Prava �ivotinja (Animal Rights)

Uvjerenje kako �ivotinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s po�tovanjem,

pravo na tjelesni integritet i pravo na slobodu kretanja. Kr�enje ovih prava nije
moralno opravdano, bez obzira na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da
imaju. Zagovornici prava �ivotinja vjeruju da je pogre�no �ivotinje tretirati kao
potro�nu robu, kao 'sredstvo prema cilju', jednako kao �to je iz istih razloga
pogre�no tretirati na isti na�in i ljude. Pokret za za�titu prava �ivotinja jednak
je za�titi ljudskih prava. Sljedbenici ove filozofije odlu�uju ne koristiti
proizvode proiza�le iz kori�tenja ili ubijanja �ivotinja za hranu, odje�u, zabavu
ili znanstvena istra�ivanja. Tako�er, odbijaju podr�avanje ili suradnju sa svima
koji koriste ili ubijaju �ivotinje u navedene svrhe.
Pojam 'prava �ivotinja' �esto se pogre�no rabi u vode�im medijima kao sinonim za
bilo koji oblik za�tite �ivotinja ili zastupanja �ivotinja, dok zapravo pojam ima
specifi�no zna�enje. Pogre�na uporaba pojma mo�e se usporediti sa socijalnim radom
naspram prakse ljudskih prava.
Dobrobit �ivotinja (Animal Welfare)
Rad s ciljem pobolj�anja zdravlja i dobrobiti �ivotinja koji je usmjeren djelovanju
prema pobolj�avanju uvjeta u kojima se �ivotinje iskori�tavaju za ljudski profit.
Kori�tenje �ivotinja za profit uklju�uje nekoliko, ako ne i sve, od sljede�eg:
zarobljeni�tvo, socijalnu deprivaciju, saka�enje, manipulaciju reprodukcije,
nedostojne postupke i preranu smrt. Kad bi �ovjek, poradi profita, isto �inio nad
drugim �ovjekom, nitko ne bi prihvatio tvrdnju da je �initelj zabrinut za dobrobit
osobe koja je ozlije�ena. Situacija nije ni�ta druk�ija kad ljudi koriste i ubijaju
�ivotinje poradi profita, tvrde�i da su zabrinuti za njihovu dobrobit.
Abolicija
Pojam koji se povezuje uz socijalnu pravdu i koji poziva na potpunu eliminaciju
(naspram reforme) svih oblika opresije, ropstva i izrabljivanja. Npr., prije
Ameri�koga gra�anskog rata na jednoj strani bili su zagovornici abolicije ljudskog
ropstva, a na drugoj se pozivalo na reformu kako bi se uspostavio nje�niji i bolji
oblik 'kr��anskog ropstva'. U kontekstu prava �ivotinja postoji sli�na distinkcija
izme�u onih koji otvoreno zagovaraju kraj ljudske eksploatacije �ivotinja i onih
koji tra�e uspostavljanje standarda i zakona koji �e propisati 'bolji i nje�niji'
pristup iskori�tavanju i ubijanju �ivotinja poradi profita. Ba� kao i u slu�aju
ljudskog ropstva, jedni vjeruju da je to ono najbolje �to se mo�e posti�i za
budu�nost, a drugi vjeruju u socijalne standarde po kojima su ljudi predodre�eni
koristiti �ivotinje, uzrokuju�i njihovu smrt.
Donald Watson, suosniva� Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama 20-og
stolje�a, vjerovao je da je uzgajanje �ivotinja na farmama nepravedno. Tijekom
jednog posjeta ujakovoj farmi opazio je: 'Idili�na scena je, ni vi�e ni manje,
smrtna kazna gdje su dani �ivota svih bi�a obilje�eni onime kad vi�e ne�e biti na
usluzi ljudskim bi�ima. Mo�emo jasno vidjeti da je trenutna civilizacija zasnovana
na izrabljivanju �ivotinja, jednako kao i pro�le civilizacije na izrabljivanju
robova...'.
Veganstvo
Rije� vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leichesteru, u Engleskoj, koji
je, s jo� nekoliko �lanova Vegetarijanskog dru�tva (Vegetarian Society), a unutar
njega, �elio osnovati slu�benu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni
mlijeko ni mlije�ne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i
istomi�ljenici po�inju osnivati vlastitu organizaciju. 1944. godine osnovano je
Vegansko dru�tvo (The Vegan Society) koje zagovara potpunu biljnu prehranu,
isklju�uju�i meso, ribu, jaja, mlijeko i mlije�ne proizvode (sir, maslac) i med te
poti�e i ohrabruje proizvo�a�e hrane, odje�e i obu�e da koriste alternative
�ivotinjskim proizvodima. Novoosnovana skupina slo�ila se da je prestanak bilo
kojeg oblika iskori�tavanja nu�an za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg
dru�tva.
Od samog po�etka veganstvo je definirano kao filozofija i na�in �ivota i nikad se
nije odnosilo samo na prehranu; ono se i danas odre�uje kao na�in �ivljenja i
sustav uvjerenja koji opisuje po�tivanje �ivota.
Vegani otkrivaju da prehrana bazirana na namirnicama bez �ivotinjskih sastojaka
vodi prema izvrsnom zdravlju, �to potvr�uje i �injenica da je osniva� Donald Watson
bio produktivan sve do smrti, u dobi od 95 godina. Veganska prehrana je u pro�lom
desetlje�u i znanstveno okvalificirana kao jedina metoda koja mo�e omogu�iti zdravu
prehranu za 6,6 milijarda ljudi. Nadalje, povelja Veganskog dru�tva predvidjela je
nekoliko desetlje�a prije pokreta za za�titu okoli�a jednu od njegovih osnovnih
odrednica: 'Veganstvo podsje�a na �ovjekovu du�nost prema Zemlji i njenim resursima
i tra�i na�ine kako povratiti zdravlje Zemlji i zapo�eti kraljevstvo prikladnog
kori�tenja Zemljinih resursa.'
Vegansko dru�tvo u Engleskoj definiralo je, u svom stautu, veganstvo na sljede�i
na�in:
Veganstvo ozna�ava filozofiju i na�in �ivota koji te�i isklju�iti - koliko god je
to mogu�e i prakti�no � sve oblike okrutnosti i iskori�tavanja �ivotinja za hranu,
odje�u i bilo koju drugu svrhu i koji promi�e razvoj i kori�tenje ne�ivotinjskih
alternativa za dobro �ovjeka, �ivotinja i okoli�a.
Bez okrutnosti (Cruelty-free)
Industriju zasnivanu na iskori�tavanju �ivotinja i javnost poziva se na kori�tenje
metoda sa �to manje boli ili torture, kako bi proizveli proizvode 'bez okrutnosti'.
�ak i u hipotetski i ekstremno nemogu�im situacijama kad se �ivotinju od ro�enja
tretira kao voljenog prijatelja, sve do trenutka kad �e poradi profita biti ubijena
'bezbolnom' injekcijom, ne mo�e se tvrditi da okrutnosti nije bilo. Zavr�iti ne�iji
�ivot prerano, protiv njegove volje, �in je okrutnosti.
'Sretno meso'
Prema mesnoj industriji i nekim neinformiranim �lanovima javnosti, ovaj pojam
ozna�ava razne oblike �ivotinjskog mesa proizvedenog iz tijela tzv. 'sretnih
�ivotinja', kako ih �esto prikazuju na kutijama i pakiranjima proizvoda,
marketin�ki impliciraju�i idili�an �ivot na zelenim pa�njacima i pod plavim nebom.
Unutar za�tite �ivotinja rabe se ironi�ni pojmovi za proizvode �ivotinja, kao �to
su: humano, suosje�ajno, 'bez okrutnosti', bez kaveza, 'slobodni uzgoj', uzgojeno
na pa�njacima, eko, organsko ili 'prijateljski prema �ivotinjama'. Ironija
proizlazi iz �injenice da takve marke stvaraju la�ne i obmanjuju�e dojmove kod
ve�ine ljudi, a koji bi bili u�asnuti i zgro�eni kad bi bili izlo�eni svemu �to se
zaista doga�a tijekom �ivota svih tih �ivotinja �ije proizvode koriste.
Veganstvo i ekologija
Farmski uzgoj �ivotinja ima jednu od sredi�njih uloga u sveukupnoj ekolo�koj
katastrofi na�eg planeta, odmah nakon industrijskog sektora. Odgovoran je za 18%
emisije stakleni�kih plinova (vi�e od transportnog sektora), zauzima 1/3 cjelokupne
kopnene povr�ine i 70% cjelokupnog obradivog zemlji�ta na planetu, glavni je uzrok
deforestacije �uma koje se uni�tavaju da bi se dobila zemlja za ispa�u ili za uzgoj
hrane koja je namijenjena isklju�ivo prehrani �ivotinja na farmama (88% uni�tene
�ume u Amazoni pretvoreno je u pa�njake za uzgoj �ivotinja) i na brojnim podru�jima
intenzivnoga farmskog uzgoja glavni je zaga�iva� izvora pitke vode �ije se zalihe
globalno alarmantno smanjuju. Sto�arstvo proizvodi oko 13 milijardi tona otpada
godi�nje. U vode�im zapadnim zemljama 80% proizvedenih �itarica koristi se za
prehranu �ivotinja na farmama. Tako�er, 80 % ribljih vrsta u ovom trenutku je
izlovljeno do odr�ive granice ili preko nje te nepovratno izumiru.
Ovaj tekst dio je bro�ure Uvod u aktivizam