UDK 624.21:624.041/.046 Primljeno 24. 7. 2009.

Ocjenjivanje postojeüih
konstrukcija
Jure Radiü, Ana Mandiü, Ivona Augustinoviü
Kljuþne rijeþi J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Izvorni znanstveni rad
postojeüe konstrukcije, Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija
postupci ocjenjivanja,
prikupljanje podataka, Pregledno su prikazani postupci ocjenjivanja postojeüih konstrukcija kroz naþine prikupljanja
metode proraþuna, podataka, metode proraþuna i same dokazne postupke. Teorijski se postupci ocjenjivanja dijele u tri
Šibenski most, razreda i pet razina ocjenjivanja, a u praksi se prilagoÿavaju postavljenim zahtjevima ocjenjivanja i
djelovanje vjetra tipu konstrukcije. Na taj je naþin ocijenjen Šibenski most izložen djelovanju vjetra, kao primjer
ocjenjivanja konstrukcije u više koraka kojima se poveüava složenost, a time i toþnost.

Key words J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Original scientific paper

existing structures, Assessment of existing structures
assessment procedures,
data collection, Procedures used in the assessment of existing structures are presented systematically, through appropriate
analytical methods, data collection methods, analytical methods, and validation procedures. Assessment procedures are
Šibenik bridge, theoretically divided into three categories and five levels of assessment and, in practice, these procedures are
wind action adapted to specific assessment needs and to a particular type of structure. Similar methodology was used to
assess the Šibenik Bridge, which is highly exposed to wind action. This particular case is a good example of
multiple-step structural assessment characterized by higher complexity, and hence by greater accuracy.

Mots clés J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Ouvrage scientifique original

structures existantes, Evaluation des structures existantes
procédés d'évaluation,
Les procédés utilisés dans l'évaluation des structures existantes sont présentés de manière systématique, en
collecte de données,
utilisant les méthodes appropriées de collecte des données, d'analyse et de validation des résultats. En
méthodes analytiques,
théorie, les procédés d'évaluation sont divisés en trois catégories et cinq niveaux d'évaluation et, en pratique,
pont de Šibenik,
ces procédés peuvent être adaptés aux besoins spécifiques d'évaluation, et aux types individuels des
action de vent
structures. La méthodologie similaire a été utilisé dans l'évaluation du pont de Šibenik, qui est très exposé à
l'action de vent. Ce cas particulier est un bon exemple de l'évaluation structurelle à plusieurs pas, qui est
caractérisée par une complexité plus élevée, mais aussi par une plus grande précision.

Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ ɂ. Ɋɚɞɢɱ, Ⱥ. Ɇɚɧɞɢɱ, ɂ. Ⱥɭɝɭɫɬɢɧɨɜɢɱ Opɢɝɢɧɚɥɶɧɚɹ ɧɚɭɱɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ

ɫɭɳɟɫɬɜɭɸɳɢɟ Ɉɰɟɧɤɚ ɫɭɳɟɫɬɜɭɸɳɢɯ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ
ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɢ,
ɦɟɬɨɞɵ ɨɰɟɧɤɢ, ɇɚɝɥɹɞɧɨ ɩɨɤɚɡɚɧɚ ɩɪɨɰɟɞɭɪɚ ɨɰɟɧɤɢ ɫɭɳɟɫɬɜɭɸɳɢɯ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ, ɚ ɢɦɟɧɧɨ ɫɩɨɫɨɛɵ ɫɛɨɪɚ
ɫɛɨɪ ɞɚɧɧɵɯ, ɞɚɧɧɵɯ, ɦɟɬɨɞɵ ɪɚɫɱɟɬɚ ɢ ɫɚɦɢ ɞɨɤɚɡɚɬɟɥɶɧɵɟ ɦɟɬɨɞɵ. Ɍɟɨɪɟɬɢɱɟɫɤɢ ɦɟɬɨɞɵ ɨɰɟɧɤɢ ɞɟɥɹɬɫɹ
ɦɟɬɨɞɵ ɪɚɫɱɟɬɚ, ɧɚ ɬɪɢ ɤɥɚɫɫɚ ɢ ɩɹɬɶ ɭɪɨɜɧɟɣ, ɚ ɧɚ ɩɪɚɤɬɢɤɟ ɨɧɢ ɩɪɢɫɩɨɫɚɛɥɢɜɚɸɬɫɹ ɤ ɩɨɫɬɚɜɥɟɧɧɵɦ ɡɚɞɚɱɚɦ
ɒɢɛɟɧɫɤɢɣ ɦɨɫɬ, ɨɰɟɧɤɢ ɢ ɬɢɩɭ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɢ. Ʉɚɤ ɩɪɢɦɟɪ ɨɰɟɧɤɢ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɢ ɩɪɢɜɟɞɟɧɚ ɨɰɟɧɤɚ ɒɢɛɟɧɫɤɨɝɨ
ɜɨɡɞɟɣɫɬɜɢɟ ɜɟɬɪɚ ɦɨɫɬɚ, ɩɨɞɜɟɪɠɟɧɧɨɝɨ ɭɞɚɪɚɦ ɜɟɬɪɚ. Ɉɰɟɧɤɚ ɩɪɨɜɨɞɢɥɚɫɶ ɜ ɧɟɫɤɨɥɶɤɨ ɲɚɝɨɜ, ɱɬɨ ɭɜɟɥɢɱɢɥɨ
ɫɥɨɠɧɨɫɬɶ ɨɰɟɧɤɢ, ɚ ɬɟɦ ɫɚɦɵɦ ɢ ɬɨɱɧɨɫɬɶ.

Schlüsselworte J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Wissenschaftlicher Originalbeitrag

bestehende Bewertung bestehender Konstruktionen
Konstruktionen,
Bewertungsverfahren, Übersichtlich sind Verfahren der Bewertung bestehender Konstruktionen dargestellt, durch Methoden der
Datensammlung, Datensammlung, Methoden der Berechnung und die eigentlichen Beweisverfahren. Theoretisch teilt man die
Berechnungsmethoden, Bewertungsverfahren auf drei Teile und fünf Bewertungsgrade, und in der Praxis werden sie den gestellten
Šibenik-Brücke, Forderungen der Bewertung und dem Konstruktionstyp angepasst. Auf diese Art und Weise bewertete man die
Windeinfluss Brücke von Šibenik unter Windbelastung, als Beispiel der Bewertung einer Konstruktion in mehreren
Schritten, wodurch die Kompliziertheit und somit auch die Genauigkeit anwächst.

Autori: Prof. dr. sc. Jure Radiü, dipl. ing. graÿ.; dr. sc. Ana Mandiü, dipl. ing. graÿ., Sveuþilište u Zagrebu,
Graÿevinski fakultet; Ivona Augustinoviü, dipl. ing. graÿ., Institut IGH, Laboratorij za beton i opeku, Pula

GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 901

Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija
1 Uvod
Tijekom godina konstrukcije stare, a njihova se otpor-
nost mijenja. Do dotrajalosti konstrukcije dolazi zbog
vremenskih procesa (npr. korozija, zamor) ili ošteüenja
konstrukcije nekim izvanrednim dogaÿajima. Kombina-
cija agresivnih uvjeta izloženosti, neprikladne izvedbe
detalja, zanemarivanje trajnosnih problema, pogreške u
izvedbi te podcjenjivanje važnosti održavanja mogu re-
zultirati ozbiljnim ošteüenjima. Potom, tijekom vremena
dogaÿaju se i promjene optereüenja (npr. poveüanje pro-
metnog optereüenja na mostovima) ili se zahtijeva pro-
duljenje vijeka trajanja konstrukcije.
Osim toga, zahtjevi za konstrukcije mijenjaju se i s raz-
vojem i osuvremenjivanjem propisa i norma u skladu s
novostima u pristupu konceptu nosivosti i uporabljivosti
graÿevina te u skladu s novim istraživanjima. ýesto
postojeüe konstrukcije, proraþunane prema zastarjelim
metodama i postupcima, ne zadovoljavaju danas zahti-
jevane razine pouzdanosti. Ovdje poglavito naglašava-
mo seizmiþku pouzdanost konstrukcija, uþinke ekstrem-
nih vjetrova ili, primjerice, valova kod graÿevina uz
more.
Naime, djelovanje vjetra i potresa ne mijenja se vremen-
ski na naþin kako se mijenja i razvija, na primjer, prometno
optereüenje mostova (težine, brzine). No u povijesti su
djelovanja vjetra i potresa þesto bili uzrokom ošteüiva-
nja i rušenja. Nakon toga ova se djelovanja poþinju de-
taljnije prouþavati i istraživati te se razvijaju nove spoz-
naje o ovim djelovanjima i njihovim uþincima na kon-
strukcije odnosno o ponašanju nosivih konstrukcija pri
ovim djelovanjima (npr. vitke i dinamiþki podatne kon-
strukcije osjetljivije su na djelovanje vjetra, moguüi raz-
voj plastiþnih zglobova u stupovima visokih vijadukata
u seizmiþkim podruþjima). Osim toga, uvodi se i nova
filozofija proraþuna koja se oslanja na vjerojatnost otka-
zivanja odnosno vjerojatnost preživljavanja konstrukcija,
pa to ima za posljedicu i potrebu za inovacijama propisa
za optereüenja. Vjetar se npr. raþuna za 50-godišnji
povratni period, odnosno godišnji rizik premašaja 0,02 u
svakoj godini uporabe konstrukcije [2]. Potres se raþuna
za povratni period 475 godina ili vjerojatnost premašaja
u 50 godina od 10 % (0,1).
Valja istaknuti da u našoj zemlji þesto seizmiþko djelo-
vanje može biti za neke dijelove konstrukcije mjerodav-
no, a prije se ili nije uzimalo u obzir pri projektiranju ili
se na potres projektiralo po zastarjelim propisima. S druge
strane, prema novim hrvatskim normama referentne br-
zine vjetra, poglavito u priobalju, mogu zahtijevati mno-
go veüe optereüenje vjetrom od onog na koje su kons-
trukcije proraþunane.
Na temelju svega iznesenog oþita je sve veüa važnost
ocjenjivanja postojeüih konstrukcija radi odabira prik-
ladnih metoda njihova održavanja.
902
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü
Ocjenjivanje stanja postojeüih konstrukcija temelji se na
istim osnovnim postavkama kao i projektiranje novih.
Meÿutim, postoji vrlo bitna razlika. Naime, kada se
konstrukcija projektira, konzervativizam proraþunskih
modela optereüenja i otpornosti opüenito je povoljan jer
pokriva nesigurnosti i osigurava pojednostavljenje pro-
cesa projektiranja za razliþite tipove konstrukcija. Osim
toga, postizanje veüe pouzdanosti u fazi projektiranja ne
poveüava bitno troškove cijele konstrukcije. Meÿutim,
kad se ocjenjuje postojeüa konstrukcija, troškovi zbog
prekonzervativnih mjera mogu biti mnogo veüi. Stoga je
opravdano razmatranje stvarnih djelovanja i otpornosti
postojeüe konstrukcije.
Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija možemo definirati
kao proces kojim se utvrÿuje s kolikom je pouzdanošüu
postojeüa konstrukcija sposobna preuzeti sadašnja i bu-
duüa djelovanja, ispunjavajuüi pri tome zadaüu svog
postojanja u planiranom vremenu uporabe.
Kako bi se dobile informacije o postojeüoj konstrukciji
prikupljaju se podaci (toþka 2), provode se proraþuni
(toþka 3) te se ocjenjuje pouzdanost postojeüe konstruk-
cije. Širok je spektar postojeüih metoda ocjenjivanja raz-
liþitih složenosti, a odabir odgovarajuüe metode uvelike
ovisi o postavljenim zahtjevima ocjenjivanja (toþka 4).
Kljuþno je na poþetku odrediti najznaþajnija graniþna
stanja. S tim graniþnim stanjima vezane su odreÿene va-
rijable, koje valja ispitati, a onda i primjenljive metode
ocjenjivanja. Graniþna su stanja izvan kojih konstrukci-
ja više ne zadovoljava projektom predviÿene zahtjeve, a
to su nosivost i uporabljivost. U radu [13], koji se teme-
lji na radu [12], razmatrana su tako i graniþna stanja no-
sivosti i graniþna stanja uporabljivosti, i to rasponskih
sklopova grednih mostova na prometno optereüenje te
lukova izloženih djelovanju vjetra i lukova u seizmiþkoj
proraþunskoj situaciji.
Ovim radom opisan je cjelokupni postupak ocjenjivanja
postojeüe konstrukcije na primjeru Šibenskog mosta iz-
loženog vjetrovnom optereüenju [1].
2 Prikupljanje podataka o konstrukciji
Kako bi se odredili uþinci djelovanja, potrebno je priku-
piti podatke o svojstvima materijala, svojstvima konstruk-
cije, izmjerama, kao i o prethodnim, sadašnjim i budu-
üim optereüenjima konstrukcije. Uvjeti okoliša fizikal-
ne, kemijske i biološke prirode mogu imati uþinke na
svojstva materijala. Metode prikupljanja podataka razli-
þite su toþnosti i razliþite skupoüe [18], a izbor odgova-
rajuüe ovisi o ciljevima ocjenjivanja konstrukcije, a time
i o samom postupku ocjenjivanja. Najþešüe se jednos-
tavne metode, kao npr. pregled dokumentacije, rabe za
niže razine ocjenjivanja, dok je za više razine ocjenjiva-
nja potrebno smanjiti nesigurnosti pregledom konstruk-
GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü
cije i ispitivanjem materijala. Gdje god je moguüe bolje
je odabrati nerazorne metode ispitivanja. Osim pribav-
ljanja podataka koji opisuju trenutaþno stanje konstruk-
cije, valja prikupiti i informacije o vremenskim procesi-
ma kao što je dotrajalost, što se može postignuti periodiþ-
nim ili trajnim mjerenjima (praüenje stanja konstrukcije).
Rezultati prikupljanja podataka trebaju biti u istom obli-
ku, kako bi se mogli usporeÿivati podaci dobiveni razli-
þitim metodama i kako bi se oni mogli upotrijebiti u bu-
duüim postupcima ocjenjivanja.
Najjednostavniji je naþin prikupljanja podataka o kons-
trukciji prouþavanje dokumentacije o projektiranju i gra-
ÿenju te izvještaja o prethodnim pregledima i održava-
nju. Naravno, treba se uvjeriti da su podaci toþni. Opte-
reüenja se odreÿuju iz važeüih propisa za optereüenja, a
uvjeti okoliša iz izvještaja o pregledu konstrukcije. Svoj-
stva otpornosti, dakle svojstva materijala i konstrukcije
dobivaju se iz propisa, crteža, nekih dijelova projekta
graÿevine (proraþun, geotehniþki elaborat), dokumenta-
cije o izgradnji (isporuka materijala) i iz izvještaja o
prethodnim pregledima i održavanju.
Kako bi se smanjile nesigurnosti o djelovanjima i otpor-
nosti, valja prikupiti podatke na toþno odreÿenoj lokaciji
graÿevine ispitivanjem optereüenja, same konstrukcije i
materijala. Ispitivanja konstrukcije provode se (i ponav-
ljaju) da bi se ustanovili procesi dotrajalosti kao korozi-
ja, zamor i promjene u konstrukcijskom sustavu. Ispiti-
vanja materijala mogu biti razorna ili nerazorna, a pro-
vode se na gradilištu ili u laboratoriju. Ispituju se sljede-
üa svojstva odgovarajuüim metodama:
- promjene popreþnih presjeka i uzdužne geometrije
od preoptereüenja (ošteüenja, pukotine, napuknuüa) i
od procesa dotrajalosti (korozija, ljuštenje, pukotine
od zamora) utvrÿuju se uporabom lasera, ultrazvuþ-
nih ureÿaja, kliznih mjerila i elektroniþkih mjerila, ...
- cjelovitost konstrukcije (traženje skrivenog ošteüenja
ili nehomogenosti) uporabom, primjerice ispitivanja
udarnim odzvanjanjem (ispitivanje impact echo)
- þvrstoüa materijala odreÿuje se s pomoüu vlaþnih i
tlaþnih ispitivanja na uzorcima, metodom skleromet-
ra, ispitivanja izvlaþenjem, þupanjem, kidanjem ili
cijepanjem
- svojstva koja utjeþu na vlastitu težinu ili dodatno
stalno optereüenje (gustoüa materijala, stalna oprema)
- svojstva vezana za položaj konstrukcije i vijek traja-
nja (uvjeti okoliša, karbonatizacija i sadržaj klorida u
betonu) odreÿuju se ispitivanjem pH, nekim drugim
kemijskim ispitivanjima, analizom sadržaja klorida
na uzorcima
- svojstva uporabljivosti (širine pukotina, stanje kol-
nika na cestama).
GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija
Kada se uporabom prethodnih naþina prikupljanja poda-
taka o konstrukciji ne može utvrditi ponašanje konstruk-
cije ili se dobivaju neoþekivani rezultati, valja ispitati
ponašanje konstrukcije, odnosno na koji naþin ona ispu-
njava uvjete koji su joj postavljeni. Statiþko i/ili dina-
miþko ponašanje mjeri se jednom, periodiþno ili stalno,
kako bi se dobili podaci o zahtijevanim svojstvima kon-
strukcije.
Na temelju praüenja stvarnih djelovanja na konstrukciju
razvijaju se lokalizirani modeli promjenjivog optereüe-
nja koji se kod viših razina ocjenjivanja rabe umjesto
normiranih modela djelovanja.
2.1 Pregledi dokumentacije o Šibenskom mostu
Izvorni nacrti Šibenskog mosta nisu pronaÿeni te su po-
daci o projektiranoj konstrukciji prikupljeni iz knjiga,
þlanaka u þasopisima i zbornicima [14, 20, 21, 22]. Ovi
se podaci uvijek ne poklapaju u potpunosti te upozora-
vaju na iznimnu važnost stvaranja baze podataka o kon-
strukciji veü pri njezinu projektiranju.
Luku Šibenskog mosta raspona 246 m i strelice 30,8 m,
sanduþastoga popreþnog presjeka s tri komore postupno
se poveüava debljina od peta prema tjemenu. Izveden je
konzolnim postupkom uz pomoü privremenih prednjih
zatega i stražnjih zatega koje su bile usidrene u masivne
upornjake s kamenom ispunom. Prilazni i nadluþni sklop
projektirani su kao nizovi slobodno oslonjenih roštiljnih
konstrukcija sastavljenih od predgotovljenih prednape-
tih nosaþa monolitno povezanih na mjestu popreþnim
gredama nad ležajima i u treüinama raspona. Pri projek-
tiranju mosta naglašeno je bilo rješavanje tehnologije
graÿenja pa su predviÿeni mali zaštitni slojevi betona,
što je kasnije donijelo trajnosne probleme.
2.2 Pregledi važeüih propisa u doba projektiranja
i danas kada se provodi ocjena
Šibenski je most izgraÿen 1966. godine te je projektiran
prema tadašnjim Privremenim tehniþkim propisima. Stoga
je valjalo ove propise prouþiti i usporediti ih s današnjim
zahtjevima, u ovom primjeru, s obzirom na vjetrovno
optereüenje.
Prema starim Privremenim tehniþkim propisima za
optereüenja mostova na putovima iz 1949. godine [6],
rasponska se konstrukcija pod prometom proraþunava
na jednak pritisak vjetra u pojedinoj zoni bez obzira na
visinu nad terenom I-0,6, II-0,9 i III-1,3 kN/m2, dok se
promjena pritiska vjetra s visinom može primijeniti kod
stupova i lukova primjenom Privremenih tehniþkih pro-
pisa za optereüenje zgrada. Iznad prometne površine vjetru
je izložen prometni trak visine 2,0 m. Most neoptereüen
prometom mora se ispitati na djelovanje pritiska veliþi-
ne 2,5 kN/m2.
903
Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija
Proraþun vjetrovnog optereüenja u skladu s važeüom
hrvatskom normom HRN ENV 1991-2-4 [8], koja je
preuzela europsku prednormu iz 1995. godine, mnogo je
složeniji i kada se za dinamiþki umjereno osjetljive kon-
strukcije primjenjuje zamjenjujuüe statiþko optereüenje.
Sile vjetra djeluju na most u svim smjerovima, a dobiva-
ju se množenjem usporednoga tlaka srednje brzine vjet-
ra qref s koeficijentom izloženosti ce(ze), dinamiþkim ko-
eficijentom odziva konstrukcije na udar vjetra cd, aero-
dinamiþnim koeficijentom sile vjetra cf i usporednom
ploštinom djelovanja vjetra Aref. Usporedni tlak srednje
brzine vjetra ovisan je o usporednoj brzini vjetra vref
koja se odreÿuje prema osnovnoj vrijednosti usporedne
brzine vjetra vref,0 koja je prikazana u zemljovidu Hrvat-
ske za podruþja optereüenja vjetrom u nacionalnom do-
datku za primjenu norme, a korigira se s obzirom na
nadmorsku visinu.
Najnovijom europskom normom EN 1991-1-4 iz 2005.
godine [4] proraþun je izmijenjen, i to ponajprije stoga
što se dinamiþki koeficijent odziva konstrukcije na udar
vjetra cd iz hrvatske norme ovdje na upotrebljava, prim-
jenjuju se nešto izmijenjene vrijednosti koeficijenata
izloženosti ce(ze), a usporedni tlak srednje brzine vjetra
qref zamjenjuje se osnovnim tlakom vjetra qb. Osnovna
brzina vjetra vb odreÿuje se prema temeljnoj vrijednosti
osnovne brzine vjetra vb,0 pri þemu europska norma ne
daje korekciju ovisno o nadmorskoj visini.
Slika 1. Pogled na Šibenski most na kojem je niveleta prognuta
Proraþun u skladu s hrvatskom i europskom normom
potanje je opisan i usporeÿen u [19].
Prema propisima iz doba projektiranja Šibenskog mosta,
optereüenje vjetrom na prometom neoptereüen rasponski
sklop iznosi 4,48 kN/m, dok se prema današnjoj hrvats-
koj normi to optereüenje penje iznad 10 kN/m. Razlika
u optereüenju vjetrom rasponskog sklopa pod promet-
nim optereüenjem ipak je nešto povoljnija, 4,55 kN/m
prema starom PTP-5, odnosno 7,80 kN/m prema HRN
ENV 1991-2-4.
904
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü
2.3 Pregledi konstrukcije Šibenskog mosta,
geodetska mjerenja i ispitivanja materijala
Osim podataka o projektiranoj konstrukciji, presudno je
skupiti i podatke o promjenama koje su se dogodile tije-
kom njezina trajanja odnosno uporabe [11].
Niveleta Šibenskog mosta projektirana je kao jednostra-
no nagnuta te joj je pri izgradnji dano konveksno nadvi-
šenje od svega 5 cm. Veü 10 godina nakon puštanja mosta
u promet ostvarile su se deformacije luka veüe od pred-
viÿenih te je niveleta mosta u tjemenu luka 30 do 35 cm
niža od projektirane.

Slika 2. Ošteüenja luka u peti i ošteüenja stupa
Na temelju vizualnog pregleda koje je 1989. godine pro-
veo Zavod za konstrukcije Graÿevinskog instituta Split
[9], ustanovljeno je da je od svih dijelova mosta kolniþ-
ka konstrukcija najviše ošteüena zbog vode s kolnika,
pojave popreþnih reški u kolniku na mjestima oslonaca
te neizvedene hidroizolacije. U sklopu ovog pregleda
navedene su mjere koje treba hitno poduzeti da bi se
smanjilo daljnje propadanje nosive konstrukcije (skida-
nje zastora, izrada hidroizolacije te izrada novih završ-
nih slojeva na mostu) te je dan program istražnih rado-
va. Ove mjere i radovi nisu provedeni.
Godine 1995. Hrvatski institut za mostove i konstrukcije
(HIMK) proveo je glavni pregled i ispitivanja s iscrpnom
analizom stanja mosta [9]. Karakteristiþni elementi kon-
strukcije ispitani su nerazornim ispitivanjem mehaniþ-
kih svojstava betona (ultrazvukom, sklerometrom, pull-
out testom), ispitivanjem stanja armature (mjerenje širi-
ne pukotina, mjerenje potencijala korozije, ispitivanje
debljine zaštitnog sloja), utvrÿivanjem tlaþne þvrstoüe
betona na valjcima, kemijskom analizom sadržaja klori-
da te dubinom karbonatizacije i stupnja lužnatosti. Na-
kon ovog pregleda provedena je sanacija manjih ošteüe-
nja te ratnih ošteüenja na glavnim nosaþima primjenom
morta.
GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija

Posljednji glavni pregled Šibenskog mosta takoÿer je
proveo HIMK u proljeüe 2005. godine [9]. Tada je pro-
veden detaljni vizualni pregled svih dijelova – prometne
površine i opreme mosta te masivnih dijelova konstruk-
cije uz primjenu pokretne skele za pregled teško dostup-
nih dijelova, kao što su podgled glavnih nosaþa i konzo-
la pješaþkih staza, popreþni nosaþi, vijenci, gornji dije-
lovi stupova, zid upornjaka, vanjski zidovi i donja ploha
tjemene konstrukcije luka. Provedeno je i mjerenje širi-
ne pukotina, mjerenje prodora klorida i mjerenje deblji-
ne zaštitnog sloja.
Geodetskim mjerenjem provjereni su karakteristiþni pres-
jeci na kolniku u 7 mjernih toþaka (presjeci na upornja-
cima, iznad stupova, u sredinama raspona te iznad tje-
mena luka, i to u toþki osi nivelete, ruba kolnika uz rub-
njake, gornjeg ruba rubnjaka i vanjskog ruba vijenaca) a
gornji rub luka na udaljenostima od 5,0 m.
Ovim pregledom potvrÿene su informacije o lošem sta-
nju betona i koroziji armature glavnih nosaþa i popreþ-
nih nosaþa iznad stupova i daljnje pogoršanje stanja nad-
luþne konstrukcije. Sva ošteüenja vidljiva na stupovima
(ljuskanje betona, mjestimiþno odlomljen beton zaštit-
nog sloja i korodirani glavna armatura i vilice) posljedi-
ca su loše ugradbe betona, malog zaštitnog sloja i ratnih
razaranja. Ošteüenja unutarnjih ploha luka uglavnom su
posljedica nekvalitetne izvedbe, a ošteüenja vanjskih
ploha luka dogodila su se ponajprije zbog malog zaštit-
nog sloja betona do armature, pa je korodirana armatura
vidljiva pri petama luka, pogotovo na strani prema Šibe-
niku.
3 Rekonstrukcija nacrta, proraþunski model
konstrukcije i metode proraþuna
Na temelju prikupljenih podataka o konstrukciji rekon-
struiraju se nacrti mosta te se kreira odgovarajuüi pro-
raþunski model, uzimajuüi u obzir svojstva materijala
(kvaliteta betona i armature), djelotvornost armature,
Kada je niža razina ocjenjivanja zakazala, valja rabiti
detaljnije odnosno složene metode proraþuna. One uk-
ljuþuju metodu konaþnih elemenata i nelinearne metode
(analiza granice popuštanja) koje mogu rezultirati veüim
kapacitetom nosivosti. Specifiþno modeliranje vremen-
ski promjenjivog ponašanja materijala (skupljanje i pu-
zanje armiranobetonskih i prednapetih betonskih kon-
strukcija), te uzimanje u obzir meÿudjelovanja izmeÿu
sastojaka nekog materijala (prianjanje, utjecaj ugraÿene
armature), otkrit üe skrivene rezerve konstrukcije i sma-
njiti utjecaj jednostavnijih metoda.
Kako bi se u sklopu ocjenjivanja konstrukcije upotrije-
bile nove informacije o njezinom ponašanju (npr. zbog
dugotrajnog promatranja), proraþunske modele treba
prilagoÿavati. Prilagoÿavajuüim modelima moguüe je
obnoviti konstrukcijske varijable (npr. svojstva krutosti)
uporabom izmjerenih podataka, kao što su promjene u
pomacima, deformacijama, vrijednostima ošteüenja
(npr. širine pukotina).
3.1 Model Šibenskog mosta
Proraþun Šibenskog mosta izloženog vjetrovnom opte-
reüenju bilo je potrebno provesti na modelu cjelokupne
konstrukcije. Primijenjen je prostorni proraþunski model
sastavljen od štapnih konaþnih elemenata luka, stupova
i rasponskog sklopa kojima su pridruženi odgovarajuüi
popreþni presjeci na temelju rekonstruiranih nacrta [1, 12].
U presjecima lukova i stupova upisana je stvarno ugra-
ÿena armatura. Podaci o koliþini i rasporedu armature u
presjecima stupova nisu bili dostupni, pa su poslužili
podaci o armaturi stupova Paškog mosta koji su približ-
no jednakog popreþnoga presjeka kao i na Šibenskom
mostu, uz kontrolu minimalno potrebne armature u iz-
nosu od 0,4% betonskog presjeka.
64 176 14 242 14 176 64

smanjenje popreþnog presjeka, eventualne promjene

60

290
170

položaja osi konstrukcije, raspodjelu masa itd. Proraþunski

model valja što je moguüe više uskladiti sa stvarnim
60

750
stanjem na postojeüoj konstrukciji – on mora prikladno
pokazivati ponašanje konstrukcije, otpornost njezinih 64 14
2O12/10
17x4O12/10
17x10

dijelova i optereüenja na konstrukciju. Razlikujemo jed-

2O16/25
17x10

nostavne, složene i prilagoÿavajuüe metode proraþuna. 4O12/25

2O12/25

Za niže razine ocjenjivanja þesto je djelotvorno proraþu- 2O25/25 2O25/25

5x4O16/10,5

2O12/10,5

navati uþinke djelovanja osnovnim metodama na jed-

10 4x10,5

4x10,5
O6/25

O6/25

60

nostavnim proraþunskim modelima, uzimajuüi u obzir

stranu sigurnosti. Tipiþne jednostavne metode proraþuna
8 15 25 12 16 6x25 16 6 25 8x25
su one koje se provode na prostornim okvirima i roštilji-
ma (štapni elementi), uzimajuüi u obzir pojednostavlje-
Slika 3. Popreþni presjek s armaturom u peti luka
ne raspodjele optereüenja i linearnoelastiþno ponašanje
materijala, što rezultira rješenjem ravnoteže na donjoj Prednapeti su glavni nosaþi nadluþne konstrukcije iznad
granici. stupova meÿusobno povezani popreþnim nosaþem koji

GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 905

Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü

je svojim donjim krajem vertikalnom armaturom usid- njem. Ova su optereüenja promjenljiva duž mosta s ob-
ren u stup ispod njega, dok je u njegovu gornjem dijelu zirom na promjenljivu visinu nad terenom od upornjaka
po sredini popreþnog presjeka po þitavoj duljini popreþ- do podruþja iznad tjemena luka. Eksentriþno optereüe-
nog nosaþa izvedena vertikalna razdjelnica. Stoga je nje vjetrom na rasponsku konstrukciju izaziva i dodatni
spoj stupova s nadluþnom konstrukcijom modeliran tako moment torzije. Djelovanje vjetra uzdužno na rasponsku
da su dva stupa pri vrhu fiksno spojena s popreþnim no- konstrukciju uzima se kao 25 % vrijednosti sile prora-
saþem, a nadluþni sklop je nepomiþnim vezama spojen þunate za popreþni smjer.
za krajnje toþke popreþnih nosaþa.
Vjetar na stupove, osim što se poveüava s visinom stu-
Na krajevima svakog raspona, zbog dilatacije iznad stu- pa, razliþitog je intenziteta kada djeluje popreþno odnos-
pova, modeliraju se zglobovi da bi rasponska konstruk- no uzdužno na os mosta jer razliþiti odnosi dimenzija
cija djelovala kao niz slobodno oslonjenih greda. ývoro- popreþnog presjeka stupa rezultiraju razliþitim aerodi-
vi na mjestu upetosti stupova u temelje i luk modeliraju namiþnim koeficijentom sile.
se potpuno upetima, a ležajevi nad upornjacima kao zglo-
bovi sa sprijeþenim pomacima i osloboÿenim zaokreta- Djelovanje vjetra na luk mijenja se s visinom osi luka
njem oko popreþne osi. nad terenom, a uz to je zbog promjenjive visine popreþ-
nog presjeka luka od pete prema tjemenu promjenjiv i
aerodinamiþni koeficijent sile. Djelovanje vjetra uzduž-
3.2 Modeliranje optereüenja za ocjenu Šibenskog
no na luk može se uzeti sa 25 % vrijednosti djelovanja
mosta
vjetra popreþno na luk.
Vlastita se težina proraþunava raþunalnim programom
na temelju površina zadanih popreþnih presjeka i volumnih
masa materijala koje su im dodijeljene. Dodatno stalno
optereüenje po cijeloj širini mosta svodi se na kontinui-
rano u uzdužnom smjeru. Dodatno se zadaju i optereüe-
nja od dijelova koji u modelu nisu zadavani kao elemen-
ti, npr. dijafragme luka i popreþni nosaþi u treüinama
raspona.
Optereüenje vjetrom se mijenja s visinom promatranog
elementa konstrukcije nad terenom te ga je potrebno ra-
þunati za razliþita visinska podruþja. Osim toga, razliþi-
tog je intenziteta vjetar koji puše na most kojim ne teþe
promet i na most pod prometnim optereüenjem. Nadalje, Slika 5. Prikaz optereüenja vjetrom popreþno na os mosta
potrebno je razmotriti i djelovanje vjetra poprijeko i dje-
lovanje vjetra uzduž osi mosta [1]. 4 Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija

b/2 = 1060/2 (cm) Ocjenjivanja postojeüih konstrukcija moguüe je provo-

visina otvorena
diti postupcima razliþite složenosti i uz ulaganje razliþi-
prometnog ograda tih napora. Opüenito se postupci ocjenjivanja dijele u tri
200

traka
razreda [18]:
d 2= 358
60
d 1= 239

Wopt
(kN/m) Ocjene temeljene na mjerenjima – metode su u kojima
179

Wneopt
135

(kN/m) se uþinci djelovanja odreÿuju izravnim mjerenjima, a ne

proraþunima konstrukcije. Kako se mjere uporabljivosti
Wneopt * Wopt *
(kN/m2 ) (kN/m 2 )
mogu odrediti samo izravnim mjerenjima ovo su meto-
de ocjene iskljuþivo graniþnih stanja uporabljivosti.
1 2
wneopt ˜ U ˜ vb,1 ˜ ce ( z ) ˜ cf,1 ˜ d1 (kN/m) , vb,1 35m/s
2 Ocjene temeljene na modelima – metode su u kojima se
1 2 uþinci djelovanja odreÿuju proraþunskim modelima.
wopt ˜ U ˜ vb,2 ˜ ce ( z ) ˜ cf,2 ˜ d 2 (kN/m) , vb,2 23m/s
2 Ovim se metodama mogu modelirati, pa stoga i ocjenji-
Slika 4. Djelovanje vjetra na rasponsku konstrukciju vati, i graniþno stanje nosivosti i graniþno stanje uporab-
ljivosti. Metode se sastoje od tri koraka: 1. prikupljanja
Na primjeru Šibenskog mosta valjalo je prvo razmotriti podataka o djelovanjima i otpornosti konstrukcije ĺ 2.
djelovanje vjetra na rasponsku konstrukciju za most ko- proraþuna uþinaka djelovanja na modelu konstrukcije ĺ 3.
jim ne teþe promet i za most pod prometnim optereüe- ocjene nosivosti i uporabljivosti.

906 GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912

J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija

Tablica 1. Razredi i razine ocjenjivanja konstrukcija i odgovarajuüi postupci

RAZREDI OCJENJIVANJA
POSTUPAK OCJENJIVANJA
Cilj ocjenjivanja razina ocjene

NEFORMALNE OCJENE Vizualni pregledi

Kvalitativne ocjene Ocjenjivanje uþinaka dotrajalosti (pukotine, ljuštenje, odlamanje, korozija) po
razina 0 iskustvu inženjera
stanja

OCJENE TEMELJENE NA
Odreÿivanje uþinaka djelovanja Dokaznipostupak
MJERENJIMA
Kvantitativno
Mjerenje vrijednosti odreÿenih parametara pod Usporedba izmjerenih i
ocjenjivanje razina 1
uporabnim optereüenjem graniþnih vrijednosti
uporabljivosti

OCJENE TEMELJENE NA
Prikupljanje podataka
MODELIMA
Iz projekata i propisa
razina 2
Pregledi
Pregledi konstrukcije
razina 3 (izmjere) i ispitivanja
materijala
Kvantitativno
Praüenja (monitoring) za
ocjenjivanje nosivosti
prepoznavanje sustava
i uporabljivosti razina 4
Praüenje optereüenja
Dokazna optereüenja
Kao za razine 3 i 4
+ prilagoÿeni modeli
razina 5
Statistiþka svojstva
podataka
Model proraþuna Dokazni postupak
Deterministiþki (izvanredno)
Osnovni modeli
Poluprobabilistiþki
Detaljniji modeli
(parcijalni koeficijenti)
Detaljni modeli (MKE,
Poluprobabilistiþki
nelinearni proraþuni)
(parcijalni koeficijenti)
Prilagoÿeni modeli
Poluprobabilistiþki
Detaljni modeli (MKE,
(parcijalni koeficijenti)
nelinearni proraþuni)
Približne probabilistiþke
Prilagoÿeni modeli
metode (FORM, SORM)
Jednostavni i Približne probabilistiþke
metode (FORM, SORM)
Stohastiþki modeli Simulacijske probabilistiþke
konaþnih elemenata metode (MCS)

Neformalne ocjene – metode su temeljene na iskustvu i
prosuÿivanju inženjera koji se ocjenjivanjem bavi. Sta-
nje konstrukcije ocjenjuje se na temelju vizualnog preg-
leda. Stoga su više-manje subjektivne i primjenjuju se
samo izvanredno.
Predložene razine ocjenjivanja u tablici 1 [17, 18], ob-
jašnjene u nastavku, nisu stroge i granice meÿu njima su
fleksibilne. Postupak ocjenjivanja valja prilagoditi tipu
konstrukcije. Preporuþuje se ocjenjivanje zapoþeti jed-
nostavnim postupcima niže razine i ako se takva ocjena
pokaže nezadovoljavajuüom zapoþeti detaljniju, višu
razinu ocjenjivanja. U radu [12] razvijen je, izmeÿu os-
talog, i postupak ocjene stanja lukova izloženih vjetrov-
nom optereüenju u tri koraka: linearni proraþun, neli-
nearni proraþun, procjena pouzdanosti (vidi [13]). Ovdje
je primjena tog postupka na cjelokupni Šibenski most
detaljno prikazana.
Ocjena ispunjavanja uvjeta uporabljivosti (razina 1)
Na razini 1 uþinci djelovanja odreÿuju se mjerenjima te
se uporabljivost postojeüe konstrukcije ocjenjuje uspo-
redbom izmjerenih i graniþnih vrijednosti koje su ili da-
ne propisima ili odreÿene individualno. Ocjenjivanje se
provodi pod stvarnim ili pod pokusnim optereüenjem.
Uobiþajena je primjena ove metode:
- pri ispitivanju uporabljivosti ili sigurnosti prometa
prije promjena uvjeta uporabe mjerenjem statiþkih i
dinamiþkih parametara (npr. progibi stropova u zgra-
dama, progibi, nagibi, ubrzanja i prirodne frekvenci-
je željezniþkih mostova za poveüane brzine vlakova)
- pri nadziranju dinamiþkih optereüenja mjerenjem di-
namiþkih parametara kao što je poveüanje amplituda
osciliranja zbog lošeg stanja kolnika na cestovnim
mostovima (dinamiþki koeficijent)
- pri nadziranju ponašanja gotovo neprikladnih kons-
trukcija mjerenjem statiþkih i dinamiþkih parametara
(npr. progibi, rast pukotina).
Ocjena pristupom parcijalnih koeficijenata temeljena
na pregledu dokumentacije (razina 2)
Parcijalni se koeficijenti pronalaze u propisima ili smjerni-
cama. Ako ne postoje smjernice za ocjenjivanje posto-
jeüih konstrukcija s odgovarajuüim vrijednostima parci-
jalnih koeficijenata rabe se njihove vrijednosti dane u
propisima za projektiranje novih konstrukcija. Na razini
2 ocjenjuje se nosivost i uporabljivost postojeüe kons-
trukcije na jednostavnim proraþunskim modelima (po-
nekad se zahtijevaju detaljniji proraþuni i metoda konaþnih
elemenata) uporabom podataka o otpornosti konstrukci-
je i djelovanjima iz glavnih i izvedbenih projekata, ins-

GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 907

Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija
pekcijske dokumentacije i propisa. Iznimka su specifiþ-
ne vrijednosti koje su uzrokovale potrebu za ocjenjiva-
njem, kao npr. ošteüenja konstrukcije ili izvanredna op-
tereüenja. Moguüe je u ocjenu ukljuþiti i spoznaje o kon-
strukciji dobivene na temelju vizualnih pregleda. Uobi-
þajena je primjena ove metode:
- pri dokazivanju nosivosti i uporabljivosti nakon nas-
tanka ošteüenja uzrokovanih izvanrednim djelova-
njima kao što su izvanredno prometno optereüenje,
udari, potres, oluja ...
- pri dokazivanju nosivosti i uporabljivosti nakon stva-
ranja ošteüenja zbog dotrajalosti (posljedice zamora,
korozija ili neki drugi proces dotrajalosti)
- pri utvrÿivanju nosivosti i uporabljivosti zbog prom-
jena uvjeta uporabe konstrukcije, (npr. prenamjena
neke prostorije zgrade u skladište ili oþekivani prije-
laz izvanrednih vozila preko mosta na što konstruk-
cije nisu izvorno proraþunane).
Slika 6. Dinamiþko i statiþko ispitivanje jednoga staroga željezniþkog
mosta
Ocjena pristupom parcijalnih koeficijenata temeljena
na dodatnim ispitivanjima (razina 3)
Kao i u prethodnoj razini 2 i u razini 3 ocjene, parcijalni
koeficijenti pronalaze se u propisima ili smjernicama.
Kada prethodna ocjena nije zadovoljavajuüa, potrebno
je toþnije odrediti svojstva materijala (mehaniþka i ke-
mijska), geometrijske izmjere i skrivena ošteüenja ili
nehomogenosti. Ispitivanja materijala provode se na
graÿevini ili u laboratoriju i to na odreÿenom broju uzo-
raka. Rezultati se statistiþki obraÿuju da bi se odredile
karakteristiþne vrijednosti ispitanog svojstva na samoj
graÿevini. Geometrijske izmjere primjenjuju se s naziv-
nim vrijednostima.
Na ovoj razini obiþno postaju potrebni detaljniji prora-
þunski modeli, a valja provjeriti njihovu usklaÿenost sa
stvarnošüu. Stoga je preporuþljivo odrediti pokazatelje
kao što su progib u sredini raspona, deformacije (odnos-
no naprezanja), prirodne frekvencije i modalne oblike
þije vrijednosti usporeÿujemo na stvarnoj konstrukciji i
na proraþunskom modelu. U proraþunske modele valja
ukljuþiti parametre konstrukcije: krutost popreþnog pre-
sjeka (modul elastiþnosti, izmjere, krutost rasponskog
sklopa i dodatnih elemenata), zglobove i fleksibilnost
908
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü
ležajeva, raspodjelu masa i svojstva prigušenja i prisilne
deformacije koje utjeþu na ponašanje konstrukcije (npr.
vanjsko prednapinjanje).
Kada se ocjenjuju rasponski sklopovi mostova, zbog raz-
liþitih prometnih uvjeta na razliþitim vrstama cesta (lo-
kalne, državne, autoceste), razliþitih dinamiþkih uþinaka
(neravnosti kolnika) i razliþite popreþne raspodjele, nor-
mirana prometna optereüenja zamjenjuju se onima prila-
goÿenim danoj lokaciji mosta sa smanjenim uþincima.
Kada je nakon odreÿenog vremena uporabe konstrukci-
je, pri ponovljenom ocjenjivanju, potrebno dopuniti zna-
nje o otpornosti konstrukcije ili nekog njezina dijela, na
samoj se graÿevini provode ispitivanja pojedinih kons-
trukcijskih elemenata ili ponašanje konstrukcije u cije-
losti. Na temelju novih podataka dopunjuju se prethodne
funkcije raspodjele pojedinih svojstava, a time i njihove
karakteristiþne vrijednosti.
Ocjena ciljane pouzdanosti uz modificirane parcijalne
koeficijente (razina 4)
Na osnovi svojstava pouzdanosti odreÿene konstrukcije,
ciljana se pouzdanost uspostavlja kao kriterij ocjene ra-
zine 4. Vrijednosti parcijalnih koeficijenata prilagoÿa-
vaju se za grupu konstrukcija sa sliþnim konstrukcijskim
ponašanjem ili djelovanjima da bi se prikazala modifi-
cirana granica pouzdanosti. Specifiþna svojstva pouz-
danosti konstrukcije jesu:
- povijest optereüenja – na primjer ako je most bio u
uporabi dovoljno dugo, razumno je pretpostaviti da
je mogao biti izložen nekom izvanrednom djelovanju
- posljedice otkazivanja – male, srednje, velike i vrlo
opasne posljedice otkazivanja s obzirom na koje se
konstrukcije dijele, i to na temelju odnosa ukupnih
troškova (koji ukljuþuju troškove izgradnje i troško-
ve zbog otkazivanja) i troškova izgradnje konstrukcije
- zalihe ili rezerve konstrukcije – prema kojima se kon-
strukcije dijele u skladu s vrstom sloma, ako se slom
dogaÿa, na duktilne konstrukcije s visokim rezerva-
ma nosivosti i konstrukcije s krhkim slomom
- upozorenje pred slom – vrijednost ciljane pouzdanosti
može se smanjiti ako je periodiþnim ispitivanjem ili
sustavom praüenja omoguüeno uoþiti upozorenje
sloma.
Potpuna probabilistiþka ocjena (razina 5)
Glavni rezultat probabilistiþke ocjene na razini 5 jest
vjerojatnost otkazivanja odnosno odgovarajuüi indeks
pouzdanosti konstrukcije ili njezina elementa. Za razli-
ku od koncepta parcijalnih koeficijenata, gdje su prora-
þunski parametri konaþni, a nesigurnosti se uzimaju u
GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija

obzir parcijalnim koeficijentima, vjerojatnost otkaziva- pouzdanosti konstrukcije pokazatelj pouzdanosti, a ne

nja izravno ovisi o nesigurnostima u parametrima opte-
reüenja i otpornosti.
Nesigurnosti se modeliraju primjenom odgovarajuüih
funkcija raspodjele za svaku osnovnu varijablu te se za
definirano graniþno stanje proraþunava vjerojatnost ot-
kazivanja odnosno odgovarajuüi indeks pouzdanosti za
pojedine dijelove konstrukcije ili konstrukciju u cijelosti.
Vrlo je važno da inženjer koji se bavi ocjenjivanjem kon-
strukcije bude svjestan toga da je proraþunani indeks
PREPOZNAVANJE GRANIýNOG STANJA
posmiþno otkazivanje na otkazivanje savijanjem
popreþnim nosaþima na glavnim nosaþima
apsolutna mjera nosivosti i uporabljivosti. Ovaj se in-
deks usporeÿuje s prihvatljivom razinom nosivosti i
uporabljivosti (ciljana pouzdanost).
Postupak probabilistiþke ocjene prikazan je na slici 7.
Ciljana pouzdanost
Vjerojatnosti otkazivanja valja usporediti s dopuštenom
graniþnom vrijednošüu koja se izražava kao tražena ili
ciljana vrijednost indeksa pouzdanosti Etarget. Teorija
pouzdanosti konstrukcija ne daje pravila za izbor traže-
ne razine pouzdanosti. Pitanje je koju razinu zahtijevati
da bi konstrukcija (ili njezin pojedini dio) u okviru ras-
položivih informacija mogla biti proglašena dovoljno
pouzdanom.

otkazivanje uslijed zamora na

Treba istaknuti da je potrebno razlikovati tražene pouz-
spojnim (þeliþnim) elementima danosti za razliþita graniþna stanja. Tražena pouzdanost
za graniþno stanje uporabljivosti može biti manje stroga
negoli ona tražena za graniþno stanje nosivosti. Na sli-
ODREĈIVANJE POVRŠINE (JEDNADŽBE) þan naþin, posljedice otkazivanja, kao i tip sloma (krhki
GRANIýNOG STANJA ili plastiþni), moraju utjecati na proraþun prihvatljivih
r vjerojatnosti. I konaþno referentni period valja ukljuþiti
površina graniþnog u proraþun. Godišnje su vjerojatnosti otkazivanja, naravno,
podruþje stanja
sigurnosti manje od vjerojatnosti otkazivanja u uporabnom vijeku
podruþje konstrukcije.
otkazivanja
e Na primjer, osnovna europska norma EN 1990 [6] daje
prihvatljivu godišnju vjerojatnost otkazivanja 1,3 x 10-6
kojoj odgovara indeks pouzdanosti E = 4,7 i 50-godišnju
PROBABILISTIýKO MODELIRANJE OSNOVNIH
vjerojatnost otkazivanja 7,2 x 10-5 (E = 3,8) za graniþno
VARIJABLI I NEPOUZDANOSTI MODELA
stanje nosivosti te godišnju 1,4 x 10-3 (E = 3,0) i 50-go-
dišnju 7,0 x 10-2 (E = 1,5) za graniþno stanje uporabljivosti.

Navedeni indeksi pouzdanosti upotrebljavaju se pri pro-

þvrstoüa materijala i stalno i promjenljivo nepouzdanosti
jektiranju novih konstrukcija. No ovaj je problem mno-
geometrijske izmjere optereüenje modela go ozbiljniji za postojeüe konstrukcije kojih velik broj
više ne zadovoljava nove norme, a fondovi za njihovo
pojaþanje su ograniþeni. Stoga postoji jak ekonomski
PRORAýUN VJEROJATNOSTI OTKAZIVANJA poticaj za potpuno odreÿivanje i kapaciteta i vijeka kon-
I POUZDANOSTI strukcija.
r'
r Probabilistiþka modelska pravila JCSS (Joint Committee
e' on Structural Safety) [5] predlažu indekse pouzdanosti
E prema tablici 2. vodeüi raþuna da ciljana pouzdanost ovisi
o posljedicama otkazivanja konstrukcije ali i o relativ-
e
nim troškovima koje valja uložiti za poveüanje pouzda-
nosti. Veüa je vrijednost indeksa pouzdanosti potrebnija
što su veüe posljedice otkazivanja i što su ulaganja za
USPOREDBA S CILJANOM VRIJEDNOŠûU
osiguranje odgovarajuüe pouzdanosti manja.
POUZDANOSTI
E E target Kada djelovanja imaju statistiþki neovisne maksimalne
godišnje vrijednosti, indeks pouzdanosti za razliþite pov-
Slika 7. Shema postupka probabilistiþke ocjene [18] ratne periode može se odrediti prema sljedeüem odnosu [3]:

GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 909

Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü

ĭE n  >ĭE1 @n Tablica 3. Mjerodavni rezultati linearnog proraþuna

Šibenskog mosta na vjetrovno optereüenje
gdje je:
Element konstrukcije Apotrebna/ Apostojeüa
Ɏ - funkcija raspodjele standardizirane normalne 1. odsjeþak luka uz petu lijevo 3,81
varijable 2. odsjeþak luka uz petu lijevo 3,16
ȕn - indeks pouzdanosti za povratni period od n godina 3. odsjeþak luka od pete lijevo 1,10
ȕ1 - indeks pouzdanosti za jednogodišnji period 4. odsjeþak luka od pete lijevo 1,06
4. odsjeþak luka od pete desno 1,06
Tablica 2. Ciljane vrijednosti indeksa pouzdanosti prema 3. odsjeþak luka od pete desno 1,10
JCSS [23] pretvorene s jednogodišnjega na 2. odsjeþak luka od pete desno 2,71
50-godišnje razdoblje 1. odsjeþak luka uz petu desno 2,99
S2 – uz rasponsku konstrukciju
Relativni Graniþno stanje nosivosti 1,55
duljine 4,9 m
troškovi za manje umjerene velike S2 – uz luk duljine 4,76 m 2,26
postizanje posljedice posljedice posljedice
pouzdanosti otkazivanja otkazivanja otkazivanja S3 – uz rasponsku konstrukciju
1,30
duljine 4,9 m
veliki ß = 1,7 ß = 2,0 ß = 2,6 S3 – uz luk duljine 6,0 m 1,95
S5 – cijeli stup 6,26
uobiþajeni ß = 2,6 ß = 3,2 ß = 3,5
S6 – cijeli stup 5,97
mali ß = 3,2 ß = 3,5 ß = 3,8 S8 – uz luk duljine 4,75 m 1,07

4.2 Linearni proraþun Šibenskog mosta
U prvom koraku ocjenjujemo Šibenski most na djelova-
nje normiranoga vjetrovnog optereüenja linearnim pro-
raþunom uz uzimanje u obzir geometrijske nelinearnosti.
U presjecima luþnih nosaþa pojavljuju se uzdužne sile
od stalnog optereüenja koje mogu imati u kombinaciji s
momentima savijanja od vertikalnog stalnog optereüenja
i horizontalnog optereüenja vjetrom povoljne uþinke.
Stoga provjeravamo dvije kombinacije djelovanja:
4.3 Nelinearni proraþun Šibenskog mosta
U drugom koraku proraþun provodimo uzimajuüi u ob-
zir geometrijsku i materijalnu nelinearnost. Armaturu
ograniþavamo na stvarno ugraÿenu, a promjenjivo opte-
reüenje zadajemo u koracima do konaþnog sloma kon-
strukcije. I ovdje provjeravamo dvije kombinacije
djelovanja:
1,35 ˜ G + JW ˜ W
1,00 ˜ G + JW ˜ W

1,35 ˜ G + 1,5 ˜ W gdje parcijalni koeficijent za promjenjivo djelovanje vjetra

1,00 ˜ G + 1,5 ˜ W
Proraþun je proveden posebno za optereüenje vjetrom
popreþno i posebno za optereüenje vjetrom uzdužno na
most, odakle se dobiva potrebna površina armature za
stupove i luk. Mjerodavni su rezultati za prvu kombina-
ciju i popreþno djelovanje vjetra prikazani u tablici 3. [1].
Na temelju linearnog proraþuna moguüe je donijeti slje-
deüe zakljuþke:
- kod luka najkritiþnija su prva dva odsjeþka uz pete
luka, dakle 8 % ukupne dužine luka sa svake strane,
gdje je potrebna armatura þak 3-3,8 puta veüa od
postojeüe.
- najkritiþniji su stupovi S5 i S6 uz tjeme luka koji tre-
baju þak 6 puta veüu površinu armature od postojeüe.
poveüavamo u koracima JW = 0; 0,5; 0,6; 0,7; ..... ;1,5;
1,6; 1,7 .... Konstrukcija prolazi kroz korake optereüenja
pri þemu se u njoj mijenjaju krutosti presjeka te napre-
zanja. Takvim naþinom proraþuna pratimo pri kojoj ra-
zini optereüenja, odnosno vrijednosti parcijalnog koefi-
cijenta za vjetar JW dolazi do sloma. Kao rezultat prora-
þuna u popreþnom smjeru promatra se pomak u tjemenu
luka, a pri proraþunu u uzdužnom smjeru pomak u pod-
ruþju ¼ raspona luka.
U sklopu ovog koraka razlikujemo tri razine proraþuna.
Ponajprije smo proraþun proveli provjeravajuüi elemen-
te luka i elemente svih stupova zajedno. Rezultat je ove
faze parcijalni koeficijent za vjetar JW = 1,25 što je ma-
nja vrijednost od normiranog JW = 1,5. Kako je linearni
proraþun pokazao da su tjemeni stupovi najkritiþniji, u
drugoj fazi oni su izostavljeni iz razmatranja te dobiveni
parcijalni koeficijent za vjetar iznosi JW = 1,7, što je za-

910 GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912

J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija

dovoljavajuüe. U treüoj su fazi razmatrani samo elemen- Norma EN 1990 [3] preporuþuje parcijalni koeficijent
ti luka, pri þemu parcijalni koeficijent za vjetar iznosi 1,5 za djelovanje vjetra kao dominantno djelovanje pri
JW = 1,9. Dakle sam luk ima još veüu sigurnost na vjet- provjeri graniþnog stanja nosivosti. Ovaj smo koefici-
rovno optereüenje nego kad se promatra zajedno sa jent i primijenili u linearnom proraþunu. S druge strane,
stupovima. nelinearnim proraþunom dobivamo vrijednosti parcijal-
nih koeficijenata do kojih konstrukcija može podnijeti
parcijalni koeficijent JW djelovanje vjetra.
2.5
Za poznati parcijalni faktor dobiven iz druge ocjene lu-
kova na djelovanje vjetra, uz odreÿenu varijancu optere-
2.0
üenja od vjetra, a s pomoüu izraza za proraþunsku vri-
jednost Gumbelove raspodjele, odreÿen je odgovarajuüi
1.5 indeks pouzdanosti i valja ga usporediti s ciljanom vri-
jednošüu.
1.0
Ciljanu vrijednost indeksa pouzdanosti za graniþno sta-
nje nosivosti biramo iz tablice 2. za velike posljedice
0.5 otkazivanja, uz visoka ulaganja za osiguranje odgovara-
juüe pouzdanosti ȕtarget,GSN = 2,6, te zakljuþujemo da pro-
0.0 cijenjena pouzdanost nije dovoljna ako se promatra cijeli
0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 1.4 1.6 most kada se provjeravaju elementi luka i svih stupova,
Odnos pomaka tjemena luka i raspona luka (cm/m) no ako izuzmemo tjemene stupove iz razmatranja, pro-
cijenjena pouzdanost luka i svih ostalih stupova je zado-
Slika 8. Dijagram ovisnosti parcijalnog koeficijenta za vjetar i
voljavajuüa.
pomaka u tjemenu luka u odnosu na raspon luka za
nelinearni proraþun elemenata luka
5 Zakljuþak
4.3 Procjena pouzdanosti Šibenskog mosta Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija koje su dotrajale
U treüem koraku za približnu procjenu pouzdanosti luþ- zbog izloženosti agresivnim uvjetima, neprikladne ili
nih mostova u obliku indeksa pouzdanosti ß primjenjuje pogrešne izvedbe, zanemarivanja problema trajnosti ili
se metoda standardiziranih FORM koeficijenata (stan- su manje pouzdane zbog promjene zahtjeva za konstruk-
dardiziranih Į vrijednosti koeficijenata osjetljivosti) [7, 12]. ciju, važno je zbog odabira prikladne metode održava-
nja. U svijetu se veü više desetljeüa takvi postupci ocje-
parcijalni koeficijent JW njivanja primjenjuju, razvijaju te ponegdje i propisuju
2.5 [15, 16, 17]. Kod nas nema sustavnog pristupa ovoj pro-
6 blematici i tek se u novije vrijeme više pozornosti pos-
1V >0 , 577  ln ^ ln )  DE `@
S veüuje suvremenim metodama ocjenjivanja postojeüih
konstrukcija koje se temelje na probabilistiþkom pristupu.
2.0 LUK
1.90 U ovom su radu opisani postupci ocjenjivanja razliþite
složenosti kroz naþine prikupljanja podataka, metode
1.70 LUK+STUPOVI, OSIM TJEMENIH
proraþuna i same dokazne postupke. Postojeüe su meto-
1.5 de razliþitih složenosti, a odabir prikladne metode, od-
nosno slijeda metoda razliþite složenosti, ovisit üe o
LUK+STUPOVI
1.25 postavljenim zahtjevima ocjenjivanja te o samoj vrsti
konstrukcije (i broju sliþnih) koja se promatra.
1.0
Postupak ocjene graniþnih stanja mostova izloženih dje-
lovanju vjetra detaljno prikazan u primjeni na Šibenski
most, samo je jedan od primjera ocjenjivanja postojeüe
konstrukcije u više koraka kojima se složenost, a time i
0.5
toþnost, poveüava.
0.00 1.00 1.44 2.00 2.90 3.00 3.43 4.00 5.00
beta E Za mostove koji ne zadovoljavaju uvjete koraka ocjene
opisanih u ovom radu, potrebno je detaljnije analizirati
Slika 9. Parcijalni koeficijenti za vjetar i odgovarajuüi indeksi djelovanje vjetra na danoj lokaciji mosta te primijeniti
pouzdanosti toþnije metode proraþuna vjerojatnosti otkazivanja kon-

GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912 911

Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija
strukcija i prikladne raþunalne programe. Moguüe je
analizom stvarnog djelovanja vjetra na lokaciji svakog
pojedinog mosta utvrditi drukþiju raspodjelu, manju va-
rijancu, a time i veüi indeks pouzdanosti.
IZVORI
>1@ Augustinoviü, I.: Ocjena Šibenskog mosta izloženog
normiranom vjetrovnom optereüenju, diplomski rad,
Graÿevinski fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, 2009.
>2@ Cook, N.:: Designers' Guide to EN 1991-1-4 Eurocode 1:
Actions on structures, General actions, Part 1-4: Wind actions,
Thomas Telford, 2007.
>3@ EN 1990: Basis of structural design, European Committee for
Standardization, Bruxelles, April, 2002
>4@ EN 1991-1-4: Actions on structures – Part 1-4: General actions
– Wind actions, European Committee for Standardization,
Bruxelles, April 2005.
>5@ Faber, M.H., Sørensen, J.D.: Reliability Based Code
Calibration, Paper for the Joint Committee on Structural Safety,
2002.
>6@ Furundžiü B.: Privremeni tehniþki propisi za optereüenje
mostova na putovima PTP-5 (1949), Zbirka tehniþkih propisa u
graÿevinarstvu, Izdavaþko preduzeüe Graÿevinska knjiga,
Beograd, 1969.
>7@ Gulvanessian, H., Calgaro, J.A., Holický, M.: Designers' Guide
to EN 1990 Eurocode: Basis of structural design, Thomas
Telford, 2002.
>8@ HRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i
djelovanja na konstrukcije – 2-4. dio: Djelovanja na
konstrukcije – Optereüenje vjetrom (ENV 1991-2-4: 1995)
>9@ Izvješüe o Glavnom pregledu Šibenskog mosta na D8, HIMK,
Zagreb, 2005.
>10@ Joint Committee of Structural Safety. Probabilistic Model
Code, 2001., http://www.jcss.ethz.ch/
>11@ Junakoviü, M.: Šibenski most u seizmiþkoj proraþunskoj
situaciji, diplomski rad, Graÿevinski fakultet, Sveuþilište u
Zagrebu, 2009.
>12@ Mandiü, A.: Graniþna stanja postojeüih mostova, disertacija,
Graÿevinski fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, 2008.
>13@ Mandiü, A., Radiü, J., Šavor, Z.: Ocjenjivanje graniþnih stanja
postojeüih mostova, Graÿevinar 61 (2009) 6, str. 533 – 545.
912
J. Radiü, A. Mandiü, I. Augustinoviü
Svakako je važno istaknuti da bismo sliþne metode tre-
bali i dalje istraživati i unapreÿivati te što prije ukljuþiti
u praksu održavanja postojeüih graÿevina.
>14@ Medak, M., Radiü, J., Veverka, R., Bleiziffer, J., Kuþer, A.,
Kalafatiü, I.: Main inspection of Šibenik Arch Bridge,
Proceedings of the International Conference on Bridges,
SECON HDGK, Dubrovnik, 2006, pp. 961-968.
>15@ Management of bridges/Gestion des ponts, Highway agency-
Service d'Etudes Techniques des Routes et Autoroutes-
Transport Research Laboratory-Laboratorie Central des Ponts
et Chaussées, Thomas Telford, 2005.
>16@ O'Brien, E.J., Žnidariü, A., Brady, K., González, A.:
Procedures for the assessment of highway structures,
Proceedings of the Institution of Civil Engineers, Transport
158, 2005 Issue TRI, pg. 17-25.
>17@ Radiü, J., Mandiü, A. : Ocjenjivanje postojeüih konstrukcija,
Poglavlje VII, Betonske konstrukcije ˹ Sanacije, Hrvatska
sveuþilišna naklada, Sveuþilište u Zagrebu – Graÿevinski
fakultet, SECON HDGK, Andris, Zagreb, 2008., str. 463-506.
>18@ Rücker, W., Hille, F., Rohrmann, R. : F08a - Guideline for the
Assessment of Existing Structures, SAMCO Final Report,
Federal Institute of Materials Research and Testing (BAM),
Division VII.2 Buildings and Structures, Berlin, Germany,
2006.
>19@ Šavor, Z., Radiü, J., Mandiü, A.: Neke usporedbe hrvatskih i
europskih norma za djelovanja, Graÿevinar 58 (2006) 8, str.
641 – 648
>20@ Šimuniü, Ž., Pavloviü, B., Kuþer, A., Janjuš, G., Šuto, G.,
Mekjaviü, I.: Dinamiþko ispitivanje Šibenskog mosta, Zbornik
radova Petog opüeg Sabora HDGK, Brijuni, 2001., str. 325-
330.
>21@ Šram, S.: Gradnja mostova - Betonski mostovi, Golden
marketing, Zagreb, 2002.
>22@ Šram, S.: Most preko Šibenskog zaljeva, Ceste i mostovi 34
(1988) 11-12, str. 469-472.
>23@ Vrouwenvelder, T.: Reliability Based Code Calibration – The
use of the JCSS Probabilistic Model Code, Joint Committee on
Structural Safety, Paper for the Workshop on Code Calibration,
2002.
GRAĈEVINAR 61 (2009) 9, 901-912