Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

VoIP uređaji i način rada

SEMINARSKI RAD

Profesor: Student:
Dr.sc.Alfonzo Baumgartner Antonio Stanić

Orašje,Travanj 2016
 Sadržaj
1. UVOD ............................................................................................................................................... 1
2. Općenito o VoIP-u ........................................................................................................................... 2
3. Povijest Internet telefonije .............................................................................................................. 3
3.1 Predkomercijalna faza ................................................................................................................... 3
3.2 Računalno orijentirana faza .......................................................................................................... 3
3.3 Potpuno komercijalna faza ............................................................................................................ 4
4. Prijenos podataka u VoIP-u ............................................................................................................. 4
5. VoIP u usporedbi sa klasičnom telefonijom .................................................................................... 5
6. Kako VoIP radi?................................................................................................................................ 5
7. Pozitivni i negativni učinci VoIP-a .................................................................................................... 6
8. Razina kvalitete usluge .................................................................................................................... 6
9. Mežne osnove IP telefonije ............................................................................................................. 7
10. Tehničke osnove: SIP i H.323 signalni protokoli .......................................................................... 8
11. Mobile & Wireless VoIP - Budućnost VoIP-a? ............................................................................. 9
12. Prednosti i nedostaci internet telefoniranja ............................................................................... 9
12.1 Prednosti I-telefoniranja: ............................................................................................................ 9
12.2 Nedostaci I-telefoniranja: .......................................................................................................... 10
13. Voip telefoni .............................................................................................................................. 11
13.1 Klasični VoIP telefoni ................................................................................................................ 11
13.2 Android telefoni ........................................................................................................................ 12
13.3 RTX IP telefon ............................................................................................................................ 13
14. VoIP PROGRAMI ........................................................................................................................ 13
14.1 Skype ......................................................................................................................................... 13
14.1.1 Korištenje Skype-a ............................................................................................................. 14
14.1.2 Prednosti Skype telefona ...................................................................................................... 15
14.1.3 Skype usluge .......................................................................................................................... 15
14.2 Google talk................................................................................................................................. 15
14.3 WhatsApp .................................................................................................................................. 17
14.4 Viber .......................................................................................................................................... 17
14.5 Nonoh ....................................................................................................................................... 18
15. ZAKLJUČAK................................................................................................................................. 20
16. Literatura ................................................................................................................................... 21
 1. UVOD

Danas je sve veća potreba za multimedijalnim uslugama i komunikacijama. Želi se koristiti ista
infrastruktura, ali i jednostavno sučelje za različite aplikacije. Ipak, VoIP komunikacija danas još
uvijek zauzima mali dio udjela u komunikacijama.
Budućnost VoIP-a leži u mogućnostima novih i naprednijih aplikacija, gdje je glas samo jedna od
informacija u aplikaciji. Upotreba VoIP-a za telefonski promet smanjuje troškove ali je upitna
kvaliteta koja se može postići. U prilog širenju VoIP-a ide stalan razvoj tehnologije te popularizacija
upotrebe kompjutera i Interneta među širokim masama ljudi, u poslovne i privatne svrhe.

VoIP je skraćenica od eng. složenice Voice over Internet Protocol i ime je za komunikacijsku
tehnologiju koja omogućava prijenos zvučne komunikacije preko internetske mreže. Tehnologija je
postala popularna razvojem širokopojasnog interneta, jer u većini slučajeva omogućava besplatno
telefoniranje s računala na računalo te jeftinije telefoniranje s računala na mobitele i fiksnu liniju.

1
 2. Općenito o VoIP-u

IP telefonija je naziv za tehnologije (protokole, SW, HW) koje koriste paketsku mrežu baziranu
na IP (Internet Protocol) protokolu za razmjenu glasovnih i drugih oblika informacija koje se
tradicionalno prenose putem klasične telefonske mreže uz nadogradnju svih tehnološki naprednih
komunikacijskih tehnika (e-mail, Instant Messagging, itd...). Jednako tako, VoIP je u stvari IP
telefonija u užem smislu riječi, što znači da se odnosi na onaj dio IP telefonije koji glas prenosi putem
Interneta od pozivatelja do odredišta. VoIP tehnologija je tehnologija budućnosti koja ostvaruje
tehničke preduvjete za razvijanje novih poslovnih rješenja, daje temelje daljnjoj nadgradnji novih
naprednih usluga i što je najvažnije ostvaruje iznimno velike financijske uštede. Koristeći IP telefon ili
poseban uređaj tzv. gateway te SIP protokol (Session Initiation Protocol), VoIP obavlja razmjenu
glasovnih pa i drugih oblika informacija koje su se do sada prenosile putem analogne telefonske
mreže, digitalizira ih, komprimira i ’pakira’ u pakete koje, prilikom poziva ’provuče’ kroz postojeću
(najčešće ADSL) Internet vezu uz ostali redovnii podatkovnipromet. Ukoliko započeti poziv završi u
istoj mreži (npr. poziv s jednog na drugi broj unutar VoIP DIREKT-a) on može za korisnika
biti potpuno besplatan ili ako ide prema javnoj govornoj mreži drugih operatera, njegova cijena može
biti višestruko niža od cijene poziva upućenog preko klasičnog telekom operatera. Na taj način se
ostvaruje ušteda u telefonskim troškovima i do 90%.

Upotrebom ovog standarda, uz uporabu računalne infrastrukture, dodatnog sklopovlja i programske

podrške Internet postaje medij za prenošenje telefonskih poziva. Prilikom poziva plaća se samo veza
sa Internet providerom i nadoknada kompaniji koja omogućuje dotičnu uslugu po minuti razgovora.
Računala preuzimaju funkciju centrala, sistem je moguće programirati za različite varijante
automatske distribucije poziva, automatske telefonske sekretarice uređaja i sl.
VoIP omogućava obavljanje telefonskog razgovora upotrebom već postojeće Internet veze, kao
zamijena za standardnu telefoniju, kako u lokalnom i međugradskom prometu, tako i u
Međunarodnom.
Javna telefonska mreža koristi Public Switched Telephone Network (PSTN) sustav koji primjenjuje
tehnologiju komutacije kanala što znači da je predodređeni govorni kanal dodijeljen svakom
pojedinačnom razgovoru. Ali telefonske mreže su na migracijskom putu prema VoIP-u (Voice over
Internet Protokol). VoIP sustav obavlja digitalizaciju analognog signala, kodiranje i kompresiju, zatim
segmentaciju u pakete i prijenos do odredišta. Takva komprimirana digitalna poruka ne zahtijeva
govorni kanal. Umjesto toga, poruka može biti poslana preko istih podatkovnih linija koje se koriste za
Internet te predodređeni kanal nije više potreban. Dok je VoIP tehnologija bila u ranom razvoju bilo je
dosta problema sa kvalitetom usluga u odnosu na analognu telefoniju, ali se tehnologija ubrzano
poboljšava.

2
 3. Povijest Internet telefonije

Sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, jedini promet u telekomunikacijskim mrežama bio je
govorni promet (klasična telefonija). Da bi se prijenos govora ostvario isti je bio zasnovan na
prespajanju fizičkog puta (kanala) kroz telekomunikacijsku mrežu i stvaranju veze stalne pojasne
širine između dva telefona za vrijeme trajanja poziva. Pojavom računala pojavila se i potreba i za
njihovim umrežavanjem i razmjenom podataka između njih. Tada nastaju podatkovne mreže odnosno
Internet. Internet je temeljen na paketnom prijenosu podataka. Pristup Internetu se zbog velike
razgranatosti klasičnih telekomunikacijskih mreža temeljio na prijenosu podataka preko njih uz
korištenje modema. Uz stalno povećavanje brzine pristupa, takvo rješenje je funkcioniralo relativno
dobro dok eksplozija Interneta nije dramatično povećala podatkovni promet. Rješenje je bilo uvođenje
nove digitalne paketne mreže i odvajanju podatkovnog prometa od mreže s prespajanjem kanala, koja
bi ostala rezervirana za prijenos govora. Postojanje odvojenih mreža za prijenos govora i podataka bio
je poticaj razmatranju razlika između njih. Jedna od bitnih razlika je i način tarifiranja korištenja
Internet veze i telefonskih razgovora. U cijeni korištenja Internet veze udaljenosti nije bitna, dok u
slučaju klasične telefonije udaljenost igra jako važnu ulogu. Ekonomski aspekt je zaslužan za
revoluciju koja se događa u telekomunikacijskoj industriji. Tehnologija prijenosa govora paketnim
mrežama naziva se i Internet telefonijom ("Internet Telephony"). Njena snaga je u rasprostranjenosti i
popularnosti protokola IP i eksploziji Interneta koji je temeljen na tom protokolu. Brz napredak
tehnologije i izgradnja jakih IP okosnica uvodi IP tehnologiju u svijet govornih komunikacija.
Osim toga, paketne mreže su programski upravljane i njihova konfiguracija je mnogo fleksibilnija od
tradicionalnih PSTN mreža.
Do današnjega dana, prijenos govora preko Internet protokola je prošao kroz tri evolucijske faze:
• predkomercijalna (1980. – 1995.)
• računalno orijentirana (1995. – 1998.)
• potpuno komercijalna (1998. do danas).

3.1 Predkomercijalna faza su znanstvene aktivnosti na različitim sveučilištima i znanstvenim

organizacijama vezanim uz razvoj Interneta. Zadatak je bila uspostava audio i video konferencije
preko Interneta, tako da je u ovoj fazi povezivanje s PSTN mrežama bilo zanemareno.
Posao su koordinirale dvije radne skupine u organizaciji "Internet Engineering Task Force" (IETF),
standardizacijsko tijelo za Internet protokole. Radna skupina za prijenos audio i video tijekova (AVT –
"Audio/Video Transport") je definirala protokol za prijenos u stvarnom vremenu (RTP – "Real time
Transport Protocoli"). Radna skupina za upravljanje višemedijskim konferencijskim sesijama
(MMUSIC – "Multiparty Multimedia Session Control") je razvila obitelj protokola za ostvarenje
višemedijskih konferencija preko Interneta, uključujući protokol za pokretanje sesije (SIP – "Session
Initiation Protocol"). Protokol SIP je prošao mnoge izmjene prije nego što ga je u ožujku 1999. godine
organizacija IETF predložila kao standard.

3.2 Računalno orijentirana faza je započela početkom 1995. pojavom komercijalnih VoIP
programskih aplikacija. Te aplikacije su omogućavale uspostavu poziva preko Interneta između dva
višemedijska osobna računala. Sva "pamet", signalizacija i upravljačke funkcije, su bili smješteni na
osobnom računalu. Kvaliteta komunikacije bila je nedovoljna, ali je princip privukao veliku pozornost
javnosti uspostavljajući prvo područje VoIP primjene: komunikaciju između osobnih računala. Nije
postojao standardizirani signalizacijski protokol, svaka VoIP aplikacija je bila zasnovana na
nestandardnom (vlasničkom) signalizacijskom protokolu, što je onemogućavalo interoperabilnost
različitih proizvođača i ograničavalo mogućnosti korištenja usluge.Organizacija "International
Telecommunication Union" (ITU) je uočila taj „propust“ i započela u svibnju 1995. godine rad na
standardizaciji VoIP signalizacijskog protokola. U lipnju 1996. studijska grupa organizacije ITU
(ITU-T) objavljuje prvu verziju protokola H.323 kao standarda za video konferencije u stvarnom
vremenu ostvarene preko lokalnih mreža bez garancije kvalitete usluge (QoS – "Quality of Service").
Već do kraja 1996. protokol H.323 je postao signalizacijski protokol većine videokonferencijskih
programskih aplikacija.

3
3.3 Potpuno komercijalna faza: Osim što je omogućio međusobnu komunikaciju različitih VoIP
proizvoda i preuzeo tržište prvotnih nestandardnih rješenja, H.323 je postao ključni protokol koji je
omogućio uzlet VoIP tehnologije u sljedećoj fazi koja započinje početkom 1998. godine. Tada je
izbjegavanje skupe PSTN mreže s vremenski i daljinski ovisnim tarifiranjem ("toll bypass") te
uspostava međunarodnih poziva korištenjem VoIP tehnologije, ocijenjeno kao jedan od glavnih
poticaja globalnom prihvaćanju. Također, velik broj PSTN korisnika je dodatno podcrtao potrebu za
spajanjem PSTN i IP mreža. To je jedan od razloga što je H.323 pristupnik sastavni dio H.323
arhitekture od samog početka i da protokol H.323 stalno unaprjeđuje podršku za integraciju s PSTN
mrežama. Točnost gornje procjene se očitovala u velikoj potražnji za H.323 pristupnicima, koji
omogućuju prijelaz iz PSTN mreže u IP mrežu i obratno, i u naglom uzletu VoIP tehnologije. U ovom
razdoblju su se pojavili i novi standardi i arhitekture od kojih su neke, poput protokola SIP i
MEGACO (MEGACO – "Media Gateway Control") arhitekture, i zaživjele.VoIP tehnologija svoj rad
zasniva na korištenju algoritama kodiranja visoke razine sažimanja koji zadržavaju zadovoljavajuću
kvalitetu govora potrebnu za razgovijetnu i ugodnu komunikaciju. Pored toga, povećanje pojasne
širine u pristupnim mrežama omogućuje postizanje kvalitete govora jednake PSTN usluzi pri
komunikaciji VoIP pretplatnika s PSTN pretplatnikom, ili čak i bolje pri komunikaciji između VoIP
pretplatnika. Kako bi omogućili što bolju kvalitetu usluge, radne skupine standardizacijskih tijela,
primjerice "Diffserv" (IETF), razvile su mehanizme osiguranja kvalitete usluge kojima se kašnjenje
nastalo u paketnoj mreži smanjuje. IETF je razvio protokol MPLS kao podršku mehanizmima
osiguranja kvalitete usluge. Pouzdana, robusna i stabilna hardverska platforma je još jedan od
preduvjeta za visoko kvalitetno tržišno VoIP rješenje. Činjenica je da VoIP tehnologija dobiva sve
veći dio kolača, ali je isto tako činjenica da će VoIP i tradicionalna telefonija još dugo živjeti zajedno.
Zbog toga je mogućnost povezivanja VoIP i PSTN mreža jedan od važnijih zahtjeva svakog
telekmunikacijskog operatera, a VoIP pristupnici su vrlo traženi na tržištu.

4. Prijenos podataka u VoIP-u

Donedavno, svijet glasovne komunikacije (Voice) i svijet prijenosa podataka (Data) bili su strogo
odvojeni. Glas se prenosio isključivo fiksnom telefonskom linijom, tj. javnom glasovnom mrežom a
putanja fiksne veze ostvarivala se pozivom i održavala se za vrijeme trajanja veze, pri čemu su svi
resursi bili rezervirani za poziv (komutacija komunikacijskog kanala), vodeći se modelom naplate
prema trajanju poziva. Godine ulaganja u fiksnu telefonsku mrežu učinile su ovaj način komuniciranja
gotovo 100% pouzdanim i komfornim u cijelom svijetu pri čemu smo i lokalne i međunarodne pozive
često znali uzimati 'zdravo za gotovo'. Nasuprot tome, podatkovni promet prenio se u javne
podatkovne mreže. Datoteke, poruke i dokumenti prebacuju se u niz manjih paketa, koji se u tom
obliku šalju mrežom na odredište, pri čemu svaki paket poslan u mrežu sadrži zaglavlje sa adresom o
mjestu primanja te druge podatke. Svi paketi ne moraju se primiti istim redoslijedom kao što su
odaslani, a neki mogu imati znatno različite putanje prolaska kroz mrežu usmjerivača i preklopnika te
ostalih elemenata u mreži. Zbog te činjenice moguće je da dio paketa ne stigne na odredište i bude
izgubljen ili oštećen u mreži.
Telekomunikacijski trendovi ukazuju na kombiniranje dvaju osnovnih načina prenošenja podatkovnih
i glasovnih informacija, pri čemu su se u početku koristili neki trikovi, najčešće podaci pretvarali u
oblik koji podsjeća na glasovni i tako prenosili postojećom infrastrukturom. U novijoj varijanti
glasovna informacija pretvara se u podatkovni oblik i tako se prenosi javnom podatkovnom mrežom.
Ovakve pretvorbe ukazale su na postojanje većih neiskorištenih dijelova u glasovnoj komunikaciji, pri
čemu se došlo do zaključka da je samo 10 - 25% vremena potrebno za prijenos glasa. U ostalo vrijeme
najčešće se događaju slijedeće stvari: slušamo sugovornika s druge strane, razmišljamo o odgovoru
kojeg ćemo dati na upit ili tek dišemo između izgovorenih riječi. Upravo u ovoj činjenici krije se
prednost prenošenja glasa putem podatkovnih mreža, koji je tada zbog kompresije znatno efikasniji a
time i jeftiniji.

4
 5. VoIP u usporedbi sa klasičnom telefonijom
Već smo navikli na pouzdane načine komunikacije fiksnom telefonskom linijom (PSTN), sve drugo
što ugrožava dosadašnji tradicionalni način pristupa javnim komunikacijskim uslugama u najmanju
ruku gledamo sa sumnjom. Mreže s paketnim prijenosom podataka dosegle su zrelost i mogu se
usporediti sa fiksnim mrežama glasovnog prijenosa.Takvom razvoju situacije, posredno su pridonijela
različitost komunikacijskih rješenja , te konkurentnost na tržištu, te prihvaćanje novih tehnologija od
strane korisnika. Još je 1996. gotovo 90% prenesenih informacija u telekomunikacijskim mrežama bila
glasovnog sadržaja. Porast glasovnog prometa na godišnjoj razni bio je tek 3 do 4% a podatkovnog
gotovo 30%. Porast podatkovnog prometa pobudio je interes za prijenos glasovnih informacija u sve
brojnijim podatkovnim mrežama. Prijenos glasovnih komunikacija putem IP protokola, kojeg
poznajemo pod sinonimom VoIP.

6. Kako VoIP radi?

U VoIP mrežama pretvaranje glasa u podatkovne pakete vrši se gotovo trenutno (procesi digitalizacije,
kompresije i paketizacije), u realnom vremenu a vrlo često tom prilikom smanjuje se i propusnost
mreže (Bandwidth) zbog mogućnosti slanja višestrukih podatkovnih paketa istovremeno. Proces
stvaranja paketa i njihov put kroz mrežu u kojem sudjeluju signalizacijski SS7 i mrežni TCP/IP
protokoli teče ovako:
-Analogni glasovni signal konvertira se u linearni PCM digitalni zapis (16 bita svakih 125 µs).
-Šumovi i jeka uklanjaju se iz PCM zapisa, a vrši se i dodatna analiza radi stišavanja praznih dijelova i
detekcije osnovnog tona.
-Dobiveni PCM zapisi, konvertiraju se u glasovne frameove, komprimiraju Vocoder kompresijom i
enkodiraju ITU-T G.729 standardom putem CS-ACELP algoritma, brzine prijenosa 8 kbits, koji stvara
10 ms dugačak frame koji sadrži 10 B glasa frekventnog raspona od 300 Hz do 3,4 kHz.
-Glasovni frameovi integriraju se u glasovne pakete. U početku to je RTP paket kojem je dodan UDP
paket sa podacima o izvorištu i odredištu. Na kraju paket ima 20 B i sadrži sve informacije uključujući
i IP adresu odredišta.
-Paketi se šalju putem interneta, pri čemu usmjerivači i preklopnici na putu pregledavaju prethodno
upisanu informaciju o odredištu paketa i usmjeravaju putanju.
-Kad paketi stignu na odredište, prolaze obrnutu proceduru za reprodukciju glasa. Svi IP paketi su
numerirani, a da bi se dobio smislen glasovni oblik, prilikom primanja IP paketi moraju se posložiti po
potrebnom redoslijedu.

Prijenos signala putem VoIP-a

5
 7. Pozitivni i negativni učinci VoIP-a
VoIP ima nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalnu telefonsku mrežu. Velika prednost je u
mogućnostima proširenja, odnosno priključenju dodatne linije u ured ili kućno okruženje, za razliku
od tradicionalne telefonije gdje sve počinje i završava - slobodnom bakrenom paricom. IP telefonija ne
ovisi izravno o lokaciji korisnika a nudi i dodatne sadržaje, u prvom redu to su identifikacija
pozivatelja (Calling Line ID, CLID), preusmjeravanje poziva i glasovna pošta, čime postaje zanimljiva
i postojećim korisnicima fiksne linije, koje su spomenute usluge dodatno plaćali. Postoje i ograničenja,
osim kvalitete komunikacijskog kanala i pouzdanosti internetske veze, baš kao i kod tradicionalne
telefonije, nije moguće izravno osigurati tajnost komunikacije na jednostavan način. Jedino smisleno
rješenje uočenih tegoba je enkripcija sadržaja i provjera autentičnosti, primjenom postojećih
sigurnosnih protokola u realnom vremenu. VoIP nije za korisnike koji šalju fax, putem IP mreže još
uvijek je ograničeno, pa je to potaknulo razvoj alternative Fax over IP, poznatiji kao T.38 protokol.
Problem su i pozivi u nuždi, koje VoIP operateri ne mogu jednostavno usmjeriti na brojeve lokalnih
hitnih službi, osim u slučaju ako su korisnici VoIP operaterima dali podatak o svojem prebivalištu.
Ponajprije zbog cijena usluge i približavanja tradicionalnoj telefoniji, VoIP ima svjetlu budućnost kod
najvećeg broja korisnika. Tradicionalna telefonija oslanja se uglavnom na gradsku mrežu i redulantno
napajanje istosmjernom strujom iz akumulatora unutar telefonskih centrala, dok se VoIP kod korisnika
oslanja isključivo na neprekidno napajanje (UPS) kao krajnju mjeru u slučaju prekida kontinuirane
opskrbe električnom energijom.

8. Razina kvalitete usluge

Kritična stvar kod IP telefonije je osiguranje kvalitete usluge, odnosno Quality of Service (QoS).
Razina kvalitete usluge može se promatrati kroz nekoliko parametra koji uključuju:
-minimalnu propusnost (bandwidth),
-mrežnu latenciju i kašnjenje (delay),
-gubitak paketa (loss),
-jeku,
-šumove,
-smetnje u komunikaciji (echo),
-sigurnost i opću pouzdanost,
-varijaciju kašnjenja (jitter).

Upravo je ponekad niska razina kvalitete usluge glavni argument protiv široke primjene VoIP-a.
Varijacije kašnjenja (jitter) mogu se ukloniti tako da paketi pristižu u međuspremnik (buffer), koji će
kompenzirati neujednačenost pristizanja paketa. Proizvođači hardvera i ljudi zaduženi za razvoj
softvera imaju težak zadatak, proizvesti prijenosni sustav koji će osigurati visoku razinu kvalitete
usluge. Svega 1% gubitaka u paketnom prijenosu znači otežanu komunikaciju, a 3% korisnike dovodi
doslovno do ruba očaja. Neslavno objašnjenje za takve pojave donosi UDP protokol koji ne jamči da
će paketi podataka na odredištu biti primljeni istim redoslijedom. Kvaliteta VoIP komunikacija u
praksi nije ujednačena: pozivi u zemlje sa razvijenom internetskom infrastrukturom i VoIP
regulativom su vrlo kvalitetni i približavaju se tradicionalnoj telefoniji, dok pozivi u zemlje koje
nemaju razvijenu IP mrežu, mogu biti problematični. Ako putanja u komunikaciji uključuje satelitske
veze, kašnjenje signala može biti jače izraženo (čak 400 do 600 ms za geostacionarnu putanju), u tom
slučaju idući prijamni čvor mora presložiti pakete koji kasne prema željenom redoslijedu. Drugi
problem VoIP-u predstavljaju barijere npr: vatrozidi i uređaji koji maskiraju adrese (Network Access
Translation, NAT). Za rješenje tog problema koriste se STUN i ICE protokoli. Unatoč svim
problemima, nedostaci se brzo uklanjaju čime postajemo svjedocima široke rasprostranjenosti VoIP-a,
povremeno loše iskustvo i povremeni problemi prolaze u trenu. Uporaba VoIP-a krije još jednu

6
zanimljivu činjenicu, posve nemjerljivu sa PSTN sustavima: mnogo korisnika i sudionika ali samo
jedna mreža svih mreža - internet.

9. Mežne osnove IP telefonije

Kako se VoIP kao mrežna tehnologija zasniva na TCP/IP protokolu, mora sadržavati i neke osnove
kao i većina IP sustava. U prvom redu ovdje mislimo na OSI (Open Systems Interconect) slojeve,
kojih kod VoIP-a ima pet:
-fizički sloj (primjerice bakrena parica, priključci, napajanje, radio-veze ili optički kabeli),
-podatkovni sloj (sloj koji predstavlja medij za detekciju pogrešaka u prijenosu podataka),
-mrežni sloj (brine se o prijenosu i usmjeravanju podataka, definirajući adrese i rute),
-transportni sloj (sadrži TCP i UDP protokole),
-aplikacijski, prezentacijski i sesijski sloj (koji čine OS, razne aplikacije te servisi kao što su DNS).

VoIP poslužitelji su zajednička povezna točka VoIP sustava, softverski bazirani serveri omogućuju
izravni prijenos podataka koji je omogućen pozivanjem drugih VoIP aplikacija putem mrežnog
Ethernet sučelja. VoIP serveri mogu imati različite uloge, posebno kod korisnika koji se na VoIP
sustave spajaju različitim komunikacijskim načinima i protokolima. To su navedene radnje:
-primanje poziva i upravljanje komunikacijom po uzoru na tradicionalni PBX sustav (kućna centrala,
u tom slučaju VoIP server često ima sinonim softPBX i pogonjen je najčešće Linuxom),
-snimanje poziva i automatski odgovor,
-konferencijski razgovor (konferencijska veza triju ili više sudionika),
-pristupno sučelje (povezivanje standardnih telefona i PBX uređaja u IP sustav) ,
-konvertiranje različitih audio codeca u realnom vremenu kako bi se omogućilo izravno povezivanje
različitih analognih, digitalnih i IP krajnjih točaka (uređaja, telefona).

Krajnje točke(uređaji) spajaju se najčešće RJ-45 10/100 BaseT mrežnim sučeljem izravno na lokalnu
računalnu mrežu, što je uobičajeno za hardverske IP telefone namijenjene malim i srednjim tvrtkama.
Krajnje točke mogu biti i različiti adapteri (Analog Telephone Adapter - ATA) za spajanje standardnih
telefonskih aparata na TCP/IP mrežu, koji u pravilu koštaju manje od IP telefona, no često su i
ograničenih mogućnosti. Kao i kod PSTN postoje dvije varijante pristupa VoIP mreži: izravno biranje
ili biranje sa pristupnim brojem.

Povezivanje voipa na pots mrežu-shema

7
 10. Tehničke osnove: SIP i H.323 signalni protokoli

Signalizacijski protokol predstavlja zajednički jezik koji omogućuje različitim uređajima kao što su
VoIP i PSTN telefoni, serveri i PBX sustavi, zajedničku komunikaciju, tj. početak, nadziranje te
završetak komunikacije. Postoji nekoliko vrsta protokola no dva su osnovna protokola uglavnom
definiraju VoIP: ITU H.323 i IETF SIP (Session Initiation Protocol). Međunarodna organizacija
International Telecommunications Union (ITU) predložila je protokol H.323 za lokalnu petlju, no
njega u novije vrijeme zamjenjuje SIP protokol. Zajednička osobina protokola: svi protokoli imaju
zadaću signalizirati i zabilježiti bitne događaje za vrijeme poziva: početak i kraj poziva ali i neke
druge radnje kao što je konferencijska veza triju sudionika. Ostali signalizacijski protokoli
kao Cisco Skinny Client Control Protocol (SCCP) ili Nortleov UNISTIM razvijeni su od strane
privatnih tvrtki i sadrže osobine upravljanja i nadzora mrežnog VoIP prometa koji se javno ne
primjenjuju. H.323, prvo je rješenje standardizirano za govornu, video i podatkovnu komunikaciju u
paketnim mrežama te za povezivanje s tradicionalnim mrežama s komutacijom kanala
(PSTN, ISDN, GSM), preporučuje se za PBX i slične sustave. H.323 omogućuje integraciju postojeće
javne telefonske mreže (POTS, ISDN) u VoIP sustave. Zanimljivo je reći kako je spomenuti protokol
bio izvorno zamišljen za video konferencije u računalnim mrežama, baziran na Microsoftovom
NetMeeting softveru te Avaya Multivantage i Nortel Meridian IP PBX sustavima, no tijekom godina
evoluirao je u pogodan protokol koji zamjenjuje tradicionalne PBX sustave. H.323 protokol krovna je
preporuka (umbrella) za mnoge druge komunikacijske protokole kao što su H.225.0, H.245, T.120,
H.235, G.711, G.723.1, G.729, H.261, H.263, T.38 i druge. Kao protokol, H.323 prilično je složen i
pruža vrlo širok spektar mogućnosti. H.323, osim tehničkih zahtjeva, registracije uređaja i pristupnika
te adresiranja, definira i arhitekturu. Glavni elementi u H.323 mrežama su: H.323 terminal, H.323
pristupnik (Gateway) i upravnik (Gatekeeper) te MCU jedinica za upravljanje višestranim
konferencijama (Multipoint Control Unit) i H.323 graničnik (Border element). H.323 pristupnik
(Gateway) ima ulogu prevođenja signalizacijskih protokola i načina prijenosa, komunikacijskih
procedura i raznih oblika kodiranja. H.323 upravnik (Gatekeeper) ima zadaću kontrole pristupnim
resursima, upravlja propusnošću, pazeći na QoS ali i brine o tarifiranju, odnosno potrebne informacije
o ostvarenim pozivima šalje drugim serverima.
Session Initiation Protocol (SIP), razvijen je od strane organizacije Internet Engineering Task Force,
profesionalne udruge kojoj nije bio cilj stvoriti krovni protokol za glasovnu, podatkovnu i video
komunikaciju u paketnim mrežama. End to end protokol, baziran na HTTP protokolu, nije
sveobuhvatan već se oslanja i na druge protokole, pojednostavljeno SIP omogućava komunikaciju
koja se tada vrši na različite načine, najčešće uz pomoć RTP (Real Time Transport Protocol) i SDP
(Session Description Protocol) protokola. RTP je IETF-ov protokol za prijenos sesija multimedijskih
podataka u realnom vremenu, uključujući audio, video i tekstualne sadržaje. Omogućava kodiranje i
pretvaranje podataka u pakete i prijenos tih paketa putem interneta. SDP koristi se za opisivanje i
kodiranje mogućnosti, odnosno sposobnosti sudionika sesije. Opisivanje se koristi za usklađivanje
karakteristika sesije kako bi svi uređaji u sustavu mogli ravnopravno sudjelovati. SIP spada u tzv. End
to End signalne protokole, što znači da je stanje mreže i logika spremljena na krajnjim točkama
(uređajima) pa samim time ne postoji jedinstvena točka ispada, što mu daje određenu skalabilnost, no
cijena za to je veće zaglavlja paketa. Krajnje točke u SIP sustavu identificiraju se SIP korisnicima,
odnosno URI-ma (URI, Uniform Resource Indicators), oblikom adrese koja sliči na mail adresu
(oblika sip:korisničko_ime@domena). Isti URI može služiti za SIP ili elektroničku poštu što
pojednostavljuje komunikaciju. Kao i kod prethodno spomenutog protokola, postoje mrežni elementi,
SIP logičke jedinice, a to su korisnički agenti (User Agents), proxy server, register te redirect serveri,
koji se po potrebi mogu spajati kako bi se povećala brzina obrade informacija, no to ovisi o
pojedinačnoj implementaciji ali i konfiguraciji sustava.

8
 11. Mobile & Wireless VoIP - Budućnost VoIP-a?

Korporativna uporaba VoIP-u daje svijetlu budućnost posebno između udaljenih poslovnica tvrtke
koje su povezane internetom. Ušteda na pozivima je jako izražena. Da bi se izbjegli dodatni troškovi,
brojne tvrtke i korporacije postavljaju i vlastite pristupne točke. Mnogim je tvrtkama VoIP
jednostavna i jeftina nadogradnja na web, e-mail, Instant Messaging i video konferencije putem
interneta. U mnogim razvijenim zemljama znatan dio populacije koristi isključivo mobilne telefone.
Za očekivati je da se poveća interes za VoIP-om i kod mobilnih korisnika. Zanimljivo je da su i
radioamateri kao populacija pronašli svoj interes u VoIP tehnologiji, pa je u zadnje vrijeme osobito
popularan Radio Over IP (RoIP), velika mreža repeatera radioamaterskog signala koja pokriva veći
dio svijeta. Kako se broj korisnika VoIP telefonije povećava, a postojeći korisnici PSTN mreža
također sve brojnije migriraju u smjeru VoIP-a, u mnogim zemljama zakonodavstvo pokušava
regulirati taj novi način komuniciranja. U Europskoj Uniji, zasada ne postoji jedinstvena regulativa (u
donošenju) i zakonodavstvo nad VoIP-om, već je taj način komunikacije u nadležnosti pojedinih
nacionalnih TK regulatora, koji još uvijek uglavnom procjenjuju snagu novog tržišta.

12. Prednosti i nedostaci internet telefoniranja

12.1 Prednosti I-telefoniranja:

-VoIP je jeftiniji od obične telefonske veze koju još uvijek koristi većina ljudi. Bilo da se koristi u
svome domu ili u tvrtci, za pozive unutar države ili međunarodne pozive, VoIP štedi novac.

-Mogućnost integracije računalnih aplikacija kao što su e-mail, fax, web konferencije i video telefona
s običnim telefonom.

-Moguće je "ponijeti" svoj broj sa sobom u bilo koji dio svijeta gdje postoji pristup Internetu, te pričati
s partnerima po cijeni lokalnog poziva kao iz države čiji smo korisnik.

-Pogodno za one čiji prijatelji i obitelj žive na jednoj određenoj lokaciji. Budući da imaju mogućnost
odabrati vlastiti pozivni broj, mogu telefonirati s njima po cijeni lokalnog poziva.

-Nema nikakvih troškova poziva unutar mreže, odnosno ako su u infrastrukturi povezane udaljene
lokacije putem Interneta, jedini trošak je sama veza prema Internetu.

-Potpuna kontrola troškova, u svakom trenutku se može znati koliki su troškovi telefoniranja i kakva
im je struktura.

-Izuzetno prijateljsko okruženje za telefoniranje. Osobno računalo nije preduvjet za telefoniranje,

samo telefonski uređaj.

KOLIKE SU UŠTEDE?

Teško je na to precizno odgovoriti zbog različitog sustava tarifiranja i trajanja poziva. Nominalne
uštede na punu minutu kreću se i do 80%, a za neka su 100% (potpuno besplatni razgovori), no praksa
je pokazala da se realno može uštedjeti između 40% i 70% u usporedbi sa računom koji bi stigao od
nacionalnog operatera. Svaki korisnik trebao bi sam izračunati isplativost, odnosno na temelju
najčešće zvanih odredišta usporediti cijene. Uštedu možete izračunati i sami.

9
Potpuno besplatno možete isprobati na linku www.nonoh.net ili na bilo kojem drugom VoIP
programu, prema free destinacijama..
Upišite svoj fixni tel. sa predbrojem za BiH +387 xx xxx xxx (bez nule za pozivni grada), a u donju
rubriku broj koji pozivate. (mora biti sa free liste).
Zvoni će prvo Vaš tel. a kad dignete slušalicu onda će početi zvoniti telefon koji ste naveli kao
“Destination phone number”

Primjena VoIP-a u poslovanju

Svim tvrtkama je vrlo važno iskoristiti tehnologiju pomoću koje će uštediti u poslovanju .
Sa korištenjem VoIP-a tvrtke će ostvariti značajne uštede, pogotovo ukoliko posluju sa
Inozemnim tvrtkama ili imaju svoje poslovnice u inozemstvu. Razgovori sa inozemstvom preko
VoIP-a se puno više isplate. Moguće je besplatno pozivati sve korsinike koji koriste istu mrežu,
a pozivi prema svim destinacijama u svijetu su 40-90% jeftiniji od cijena nacionalnih operatera.
Jedini problem je kvaliteta i brzina internet veze o kojoj ovisi kvaliteta poziva. Bez
brzog interneta neće biti moguće ostvariti kvalitetan VoIP poziv.

12.2 Nedostaci I-telefoniranja:

-Oba sudionika moraju biti istovremeno online.

-Kvaliteta zvuka ovisi o Internernet vezi, bolja veza osigurava veću kvalitetu komunikacije.

-Potrebno imati dobru zvučnu karticu, mikrofon i zvučnike.

-Inžinjeri koji rade na uspostavljanju VoIP mreža često zanemaruju sigurnosni aspekt i prijetnju
instalacije trojanskog konja kojim se može upravljati udaljeno i snimati VoIP razgovore. Maligni
korisnik ovog softvera treba kompromitirati samo jedno računalo u mreži ciljane organizacije i tada
može prisluškivati sve VoIP razgovore.

Ipak, možemo zaključiti da ovaj način telefoniranja ima puno više prednosti, te da će se u skoroj
budućnosti, uz razvoj ove tehnologije, sve više ljudi prebaciti na ovakav način komunikacije.

10
 13. Voip telefoni

Jedan od vodećih proizvođača IP telefona, Yealink, je nedavno na tržište izbacio nove modele uređaja
koji su dostupni i na internet stranicama za kupnju. Novim modelima Yealink pokazuje zašto drži
svoju poziciju u top tri proizvođača IP telefona na svijetu. Yealink ima dobar recept za uspjeh:
-kvalitetan proizvod,
-dobar izgled i
-pouzdanost koju cijene korisnici diljem svijeta.
Od ovoga nisu odustali niti prilikom izrade novih modela telefona, tako da vjerujemo da ćete znati
prepoznati prednosti koje Vam nude novi uređaji. Ukratko ćemo predstaviti nove telefone na web-u, a
za sve detaljnije informacije o uređajima možete provjeriti putem interneta. Vrlo je bitno naglasiti da
su svi uređaji u potpunosti kompatibilni sa VoipBON sustavom. Osim samih telefona tu se našlo i
nekoliko dodataka za iste, a u narednih nekoliko rečenica sve ćemo ih ukratko predstaviti.

13.1 Klasični VoIP telefoni

Yealink SIP-T19 i Yealink SIP-T19P su novi telefoni namijenjen malim i

srednjim tvrtkama ili privatnim korisnicima koji uz povoljnu cijenu donosi i
veći LCD display, izvrsne karakteristike, te neupitnu kvalitetu izvedbe.
Jedina razlika između modela je mogućnost korištenja PoE – SIP-T19P.

Yealink SIP-T21 i Yealink SIP-T21P su novi

telefoni namijenjen malim i srednjim tvrtkama koji uz povoljnu cijenu
donosi i veći LCD display, izvrsne karakteristike, te neupitnu kvalitetu
izvedbe. Ovaj uređaj je izravni nasljednik jednog od najprodavanijih
Yealink Ip telefona T20.

Yealink SIP-T41P i Yealink SIP-T42P su najmanji modeli nove Yealink

serije 4X, modernog dizajna bogatih mogućnosti za poslovne korisnike. IP
telefon sa 3 linije je dizajniran za lako korištenje te donosi vrhunsku
kvalitetu zvuka. Uz programabilne tipke, 3 VoIP korisnička računa, PoE i
mnogo drugih funkcionalnosti ovaj uređaj je pravi izbor za poslovne
korisnike.

Yealink SIP-T46G je najnoviji model Yealink IP telefona za

najzahtjevnije korisnike. Potpuno novi dizajn cijele serije telefona i TFT
zaslon u boji visoke razlučivosti biti će pravo osvježenje na radnom stolu
svakog menadžera. Podržava Gigabit Ethernet, a moguća su proširenja

11
raznim dodacima kao što su EHS, USB Bluetooth modul, slušalice i DSS konzola.

Yealink Bluetooth modul BT40 omogućuje spajanje Yealink telefona

SIP-T46G sa velikim brojem Bluetooth slušalica, kako bi mogli odgovarati
na pozive bilo gdje u svom uredu unutar dometa Bluetooth signala.
Podržava Bluetooth V4.0, te je unatrag kompatibilan sa Bluetooth
specifikacijama 1.1, 1.2, 2.0 i 3.0.

Yealink DECT Repeater RT10 je namijenjen za povećanje dometa

bežičnih telefona Yealink WP-52 ili za poboljšanje signala u uvjetima gdje
je to potrebno. Produljuje domet do 300m na otvorenom, a na bazu se
može prijaviti do 6 repeatera.

Yealink EXP40 je ekspanzijski modul za telefon Yealink SIP-T46G,

dodatno proširujući njegove funkcionalnosti na novu razinu. Glavne
karakteristike su veliki grafički LCD, dvije stranice sa po 20 fleksibilnih
tipki koje se mogu programirati tako da podržavaju 40 različitih
funkcionalnosti kao što su BLF/BLA, brzo biranje, proslijeđivanje
poziva, prijenos i preuzimanje poziva itd.

13.2 Android telefoni

Kada su na tržište počeli izlaziti mobilni telefoni sa operativnim sustavima, bilo je samo pitanje
vremena kada će se taj novi brzorastući trend preseliti i na stolne telefone. Odnedavno to više nije
upitno jer na tržištu je već dostupno nekoliko stolnih telefona koji su bazirani na Android OS-u.

Vjerujemo da će se ovaj trend nastaviti i da nas u

skorije vrijeme očekuje prava ekspanzija tržišta
stolnih telefona baziranih na operativnim
sustavima, ponajprije na Android sustavima.
Ova tehnologija će omogućiti korisnicima
sinkronizaciju između više uređaja, tako da je
omogućeno dijeljenje informacija, imenika i
napomena između više uređaja kao što su
pametni telefoni i tablet računala.

Prema zadnjim novostima sa svjetskog tržišta i novostima koje plasiraju proizvođači, ovaj trend je
poprilično pozitivno prihvaćen, a osim Android OS-a, ne bi nas iznenadilo kada bismo uskoro dobili
najave za telefone sa drugim operativnim sustavima, ponajprije Windows 8 platformi.
Novi stolni telefoni će zasigurno donijeti osvježenje na tržištu IP telefonije, a predviđa se da će
uskoro osim poslovnih korisnika i kućni korisnici postati jedni od glavnih korisnika ovih uređaja, zbog
svih mogućnosti koje će nam stolni telefoni bazirani na Android sustavima moći ponuditi.

12
 13.3 RTX IP telefon
Model RTX 8630 predstavlja kompletan sustav za bežičnu VoIP komunikaciju.

Sustav je napravljen tako da se može nadovezati od 1 do 40 baza i povezati do 200 korisnika. Na jednu
bazu moguće je povezati 10 slušalica i istovremeno imati 10 poziva. Nadalje, telefonski uređaji sa
zaslonom u boji visoke razlučivosti podržavaju CAT-iq, te širokopojasni audio na baznim stanicama.
Prelazak s jedne bazne stanice na drugu tijekom trajanja poziva odvija se bez prekidanja veze.

14. VoIP PROGRAMI

Za I-telefoniranje računalom potrebna nam je određena programska podrška. To su VoIP programi od

kojih su neki Skype, VoIP Stunt, Voip Buster, Yahoo! MESSENGER with Voice, VoIPCheap, VoIP
Discount, Facebook, Internetcalls, Google talk, Whatsapp, Microsoft NetMeeting, MSN Messenger,
Net2phone, MediaRing Talk, Dialpad, Nonoh itd. Neki od ovih programa mogu se besplatno preuzeti
s Interneta, a ukratko predstavljamo način rada programa Skype i Nonoh.

14.1 Skype
Najpopularniji program koji omogućuje uspostavu telefonskih poziva preko interneta. 30. 10. 2007.
Skype je imao 246 milijuna kreiranih accounta i više od 10 milijuna korisnika je bilo uključeno u
njegovu mrežu na taj dan. Skype je aplikacija koja se jako brzo proširila i nailazi na široku primjenu
među korisnicima IP telefonije. To je aplikacija koja omogućava besplatno razgovaranje sa drugim
korisnicima aplikacije, ali isto tako nam pruža i jako dugo očekivanu uslugu telefoniranja na fiksni ili
mobilni telefon sa bilo kojeg kraja svijeta po lokalnoj tarifi zemlje u koju se poziva. Ova aplikacija
Internet telefoniranje približava krajnjem korisniku i čini ga krajnje jednostavnim za korištenje. Cijeli
sustav ovakve komunikacije se bazira na P2P (peer-to-peer) tehnologiji. Telefoniranje i razgovaranje
među korisnicima nije jedina prednost koju pruža ova aplikacija, tu je i uspostava konferencijske veze,
slanje datoteka preko istog sučelja, te slanje tekstualnih poruka. Ako se zbilja i nastavi takav trend,
doći će do velikog okreta na tržištu telefonije. I danas se kod uvođenja novih usluga u telefoniji sve
više ide prema jedinstvenom rješenju, dakle jedinstvenoj paketnoj računalnoj mreži koja je u
mogućnosti prenijeti sve vrste podataka, s zadovoljavajućom kvalitetom i sa zadovoljavajućim
skupom usluga. Skype kao projekt koji je započeo kao inicijativa skupa entuzijasta, pokazuje da tržište
postoji, i da će u budućnosti telekomunikacijski operatori morati jako pažljivo odabrati svoje strategije

13
razvoja na tržištu. Skype program može se besplatno preuzeti sa www.skype.com. Za korištnje Skypea
potrebno je računalo, Internet veza, mikrofon i zvučnici. Komunikacija korisnika PC - PC je besplatna,
dok je za komunikaciju PC - telefon potrebno imati kredit koji se može kupiti kreditnom karticom.

Država Cijena

UK € 0.020
Australia € 0.020
USA € 0.020 Tablica: Cijene poziva prema fiksnim linijama nekih
Austrija € 0.020 država (po minuti razgovora) putem Skype-a
Nizuzemska € 0.020
Pakistan € 0.133
BiH € 0.190
Srbija € 0.107
Slovenija € 0.060

14.1.1 Korištenje Skype-a

Kreiranje računa:
Biranje telefonskog broja:

Pozivanje online kontakta:

14
 14.1.2 Prednosti Skype telefona

- Novije sredstvo komunikacije koje će sniziti troškove telefoniranja

- Najpopularnija aplikacija koja se koristi za telefonsku komunikaciju preko interneta

- Omogućuje besplatno telefoniranje preko interneta između bilo koja dva Skype telefona na
svijetu i to vrlo jeftino

14.1.3 Skype usluge

-SkypeOut – omogućava korisnicima zvanje običnih i mobilnih telefona

-Skype Voicemail – omogućava korisnicima primanje poruka dok su odsutni ili ne mogu primati
pozive na njihov Skype telefon

-SkypeIn – omogućava korisnicima primanje poziva s običnih i mobilnih telefona

-Skype Forwarding (Preusmjerenje poziva) – omogućuje korisnicima preusmjerenje poziva na

Skype, fiksni ili mobilni telefon

-Skype Groups – omogućuje jednom korisniku da upravlja računima grupe korisnika, što je
pogodno za firme

-Osnovna usluga – razgovor između dva Skype korisnika putem interneta je besplatan

14.2 Google talk

15
Google Talk je usluga razmjene trenutačnih poruka koja pruža i tekst i glasovnu komunikaciju. Usluga
instant poruka je kolokvijalno poznata kao "GTalk", "chat", ili "poruke" svojim korisnicima, iako
Google ne prihvaća ta imena. Google Talk je ujedno i naziv aplikacije. Google Talk aplikacije su
dostupne za Microsoft Windows, Android, BlackBerry i Chrome OS operativnim sustavima.
Google Talk mobilna web aplikacija je također bila ranije dostupna. U veljači 2015, Windows je
prekinuo nadogradnje i prestala je s radom, umjesto nje Google preporučuje korisnicima da koriste
Google Hangouts. Korisnici sustava Windows klijenta su upućeni migrirati na Google Hangouts
aplikacija na Chrome pregledniku. Njime je ostalo moguće povezati Google Talk s drugim
aplikacijama kao što Pidgin i Gajim tj. kompatibilni su. Google je izgubio podršku XMPP u svibnju
2014. godine, što znači da Google Talk poslužiteljima više neće biti obezbjeđena komunikacija s
drugim XMPP poslužiteljima. Međutim, korisnici i dalje mogu razgovarati s drugim korisnicima
usluge Google Talk pomoću treće strane XMPP klijentima kao što su Adium i Pidgin.

Povijest interoperabilnosti

Google je objavio da je glavni cilj usluge Google Talk interoperabilnost. Google Talk koristiti XMPP
te može u realnom vremenu proširiva razmjenu trenutnih poruka i događaje, uključujući i offline
poruke i govornu poštu. Google Talk podržava slanje poruka s bilo kojih usluga koje podržava
protokol XMPP. To je uključivalo EarthLink, Gizmo Project, Tiscali, Netease, Chikka, MediaRing, i,
prema Googleu, "tisuće drugih ISP-ova, sveučilišta, korporacije i individualne korisnike." Ostali
XMPP klijenti kao što Pidgin i Psi su kompatibilni. U svibnju 2013. godine, Google je objavio svoj
plan da prestane izdavati potporu za otvorene XMPP klijente u korist vlasnika Google+ Hangouts.

Glas i video

Moguće je uspostaviti i primati telefonske pozive iz Gmaila pomoću Google Talk. Kako bi se primali
pozivi, korisnik mora nadograditi na puni Google Voice račun. U početku, korisnici izvan SAD nisu
mogli nadograditi na puni Google Voice i nisu mogli primati telefonske pozive osnovom Gmaila.
Google Talk omogućuje korisnicima ostaviti govornu poštu kontakima koji nisu prijavljeni na Google
Talk. Poruke mogu biti do 10 minuta, a šalju se na e-mail primatelja. Poruke se mogu slati sa ili bez
prvog zvonjenja na telefonski broj primatelja.
Google također pruža glasovne i video poruke putem Gtalk, koji podržava glasovne i video pozive
između korisnika Gmaila. Dodatak je dostupan za Windows (XP, Vista, i 7), Mac OS X (samo na
Intel-based Mac), i Linux (Debian, Ubuntu, Fedora i openSUSE paketi). Dodatak treba preuzeti i
instaliran, ali inače je neprimjetno integriran u Gmail sučelje i intalira se osnovnom instalacijom.

Offline poruka

Dana 31. listopada 2006. godine, Google je predstavio offline poruku na Google Talk. To omogućuje
korisnicima da šalju poruke svojim kontaktima, čak i ako nisu prijavljeni. Oni će dobiti poruku kada se
prijave na mrežu tj kada budu online, čak i ako je korisnik koji ga je poslao je odsutan. To radi samo
među Gmail računima. Ipak ne radi između Google Talk poslužitelja i drugih XMPP poslužitelja.

Kompatibilnost mobilnih uređaj

Na dan 30. lipnja 2006. godine, Nokia je objavila novi softver za svoj Nokia 770 Internet Tablet, koji
je uključivao Google Talk kao jednu od kompatibilnih VoIP klijenata, zbog XMPP temeljnog softvera.
Drugi Google Talk kompatibilan uređaj tvrtke Sony mylo, objavljen 15. rujna, 2006. Klijent Google
Talk je također dostupan za BlackBerry uređaje s BlackBerry stranice. Google Talk podrška također je
integriran u Google Android uređaja, ali ne podržava glasovne i video pozive u nastavku Android
verzije 2.3.4 , Ovo je objavljeno u travnju 2011. godine za Google Nexus S. Međutim, s obzirom da je
Google Talk omogućijo XMPP protokol, većina mobitela za koje je prikladan XMPP klijent, također
može ponuditi uslugu Google Talk, barem teoretski. Većina telefona podržava IMPS protokol. Za
većinu pametnih telefona, uključujući Symbian-based, kao i Android, third-party aplikacije, kao što su
Nimbuzz i Fring uključuju podršku za Google Talk račune, uključujući VoIP pozive.

16
 14.3 WhatsApp
WhatsApp Messenger je višeplatformska mobilna aplikacija za slanje poruka koja
Vam dopušta da razmjenjujete poruke bez plaćanja SMS-a. WhatsApp Messenger
dostupan je za iPhone, BlackBerry, Android, Windows Phone i Nokia telefone i da,
svi ti telefoni mogu slati poruke i jedni drugima! Budući da WhatsApp Messenger
koristi isti internet podatkovni plan koji koristite za email i surfanje internetom, nemate dodatnih
troškova za slanje poruka i kontaktiranje svojih prijatelja.
WhatsApp osim mogućnosti slanja poruka omogućava i HD audio i video pozive.
Kao dodatak osnovnom slanju poruka, WhatsApp korisnici mogu kreirati grupe te međusobno slati
neograničen broj slika, videa i audio poruka.

Mana: Korisnik s kojim želimo stupiti u kontakt također mora imati Whatsapp aplikaciju i račun.

Cijena: Prva godina korištenja je besplatna, zatim se plaća 0,99eura godišnje.

14.4 Viber
Viber je aplikacija za pametne telefone koji korisnicima omogućuje pozive i
slanje besplatnih SMS poruka. Viber radi na 3G i WiFi mreži.

Za razliku od ostalih VoIP pružatelja usluga, kao što su Skype, Viber ne

zahtijeva korisnički račun, te omogućuje izravan poziv svim mobilnim i fiksnim mrežama,
gdje je softver instaliran na oba uređaja.

Viber je aplikacija koja je napravljena od strane tvrtke Viber Media. Viber Media je tvrtka sa
sjedištem u Cipru, s razvojnim centrima u Bjelorusiji i Izraelu. Ovu mobilnu aplikaciju je
osnovao izraelsko-američki biznismen Talmon Marco.

Funkcionalnost
Na dnu zaslona aplikacije imaju ikone za pristup porukama, popis zadnjih poziva, kontakata,
tipkovnice i gumba za pristup više opcija. Nakon instalacije korisnički račun se može stvoriti
sa svakog telefonskog broja kao korisničkog imena. Viber je sinkroniziran s imenikom, tako
da korisnici ne trebaju dodavati kontakte posebno. Osim tekstualnih poruka, korisnici mogu
razmjenjivati slike, poruke, audio i video mediju.

Dostupnost
Aplikacija je dostupna za Android, BlackBerry OS, iOS, Windows Phone i Nokia. Viber
aplikacija je sada dostupna na 10 jezika: engleski, arapski, albanski, kineski tradicionalni,
kineski pojednostavljeni, španjolski, francuski, njemački, ruski, hebrejski i portugalski Viber
aplikacija trenutno ima 175 milijuna korisnika do 26 veljače 2013. godine.
Viber je besplatan ukoliko pozivamo korisnike koji također imaju Viber, naplaćuju se samo
pozivi na brojeve koji nemaju Viber.

17
 14.5 Nonoh

Prilikom pretraživanja nekog internet pretraživača na ključnu riječ nonoh ovako izgleda kada
dospijemo na tu stranicu. To je free softver koji omogućuje free pozive.Moguće je kreirati novog
korisnika što ćemo pokazati u sljedećih nekoliko koraka.Ovako izgleda početno sučelje nonoh-a.

18
Klikom na NEW USER dolazimo do ovog dijaloškog okvira:

Kada ispunimo sva potrebna polja onda smo u sustavu nonoh-a. Sada možemo besplatno razmjenjivati
sve pozive sa korisnicima nonoh voip softwera ali i sa svim brojevi i svim državama ukoliko imamo
bankovnu karticu s koje će nonoh naplaćivati svoje usluge. Pozivi prema inozemstvu su dosta jeftiniji
uz korištenje ovog softwera ali moramo biti upoznati s njim i sa njegovom funkcionalnošću. U
današnje vrijeme poziv putem nonoh-a je svagdašnja stvar. Ukoliko želimo uspostaviti poziv sučelje
će izgleati ovako:

Upišemo privatni broj i državu iz koje zovemo te destinacijski broj i državu koju zovemo. Nonoh nam
odobrava zvanje putem interneta ali prethodno moramo biti registrirani na nonoh i imati novca na
računu. Kada pozovemo nekog korisnika poziv će se uspostaviti i mi ćemo nesmetano komunicirati s

19
udaljenom strankom. Cijena ovakvog poziva je dosta niža nego da zovemo putem fixne telefonije, a
mnogo jeftinije nego putem mobilne telefonije. Doista jedno korisno i ušteđivačko rješenje.

15. ZAKLJUČAK

Od postanka interenta pa do danas su se razvijale mnoge stvari krenuvši od proizvodnje automobila,

računalne opreme te računala,mobilne opreme te mobilnih uređaja sve do mrežne povezanosti i
komunikacija među korisnicima. U današnje vrijeme je vrlo rijetko da ćete vidjeti mlađu osobu od 30
god. koja nema mobilni uređaj u džepu odnosno u ruci što je svakdašnji prizor. Kada je riječ o
komunikaciji putem mobitela onda smo na jednom vrlo visokom stupnju povezanosti jer je mobilni
internet toliko rasprostranjen da ga skoro svaka druga osoba koristi. Ako je riječ o komunikaciji
pozivanjem ili sms-ovi koji se naplaćuju putem mobilne telefonije onda je to već malo rjeđi slučaj jer
imamo internet i razmjenjujemo pozive i poruke putem interneta odnosno nekim jeftinijim načinom.
Ukoliko govorimo o VoIP-u tj. govorimo o komunikaciji putem skype-a ili nonoh-a ili hangouts-s
(ranije Google talk) možemo slobodno tvrditi da je nekoliko milijuna ljudi u toku 24 sata koristilo
jedan od free voip softvera. Tehnologija je uznapredovala do tog stupnja da dvije osobe sjede svaka
kod svoje kuće,piju kavu i pričaju putem skype-a.Čemu to? Odgovor je vrlo jednostavan: vrlo je
jeftino gotovo se i ne plaća pa zašto bi išli 5 kilometara autom ili biciklom zbog istog užitka. Tokom
godina su se razvijali razni protokoli koji su unaprijedili komunikaciju i snizili cijene komunikacije.
Povezivanje na fixnu mrežu je jednostavno uz pomoć nekih interfejsa tj. međusklopova. Danas gotovo
sve veće tvornice,uredi,centrale pa i neke veće kancelarije koriste VoIP. Pozivanje unutar te zgrade
(nazovimo to zgrada) je besplatno uz koristenje free softvera i IP telefona koji su danas dostupni na
tržištu za malo novca. Ukoliko netko iz te zgrade želi komunikaciju prema negdje drugo (druga
zgrada,država,kontinent i sl.) onda se koristi najčešće jedan vanjski broj. To funkcionira na način da
svi korisnici u toj zgradi imaju jedan vanjski broj s kojeg pozivaju bilo gdje a unutar zgrade koriste se
besplatnom komnikacijom. Na kraju ovog seminarskog rada zaključujem da je proteklih godina bilo
mnogo fixne linije a relativno malo internet komunikacije. U današnje vrijeme je nešto drugačije,fixno
je se smanjilo a VoIP raste i predviđam da će u sljdećih nekoliko godina nastaviti VoIP rasti a obična
telefonija padati s brojem korisnika ali nikad neće „ispariti“. Također preporučujem skype i nonoh da
se koristi jer znatno smanjuje potrošnju novca kada se poziva u inozemstvo a samim time štedimo
novac.

20
 16. Literatura

-VoIP For Dummies (For Dummies (Computer/Tech) PDF

(the pirate bay)

-voip
(the pirate bay)

-http://studenti.rs/skripte/informacione-tehnologije/sigurnost-voip-a/

-https://en.wikipedia.org/wiki/Voice_over_IP

https://hr.wikipedia.org/wiki/VoIP

http://www.vidipedija.com/index.php?title=VoIP

21