSmo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka. T, d. prvo valja odreditr udaljenost
teZlSta annature do vlacnog ruba pr~jeka. Vee .smo naglasili'da nosaci presjaka T . Za p6precnu armaturu-stremenove odabrat cerno 4>8 mm. a -potrebnu vrijednost
imaju u sebi koncentriranu relativno veliku plosUnu armature. Stoga ceme pretposta,liti medusobnog razniaka e. dobit cerno po. izracunu posmicnih naprezanja 1"[(.

smjeStaj annature u dva reda (poglsvlje .1.3.1). Za5mni s[oj betona za gredu u srednje
skodljivu okolisu Ima de51Jlnu a(l =. 2,3 ~m (iabhca Y), dbR La gldvliU dlillatOio pletpo . postQtak armirania
stavtjama deb1ie sipke promjera aka 20 mm.
A..... 23.72 001 8 .
a ::;:<r.,+$v +4>.. +3,0/ 2 == 2,5 +0,8+2,0+ !.5 =6,8 em = 7,0 em ,
j.l"==b.d=30.50=' 5 =/.58%>jl",;.=O,20%_

d =h+a = 21.09+7.0 =- 28,09 em

Stvama staticka visina hSN bit 6e:
J. =1-,I=1-. 840 =420em>J =28 09 em.
·'2020 ' ,.,'
h," =d-o; a=0,+~,.+~+3,OI2,

Odabrano d= 50,0 em (iz arhltektonskih razfoga, jer smo mogli odabrati i d == 4~ em ) II,,,. = 50,0-2,5 -0,8- 2.2-1,5 == 43,0 em = hpw = 43,0 cm.

h =d -0 =50,0-7,0= 43,0 em Vidimo .da je pretpostavljena vrijednost st?ticke visine jednaka stvamaj stati<~koj visini.
, 43,0 3 2
k" =)3~~~6 = ,29.
II) Dimenzioniranje pren:ta mjerodavnoj poprecnoj sili

Za naJvecu granicnu poprecnu silu maxVuo:;186.98 kN izracuna se odgovarajuce

posmicno naprezanje 1"1(
Sada je moguce odreditl poloiaj n~utra:lne osi koji se odreduje prema izrazu:

x:: k, . h = 0, 107·43;0 ='4,60 em < d" = 10,0 em

r
Vrijednost poprecne sile u podrucju leiaja smanjit cerna za iznos:
Neutralna os pada u plocu. pa moterno presjek T pror~cunatl kao pravokutni presjek
sirina b "'230 em, a debljine d~ 50,0 em, 1-10 +0 75.d ) 'q
t.V, = __
.," ( 2' "
Pofrebna pfostjn~ a~mature bit Ce,: 'VA"= (8,40-8,00
il --2--+ 0 ,75.0,50 ) 44,52= 25,59 kN EE 25,60 kN,
39266 _ 23 73 em'
0,962;43,0'40 .' te ce s tiin smanjenjern vrijednast poprecne &1le V/lr- biti:
.' ,
V",,~ = max V,," -.6.VAH "'" 186,98 -25,60 '= 161,38 kN. i ..
AQIO,,,-r,,,,.
-II ·Ab-rnr;,'
-II
ciao
.f; .d=!!.:l.....30-50=3,00em] u ;
.{j--'
~_ =0,405, i, ~0,405. 2,05 =0,0207=2,07%
, I
..J

I.
Sada cemo provjeriti posmicna riapmzanja 1"
II
izazvana poprecnom sifom VAur- I
(j,.; 40 ' ]j(.
.4,, __ =J.l __ ·A& =}l""", ·b·h ==0,0207-230-43=205 em}.
-../J'
t
228

-
229
I
 3. DimenzionirBnje AB sklopova prema granicnom staniu sloma wesieka 3, Dimenzionirarrie AB sklOPOVB prema granien6m stanju sloma pres;~ka

V pa ,ce na istom mjestu smanjeno posmicno naprezanje biti

<. =~; z=k: ·h; z=O,9·43,O=38,70 em
bo' z
161,38 , , ,
t.=---=O.139kNlcm' =1,40Nlmm' >t ~/,/ON/mm'
30·38.7 '
sto j~ prikazano j-na slid 18:0 koja predstav!ja dijagram posmicnih naprezanja ukljuci.
Vidimo da je racunsko posmicno naprezanje til vece ad racunske posmicne cvrstocc , 0s umanjenim dijelom.
t,.. za odabranu marku betona ME 30 (tabfica 21 ),3 manje od 3't,... pa nnsat osim
Za preuzlmanje izracunanoga naprezanja 'tRu na dijelu nosaca A=: 93.25 qn upotrijebit
------~e"'·e"'",";"o-Aokemited'/o,r.ezns str@QJenolre(m2,1promledaMmarCd-050em})izradene
I 1, <1,. ::; 31, od rebraste armature RA 4001500, na razmaku

31,:::: 3· [,10::::3,30 N 1 mm"

j 1.1<1,40<3,30

Stoga valia proracunati annaturu Z8 preuzimanje poprecne sile, Kako dio poprecne
Dobivenu velicinu razmaka valja provjeriti I,lporabom izrazs':
site preuzima i beton, za pokrivanje dljagrama 1" naprezanja koristit cemo dijagram
smanjenih posmicnih naprezanja 'tv (pog/ovIje 3. 6JJ , na duljini A..
A~;"m 100·0.50·2
e,. "" ----- - 16,6 em.
Dio nos8ea A. oa kojem je doslo do prekoracenja granicne posmicne cvrstoCe odredit )..I."'I~ ,b 0.2·30,0
cemo iz slike 179.
Odabrano $8115,11 em - POORUGJE 2

t .·x=t .(!C-075dl Na dijelu nosaca koji pripada POORUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih,
, "2')
dvoreznih, rebrast~h stremenova. veolicine promjera 08 mm bit ce:
1.1,(400,0-37,50) 2848
x= := ,2em
1,40 ' 2 2
e,. ~-h=-·43,O=28,66 cm
3 3
a,. ~bo =30,0 em
,,= '2-
I
x-20,O =420,0-284,82-20,0 = 115,18 cm.
e,. $ 30,0 em.

Slika 179.
Odabrano $8125,0 cm- PODRUCJE 1

Smanjeno p~$micn~ naprezanje ,'t Ru koje valja o\",igurati armaturom bit ce:
Duljina sidrenja glavne armature - na'mjestu lezaja

Jz tabfice 8 za AfB 30, RA 4001500 i za dobra prianjanje.odre~imo:

gdje 'tBu :pr'e.d~~a.ylja die pesmicnog naprezanja koja preuzima beton, a. ona·na mjest~
koje oznacuje poce.tak leZaja iznosi: I, = 32$
1
t," ='2(3<,-<,,)
Kako 5e radi 0 izravnom podupiranju (pog/ll'vlje 1.2.1.1.). du/jina sidrenja -mora biti:
1
t,,, ='2(3,3-1,40)

"t8~=O,9Nlmm",

230 231
 3. DimenZioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka 3. Dimenzioniraaje AS sklopova prema gronicnom stanju sloma presjeka

,Stvar!wJ naprezanje u armaturi zanemarivo je ked lemja za sluCaj sfobodno poduprtog NACRT ARMAT\1REAB.GReDE PRESJEKA T
n9~ii!(;a. Pi! ;:a ra¢IJnsKu Quljinu sidrenja valja uZeli: POz. 20J;MBJO; RA 4001500; ',= 2,5 em
I,r'fi =max(0.51, ;10~; 15em) =0,51" MJ.1:25
sto znaCi da duijiha sidtenja u !ezaju iznosi; ,I

I, 32~ 32·2,2 2346

3 I em .
.3 J
BudlJll5 da sa ova duljina mjeri od teorijski -zamis!jenog lezaja, tj. od tocke R o ' sipke
koje "'idU" ravno preko s!obodnog leZaja valja na
kraju ieiaja, odnosno na kraju grede
saviti pod kutom od 90° i prekinuti na duljini sidrenja koju sma odabra/i.
Duljma sldrenja glavne armature. - na mjestu prekida

DuljiOa sidrenJa glavne armature na nijestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocka
RJ naslici 180) bit ce:
I, =32$,,:32·1,9=60,8 em (,;'$19mm). 8SS I
~<>'Ir"2 x fbroj poxlcijnl
3~S I
Odabrano is"" 60 em. k ..... ! '" Ibm] p<>ticiJcll 0;>

bl
~-0,7S-h-"Jl,2San
2~O I~

f) Pokrivanje vlacnih sila (sl. 180b) ++ j";

- ki'ak para unutamjih sHa:
z = k,'f, = 0,962' 43,0= 41,36 em

- najveea <?rdinata Ii~jje MJz, tj.linija rezultanata vlacnih naprezanja F" ima vrijednost: !inijo vlctnih silo

F = max M" = 39266 = 949 37 kN

~ z 41,36 '

- ispravak vlacnih sila:

v =0,75·h =0,75·43.0 =32,25 em
- buduCi da plostina odabrane armature iznosi Aa SN = 23, 72cm 2," najveea ordinata
ilije pokrlvanja maxFfJ bit 6e:
maxF" = ,j"~ 'cr" = 23,72·40: 949,00 kN =F" = 949,37 kN.

f) Nacrt armature (sl. 180)

Stika 180. N,," ann""" AB g,ed. ,,,*'a T, POl. ]OJ a) UzdUznj i poprecnf presjek

\ U svemu kao i u prethodnom primjeru" b) Dijagram vfacnih sila (linijs pokrivanja)

c) Dijagram posmicnih naprezanja

) 233

-
 ;i
-j 3, Dimenzioniranie A8 sklopova prema granicnom stanju sloma pres;eka
I
~ PRIMJER 3. Valja dimenzionirati AB gredu POZ 203, koja prelazi preko dva jednaka
-,1i o{vora, rnspof\a ") \" II/ - 2 .\" :UtJ III (.>1. IN!), nko volicinn stalnog
opterecenja iznosi g "" lU,U kNlm', a promjenjivog p '" 25,U kNlm', Za
" izradbu grede' upotrijebiti marku betona MB 30 i vrstu armature
RA 4001500. Za nacrt annature koristiti dijagram vlacnih sila kao i dija-
gram posmicnih naprezanja.
3. Dimenzidniranje AB sklopova prema granicno~ stan;u sloma presjeka
b) Opterecenje.
Ukupno -gra'1l(3n'o opterecenje If avis! 0 granltnoj n.:znoj sHi koju so trall. Stogs'sa
promjenjivo opterecenje postaVlj~ u za to odgovarajuci polozaj (p~gI8Ylje.1.5.6.),·da bi
S8 potom stalno i promjenjivo opterecenje pomnofili odgovarajucim rasClanJenim
faktorima siglirnostL Vee smo kazali da je za konstruktora najzanimljiviji onaj poloia]
promjenjivog opterecenja na kontinulranom nosaeu koji 'izaziva najveee moguCe

t J
r--------'o,FF===B====rf:=Ii==;R:;~~~-~b:..'-:,F===:::;===-=="tc--__--;-___:.v'.'rii~e~d~n~O~S~ti~re:z:::nih sila.
cj Rezne sile ------~--.---.-;.-----------

.l Ovojnice Canvelope") grani6n[h momenata savijanja j poprecnih sila odredif Cerno

primjeno~ tablice 19 (kontinuirani nosaei s dva jednaka polja i s jednakim ra~poredom
1 optereeenja-jednoliko rasprostrtim optereceQjem).
Kako je iadani nosat simetriean, .za crtanje ovojn[ca dovo1jno je odreditJ najvete j
i najm<3nje v~jednost[ momenata s8vijanja i poprecnih sHa sarno u prvom polju i u

.j
lezaju B.
Slika 181. Armiranobetonska kOntinuirana
greda s dva jel:lnaka otvora
g
a)Tlocrt
a,joll 370 110,30 3.70 [10,30 j,70 HO,30o
11 11 11 b) Poprecni pre"sjak Rezne sUe kg kp

. } maxA{AB~ 0,070 0.096

MsCU 0,070 ...{},025

a) Staticki sustav (sl. 16'1) ,HSlI -0,125 -0,063

Ra=maxVAd 0,375 0,438
BuduCi da je strina teiaja b :=: 0,30 m manja ad
R(I="-millVAd .o.3.7§~ _::O,Q63
jedne desetine svijetlog otvora b < (/1/0)10'
racunski raspon dobiva se taka da se svije,W
otvor poveea za sirinu [ezaja: M ABu 0,070 0,070

1:= lu +h =- 5,10+Q.30::: 5.50 III minMsu -0,125 -0,125

,Ra= VAd 0,$:75 0,375

U statickom pog!edu z:adana greda je kont1nu~ 1,250 --
maxRh 1,250
irani nosae s dva jednaka polla.
VB/ -0,625 -0,625

Slika 182.
Stalicki susla" kontinuiralle grede s dva jednaka polja ;..
Slika /83. Sheme poroiaja promjenjivog opterecenja s' prtpadnim koeficijentima kojl daju ekstremne
wijednosti momenata savi!anja i popretnih sHa za slueaj kontinulrnne greda $_ dva Jednaka
po/ja' .

234 235
 oJ. vlmenzJOntran/e AU SKIOpOVa prema granftnom stan[u sloma presieka 3. Olmenzioni""nje AB sklopova prema grani6nom stanju sloma presjeka

Shema "a".

NajveCi granieni moment savijanJa u po!ju AS

Reakcija u leZaju A, odnosno poprecn~ sila VAd za Oyu.·shemu opterecenja imat ce
najmanju vrijednost j bit ce:
, .

R"" =mil/VA..{ ={O.375· 32,0- 0.063·45.0)·5,5 =50,40 kN. pa· ce vrijednost momenta
za IStu shemu opterecenja reakcija.u leiaju A. odnosno najveea vlijednost poprecne sayijanj~ u prvom polju pripMABu biti na udaljenos{l:
sile u leiaju A bit ce:

ta Ce mjeslo n-ajv8eeg momenta u prvom po!ju biti na udaljenosti Pripadni moment sav/janja ·nad leiajem B

x R"" -. 174,40 _ 2.26 m. mjereno od JeZaja A (sl. 184). M,. =(-0,125·32,0-0,063·45,0)·5,5' =-206,75 kNm
(P.+g.J 45.0+32.0
Poprecna sila u leiaju B
Pripadni moment Savijanja u polju Be
min V" = (-0,625 ·32.0-0,063· 45.0)·5,5" -125,60 kN
pripM,e.=(O.070·32,O-0.025· 45.0)·5,5' = 33,72 kNm.

Pripadni moment savijanja nad leiajem 8 Shema" c"

, .
pripM.. =(41,125·32,0-'0,063·45,0)·5,5' =-206,75 kN"" Najveci granicni moment savijanja nad lezajem B

Vrijednost poprecne sile u lezaju B minM," =-(0.125 -32.0+0:125 ·45,0 )_5 ,5' =-291,15 kNm
V~ =(-iJ,025''32,O-O,562·45,0}·5.5 = -249.00 kN Poprecna sila u letaju B - Za ovu shemu opterecenja reakcija u lezaju B doseze
V" =(0,625.32,0+0,063' 45.0)·5,5" 125,60 kN najvecu vrijednost ( maxRb ). a buduci da je opterecenje postavljeno simetricno,
p<?precne sile V lijevo i V desno ad !ezaja B bit ce jednake:

Sn.ema." b" maxR, = (1.250·32,0+ /,250· 45.0)·5.5 = 529,36· kN

minV" = -(0,625· 32.0+0,625· 45,0)-5,5 = -264,68 leN
NajveCi gra-nicni moment savijanja u polju Be
. Pripadni momenti savijanja u poljlma AS i Be
Zbog simetdanosti nosaca pripadni moment savijanja u polju Be odgovara velicin
mo~enta savijanja u polju AS za slueaj shame "c(
'. ..
marM Jew = maxM .lBw :::: 198.44 kNm (fla udulj"(!1tosti x I::! 2.26111 mjln'flO od /ciaja C)
Za istu shemu opterecenja reakcija u lezaju A, oqnosno poprecna sile VAd bit ce:

Pripadni moment savijanja u po!ju AS odgovara ve!icini momenta.savijanja u po!ju Be R.. =v" = (0,375 '32.0+0.375·45,0)·5.5 =158,81 kN,
za slu~j she.me "a"

236 237
 3. Dimenzioniranie AB skfo{Jova prema gran;c:nom staniu sloma presjeka
. ,
3, Dimenzioniranje A8 skfopova prema granicnom stanju sloma pros;eka
.
pa ce vrijednost! pripadnih momenata u prvom I drugom poJju biti na udaljenosti qu"9~ t
,J Pu

.r = R,,, 158,81 ::0 2 , 06

- ___ Ill, '
mJereno 0d kraJnJlh
'" IeZ8Jeva
• ' (s.I 184) . A~,IIII)IIIIIIII i I II [TI 111111
(g" + p,,) 77,0

,i
!
'~
"-k I~S,So..
Smanjenje momenta u leiaju B

Uzet Cerna da je greda monolitno povezana s letajem B (pog/aylje 3.5.6.• sl. lu8), za
,
,
moment savijanja, odnosno za dimenzioniranje, uzimamo anaj od momenata na rubu bI
•
!
leiaja koji ie po 5YOjOj apsolutnoj vrijednosti veGi. Kod nos8ea jednakih (~!i prib!izno
jednakih) raspana, kakav je nas s!ucaj. oni su jednaki i iznose:
2.26
t
t :1.26 !
Ii ,"' _2-,'~",.5c.7-il,...
+I
2:,06

-+-~I.5,-7 11-1
M' M b·V" , 0.30'264,68 251,45 kNm,
M 81= s:=mm iI"+-2-=-29J,J5+ 2

Na osnovi dobivenih vrijednosti mogu se odrediti ovojnice najve6ih po~itivnih i

najveCih negativnih momenata savijanja (max.Mu> minMJ i poprecnih sila (maxVu>
minVu> sl. 184).
" ,

dl Dimenzioniranje IS8,6!

..... V;..;-SO,40
I} OimenzioniranJe prerna granicnom momentu savijanja

U ovom primjeru, za zadane dimenzije nosaca "30/50 em, valja proracunati, odnosno 50,4(1

odabrati i razmjestiti armaturu prema izracunatom granicnnm momentu savijanja i 1,57

prema poprecnoj sili (sf, 184). j:;~l
Buduci da su dimenzije poprecnog presjeka zadane, prvo valja izracunati staticku 2,26
t7':r,:"
visinu h, sto znaCi da moramo pretpostavltl udaljenost tezista armature do vlacnog 249,00
" ruba presj~l<a, Hi S8 pos[uziti vee spomenutim izrazom: 264,68- """Val

It ",O:9·d =0,9·50,0= 45,0 em.

Slika 184. Ovojnlce momenata Savijanja [poprecnih sHa kontinuiri'.lnog nGsaca

~
a} Statickl sustav '
Potrebna.'p~~_stin~ armature b) Ovojnic~ najvecih I'najmanjih pozitivnih i negativnih mo'menata savijanja
c) Ovojnice najvecih I najmanJih pozitivnih i negativnih Aopretnih sila
I Pol i e .1- t, ,2 (Aa i Be) Glavna armatura
"
j"

L
maxM" = 'J98A4kNm
h =45 em

'1 ,
L 238 239
'J ,
 "1"'''1.0' "''''VjJVYC /:I''''''"d }jlaTm;//urrr sloma pres/eKa
I
y, ...... "
.
.... · , ... • ..... · " ' .... ~fanJU
.
Prelpostavlja se da neulralna os prolazi ploeom, Ie sudjelujuCa sirina slaticki aklivne I Stvama staticka visina h;", bit ceo
pIQCe b.iznosi:
bO +20d p
"'" 30-+20·15 = 330 em
I
b =min b, +0,251, = 30+0,25 ·(0,8·550) =140 em
{ .Za debljinu zastitnog sloja betona odabire se ao '" 2,5 em, dok su za 'g!avnu armaturu
e= 450 em .
odabrane sipke promjera $16 mm i stremenovi $8 mm, te ce ukupna debljina ploce
biti: . . .
M'i!!rcdavno b = }40 em.
43 h =500 2,5 08-1.6/]; 45.9 em = h"" = 45.0 em.
k/,b - . - - - - 3,779.
i /19844
Vidlmo da je pretpostavljena vrijednost staticke visine priblizno jednaka stvarnoj
" 140 statickoj visini.· Buduci da razlika fezi na strani sigurnosti i nije veta od 5% ovaj dio
pror'acuna smatramo z8vrSenim:

$ada ee:mo provjeriti polataj neutralne osi uporabom izraza

Lei a i B -Glavna armatura
x=: k.f -h:::. (/091,45 = 4,09 em < dp =: 15,0 em. minMu = 251.15 kNm
b = 140,0 em, bo = 30,0 em
Pretpostavka 0 polczaju neutralne csi je tocna.
d = 50,Oem
98 h = 45,Oem
-c-.:.1.:.;;,:4,,4-:-:: = 11 ,39 em'
0,968·45 - 40 k.. = RJl 45
25145
= 1,554

. 0,2 3' 50 30 • 30
A,,/kf,,=Jl""it· A6= 100' D· _ "'" , em'

il_ =O.405.~:; =0,405 2~~5 =0,0207 =2.07%

NAPOMENAI Ukoliko bi izracunana vrijednost koeficijenta k"b' za marku betona
'" g.-.....c:=Jl ....... ·Ab = 0,0207 ·140- 45 = 130,4 em!, ME 30, iznosila manje ad k hb "" 1,201, relativna deformacija armature
bi!a bi manja od Co < 3%Q sto ukazuje na cinjenicu da se pres]ek mora
Odabrano je 6\j}16 mm, RA' 4001500 (Aa Slv = 12.06 em 2) smjestenih u jedan red dvostruko armiraH!, no to ovdje nije slucaj.
itahUca 13). i montazna armatura 5 $12 mm, s razmjestajem prikazanim na slid 186.
mmM 25145 ,
A = - - ' - ' == =1583em-
za poprecnu anmaturu odabra! Camo stremenove promjera $8 mm (zbog d = 50 em J. "P" k,.hO'" 0,882·45·40 '
dok Cerna velicinu njihovog medusobnog razmaka odabrati po izracunu posmicnih
naprezanja 'tu' A . =" . ·A,= 0,2140.50=14 Oem'
"- ~- " 100 '
Koeficijent arrniranja ~"'"' =0,405'/, ";0,405
2
,OJ =0,0207=2,07%
0',; 40
~ = A"" = 12.00 =0,0080=0,80%>~.;" =0,20% A" "., = ~._ ·A. = 0,0207 -30· 45 = 27.90 em'.
" b·d 30,50
Odabrano je 8$161111JI. RA 4001500 (Ao S(v = 16,(J9 em l) smjestenih u jedan red na duljini
hI! + ~. bol2 (s1. 150l)) i montaz.na armatura 5i.{l/2 film, kako to prikazuje x/ika 186.

240
241

-
 3. Oimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka 3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanlu sloma presleka
•

Za poprecnu armaturu odabrat Cerna stremenove promjera $8 mm (zbog d"'" 50 em), v .

t~=~: ;:=O,9·h; z=O,9'45.0=40.50cm,
dok cemo velie1nu njihovog medusobnog razmaka odabrati po izracunu posmicnih ·b·;: ,
naprezanja 'tu ' - 134 ,()() J • 1
t~·::::-----,,--{),li()k.Nlcm :::.:/,/{)NIIIIJII· "-1:, "-i.l0Nlmm,
30,40,50
Koeficijent armiranja
! 5tOznaei da nlje potreban proracun strem~nova za preuzim.anje poprecne sile, ali ih iz
i ==- A",,,. ==- 16,09 "" 0,0023 =. 0,23% > . ~ 0.20% konstruktivnlh razloga morama predvidjeti. Prema krlterijima (pogJllv/je 3.6.5.) za
1______________________~_"__~b~.~d__~1~40~.~5~0______________M~
.._"______. __________________ -t______~ffi:z~m~a:k~·:lz~m:e:d:u~s~tr:e~m:e:n:o~v:a~o:d:a:b:ire:m~o~: ________~__________________________

! j
A",~. < A~ '"itT 2 2
e $.-h=-·45 0=30 0 em
"3 3 ' ,
j
j Stvarna staticka visina h.t(V bit ce: e,,::;;b=30,Oem

I hst" =d-a; a= Go +q,. +$1 2,

h,,,. "" 50,0-2,5 -0,8- 1.6 / 2 = 45,9 em"" 11p"" "" 45,0 em.
Odabrano $8130 em.
e, $. 30,0 em.

Presiek liieva i dasna ad laza/a B

Il) Dimenzioniranje prama granicnoj poprecnoj sUi
I J R e , 529,3i'
marVlJ = min V, =-~ =-----=264,68 kN
Presjek ked JeZaia Ale 2' 2

Za najvecu poprecnu silu u lezaju A. maxV;t",,174,40 kN Izracuna se pripadno posmi~ Poprecnu silu u podrucju le~aja (pogJRvljeJ.6.J, sL 136b) umanjit Cemo za iznos:
mo naprezanje 'ttl
-/
!
"
marY"
< =----
bo ' Z
t.v'/.I" =t.V'[I" =(b+Ud).
2 q"

t.V' =t.V' =(0,30+1.5,o,5°),77 0=40 42 kN

Poprecnu silu u podrucju lezaja smanjit cemo za 1zn05: e" . 611 2 .'"

te ce s tim smanjenjem mjerodavna popre'cna sila Vtlr biti:

t.v,. =('~I, +0.75.d }q"
V~", = V~:" :::; maxVL -llVL o::z 264,68- 40.42:= 224,25 kN.
t.V, =(5,50-5,20 +0.75.0.50).77.0=40,42 kN, Sada cemo provjeriti racunska posmicna naprezanJa tu U odnosu na mjeroda'lnu
- 2 . .
poprecnu silu VAfJr

te ce s tim smanjenjem poprecna.sila Vur biti:

't = VAl" , z=O,9·h; ;:=O:9.45,0=40,50'cm,
" b."z·
v,'" =max V," -t.V" =174.40- 40,42 = 133,98 kN = 134,00 kN. 224.25 • 1 1
""'11= =O,184kNlcm-=J.84Nlmm >""'r=I,lONlmm.
30, 40,50
Sada cerna provjeriti raeunska posmicna naprezanja tu U odnosu na mjerodavm.l
\,
poprecnu silu YAtlr Vidimo da je racunsko posmitno naprezanIe 't~_ vete ad racunske posmicne.cvrstoce
""'r za odabranu marku betona ME 30 (tablica .12 ),a manje od 3"tr• pa nosac osim
PODRUCJA 1 ima i PODRUCJ" 2,

242 243
 .... ....""Q'r ... "i'mtlfITtt /if:j SKIOpova prema granicnom stanju ?/oma presjeka
,.

Do~ivenu ve!icinu razmaka valja provjeriti uporabom izraza:

1', <'t~ :;3t,
1
3t,. =: 3·1,/0 =:= 3,30 N / mm
e _ A:,;'m _100 0,50·2 _ /6 7() em
1,1 <1,84 <3,)0 , ~.'" ,b 0.1,30,0 '
Stoga valja proracunati annaturu za preuzimanje poprecne sileo Kako U Qvom slueaju
dio poprecne- sile preuzirna i beton, za pokrivanje dijagrama l' naprezanja koristit Odabrano ~8112JO cm- PODRUGJE 2
~rno dijagram smanjenih posmicnih naprezanja tu (pogIJlYfje3.6J.),' oa du!jihi A.
Na dijelu nasata koj! pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih,
Dio nosaca }.. na kojem je doslo'do prekoraCenj8 posmJcne tVrstoce odredlt cemo IZ dvorezmh, rebrastrt.'i stremenova, vellcme promJera 418",,11 on Ceo
sIike 185.
'"
T,: r= t., (344,0-0,15 -0 ,75 d)
. 1,1,'(329,0-33,75) 17426 '
i 2
3
2
e" '5. -h =-·45,0 = 30,0 em
3
e,. Sb=30,0 em
x:::::: - • em, e~. 5. 30.0 f;m.
. . 1,84

Odabrano $8130,0 em- PODRU¢JE '1

).. =344,O-x-15,0= 344,0-174,26 -15,0 = 154,74 em,
Slika 185. O,iS·d

Duljlna sidrenJa - na mjestu lezaja

Smanjeno posmicno naprezanje "fRu koje valja osigurati annaturom bit ee:
Najprije jz-tabliee 8 za ME 3D, RA 4001500 i za dobra prianjanje odredimo:
t"" =tu -1' 8u '
I, = 32$
gdJe"tBu predstavija dio posmicnog naprezanja koje preuzima beton, a ono na mjestu
Kako se radi 0 izravnom podupiranju (pogiavije 1.1.1.1.). durjina sidrenja mora bi[i:
koje oznacuje pocetak lezaja iznosi:
2
T =~(3T -T ) 'so = 3/~(4)'
~" 2 ' "
1
T,,, ='2(3,3-1,84) Stvarno naprezanje u armaturi zanemarivo je oa mjestu Podupiranja (leZaja), pa za
racunsku duljinu sidrenja valja uzetl:
1: 8 " =0,73 N I mm J ,
Is(e!) :::;; max( 0,5 (, .. 10$; 15cm):; 0 ,Sis'

I
pa Ce na istom ~jestu smanjeno posmicno naprezanje biti
T", = T" -T,,, = 1,84-0,73 =J,J J N / mm' sto znaci da duljina sidrenja na mjestu Jezaja iznosi:
stoJe prikaiano i n'C! slici 186 d koja predstavlja dijagram posmicnlh .naprezanja uk!ju-
2 1 I, 32$ 32·1,6
avo sa smanjenim dijelom. I ::-·-1 !::-=-=--=J7 06 em.
. ,
Za preuzimanje izracunanoga naprezanja t odnosno poprecne slle na dijelu nosaea
'"32'333 ' I,
Ru '
A. = 154,74 em upotrijebit ceme okomite dvorezne stremenove (m '""2), promjera 98 !11m Buduci da se ova duljin? mjeri ad teorijski zamisljenog Jeiaja, tj, od tocke Ro. sipke
(A.,= 0, 50 em1) izradene od rebraste annature R.A 4001500, na razmaku koje "idu" ravno preko slobodnog leZaja vaO<\.na kraju lezaja, odnosno na kraju grede
saviti pod kutom od 90 0 i preldnuti na duljini sidrenja koju sma odabrali.
e,,:::: A,;,,·m·cr,.; _ 0.50·}·40 =/201cm
(T,,-,T,/b 0,111·30,0 ' '

245
244

i..
_":,~,. ___,,,,,~-._~ -.....~ ....,.,,-.~t-.,.,_ "'?
_,~Y.~~...;..:.:...:.-;;;,. ';";;'0'-;';":";&;;;':< 727 -'.,t' 'Af1:il;1I;"n,," "..-~~, .......--...

NACRT ARMATURE KONTINUIRANE GREDE

~ POZ. 203; MB 30; 80= 2,5 em ""~
~.
MJ,1:25

\'j~"o ,~,jm'
f;;;;=~:~~~i£'!®'; ~ " i , ® ! ~ I , ! ® ~ I ~ j 6 ' ; ® : ~ ~ ~ : ~ f
,,' ..-:.--'
'.I'
",
~

~.
395:':;,5':; .' !1>9.r~ 159,74 395,26
ta!3~fl~{9: :111130,0:::.1 2. 0 1[,18/12),81 I 'bl8!! I 2,O-~. nII ~8/~Cr;:m-lh(9'
»
OJ

,~"
~
0-

~
,~
II "" [] . " I~
o,30l

,
1 "5,50 }'I 0,» IT tlj"':
,·5,H"~
" "" ~
I~
posm,tnih rv:p-eZCI1JO km " I ", 1 ' so
1,·5,>0
I" l
g
bl

c ""
~ ---- -- -_!<qJJ1!iiilIIILIH I~!!ll~Jrl!'!!!'tb,! ------
=
T
I! !
¢
~
~
g;
~
'"

L
iJ'
~

~-~ ;0'

POORtlC:::~~~RUtJ[@
,I
rOOR~)tJECD
1~5.SQ
, --'='-4-- I~S,SO
f'ODRUCJEQ)
f
i
~I d~
2S
9'\ ~ M(BO
k=~47 l-94

,I J.ljerllo vlcCnih situ lClll .•• 300f<U

+1-
-A
~I~ r--,dJtlffifl~WT1S
! i-,-- ~!
v-O,TS-n 33,TS
M
v w J3, r~

++ ...~I I
I -++
i ~
i]
,j,
""3'
tJ

'-- .!.'~ R't '" L~~~

~l~
j. ~
"
m
~

~:
[,n,!o pckrivmjo-
f=4- f'''1-
I ® 2",12""" l-250 k<>1l-~
I
I.lu/I:-I'rlijo

®
®
I
2~16m. l-25S k"",-~
m
~t'&.t. L-465 kOlll-8

2~r5mm
,"
L-56S ~M-~
® 2~12""" k,,",-~
" §
is'

"'"
OJ

6'
160 665
(fJ 211-12.... L-5TS ~"",""4
<D 2t!-1 ~_ k.... M~

"', cD
(j)
3,11100..
575
L~595
m
h'''ME ill 3;16.-..n k0rf0-6

2..16=l-4TS k",,-4 ® 2<J1&.t. kOO'l-~

Al.5 I,
(j) ,J~IS- L-320 1:"",-2 <J) l~I&.;.I:OM·2·
OJ
310
2,
g'
0_
'J

Slika 186. Nacrt annature AD kontlnuirane grede -POl. )oJ

a) Utdufni presjek 'rn!

''"
'0-
b} Dijagram posm!enih naprezanja
c) Uveeaoi popretnl presjek u poliu
2

'');:
d} Uveeanl popreeni presjek na lezaju
e) Dijagram vlaenih sUa (linlja pokrivanja)
.
¥J
!11,
£'
"" I) Oblikovanje armature
 3., Dlmenz;oriiranje AB Sklopova prema graniCnOm stan;u sloma presjeka

DUIJina sldran!a - na mjestu prekida 3.9. - SITNOREBRASTI-GREDICNI STROP

Oull1na sldrenja gfavne. armature na mjestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocke .Sviadav~nje. velikih raspana u armjranobet~n$kim konstrukcljama. zahtjevalo bi
Rj I R] na slid 196) bit ee: - izradbu izrazito debete i teske armiranobetonske ploee. BuduCi da bi pJoCa morala
zb.og raspons biti debefa, a· onda j teska, vlastita teiina dosegla bi visok udio u
I, ~ 32$~ 32-1,6 ~51,2 em(za $16mm). uk4pnom aptereceriju. Nakan nek09 (granicnog) raspona potrebna se annatura fie bi
jma!~ gdje ugraditi, a i naprezanja u beto"nu prekoracila· bi dopustivu granicu. Staga se
umjesto nie izvodi tanka ploca na nizu paralelnih rebara (monolitna veza), Ciji
medusobni razmak rhjeren od osl do 051 rebra nijs veei od 75 em (sf. /97). Ovakva
konstrukcija naziva se sitnorebrastom-gredicnom konstrukeijom. Zbog njezine verike
e} pakrivanje vlacnih sUa (sf. 186e) pnmjene u med"ukatnim skfopovima u uporabi Ie i iZraz - sHnorebraste stropne kons-
trukcije (silnorebrasti s1ropovi)." Najveea dopustena vrijedoost optereeenja kojom
mogu biti optereceni gredicni stropovi iznosi p :.; 5 kNlm 2 (ukupno k?risno opterecenje
bez vlastite teiine),

- najveee Ordlna~e, odnosno vejleioe v!acnih sila Fu

palje 1 I 2...F. ~ mJxMJ z ~ 19844143,56 ~ 455.55 kN Slika 187.

leiaj B ....... F. = min M. 1 z ~ 25J45139.69~ 633.53 kN Presjek. sitnorebrastog-
greditnog stropa

- ispravak (korekcija) vlacnih sila

- najv~6e ordinate linije pokrivanja maxFa
·polje 1 i 2 ... max F" = A",,,. '(J.{ =- 12.06 ·40= 482,40 kN > F"
'leiaj B ........ min}: =- Aun. '0'", =- 16,09' 40 = 643.6~ kN > F"
f) Nacrt armature (sl.-180)
Naat armature' kontinuirane armiranobetonske grede POZ. 203 prikazan je, na
slid 186 j za njega vrijedi sve ono §to smo kazali u poglsvlju 3.4.3. i poglavlja 3.4.4.
Ploca kao sastavni dio gredicnog stropa preuzima uzduina tlacna naprezanja ad
savijanja" Ploea se'me6utim savlja i u smjeru okomitom na rebra, pa i za to
naprezanje mora biti armirana. Debljina tlacne ploCe iznosi .najmanje 1/10 osoog
razmaka rebara, an ne manje od 5 em. Za plocu sitnorebrastog' stropa nije potreban
staticki prbracun.
Armatura ploce postav!ja se okomito na smjer rebara 1 valja je Izves,ti uvijek kada je
razmak rebara veei od 40 em. Armatura ploce sastoji se od najmanje 4 $6 mm/m,
odnosno od armatumih sipaka promjera $6 mmpostavljenih okomito oa smjer rebara,
na svakih 25 em, Iznad ave armature u plocu se pastavlja i annatura usporedna s
armaturom rebra, i to najmanje 1 $6 mm izmec1u rebara.
Eventualne negativne momente savijanja u ploti, preuzimaju prijepusli stremenova
kojima su an:nirana·rebra (sl. 198).
l!zduzna rebra povezuju vlaeni i lIacnl pojas sltnorebrastog sklopa. preuzimaju kose
vlacne sile i sluze za smjestaj armature u vlaen~m pojasu. Popreeni presjeci uzduinih
rebara mogu biti pravokutnog iii trapeznog ob1ika. Trapezni oblik povoijniji je od
pravokutnog jer omogucuje lakse skidanje opIate. Sirina rebara mora biti ~ 5 em
(5-12 em), dok ukupna yisina ne smije biti. manJa od t 115-1/20, nj veta oct 40 em,

249
248

., ItS
-
 3. Dimenzioniranie AB sklof!.ova erema flranicnom stanlu sloma e.resieka 3. Ofmenzionlran[e AB,sklopo~a prama granJcnon; stanltJ_s,?ma .pre6/e!W
Vee smo rekli da osni razmak izmedu rebara izno~i ~ 75 em (4~75 em). Ako bi Na Primjer, u sfuCaju preoptereeenja jednog uzduZnog rebra zbog pojave pojedinatne
. razmak bio veci od 75 em, sustav sltnorebrastog stropa gubi. svoje osobine i prelazi u sil~ > ·7.5 kN {iIi:.korisnog optereeenja p > 3.5 kN/m 2 }, rebra za ukrueenje prenose die,
konslrukclju koju nazivamo p!o~ s rabram 111 presJek T (pOgbH'IjL·J.7.). terata (oploro-oonJo) nn slJsjodnn robra. Sloga izvedbu poprecnih rebara valja oslguratl
na otprifi\<e svakih 3,0 m raspona (mjerend u smieru uidu.tnih rebara). odnosno za
Armatura 'uzduznog (glavnag) rebra sastoji se ad glavne armature, konstruktivne
(montalne) armature i stremenova. Glavna annatura preuzima vlatna naprezanja,
I rasponp stropova od:
dok konstruktivna armatura s!uzi za postavljanje (montazLi) stremenova. Stremenovi
imaju zadatak povezfvanja vlacno9 i tlacnog pojasa betona, te preuzlmanja poprecne - 3 do 6 m valja 'postaviti jedno rebro za ukrucenje,
site. Obvezno se jzvode zatvorenog oblika s prijeklop9m koji osigurava vezu rebra s - 6 do 9 m valja postaviti dva rebra za ukrueenje,
plocom i preuzimanje vee spomenutih negatlvnlh momenata u p]OC1/sL ]88). U UZdd- 9 do12 "' \81ja-tx>stffililH_"'f.iz",a"",Ull<kltru"'''a9!"'i<je;..-~_ _ _ __
znom rebru stremenove valja razmjestili (postavHi) s najveCim razmakom prema
tabliei 23. I Popre13na rebra izvode so iste visine kao j uzduzna rabra. Da bi opravdala svoju
, u!ogu, odnosno da bi ucinkovito djelovala, rebra za ukrucenje moraju imati istu krutost
:i
;~
TabUca 23 presjeka kao i .9!avno rebre. Ova se rebra ne proracunavaju vee. sa annlraju
konstruk\ivno .
! -113., I e::ii2:"l.lre"""", 1l
.!~
Annatura PODRUGJE PODRL!CJE PODRUGJE
stremenova 1 2 3
:;!
;,< GA 140/360 25cm 20cm 15cm I
RA. 4001500 30cm 25cm 20 em

slrata"l ~/ ...
SJika 188, Oblik Slremena za armiranje
rebara sitnorebrastoga stropa

Slika 191J.
Sitnorebrasti"9~edil!ni strop
Rebra se armiraju parnim· broJem sip aka (min. dvije Hi cetiri), ad kojih polovinu
a) Presjek (popral!ni) 1-1
ukupnog broja vodimo ravno p";eko lezaja, dok se druga polovina maze prekinuti
ranije,. prema dijagramu v!acnih slla. Za sirinu rebra ad 10-12 em sipke glavne b) TJocrt

armature slazu se jedna do druge, dok se za sirinu rebra cd 6-9 em sipke slazu jedna c) Presjelc. (uzdufni) 2-2

iznad druge (sf. 189).

Armatura rebra za ukrucenje sastoji se od dvije srpke, od kojih se jedna P'Qstav!ja u

Slika 189. RazmjEffltaj armatumlh sipaka
u rebrima odredenih ~irlna
U gomjem ,dijelu rebra postavlja se montazna sipka 416
go"rnlem, a druga u donjem dijelu presjeka. Ukupna plostina armature svakQg .reb~ za
ukrueenje mora i:~nositi onoliko koliko i plastina armature glavnog rebi(l.
b,. -(lO-!!lm
r 1l Izmedu rebara moze -se posta viti ispv~a od supljih tijela (uloZaka) . .ovu.
i~punu
najcesCe Cine posebne vrste suplje opeke (sl. 191 ). Osim 5tO ima funkciju tzv. izgu~
mm koja ide usporedno s bljene opiate. zadatak je ispune osiguranje zvucne i toplinske izolacije,· kao· i posti w

rabram, a povezuje S8 sa stremenovima (sf. 187).
oa hi se osiguralo zajednicko djelovanje uzdufuih rehara i sprijecHo njihovo izvijanje
(pri vecim. dl!!j~nama, odnosno rasponima). sitnorebrasta konslrukcija izvodl Se s
poprecnim ukrucenjima - poprecnim reb rima koja joj jamee poprecnu stabllnos!
(sf. 190 J- Isto se odnosi! na fito bolje rasprostiranje 9pterecenja.
zanje ravnog podgleda (donja ploha stropa).
Prillkom proracuna ovih vrsta strop nih konstr'ur<cija, sudjelovanje elementa .ispune u
zajednickom djelovanju ne uzima S8 u obzir. Ttacna plata U ovam slueaju ne smije bili
tanja cd 4 em.

250 251
 3. Dimenzioniron!e AB sklopova prama gran;cnom stt,mju sloma presieka 3, Dimenzioniroh;e AB sklopova premagronicnom stanju sloma piesjeka

Za armlranobetonske rebraste stropove razvijeni su razni sustavi kao i gotove

gredlce. Proizvo6acllspune lsponutuju za elemente Me ih ispiluju ovlaMene uslanove
(IGH) tabele za dimenzioniranje (vidi u pologu), iii daju gotove statieke proraeune •.
Bez obzira oa tip sitnorebraste-gredicne konstrukcije od izrazitag je znaeaja da su
ploea i rebro povezani u monolitnu cJelinu, kako bi djelovali k-ao gred~ presjaka T..

a) Aka' neutralna os pro!azi tlatnom plotom rebro dimenzloniramo kao prav:bkutni a) Gredlea FERTSTROP---a
pmsjek, d!menZija b x d, gdje je b - sudjelujuCa sirina ploce koja odgovara velicini b} Aksonometrijski prikaz
razmaka izmedu rebara.
b) Ako neutr~lna os prolazi kroz rebro, a gomji dio presjeka (ploCa i dio rebra) jepri· '.
-tom stfaeen. reorastl strop dimenzionirat cerna kao presjek T, gdje zanemarujemo· 9.1.1.2, KONSTRUKTIVNI ZAHTJEVI ZA PRIJEV0Z.
nosivost stlaeenog dije!a rebra., (presjek racunamo s n7'fskoristeniin naprezanjima SKLAPANJE I UPORABU FERTSTROP;-ova
(priblI2an proracun presjeka T, pogfavlje .1.7.1.2. ).
Prilikom prijevoza u prijevoznom sredstvu (npr..kamionu) gredice se slaiu na dvije

3.9.1. POLUMONTAZNi GREDlCNI STROP SUSTAVA FERT (s/, 191)

3.9.1.1. OSNOVNE ZNACAJKE
l
I
poprecne- letvE? postavfjene na 1_,0 m od kraja gredice. Drug! red gredica, takoder S8
slaie preko podloinih letava koje se nalaze toeno iznad prvih poprecnih letava, Na
"ovaj nacin dopu§teno je sloiiti 6 - 8 redova gredica.

FERTSTROP-ovl predstavijaju ldealnu komblnaciju opeke, betona i annature. Kruta Za vrijeme skJapanja Fl;RTS'TROP--ova postavljaju se celicne (iii drvene) potpore s
armatuma gredica omogucuje wlo brzo sk!apanje (montaiu) bez uporabe _opIate. poprecnim dNenim pbdv!akama. eljl raZl'nak iznosi najvise 200 em (sl. 193). Podupi·
Ispunu cine suplji u[osci (stropni clementi izra6en! opekom). Podgled je ravan I say ad ranje valja zadri.ati najmanje 7 dana nakon betoniranja, s napomenomda se'strop ne 'I.
opeke. TeZina gotove gredice je svega 6-8 kg/m sto je vearna podesno za prijevoz, opterecuje u punoj mjeri ranije.
prijenos I sklapanje. .
Gredlce se narucuju prema nacrtu l1i sklci j z~danom opterec~nju. Nalijeganje nosivih gredica na lezajeve moze se izvesti na dva nacina:
a) Taka da nosac ne nalijeze na zid vee kanalica (illjeb) do!azi do zida, a
TEHN!CK! PODACI armatura ufazi u serk!az (poprug) za najrnanje 12 em.
Vr:sina gredi!.."EI ...........,-....................... h '" 4 ern b) Taka da kanalica nalijeie na zid 4-6 em, a armatura ulazi u s~rklaz za daljnjih
Najmanja debljina betonske ptoee ... d "" 4 em 12 em (s/. 192).
esr. razmak izme/1u gredica ....••..... b ., 40 em
U~kgredlcazalm2J................... 2,5m
UtroSak opoka za [ar].....................
UtroSak beton'apo [m 2J plo6e .......... o!<o 0,07 m3
10 korn
._.....,,,..
.~,.

,bdll~' .,..".r~'.

Masa gotove g-rediCe ....................... g = 10 kg/m

Masa ispune {uloska) •..•••••.... ,. .•... :.•. oko 5,50 kglkom j-.. >
Naiijegal'lje- kanalice armatume
Masa Ilbetbnlran-e konstrukcije s
debljlf\Om b6tooske plo?'..e 4 [em] .•... !} Of' oko'260 kg!m 2
"" /' gredice na lezaj

252 253

.HalAl .. ,,-_........... ""

3, Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sianju sloma presieka 3. Dimenzioniranie A8 skfopova prema qranicnom staniu sloma presieka

Kada je raspon gredice""veci od 3,5 m, u polovistu raspona valja predvidjeti Izvedbu

poprecnog re-bra za ukrucenje, Poprecno rebro za ukrutenje postavfja se kod strop-
ova FERT na razmaku od najv(se 2,5 m (sl. j 93). Stropovi do 4,9 m raspona "moraju
imati jedno rebro za ukrucenje u polovistu raspona, a stropovl od 5,0-6,0 m dva rebra
za ukrucenje u treC1nama rasponfl~ Izradba ovih rebara postlie se razmicanjem
stropnih elemenata (uloiaka) za 12-1;; em. S donje strane, na mjestu ovog razmaka
postavlja sa oplata, a zatim se po!oii (uvuGe) armatura.
Armatura poprecnog rebra treba po kolicini bili jedna!sa armaturi uzd.uinog nasaca
(gredlce) kvalitete RA 4001500 (preporu6uje se stav!tl4 $8 mm, fl. u svaRI kOt poJedlla).
/lAe6ukatne-stropne konstrukcije moraju biti povezane sa svim nosivim i veznim
zidovima. Ispod pregradnih zidova (debtjine 6--8 em) u smjeru raspona moraJu se
postaviti dvije grediee jedna do druge bez stropnog elementa (uloska). Pri sklapanju
stropa moze S8 hodati samo preko postavljenih drvenih mosnlca.
Kada su sve gredice propisno slozene, kada su postavljeni ulosci od opeke i potrebna
armatura, valja l-2 sata prije betonlranja obvezno ispraU neCistocu i dobro ~avlaiit!
stropne elemente (uloske) visekratnim pofijevanjem, kako bi se osigurala kvaliteta
batona, odnosno kako nam za'vrijeme betonlranja ispuna ne bi nepotrebno oduzimala
vodu iz betona.
Marka betona tlacne place i rebara mora biti najmanje MB 20. Tlaenu" plocu treba
uvijek armirati mreiastom armatur.om MAG 5001560, Q-131.
Betoniranje Haene place iznad ispuna, mlnlmalne debljine 4 em, valja betonirati Isto-
dobno s betoniranjem uzduznih grediea. rebara za ukrucenje i serklaia.
Uporaba gredicnog stropa FERT dopustena je za veticinu korisnog, odnosno promje-
njivog optereeenja do 5 kN/m 2.
,
3.10. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI
NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SILOM ..
Ako u nosacu iii elementu nosaca djeluje sarno uzduzna sila N, tada so za njoga kaze
da Je o5:no opterecen. Kao sto zn~.mo, uzduina naprezanja kod homogenih nosata
05"0 optereeenih rasporedena su jednakomjerno po popretnom presjeku. U ,gradite-
ljslvu so plil.qeli oi/tiko optereeenih_lceRstr-t!-k-Gija: s!uPQ'<i, zido.v:, s!-a_poyi rese,tkastjb
nOS8ea, zatege, lukovl i svodevi optereceni po potpornoj liniii itd.
Qvdje cemo prouciti sarno 05no stlatene stupove, odnosno stupovs naprezane
centricnom tlacnom sHorn.
Na pocetku Cemo odgovoriti na pitanje koje se namGce sarno po sebi; zasta je uopCe
potrebno armirati osno stlacene stupove? "
Znamo da je beton gradivo koje dobro podnosi tlak, odnosno Hacna naprezanja: Vldjet
teme da jo !-Idlo uzduine annature u preuzimanju silo za slutaj ra'cionafno armiranih
presjeka oka 10 do 20%. Zar tada ne bi bile ekonomicnije i jednostavnije poveeati
dimenzije betonskog presjeka za tih 10 do 20%. a stup ostaviti neanniranim.
Osnovni ~azlog leii _u cinjenici sto kod vltki\:1 stupova moze doei do izVijanja pa stup
nije vise osno opterecen,
Drugi je razlog sto so betonski stup izloien Uaku skrac.uje uzduino, dok so pritom
poveeavaju njegove poprecne dimenzije (sf. 194). Stoga postoji opasnost da srednji
dijelov! stupa ispueaju i otpadr'lu, a njegovi presjeci posta-nu oslabljeni.
Treci razlog je sto ne postoje apsolutno osno optereceni stupovi, jer stupovi nisu nikad
izvedeni apso!utno uspravno (vertikalno) niti opterecenje od gornjih etaia djeluje
uvijek U Qsi stupa!

I 11X'lJfUJ1
,I

' ,
J
r
I J
J
J
I J ~,
Stika 194, Relatlvne deformacije stupa izIofenog djelovanju
centricn~ tlacne sile
I
I' a) Re!alivna i.lZduzna defonnaClja_(skraeenJe)
I
rosivi zid I ,
J b) RelaHvna popr8cna deformaclja (p~jrenjel

bl
Pokusima je dakazaAo da u pcdruCj~ u kojam vrijedi
v- PO!SSO'tH
" :- -~ '- ",

1>3,Sm Slilw 193.

Oplata za sk!~panje. stropa FERT
-41 ':/\Ii'"
Haokeov lakan, izme<li.r re!ativne uzdutna J ralatlvna
poprecne deformaciie postoji konstantan odnos. lija sa
apsolutna vrijednast nazlva
omjerom 1) (za beton O,OB-D.18).
i prikazuja Poissonavim

254 255
 ~. P''''''''''' pr~Slf)Ka
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema graniCnom s18.nju sloma presieka
_

, .
. . . . <,r • • _ ...... ' " . . . . 'I" " ......... ''''-'evva }1'al" .... ,IUffl ;:iji:;jfllU \j/l.HTlCl
,
- najmanji polumjer tromosti beto.Nskog dijela presjeka. a odreduje se arazom
i~ min .= JIb min lAb' gdje je Ib mi~ najmanji (cenfrafnij ';'oment tromosti

r Na slicf 195 prikazan je armiran~ stup opterecen

centricnom t1acnom silo,m. Njegova annatura
sastoji se od uzduzne .i poprecne armature.
Uloga uiduine armature je da preuzme dio
tlacne si'le, odnosno dio Uacnih naprezanja i sHe
,J
. beLOnskog dijela presjeka, a Ab -. plastina homogenog .dijela beronskog
.. presjeka bez urje(:aja armature i pl/kolina.

N
Sllka IN•.
•

. vim tetir'i
Euler--ova Slueaja izyijanja)
izvljanja ill netocnosti izvedbe. Vama js i uloga
poprecne armature iii stremenova (Inace je u a) S!obodna' dufjina lZvijanja; stup je na
jednom kraju upet, a na dl\lgom
slueaju stupova bolje reci spane) kojl oslgura- slobodan
vaju toean po!oZaj uzduzne armature j spreea- b) Siobodna duljina izvijanja: Siup je na
vajO njezino izvijanje. Stremenoyi obujmljuju ", oba kraja ',zglobno prievrSeen
beton i uiduinu armaturu te spreeavaju boene lp!!lost lfJ!ltosl
c) Slobodna duljina izvijanja: stup je na
N N N N donjem kraju upet, a na gcm/em
. deformacije stupa.· te na taj naCin poveeavaju
zg[obno pric.vrSCen

U
nosivost stupa.
d) Upets abje strane, a s gomJe slrane
U tazi sklap"nja (montaze) uzduzna ipopreona I - slcl:.c&o. .~im elare-,tim (g'€ffi, sll'"q)Nil omogucenim uzdufnim pomakom
~(l <LIj;N) sb..{>Q (skraeenje i produljenje)
armatura tvore kruti armaturni koso

Slika 195. Armatura osno optere6enog armiranobeton·

s.kog stopa Prema propisima za beton i armir~ni beton sarno se stupovi male vitkosti

Ai $; 25

3.10.1. PRORAGUN CENTRIGNO NAPREZANIH AS STUPOVA mogu racunati kao centricno naprezani bez utjccaja izvijanja (~/. 1970),

Proracun AB stupova naprezanih tlacn-Cim' silo'ni u smjeru uzduzne os! ovisi 0 vitkostl
_ A . Sto se .pojma vitkosti tice on je vezan l)Z sve one elemente koji imaju znacajno N
izrazenu duljinu u odnosu na veliCinu poprecnog presjeka - vitke elemente. Vitkost se
~je definira 'pribliino, tj. kao da je u pjt~nju cisti betonskt stup bez armature dan s
omjerom duljine na kojoj se dogada izvijanje i' polumjerom tromosti (karakteristikom II
poprecnog presjeka koja nam daje krutost na izvijanje): i-" ii-" ',' 25

I II
A.., =-'-'-
. "
lb mill

gtijeje:
Ii ... duljina izvijanja pod kojom u praksi podrazumjevamo razmak Illiftih tocaka S/ika 197. Tlac.no opterecen konstrukcijski elemenl-s\,up
momena£a savijanja. a koja ovisi 0 vlsini stupa i naCiml njegova prikljucka a) Tlacna sila koja dje!uje cenlricno--u smjeru uzduine osi
(pricvrscenjaj na astale elemente (51. 196 j, b) b:vanosno (ekscenlncnO) djell1juCa Haena sila - nedeformlrani sustav
c) Deformlran·, sustav 5 Izvanosno djelujueom tlacnom silom

256 257

~ ...''''..........___ .,.~[.,,.."-

-
 Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka 3, Dimenzionlranje AB Sklop~va prema grar.ftnom slan/u slom~ p,ffllJleka
Svi AB stupovi cija je vitkost veca, moraju se racunati kao izvanosno (ekscentricno) 3.10,1.1. PRORAGUN AS STUPOVA KAD NEMA IZVIJANJA-
n:1prn7:mi, Ij. kno <in SII njihovi prosi8r:i 0p!0rE!cnni nrnni(:nom normn!nom sHom H" j KAATKI STUPOVI
(a!lernativno) granicniln rnoml"~ntoln ~.<.lvij~l\ji:;l;
a) Odret5ivanje vitkosti
M,,=N,,(eo+ej).
.Prvi korak pr[ odredivanju vitkosti odredivanje je najmanjega polumjera tromosti Imin
oka one osi oko koje bi nastalo lzvijanje (sf. 197c), danog izrazom

Pocetni ekscentricitet eo koji obuhvaca neizbjeine (geometnjS e j s a Ie e

izvoditcljske pogreske iznosi: 'A
Ii < JOcm .
< _< 300-
2cm_e o
Postavlja se pitanje, zasto trazimo najmanji polumjer tromostl. Odgovor glasi: zato jer
se izvijanje stupa uvijek dogada ako one osi oko koje postali najmanji mOment
Moment savijanja, zbog ove izvanosnosti (ekscentricnosti) granicne normalne sile, tromosti (In/in) - oko te osi presje~ ima najmanji otpor vanjskom dje!ovanju. Moment
deformira os nosaca (sl. 197 c), te se taka dobiva dapunski ekscentricitet ef . tromosti i nacin njegova odredivanja avisi 0 obliku poprecnog presjeka.
Za svaki poprec.ni presjek postoje dva glav~a momenta tromosti, najmaoji i naiveeL U
Kad su u pitanju stupovi srednje vitkosti: pravokutna su presjeka to oelto momenti s obzlrom oa osl kroz teziSte (1.1; I Iv)'
Naravna, n'ajmanji j8 anaj 5 obzirom na os usporednu S duljom stranicol1). jer u -se
pripadnom izrazu za J pojavljuje manja s~ranlca na trecu potenciju. Staga. aka se ta
kraca stranlca abi!jezi slavom b, a du!ja slo~om d (sl. 198 j. najmanji po!umjer tromosti
dopunski (ekscentrlcitet) mozemo izracunati pomocu pribllznih izraza. Pritom, ako je pravokutna presjeka bit de onaj oko oSI x
vitkost u granicama,

dopunskom ekscentricitetu nije potrebno dodavati uljecaj puzanja betona, a uko!iko je

unutar vrijednosti, I,

lada njime (ef) moramo obuhvatiti i utjecaj pUzanja,

Za vrlo vitke stupove;

Stika 1g8. Poprecni presjek Ali stupa
pravokulna ob!ika
,
"
ef odreduje se tocno (po teorij! II reda - leonja proracuna koja S8 'provodi na vee
deformlranorn sustavu), a racun mora sadrzati i utjecaj puzanja betona. Za kruzni presjek momentl tromosti jed'naki SU za sve osl, pa ce po!umjer t.romosti biti
i
• >
;1 Vitkost A j> 140 nlje dopustena, ali AB element! mogu imati i vitkost u granicama, .

1 140<1., $200, i.
""II
=t·,,,4 =
.,
- ~-
no sarno u Hjeku gradenja (sklapanja~montaze). BuduCi da je to stanje.kratkotrajno, u
njihov prora.cun ne unosi se uljecaj puzanja betona.

':l':' 258 259

i"
 ~. ulmenz;oniranje AB sklopova prema granicno'm stanju sloma presjeka

Sada S obzirom na postavljeni zadatak (na primjer za zadane dimenzije popreenog

bl 0v .. 6mm
presjeka f ''1sinu stupa), mozemo izracunati vitkost. odnosno provjeriti rad! Ii se 0
stupu bez uijllCllja izvijanja
iii!
/.
i
I

fi2
/ .. .[Ii
b'
.
A=...L. : : - ' - =-'--$ 25. tzv. kratkom stupu.
b . ][ f . d l1
,\-b>d
A,,-n·AII ; n- brej Stpoke
Slikq 199.
Anniranobefonskj stup bez opasnos{i
lzvijanja
1:lj OiOu211i presJeR
IIi, aka zelimo odrediti d!menzije stupa (a da on bude kratak) iz uvjeta vitkosti A ~ 25
odredimo veflcinu krace stranice pr~sjeka dl = b) Poprecni presjek

lllIIllllllll c} Dljagram re!ativnih skracenja

d) Oijagram naprez3nja

v09eCi P~ tome racuna 'da je najmarja velitina stranice 25 em. Buduci da beton i amlatura zajednicki sudje!uju u nosivosti, izraz za nosivost stupa
prikazat cemo obHkom

b) DimenzloniranJe kratkih stupova

gdjeje;
Kazali sma da se sarno osno naprezani AB stupovi male, vitkosti (Ai $ 25) racunaju 18 - racunska cvrSfOca betollQ ~- ,-"
bez utjecaja izvijanja (teorija I reda), IOa'j'l:,;; Icrvr! a Icr021 - granica gnjecenja (dijagrami celika 110 Ifak i vlak idenl/enj SLI jer je
Za dimenzioniranje _ovih konstrukcijskih elemenata prema granicnom stanju sloma ee/ik homogeno gradivo), odnosno gronica pOpuswl/ja eelika (uspra-
koristi se uvjet nosivosti tla6nog elementa, odnosno uvjel ravnoteze granicne uzduine vna ;zagrada z}laCi da se radi 0 apso/lIrnoj vojednosli nQvedenih nQpre-
sile (m,zne sile) i nosivosti stupa (sfle otpomosti presjeka): zanja)
- plol'rillo be(ol1skog dijda prcsjcko iJ'i(J.~{il/a p~'esjeka armallire
N" :::oN", odnosnoN" $Nn -
Prema tome, sila's!oma, odnosno nosivost stupa (sl. 199) bit ce:
Prema proplslma. najveea deformacija betona (I armature) osno naprezanih
eleme-nata iznosi m.axe.b "'" 2.%:., Kako je u pitanju tlak, u izraz za granicnu uzduznu sHu

Sada iz dobivenog Izraza,. a za poznate dimenzije poprecnog presjeka tlacnog

elementa valia odrediti potrebnu plostinu armature koja iznosi
valja unlJell ra~tlanjeno faktorc ::;igurnoslt (tablica 45), koji odgovaraju derormaciji
armature ell' :$" 0 %0 i pritom uzeti da sta!no opterecenje nepovoljno djeluje na nosivost.
Iz tablice za EQ ~ 0 %0 ::::;:. "tg ::;: J,j) i "fp =: 2,1 (inaee za sluGaj vlacno naprezanih
elemenata,yg = 1,6 i 7p = 1,8).
~djcjc:'

- noimfll!ii postorek armimnjni i7IU;~i 0,6% (!I '''''' -- ':'!"-. fOO ~. () .fi%), karla)l'
II,
nrlsivllS{ stllpn skoro {lofrllllO iskori,O:"'/UI. Ii Iilltfll j,' No, ~ N"

j 261

_'_ _ "'"
..... ........ ...
 3. Dimenzioniranje AB sklopova prems granicn6m slanju sloma pres/eka
3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka

U slucaju da nosivost stupa nije iskoristena (Nu < Nn ). postotak armiranja mazemo
smanjiti na

-06~>03%
Ilmill - .- . o.
N"

Vidljivo je da u slucaju kada nosivost armiranobetonskog stupa nije iskoristena,

D 0 tJ
na·man·i ostatak armiranja ne smije hiti manji ad 0,3%.,

Potrcbna plo$\ina armi:lturc stupa osim nnjmZlnjcg postDtk8 armimnjn ogmniccna ie i s

najveCim postotkom armiranja koji ne smije biti veGi ad
.,
Pmox 56%.

3.10.2. VAZNE NAPOMENE OKO IZBORA MARKE BETONA,

VRSTE ARMATURE I NACINA ARMIRANJA STUPOVA

Stupovi su konstrukcijski elementi ciji odnos stranlea poprecnog presjeka jest b ;5: 5d,
gdje je d manja stranica stupa (ako je b > 5d rijec je 0 zidovima, sl. 200 ). Aka je Stika 201. Uzdu:zna armatura i stremenO'li Stika 202. Razmje!\taj I1zduine armature
d < 20 em marka betona mora biti ME > 20, ked stupeva s!ozenijeg presjeka kod stt.lpova poligonalnog oblika

01 bl Kada je djec 0 sP9ju stupova 5 temeljima. odnosno sidrenju 'stupova u teme!je, tada

I~~~~ Slika :ZOO.

se u temelje obvezno ugraduje armatura, tj. sipke (sidra), Ciji broj i veliCina premJera
moraju odgovaraU broju. i veliCini promjera sipke u siupu. Ova armatura polaze sa u

I b'Sd I I b'Sd I o} Stupovi - b s: 5d

b) Zidovi - b > 5d
terilelj do kraja (min. 4$, pog/:ll'fje 3.11.2.1., sl. 1/8), a prepusta se za du!jinu prljeklopa
koja se pribliino krece od 60 - 100 em i ne manje od 60 em.

Streme·navi sa postavljaju cijelom duljinom stupa, od podnozja do vma (sl. 203).

Sto se tice vrste armature. potrebne plostine. razmaka stremenova i svih cimbenika
potrebnih za pravilno armiranje stupova, njih sma zbog preg!ednosti i boljeg uvida
prikazali u tablici 24. , (stup-greda), jer je taJ dio najvise napregnut u konstrukciji. Beton c:vora trpi viseosna
Stupove amlircuTIO postavljanJem nosive uzduine armature (min. 4 til12 mm) koju
zajedno sa,-itf~~~~OVinia, povezujemo u jednu ejelinu, 12v. armaturni kos, Pozeljno j8
birati slpke is.tih· promjera, a njihov raspored valja biti takav da se teziste _armature
poklapa pnbliincf ,5 teiistem presjeka stupa. Pritom morama posvetiti pozomost
zastitnem 510Ju, be'tona Imji ne smije -bit! m~lnjl od 2,0 em (lablica g). Noseea armat~ra
u:
postavlja se kut¢ve (uz uglove) presjeka, odnosno na sva karakteristicna mjesta.
Ked stupoYa· poilgQnalnog oblika u svaki kut mora se staviti po jedna sipka (sf. 202).
Izmedu ktitnih (los'eeih_ sipaka, na mjestima kako to zahtjeva vellejna: j sloz!=Jnost
presjeka, Od;i}6$hb' kada razmak izmedu noseCih sipaka prekoraci ve!itinu od 40 em,
poslavljaju S8 tiN. mootaine Sipke (- $10 mm), vid! tablicu 14 1sUku 10/'
Na dijelu koji prolazi medukatnom konstrukdjom, odnosno ako prako stupa ide gredni
nosae, stremenovi i stupa i grede obvezno moraju bit! postavljeni na rlijelu tz.v. c:vora
naprezanja pi::! mora biti sa svih strana "zauzdan" stremenovima!
Kod okrugHh iii prav1tno potigonafnlh ,presjeka umjesto stremenav8-spona maZe se
postaviti ovojn!ca (spirala),
Prilikom odredivanja du!j!ne slpaka koje prolaze jednom etazom, one 58 sijeku taka ca
profaze i kroz medukatnu-stropnu konstrukciJu (pod kutom), te kao sjdra (~ankeri")
vire (strse) za duljinu prijek!opa (min. 60 em>{l. 203')', Ovaj prijeklop sluZi za nastavak
. armature stupa sljedeceg kata. Pravi!an, odnosno Hoertno povo!jan razIT'JeStaj
armature u podrucju nastavka armature prikazan je u lablici 24.

2.63
262
 Jlmenz/omrame
J. /.. Al:1 SkfOPOVa prema granicnom stanju stoma presjeka

Thblicp 14 PRIMJER: Valja odredi.ti dimenzije (izmjere) poprecnog presjeKa i potrebnu ploStinu
OJNDYNI CIM5ENICI YALNI ZA PRAYILNO ARMIRANJE STUPOYA arniatur~ osno opter~Cenog st~pa (bez izvijanja) kvadratno'g poprecnog
: pn;sjeka; visine 1=3,0 m (sI..204). Stup' ie optereCen stalnim optereCeniem
Ni ·: 750kN (zajedno svlastilom !e~inOni stupa) kao ipromjenjivim
optereeeniem Np ': 600 kN'- Odabrana je marka betona MB 30 i vrsta
armature RA 400!50(). !zraditi nacrt armature.

(b!;; ~ p-esjel:;a s
~ rojwtilll osoil I.~'~
"'"""'- """"'"
ChI$; spl)O
~ r:resJ~ sUpJ
2/1 $ttnju:i
[] cJv 6 kooo:b [6;:l12J
Slika 204. Armiranobetoflsk! stup
a) Pogted
llclol '"""'" ......
~ h1ju f'!JIIbMjaro hi ~ i"d-b b) Popreeni presjek

""'" ++'
b .. ?
c) Staticka snema

'§

t'
PoI:nfm dJifro pijekkp;) Za cnrotvv kaja ~ iei SK!'1lZ, ali se Prvo cemo odrediti duljinu izvijanja stupa Ii S obzirom na odabrani staticki sustav,
iz kmstMtimih rozlcg:l trs:n:l j)"ekinJ:L >U"
OOllUo - ros.tovljmje
C'"Il:im! /I p ) V,di ttbliru 8,
odnosno nacin prikljucka stupa na ostate elemente (d. 204 c). Iz slike 104 c vidljivo je
yo
da je stup na jed nom kraju upet, a na drugom pricvrscen zglobno. Stoga ce duljina
izvijanja bin

i
RaM: sp:;m -
~ mjrmju
e..
Yri)~tl
e",mi (
n
l~ 112.0' EC21
30cm
$ ~
•
! BuduCi da 5e radi'O proracunu stupa bez opasnosti izvljanja, odabiremo granicni
RatrdL: sp:no s pijedq:x:Q slueaj vitkosti stupova bez izvijanja
u pdttju to>tOiljtnja {I k,
cwhan:I p;Jekl~ tr'II'b.re

U~&i ddiW'OC: p3h.tj.l utd.ariJ mrdLnJ p:cd;ljuje se r.nio ewro Uvrstivsi odabranu vitkost A:;;; 25 i izracunanu duljinu izvijanja Ii :;:. 212.1 em u izraz za
.~ s thq!tl eloo:ntood zo rojr.mje 1,0,., (ba ~t.(>{!jcr1jO p-ije!dq':«llJ
odredivanje krace stranice stupa (dimenzioniranje stupa), slijed!

P.cwdt ~ u Sj;itai&i d=b=~'---'

I . .J/i 2121·52
~2938cm
A 25 ,.
&.tM:. p:xtu!ju

Odabrano d= b= 3(l,O em.

264 265

i·':;:HMi!iUMiU, - GtrtiUw -..

,
3, Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom s~8niu sloma presjeka
. . .
3 ..DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presi~ka

a) Rezne sHe NACRT ARMATURESTUPA

1'('7.. S,: fl1f130: RA 4001500; "a = Z"f em
Oil oi:>rno l)(jleJiJl potruUtlU plOStUlU iJll!\Lltufe, 11l0(L\HIO UUlOuHi wljlldnost gn:u'licrm
uzduine sHe Nil' lz tab lice 45 za ell $ 0 WI<') (s obzirom da je djeli presjek Haeno .. I bl
naprezan-sUacen) i za nepovo!jno djelovanje stalnog opterecenja ocitamo velitine
rasclanjenih faktora.sigumosti Yg "" j,Oi 'II'::: 2,1.

N" =1.9· 750+ 2.1 ·600 =26~5 kN.

Potrebna plastina armature bit ce:

'"
Za marku betona MB 30, U labJici 11 ocitamo vrijedAost raC.un5ke cvrstoce
fs"'- 20.5 Nlnlln 1, dok ce CJ vi za RA 4001500 biU 0 vi =-400 Nlmml, Plostinu armatu:re
~
[] .

,IS
:<l

i5kazat cema u cm 2, 5toga valja obratiti paznju na preracunavanje jedinica!

cD .d&mI2S/12, Scm
lull6cm
kom~ 15

2685 -30 ' .2.05. 1 ~

, -,
Aa;::: -2/,Ocm
40 J "
g ;: 0
~
-d
,-
Iz labfice 36, za rebrastu annaturu odaberemo: ::,
p6n>n12S/ 12, Scm
odabrano 8.p19 mm (Au s", "" 22,68 eml),
..
~
l .. 88cm
kam .. 15
Sada valja provjerili uvjet najmanjeg, tj. minimalnog postotka armature
d

1
A 2268
)1"';11 0:. A'~ 100=-'-·]00""2,5%>0,6%.
" 900

Uz odabranu uzduznu armaturu valja odabrati i stremenove (spone). <

oc

Slika 205. Nacrt armature osno optcre~enog armi·

ranobetonskog stupa
-,
p-ijeklq::.:n
~
"
,
~.

a) Uz.duml presjek
b) Popr~cni
podrutju)
presjek 1-1 (u'norma!nom
" ," tl6mrl/12, Scm
la141cm
c) Poprecni presjek 2-2 (u podrucju
kom u6
prijeklopa)

266 267
 J. UlmenZIOmramG A8 sklopova prema granicnom sfanju sloma presieka
3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju slOma presjeka
Odabiani stremenovi· $6mm na razmaku
3.11: ARM1r:tANOBETONSKI tEMELJI

15$ {28,5em Temelji~a nazivamo one ~'emente konstrukdje koji zadano opterecenje sa' zicfova i
e v = min d ;;:: min 30cm
{ st!JPOV~ prer)ose na tlo, prj tome naprezanja u t1u 'morajU o~tatj u dopus1ivim
30cm 30cm _granicama. '
Oblik·j vrsta temelja ovisi 0 konstrukeijs.kom elementu cije 'opterecenje temelj mora
+-__~p~r~e~n~ije~u~'~na;:.;tl~o~,~k~ao;.;i~o;;dUbini
__ ..:O~d!!!abO!!r",a~n!o!o-_.~·,.~-:.;28~cm~,l;(i~zlP::.ra::k~t:::ic:.n:::ih~ra::z~lo~g~a:..:m~o:::z:e.:.i:2:::5~c:::m~):...____T"__~_____ i vrsti temeljnog t/a. Ako se ispod gradevine, nalazi tlo
esefe R6siiesti, epte~eGenjo S8 s 19FF18ijr:lB kGRstn,Jkcije neposredno prehosi va 110 pd
Valja pripomenuti da u EUROCODEu razmak, ~pona iznosi najvise 12$ :uzduine sipke. cemu zbog pojave 'smrzavanja na maojim dubinama dno temelja ipak mora biti
najrnanje 0,80 m ispod kate terena. To jo slueaj tzv, plltkog temeljenja kod kOjeg
Pri vrhu i prl dnu, na duljini -1,5' ~ = 1,5' 30"" 40 em, razmak spona skracuje se na tazlikujemo sljedece vrste temelja:
7,51> ali ne vise od 15 em, pa iznosi 7,5' 1,9 ~ 14,25 em.
- trakasti tamelji (st. 206 a)
- temelji samci (sf. .206 b)
Odabrano If,.Ocm-(takodar iz prakticnih razloga maze 12,5 em).
- temeljne plo~e (sf. ;06 d)
- temeljne grede (rl: 106eJ.
NOS8ea uzduZna annatura razmjesta sa ravnomjemo po rubu presjeka ( sf, 205). s
pripomenom da debljina' zastitnog sloja betona mora odgovarati skodljivosti okolisa u Ako so nosivi SlojEl:Vi tla nalaze na vecim dubinama, javlja sa potreba za dubokim
kojoj _se stup nalazi .(pog/pvlje 1.;.2.). U na59m primjeru s.tup se nalazi u srednje temeljenjem. U tom s!ucaju opterecenje sa prenosi na tJo proko pilota, kesona,
skodljlvu okoli~u pa debUiha zaslltnog sloja lznosi; zdenaca i sliiSnih konstrukcija. Kako su 'ove konstrukcije kao i nacin temeljenja
slozeniji za izvodenje, poucavanje Cemd usmjeriti na one vrste temelja pHtkog
0 0 ;;: 2,5 em. temeljenja koje se izvode brzo, jednostavno i najcesce. To su:
- trakasti temelji (sf. 206 oj
Kake debljina zastitnog sieja batona jznosi a o = 2,5 em. teziste nosece uzduzne
- temelji samci (s1- 206 b)
armature bit ce na udaljenostl
,J bl ,I

~if ]I
Ostalo n8m je jos odrediti duljinu prijeklopa armature. Uporabom rablice 8 za RA
ME 30, kao-i za dobra prianjanje dobivamo

1p =I, =32$ =60,8 em. I

I
E •
t-/ !
dl
Odabrano lp'. 70 ern. .1
S izracunanom cduljinom prijeklopa imamo sve potrebne podatke za izradbu oaerta
i
annature. kOjim se pregledno mora prikazati razmjestaj armature u stupu, Uzduzni
presjek crtamo u mjerilu 1:25. dok se poprecni presjek moze prikazati i u rtljerilu 1:10.
-[@l-----~-----~--c--~r
ObriS8, odnosno konlure nDsaCa GrtamQ tankim linijama, dol-; debljim linijama
oznacujemo annaturu (osi). Naert 9nnature, odnosno oblik j razmjestaj armature
----~---------------------- -
Slika ld6. Anniranobetonski lemelji pli!kog temeljenja
stupa prikazan je na slid 205. Amlatura. koja se iz temelja prepusta u stup (sidra)
a) Trakast! temelj c) Temeljnc grede
ovdja nije prikazana posebice kad' pozicija jer je ona sastElVni dio naerta armature
b) Temefji samci d) Temeljne plote
temeljne stope (s/.218).

268

-
269
3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka •
3. DimenZionir~nle AS sklopova prema granicnom stanju'sIQf118 p'!'!'Sjeka

3.11.1: PRIBLIZAN PRORACUN.OSNO OPTERECENIH TRAKASTIH

ARMIRANOBETONSKIH TEMELJA ZIDOVA

Za dimenzioniranje trakastog teme-

lja. uzimamo traku duljine 1,0 m i
~>t20
b' - '1M; PI'
sirine b T , odnosno pravokl!tnik dime-
nzija bT"'l,Om(s/' 209).·
SIO znael da sa temeljna siopa na!azi unutar povrsine na koju se rasprostire Uak zida
iii stupa, temelj nije potrebno anniratl (sl. 207). pa redovito iz toga uvjeta pronafazimo
potrebnu visinu stope. U protivnom, aka je

d ~20
-< -·PI'
b' I"
stopu ispad zidova i stupova moramo annirati (sl. 208). ,) 111111111111:411111111111111 SJika 209.
Armiranjem temelj oslguravamo ad negativnih uljecaja vlacnih naprezanja nastalih
zbog grarHcnog momenta sav/janja, kao i od posmicnih naprezanja, fj. od glavnih
hi ~Ulilllllllllllllll[llV' AS temelj zida s raspodjelom tlaka t1a
a) Za uobicajeni pribHian proracuf'l
vlacnih naprezanja izaiVahlh granicnom poprecnom sHorn. b) Za nevezana tla"-pljesak,. s!lun~,~.
c} Za vezana (koherentna t1a}-g!1o{l. IIoIl3Ca

Prvo valja odrediti ukupnu silu N koja djeluje na mjestu spoja tamelja s tlom. Ona se
dobije kao zbroj svih stalnih G i promjenjivih tereta P koje taj ternel) mora ~osiU,
ukljucujuci i vlastitu tezinu temelja Gr- tj.

~ l,
1 bl
b'
1
I.
N=G+P+G r ·

U zbroj svih stalnih. tereta, odnosno ukupnog opterecenja G ulaze v!astite teZine
pojedinih elemenata konstrukcije gradevine koje djeluju na zadani femelj. Ove teZine
doblju se na osnovl obujma (volumena) pojedlnlh elemenata I podataka a prostomlm
tezinama gradiva od kojih su ti e/emenli izrad~ni. Stalno opterecenje, .tj. staJne sile
dje!uju uVijek vertikalno prema d o l j e . · ; " .
, . -'" Sile promi.enjivog iii korisnog opterecenja P odredujemo na osnovi odgovarajuCih
Stika 207. ·.T<;f~e!j kOJ! nije potrebno armirati
F Slika 208. Slucaj kada je !emelj po.trebno armlrati proplsa, kao i prema zadanlm podacima za predvideni objekt.

270 . i'. ;.
271
 3. Dimenzioniranje AS Skfopova prema granicnom stanju sfoma presie.ka ' 3: Dimenzionin:nie .AB 'skfopova prema granicnom stanju sloma presieka

Na· tl!i~e~;osim spomenulih sila. odnosno opterecenja, djeluju: hidroslat/cki t/ak. OIJO na'mje-s:tu-upetosti prijepusta izaziv~ moment saYijanja i poprecnu silu (sl. 2JOc i
hidlrJdinamit}kf Uak. pomi t/ak. aktivni flak tla, otptJr I/a. kapilarni flak i tlak zaledivanja. "s!.' 210d)~ Za,gr-anicnu vrijednost momenta savijanja u pr~~jeku 1-1. (sf. 2JOc) dobivamo
8Iiovdj,/dni nisu precfmet naseg razmatranja.
. M (b, -a)'
Bud'Ucr~,~-' silaGT pre'dstavlja tezinu temelja koga tek Yalja dimenzionirati, njezinu I
I
u I-I:;; p,,, '--8--'
Vri'jednosl;pretpostavljamo. Uzima se da ona Iznosl plibllzno 10% ukuimog zbroja . I

, Na osnoyi granicnog momenta savijanja odredit e.e se staticka visina' h, Postupak je

Sada iZ uYJeta kojim je odredeno dopusteno naprezanje u tru 'istoYjstan dimenzioniranju pravokutnl presJ~ a naprezam savlJ' J ,
se za odabranu marku betona MB i pretpostaVljenu iskoristenost betona i armature
N
PI =b70=cr 1dop (Eb j ~a U %r» iz tablice 33 ocitaju koeficijenti k hb i Kz' te izracuna ~taticka visina, 11,
. T'

~~Uf¥l.,;·O potrebnu sirinu b r tra,kastog te~e!ja /J:: k hb' JMUI-I

-b-'

odnosno debljina stope d

d"= 11 +a; a = a q +1; (za temelje aq ~ 5 em)
2
,~ s~o odredili sirinu trakastpg temelja, valja izracunati n,aprezanja i§pod temeljm
.'stope. ocinosno na dnu teme!jne jame, Pritom za izracun naprezanja. kao opterecenje i potrebna plastina armature Aa
uzimamo vlijednost granicne normalne sile N" bez tezine temelja

N" =ygG+yPP
N" Za odabranu vlsinu i plostinu armature odabire se promjer g!avne armature ~
Pw= br,/,O" (4) > 10 mm), take da je razmak lzmec1u slpaka u granicama

Buduci da su ._.armlranobetonske
stope, gledano staticki, prijepusti
4,Ocm~e::;;
j 2d
25cm
,

optereceni Hakom zemlje odozdo!

(reaktivni otpor tlakovo optereeenje gdje je d - de.b/jina SlOpe (lemeIja) na mjeslu /_/.
nanosimo na armiranobetonskl prije-
pust (konzolu). sl.210. . Cijelom dutjinom temeljne trake, odnosno okomito na g!avnu armaluru po!aze se
razdjelna armatura potrebne plostine

bJ

Slir", 210. gdje je Aa porrebna plaStina glnvne armature.

Armiranobetonski lrakasU \emelj
a) Presjek Sada valja provjeriti glavna vlacna naprezanJa, Vrijednost granicne poprecne sHe u
b} SlaUcka shams S opteretanjem fI, presjeku 1-1 (s/ 110 d) Iznosi
dJ
c) Dljagram moinimata savijanja M
d) Dijagram popreenih sila v

... 273
· 3.. Dimenzioniranie AB sklopOV8 prema granicnom stafJiu sloma presjeka 3. Dlmenzioniranje AB skfopOV8 prema granicnom stanju s~oma pr-esjeka

te ce najvete ppsmicno naprezanje u istam presjeku biti Vi$i~.tJ stope d. za I}earmirane terne1je odredit Cerna. iz uvjeta da sa tlak u .betonu
ra~prostira pod.kutom Jl (odnosno da S9 optere~nje koje djeluje na temeij rasprostire
'pod I\ulorn~)! da so kTClK kutu poklop! S fubom slopo ~irino 1Jr (.d. 207):
max! = V"t_1
~ 1,0· z'
I
d;-·(b, -a)·tgp,
grijl' je z - krut: IIIl!1farnjih sila, a l(zimQIIIO do iZllosi pribfiino 0,9 II (z "" O,9/l). 2

't-----Ka:o~i~U~s~lu~Ca2lli·uLllrrie~dlrn"'ihl1'n"Os~a"'Ca~iico"'V"d~j'e'-"ra"!z'i<Jil<.kllJujl"e.nm1Co~tn,-'f(312)-,mT':0l)!g~uJ(Ca"'.:s~lu",Ca~ja:.£p~o~sm~ic:r;n~ih,-_ Koji cerno kut P odabrati Dvisi 0 marki beiona A·fE. Za kvalitetniju ma~u betona
-; naprezanja: ----+~----"UZ2JiiAFfl"'affiG._.FAa~jlJ !!rij@.dnosikulap .... kojasAkrecellgraoicamaoct50do600.odncsno
- ako izracunom dobijemo manju vrijednost fTlQX'C" od racunske posmicne cvrsto~ tg~ = 1.2 -1,7, ali ne' Yeei ad tg ~ = 2.
ee i,.. kazemo da beton u cije!osti preuzima poprecnu silu
za slucaj kada je 't,. < maxtu ::;; 5).,., presjek moramo osigurati armaturom kako je U nasem primjeru odabrdt temo.p = 60°, odnosno {g~:; t, 732, pa ce visina stope biti:
to dana u pogh1Ylju 3.6.
ako ie Til > 51: r ,. stopu valja dimenzionirati iznOV8,

Temelji moraju imati takve dimenzije da sva posmicna naprezanja, koja su u teme-
¥rna opasna i valja ih izbjegavati, u dje!osti budu preuzeta betonom. lsto se Qdnosi i )dabrana visina stope za slucaj nepodrum!jenih zgrada mora osigurati temelj ad
na Uaena naprezanja. Stoga u temeljima, koliko god je moguee, va!ja lzbjegavati :,mrzavanja; ts bez obzira na proracunom dobivenu potrebnu visinu, odabire sa
armaturu za preuzimanje Uacnih 1 posmicnih naprezanja~ min d =80,0 em (svi vanjski temelji). Kod podrumljenlh zgrada, iz kanstruktivnih razJoga
(npr. visina temetjne stope mora biti visa od
ukupne:visine donje betonske podloge s
tamponskim slojem), ova visina preporucuje .se da ne bude manja od min d - 50.0 em.
PRIMJER 1.Va!ja dimenzionirati trakasti temelj ispod betonskog zida debljine 20,0 em Kako se u n85em primjeru rad! 0 podrumljenoj zgradi ~ dvbinu temelja odabire se:
opterecen sHam N = J20 kif/m. tako da bUde nearmiran. Stopu valja
izvesti markom belona MB 20 i temelJiti u Uu s dopustenim naprezanjem d;::; 50,0 em (sl. 211 ).
tla o[dop"" 0,25 Nlmm 1.

Po1rebnu sirinu trakastog temelja b r dobit cemo iz uvjeta:

p,
=~<cr
br.),O- ,,fop/'

odakle slijedi bt:

N 120,0
=0,48 m=48 em.
0,25·10'

Odabrano b r = 50 em.
,
i
~i,-::.::b,.:::.50_+
Prijepust stope bit ce:
f, SJika llJ.
b' = ~.(br -a) = ~'(O,50-0,20) =0,15 em. Nearmir.ani trakasti tamelj zida debijine 20 em

274 275
 "

3; Dlmenzionlranje. ABsklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

3. Dimerizlimiranje AB sklopova prema grani6nom stan;u sloma presjeka
:':".~}:' ·i;: odakle slijedi bi-'
IJAfJf'JMt;llAf !(ada imamo <Iubi prekida zids zbog olvera za vrata uputno je dio
trakastog temelia konstruktivno anmirati (sl.lIZ). b,

bdabrano b r = 180 em.

Stika 211. U statickom je pogledu trakasti temelj prepusteni nosac poduprt z:idom i opterecen s
Konstruktivno armiranje trakastog temelja za donje strane Uakom zem!je (reaktivnim opterecenjem Ua, sf. 214).
slueaj prekida zida Za crtanje dijagrama reznih sUa M ~ V valja prvo odrediti Uak zemlje za granicmi
vrijednost normalne sHe N. ali bez sile Gr. tj. bez teiine stope. U ovom primjeru on
iznosi:
PRIMJER 2. Valja dimenzionirati' temelinu stopu marke betona MB 20 ispod beton-
.kog zida (Y. ~ 24 kNlm 3) debljine 20.0 em i visine 2.50 m (sl. 213). Zid je . Y,G+y,P = (1.6·12,0+1.8·380) -390.6 kN 1 m' ,,0,39 N I mm'
optereeeo promjenji,vim opterecenjem P = 380 kNlm. Dopusteno napre- Pm b,.I,O 1,80,1,0 .
zanje temeljnog Ha iznosi or = 0.25 Nlmm 2. Za 8ffilatvru odabrati
GA 2401360. '

a)Opter.cenle

Optereeenje po 1 m' temelja:

1. PromJenjivo opterecenje ! ------1-

,,380<"_10_'

. P...~p" 1.0= 380.0 ~ 380.0 kN

2. Vlastita telina zida ill-··
M __ !-_ * ~

:Gz~ 2.50' 0.20' 1,0' 24 ~ 12.0 kN. N

3. Vlastita teiina stope

Gr - 0.10' (F + Gj ~ 39.2 kN.
Ukupna sila
N- F+ Gz + Gr - 431,2 kN

Stika 214.
Slika 213. Opterecenje temelja Armiranobetonski trakasli lemeri
a) Presjek lemelja S opterecenjem

PoIrebnu sirinu trakastog teme'Ij~, b r dobit cemo iz uvjeta: bj Staticka shema s oplerecenjemp,
c) Dijagram momena\a savijanja M

N d) Oijagram poprecnih sila v

p,,:;:: b , 1,0 == 0', do?,
r

277
276

,:"xt ]
 3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka 3, Dimenzioniran;e AB Sklop~va prema granrcnofn stanju sloma presjeka

Sada za dobivenu vfijednost prosjeenog granicnog mlprezanja u tlu p~/.( = 0,39 Nlmm 1 Pot~ebna plostina glavne armat~re bit ee:
odredlmo rezne sile u presjeku 1-1. Presjek 1--1 predstavlja mjesto najugrozenijeg
presjeka. A= M .. ,_, ~ 12480. =23.81 em' I",.
" k:,f;·cr" 0,910·24,24 .
I ,
M,,,_, ~srbr-ar·1,O.p .. ,

"il 1,80-0,20)' ·0,39 10' =124,8 kNm

,~/00·3,14123,81 = /3,18 em
J
~-{b -a)·1 "
O·p
2 r "
Odabrano e = 12.5 em (A a .f1v ·= 15,}3 em 1Im).
"21 I 1,80-0,20)-0,3910 ' ~3i2 kN I
Plestina razdjelne armature lzn05i:

c} Dimenzioniranje prema gran.icnom momentu savijanja

I
I
I
Za odabranu marku betona ME 20, i pretpostav!jene deformacije batona e.b = 3,5%0 i Odabire se,$12 mm (Aa '" 1,J3cm1) na razmaku:
armature t" = 10%0, iz tabliee 33 ocitamo koeficijente k hb "" 1,953 i kz = 0,891.
e =: 100·} ,131.4,76 = 23,74 em
S1aticka visina stope uporaborn koeficijenta k},b bit ce:

J¥
h=k,,' ~=!,953' --=2182em
b '100 . ,
tH8 Odabrane e = 20,0 em (Aas/V = 5,65 cm 2Im),

d} Dimenzioniranje prema granicnoj vrijadnosti poprecne sile

Za pretpostavljeni premjer glavne armatur'e eke $20 mm debljinu zastitnog sloja
Qg"" 5,0 em debljina stope d iznosi: Za izracunanu vrijednost peprecne sile u presjeku 1-1

d=h+a: a:::ao+$1 2:::5,0+2,01 2=6,0 em

d ~ 21,82+6,0 ~ 27,82 em
granicno posmicno naprezanje lznosl:
Odabrano d "'" 30,0 em.

h == d -a= 30,0-6,0 = 24,0 em max,\: := V"I-/ = 312,0 _J444AkNlm!=1,44Nlmm}.

" J.O·z 1,0·0,9·0,24
h 24,0
k hb ::: =---=2,148,
~.M .. 1_1 /12480 Sada iz lablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne cvrstoce t,. za ME 20, koja
100 ~ 100 iznosi:

.
SlO znaci da beton ne moze sam preuzeti poprecnu silu, Staga moramo iii poveeati
staticku vlsinu iii osigurati armaturu za pokrivanje posmicnih naprezanja.

278 279
 v. WLIlICfIUJlIImi:1TJ{e.MoO SKIOpOVa prema granltnom stan/v sloma presjeka ( 3, Dimenzioniran/e AB sklopova pmma gran;cnom staniu sfoma presjeka

', ... s o~rOm da se posmicna annatura ne preporuCuje. va/ja nam poveeati dlmenzije Odabire se $10jnm -na-razmaku:
piesjeka 'korlstenjem uvjeta . .
,e = 100,0,79 I 2,45 =32,24 em.
V",_,
mart" =---~t~. ,
b·O,9·" Odabrano e = 30,O.cm(Aostr :: 2,63 cm1lm},

oda.lde' ~ii}edt vrijednost statieke visine: Ovako dimenzioniranu stopu s rai:mjestajem annature prikazujemo na. slid 1/5
312,0
0,433 m;43,3 em,
1,00,0.9·0,8· io'

Sada s ovom statickom vlsinom iznava lzracunamo novu debijinu stope d i potrebnu
. pfostinu annature Ao.
d =- h+a= 43,3+6,0= 49,3 cm-

. Odabrano d =SO,O em.

'~ao 20 ~-80
h~d-a=50,O-6,O=44,O em
b 18
h 44,0
3,939
I
\
M'l I-I
b t 2480
100
CD ,J6/15o-n
CD ~10/~Ocm •
Slika us.
Razmjestaj armature A8 temeijne stope
ispod betonskog zida

Prije betonlranja na razmocenu glinovitom flu vaJja ispod temelja nasuti podlozni sloj
·~~_~~~~~.~Iavne armature sada lznosl: cistog sljunka debljine iO,O em, a na nj poloziti s!oj betona kojim lzradujemo sami
temeli, najmanje deb!jjm~ '5,0 -eni':- Na taka pripremljenu povrsinu polazemo armaturu.
A _ M",_, _ 12480 _Il.28 cm J/ m . Inaee, opcenito se preporuca izradba podloznog sloja nabijenim betonom minimalne
It k: ·h.G,." 0,962·44·24 debljine 5,0 em (sl. 215). Armatura u tom slucaju mora imati debljinu zaslilnog sloja
4 -5 em, Ukoliko s.e temelji betoniraju v izravnom kontaktu sa zemljom, debljina
Odabire sa ~16 mm na razmakv: zasfl1nog sloja mora biti naimanje 7,5 em.
Stc se oblika stope tiee, nju mazema izvesti s promjenjivam debljinom oblika kao roa
e ~ faa 2.01112,28 =16.36 em. sfici 215, s tim da kut a koji kosina zatvara s horizontalom ne bude veGi od 25", kako
bismo izbjegli izradu opIate za tv kosinu. Stopu moiemo iz~esti r ~kokovito s tim da
,Odabrano, e = 15,0 em (Aa slY "7 25. '3 cm 2Im). visina stube ne smije biti mania od 20 em niti pritom smije sjeCi Uaehu Jiniju.
Za visinu temelja do 90 em uobicajeno je izvesti dvije stube, a u slucajv kada je visina
temelja veca od 90 em (za narocito veliko optere6ehje) tri stube.
PI~tlna razdjelne armature bit ce: Na mjestu spoja zida (iii stupa) i temelja potr~bno je osigurati obostrano minimarno
prosirenje (5 do 10 em) temelia (npr. zbog netoenosti v radu, moguceg adronjavanja
1
A",,,, =0.2' A""", =O,2·12,28=2.45em 1m. ruba iemelja, tacne izrade zidova i stupova, polaganja opiate 1 dr.). Oebljina kraja
teme!ja iznos! najmanje 10 em (za neannirane temelje 20 em).

281

-
280
n
 ,
.!
3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom st~niu sloma presieka 3. Dimenzioniranje AB sklop;va prems granicnom sfanju s~oma presieka
PRIMJER 3. Potrebno je dimenzionirati temefjnu stopu ispod armiranobetonskog
stupa, kvadratnog p'oprecnog presjeka dimenzija 40/40 em, optereeenv
3.11.2. ARMIRANOBETONSKI TEMELJI SAMel \.i./lUIII.h.UlltiHU\J upluwCunju J' - M.' !..N, (.~/. 117). Vltllmt atupl'l lJ:noll!
3.11.2.1. TEMELJNE STOPE ISPOD OS NO OPTERECENIH STUPOVA 4,0 m. Stopu izraditi betonom MB 20 j armaturom'RA 4001500 U Uu s
dopustenirn na~rezanJern tla 0tJop"'" O,JO Nlmm 2 .
Temetjne stope is.pod stupova, kOje se teme!je na razmjerno maloj dubini (na stijeni) ifi
01
u t!u s vrfo vi~kom razinom podzemne vade, morama izvesti armiranirrl betonom, a) Opferecenje
da tlocrtni oblik stope odgovara obliku pORrecnog presjeka stupa ~oji je "
-t
-+
1. Promjenjivo 0vlerecellJu
,I
"' p= 675,OkN.

j t ,
l'n~'1
2. Vlastita teiina armiranobetonskog stupa Il2lb....,1

Gs~ 0,40' 0,40' 4,0'25~ 16,OkN. 1 b, 1

3. Vlastita tezina stope I'
GT~ 0,10' (P+ G)~ 69,} kN. bJ
I "
1'1
Ukupna sila
1
N= P+ GZ+GTC' 760.1 kN
".. .-~
'"
, ,
b,
Slika 217.
b,
AB temefjna stopa lspod arm1ranobetonsKog zlupa

a) PresJek
b) TJocrt
IY
b,
j-r
Stika 216. Tlocrtnl obHci temelja samaca
a) Pravokulni b} Kvadralnj

Buduci da se radi 0 osno opterecenom temelju sa 'stupom .kvadratnog .poprecnog

Oimenzije stope, odnosno veliCina stranica h/ i h2 odreduje se lz uvjeta da naprezanja presjeka, odabire sa stopa kvadratnog tiocrtnog ob!ik~.
u Uu ne prekorace dopustivu gran.i~u crt dop' dok S8 statiCka. visina h, odnosno debljina
d odreduje prema granicnoj vrijednosti momenata savijanja i I iii prama granicnoj . Potrebnu sirinu temelja samca b r odredit cemo iz uvjeta
poprefuoj sm. uz provjeru proboja stupa kroz p!ocu temelia, sto maze povecati
debljinu temelja. Postupak je dakle istovjetan dimenziniranju trakastog armjrano~
belonskog presjeka.
adakle slijedi bT :
Temelji samei povezuju se obvezno s temelinim gredama cija je zadaca da sprijeee

~
medusobno razmicanje temelja samaca, a mogu S8 koristiti i kao oslond fasadnim I 760.1
bT ~ -=j-~:::":",c.:,,J,59·m=J5gem.
pregradnim zidovima. CY r dop 0,30·10)

Odabrano hr = 100 em.

282 283
 3. utmenzlomranre AB SkfopOVa preme granicnom sta'nju sloma presje~a ·3: Dimenzionii;3nje.AB sklopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka

c),Oimenzlonlranje prema granicnim momentima savijanja

Za odabranu .marku betons ME 2P, i pretpostavijene deforma,cije b~tona f.h =3,5%0 i

veliCinu Uaka zemlje iii reaktivni olpor Ua na dnu temelJne Jame plo~tlne b . b - b '. k.o),
mora bill jednak granicnoj sili N, (odredenoj bez leiine temeljne stope) na (0) plastin/.
?rmature t a =10%o, jz rablice 330cltamo koeficijente khb "" 1.953.1 Irz''';'' O;~92.
Kako_ su granicni mo~enti savijanja S obzirom na osi x i ,y jednaki, staticku visinu
odredlt cerna prema jed nom od njih s napomenom da se staticka vis/na u okomitom
snijeru (u smjeru druge osi) povecava za promjer glavne armature.
Za vrijednost granicoog momenta Min - /40 kNm is oCitanim koeficijentom k hb - 1,953,
staticka vtsina stope u smjeru x, h.t bit ce; ,

(I ,6' 16,10+ 1.8,675) = 484.6 kN / m 1 ;= 0,48 N I film'

1,6 1 hx='k}'b,~MI'x =:1,953)14000 =36,53 em
,,
b 40
01 £ c! d1
,1
Za pretpostavijeni premjer glavne armature oko $20 mm i debljinu zastltnog sloja
o 5,0 em d~bliina stope d iznosi:
G ':=

, d=h+a; a::ao+$12=5.0+2,OI2=6,O em
d=36,53+6,0 ~ 42,53- em

Odabrano d::: 50,0 em.

, I
112!b-01 -a,6o h.r ::: d -Q "" 50,0-6 ,0 =: 44,0 em
Slika 218.
In~1
h,
1>-1 60rn
AD temeJj samac kvadratnog oblika
a}Tlo~
k" = J'M,a =
44,0
~=
14000 2.353 ,
b) Slaticka shem8 40 40
bJ )\~
c) Dijagram popretnih sHa V

dI

S obzirom na dobivenu vrijednost prosjecnog granicnog naprezanja u tlu

_ 048 N/mm] vri)'ednosti reznih sila M (51. 218 d) i V (sl. 218 c) u smjeru os; x i y bit
d) Dijagram momenata savijanja M

Potrebna plostina glqvne armature u smjeru x bit 6e: I

PIU ' " , II U

ee:
M :M ~!...(b _a)'·1 O·p Odabire se ~16mni(Aa= 2,01 em 2) na razmaku;
"'.< "J" 8 r. "~'
."
"" ~(1,60-0,40/ .0,48.1.0.1 "" 140,0 kNm (!:::; /(}()·2,()/ / 8,60 '" 23,37 em

I .
V = V = -Iv -a)·I.O·p
".' ")" 2 r n'
Odabrano e -= lO,Ocm (Au,flv "" 10,05 em 2).

=!...( 1.60-0,40)-0,48· {O' = 465 kN

2

284 785

-··To. .
~j"''';ilil!!'r'I.IIIiIIIII'II··.·III!.''''''''·'''' "---"-"'~'--'---.....-"
 .J
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sJomapresjeka 3. Dimenzionir?nie AB sklopova prema granicnom stanju s/r::ma presieka
"<\

i =::~~~<:::"~:2:::~::,:::;~:::::" --, "~OO""

, smjeru y necemo racunati, vee 'odabiremo isti promjer i isH razmak kao u smjeru x.
,",'I_
t r
,~ :~:"~:~-: -: -~-;p-: :"::j:::::::::~": ~~'oo 00",,,

jl----_______OLWdla ~b~ra~O~OLmIDL16~I1 Unl 'L/l£O~C"'UL'____________________-"c-______________~____________+-____,d~e~:,~:;,~~:~'~m~~~nT""hn~~~"~~

a/x - bJy a +?(dl2)=: -0,40 + 2· O,2J - US'OO1im'---------------------------------
=

I d) Dimeoziooiraoje prema graoicoDj vrijedoesti poprecoe sile to. = N" - p.(b" ,b,,) 5 t,

Za izracunanu vrijednost granicne poprecne sile u kriticnom presjeku 1-1

1"b!:=
l;~:,:~I::O~~,~1
2.0,50-1.B
1
- 473,2 kN 1m =0,4732N I mm"
>

<1~ =0.8 N Imm

2
•

V." =V., =465,0 kN

I!
-.,
i'
granienD posmienD naprezaoje iznDsi:
Vidimo da su pOsmicna naprezanja-manja od racunske posrnicne CVfstoce, te nema
opasoosU o~,~:o~eja i nlje petrebao dalji proracun,
"
t,. V 465,0 • ,
;~ maxt =~- =724,OkNlm-=O,73Nlmm-
"J • br 'Z 1600,9'0,446

£
Sada iz tablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne cv~stoce tr za ME 20, koja

..f iznosi:
t, :::..::0,8 N Imm 2 ,

1
,
11l(l.n:" =0.13 N I lIllI/ <", =0,8 N I mml,

t sto znaCi da beton u cijeJosti moze sam preuzeti poprecnu silu,

b -160

iIi
w
~ >01 10 III
Provjera probpja ~ten'!elja -- >--

~, Aka su posm~C:n? haprezanja 'rbi' izazvana sHorn probijanja temelja, manja iii jednaka UJ
;1

.. ,
~
1\"
racunskoj ~osmib)oj c.vrstoci l'r' o,dnosno aka ie --~,-.

$
';J40 '1£ \
nema opas'nosti ·prpboja temelja. Medutim. aka ovaj uvjet nije zadovoljen, Jj. kada je
'tbl > "1'r. taqa'valja predvidjeti armaturu koja ce preuzeti pasmicna narrezanja ad sile Slihl218.
koja bl pro9i1a ~erne!j, ili valja povecati debljinu lemelja d. ;ill Q)J4J!16m l-19(k", IN Ol;!lik i fli/i1;rnjc§:loj ilrmiill~fl) lemeija
samca
'"
286 287
 ,,,_,,_,,,,,,,,,,,,,,,,, rHJ ,,"'VtNVa /!Jtlff/i:J qramcnOm stan/u sloma pres[eka
Armiranje.temelja samaca najcesce obavljamo na nacin da podjednaki broj sipaka
annature polalemo u dva me6usobno okomila smjera (kriino armiranje). Kad god je
to mogu6e, valja nastojati temelj armiraU mre.i.astom annaturom. Na dijelu temeljz·
ispod stupa, cija veficina lznosi dvije sirine stupa (2a). armaturu 012 uk~pne armature~
je potfebno postaviU oa dvostruko guscem razmaku cd pro~cunom odabranoJ
razmaka. U na5em primjeru taj razmak iznosi 10,"0 em.
Aka su stranice,temelja vece od 3,0 m, tada sv~ku drugu sipku ne vodimo do kraja
stepe .ee im duijiAO gAGS! 0,8 ~~Ojjt·e>1j"e~e71~s"'ir;'in".art~e"'ffi'"el\lji+'AiGe"-!s~t99j~,"e".-----------~---.l;l!~mJla~o~ijnQ.lIllj:PiOO"rallblL!!Ui'-'7"oLaa';taa-i~a"[nmijratllJJOIQQ>lglbl€eW!Q:uolla~-:-_::-_-:_-:-~-:-:-__· _,,--:-______
Pri armiranju teme/ja samea naroeitu pai:nju valja posvetiti spoju temelja sa stupom,
Ova veti ostvaruje se pomotu armature u obliku sidara, cijl promjer, brei i razmjeStaj
mornju odgovarati annaturi stupa na spoju s teme/jom. Stremenovi-spone takoder
moraju biti istog promjera kao. i spone u stupu. Sipke uzduzne armature spustaju se
do annature temelja (ako se radi 0 plitkom temeiju do 1,0 rn dubine). Ako je dubina
veGa. do annatur9 lemelia dovode S8 sarno cetiri sipke dok se ostale spustaju u temelj
na dubinu 40¢!. mjereno od mjesta spoja stupa s temefjom i to bez doilj1h kuka.
";
. sferskim uticajima Hi nekoj drugoj agmsivnoj sredini i ako su sirine pukotina vece od
- ...
4. Osnove prednapetog.betona
4.' OSNOVI= PREDNApETOG BETONA
lako js Qsnovna tema ovog udzbenika'ARMlRANI BETON, U ovom poglavlju upoznat
celT!O osnove" PREDNAPETOG BETONA nastalog konstrukcij"skom pOfrebom da se
eliminiraju svi nama 'poznati nedostaci anniranog betona.
Medutim, valja imatl na umu da prednapeti beton, bez obzira na svoje prednosti, nije.
Prisjetimo se sada nedostataka armiranog betona. 'Osnovni nedostatak .!efl u Cinjenici
sto jedna od njegove dvije komponente - beton, ima izrazito matu vlacnu cvrstocu
(odnosno malu nosivost na vlak),.1/lO tiacne cvrstQce.
Stoga se u armiranom betonu vlacna naprezanja povjeravaju armaturi, a tlacna
naprezanja betonu. Iz tih razloga u armiranobetonskim efementima lz!oienima
savijanju beton ispod neutralne osi n~ma prave staticke funkcije, vee predstavlja
nekoristan teret (suvisnu masu), sto znatno 'ogranlcava ekonomicne raspone ovako
naprezanih nosaes. U slueaju "latno naprezanih armiranobeton!?kih e/emenata,
cjelokupnu v/acnu silu preuzrma armatura, dok beton prakticno siui:l za smanjenje
produljenja i kao za;;titna obloga. .
S druge strane, lako annatura preuzlma 'vlacna naprezanja, kada ona prekoraee
vlaenu cvrstocu betona, u njemu se okomito na pravee glavnih vlacnih naprezanja
pojavljuju pukotine (pog/arlie 2.5). Ukoliko je armiranobetonski element izfozen atmo-
0,2-0,3 mm, moze."goei do korozije nosive (g/avne) armature, eime se u cijelosti
ugroiava stabilnost konstrukdje, odnosno smanjuje njezin vijek trajanja.
Poveeanje vlacne noslvosti betona moglo bi se ostvariti odabiranjem vise klase
betona za armiranobetonskll konstrukciju. No to bi bi!o suvise skupa i neefikasno
rjesenje jer se povecanjem marke betona tek neznatno PQvecava njegova vlacnil
cvrstoca~ odnosnb nos'jvosl Valja istaknuti da porast vi acne cvrstoce nije srazmjeran
s porastom tlacne i::vrstoce.
Jedan od najboljih nacina da se navedeni nedostaci otklone, a da beton pritom
moze preuzeti sva m vecinu naprezanja koja "nastaju dje!ovanjem vanjskog
opterecenja, odnosno da u preuzimanju naprezanja sudjeluje eijeli betonsk) presjek (iii
njegov najveci dio), sastojl se u tome da se armiranobetonski nos8C izlo?'i optereconju
koje prakticno ne izaziva v!acna naprezanja. Tako S6 istcxlobno sprecava, iii barem
djelomicno spreeava, raspucavanje belona u vlatnom pojasu betona.
To se postize unosenjem t/a6ne sile u nosai::. Pretpostavimo da' imamo armlrano~
betonski nosac u cijlm ~e presjecima (dijelovima presjeka) pod d}elovanjem vanjskog
Qpteree.enja. prema proracunu; ocekuje p~java' normal nih vlacnih naprezanja,
odnosno puKotina. Me6utim, prije nego sto hpsac opteretimo vanjskim - radnim
opterecenjem, mi 9a izlazemo djelovanju umjetnog sustava sila, unosenjem tlacne
sile, koja ce u tim presjecima (dijelovima presjekR) izuzvnli jcdnnkn (.\-1. ;r /9 J. manja iii
veca (sl, 21f) uzduzna Uacna naprezanja.
289

4. Osnove prednapeiog betona
Ooto je da ce u tom slueaju, poslije nanosenja vanjskog opterecenja, svi presjeci
nosaea biti izlozeni t1acnom naprezanju.
Ovaj postupak, buduci dn se zIJiva prlju nuyo s[o je nosac u uporaul, naz/vamo
prednapinjanjem. Prednapinjanjem se, dakle, u konstrukcijskim elementima stvara
stanje naprezanja suprotno onome koje ce sa javiti pri djelovanju vanjskog
optereeenja.
4.1, NACElO PREDNAPINJANJA
Uzmirno de SOlO i2102enost cijelog presjeka tlacnirn naprezanjirna. odnosno unosenje
lIacne sHe u nosae, ostvarili pomoCu eeliene sipke koju smo provukll kroz betonski
nosac prihvativsi je Oa krajevima maticama 5 podloznlm plocieama. Nakoo sto beton
dostigne potrebnu evrstocu, sipku okretanjem matice napinjemo i izduljujemo
srazmjerno velici'ni sile. BuduCi da su produ!jenja elasUcna, sipka teil povratku u
prvobitno stanje, tj. poprimanju prvobitne duljine, Kako se na krajevima sipke nalaze
matice s ploCicama, one ne dopustaju povratak sipke u ptYobHni polezaj jer se, plotiea
upire 0 krajeve nosaca. Take se sila kojom je napinjana sipka, prenosi na betonski
nosae i izaziva zeljena tiacna naprezanja u 6etonu,
Aka je sipka pastaVljena toena u teziste presjeka (osno), tada dijagram tlacnih
" ! naprezanja (rna oblik pravokutnika (sf. 11.9 oJ, Kada tako prednapetu gredu opteretimo
odredenim teretom (vanjskim opterecenjem), napre,zanja izazvana momentom
savijanja, zbrojena s naprezanjima prednapinjanja, izazvat ce u presjeku nosaca
sarno Haena naprezanja (sl. 219b),
II'O'llffit stNijmJQ
, Slika 219. Naeelo prednapinjanja slpkom za napinjanje
postavljenom u tetistu presjeka
smll 'zo sd-.e
a) PrednapinjanJe sarno za sebe
b) Prednapeta opterecena greda
290
'~ ,
• >.'
4, Osnove prednap~l'Oi/betona
, . . , ~f.;~·~~,",
O~dje valja napomenuti' da je vellcina naprezanja u svakoj toeki druki!:!ja,;(~~ se od
nule f!a donj~m rubu nosaes do dvostruko veca vrijednosti Uacnih n~preZanJa na
gornjem tubu presjeka (naprezanja I_zazvana Il,i uzrokovana prednaplnja..rJem.uprav'J
su tnlika kollka su i nuprozanja na rubovima nosacaod momenata savlJanJa, :1.119).
Od ovakviJg prednaplnjanja ne bi bilo velike koristi bas zbog ovih U~VQ$tru¢enih
'tlacnih naprezanja. jer sada umjesto pukolina u donjem PQjasu nos8ea,'iiioZe docl do
drobljenja betona u gomjem pojasu (ukoliko bi dopustena naprezanja' betona ~ila
prekoracena). Da do toga oe dade, a da se iz be'tonskog nosata izvuce sve sto se
izvuci maze, odnosno da se bet~nski presjek maksimalna iskoristi, §:ipka kOja se
napinje mora biti postuv!jena u nosacu izvan osi (ekscentricno), na takvo mjesto da
dijagram naprezanja od prednapinjanja ide u obfi~u trokuta koji ima vm oa Uatnom
rubu presjeka (51, 2 2 0 ) , · ,.
01
,<- ':0220. Nacela prednapinjanja .!iipkom za napinjanje
postavljenom u donjem dijelu presIeka
a) PrednapinjanJe sarno za sebe
b) Prednapela apteracena greda
1-'-' )ma ovom dijagramu traena naprezanja prednapinjanja jednaka su null oa istam
il -:;stu gdje su Uaena naprezanja izazvana savijanjem najveea, ook SU _,sa suprotne
s"ane najveea bas tame gdje se pojavijuju najveea vlaena naprezanja. Takvim
izvanosnim postavljanjem sipke za prednapinjanje ostvareno je ono' sto' je i bio ci!j;
fwutralizirana su v!acna oaprezanja, a Uacna~aprezanja nlsu prekoracifa veliCinu koju
hi imala da niie biro prednaplnjanja, tj. da je:"nosac bio izlozen sarno ,momentima
s,wijanja. Ako se natega (sipka_ kojom predriapinjemo) stavi lzvan osi i to taka da je na
ii, ,(:nom rubu presjeka naprezanje nula. naprezanje u te!iSlu presjeka upola J@ manje
:,. 291
 4. Osnove ptednapetog belona
oego .naprezanje na vJacnam rubu. To lOaci" da je za ponistavanje
na~nja dO~~ff'la upola manja sHa prednapinjanJa. Drug!m rijet/ma, nosae
na~: izvanosnom nategom moze prenijeti dvostruko veGe optereeenje nego OSOO
prednapeU nosae.
Iz svega mazema zakfjucitj da polozajem umjetne tlacne sile prednaplnjanja mazema
stvOrffi lakv,,:
(najpo¥oljnije) stanje naprezanja u nosaeu. a kole' Ce onda dati i
naljeftinije-, Ijesenje. Stoga poloi:aj Haene sHe tccnc odreden proracunom u nosacu
mora om ~fro~o postovan ! ostvaren pruIKom rzvedbe.
4.2. VRSTE PREONAPINJANJA GREDA I ~LOCA
Prednapinjanje betona greda j plata ostvaruje S9 napinjanjem celicnih struna iii
eelienih natega (kabela) koji su ns odgovarajuci nacin razmjesteni u, belonskom
presjeku. Pdd 'pojmom natega (kabel) razumije se struna, splet struna. uze, fiCa,
snop Zica, snop u.i.adi in Sipka. Natega prenosi silu na beton pomatu odgavarajucih
uredaJa (sif:i~ra) iii pri~mjanjem. Napinjanje natega moze se ostvariti;
af'" priii:·b~t6njranja. odnosn6 prije ocvrsnuca betona - p;ethodno
b) _. n{;lkon otvrsnuCa betona - naknadno napinjanje
NaPi~J.nj,{ pHj. betoniranj. obavlja se na Izv. stazama (duljine do 100 m)za
'nap~anje~ ielii:ne uZadi. Celiena' u:lad napinje se pomocu mehaniekih uredaja In
hidraulickih presa. a:
potom se pristupa betaniranju nosaea. Kada beton oc.vrsne, uiad
se o1pUs~. BiJ~uCi da teze povratku na prVobitnu duljinu; tj. nastoje se" skratiti, u tome
ih spreCava. prianjanje betona i telika. Ostvarenim prianjanjem na beton se stoga
prenosi odgo~rajuca tJaena sila. . ,
S obzirom'da vrijeme ocvrsCivanja .betona zahtijeva dugotrajnu uporabu staze za
.. pre.~®2inlanI!.L(k9j~. sa najee$ce ~oristi za istodobno prednapi~janje.Y~P9.9.. b.l?ja
konstruktivnih. elemenata), painju valja usmjeritl na postupke ubrzanog dozrijevanja
betona :(~pahvanje). Poslije olpustanja, natege izmec1u etemenata se prBsiJecaju.
Slika 221 prik<izuje fate. odnosno tijt;!k prednapinjanja.
r'~=-=·
=-I=f:=~"'='·='·,==_=_,=",="='=,"=m=+==i::--:;·=,,="":::Hl....!':a."',""i' .i"""'"
__'
1~=~=': , ;: :!:~=F:.:=0: ' =e: l!=w;: 'o=~l~ i,: '7~e ~inJ(Jlje
__' ::'='::"=::"::'' ;::"=:::c::\!!::!1;::,oo=:::"""",,,:::=,::.
S/iku
t$
4. Osnove prednqpetog betona
istoga vlacnog
Pri riaknadnof!l napinjanjll natege se poslavJjaju u cijevi od rebrasta lima koje idu
pred- dUljinom nosa~. Tijekom betoniranja i ·ocvrsclv;3.nja betona, oni su u tim cijevima
. nenapeti (·slobodni. Kada beton dpbije· potrebnu 'Uacnu cvrstocu, pristupa se
napinjanju natega pomocu hidraulicklh presa kOje se pfitom oslanjaju na sam nosac.
Po osfvarenJu projektirane sile' prednaplnjanja, natega se fiksira u nosae pomocu
sidra, Vrsta, odnosno tip sidra, ovisi 0 sustavu prednapinjanja. U naeelu, sila sa fice
prenosi se na sidro s pomocuklina (dakle trenjsm), a potom s pomocu sidrene ploeice
na beton. tJ SlUG3jU SlJst.w$ 888\( (S,dcars ka ) slIaka je iica pojerljnacDo j'sidrena s
pomocu glavice hladno obfikovane na kraju zice (sf. 222).
01 hi
napi~j~nje
Slika .122. Pomicno sidro sustava BBRV a) Postavljeno u oplali
b) Poslije napinjanja
Nakan napinjanja, n31ege vaija zastititi ad korozije. Najvise nakon 30 dana od sidrenja
u sJobodni prOSlor cljev'l s nategama uUacUJe se s pomocu ·crpke za injektiranje
cementna kasa (smjesa za injektiranje).
Smjesa za injektiranje, odnosno cementni mort, mijesa se strojem, i to od cementa i
vode iii cementa, zrna puniva-granulata (kremeno brasno, leteei pepeo ltd,) i vode.
Upotrijebljeni cement· m·or.a bit! iste kvalitete kao i cement kOjim 5e spravlja beton
odgovarajuceg elementa. Ova smjesa ima dvoslruku ulogu; ona stiti natege od
korozije i u isto vrijeme izmeau n.atege i betona uspostavlja i osiguffiva tvrstu vezu,
koja Je bitna za oslguranje granicne nosivosti gradevnog elementa. Opcenito uzevsi,
prednapele konstrukcije kod ,kojih.je obavljeno injektiranJe, pokazuju vecu nosivost i
manje sirine pukoti'na, 5to takoi.1er pove6ava otpornost koostrukciJe na koroziju. Da bi
smjesa za ihjekliranje ispunila svoju funkciju, za v~Jeme utlacivanja mora biti dovoljna
·zitka, a po stvrdnjavanju mora imati potrebnu cvrstocu i s10 manje skupljanje.
"Prednost napinjanja nategama leii U cinjenici da.
se natega moze polozili tako da praH
2ire i krivulju mjerodavnih momenata savijanja, a nekada se moze j naknadno povecati sila
prednapinjanjB.
22 f. Fare pradnaplnJanja
293
 4. Osnove prednapetog betona • predn.apetog bet~na
4. Osnove

43. SKUPLJANJE I PUZANJE BETONA Nal\on ocvrsnjavanja (beton stvrdne iii l.

~tvrdne vee,nakon 2 do 4 sata, ali sa ns

$kupljanje i puzanje betona pojave su svojstvene betonu koje izravno utjecu na nj ne smij~ rranositt opterecenje pnje
ueinak prednapinjanja, odnosna na smanjenje sile prednapinjanja tijekom vremena, ne90 sto oevrsne). u trenutku t "" {I/'
KoristeCi dugogodisnje graditeljsko iskustvo, prvi je na njih, Ij. na njihova djelovanje, oano$i se,' opterecenje kpje izaziva
ukazao francuski inzenjer j izumitelj Freyssinet .(Fresine), postavivsi 1926. godine elasticnu deformaciju ceI" Ukupna defo- ,,/ .
tehniku prednapinjanja na cvrste osnove. Pritom je raz.vio pastupak kojim se na rmacija u tOl!l trenuiku sastoji sa iz /' ('iskozr:.t)
't____~dipJ"rec'Ornvi1ia:pn~jel1i(rf'hoi1P'iia~jaav,aip(m)[0i'Ezjfei1j1iuiVtJ~·
§i pm nape og De ona upo re JavaJu sa 0
§;, ejlcars:ti jji~st:1a51kjln~ui1VSni~P~o~trte~b,u;"d~artS~ek,,;z~a;k:.:o__n:.:s:.:tru.:::.:kc::.i::je:...:O:.:d:......_______;Okd9~O~V;;;arajuce deformacije skupljanja i
I
~t -e~~~~·~l_
,~ e-defolmm:ije:-----~--_+_:;.k:;,~-7-"-o.:-::::.:::.::=!;;;,Itim,J-----
Osnovni je uzrok skup!janja betona n]egovo "susenje", tj, ishlap!jivanje nevezane vede t. sk4>ljcr.je
!)feastale nakon hidratacije cementa. Pritom beton smanjuje obujam skracujuci se
~djednako u sva tn
smjera. Veticina skupljanja ne avis! 0 naprezanjima u beionu, vee
o vrsti i koJicini upotrijebljenog cementa, zatim 0 vodocementnom faktofu, obliku i
dimenzijama doticnog konstruktivnog el~menta, a najvise 0 vlaznosti i temperaturi Slika 223. Vremenski tijek skracenja betona
okolisa u kojoj se taj element nakon ocvrsnjivanja betona nalazi. z.bog skuptjanja i puzanja

SkupJjanje betona je dugotrajan proces (traje nekoliko godina pa i nekoliko desetaka

godina), ali se maze uzeti da se prib!iino 30% ukupnog skupljanja obav! za 28 dana
oakon betoniranja, dok se u nekim slucajevirna za godinu dana obavi j do 90%
ukupnog skuptjanja.
Za razliku od skupljanja, uzrok puzanja batona je naprezanje. Beton je u stvari
IJisko-elasto----plastiean materija/. Kada se optereti, trenutno biva deformiran elasticno
(trenutna elasticna deformacija). Ako se opterecenje tijekom vremena zadrii, rdzvijaju
se tzv. viskozne deforrnacije, kaje zaverno puzanJe betona. (poras! deformadja 5
vremenom). Ove deformacije SU to vece, sto je vece! opterecenje.
Puzanje batona je takoder spor proces koji se odvija i traje·godinama. Medutim,
najveci dio viskoznih deformacija doiJvi (pretrpi) mladi beton, pa se moze uzeU da je
vremenskl tijek puzanja prj~!t?!:!9.jednak vremenskom tijeku skupljanJa, Konacna
deformacija moze biti 3 do 5 puta'veca od poc-etne.
Velicina viskoznih deformacifa. t{ puzanje, ovlsi a istim Cimbenicima kao j skup!janje,
a osobito ovisi 0 slaros(i betona u trenutku nanos-enja opfer.eeenja, kao i 0 trajanjLi tog
optereeenja,
Ako se posHje . duzeg zadriavanja' opterecenja nosae rast~reti (odtereti), gube se
elasticne deforma.Ciie, 8 .s yremenom i dio viskoznih deformacija. Dje!omicho
smanjenje de'(o,rri1~c.ua od puzanja n8ziva se zaka~njelom eiasticnoscu, odnosno to ·su
ttv. povratne'·.iU z.a~ffsnje!e deformacije. pia viskoznih deformacija ostaje, i to su
nepovratne deform8c~e_ Zbog njih je beton j plasticno gradivo.
Na slief 223. prjkaza~ je karaktenstiean dijagram (£II) skracenja belona zbog skuplj"anja
i puzanja.
Proce~ skuplj~nj?- ?e,tpna zapocinje odmah nakon betoniranja l ==0 i odvija se n~Qvisno
od n,wrezanja Q~tQna; ' .
Ukoliko se opterecenje zadrzi, razv!J8Ju se i vis\<ozne defonnacije. U odredenom
trenutku vremena I deformacija ce se, dakle, sastojatl iz odgovarajuCe d.eformacije
skupljanja, elasticne deformacije i odgovarajuee derorrnacije puzanja •. Nakon
rasterecenja u trenutku I == 'i' prvo se gubi elasticna deformacija ed~ Tu deformaciju
nazivamo trenutna povratna elasticna deformacija. S vremenom se zatim gUbi dio
vlskozne defonnacije. To je trajna povratna iii zakasnjela elasticna deformacija. Prl
tom.e ostaj~ di"o viskozne- deformacije (trajna nepovratna - nepovratno skrseeoje,
odnosno plasticna deformacija) i naravno, odgovarajuca deformacija skupljanja.
4.4. BETON t CELIK U PREDNAPETOM BETONO
. Za izraqu elemenata f konstrukdja od prednapetog batona upotreb!javai!J'~se beton i
celik visoke kakvoce (otPOl1)osti), odnosno cvrstoce. Beton visoke markt?:. prije, svega
Ima veeu nosivost na tlak i vlak. Kao stc smo vidjell, u prednapetom bt:~~nU' se ove
nosivostl mogu u potpunosti iskoristiti.
S drvge strar;e, beton visoke kfase ima i veei modul elasticnostl. Samim tim Il1anje su
mu elasticne defonnacije, a to se povo!jno odrazava na velicine sila prednaplnjanja u
nategama, Stoga je najniia marka b·e·tona u prednapetim konstrukcjjama MB 3Q
(cvrstoCa kocke stare 28 dana), a cvrstoca betona 'na dan napinjanja, ne smije biti
manja od 70% marke. OSlm udjela u nosfvosti, beton mora stititi arrnaturu qd korozije,
pa stbga mora biti homogen i dobra zbijen.
Visaka kvaliteia ce!ika za prednapinjanje n!?ophodna je da bi ostVarili· zeljenu silu
prednapirjanja i trajno je oduafl u odredenfm granicama. Velika cvrs.toCe eelika za
prednapinjanje magu se dabiti hladnam iii termitkam obradom eelika.

294 295
 "1-. U.::>OI(.IVV preonaperoQ DelOna
i. ,. .
Kod Oils sa za
naplnjanje upotrebljava flea promjera $5, 7,,8 (iznlmno 12 mm), sipke i
uZad;'Cvr.lo6a Zica varira ovisno 0 promjeru (1450 Nlmm2 - 1900 Nlmm2) i raste sa
sma~njem promjera.
. .:}{ :>: '.:
Pored v;sokovrijednog celika za prednap;njanje l.f konstrukcijama i e/emenlima od
prednapetog betona- upotrebljava se i objcan betonski celik,
Konslrukcije prednapete u jednom smjf!ru u pravifu valja annirati nenapatom
armaturom u poprecnom smJeru kako bl se OCIJv8i8 cJe/6vJfosl Hakon raSpuCavatlj8.
To je uvijek tako, Kada 5e nosaCi napinju osno. (vfacni stapovj resetke, zafege !ukova i
okvira itd.jt stremenovi imaju istu ulogu kao ked armiranobetonskih stupova. NadaUe.
stremenovjma se kod prednapetih grednih nosaca preuzimaju i sile koje izazivaju
kosa giavna vlacna naprezanja. NapQsfjetkU, podrucja u kojima se sile prednapinjanja
uvoda u, konsfrukci.ju (podrucja sidrenja natega). takoder vafja dobro proiet;
popreencm nenapetom armaturom kOja ce pdmiti lokalna vlacna naprezanja. Sio se
lice nenapete -armature u smjeru pre(fnapinjanja, njena uloga jra konstruk{ivna, jako
vafja leBU .kad god je to moguce tzv: djefomjcnom prednapinjanju nosaes, ked kojih se
(jio uljecaja vanjskog opterecenja preuzima prednapinjanjem, a dio obicnom
armatIJrom. No I bez obzira na to, cesto se granicna nos/vost mote z8jamcm samo
dodavanjem nenapete armature. ,
UzdUin8 armatura u s,mjeru prednapfnjanja, prije svega stuB kao montaina, za
vez;vanje poprecne armature. S druge strane, prems nasim propisima,' presjeci
prednapetih, gr;edn;h nosaca, koji se ;zvode na gradilislu, moraju sadriati najmanje
0,15% nenapete armature za pokrivanje vlacnih naprezanja izazvanih slijeganjem
skela i podfoge, skupljanjem betona. nag/om promjenom temperature itd.· . I na kraju, probJem v!acnog naprezanja. odnosno pukotina, u betonsklm zidov)ma
Za prednapefe betonske ploce odgovarajuCi najmanji-minimalni postolak armiranja
presjeka obicnim celikom iznosi 0, 1%:
4. Osnove prednspetog beton.
i do &0%, naJvlse zahvaljuJuci primjeni kvaiitetn.og eelika, odnosno prif!ljeni eelika'
visoke cvrstqee .. lpak, glavna je prednost prednapetog betona sto sevellki rasponi ne
mogu svla?ati"armiranim betonom.
Bupuci qa prepnapinjanje podrazumijeva "eliminaciju h pukotina; prednapete konstru~
kCije sig'umije su i trajnije od armiranobetonskih, jer'teze dolazrdo Korozije armature,
jedine osjetljive komponente ovih gradiva,.
'Iazlla plednost pred.,mpetih Icestrl:ll(cija RaG esgo"arajYsim flJ+Clirsnobetonskjm je i
njihova srnanjena mogucnost defonniranja (greda' od prednapetog betona ima i do
nekoHko puta m~nji progib nego armiranobetonska greda iste visine), sto omogucuje
izradbu veorna vitkih i lakih nosata.
Na s!j(~an nacin u podrucju niskogradnje j visoKogradnje, gdje je njegova primjena jako
rasprostranjena, prednapetl beton ima izrazlte prednosti I nad -drugim poznatirn
gradevlnsk!m materijalima.
Naglasit cerna i e.konomicnost serijske prorzvodnje tipskih prednapelih e!emenata. Tu
ubrajamo sve vrste predgotovijenih (montainih) prednapetih nosaca, pre.dnapetB
zefjeznicke pragove. stupove kontaktnih mreia elektricnih vucnih vozHa (gradski ,
zeljeznicki promet), stupove.,dalekovoda, tJa'cne cijevi Ud. Kod plo~nih nosaea, p!oCa i
Ijuski, eliminacija v!acnog 'naprezanja obaVlja se takoc1er prednapinjanjem, i to u
. Jednom, dva iii vise smjerova:
. Valja jos dodati da je vrfo uCinkovito razradena i tehnika prednaplnjanja betonskih
kolnickih'ploca, kao i poletnih staza u zracnlm lukama.
,
cJlindricnih spremnrka i sHQsa takdder se najucinkovitije rjesava prednapinjanjem.

4.5. PRIMJENA PREDNAPETOG BETONA

Od prvih pokuSaja, prednapinjanja s pocetka XX. stoljeea pa do danas gotovo d;

nema.podruga graditeljstva.u kojem, s vise iii manje uspjeha. nije pimjenjivano
preooapinjanje betona za ~esavanje konstnukcijskih problema.
! poreO tlliJenlce d~ prednapinjanje obuhvaea citav niz slozenlh tehnlcklh zadataka
kOje poskupljuju prednapeli beton,. tJ odredenoj domeni (podrucju) prtmjene kod
znaeajnih konstrukcija (npr. mostova), kao j kod masovne proizvodnje predgotov!jenih
konstrukcij·skih elemen'ala, prednapeti beton pokazuje ne sarno bOlje 'osobine nego i
vew ekonomll!nost od armiranog betona,
Vee sma kazali da prednapeti beton omogucuje uporabu Ie bo!ju iskorlstivost
kvafiletnog gradiva. a rezultat toga su znacajne u$tede u betonu j celiku. Ustede u
betoou. ostvarene izradbom predn~hete konstrukcije umjesto armiranobetonske,
.-
dostiZu 30% (uzistodobno smanjenje vlastite mase), dok usteda u ce!iku moie iCi cak

-----_.-
296

..
-
297
5. Ukrucenia zidanih zgrada 5: Uk!utenja zidanih zgrade

U ovom poglavlJu izfoiit Cerno neke konstrukcijske pojedinosti vame za ukrueenje.

5. UKRUCENJA ZIDANIH ZGRADA
Valia imati na umu da svaka grad'evina, bez obzira na vellcinu i namjenu mora bill
osigurana Ia sve uvjete kojima ce biti izlozena. Sloga je sve gradevine neophodno
proracunatl na djelovanje uspravnog (vertikalnog) i vodoravnog opterecenja.
U veriika!na opterecenja ubrajamo sva stalna ·optereeenj8 -(vl_astitu· te.iinu).
promjenjiva. t1. korisna opterecenja. te snijeg. U vodqravna opterecenja ubrajamo
vjetar (vldl zemlJovldna poaruCJ8 urzlne vJetrova, st. lJ2 I [ablleU JaC'llie (II Itellzlteta)
v}etr8. IaMicl! lH- sve u prBogu) i silO potresa, a mogu S8 javiti i dodnlna oplerecenja
prerna propisima, Oa lJi zgracJa, adnosno gradevina sa slgurnoscu magla prenositi.
vertikalne i horizontafne sHe na tlo, mora biH presterno kruta i stabilna, kako za vrijeme
gradenja tako i kada je vee zavrsena. odnosno kada je u uporab"i. Krutost i stabilnost.
postiiu se horizonta!nim i vertikalnim ukrueenjima, odnosno razmjestajem krutih
konstruktivnih elemenata (poprecnih j uzduznih masivnih struktllra) ovisno 0 statickom
sustavu kompJetne gradevine, Stoga u seizmicki aktivnim podrucjima valja
pribjegavaU jednostavnim Uocrtnim rjesenjima i konstrukcijskim sustavima gdje se
teZiSle kru~osti (centar rotaCije' zgrade - teziste zidova ,sa svim otvorima) i ·teziste
njene mase (teiisle povrsine tJocrta stropne konstrukdje) po mogucnosti poklapaju,
sf. 214,
zidnnih gradevina u potirucjima 'izrazite seizmicnosti, a kod kojih u stati~kom
pro;.ll.unu'ne uzlmwllo u obzlr dJelovanje slla potrosa. I u ubralam~ ave ,%ldans
gracl'evine ,kod kojih 58 dopusteni brej etaza ogranicava ,-na:
'- P+1 za B. stupanj seizmicnosti
- P+2 za 7:stupanj seizmicnosti
Iz p'rilozene seizmoloske karte Geofizickog zavada u Zagrebu (vidi sl. 233 u prilogu) .
v[dljivo je da J8 podruCje coele nase republlke s81zmlcKI akllvno. Selzrnol6gRa
nkliv[!oct odrodono jo l:lupnJovirnn Modvodov-SponlloulH' K<lftlikovorn ekalom (skro-
eenc MSK skala) koju cini 12 stupnjeva. Pod seizmick'i i~razito aktivnim podrutjima
smatramo ona oznaeena 7., 8. i 9: stupnjem MSK skaf:e'.
Zidane zgrade su sve one koje 'cjelokupno optereceoje preuzimaju zidovima".i preko
temelja 9a prenose na tlo. Zidane konstrukcije projektiraju se s jednostavnim i
pravilnlm tlocrtnim rjesenjem,.Nosece i vezne zidove valja rasporediti sto ujednaeenije
u oba smjeffl objekta. Osim toga valja naglasitl da nije svejedno kakvu op~ku
koristimo. Ona mora biti toplinsko izo!acijska s debljinqm ciglenog (opecnog) bloka od
30 em za vanjske zidove. prj tome su supljine dglenog bloka obvezno uspravna jer je
to smjer na1vece nosivosti (sl. 225).

!. Telj~~e rose
-----~----- 2, Te1i!~~ Wast!
~~ hvekid:n::lm crt(lo~ fl.ik~mo
je dofc....odjo tlocdo uslijed Sfika 2.15.
\oOnJ.,n;h Silo Poloi<>j suplj!na cigJenog bloka u
zictu cd opeka sustava 1>2.0
// / P RIG 0 R K A - Stanogrednja, .
-~---- _____ J :
- ________ J
Sesvete

SJika 224. TJQcrtni polouj teima mase U odnosu na teziste krlltost! (cent~r rotacije)
Bnna je nag!asiti da nagle promjene krutosti po visini grade vine (jedan "mekani" kat)
va!ja izbjegavati, jer one u slucaju potresa mogu prouzrociti ostecenja, pa cak i
rusenja gradevina.
Pod nosecim i veznim zidovima 'podrazumijevamo zidove debljine d ~ 19 em.
Noseel i veznj tJdov! rnoraju se graditi i'stodobno u svakot etati i povezati serklaiima u
Jednu monolitnu cjelinu.
Vemi zidovi osiguravaju stabilnost noseceg zida okomi(o na njegovu ravninu. S
obzlrom na odredene debljine noseCih zidova najveCi medusobni dopustfmi ~k
veznih zidova iznosi:

Nagla PIomjena kr,utosff nastaje u s/ucaju kada npr. u prizemlju zgrade n;su izvedeni 1) 5,00 m '"":' I8 noseee zidove debljine.19 em,
fasadni zidovi- ispuna (zbog prodavaonica, Jokala iii skfadWa), dok su na ostafim 2) 6,00 m - za noseee zidove debljine 24 em,
etaiama zbog stanova oni prisutni. Zbog toga valja teiiU da gustoca zidova u svakoj 3) 6,50 m - za nosece zido-ve debljine 29 em, '
etaii bude pribfiinojednaka. 4) 7,50 m - za no:;eGezidoY6 debljine 35 em.

298 299
:J, vlt1UCSn/B zlOar'll/1 zgrada 5. UkruCenja zid.anih zgrada
.,."-{~~>#.
Pregraq~I:'rienosec-i zidovi. koji se obicno nalaze na mec1ukatnoj-stropnoJ kom;tru-
kciji, ~",~e .e
naknadno s tim da u donjem i gomJem dijelU kao i sa slIllne moraju bit;
dobro_ sp:QJEmi 5 nosecim Zidovima I stropnim konstrukcijama zbog osiguranja be ,e
Krovn,a konstru,kclja takoc!er proslomo mora bW kruta i sidrena u serklaie. Sustavi
kro~njhvew mqraju bjti laky] da ne prenose vodoravne (horizontalne) sHe na zidove.
Pregradni zidovi i zidovi lznad stropne k9nslrukeije visi 00'50 em moraju bili povezani
stalJilnoStl.. UI<rueenje pregradnih zidova u nozid i pn vrhu p"I<azano je nil slid 221 uspravnim' anniranobetonskim vezama- i serkfazima sidrenim u' nosecu konstrukciju.
zabatne/zidove potk~ovlja valja' osiguratl serklaiima. Ovi serklaii mo·raju bili vezani za
stropnu konstrukciju.
-Uspravne armiranobetonske· veze obvezno se izvode poslije zidanja zida i posta-
j"" : . v JaJu S9 na SVlm ug oVlma 0 1e a, na mJes Ima .spaJanJa poveZlvanJa nose I I
veznlh zido.va i na slobodnim krajevima zidova deb!jine d~}9 enl, 9vime su izbjegnuta
moguca osteeenja kutova zidanih zgrada pri djelovanju seizmickih sHa, kao i moguCa
urda:rit tm.m . izbacivanja nosecih i pregradnih' zidova kada seizmlcka sila djeluje usporedno s
""""'ild. veznim zidom. Razmak izmec!u veznih zidava, kao 5to sma rekll, ne smije bili veel od

< -·Li 7,5 m, dok najveci razmak izmedu uspravnih armiranobetonskih veza ns bi trebao blti
veei od 5m (sl. 228).
~ ... Presjek uspravnih armiranobetonskih veza, mora biti jednak debljini zida iii umanjen za
debljinu toplin,ske izolacije, an ne manji od 19 ! 19 em.
v~ h.ko ve2I'Ii zid - .
,
,
Slilax .226..: Veza. pregradnog zida s noseCim Slika 227. Ukrueenja pregrndnog zida
zldcm pri vrhu 1dnu zlda """"" .

Zidovi se zidaju ptoduzenim iii cementnim mort.9!i'J, a me6ukatne konstrukcije, grede i
nadvoji nad otvorlma (prozorlma i vratima), stubista, stupovi i serkfazi rade se od
armicanog betona. Valja l~ak nag!astti da se cementni mort ne upotreb!java za nosece
j vezne zldove jer·je nedostatllo pqdatljiv, tj. krut, st6 ia posljedicu ima koncentraclju
naprezanja koja u s!ueaju jakih seizmickih sHa moze uzrokovati pukotine u zldovima, a
u teZim sfueajevima j rusenje gra6e~ine. Ovo pravllo ne odnosf se na uporabu
cementnog morta pn izradi pregradnlh zidova ..
Nije dopu~tena primjena mjesovitih sustava, odnosno da donji dio zgrade bude od
armiranobetonskog okvira, a gomji cd nosecih zidova zidanih opekom.
Me<lukalne (stropne) konstrukcije Rrojektiraju se i izvode tako da moraju biti krute u
horizontal~oj . ravnini, odnosno moraju biti 'povezane sa svim nosecim j veznim
zidovima.
Izvode sa' kao monolitne armiranobetonske ploCe iii kao montaZne s tlacnom plocom
najmanJe·debljine 4 em. Ove tlacne ploCe anniraju se s najmanje $6 mm/25 em u dva
medusobno okomita smjera i povezN sa selklatima noseeih i veznih zidova.
Krutost svJh vrsta montainih, odnosno polumonta.znih stropnih kqnstrukcija, koja je
mala u poprecnom smjeru, mora se povecati postavljanjem rebara za ukrucenje.
~. :J~
Slika 228.
U¥"111'(l " d:J ,vw.o Najvece tlocrtne uQaljer:osti ukrucenja
Uspravne 8rmiranobetonske veze obvezno se moraju raditi u podrucju 9. stupnja
seizmicnosti neavisno.cd vlsine zgrade j broja etaza. a u podrucju 8. i 7. stupnja
moraju se raditi za zgrade s preko dvlje etaze.
Uspravne armiranobetonske veze moraju sa betoniratl u svakoj et"aii po svrselku
zidanja· kOje S8 prekida na "smorc" (zupcasti prekid), kako bi se as/vanIa monolHlla
meclusQbna veza.
Vodoravne armiran~betonske veze-serklaii (pcipruzl) obvezno se izvode na svim
zidovima debljine d 2: 19 em, i to u visini stropne konstrukcije koju ukrucuju. Sirina
s~rklaza mora biti jednaka debljini zida umanjena za deb/jinu toplinske izolacije
(5 em), kao u slueaju uspravnih aimiranobetonskill veza. Visina s'erkUiz'a mora biti
min. 20 em, ali ne manja od visine stropne (m'~dukatne) konslrukcije. Svi noseei i
vezni zidovi jednog kata moraju imatl istu armaturu serk.laia. zate sto se nosed i vezni
zidovi Jednakepravno suprostavljaju seizmickirn sHama kOje 1m predaje stropna
konstrukcija.

300 301

•
5. Ukrucenja zidanih zgrada
. .
5. Ukru6enja zidanih' ~grada

Uspravne armiranobetonske veie armiraju se s najmanje 4 $14 mm (sf. 2Z9a), dok U slucaju potre~a njihova' je uloga da spnJece nekontrolirane pritiske i 5udaranja.
se serklaii armiraju 5 najmanje 2 $12 mm u donjem i 24112 u gomjem pojasu mm jr·df)ih dije!ova .zgrade s drugim. One istodo_bno spreeavaju i pojave vecih naprezanja i
(51. 229b). U aba slucaja odabiru se stremenovi 416 mm na razmaku od 25 em. n.eieljene· pu~ot-ine zbog promjene temperature, 'skup!janja betooa i nejednoljkog
slijeganja temelja.
Obvezno se moraju pastaviti tama gdje se mijenjaju vrsta i kakvoCa tla baz 9bzira na
,I
~r,),"" .,
bl
., razmak fJldjulnlca I duljinu gradevlne, odnasno 9djo so m.ijonja vislna lemeljenJa.
Stoga temelje valja postaviti na istoj dubini, medusabno:povezane veznim gredama
(trakasti temelji i temelji samel). kako bi se postig!a' dovoljna krutost temeljne

izmedu dvije razine mora biti odvojen rasteznom razdjelnicom i izveden skokovito
a) Uspravna armiranobetonska veZa teme!jnim stubama visine max 50 em (.I'I. 231). Prvi skok, odnosno prva stuba, mOle
b) Vodor;)vna ab veza-serklaz zapoceti najmanJe na 1 metar od rastezne razdjelniee.

Ispitlvanja su pokazala da ·zidovi optereceni vodoravnim i uspravnim silama ukrucenl

uspravnim armiranobetonskim vezama I serklazima imaju i do 10 puta vecu moe
nosenja od zidova bez Qvih veza.
•
Osim ukrucenJa uspravnim j yodoravnim armiranobetonsklm vezama, za stabilnost
gradevine vaina je i iuada dllatacijskih (rasteznlh) vertikalnih razdjelnica. Potreba za
njihovom primjenom jav!ja 5e ked:
- zgrada 5!ezenog tlocrtnog obtika (sf. 130 a)
- zgrada 5 neujednacenim vi5inama {dije!ovi gradevine s manje i vise katova, s1. 230b}
- zgrada teme!jenih na razHcitim visinama (sl. 130c).

Slilw 131. Izrnda dilatacijske razdjelnice za shJcaj temeljenja na raziiCitim visinama

dilo\ocij.sko i'ozdjel"kn

Sirina uspravne razdjelnice iznosi najmanje 3 em i to za

visinu zgrade do 5 rri. 22
svakih daljnjih 5 m povecanja visine, strina, razdjetniee povecava se za dodatnih 2 em.
Vis/na zgrade mjen S8 od kate isplaniranog ·terena.

S/ilw 230.
Raslezne (dilatacijske) razdjelnice
a) Kod zgrada slotenog Uocrtnog obUka

b) Kod zgrada s neujednaecnim brojem kalova

cJ Ked zgrada leme!jenih ria !azli¢itim vislnama

302
 . 6.Plilozl

lii
f;~/~:vI:;-
, . "!::~:'.

6.PRILOZI

6.1. OPTERECENJE ZGRADA

6.2. STATICKE TAB LICE ZA PRORACUN REzNIH SILA KONTINUIRANIH NOSACA
6.3. TABLICE ZA DIMENZIONIRANJE PRAVOKUTNIH PRESJEKA I PRESJEKA T
6.4. TABLICE GLATKE ARMATURE
6.5. TABLICA REBRASTE ARMATURE
6.6. TABLICA BI-ARMATURE
6.7. TABLICE MREZASTE ARMATURE
6.S. TABLICE DULJINE'SIDRENJA
6.9. TAB LICE S PODACIMA ZA GREDICE STROPA FERT
6.10. TABLICA S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJENIH FAKTORA SIGURNOSTI
6.11. OSTALE TABLICE KOJE RABIMO PRI OIMENZIONIRANJU AS SKLOPOVA

:' ::;.

'\

305

-
 6. PrlJozJ

6.1. QPTERECENJAZGRADA .

G.1 I'ROSTORNE TEtlNE NEKIH GRADIVA·

.. Tablica 25
Ratunska RBeunlkll
prostoma prostema
Gfadlvo Gradlvo totlr.a
tellna
.U kN/m 3 ukNlm'
i
I. MORT -2buka V. KOV(filE (METALI)

1, Vapneni mort ..... 17 5. Celik i kovano i.eljezo ...•...

2. Produter,i cementni mort , 19 6. Ljeveno i.e!jezo 72
3. eomon!nl mort. .. 21 7. Cinko 72
4. Sadrenl mort (cd gipsa). 12 n. Mesing a'
g. 010'10 ................... . 114
!! . PRIRODN! KAMEN .
VI. ORVENA GRAElA
1. Bazal!, diad!, gabro, gnajs ...... . 30
2. Dii3baz, grani!, partir. siJeoi!... .. 2B 1. Bukovina, hrastovina - suha ... 8
3. Vapnenac· vrlo cvrst, ukljucu- 2. Vlaina bjelogonea ....••...... ,. .. .. 10
jclci ~kOljkasti vapnenac j 3. Cmogorica (bor. jela, smreka,
mramcr ....... . 2B omotika) - s-uha .. 6
4. Vapnenac - srednje CVrstoe8 I 4. Bor S vecom koliCinom smola. 7

5
','lpnenack! konglomerat
iapnenac mekan, vrlo
22 5.
6.
Vlaina crnogonca ..
Iverica.
•
5
;;orozan ....... . IB
6. rravertin 20 VII. ASFALT
1. Katran. bitumen 14
Iii. ZIDOVl 00 OPEKE
2. Ljevani asfal! .•.. 18
I'una opeka \.l vapnonom 3. Nabijeni asralL 20
<!\ortti ... 16
2. Puna opeka u produienom VlH. ZEMLJA
morlu.. ", ............. . 16.5
3. Puna opeka u cementnom 1. 16
Suha gJina . . ..........'•.•.••••..
mertu .................... . 17,5 2. Prirodno vlatoa glina . - 17
4. Suplja opake U v<:Ipnenom 3. !z;razito via ina glina .. 21
IIIOf1U ... , ................. . 13,5 4. Humus .. 17
;';amotna opeka .. . 19 5. Pijesak i Sljunak - pnrodno
vlaial1 .... 18
IV. BETON 6. Pijesak i liljunak - mokar ......... 20
7. Drcbljenae 18
Beton cd kamenog punlva 24
? Armlran! beton ad kamanog IX. RASTRESITO GRAO!VO
puniva (agregata) ... 25
3. Beton od ljevaonlCke sljake •••••. 22 1. Cement. .. 12
4. Beton od obicoe sljake sa 2. Vapno .. 10

5.
najvilia 113 dodalka pijeska ..••,.
Pjano beton, ...
16
7
3. Gips .. '.,5
6. lidov! od supljih betonskih X. GqRIVCi

V.
blok:ova .......•.. , .

KOVINE (METAU)
22
1. DNo ..
2. . ONent ug!jen
•
·2
•
3. Kameni ugljan ... . 8,5
1. AluminiJ 27 '.. 4. Mrki .ug!Jen .... 7
2. Alumlnijske legure 28 ." Slrova oafta (mazut) '" .... " ... ~; •• .,8
3. Bakar 89 6. Benzin .... ................ . 8
4. Bronca ................ . 85
.
 . 6, Priloz;

6,1.Z.'5TALNA I PROMJENJIYA OPTERECENJA UVISOKOGRADNJI Tablica 26

Racunsko . Raeunsko
6.1~;~T{'LNA OPTERECENJA Stalna usp'ravna optereeeoja - g
optereCe~je
Stalna uspri'IVna optereeenja - g
opteretenje
u u
'f.1\-'':~~'·' :,' Tablica 26 kN/m2 1o;Nfm2
Racunsko Racunsko -'
',E~; :S;::...~ opterceeoje
VII. STROPQVI VIII. NASIP ISPOD PODOVA
oplereeenJe
s~ ii~pravna optereeenja - g Stalna uspnwna opterecenja - g Teiinu stropa valja racunati
(deb!jine 1 em)
,"~. ,
u
..~{.~ .. " ",. , \
"rema tezini konstrukciiskih Pijesak _. 0,16
elemenata 1:a sv~k! slucaj Glina .... 0,16
I. 'CtmOVNI 'POKROV II. ZIDOV! i posebice 'Zgura - sJjaka . 0.10
,:~po'?~ '~e plohe, zajedno s Zid od suplje opeke: Ai>-A<,~'<~""
Suta ........ ., ..... , 0,14
:;"letVama. fogovima. odnosno s 1112 opeka ....... .. 5,70
·',~{O~.,; HI·
t."JediWstrUid pokrov obicnim III. . LAKI PREGRADN! ZIDOYI
:Jt:oJePom.-{blberom}.... ,..•..... ., .... 0,65 (ad drveta, gipsa, ltd.) u:dmaju
:OvoStrukJ 'pokrov biber~je. se-prema svojoj stvarnoj latin! 6.1.2.1. PROMJENJIVA OPTERECENJA
·pom~_ ...C................................ , 0,90
· PokrOV' . dvostruko utorenim IV. IZOLACIJ$KE PLOCE
cn)epom ~....;.•••., .••.••.•••...••••..... 0,65 (deb!jina 1 em) Tablica 27
,Umjetnl '-!kriijac (etemit) ne Racunsko Raeunsko
;iodIOll ~ lalava ..~ ........... " •.•." , 0.35 PlaCe od lmpregnlrane pilje-- opterecenje . opterecenje
UmJetttl :!krlijac (stem!!) na vine ill drvanih olpadaka Promjenjiva us-pravna oplerecenja-p Promjenjlva uspravna optereeenja-p
u
'"dalicanoj podla'I ...................... ~,45 (HerakHt) .................................. 0.04 "
kN/m 2 kN/m2
· PokrOv ktovnom Ijepenkom na Ploce od tJaeenih drvenih v!a~
~noj podlozl ................ ,,·..•• 0.3S kana ...................................... . 0.D3 a) Prostorije u potkrovlju za do· h) Tribine bez sta!nlh sjedala .. 6,50
.PokrtlV ...y~~vitim salanitnim' Staklena vuna .......;.• " ............. , 0,01 maeu 'uporabu,. 1,25
pIOCama.'...............,................ 0.25 Mineralna vuna ....................... . 0.02 J) Prostorije za ostavljanje prtlja-
Pokri:IV. obitnim limom debljin~ 'b) Prostorije za stanovanje i' ge .. 5.00
·:tmm.·.~........... "....................... . 0,38 sporedne prostorije s duljinom
V. lSUKE (OBLOGE MORTOM) olvera do 4.50 m (u smjeru j) Knjiinice, arhivi, knjiz<lre i st.
.Pokrov valovitm pocineanim (debljine 1 em) valja uzeti prema stvamom
O9lienlrll »mom ............. .. 0,25 nosivih grede)... 1,25
stanju. slim da optereeenje
Pokrovo stakIom debljfne 6 mm. 0,30 Vapneni mort .... 0,17 c) Prostortie za slanovanje i ne smije bitl manje od .. 5.00
Pokrov' armiranim staklom Produzanl cementni mort ...... .. 0,19 sporedne prostorije s dulji-
'debljlne'6mm ....................... .. 0,35 ...,. Cementn! mort ....................... .. 0,2-1 nom otvora preko 4,50 do k) OPterecenje !vomica i radionl-
Oodatak_,za svaki sljedeCi rr.m Sadreni mort (cd gipsa) .......... . .0'.12_ 5,50 m (u smjeru noslvih ca valja promatrati od stueaja
. '''OeEIJine sta@a.:::.:................... . 0,03 Cementn! mort sa zieanom grepa).". 1,50 do slucaja, s tim da 10 optere-
mrezom;............................... .. 0,24: eenje ne smije biti manje ad .. 3,00
iio¢~;' Mort za fbukanja stropa s 2 d) Velike stambene, trgovacke j
II,
sloja trstike, ukupne debljine stuzbene prostorlje, bolniCke I) 'v Vodoravni priUsak na ruko-
,T~na- i:kt~ (m}eJt:lM u vertl-- oko 2,5 em... .. ................... _ 0,25 prostorije, prohodne terase" 2,00 hvat stubisne ili balkonske
kaInoj proJekclji zida) zajedno ograde .. 0,40
s, obostranom vapnenom ill ej Stubista U slambenim zgra-
VI. PODOVI dama, balkoni, sko!ske prosto· Vodornvni pritis('Ik na ruko·
pi"OOu1erl9m tbukom. ukupne (debljine 1 em) hvat ograde u skotama. kaza-
deb.ijlm~ pI«) 3,5 em
nje· .... 3,00
lislima, kinima, ~portskim -gra-
Pod od mokog drveta ......... .. 0,06 Cekaonlce, prodavaonice, ho- devinarna i lribinama" 1,00
Zld od pune opeke: Pod od tvrdog arveta ............. . 0.08
112 opeko ....................... ,.. 2,60 dnicl i stubisia u jav(lim i trgo--
Pod od {eraca ........................ .. 0,20 vackim zgradoma .. 4,00 nj Garaie Za oSdbne automobile 2,50
· Zid od pune opeke: Pod ad cemenlnih ploCica .. . 0,22
lopeka ........................ ,.. 4,~O Pod pop/oeen keraml&im plo· gj Prostorije za konferencije i o} Snijeg .. 1.0 (1,5)
Zld,od pu~e ope~e: cicama ................................... . 0.20 uopce prostorije za lzvame-
, 11/2 opeka ..................... .. 6,70 Pod ad Jjevenog asfalla ........ .. 0.18 dna okup!janja Ijudi (kazali-
Zid. del puno opake: Pod ad nabljenog aslalta ...... .. 0,20 slO, kIna, lzlozbono proslari-
2opIJke ......,,, ............... 8.80 Gumsn! pod .. 0,18 je, sporiske dvorane ltd.), Ie
Zld od !up!jo oPeke: Pod ad pvC ploeica ..., ......... .. 0,17 !ribine sa sla!nim sjedalifl'la .. 4,50
1I2opeke ........................... . 2,30 Pod poploeen betonskim plo,
~:~.~,~~ke: .... ! <1.00
eama .. 0.22

309

e;f&4@ •. J.A, -------_ ...

 ;,
.' ' 6. Prilozi
6. Pn'fozi

6.1.3. ZEMLJOVIDNA PODRUCJA S TABLICOM DJELOVANJA VJETRA 6.1.4.' PRIKAZ.SEIZMICKIH PODRUCJA

Tablicn 18
oJ E L 0 V A N J E V JET RAW jkN I n'121

Osnovoo lljelovanje vjelra W Ko/<!idjen! $man~nja osnovnog djelovanja-vje!ra

Vlsina la~liCenost Zemljovidn3 lona Oje!ovanje Nagib krova

do 10m
ta!iti6ln
poIuza~liten
0,30

0,<10
0,55
O.BO l!atno 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8
..
LJUBLJANA
roeza!;!i~n 0,45 1,10

poIl.lza!;ticen 0,50 1.10

10-30 neza!;tieell 1,30
0.60
30-60 nezMtiten 0,70 1,50 usisno 0,4

60 -100 rIflza!illeen 0,80 1,70

BOOft. WKA

• 6 - JAA POiRES

•
LJUBLJANA
7 - SNAWl rOlRES
8 - STEfAN POT/l.ES

9 - OGIWHCENO RAlOOJ.N

.
SARAJEVO

"""

......
'.
".

! •
SARAJEVO
...... " .....

I
j
"

Slika 232. Karta djetovanja vjetra u RH Slika 233. Karta potresa u RH

310
 6, Prilozi
:f:!,'."
6.2.'S!ATItKE TABLICE ZA PRORAtUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAtA

Rezne sile kontinuimnih nosaea preko 2 ifl<;lnaka raspona. S jednaklm mspo-

redom optereeenja u poljima
c5i
+
Qj
+ c5i
+
-
Momenli
Momenli u polJu Reakcije na !e~evlma +
nad '!eiajem mnoZlIi

A B

0,070 0,070 .{J,125 0,375 1,250 ,I 6i

~
+
'---/
0,;
+
0,000 ..(),025 .(J,063 0,438 pi
" :g -"~I
. "
"fII "fH
0,156
n,203
0.156
..(1,047
.{J,les
.(J,QS4
GI
PI
0,313
0.406
1,375 G

P
'"
.

. 10,222 ..(1,333 GI 0,667 2,667 G

..0,056 .{J.167 PI 0,833 P <>: ~~I~

--- -
+ <>:
+e,
~,
AI
~

::.0
r;Wlica'JQ. Retne sile kontinuiranih nosaca preko 3 jednaka raspona s jednakim raspo- + +
radom optereeenja u poljima

Momanti u fX>!ju Momenll p<:!d Iw.ajavima Reakcljll u !etajevima

Raspol'ed oplereCenja

0,400 1,100
0.450
"pi
..o,D50 pi
0,363 1,200 pi

0,175 0,1~0 ..0,150 ..0,150 GI 0,350 1,150 G

.... I' .... .(J,075 .(J,075 PI 0.425 P

.... a:& 0,213 .o,075
"
A.~-,......JI~', ..
"...--,..
.. .(J,036 0,175 .(J,07S
.o,175
.0,07:>
.(l,OSO
PI

PI
-0,075

0,325 1,300
P

0,241 0,067 ..0.267 .o,Z67 GI 0.733 2.,267- G

0,289 .{J,113 .o,133 .(1,133 PI O,8~7 P

.{J,044 0.200 .{),133 .(I,lJ3 PI .0,133 p

..0,311 .(I,OM PI 0.589 2,533 P

312 313
 O. Prilozi . 6: Prilozi

6.;\. TAnI.lCE 7./\ DIMFNZIONIHANJr. !'HAVUH,lJ I Nil I I'HL!.;.JU{A II'Hl.:SJl:.I(!\ 'J .

khb za marke betona
k, k, m,
%,
Tablica 33. Tablice za dimenzioniranje pravokutnih presjeka j presjeka T 15 20 30 40 60
3,5 .. 0.263~ 2.241 1.940 1.604 1.406 . 1,32. 1.264
9.8 0.'" 0.190
2.!26 1.92' 1.317 1.256
1.915 . 1,532 1.41 •. ,,308 1.241
"" I 1,5 9.4 0.271 0.887 0.195 11
3.5 0,276 0.885 196 1,902 1.572 1.230
15 20 30 40 50 60 0,280 0.884 0,200 1,889 1,561 1.230
O. 10.0 0,010 0.997 0.000 44.305 38.369 31.1OS 28.m ~ 3.5 0,265 0.882 0,203 166 1,550
0.2 10.0 0.020 0,993 . 0.002 22,490 19.477 16",6 14.432 13,305 12.ss6 3,5 ~~ 2,150 1,862
3, 1.4 O,2940.878! 0.209 2,135 549 1.528
0,3 10.0 0,029 0.'90 0.004 15.223 13.'84 ~+-':' 9 • 1106c;-r_;;;8'. 158~"':,-'
"';.=-768t-7i:
0,4 10,0 0,oJ' 0.987 0.007 11.593 10.040 - '.291 7.439 6.1 3, 1.2 299 0,"6 0.212 2.119 1.517
0.5 ,10.0 0 .... ' 0.984 0.011 ',4" 8.m 6,741 6.044 5._ 3. 304 ~).87' 0,215 '2,104 1,506
0.6 10.0 0.057 0.90> 0.0>5 7,972 6.904 '.705 '.'16 4; 3, '.8 . 0.218 2.OS8 1.235 "'-
1,483 1,226,16'
0,7 10,0 0.065 0.9" 0.020 6.94. 6.011 4.96j 4.454 4. ~3~,S+-~~~"~5~=-t~o;'~·m-r7~ 1',781 . 1,472 . 1,160
0.8 1.0. 0.074 0.914 0.025 6.170'.343 4."6 3.959 3.650 3,470 3.5 0.321 0.866 0.225 ~
0.9 1.0 0._ 0.031 5.572 4.926 3.968 3.595 3,143 3.5 0.327 0.'84 0.229 2,040 1,460 1,: "71.1"-
1.0 3.0 0,091 0.96" 0.037 5.096 4.413 3,670 1,270 3.015 2,87' 3.5 0,333 0.232 2.024 753 1.448 1; 1.142
1. ',0 0.099 0.965 0.043 4,708 4.078 3.369 3.021 2.785 2,85' 3.5 8.8 0.340 0.859 0.236 . 2.008 1.139 1.431 • 1." I,m
1.2 10.0 0.107 0.'62 0.049 _ ',387 3.800 3.140 2.815 2.595 2.415 '.5 6.6 0.347 0.856 0,240 1.992 '.426 1.124
'.3 10.0 0.115 0.959 0.056 4. 3.566 2.'" 2.642 2.436 2,322 3.5 6.4 0.354 0,853. ~ 1,' 7S 1.71 1.2.7 '" 11,
',4 10.0 0.123 0.956 0.063 3.888 3.367 2.7" 2.495 2.300 2,193 3.5 ',' 0.361 0,850 . 0,248 1,959 1.696 1.105

-.-c,,,,,,,5-+_1O~'-l_"",,
O'O-+-"~. +.;;03 .~070+-'C3l.69.~"t-:3",'. "~6_~2.="'2+-",'.3~68f-~;"'-', 2.06' 3.5 1.0 0.366 0.64' ".682 "
=~=t~~~~~~~~t~01··~07·1=t3''S2~0t33~."81=t2.l!·"~9t3~!'259~=~'~'~'t=~E
3.5
l.94' 0.084 3.. 2.920 2.'" '.'63 :- '.5
~ 1.944 0,'" 3.'" 2,800 2.320 1.080 "- l.S
,60 0.94' 0.097 3.125· 2)07 2.236 2.005 • 3.'
1.167 0.937 0.104 3.024 2.6" 2.16' 1.940 l,5
!.1 10.0 0.174 0.934 O. 11 2.933 2.5402.099 ,,os2 1.735 3.5
10.0 0,180 0.931 O. 17 2.853. 2.<70 .042 '.83> 1.688 1.609
2,3 10.0 0,187 0.' 1.123 2,780 2.407 990 1.784 1,568
2._ 10.0 o. '.41 1.531
1.5 10.0 0; 1.\35 2.654 2.299 899 .703 1.497
2.6 1.\41 2,599 1.251 '60 '.668 1,466 3.5 3.' 0.479 101 0,311 151 .516 1.253 0.988
10.0 0, ',916 0.147 2.549 2.207 1.824 1.63' 1,506 1.438 3,5 3 . ' · 0.493 .795' 0.317 .501 1.240 1. 12 o,on
2.8 10.0 0,218 0.913 0.152 2.502 2.167 1.791 1.605 I,m --..:3?;-,5+:.;; o~"
33.4.s;.-+--;;: 0.789 0,32' '1.715'.465 1.221 1.100 )15 0.967
2.9 10.0
10.0
0.225 ,910 0."7 2,459 2.130 760 1.S78 1.387
1.364
3.5
.3.5
3.2
3.0'
0.522
0,538 0.776
i:ffi- 1.696
1,678
1,469
1,453
1.'"
1.201 . >.or.
,003 0.957
0.'
0.23> 0.907 0,163 2.419 .095 1.73 '.552 1,431
3.1
3,2
10.0
10.0
0,231
0..142
0.904
0,901
0.166
O. 73
2.382
2.34'
2.063
,033
1,105
1,,80
1.5"
1.S06
1.409
1.388
1.344
1.324 -T,+-'"22";.--'1-:;:i".5551""'''';-+--;;::'S-::;~::+::;:;;:::~~f-71~,::~:t.-:~~:!;;'-i'1--;'':·:~~~t~-;',., .,,0,982 0,
3.3 10.0 0.248 0.898 0,178 2.315 2.005 1.651 1.485 1.369 1,306 3.5 . 0,593 0.153 0.362 1,62. 1,161 1.041'- 0,'''' O.
3.4 10,0 0,254 0,895 0,183 2.284 '.978 1.635 ,3,5 0.61' 0.745 0.370 1.604' 1,389 '.0;>49- O.
3.' .,,'59 '.'" 0.187 2.255 1,953 1.614 1.447 1.334 U*- 3.5 0,636 0.735 0.379 1.5'6 1'.373 1,135 1.018·0.'38 0.895
 ... - 6. Pri/ozi

l'I~!~1~13;1~lal~';I;I~I~lilgli
k, m,

15 20 30, 40 00 "t'O_ 1=1~!!I~~~\~I·~~~I~~!~I;

0,725 0,388 1,567 1.357 ,)21 1.005 0,927 ""
3;., ~ •.,. 0,714 0,406 ,531 1,326 1,096 o~ 0,90' 0.:;'
is' j;2':, 0,74' 0,416 'i513' ',,310 1~08i- O,g; 0.695 0 Ki
3,5 ' " 1;0\" o,ns 0,421 1,495 1,295 ,070 0,959 0,864 O.B43
-is-, , !,~"
'OL
' ',' 0.81' ,61 0.4" 1.m 1,280 1.Os8 0,948 o,ll"o;i"
3.5 ~ 0,854 0,4" 1AS; ,1,266 1,046 0,938 0,865 0, .25
O:l',,¥o;o," 0"'0 0.001 3153422.568 18$55 \7 Wi
15.109 13,951 - 11,529 10,331 ~"'O --,:cili"
~."
0,00<
,,' 0,3 ::::: 0...08 10.972 ',502 7,852 ',0416,491 ,.
0.4' ":S.o 0.074 0,013 8,06- '.27' 6,oiS ~ 4,i3 ,",,;
0,5 ,',5,0 0,09' 0.020 6.6" 5,948 4,916 ',408 4,064 3P:
0.. 5,0 0,107 0,028 5.846 5,063 4,252 ',515 ",,'-
t:7- : ;,0" 0.123 0,'" 0.036 5:1iB 4,432 '3,66-'- 3,028 ---", •• '
),6 ' ;,0 0,138 0,046 4,573 3,961 3,273 2.705 ---'~"".-
),9 5,0 0,153 0,' 0.055 4,152 ;g, 2,9" 2,456 5.41
10-, ;.0
',5,0
0.161
0.100
0,0"
0,D76
3R1
3.543
\05
"9
2,731
2,531
'i.:Fa- 2.257
2,096
-,' "
: l8
1.2 :'s.o" 0.194 '" 0,087 3.:m ," ';37' ~ '1.962 ',:
1,3 6,206 0,097 3,128 09;:m- ~ 1,6SO
1.4 "'.0" O~" 0.108 2,967 2,570 2,123 1.755' 1,61'"
1." ;,0 0.231 0:,19 2,629 2,450 2,025 1,614 1,5;6'
0.242 0,912 o,iiD 2,710 1,939 1,S03 ~-
:,7 0,254 1,140 2.006 2,257 1,865 1,542 1,47
1,8 1,0 0,265 0,150 2,516 2,m ",801 1,'88 l,4C
-i,9-5.0 0.275 0.160 ~;43S 2,110' 2'9 1.441' 1:37
2,0 ' 0,286 0,170 2,368 2,049 ,693 ,<00 1,33 N~§~~~~~~&.~ '~ ~
2.1 ,'.0 .296 o. ), "' 2.30 1,996 ,6,50 1,364 1,30
C'i '.0 1,306 0: 0.188 ':25 1,948' 1.610 1,3311.61
1:3
2;4 '.0
315
. 0.324 0, )74
0,197
0.205
2:20
2.i5
1,906' 1,575
1,0" 1,54' ,364
6"
1,276
".2'
ill- 1-~~!~IS~I§I~~~5!~I~~I~I;
,.. . 5,0 0,333 o 0,213 ·2,111 1,833 1,515 ~ 1,252 1.421

II ~ ~!~ ~ :'1~I:il5 ~ ~~I~ ~,'~

'.8 '.0 0.3<2 0,220 2,OSO 1,801 1.<.. 1,230 ',17:
2.7 '.0 0,351 0,1 0,227 2,04'- 1,: 73 1,465 313 1,211 1,1"
s.o 1~
2,8
2.9 s.o
0,359
0,357
0,234
0,241 '"fiR
2,016 1,746
1,722
1,443
1.<32
294
1.276
,193
1.176i,121 Si--+++I-++++f+.J--!--hH-l
~ i ~1~1~~I~I~I~i~I~I~lgl~~:~I~!
3.0 5.0 0,375 0,24: 1,952 1,699 1,404 1,16 1.107
3.i' 5.0 0:383 0.844 0,254 1.938 1,678 ' 1,387 1,146 1,093'
o. 0,1 0,250 ,,,is- 1,659 1,370 1,229 1,133 ", ORO ..,
0,: 0.1 0,265 1.895 1,641 1,356 1. I,ll '.nCO
0,1 0,271 1.8i5 1,34' 1,,2031,i09 1,":;;-
" '""

~,
317
~-~" ,.-'
 -'r- ;: .t ~
"

~, -t -\- -r --+
~ ,. '-j-

L
",
,.
~1~1:;11:1~1;;:1~ I~
\~;;:;; ..". ;:::;.~ ;;; ."
~I-I-I-'­
.~ -b: -~ -~ g -1-1-1-1- I b~~t:~
~b'~bt:: -1-1-1-1- ·~Ii>I·"I·"I·o -o3N ~
~
.... (:> 0> 0" .....
ro 0 3
'~ro
roc, '"
8
<.,
~.

.::;;JtlfD'!l1i~ ?J131 1-:: I":: : n:l "'I"'IG:I:::I~ "1"'1"'1"'1'"

t:ii::::;t~8i "'I"'I,WI"''''I''I··
"" <D .... W U> ..... 0 'U
'"o
"0
to '" ""' t.O ..... w OJ .I>. '" '"" ..... "'
& ~
~. 5'
0;

"~I"'I"'I"'I'''' "'1"'1"1"'1'" GI';;I~I':;It: (;1·~ltl"'I" ·~I"'I·~I··I"'I··I·'

~g31fj~ Ct>
.....
<Q
0>
0
'"
....
./>
'"
.... "' .... <ON ...... tv <0 w ............
o N til
w w '" .... 0>
'" ...., .....
(:>
...
0> " ! 'Q
o
'0
iii
"1'·81'>w1-·11- ·'I··I·I~IWI_
I n·
~ ~ ~ tl~I!;I'~I{;
\0 N '" .... -.j ~I~I~I~I~ "'1"1'-1"1"
~~e;tto ~ ~ .~ ~ ~ ~Ijj ;;
l S
'0
II I I I I I I I1 I II I I I II I I_ 1'1 I I I I I I~I~ IIi\' £ ~.
0> "" ~
<n0""_0>
N
-1"'1'-1"1" '" I·' I" I" I'· '~I~[;I~I§ '-'1"'1t:11:: '>1"'1;;;
'" I'~ 1'w·1'" I'" '~g;*~~ 01
...
Ct>
(:>
0
0>
W
""
......
(:> -' (:> .........
_ 0

..... Ct>
_

Ol
~.
11 ~
• 0;

3w
~I!r
~ <
~
~

~:
C
iii
, §
1 .t.
~1~1~1~! . . ."1'"1 10 1'' '1' ' -1-1-1-1-.... "I"I~IOIW "'I~I~I~I!"I"'I'"
o ... N
t.> to> ........ (.T>
:..:..."'.."
W
.... b>-.....
V> C> (%>
,
~
,:.. 0>
"'...,
..
to
'"
....
to
....,
~~w<o·
.... -.l,a> (:> ....,
b"~~~
<0 '" to OJ ..... ... ......... m "'" .... ...,
'" " ~

~
·~I;::li:,'I·~I·t
...., (:>
NU\<omJ>.
'" .......... ·;:.I·;:.I·~I"'I·"
""
"'" -.r '" .:.
N
'ilil~liIi i'1'~
'" ~ ~
<L>
<::>
....
N
<0 '" ._
. Po-!".("> !'"
"'1"1"'1"'1'"
W "" w
Ol ........
:- '"
.... ....
~I~I!"I"'IWIWIW
yo P> ."" .<0 ..... .'" .r;:>
t;;:i~f~::l~
J
'" ." ~
til.
""~:
"'I·~I.·.~· "I'
;j :-;
." ~
;,;,-...
_1_'_1_1'"
..... 0 > , . , < 0 0

~ ~I£ ~ ~ !'l1'~lfJl'~I'~
~ g: t ~ ;;;
:;;I~I"I~I~
~~~g:~
~ltll~I~I>$I!lt '"
~ ~ "jg ~ ~ i:l~ o ..
~~ '0
on·
'"
co-

"'~w I~0> I'....;: 11: '0> '·1'' 1' '1' '1' 1'''1'''1''1''1''
.... " " O N ....
_0>0>",,,,
m«J
......
........
0.1>._<0
'" 0> If: I':: Il':
IEWO..:>N Qr~ '" l"'I'w I'·
.... u. ...
O'l 0 <:>
(..>
0
1'8
3
3"
W

"
-g
~

6.5. TABLICA REBflASTE ARMATURE

Tablica 36. Tablica rebraste armature RA 4001500 ~ ~lrW!.iil"'~p ""jl_~B.~1

Promjer ,Masa
Opseg kgfm P!ostina popretnog presjeka rebraste armature A., u crn~ :ra k+ada:
;
mm em ~I RA 4(/0,2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 '0 11 12
6 1.69 0,230 0.228 0,28 .0,57' 2,55 2,83 ~ ~9
GAS 1,13
~ ~ ~ 2,26 l:.!2.
cr.57 ~
S 2,51 0,409 OA05 0,50' 1,01 2,01 2,51 3,02 3,52 ~ 4,52 5,03 5.53 E03
10 J,14 0,649 0,633 0,79 2,36 3,14 3,93 -4.71 5,50 ~ 7,07 7,85 8." ;;,",3
10,18 11,31 12.« 12.57
12 3,77, 0,920 e.911 1,13 2-;26 3.39 4,52 5,56 6.79
~ 9,05
14 .4';~O 1.252 1.242. 1,54 3,06 4,,~ cF~ .!..:!.E. 9.24 10,78 12,32 13.66 15,39 ~ 1!.4-1
16 5,03 1,621 2,01 4.02 ~'ii5 8,04 10,05 12,06 14.07 16,09 ~ 20,1~ 22,12 '2~.13

(a:s;e,.,' 31,19 3/:,02

19 5,97 2,288 5,67 6,51 ._1,1,34 14,18 lZ,Ol 19,85 22,68 ~ 28,35
22 6.9~ .. 3,058 3,80 . 7,00 11,40 15,21 19,01 21,81 26,64 30,41 34,21 38.01 -41.81. ~~€2

25 9,82 14,73 19,64 24,54 ' 29,-45 34,36 39,27

~ 49,09 ~ saPO

.,.
~. 73..59
28 12,32 18,47 24,63 30.79 36,95 43,10 49,26
~ ~

.
32
36
16,09
20,36
.2-4,13
30.$4
37,70
3£
-40,72
50,27
-40,21
50,89
62,83
-4$,26
61,07
75,-40
56,30
71,25
87,97
".J<
81,43
100,53
72,:38
~
113,10
~
80,42

125,66
~ ~
88,47

138,23
95.51

'15.'),80

~
. . ~.

i·, ." ',':_- :;:_:"~"~'~:_: ::~".:·L" "-. f"

~
to
<0
~
 /
/

/ 6, Prilozi
/
-/
/ Tab/tca 39, Tablica mrezaste armature za place MAG 5001560 '.-
. ,

P!oll'II"" p, .. "jel<a
Pf,?ffijer tica
.6znaka ..
mreze mm mm ""
As (cm 2/m) mm
Masa
lmrde

I--I-I-~ -
_R·J78 1:'8;5) 5.0.1 :1$0 2SD" ..,3.78 0,78 600 215 3,63 41,92
R" J8J 7:rr.r 5,0 100 250 3,85 0,78 600 215 3,68 48~S6

1--1-1--- R·4Z4 9,0 6,0 150 250 4,24 1.13 600 215 4,26 56,23
..., ..., N '_ III ~ I",
'" R.JO] 8,0 6,0 100 250 5,03 1,13 600 215 4.89 64.55
';;-' . 0.
0 (");$- §
.... .... ~
0 ~
_ ~
N :q ,... ~.
to') ,.; ..,.
0
<D. UJ >N.
_ .~,
... N ~ I R. ..."4 10,0 6,0 150 250 5,24 1,13 600 "5 5.05 66,66

~ eJ E. E R" 6]6 9,0 6,0 '00 250 6,35 1.13 600 215 5.94 78,41
~

'~ .N ~ J ~ ~ ! ~ ~ ~ ~ ~
g
0
~ i i~*
.. E

0
R·78J
R-llJO
10,0
12,0
7,0
8,0
100
100
250
250
7,65
11,30
1,5.4
2,01
600
600
215
215
7,76
10,46
102.43
138,98

..
~
~
'i
0«; fl':"~o~~~ Tablica 40. Tablica mrezaste armature za pIece MAG 5001560
~ I g*l.§ ... Q 0
g: I:(~ ~ ~ ~§ 1-+-+-1 OBOSTRANQ NOS!VE STANDARDNE Q-MREL:E
O ~ .QVj'-'-
0 e. cl -B ~ ;!i PlpS,tina p-resjeka
"D

'~
Il.

rr'~-_n__.+-"-+_I-ri .. OZnakii
mreta
Promjer z;ea
mm
Razmak tica
mm
tica
A;; (em-2'm)
Izmjere mreie
mm
Masa
Masa
1 mreie
Umu!. Popret Uzdut. Poprei'; Uzdu.t. Popre!! Ot.lljil1s $irina kglm 2 kglkom
.2~~ ~~~ Q-lJI 5,0 5,0 150 150 1,31 1,31 500 215 2,06 23,34

~ Q·/J9
Q.!Ii!i
4.2
4,6
4.2
4,6
100
100
100
100
1.39
1,66
1,39
1,65
500
500
215
215
2,20
2,64
24.68
29,61
"
;;;
.);l
Q.1118 6,0 6,0 150 150 (S8 1,88 500 215 2,98 33,44
. Q-196 5,0 5,0 100 100 1,98 1,96 500 215 3,11 34,89
~
E Q·111 6,5 6,5 150 150 2,21 2.21 500 215- 3,52 39,49

,~ 0-}$7 7.0 7,0 150 150· 2,57 2,57 500 215 4,06 45_55
:0 Q-18J 6,0 6.0 100 100 2,83 .te~ 500 215 4,48 49,28
rn

J
t- q·JJl l,il~ 6.:'1 101.1 101.1 3,32 J,'JZ 500 215 5.26 57,86
..,
o; _~Q~.J~JJ=-.j--,,8'~0--1_,_8~,~O.~_'~5~0--lI_~15:0c-1_-,,3,~35,-+-_\~3,~35:-1-~5~00=-+-~':'~5-1=-~5~,3~'-I_~5,9:,~G9,-
Q·j,U 7,0 I,ll tOO 100 3.85 3,85 500 215 6_10 67.10
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~, ~
-,
] Q-JOJ 8.0 fl.O 100 ,..}??__ . 5,03 _"~"~,~~~_'i_'~'~5=-1_~,~,9~.O;-l-~O~':')~'_
~ ~ ~ m~ ~ ~ ~ ~ ,.,"
~
(}-J,~J m.u ill.U lUG lUG 7.65 7,85 500 215 12,34 138.18
. l.
Q.J1JO 12,0 12,0 ,"
,."0,,',00",, '..'.-,3,0, "',',,,"'., .5..00. .,.''',."''",'',_,19,._8.,,,9,.5

-t
320 321
I

-
 o. Pritozi 6. Priloz;

6.B. TABLICE DULJINA SIDRENJA I B.n. TADLlCE.S PODACIMA ZA GREDICE STlWPA FERT
DULJINA PRIJEKLOPA MREtASTE ARMATURE

, Tab!iea 44 Podatei za gredice stropa FERT, FERTSTROP Soblinec

Oulj!na Dodaln.a arm/Hum Ukupno Ukupno dO!>UAl&no
TuMil.'u ~I. Duljina i uvjeti sidrenja mrezaste armature Oznaka SvijelU rasp'on 9(edi~ Bropmm. Dutjina dodatna korisno optem6enje
gredlee bez viastile latina .
10 [em1 [em! i premjer dodatne armatura
Najmanja duljina 'Najmanji broj poprecnih cvorova na . ~ipaka armature Ikgl u [kNt",,1
LJVU:;UUII,t! .JcunU;;lfUI\e
U[~l
Prianjanje duljlni sidrenja i
.lice iice A8 210": 225 250 5,SO--
.
MAl; MAil A8 268 5,5Q
,
lilUH;IM,HI 230 - 242

•,
-
< 8.5 12 dobro >25 3 2 A8 245-260 286 5,50-'
- - to~e '35 3 3 As 270-275 304 5.50;:>
- - dobro '" 35 4 3 As 285- 290 322 4,60'
-
8,5<'\l:512 - to!,>e "'45 5 4 i! As 300:"310 340 4,00
As 320-330 358 3.11f
As 340-345 376 2,65
As 355-365 394 2.15 ..
Tablica 42. Du!jina prijeklopa I')osivih ilea mreZaste armature
AS+l 375 ... 380 412 1,8 360 1.80 3.40,'."
Najmanji broj poptecnih 1,8
Uzdufne fice Promjer Dutjina preklapanja As" 398-400 430 376 1,88 2,90,.
ulcm] iica
u nosivom Prlanjanje (tvorova) AS+1 410-415 448 1,8' 390 1,95 2.50
I
profezu !jlu\mmj A8+1 425-435 • 466 1,8 430 2,15 2.20'
MAG MAR MAG MAR
Jednostruke , $ 12 dobra 40 35 4 3
I
I
.

A8+2 445-450 484

1,8
1;8
336
446
, 3,91 3-,10 ..
"

!lee lose 40 35 5 3 I
Dvoslruke , 5 8,5 dobra 40 35
.
4 3 i A8+2 460 - 470 502
1;8
,,8
346
460
•
4,03 2,65
tice lo~e 3.'3 5 4
_. '0
.. 1,8 360 -
Ovostruke 8,5>$512 dobro 50 45 5 4 A8+2. 480 - 485 '520 4,20 2,35:~~
1~ 480
nee fo~e 50 45 6 5 '.

. I
I
As'2 495 - 500 538
1;8
1;8
376
516
4,46
2,05:~~~P' ~h

Tablica 43, Du!jine prijeklopa nenosivih iica mrezaste armature 1,8 386
..J~it:-~;
A8+3 512-520 556 7.23 265~~
2$~ 530 . : -.,,}¥t,!'ijf,-'
Poprecne Promjer DulJlna Brol uZdufnih
2,3~:.~
Priunjanje 1,8 400
fice !ice preklapanja tlca (evorova) 574 7,50
, A8+3 535 - 540
Jednostruke
2;8 550 ':.;~'H:"-

fiee
5 6.5 dobro 15 2
1,8
.;-~ ...-.'
,
416
As.3 550 - 555 592 7,78 2 .05_-r,:i~- ~,.,,'
OVoSlruke
> 6,5 2,8 57D .,:",
lo~e 20 3
;fice
1;8 \430
,-.,..
M+3 565-575 610 8,01 1,75
2,8 526
~,

Opaska: Navedene vrijednostf odnose sa za slutaj slobodno poduprta stropa.

Vlastita letina stropa 16+4 !zoos! oko 2,60 kN/m2 (bez pod;,j i podgleda). t';
'"'.,
·C,.-.

322
 n II
6 P'lo •
__·~,IJ~ .
6.11!:.; !,:;.~ S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJ,.NIH FAKTORA ()IGURNOSTI
Tablica 9~ Najinanji zastilni.sloj betona
~rI<a ~tooa' < MBl' . >MBl'
'".,
I
.' .f,I.t· Tablica 45 I
I
skodljivost okoHsa
OM.
stupovl .
ploce
Ijuske
l.idovi
grede
slupovi
!~::
zidovi
•

-=iI
RelaUvno prnduljenje
.'~ ra~o" ,~umosU Yg YP Yt. armature u %..
-""""- 2,5 2,0 . 2.0
~
.. '
i
<

seedoja .3,0 ~5 2,5 2,0

1,6 1,8 - >3
1,9 2,1 - <0 I .laKa .' _'.0 .:':' ',' ',0

.
.'i . g+p+o!l
1,3
1,5
.1,,5
1,8
1,3
1,5

-
>3
sO II Tab/icc 11. Racunske cvrstoce betona
. ',\.;' i\ g+ P
1,0 1,8 ,3
MB 10 15 .20 30 40 50 60
1,2 2,1 - SO
/s [Nlmm 1J 7 10,5 14 20,5 25,5 30 33 <"1'/
~
. 1,0 1,3 >3 0.
"',. ;,j;i
1,5 /hi, 1,5 1,8 2,4 . 2,9 3,4 3,8
g+p+6
1,2 1,8 1,5 sO .f1J~!O% :/
;0
9 12,6 18,5 22,S 27 29,7
;; ;;' :,"
f',i )~
r~, <eA
;. . .
Tablica /3, Najveci broj sipaka u jednom redu za slrlnu grede b
6. '.C' ,TALE TABLICE KOJE RABIMO PRJ DIMENZIONIRANJU AB SKLOPOVA Promjer glavne armature $ u mm /7:.. 7.AV_ /~
.: .. 'c.c" .
Sirina grede
bucm 10 12 14 16 19 22 25 28 ~ J;..:, ,
i
r/;/"< S> /A:t7 ,
20 5 4{S) 4 4 3(4) 3 3 2(3)
Tahlic~·:;46.
-.,'
Najmanji postotak armiranja grede donjom v/acnom armaturom 25 6(7) 6 6 5 5 4 4 e -.,.
,v, '
30 8 7(8) 7 6(7) 6 5 5 4
~-* ~
I1mlll" MB
U~/(' 35 10 9 8(9) 8 7(8) 6(7) 6 5 /~u. F~ •
20 30 40 50 60
40 12 11 10 10 8(9) 7(8) 7 6
GA)40!J60, 0,157 0,205 0,249 0,288 0,326 'Stremenovl $ 6mm 8mm
'0,123 "' __ ' 0,149 .
-
!U4(}()/500' 0,094 0.173 0,195

Tablica 14. Najmanji i najveCi postotak armature u gredi

TobU;;'7. D~pusteria racunska riaprezanja prianjanja 'tp Vrsla armature ).1m;!! !%) P",ox {%}
Vrsta': ' Marna belona UB GA 2401360 0,25
2tl'l'Iaiure .
15' 20 ~O .' 40 50 60 IU 4001500 0.20 O.405ft,'o v{
.
GA U0/3M 0,60 0,67 0,76 0,85 0,92 0,98
..
IU IlOOIJOO 1,20 1,40 1,75 2,10 2,45 2,80
Tablica 20. Armatura presjekc1 T
Tabllea S. Koeficijenti za izracun duljine sidrenja (dobro prianjanje) NajveCa i najmanja AorHilt
plostina armature
Vl'l!ta: Maika b':!tona un za presJek T
(rnionl(jtlWl<l in "I"trm
CVfsjo~a bll!o()u)
Imjorodavl)a jlJ lIatoa
tvrslota-,vO!OnaJ
armature 15 20 30 40 50 60
.- PolIo /lmo,< f,'/,
GA 14IIIJ6O 56 50 44 30 36 34
/U llOO!j()(} 46
-_40..-. 32
.--~
26
--- 23
'---'.. "
,0
'--'. ---~-- ,.,!.I.!,::"," "

324 325
 Literatufa
6. Priiozi

Tab/ica 19. Najmanji i najveci postotak armature u plotl I.ITERATURA

---
[i) II n 101 i c I.: Armirani beton, Skolska knjiga, Z~greb 1993;
Annatura proce Glavna arrnatura Razdjelna armatura
Vrsta annature
GA 140/360'
najmanji postotak almiranja !lmill
0,150 0,100
1%1
i [21 Octoni armirani beton prems PBAB 87; Prirutnik ZJ primjenu pravllnlka 0
RA <1001500 0,100 0,085
!
, tehnickim normativima za beton i armiranl beton - PSAS 87, Grac!evinska knjiga.
. Beograd 1991;
MAG/MAR 5001560 0,085 0,075
, [3J Beton i armiranl ~eton prema. PBAB 87. Prilo:zi Gradevinska knjiga. Beograd
najveCi postot<lk annkanja t.!mn~"" 0.405' /1/ IOd . I 1991;
annature
------ t4j Ut:ton J<.atender 1888. BerUn/Munchen 1989;
. . I
[5] K a s a I M.:~etjezobeton-u teonji j p.rak.Si' Gradbeno inienerska'in stavbeni~ka
Tablica 22. Racunska posmicna cvrstoCa 'tr pisarna, Ljul!ja~a 1929; . . i

Marna betona MB 15 20 30 40 SO 60 [6J Leo n h a rJd't F=".! Vorlesungen uber" Mass'lvbau, Berlin 1978;
·Racunska [7] L 0 h m eye r G.:Stah!beton~au ..:. Bemessung, Konstruktion, AusfUhrung.
posmima cvrsto¢a 0.6 0.8 1.1 1.3 1.5 1.6 1
4 Aufiage, Stuttgart 1990; . :~"
t"rINlmm!J
.l [8] Ma r i-ja nov M., S t 0 j i I j k 0 vic I., B 0 j 0 •vic - t.: Beton za III i JV ",*,d
. -.;;Ii-
grade'linske struke, Zavod za udzbenlke i nastavna sredstva Beograd. 1990;~~
[9J Model propisi CEB-F!P za armi~l1o~etonske i prednapete konstru~~ije.
" Najveci dopustivi razmci stremenova u gredi .
;
Jugoslav~nski 'gral1evlnskl centar. Beograd 1979; ·f;;
, .
[10J Pravilnik 0 tehnickim n~mnativima ~a prednapeti beton;
: Podrucje 1 Podrucje -2 Podrucje 3 [11} Pravilnik 0 tehnlckim liormativima za izgradnju gra6evina vis6kagradnjs' u
(tu<--r:,.) {'(r<'tu~ 3 'trY ( 3't r < 't1lS: ~ 'l;r)
seizmickirn podrucjima, S!utbeni !lst broj 31, Beogiad 1981;
Na ovom dijelu llosaca befall (Il2}h !. e" S (! I) f Ii [12J R 0 sma n 'R.: Stropne konstru~dje, DGKH, sedja Prirucnicl, knjiga 3, Zagreb
u cijelosli preuzima poprecl1u 1990;
silu ira znaci da nam slreme- 2. 2. e v :5 20cm
[13] R ado s a v lie v j C L., B a j i cD.: Armirani beton, Elementi AS konstrukcija
novi nisu porrebni. ali mora- 25 em 3 A~y 'hl'(jvi
nio ill stavir{ iz konstruktivl1ih . e"S ('tu.b) ::::} Giadevinska knjiga, Beograd 1989;
razloga na razmaku e y:
.rfremenova za pre-
razlI/(lk
[14! Rom i c S,; Betonske konstrukcije I dia, Naucna knj[ga, Beograd 1985:
!. {\. ~ (2 if) .. !, ltzimGJJje eijelokllpne pop- I S c h n e ide r !<.: Bautabellen fUr Ingenieure r:'it europaischen und nationalen
razmak sfremenova za pre- recne sile. tj. ukupne vlacne,
2. ey ~ b(l uzimanje llmanjelle popre· Vorschriften, 11 Auflage, Dusseldorf.1994;
sile kojaje njom izazvana
3. ey .s 30 em' in'e sile (dijagram 1" na- ;1 Sir 0 r a B.: Prirucnik za armirani betqn, Tehnicka knjiga, Zagreb 1961';
prezanjaje limatJjell)
/J Tom i c! c I.: Belonske konstrukCije;'Skolska knjlga, Zagreb 1984;
t 18J Tom rei c I:.: Betonske konstrukdje - odabrana pogfavlja, DGKH, senja
PriNenici, knjiga 4, Zagreb 1990;
[19] Tom i i c c \.; Prirucnlk za promoun anniranobetonskih konStrukcija, DGICH,
. serija ~~rucniCi. knjiga 6, Zagreb 1993; \
[20J Uk r a i he z y k V.: Beton, UdZbenici Sveocilista u Zagrebu, 1994;
[21} Vue i j a
k D.: Beton f armirani beton za 3. razred gradevinske struke, lavod za
udibenike i nastavna sredstya Sarajevo, 1985:

326 .'