VENTILACIJA VJEŽBE – PRIMJERI ZADATAKA

AUTOR: prof.dr.sc. Darko Vrkljan

UREDIO: Branimir Janković, dipl.ing.rud.
Datum: 24/4/2007
Psihrometarske tablice

ts-tv 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
ts
0 100 81 63 45 28 11 - - - - - - - - -
1 100 83 65 48 32 16 - - - - - - - - -
2 100 84 67 51 35 20 2 - - - - - - - -
3 100 85 69 54 39 24 8 - - - - - - - -
4 100 85 70 56 42 28 14 - - - - - - - -
5 100 85 71 58 45 32 19 5 - - - - - - -
6 100 86 72 60 47 35 23 10 - - - - - - -
7 100 86 73 62 49 38 26 14 3 - - - - - -
8 100 87 74 63 51 40 29 18 7 - - - - - -
9 100 87 75 64 52 42 32 21 11 - - - - - -
10 100 88 76 65 54 44 34 24 14 5 - - - - -
11 100 88 77 66 56 46 36 27 17 8 - - - - -
12 100 89 78 68 57 48 38 29 20 11 - - - - -
13 100 89 79 69 59 49 40 32 23 14 5 - - - -
14 100 90 79 70 60 51 42 34 25 17 9 - - - -
15 100 90 80 70 61 52 44 36 28 20 12 - - - -
16 100 90 80 71 62 54 46 37 30 22 15 4 - - -
17 100 90 81 72 64 55 47 39 32 24 17 9 - - -
18 100 91 81 73 65 56 49 41 34 27 20 13 5 - -
19 100 91 82 74 66 58 50 43 36 29 22 15 9 - -
20 100 91 82 74 66 59 51 44 37 30 24 18 12 4 -
21 100 91 83 75 67 60 53 46 39 32 26 20 14 8 3
22 100 92 83 76 68 61 54 47 40 34 28 22 16 11 6
23 100 92 84 76 69 62 55 48 42 36 30 24 18 13 8
24 100 92 84 77 70 63 56 49 43 37 31 26 20 15 10
25 100 92 84 77 70 63 57 50 44 38 33 27 22 17 12
26 100 92 85 78 71 64 58 51 46 40 34 29 24 19 14
27 100 93 85 78 71 65 58 52 47 41 36 30 25 21 16
28 100 93 85 79 72 65 59 53 48 42 37 32 27 22 18
29 100 93 85 79 72 66 60 54 48 43 38 33 29 24 19
30 100 93 86 79 73 67 61 55 50 44 39 34 30 25 21
31 100 93 86 79 73 67 62 56 51 45 40 35 31 26 22
32 100 93 86 80 74 68 63 57 52 46 41 36 32 27 23
33 100 93 86 80 74 69 63 58 52 47 42 37 33 28 24
34 100 94 87 81 75 69 64 59 53 48 43 38 34 29 25
35 100 94 87 81 75 70 64 59 53 49 44 39 35 30 26
36 100 94 87 82 76 70 65 60 54 50 45 40 36 31 27
37 100 94 87 82 76 71 65 60 54 50 46 41 37 32 28
38 100 94 87 82 76 71 66 61 55 51 47 42 38 33 29
39 100 94 88 83 77 72 66 62 56 52 48 43 39 34 30
40 100 94 88 83 77 72 67 62 57 53 48 43 39 35 31
Parcijalni tlakovi vodene pare E
t [°C] E [Pa]
1 658,611
2 706,873
3 758,202
4 812,864
5 872,326
6 932,987
7 998,848
8 1068,842
9 1143,103
10 1221,896
11 1301,498
12 1394,148
13 1488,140
14 1587,598
15 1693,056
16 1804,647
17 1922,637
18 2047,426
19 2179,281
20 2318,003
21 2465,790
22 2620,977
23 2784,830
24 2957,615
25 3139,733
26 3331,450
27 3533,700
28 3746,482
29 3970,596
30 4206,042
31 4453,755
32 4718,133
33 4987,709
34 5274,885
35 5576,459
36 5892,966
37 6224,938
38 6573,041
39 6937,944
40 7320,178
Obračun depresije jame
UVOD
Ventilacija rudnika ima dvojaku svrhu: da stalnom izmjenom zraka u svim podzemnim
prostorijama rudnika (jame) putem neprekidnog strujanja održava jamsku klimu
pogodnu za rad i da razrjeđuje koncentracije zagušljivih, otrovnih i eksplozivnih
plinova i prašine uz njihovo odvođenje na površinu.
U današnjim, suvremenim rudnicima mehanička ventilacija jedini je način rješavanja
ventilacijskih i klimatizacijskih problema jame, a prirodna, odnosno toplinska
depresija samo jedan od faktora koji u pozitivnom ili negativnom smislu utječe na tu
mehaničku ventilaciju.
Nekada je prirodna (toplinska) depresija bila jedini način rješavanja ovih problema.
Da bi se postigao potreban protok zraka u jami nekadašnji rudari ložili su vatre,
koristili su cijeđenje vode niz ulazno vjetreno okno i vjetrene pregrade.

Osnovni sistemi ventilacije

Sistem ventilacije rudnika sastoji se od ventilacijskih provodnika koje čine okna,
poprečni hodnici, otkopni hodnici, otkopi i ostale jamske prostorije; ti se provodnici
nazivaju granama.
Kao pogonske sile djeluju ventilatori i toplinske depresije.
S obzirom na djelovanje ventilatora primjenjuje se: USISNI odnosno
DEPRESIJSKI režim ventilatora i, rjeđe, TLAČNI odnosno KOMPRESIJSKI režim s
potisnim djelovanjem ventilatora.

Obračun depresije
Pod pojmom depresije označava se u načelu promjena tlaka u određenoj dionici
zračnog provodnika. Ta promjena očituje se padom tlaka, izazvanim otporom
strujanja.
Do pada, odnosno gubitka tlaka dolazi uslijed:
– trenja čestica zraka o stjenke zračnih provodnika i;
– promjene smjera zračne struje
Depresiju je moguće izračunati na bazi jedne od jednadžbi i to:
– Bernoullijeve jednadžbe
– formule Drehkopfa
– jednadžbe Girard–d' Aubuissona te Darcy–Weisbacha

Korigirana Bernoullijeva jednadžba za nestlačivi fluid:

n
h uk = ∑h i - i +1 [Pa ]
i =1

ρi + ρi+1 v × ρi − vi+1 × ρi+1

2 2
hi-i+1 = (pi − pi+1 ) + (zi − zi+1 ) × ×g + i [Pa]
2 2
hi-i+1 • utrošena depresija na dionici vjetrene mreže [Pa]
n • ukupni broj dionica vjetrenog puta
pi,pi+1 • barometarski pritisci na početnoj i krajnjoj točki dionice
[Pa]
zi,zi+1 • kote početne i krajnje točke dionice [m]
ρi,ρi+1 • gustoće zraka na početnoj i krajnjoj točki dionice
[kgm-3]
vi,vi+1 • brzine zračne struje na početnoj i krajnjoj točki dionice
[ms-1]
g • ubrzanje sile teže, g = 9,8067 [ms-2]

– statička i dinamička komponenta Bernoullijeve jednadžbe

– ht = hs + hd

– Dinamički tlak: primjer sile koju stvara na avionsko krilo

– Kako izračunati statičke pritiske kada je ventilator u mirovanju? (potrebno za

konstrukciju dijagrama depresije)

– nacrtati shemu, napisati što je zadano i pokazati na primjeru + račun utrošene

depresije (razlika je u dinamičkoj komponenti pritiska)

Za proračun proizvedene depresije potrebno je izračunati osim utrošene i prirodnu

(toplinsku) depresiju.
hpr = hv + hp

A’ C

ljeti

A B
zimi
U ovom slučaju strujanje zraka nastaje pod utjecajem razlike u pritiscima dva
zračna stupa – vanjskog AA' i jamskog BC. Zimi, kada je zrak na površini hladan,
ima veću specifičnu težinu od toplijeg zraka u rudniku, pa će nastati strujanje
zraka kroz potkop i na okno izvan rudnika. Ljeti kada je atmosferski zrak topliji, biti
će i specifična težina tog zračnog stupa manja od one u oknu BC, budući da je
tamo sada temperatura niža, pa će i strujanje zraka biti obrnuto: zrak će ulaziti
kroz okno, a izlaziti na potkop.
 RELATIVNA VLAŽNOST

Relativna vlažnost predstavlja odnos trenutno izmjerenog

sadržaja vodene pare u zraku i maksimalno mogućeg (100%-tna
zasićenost ).
INSTRUMENTI ZA MJERENJE
RELATIVNE VLAŽNOSTI

1. ASSMANOV ASPIRACIONI
PSIHROMETAR
Psihrometar mjeri suhu
i vlažnu temperaturu.
Instrument se sastoji
od dva termometra;
jedan mjeri suhu
temperaturu a drugi se
navlaži i mjeri vlažnu
temperaturu. Budući se
za isparavanje vode
troši određena energija
(toplina) vlažni
termometar će pokazati
nižu temperaturu od
suhog. Temperatura
vlažnog termometra je u
funkciji zasićenosti
zraka vodenom parom.
Ukoliko je zasićenost
zraka veća vlažni
termometar pokazuje
manju razliku u odnosu
na suhi termometar.
Gornja granica
relativne vlažnosti je
100%, što znači da je
zrak maksimalno zasićen
vodenom parom i da ne
može primati više
isparavanja. U tom
slučaju oba termometra
pokazuju istu
vrijednost temperature.
Drugim riječima male
razlike u očitanju
termometara ukazuju na
visok sadržaj vlage u
zraku, što nam u radnim
prostorima ne odgovara,
jer je onemogućeno
odvođenje vlage s
ljudskih tijela, tj. ne može doći do rashlađivanja organizma,
nego je pojačano znojenje i zagrijavanje organizma.
Suha i vlažna temperatura, odnosno njihova razlika su mjera
za relativnu vlažnost, koju iz ovih mjerenih veličina
određujemo ili izračunavamo.
2. HYGROMETAR
Hygrometar je digitalni instrument pomoću kojeg direktno
očitavamo relativnu vlažnost u nekom prostoru.
ODREĐIVANJE RELATIVNE VLAŽNOSTI

Relativnu vlažnost određujemo iz očitanih veličina suhe i

vlažne temperature na tri načina;

a) pomoću psihrometarskih tablica iz izmjerene temperature

suhog termometra i iz razlike temperature suhog i vlažnog
termometra očitavamo relativnu vlažnost u %.
b) pomoću Molierovog dijagrama iz suhe i vlažne
temperature očitavamo relativnu vlažnost u %. Također se u
dijagramu može očitati apsolutna vlažnost, tj. sadržaj
vodene pare x u zraku, izražen u gramima vodene pare po
kilogramu suhog zraka.
c) računski - kod računskog načina u prvom koraku pomoću
Sprungovog obrasca određujemo e - parcijalni pritisak
vodene pare u zraku:

p
e = E ' − c(t s − t v ) × [Pa ]
755
e - parcijalni pritisak vodene pare u zraku u [Pa]
E´- parcijalni pritisak zasićene vodene pare u zraku, očitan
iz tablica za temperaturu vlažnog termometra u Pa
c - psihrometarska konstanta, za vodu i Assmanov aspiracioni
psihrometar iznosi 0.5 (za led 0.43)
ts - temperatura suhog termometra u °C
tv - temperatura vlažnog termometra u °C
p - barometarski pritisak u [Pa]

Daltonov zakon govori o tlaku smjese plinova u zatvorenoj

posudi; ukupni tlak (p) smjese idealnih plinova (koji
međusobno ne reagiraju) jednak je zbroju djelomičnih
parcijalnih tlakova pojedinih plinova.
n
p uk = p1 + p 2 + .....p n = ∑ p i [Pa ]
i =1

Djelomični tlak nekog plina u smjesi plinova jednak je tlaku

koji bi imao plin kada bi se sam nalazio u tom prostoru.

Kasnija istraživanja pokazala su da Sprungov obrazac

predstavlja dobru aproksimaciju za određivanje parcijalnog
pritiska vodene pare u zraku. Relativna vlažnost se zatim
izračunava iz relacije:
φ = (e/E)*100, (%) - relativna vlažnost u [%]
E- parcijalni pritisak vodene pare u zasićenom
zraku, očitan iz tablica za temperaturu suhog
termometra u [Pa].
PRIMJER ODREĐIVANJA RELATIVNE VLAŽNOSTI POMOĆU TRI NAVEDENA
NAČINA:
a. .ts = 23,2 °C
tv = 18,7 °C
ts – tv = 4.5 °C

Budući su psihrometarskim tablicama daju podaci relativne

vlažnosti samo za cjelobrojne vrijednosti temperatura
tražena relativna vlažnost za mjerenu suhu i vlažnu
temperaturu dobije se višestrukom interpolacijom.
Prvo interpoliramo za očitanje suhe temperature između
23 i 24 °C.
Za t = 23 °C iz psihrometarskih tablica očitava se
vrijednost relativne vlažnosti za 4 i 5 °C, (4 °C) =
69%, (5 °C) = 62%, i izvodi se interpolacija za ts – tv
= 4.5 °C.
0.1 °C nosi 0.7% a 0.5 °C 3.5% relativne vlažnosti, tako
da je interpolirana vrijednost 69% - 3.5% = 65.5%.
Za t = 24 °C očitava se za 4 i 5 °C; (4 °C) = 70%, (5
°C) = 63%.
0.l °C nosi 0.7% a 0.5 °C 3.5% relativne vlažnosti, tako
da je interpolirana vrijednost 70% - 3.5% = 66.5%.
Sada je potrebno izvesti interpolaciju između 65.5 i
66.5% za očitanje ts = 23.2 °C.
0.1 °C nosi 0.1% a 0.2 °C 0.2% relativne vlažnosti, tako
da je interpolirana vrijednost 65.5% + 0.2% = 65,7%

b. Iz Molierovog dijagrama očitava se za mjerene veličine t =

23.2 °C i t = 18.7 °C relativna vlažnost od cca 65.5%. Na
apscisi dijagrama može se očitati i apsolutna vlažnost x =
11.8 grama vodene pare po kilogramu suhog zraka. Dijagram
vrijedi za barometarski pritisak od 750 Torra ili 99991
Pa.

c. Računski postupak je najtočniji. Osim podataka suhe i

vlažne temperature potrebno je izmjeriti i barometarski
pritisak.

101315
e = 2139,724 - 0,5 × (23,2 - 18,7 ) × = 1837,792 [Pa ]
755

p = 101315 [Pa] (mjereno)

Parcijalni pritisak zasićene vodene pare u zraku E´ za

očitanje vlažnog termometra dobije se interpolacijom
između očitanih vrijednosti za t od 18 i 19 °C iz tablica.

E´ (18 °C) = 2047.426 Pa, E´ (19 °C) = 2179.281 Pa.

Razlika očitanja je 131.855 [Pa] što znači da 0.l °C nosi
 13.185 [Pa] a 0.7 °C daje 92.298 [Pa] (7 * 13.185). E´ za
t = 18.7 °C iznosi 2047.426 + 92.298 = 2139.724 Pa.

e 1837 ,792
Rel.vl.ϕ = ×100 = ×100 = 65 ,18 [%]
E 2819 ,368

Parcijalni pritisak E zasićene vodene pare u zraku dobije se

interpolacijom za očitane vrijednosti suhe temperature od 23
i 24 °C iz tablica.

E (23 °C) = 2784.830 [Pa], E (24 °C) = 2957.615 [Pa]. Razlika

očitanja je 172.785 [Pa], što znači da 0.l °C nosi 17.278
[Pa], a 0.2 °C daje 34.538 [Pa] (2*17.278). E za t = 23.2 °C
iznosi 2784.830 + 34.538 = 2819.368 [Pa].
 OBRAČUN DEPRESIJE JAME
(primjer za vježbe)

h = 2027 Pa

Zadani mjereni podaci (dok ventilator radi):

Točka Kota Pritisak Temperatura Brzina

br. [m] P [Pa] ts [°C] tv [°C] v [m/s]
1 510,5 97325,1 9,2 6,0 0
2 500,3 97438,7 10,0 7,3 0
3 -20,7 102871,3 13,5 10,4 2,0
4 120,5 100298,1 20,8 18,1 4,5
5 510,5 95298,1 23,2 23,2 6,5

Potrebno je odrediti:

1. relativnu vlažnost jamskog zraka u pojedinim točkama

a. računski b. pomoću psihrometarskih tablica
c. iz Molierovog i,x dijagrama
2. gustoću jamskog zraka u pojedinim točkama
3. apsolutnu vlažnost jamskog zraka
a. računski b. iz Molierovog i,x dijagrama

4. depresije na zatvorenom vjetrenom putu

a. ukupno utrošenu depresiju b. prirodnu depresiju
c. ukupnu proizvedenu depresiju
5. konstruirati dijagram depresije
a. krivulju statičkih pritisaka dok ventilator radi
b. krivulju statičkih pritisaka dok ventilator ne radi
c. krivulju ukupno utrošene depresije
1. Određivanje relativne vlažnosti po pojedinim točkama

a. računski

točka 1.
ts = 9,2 °C iz tablica E1 = 1158,862 [Pa]
tv = 6,0 °C iz tablica E1' = 932,987 [Pa]
Sprung-ov obrazac:

p
e = E ' − c(t s − t v ) × [Pa ]
755

c – psihrometarska konstanta c = 0,5;

e – parcijalni pritisak vodene pare u zraku u trenutku
mjerenja [Pa];
E - parcijalni pritisak vodene pare u zraku u zasićenom
stanju pri danoj «suhoj» temperaturi (za očitanje suhog
termometra) [Pa];
'
E - parcijalni pritisak vodene pare u zraku u zasićenom
stanju pri danoj «vlažnoj» temperaturi (za očitanje
vlažnog termometra) [Pa];
ts,tv – «suha» i «vlažna» temperatura zraka
e
ϕ= × 100 [%] − relativna vlažnost zraka
E

97325,1
e1 = 932,987 − 0,5 × (9,2 − 6,0 ) × = 726,735 [Pa ]
755
726,735
ϕ1 = × 100 = 62,71 [%]
1158,862

točka 2.
ts = 10,0 °C iz tablica E2 = 1221,896 [Pa]
tv = 7,3 °C iz tablica E2' = 932,987 [Pa]
97438,7
e 2 = 1019,846 − 0,5 × (10,0 − 7,3) × = 845,618 [Pa ]
755
845,618
ϕ2 = × 100 = 69,20 [%]
1221,896

točka 3.
ts = 13,5 °C iz tablica E3 = 1537,869 [Pa]
tv = 10,4 °C iz tablica E3' = 1253,733 [Pa]
102871,3
e 3 = 1253,733 − 0,5 × (13,5 − 10,4) × = 1042,540 [Pa ]
755
 1042,540
ϕ3 = × 100 = 67,79 [%]
1537,869

točka 4.
ts = 20,8 °C iz tablica E3 = 2436,313 [Pa]
tv = 18,1 °C iz tablica E3' = 2060,611 [Pa]
100298,1
e 4 = 2060,611 − 0,5 × (20,8 − 18,1) × = 1881,270 [Pa ]
755
1881,270
ϕ4 = × 100 = 77,22 [%]
2436,313

točka 5.

ϕ 5 = 100 [%]

b. pomoću psihrometarskih tablica

točka 1.
t = 9,2 °C
ts – tv = 9,2 – 6,0 = 3,2 °C
interpolacijom za 9,2 °C dobije se 64,2 % (64,0 % + 0,2
%)

očitanje za ts (9,0°C, stupac 4°C) = 52 %

očitanje za ts(10,0°C, stupac 4°C) = 54 %
razlika = 2 %
0,1 °C nosi 0,2 %, a 0,2 °C nosi 0,4 %, interpolacijom za
9,2 °C dobije se 52,4 % → (52,0 % + 0,4 %)

dalje se interpolira između 64,2 % i 52,4 % za razliku

ts - tv = 3,2 °C razlika (64,2 % - 52,4 %) iznosi 11,8 %,
što znači da 0,1 °C nosi 1,18 % a 0,2 °C daje 2,36 %.

= 64,2 – 2,36 = 61,84 % ili

= 52,4 + 9,44 = 61,84
 ts - tv 0 3 3,2 4 14
ts 0 . .
. . .
. . .
. . .
9 64 52
9,2 64,2>61,84< 52,4
10 65 54

točka 2. = 69.7 %
točka 3. = 68.5 %
točka 4. = 75,8 %

c. iz Molierovog i,x dijagrama

točka 1. = 62.0 %, x = 4.5 g/kg
točka 2. = 70.0 %, x = 5.5 g/kg
točka 3. = 76.0 %, x = 7.0 g/kg
točka 4. = 76.5 %, x = 12.0 g/kg
točka 5. = 100 % , x = 18.3 g/kg

2. Određivanje gustoće jamskog zraka u pojedinim točkama

3,485 × p - 1,317 × ϕ × E
ρ=
10 3 × T
[kg/m ]
3

T – apsolutna temperatura zraka [°K]: T = 273,15 + ts

p – atmosferski ili barometarski pritisak [Pa]

točka 1.

ρ=
3,485 × 97325,1 - 1,317 × 0,627 ×1158,862
(273,15 + 9,2)×103
= 1,198 [kg/m ] 3
 točka 2.

ρ=
3,485 × 97438,7 - 1,317 × 0,692 × 1221,896
(273,15 + 10,0)×103
= 1,195 [kg/m ] 3

točka 3.

ρ=
3,485 ×102871,3 - 1,317 × 0,678 ×1537,869
(273,15 + 13,5)×103
= 1,246 [kg/m ] 3

točka 4.

ρ=
3,485 ×100298,1 - 1,317 × 0,772 × 2436,313
(273,15 + 20,8)×103
= 1,181 [kg/m ] 3

točka 5.

ρ=
3,485 × 95298,1 - 1,317 × 1,00 × 2819,387
(273,15 + 23,2)×103
= 1,108 [kg/m ]
3

3. Određivanje apsolutne vlage u jamskom zraku – računski

0,622 × ϕ × E  kg vodene pare 

x =  kg suhog zraka 
p -ϕ × E  

točka 1.

0,622 × 0,627 × 1158,862

x= = 0,004678 [kg/kg]
97325,1 - 0,627 × 1158,862

točka 2.

0,622 × 0,692 × 1221,896

x= = 0,005444 [kg/kg]
97438,7 - 0,692 × 1221,896

točka 3.

0,622 × 0,678 × 1537,869

x= = 0,006369 [kg/kg]
102871,3 - 0,678 × 1537,869

točka 4.

0,622 × 0,772 × 2436,313

x= = 0,011887 [kg/kg]
100298,1 - 0,772 × 2436,313
 točka 5.

0,622 × 1,000 × 2819,387

x= = 0,018963 [kg/kg]
95298,1 - 1,000 × 2819,387

4. Obračun depresija (indirektno ili barometarsko mjerenje

depresije) temelji se na korigiranoj Bernoullijevoj
jednadžbi

a. ukupno utrošena depresija na zatvorenom vjetrenom putu huk

n
h uk = ∑h i - i +1 [Pa ]
i =1

ρi + ρi+1 v × ρi − vi+1 × ρi+1

2 2
hi-i+1 = (pi − pi+1 ) + (zi − zi+1 ) × ×g + i [Pa]
2 2

hi-i+1 • utrošena depresija na dionici vjetrene

mreže [Pa]
n • ukupni broj dionica vjetrenog puta
pi,pi+1 • barometarski pritisci na početnoj i
krajnjoj točki dionice [Pa]
zi,zi+1 • kote početne i krajnje točke dionice [m]
ρi,ρi+1 • gustoće zraka na početnoj i krajnjoj
točki dionice [kgm-3]
vi,vi+1 • brzine zračne struje na početnoj i
krajnjoj točki dionice [ms-1]
g • ubrzanje sile teže, g = 9,8067 [ms-2]
dionica 2 – 3
ρ 2 + ρ3 v 2 × ρ 2 − v 3 × ρ3
2 2
h 2-3 = (p2 − p3 ) + (z 2 − z3 ) × ×g +
2 2
1,195 + 1,246 02 ×1,195 − 2,02 ×1,246
h 2-3 = (97438,7 − 102871,3) + (500,3 − (− 20,7)) × × 9,81 +
2 2
h 2-3 = −5432,6 + 6235,4 − 2,5
h 2-3 = 800,3 [Pa]

dionica 3 – 4
ρ3 + ρ 4 v × ρ3 − v 4 × ρ 4
2 2

h 3-4 = (p3 − p 4 ) + (z 3 − z 4 ) × ×g + 3
2 2
1,246 + 1,181 2,02 ×1,246 − 4,52 ×1,181
h 3-4 = (102871,3 − 100298,1) + (− 20,7 −120,5) × × 9,81+
2 2
h 3-4 = 2573,2 − 1680,2 − 9,5
h 3-4 = 883,5 [Pa]

dionica 4 – 5
ρ 4 + ρ5 v 4 × ρ 4 − v5 × ρ5
2 2

h 4-5 = (p 4 − p5 ) + (z 4 − z 5 )× ×g +
2 2
1,181+ 1,108 4,52 ×1,181− 6,52 ×1,108
h 4-5 = (100298,1 − 95298,1) + (120,5 − 510,5)× × 9,81+
2 2
h 4-5 = 5000− 4376,8 − 11,4
h 4-5 = 611,7 [Pa]

dionica 5' – 2

z5' = z1, p5' = p1 = p5 + hst, v5' ≠ v5

ρ5 + ρ 2 v5' × ρ5' − v 2 × ρ 2
2 2

( ) ( )
h 5' −2 = p5' − p 2 + z 5' − z 2 ×
'

2
×g +
2
1,108 + 1,195 02 ×1,108 − 02 ×1,195
h 5' −2 = (97325,1 − 97438,7) + (510,5 − 500,3) × × 9,81+
2 2
h 5' −2 = −113,6 + 115,2 + 0
h 5' −2 = 1,6 [Pa]

ukupno utrošena depresija

huk = h2-3 + h3-4 + h4-5 + h5'-2

huk = 800,3 + 883,5 + 611,7 + 1,6
huk = 2297,1 [Pa]
b. prirodna depresija (toplinska depresija – na temelju
različitih gustoća zraka)

h p = ∑ (z pi − z ki )ρ sri × g
n
[Pa ]
i =1

gdje je:
hp • prirodna depresija dionica [Pa]
zpi • kota početne točke dionice [m]
zki • kota krajnje točke dionice [m]
ρsri • srednja gustoća zraka u i-toj dionici
[kgm-3]
n • ukupan broj dionica
g • ubrzanje sile teže, g = 9,8067 [ms-2]

 ρ +ρ ρ +ρ ρ +ρ ρ +ρ 
hp = (z2 − z3 ) × 2 3 + (z3 − z4 ) × 3 4 + (z4 − z5 ) × 4 5 + (z5 − z2 ) × 5 2  × g
 2 2 2 2 
 1,195+1,246 1,246+1,181 1,181+1,108 
(500,3 − (− 20,7)) × 2
+ (− 20,7 −120,5) ×
2
+ (120,5 − 510,5) ×
2
+
hp =   × 9,81
+ (510,5 − 500,3) × 1,108+1,195 
 2 
hp = 6235,4 −1680,2 − 4376,8 +115,2 = 293,6 [Pa]

Prirodna depresija djeluje u smjeru ventilatora (potpomaže

rad ventilatora) u iznosu od 293,6 [Pa].

c. dinamička depresija ventilatora hd

v2 × ρ
hd = [Pa ]
2

Depresija ventilatora hv = statička depresija + ubrzanje

čestica fluida

hv = hst ± hd [Pa]

v 5 × ρ 5 6,52 × 1,108
hd = = = 23,4 [Pa ]
2 2
Dinamička depresija (hd) kod sisajućeg (depresijskog)
vjetrenja ima negativan predznak u proizvedenoj depresiji,
dok je kod tlačnog (kompresijskog) vjetrenja njezin
predznak pozitivan.
d. proizvedena depresija hpr [Pa]

hpr = hv ± hp [Pa]

hpr = hst + hd + hp = 2027 – 23,4 + 293,6 = 2297,2 [Pa]

hpr ≅ huk
2297,2 [Pa] ≅ 2297,1 [Pa]

5. Konstrukcija dijagrama depresije

a. statički pritisci u pojedinim točkama kada ventilator

radi mjereni su i zadani u ulaznim podacima pomoću
kojih se u dijagramu iscrta krivulja

b. statički pritisci u pojedinim točkama vjetrene mreže dok

ventilator miruje računaju se polazeći od poznatog
pritiska u točki ventilatora

Točka 5
P5m = p5v + hst = 95298,1 + 2027 = 97325,1 [Pa]

Točka 4
ρ5 + ρ 4
p 4m = p 5m + (z 5 − z 4 )× ×g
2
1,108 + 1,181
p 4m = 97325,1 + (510,5 − 120,5)× × 9,81
2
p 4m = 101701,9 [Pa ]

Točka 3
ρ4 + ρ3
p 34m = p 4m + (z 4 − z 3 )× ×g
2
1,181 + 1,246
p 4m = 101701,9 + (120,5 − (− 20,7 ))× × 9,81
2
p 4m = 103382,8 [Pa ]

Točka 2
Pritisak p2m u slučaju kada ventilator miruje uzima se da
je jednak p2v.

Razlika statičkih pritisaka u točci 5 u stanju mirovanja

je:
∆p5 = p5m – p5v = 97325,1 – 95298,1 = 2027 [Pa];
u točki 4:
∆p4 = p4m – p4v = 101701,9 – 100298,1 = 1403,8 [Pa]

u točki 3:
∆p3 = p3m – p3v = 103382,1 – 102871,3 = 510,8 [Pa]

U točki ulaza u jamu pritisci u stanju mirovanja i rada

pritisaka se izjednačuju pa njihova razlika iznosi 0.

Padovi (utrošak) statičkog pritiska proizvedenog od

ventilatora po pojedinim dionicama.

dionica 5 – 4
∆h5-4 = ∆p5 – ∆p4 = 2027 – 1403,8 = 623,2 [Pa]

dionica 4 – 3
∆h4-3 = ∆p4 – ∆p3 = 1403,8 – 510,8 = 893,0 [Pa]

dionica 3 – 2
∆h3-2 = ∆p3 – ∆p2 = 510,8 – 0 = 510,8 [Pa]
 5. Dijagram depresije

104000
103382,8
103000 102871,3
102000
101701,9
101000
100298,1
100000
[Pa]

99000
98000
97438,7 97325,1
97000
96000
95298,1
95000
94000
2 3 4 5
Ventilator radi 97438,7 102871,3 100298,1 95298,1
Ventilator 97438,7 103382,8 101701,9 97325,1
miruje

Ventilator radi Ventilator miruje

5 - c. Dijagram utrošene depresije

0
0
500
800,3
1000
[Pa]

1500
1683,8
2000
2295,5
2500
2 3 4 5

Utrošena 0 800,3 1683,8 2295,5

depresija

Utrošena depresija
Program 2: Mjerenje depresije
Skica jame tehničkog muzeja:

A A’

Legenda:
1 – Transportni hodnik 5 – Izvozno postrojenje
2 – Široko čelo 6 – Skladište eksploziva
3 – Vjetreni hodnik 7 – Centrifugalni ventilator
4 – Navozište 8 – Mikromanometar

Utvrđuje se pad tlaka, odnosno gubitak depresije na vjetrenom putu (između točaka 1 i 2).

U osnovi postoje dva načina utvrđivanja depresije:

1. Direktno – mjerenje depresije pomoću sonde i U–cijevi
2. Indirektno
– mjeri se barometarski tlak (statički pritisak u pojedinim točkama za što
koristimo aneroidni barometar proiz. FUES – Barolux);
– specifična težina jamskog zraka izračuna se iz prethodno izmjerenih vrijednosti
temperature suhog i vlažnog termometra (mjeri se psihrometrom) i
barometarskog tlaka;
– mjerimo brzinu strujanja zraka (krilnim anemometrom);
– računski utvrđujemo depresiju

1
1. Direktno mjerenje depresije

Skica mjerenja:

1 2
Mikromanometar
Pitot-ove cijevi
Plastične cijevi + -

0,0015 %

Mjeri se:
1. Ukupna depresija tj. razlika ukupnih pritisaka (statičkog i dinamičkog) između točaka 1
i 2. Pretpostavlja se da je točka 1 prva na pravcu nailaska zračne struje, odnosno da zrak
struji od točke 1 prema točci 2. Stoga se i pretpostavlja da je ukupni pritisak veći u točci 1,
odnosno da se dio pritiska troši na trenje, tj. na svladavanje otpora strujanju zraka između
točaka 1 i 2, pa se realno očekuje da pritisak u točci 2 bude manji. Stoga se plastična cijev
sa Pitot – Prandtlove cijevi u točci 1 priključuje na "+" ulaz, a 2. cijev priključuje na "–"
ulaz mikromanometra.
2. Statička depresija između točaka 1 i 2. – ne uzima se u obzir dinamička komponenta
pritiska zraka. Zato je potrebno izvršiti prekapčanje cijevi na Pitot – Prandtlovim cijevima
sa izlaza za ukupnu depresiju pt (donji izlaz) na izlaz za statičku depresiju ps (bočni izlaz).

ps

pt

Sl. 1 Pitot-Prandtlova cijev

Mjerenje Pitotovim cijevima:

2
Kod mjerenja Pitotovim cijevima potrebno je za mjerenje statičke depresije zakrenuti
Pitotove cijevi i postaviti ih u položaj takav da vrh cijevi bude okomit na smjer strujanja
zraka, tako da nema utjecaja dinamičke komponente.
Instrument mikromanometar koji u osnovi predstavlja U – cijev sl. 2, s jednim kosim a
drugim proširenim krajem, postavlja se izvan dionice na kojoj izvodimo mjerenje kako bi
se izbjeglo povećanje aerodinamičkih otpora strujanju zraka, što bi imalo za posljedicu
povećanje pada tlaka između točaka 1 i 2.
pt1
pt2
pa pa

l
l
l0

Sl. 2 Princip rada mikromanometra

Mjerenje ukupne i statičke depresije izvodi se u četiri položaja kraka cijevi
mikromanometra za različite kutove nagiba. S obzirom na to vrši se se korekcija očitanja
(sin α) za svaki položaj cijevi. Pri svakom pojedinom mjerenju očitaju se dvije vrijednosti:
nulta vrijednost l0 (kada pritisak nije narinut na instrument) i
očitanje pritiska l (kada je pritisak iz točaka 1 i 2 narinut na odgovarajuće ulaze "+" i "–"
mikromanometra). Iz razlike tih dvaju očitanja ∆l = lp – l dobije se iznos utrošene
depresije u [mm] alkohola.
Da bi se vrijednost depresije dobila u [Pa] potrebno je izvršiti pretvorbu po obrascu:
ht = ∆l * sin α ρal * g [Pa]
∆l – razlika očitanja (l – l0) u mm alkohola
sin α – redukcija očitanja zbog kuta nagnuća cijevi mikromanometra
ρal – gustoća alkohola kod 15˚C iznosi ≅ 0,81 [kg/dm3]

3
Tablica sa podacima i rezultatima mjerenja

Broj Ukupna depresija Statička depresija Dinamička

očitanja depresija
l0 [mm] l [mm] ∆l = l – l0 sin α ht htsr l0 [mm] l [mm] ∆l = l – l0 hs hssr hd = h t - h s
[mm] [Pa] [Pa] [mm] [Pa] [Pa] [Pa]
1 71 98 27 0,05 10,73 96 135 39 15,49
2 35 49 14 0,1 11,12 38 53 15 11,92
12,61 12,41 0,20
3 20 28 8 0,2 12,71 20 26 6 9,53
4 10 15 5 0,4 15,89 10 14 4 12,71

Indirektno mjerenje depresije – tablica sa podacima snimljenog poprečnog profila polarnom metodom

Broj točke Kut α [˚] Izmjerena dužina dkorig = d + 30

d [cm] [cm]
1 0
2 15
3 30
4 45
5 60
6 75
7 90
8 105
9 120
10 135
11 150
12 165
13 180

4
2. Indirektno mjerenje depresije

Skica mjerenja:

p1 p2
z1 z2
ts1, tv1 ts2, tv2
v1 v2

Proračun utrošene depresije izvesti će se prema korigiranoj Bernoulli – jevoj jednadžbi:

ρ + ρ2 v2 ρ − v2 ρ
h uk.gub. 1-2 = (p1 − p 2 ) + (z1 − z 2 ) × 1 g + 1 1 2 2 [ Pa ]
2 2

a) Barometarski pritisci u točkama 1 i 2

767 769

– očitanje instrumenta: 768,6 [mm Hg (Tor –a)]

– ρHg (293 K) = 13,456 [g/cm3], g = 9,8067 [ms-2]

točka 1: p1 = 768,6 * ρHg *g = 763,45 * 133,32 =1024469,752 [Pa]

točka 2: p2 = 768,55 * 133,32 = 102463,086 [Pa]

b) Visinska razlika točaka:

i = 1,5‰
1,5 ∆z
∆z =
1000 68
1,5 × 68 102
l = 68 m
∆z = = = 0,102 [ m]
1000 1000

c) Gustoća zraka u pojedinim točkama:

– mjerimo ts i tv pomoću psihrometra – instrumenta koji se sastoji od para termometara
od kojih je jedan suhi a drugi vlažan;

točka 1: ts1 = 10,2 °C → iz tablica → E1 = 1237,815 [Pa]

tv1 = 7,6 °C → E'1 = 1040,844 [Pa]
točka 2: ts2 = 11,7 °C → E2 = 1366,350 [Pa]
tv2 = 8,3 °C → E'2 = 1091,120 [Pa]

5
– pomoću Sprung – ovog obrasca u prvom koraku određujemo parcijalni pritisak vodene
pare u zraku (e):
p
e = E ' − c(t s − t v ) × [Pa ]
755

– zatim je potrebno izračunati relativnu vlažnost zraka

e
ϕ= × 100 [%] − relativna vlažnost zraka
E
Pa je:
p
e1 = E1' − c(t s1 − t v1 ) × [ Pa ]
755
102469, 752
e1 = 1040,844 − 0,5 (10, 2 − 7, 6 ) = 864, 406 [ Pa ]
755
e1
ϕ1 = × 100 = 864, 406 × 100 = 69,83% = 0, 698
E1
p
e 2 = E '2 − c(t s2 − t v2 ) × [ Pa ]
755
102463, 086
e 2 = 1091,120 − 0,5 (11, 7 − 8,3) = 860, 408 [ Pa ]
755
e 860, 408
ϕ 2 = 2 × 100 = ×100 = 62,97% = 0, 6297
E2 1366,350

Gustoća jamskog zraka u pojedinim točkama:

3,485 × p − 1,317 × ϕ × E
ρ=  kg/m3 
103 × T

3,485 ×102469,752 − 1,317 × 0,698 × 123,815 355969, 2

ρ1 = = = 1, 256  kg/m3 
10 ( 273,15 + 10, 2 )
3
283,35 ×10 3

3,485 ×102463, 086 − 1,317 × 0, 6297 × 1366,350 357083,855

ρ2 = = = 1, 254  kg/m 3 
103 ( 273,15 + 11, 7 ) 284,85 × 103

6
d) Brzina strujanja zraka:
– brzina zračne struje mjeri se krilnim anemometrom pri čemu je potrebno voditi računa
da trajektorija i dinamika pomicanja instrumenta za vrijeme mjerenja sa što većom
točnošću dade srednju brzinu strujanja zraka na pojedinom profilu;

– očitanu brzinu strujanja potrebno je popraviti za korekciju dobivenu baždarenjem

instrumenta:
v = 1 + 1,0035 * n [m/min]

Brzine strujanja zraka na profilima 1–1' i 2–2':

Profil Broj mjerenja Izmjereno (n) Korigirana Srednja Srednja
(i) [m/min] vrijednost vrijednost vrijednost
v = 1+1,0035*n vsr = (∑vi)/i [m/s]
[m/min] [m/min]
1 76 77,30
1 – 1' 2 76 77,30 77,63 1,29
3 77 78,30
1 85 86,30
2 – 2' 2 69 70,20 79,43 1,32
3 80 81,80

e) Utrošena depresija na dionici 1 –2:

ρ1 + ρ 2 v12 ρ1 − v 22 ρ 2
h uk.gub. 1-2 = (p1 − p 2 ) + (z1 − z 2 ) × g+ [ Pa ]
2 2
1, 256 + 1, 254
h uk.gub. 1-2 = (102469, 752 − 102463,086) + (−0,102) × × 9,81 +
2
1, 292 ×1, 256 − 1,322 × 1, 254
+ = 5,36 [ Pa ]
2

7
2. Otpor dionice i koeficijent otpora dionice

a) utvrđivanje opsega i površine poprečnog presjeka prostorije – polarna metoda mjerenja:

– potrebno je rekonstruirati profil A – A' na milimetarskom papiru u mjerilu 1:10

ili 1:20
– uzeti u obzir visinu podloge kutomjera: b = 10 [cm]
– očitati površinu i opseg: FA – A',O A – A'
FA – A' = 2,248 [m2], O A – A' = 5,38 [m]

b) otpor dionice:
h uk.gub. 1-2 Q – količina zraka (protok) [m3/s]
R= 2
 kgm -7 
Q
F0 – korigirana površina poprečnog presjeka [m2]:
Q = F0 × v  m3s-1 

Brzine strujanja zraka na profilu A – A':

Profil Broj mjerenja Izmjereno (n) Korigirana Srednja Srednja
(i) [m/min] vrijednost vrijednost vrijednost
v = 1+1,0035*n vsr = (∑vi)/i [m/s]
[m/min] [m/min]
1 103 104,40
A – A' 2 105 106,40 105,70 1,76
3 105 106,40

F0 = FA – A' – 0,4; 0,4 – prosječna površina ljudskog tijela [m2]

F0 = 2,248 – 0,4 = 1,848 [m2]
Q = F0 * v = 1,848 * 1,76 = 3,25 [m3s-1]

8
 Za direktno utvrđenu depresiju:
h uk.gub. 1-2 12, 61
R= = = 1,194  kgm -7 
Q2 3, 252

Za indirektno utvrđenu depresiju:

h uk.gub. 1-2 5,36
R= 2
= 2
= 0,507  kgm -7 
Q 3, 25

c) Koeficijent otpora dionice:

R × F3
α=  kgm -3  L – udaljenost točaka mjerenja [m]
L×O O – opseg poprečnog presjeka [m]

Za direktno utvrđenu depresiju:

1,194 × 2, 2483
α= = 0, 037  kgm -3 
68 × 5,38

Za indirektno utvrđenu depresiju:

0,507 × 2, 2483
α= = 0, 016  kgm -3 
68 × 5,38

d) Otpor vjetrene dionice za 100 [m] – podatak za projektiranje:

α LO
R 100 = 3
 kgm -7 
F

Za direktno utvrđenu depresiju:

0, 037 ×100 × 5,38
R100 = = 1, 752  kgm -7 
2, 2483

Za indirektno utvrđenu depresiju:

0, 016 × 100 × 5,38
R100 = = 0, 758  kgm -7 
2, 2483

9
Program 3: Slobodna raspodjela zraka u vjetrenoj mreži
Iterativnim postupkom potrebno je izračunati protočne količine zraka ako je zadano:

otpori srednja gustoća zraka

kote
točka. br. grana. br. grana R u dionicama
točaka [m]
[kgm-7]
1 1 300 0,657 dionica [kgm-3]
2 2 150 1,638 1–2 1,25
3 3 150 0,039 3–5 1,18
4 4 150 0,402 4–6 1,2
5 5 350 0,147 6–1 1,3
6 6 350 1,226 5–1 1,3

Jednadžbe ventilatora [Pa]:

hv1 = – 0,245 Q12 + 4,903 Q1 + 784,532
hv2= – 0,490 Q22 + 14,710 Q2 + 637,432
Pripremni koraci:

1. Pretpostavka smjera strujanja i količine zraka (protoka) u pojedinim dionicama

Q3 = 42,0 [m3s-1]
n

∑Q i = 0 – suma protoka kroz sve čvorove mora biti jednaka nuli

i =1
Q4 = 12 [m3s-1], Q5 = 30 [m3s-1],
Q2 = 15 [m3s-1], Q6 = 15 [m3s-1],
Q5 = 27 [m3s-1]

2. Pretpostavka o potrebnom broju jednadžbi oblika: Σh = 0 ⇒ X = ?

X = broj dionica (grana) (g) – broj čvorova (č) + 1

X = 8 – 6 +1 = 3 jednadžbe
3. Postavljanje 3 jednadžbe oblika Σh = 0 na zatvorenim vjetrenim putovima
– kroz svaki ventilator potrebno je provući jednu jednadžbu i to najbolje samo jedanput
1 R3Q32 + R5Q52 + R2Q22 – hv2 ± hp1 = 0

proizvedena
depresija
utrošak depresije

2 R3Q32 + R4Q42 + R1Q12 – hv1 ± hp2 = 0

3 R4Q42 – R6Q62 – R5Q52 ± hp3 = 0

4. Prirodne depresije u jednadžbama Σh = 0

(na zatvorenim vjetrenim putovima)

n
h px = ∑ h pi [ Pa ] x – broj zatvorenog vjetrenog puta
i =1

hp1 = g [(z1 – z2) ρsr(1-2) + (z2 – z4) ρsr(2-4) + (z4 – z6) ρsr(4-6) +(z6 – z1) ρsr(6-1)]
hp1 = 9,81 [(300-150) 1,25 + (150-150) ρsr(2-4) + (150-350) 1,20 + (350-300) 1,30]
hp1 = 122,625 [Pa]

hp2 = g [(z1 – z2) ρsr(1-2) + (z2 – z3) ρsr(2-3) + (z3 – z5) ρsr(3-5) +(z5 – z1) ρsr(5-1)]
hp1 = 9,81 [(300-150) 1,25 + (150-150) ρsr(2-3) + (150-350) 1,18 + (350-300) 1,30]
hp2 = 161,865 [Pa]

hp3 = g [(z2 – z3) ρsr(2-3) + (z3 – z4) ρsr(3-4) + (z4 – z2) ρsr(4-2)]
hp3 = 0 [Pa]
 5. Depresije i derivacije depresija ventilatora

hv1 = – 0,245 Q12 + 4,903 Q1 + 784,532

hv1 = – 0,245 * 27,02 + 4,903 * 27,0 + 784,532 = 738,308 [Pa]

hv1' = – 2 * 0,245 * Q1 + 4,903 = - 8,327 [Pa]

hv1' = – 2 * 0,245 * 27 + 4,903 = - 8,327 [Pa]

hv2= – 0,490 Q22 + 14,710 Q2 + 637,432

hv2= – 0,490 15,02 + 14,710 15,0 + 637,432 = 747,832

hv2' = – 2 * (– 0,490) Q2 + 14,710 = 0,010 [Pa]

hv2' = – 2 * (– 0,490) 15,0 + 14,710 = 0,010 [Pa]

Hardy – Cross
n n
2
∑ sign R Q i i ± ∑ h vj ± h p
i =1 j=1
i = broj grana
∆Q = − n n
 m3s -1 
2∑ R i Qi ± ∑ h'v j j = broj ventilatora
i =1 j=1

Iterativni postupak završavamo kada je ∆Q < 0,1 [m3s-1] u najmanje dva vjetrena kruga.

grana kote R Q točke gustoće

1 300 0,657 27 1-2 1,25
2 150 1,638 15 3-5 1,18
3 150 0,039 42 4-6 1,2
4 150 0,402 12 6-1 1,3
5 350 0,147 30 5-1 1,3
6 350 1,226 15
 1 Q depr.vent. deriv.d.v. hp1 122,625
1 27 738,308 -8,327 hp2 161,865
2 15 747,832 0,01 hp3 0

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 42 1764 1 68,796 3,276 4,913125 46,91313
1 5 0,147 30 900 1 132,3 8,82 4,913125 34,91313
2 1,638 15 225 1 368,55 49,14 4,913125 19,91313
1
-747,832 -0,01
-122,625
-300,811 61,226 4,913125

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 46,91313 2200,842 1 85,83283 3,659224 4,85884 51,77197
2 4 0,402 12 144 1 57,888 9,648 4,85884 16,85884
1 0,657 27 729 1 478,953 35,478 4,85884 31,85884
1
-738,308 8,327
-161,865
-277,499 57,11222 4,85884

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

4 0,402 16,85884 284,2205 1 114,2566 13,55451 5,623454 22,48229
3 6 1,226 15 225 -1 -275,85 36,78 -5,62345 9,376546
5 0,147 34,91313 1218,926 -1 -179,182 10,26446 -5,62345 29,28967
1
0

-340,776 60,59897 5,623454

 2 Q depr.vent. deriv.d.v. hp1 122,625
1 31,85884 692,0644 -10,7078 hp2 161,865
2 19,91313 736,0531 -4,80486 hp3 0

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 51,77197 2680,337 1 104,5331 4,038214 -0,25982 51,51215
1 5 0,147 29,28967 857,8848 1 126,1091 8,611163 -0,25982 29,02985
2 1,638 19,91313 396,5326 1 649,5203 65,2354 -0,25982 19,65331
2
-736,053 4,804863
-122,625
21,48441 82,68964 -0,25982

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 51,51215 2653,502 1 103,4866 4,017948 -1,60178 49,91037
2 4 0,402 22,48229 505,4536 1 203,1923 18,07576 -1,60178 20,88052
1 0,657 31,85884 1014,986 1 666,8456 41,86252 -1,60178 30,25706
2
-692,064 10,70783
-161,865
119,5951 74,66406 -1,60178

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

4 0,402 20,88052 435,9961 1 175,2704 16,78794 1,167377 22,0479
3 6 1,226 9,376546 87,91961 -1 -107,789 22,99129 -1,16738 8,209168
5 0,147 29,02985 842,7322 -1 -123,882 8,534776 -1,16738 27,86247
2
0

-56,4007 48,314 1,167377

 3 Q depr.vent. deriv.d.v. hp1 122,625
1 30,25706 708,5874 -9,92296 hp2 161,865
2 19,65331 737,2684 -4,55024 hp3 0

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 49,91037 2491,045 1 97,15077 3,893009 0,196775 50,10715
1 5 0,147 27,86247 776,3174 1 114,1187 8,191567 0,196775 28,05925
2 1,638 19,65331 386,2524 1 632,6814 64,38423 0,196775 19,85008
3
-737,268 4,550239
-122,625
-15,9426 81,01904 0,196775

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 50,10715 2510,726 1 97,91833 3,908358 -0,34157 49,76558
2 4 0,402 22,0479 486,1097 1 195,4161 17,72651 -0,34157 21,70633
1 0,657 30,25706 915,4899 1 601,4769 39,75778 -0,34157 29,9155
3
-708,587 9,922961
-161,865
24,35896 71,31561 -0,34157

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

4 0,402 21,70633 471,1648 1 189,4082 17,45189 0,195258 21,90159
3 6 1,226 8,209168 67,39045 -1 -82,6207 20,12888 -0,19526 8,013911
5 0,147 28,05925 787,3215 -1 -115,736 8,249419 -0,19526 27,86399
3
0

-8,94871 45,83019 0,195258

 4 Q depr.vent. deriv.d.v. hp1 122,625
1 29,9155 711,9481 -9,75559 hp2 161,865
2 19,85008 736,3541 -4,74308 hp3 0

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 49,76558 2476,613 1 96,58792 3,881716 0,034772 49,80036
1 5 0,147 27,86399 776,402 1 114,1311 8,192013 0,034772 27,89876
2 1,638 19,85008 394,0257 1 645,4141 65,02886 0,034772 19,88485
4
-736,354 4,743079
-122,625
-2,84597 81,84567 0,034772

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

3 0,039 49,80036 2480,076 1 96,72294 3,884428 -0,05265 49,74771
2 4 0,402 21,90159 479,6796 1 192,8312 17,60888 -0,05265 21,84894
1 0,657 29,9155 894,937 1 587,9736 39,30896 -0,05265 29,86285
4
-711,948 9,755594
-161,865
3,714653 70,55786 -0,05265

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

4 0,402 21,84894 477,3762 1 191,9052 17,56655 0,027477 21,87642
3 6 1,226 8,013911 64,22276 -1 -78,7371 19,65011 -0,02748 7,986433
5 0,147 27,89876 778,341 -1 -114,416 8,202237 -0,02748 27,87129
4
0

-1,24799 45,41889 0,027477

6. Konačna slika strujanja
br. dionice Q [m3s-1]
1 29,86285
2 19,88485
3 49,74771
4 21,87642
5 27,87129
6 7,986433

n
7. Kontrola ∑Q i =0
i =1

Σ2 = Q3 – Q4 – Q5 = 49,74771 - 21,87642 - 27,87129 = 0

Σ3 = Q4 + Q6 – Q1 = 21,87642 + 7,986433 - 29,86285 = 0,000003

Σ4 = Q5 – Q6 – Q2 = 27,87129 - 7,986433 - 19,88485 = 0,000007

Podmreža (subgraf) slobodne raspodijele

Iterativnim postupkom potrebno je izračunati protočne količine zraka ako je zadano:

otpori srednja gustoća zraka
kote u dionicama
točka dionica br. dionica R
točaka [m]
[kgm-7] [kgm-3]
A 1 100 0,175 1,215
B 2 50 0,180 1,200
C 3 0 0,217 1,180
D 4 -50 0,516 1,220
5 0,818 1,150

1. Pretpostavka smjera strujanja i količine zraka (protoka) u pojedinim dionicama

Qulazno = Qizlazano
n

∑Q
i =1
i = 0 – suma protoka kroz sve čvorove mora biti jednaka nuli

Q1 = 10,0 [m3s-1], Q2 = 20,0 [m3s-1],

Q3 = 5,0 [m3s-1], Q4 = 5,0 [m3s-1],
Q5 = 25 [m3s-1]

2. Pretpostavka o potrebnom broju jednadžbi oblika: Σh = 0 ⇒ X = ?

X = broj dionica (grana) (g) – broj čvorova (č) + 1

X = 5 – 4 +1 = 2 jednadžbe

3. Postavljanje 2 jednadžbe oblika Σh = 0 na zatvorenim vjetrenim putovima

1 R2Q22 – R3Q32 – R1Q12 ± hp1 = 0

2 R5Q52 – R4Q42 + R3Q32 ± hp2 = 0
 4. Prirodne depresije u jednadžbama Σh = 0
(na zatvorenim vjetrenim putovima)

n
h px = ∑ h pi [ Pa ] x – broj zatvorenog vjetrenog puta
i =1

hp1 = g [(zB – zA) ρ1 + (zA – zD) ρ2 + (zD – zB) ρ3]

hp1 = 9,81 [(50-100) 1,215 + (100+50) 1,2+ ((-50)-50) 1,18]
hp1 = 12,2625 [Pa]

hp2 = g [(zB – zD) ρ3 + (zD – zC) ρ5 + (zC – zB) ρ4]

hp2 = 9,81 [(50+50) 1,18 + ((-50)-0) 1,15 + (0-50) 1,22]
hp2 = -4,905 [Pa]

Hardy – Cross
n n

∑ sign R i Qi 2 ± ∑ h v j ± h p
i =1 j=1
i = broj grana
∆Q = − n n
 m3s -1 
2∑ R i Qi ± ∑ h'v j j = broj ventilatora
i =1 j=1
 kote dionica br. sr.gust. R Q hp1 12,2625
A 100 1 1,215 0,175 10 hp2 -4,905
B 50 2 1,2 0,18 20
C 0 3 1,18 0,217 5
D -50 4 1,22 0,516 5
5 1,15 0,818 25

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

2 0,18 20 400 1 72 7,2 -2,86033 17,13967
1 3 0,217 5 25 -1 -5,425 2,17 2,860334 7,860334
1 0,175 10 100 -1 -17,5 3,5 2,860334 12,86033
1

-12,2625
36,8125 12,87 -2,86033

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

5 0,818 25 625 1 511,25 40,9 -10,4437 14,55634
2 4 0,516 5 25 -1 -12,9 5,16 10,44366 15,44366
3 0,217 7,860334 61,78485 1 13,40731 3,411385 -10,4437 -2,58333
1

4,905
516,6623 49,47139 -10,4437

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

2 0,18 17,13967 293,7681 1 52,87827 6,17028 -1,11265 16,02702
1 3 0,217 -2,58333 6,673571 -1 1,448165 1,121163 1,11265 -1,47068
1 0,175 12,86033 165,3882 -1 -28,9429 4,501117 1,11265 13,97298
2

-12,2625
13,121 11,79256 -1,11265
br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ
5 0,818 14,55634 211,887 1 173,3236 23,81417 -1,35403 13,20231
2 4 0,516 15,44366 238,5066 -1 -123,069 15,93786 1,354034 16,79769
3 0,217 -1,47068 2,162885 1 -0,46935 0,638273 -1,35403 -2,82471
2

4,905
54,68983 40,3903 -1,35403

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

2 0,18 16,02702 256,8652 1 46,23574 5,769726 -0,1293 15,89771
1 3 0,217 -2,82471 7,978981 -1 1,731439 1,225924 0,129304 -2,69541
1 0,175 13,97298 195,2443 -1 -34,1678 4,890545 0,129304 14,10229
3

-12,2625
1,536927 11,88619 -0,1293

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

5 0,818 13,20231 174,3009 1 142,5781 21,59897 -0,00775 13,19456
2 4 0,516 16,79769 282,1625 -1 -145,596 17,33522 0,007748 16,80544
3 0,217 -2,69541 7,26521 1 -1,57655 1,169806 -0,00775 -2,70315
3

4,905
0,310728 40,104 -0,00775

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ

2 0,18 15,89771 252,7372 1 45,4927 5,723176 -0,00108 15,89663
1 3 0,217 -2,70315 7,307039 -1 1,585627 1,173169 0,001081 -2,70207
1 0,175 14,10229 198,8745 -1 -34,803 4,935801 0,001081 14,10337
4

-12,2625
0,012788 11,83215 -0,00108
br.iteracije st. krug grana R Q Q2
5 0,818 13,19456 174,0964
2 4 0,516 16,80544 282,4229
3 0,217 -2,70207 7,301197
4
sign RQ2,hv,ht 2RQ,hv' dQ Q + dQ
1 142,4108 21,5863 -3,2E-05 13,19453
-1 -145,73 17,34322 3,17E-05 16,80547
1 -1,58436 1,1727 -3,2E-05 -2,7021

4,905
0,001273 40,10221 -3,2E-05

5. Konačna slika strujanja

br. dionice Q [m3s-1]
1 14,10337
2 15,89663
3 -2,7021
4 16,80547
5 13,19453

n
6. Kontrola ∑Q i =0
i =1

ΣA = QU – Q1 – Q2 = 30 - 14,10337- 15,89663 = 0

ΣB = Q1 – Q3 – Q4 = 14,10337 + 2,7021- 16,80547 = 0

ΣD = Q2 + Q3 – Q5 = 15,89663 - 2,7021- 13,19453 = 0

ΣC = Q4 + Q5 – QI = 16,80547 + 13,19453 – 30 = 0
 SNIMANJE KARAKTERISTIKE VENTILATORA
Osnove
Dok depresije otpora djeluju nasuprot strujanju zraka kroz zračne provodnike,
ventilatori imaju suprotni zadatak da svojim potisnim tlakom ili stvorenim podtlakom
održavaju ravnotežu u pokretanju zračnih masa.
Svakom ventilatoru odgovara njegova karakteristika.

Karakteristika ventilatora
Prema zakonu Rato, količina zraka koju ventilator može dobaviti mijenja se
proporcionalno broju okretaja, tlak zraka je proporcionalan drugoj potenciji broja okretaja, a
utrošena snaga proporcionalna je trećoj potenciji broja okretaja.
Q1 n1
=
Q2 n 2
2
p1  n1 
= 
p2  n 2 
3
N1  n1 
= 
N2  n 2 
Odnos između količine zraka i tlaka zraka može se izraziti grafički, ako se na apscisu
za ventilator koji radi s konstantnim brojem okretaja n nanese količina zraka u m3, a na
ordinatu odgovarajuće vrijednosti tlaka zraka. Ako se na taj način dobivene točke povežu u
neprekidnu liniju, onda se takva krivulja naziva karakteristikom tog ventilatora.
Na istom dijagramu moguće je nanesti i depresiju utrošenu na svladavanje otpora koje
stjenke cijevi pružaju kretanju zraka pri određenom broju okretaja ventilatora, a u zavisnosti
od osobina cjevovoda sa kojim je ventilator spojen. Maksimalna količina zraka koju je
moguće dobiti s obzirom na otpor sistema određena je presjecištem krivulje karakteristike
ventilatora sa parabolom koja prikazuje otpor cjevovoda. Ta točka je zajedničko geometrijsko
mjesto obiju krivulja i naziva se pogonska ili radna točka ventilatora. Ako se zahtijeva veća
količina zraka, mora se povećati broj okretaja. Pogonska točka će se onda pomaknuti nadesno,
a istoj će na apscisi odgovarati veća količina zraka.
h [Pa]

Pogonska točka ventilatora

n=2
1
n=1 00 o/m
900 in
o/m
in
n= 17
DA

20 o
VO

/min
E VO
CJ
IKA
ST
RIE
KT
RA
KA

Q [m3/s]
Sl. 1 – Karakteristika ventilatora u vezi sa karakteristikom cjevovoda
Matematički oblik karakteristike ventilatora
Proračuni vjetrenih sistema obično se izvode matematičkim postupcima. Da bi se
dakle odredila pogonska točka ventilatora u sprezi s otporom sistema treba poznavati, s jedne
strane, otpor sistema odn. parabolu vjetrenja H = RQ2 a, s druge, karakteristiku ventilatora
koja je data krivuljom u Q/H-dijagramu. Budući je pogonska točka zajedničko geometrijsko
mjesto obiju krivulja, nužno je staviti krivulju karakteristike u analitički oblik i zatim
razriješiti jednadžbe izjednačenjem krivulja.
Karakteristika ventilatora može imati jedan od slijedećih matematičkih oblika, pri
čemu y označava depresiju (Pa) a x količinu (m3/s):
- jednadžba smjera:
y = a + bx,
- jednadžba kvadratnog trinoma:
y = a + bx + c2, i
- jednadžba polinoma trećeg stupnja:
y = a + bx + cx2 + dx3.
Jednadžba smjera prilično je aproksimirana, pa se obično ne koristi. Kvadratni trinom
se dobro prilagođava krivulji i odlikuje se razmjernom jednostavnošću.
Točniji ali složeniji je polinom trećeg stupnja; primjenjuje se pri proračunskom
postupku putem kompjutera. Polinomi viših stupnjeva značajno ne pridonose točnosti pa se ne
predlažu za primjenu.
Za određivanje karakteristike ventilatora potrebni su podaci o izmjerenim depresijama
i količinama pri promijenjenim otporima. Najmanji broj točaka iznosi za jednadžbu smjera
dvije, za kvadratni trinom tri i za polinom trećeg stupnja četiri točke. Broj točaka preko ovog
minimuma u osnovi nije ograničen, ali se sa povećanjem točaka opažanja postiže veća
točnost.
Proračun karakteristike izvodi se metodom najmanjih kvadrata.

Mjerni postupci
Pojedine točke u koordinatnom sistemu QH, koje će poslužiti za izradu i prikaz
karakteristika ventilatora dobivaju se mjerenjem statičke i dinamičke depresije pri raznim
otporima mreže i pri istom stanju ventilatora, što znači pri nepromijenjenom broju okretaja ili
nagibu lopatica. Mjeri se u određenom profilu usisne cijevi ventilatora, pri čemu se mjerni
profil nalazi između ventilatora i zasuna. Mijenjanjem otvora zasuna mijenja se otpor mreže,
pa se time dobivaju mjerni parametri točke.
Jednostavan način mjerenja satoji se uvlačenjem Prandtl-Pitotovog nastavka u profil
cijevi na odstojanju od 60 % polumjera cijevi od oboda odn. plašta cijevi. Pri mjerenju
dinamične depresije okrenut je nastavak suprotno zračnoj struji, dok je drugi kraj mjerne
cijevi usmjeren okomito na strujanje.
Pri određivanju statične depresije usmjeren je kraj nastavka okomito na struju, dok je
drugi kraj mjerne cijevi spojen s vanjskom atmosferom.
Program br. 4: SNIMANJE KARAKTERISTIKE
VENTILATORA

SKICA JAME TEHNIČKOG MUZEJA

Široko čelo

Centrifugalni
ventilator
Vjetreni hodnik

Transportni hodnik
B

C
Izvozna okna Navozište

Shema mjerenja:
1. Vjetrena vrata A, B, C su otvorena
2. Vrata A i C su otvorena, vrata B zatvorena
3. Vrata A i C su zatvorena, vrata B otvorena
4. Vrata B i C su zatvorena, vrata A otvorena
5. Sva vrata su zatvorena

1
 SKICA MJERENJA

1. Dinamička depresija 2. Statička depresija

pst pat pst

h h

pt

b b

Prema shemi za svaku situaciju izvode se dva mjerenja pri promijenjenom otporu jame:
– dinamičke depresije (pt)
– statičke depresije (ps)
– pt = ps + pd ⇒ pd = pt – ps [Pa]
1 2 2pd
– pd = ρv ⇒ v =  ms -1 
2 ρ
– Q = F · v [m3s-1] → protok zraka u ventilacijskom hodniku
pt – ukupna depresija

Osim toga mjeri se temperatura suhog i vlažnog termometra, atmosferski tlak, te se iz

snimljenih podataka računa gustoća zraka za vrijeme mjerenja.

2
Karakteristike ventilatora:
Jamski rudarski ventilator, tip NVLR – 12, god. proizv. 1960
Proizvođač – Ventilator, tvornica ventilacionih, termičkih, mlinskih i silikonskih
uređaja – Zagreb
Kapacitet – 35000 m3/h; 35 mm VS; 9,48 KS pri 625 o/min
Elektromotor – Rade Končar – tip ZAZ 265 – 6, 380 V, 23 A, 10 kW, cos φ = 0,78, 50
Hz, 955 o/min

Instrumentarij za mjerenje:
– mikromanometar
– Pitot-Prandtlova cijev
– pomoćni pribor (spojnice, pvc cijevi, stativi)
– barometar
– psihrometar

1. Mjerenje atmosferskog tlaka i proračun gustoće zraka

p = 758,9 [mmHg] · 133,322 = 101178,066 [Pa]

ts = 16,8 [°C]
tv = 14,6 [°C]

Relativna vlažnost
a) računski:
ts = 16,8 [°C] → iz tablica → E = 1899,039 Pa
tv = 14,6 [°C] → iz tablica → E' = 1650,872 Pa

16 °C → E = 1804,647 Pa 14 °C → E' = 1587,598 Pa

17 °C → E = 1922,637 Pa 15 °C → E' = 1693,056 Pa
117,99 Pa 105,458 Pa

0,1 °C ⇒ 11,799 Pa 0,1 °C ⇒ 10,545 Pa

0,8 °C ⇒ 94,392 Pa 0,6 °C ⇒ 63,274 Pa
1804,647 Pa 1587,598 Pa
+94,392 Pa +63,274 Pa
1899,039 Pa 1650,872 Pa

3
 p
e = E' − 0,5 ( t s − t v ) [ Pa ]
755
101178,066
e = 1650,872 − 0,5 (16,8 − 14,6 ) = 1503,46 [ Pa ]
755
e
ϕ= × 100 [ 0 0 ]
E
e 1503,46
ϕ = × 100 = = 79,16 [00]
E 1899,039

b) pomoću psihrometarskih tablica

ts – tv = 16,8 – 14,6 = 2,2 [°C]
ts = 16,8 [°C]

za ts-tv = 2°C
16 °C → 80 %
17 °C → 81 %
1 % · 1/10 = 0,1 → 0,1 · 8 = 0,8 → 80 + 0,8 = 80,8 %

za ts-tv = 3°C
16 °C → 71 %
17 °C → 72 %
1 % · 1/10 = 0,1 → 0,1 · 8 = 0,8 → 71 + 0,8 = 71,8 %

dalje se interpolira između 80,8 % i 71,8 % za razliku ts-tv = 2,2 [°C]

80,8 % - 71,8 % = 9 %
9 % · 1/10 = 0,9 → 0,9 · 2 = 1,8 % → φ = 80,8 – 1,8 = 79 %

c) Molierov i,x dijagram

φ = 79 %
x = 9,4 [g/kg] – apsolutna vlažnost

Gustoća zraka
3, 485 × p − 1,317 × ϕ × E
ρ=  kgm -3 
T ×103
3, 485 × 101178,066 − 1,317 × 0, 7916 × 1899,039
ρ= = 1, 209  kgm -3 
( 273,15+16,8 ) ×10 3

2. Mjerenje depresija i proračun protoka zraka

pd = (ld – l0) ρalk * sin α * g [Pa]
ps = (ls – l0) ρalk * sin α * g [Pa]
1 2 2pd
pd = ρv ⇒ v =  ms -1 
2 ρ

4
 Q = F * v [m3s-1]
Površina otvora ventilacijskog hodnika = b · h = 0,94 · 1,655 = 1,5557 [m2]
sin α = 0,4
ρalk = 0,81 [gcm-3]

Rezultati mjerenja
Dinamička depresija
Redni lo l dl sinalpha pd Brzina Q
br.
1 63 93 30 0,05 11,76798 4,411701 6,863284
2 63 92 29 0,05 11,37571 4,33755 6,747926
3 63 88 25 0,05 9,80665 4,027314 6,265292
4 63 87 24 0,05 9,414384 3,945946 6,138708
5 62 73 11 0,05 4,314926 2,671418 4,155925

Statička depresija
Redni lo l dl sinalpha ps
br.
1 17 36 19 0,2 29,81222
2 16 43 27 0,2 42,36473
3 16 51 35 0,2 54,91724
4 16 61 45 0,2 70,60788
5 8 134 126 0,4 395,4041

3. Proračun karakteristike ventilatora teorijom najmanjih kvadrata

Red. Xi=Qi Yi=psi Xi2 Xi3 Xi4 Xi*Yi Xi2*Yi
Br.
1 6,863284 29,81222 47,10467 323,2927 2218,85 204,6097 1404,294
2 6,747926 42,36473 45,53451 307,2635 2073,392 285,8741 1929,057
3 6,265292 54,91724 39,25389 245,9371 1540,868 344,0726 2155,715
4 6,138708 70,60788 37,68373 231,3294 1420,064 433,4411 2660,769
5 4,155925 395,4041 17,27171 71,77993 298,312 1643,27 6829,306
SUM 30,17114 593,1062 186,8485 1179,603 7551,485 2911,267 14979,14

5
p [Pa]

3 -1
Q [m s ]

∑y
i=1
i = na + b ∑ x i + c ∑ x i 2
5

∑x y
i=1
i i = a ∑ xi + b ∑ x i 2 + c ∑ xi3
5

∑x
i=1
i
2
yi = a ∑ x i 2 + b ∑ x i 3 + c ∑ x i 4

I 593,1062=5a+30,17114b+186,8485c
II 2911,267=30,17114a+186,8485b+1179,603c
III 14979,14=186,8485a+1179,603b+7551,485c

5 30,17114 186,8485
D= 30,17114 186,8485 1179,603 = 44,50149
186,8485 1179,603 7551,485
a= 2190,511
593,1062 30,17114 186,8485
Da= 2911,267 186,8485 1179,603 = 97480,99
14979,14 1179,603 7551,485
b= -612,68
5 593,1062 186,8485
Db= 30,17114 2911,267 1179,603 = -27265,2
186,8485 14979,14 7551,485
c= 43,48868
5 30,17114 593,1062
Dc= 30,17114 186,8485 2911,267 = 1935,311
186,8485 1179,603 14979,14

Jednadžba krivulje karakteristike ventilatora glasi:

H = 2190,511-612,68Q+43,48868Q2

6
Q (m3/s) H (Pa)
4 435,6108
4,2 384,3963
4,4 336,6609
4,6 292,4046
4,8 251,6273
5 214,3292
5,2 180,5102
5,4 150,1702
5,6 123,3094
5,8 99,9276
6 80,02494
6,2 63,60137
6,4 50,65689
6,6 41,19151
6,8 35,20522
7 32,69802
7,2 33,66993
7,4 38,12092
7,6 46,05101
7,8 57,46019
8 72,34847
8,2 90,71584

Karakteristika ventilatora

500

450

400

350

300

250 H (Pa)
H

200

150

100

50

0
4

8
2
4
6
8

2
4
6
8

2
4
6
8

2
4
6
8

2
4,
4,
4,
4,

5,
5,
5,
5,

6,
6,
6,
6,

7,
7,
7,
7,

8,

7
PROGRAM 5 REGULACIJA VJETRENE MREŽE
ZADATAK 3

E
C

Za zadane podatke skiciranu vjetrenu mrežu treba regulirati tako da granama proticu sljedece
kolicine zraka (m 3/s): Q3 = 11,8 Q4 = 14,0 Q5= 22,4
Jednadžba ventilatora h v1 = - 0.25 O2 + 13.75 Q + 402 [Pa]
Otpori dionica (kg/m7 ) R1=0.151 R2=0.066 R3=0.173
R4=0.063 R5=0.096 R6=0.033
R7=0.034 R8=0.108
R9=0.088

Gustoca zraka (kg/m3 ) ρBC=1.165

ρAB=1.154 ρBD=1.158
ρCD=1.175 ρAE=1.178 ρDE=1.175
ρCF=1.182 ρFG=1.192
ρEF=1.182
ρHA=1.145
ρGH=1.138

Kote tocaka (m) A +210.0 B +210.5 C +224.0

D +224.0 E +224.0 F +240.0
G +260.0 H +245.0

Proracunati depresiju pomocnog ventilatora (u granama s negativnom regulacijom), odnosno

površinu otvora u regulacijskoj pregradi (u granama sa pozitivnom regulacijom). Površina
poprecnog presjeka vjetrenih provodnika F = 9.0 [m2].
Vrste regulacija vjetrenih mreža
Pojam – regulacija vjetrenih mreža – u praksi podrazumijeva uspostavljanje zahtijevane
raspodjele kolicine zraka u pojedinim granama vjetrene mreže.
Povecanje protoka u nekoj grani vjetrene mreže moguce je izvesti na nekoliko nacina:
1. Povecanjem otpora u nekim drugim granama vjetrene mreže – POZITIVNA
REGULACIJA.
2. Smanjenjem otpora u grani u kojoj je potrebno ostvariti veci protok (povecanje
kolicine protoka zraka) – NEGATIVNA REGULACIJA.
3. Primjenom pozitivne i negativne regulacije – MJEŠOVITA REGULACIJA.

1. KOLICINA ZRAKA U VJETRENOJ MREŽI

Q3 = 11,8 [m3/s]
Q4 = 14,0 [m3/s]
Q5 = 22,4 [m3/s]

Traži se regulacija grana 3,4 i 5, zatim depresija pomocnog ventilatora (za neg. regulaciju) i
površina slobodnog presjeka vjetrenog provodnika (za pozitivnu regulaciju).
– inicijalna površina vjetrenog provodnika F = 9,0 [m2]

Σ QB = 0
Σ QB = Q2 – Q3 – Q4
Q2 = Q3 + Q4 = 11,8 + 14,0 = 25,8 [m3/s]

Σ QA = 0
Σ QA = Q1 – Q2 – Q5
Q1 = Q2 + Q5 = 25,8 + 22,4 = 48,2 [m3/s]

2. ITERATIVNI POSTUPAK ZA RJEŠENJE KOLICINE ZRAKA U GRANAMA 6, 8, 9,

7
X = g – c +1 = 4 – 4 +1 = 1 jednadžba
R6Q62 + R8Q82 – R9Q92 – R7Q72 ± hp = 0

3. PRIRODNA DEPRESIJA U TOM VJETRENOM KRUGU

hp = g [(ZD – ZC) ρCD + (ZC – ZF) ρCF + (ZF – ZE) ρEF + (ZE – ZD) ρDE]
hp = 9,81 [(224 – 224) * 1,175 + (224 – 240) * 1,182 + (240 – 224) * 1,182 +
+ (224 – 224) * 1,175 = 0 [Pa]
4. PRETPOSTAVKA KOLICINE ZRAKA
Σ QF = 0
Σ QF = Q8 + Q9 – Q1
G Q8 ⇒ 24,1 [m3/s]
1 Q9 ⇒ 24,1 [m3/s]
F
Σ QC = 0
Σ QC = Q3 + Q6 – Q8
Q6 = Q8 – Q3 = 24,1 – 11,8
Q6 = 12,3 [m3/s]
8 9
Σ QD = 0
Σ QD= Q4 – Q6 – Q7
Q7 = 14,0 – 12,3 = 1,7 [m3/s]
C 6 D 7 E

3 4

dionica br. sr.gust. R Q hp 0

6 1,175 0,033 12,3
8 1,182 0,108 24,1
9 1,182 0,088 24,1
7 1,175 0,034 1,7

br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,hp 2RQ,hv' dQ Q + dQ

6 0,033 12,3 151,29 1 4,99257 0,8118 10,70856
8 0,108 24,1 580,81 1 62,72748 5,2056 22,50856
1
9 0,088 24,1 580,81 -1 -51,1113 4,2416 25,69144
1
7 0,034 1,7 2,89 -1 -0,09826 0,1156 3,291436

0
16,51051 10,3746 -1,59144
br.iteracije st. krug grana R Q Q2 sign RQ2,hv,hp 2RQ,hv' dQ Q + dQ
6 0,033 10,70856 114,6733 1 3,78422 0,706765 10,7039
8 0,108 22,50856 506,6355 1 54,71663 4,86185 22,5039
1
9 0,088 25,69144 660,0499 -1 -58,0844 4,521693 25,6961
2
7 0,034 3,291436 10,83355 -1 -0,36834 0,223818 3,291436

0
0,048121 10,31413 -0,00467

5. PROVJERA
Σ QF = 0
Σ QF = Q8 + Q9 – Q1 = 22,5039 + 25,6961 – 48,2 = 0

Σ QE = 0
Σ QE = Q5 + Q7 – Q9 = 22,4 + 3,291436 – 25,6961 = – 0,004664

Σ QD = 0
Σ QD = Q4 – Q6 – Q7 = 14,0 – 10,7039 – 3,291436 = 0,004664

Σ QC = 0
Σ QC = Q3 + Q6 – Q8 = 11,8 + 10,7039 – 22,5039 = 0
6. REGULACIJSKE JEDNADŽBE OBLIKA Σh = 0 ⇒ bit zadatka
I R1Q12 + R 5Q52 + R 9 Q92 + ∆R 5Q52 ± h v ± h pI = 0

dodatak

II R1Q12 + R 2Q 22 + R 4Q 24 + R 7 Q72 + R 9 Q92 + ∆R 4Q 24 ± h v ± h pII = 0

III R1Q12 + R 2Q22 + R 3Q32 + R 8Q82 + ∆R 3Q32 ± h v ± h pIII = 0

7. DEPRESIJA VENTILATORA
hv = – 0,25 Q12 + 13,75 Q1 + 402
hv = – 0,25 * 48,22 + 13,75 * 48,2 + 402,0 = 483,94 [Pa]

8. PRIRODNA DEPRESIJA
hpI = g [(ZH – ZA) ρHA + (ZA – ZE) ρAE + (ZE – ZF) ρEF + (ZF – ZG) ρFG + (ZG – ZH) ρGH]
hpI = – 20,59 [Pa]

hpII = g [(ZH – ZA) ρHA + (ZA – ZB) ρAB + (ZB – ZD) ρBD + (ZD – ZE) ρDE + (ZE – ZF) ρEF +
+ (ZF – ZG) ρFG + (ZG – ZH) ρGH]
hpII = – 17,82 [Pa]

hpIII = g [(ZH – ZA) ρHA + (ZA – ZB) ρAB + (ZB – ZC) ρBC + (ZC – ZF) ρCF +
+ (ZF – ZG) ρFG + (ZG – ZH) ρGH]
hpIII = – 18,75 [Pa]

9. PRORACUN POTREBNIH OTPORA R [kgm-7]

I 0,151 * 48,22 + 0,096 * 22,42 + 0,088 * 25,72 + ∆R5 * 22,42 – 483,94 + 20,59 = 0
6, 24868
∆R 5 = 2
= 0, 012454  kgm-7 
22, 4
R5' = R5 + ∆R5 = 0,096 + 0,012454 = 0,108454 [kgm-7]

II 0,151 * 48,22 + 0,066 * 25,82 + 0,063 * 142 + 0,034 * 3,32 + 0,088 * 25,72 + ∆R4 * 142
– 483,94 + 17,82 = 0
0,53714
∆R 4 = 2
= 0, 002741  kgm -7 
14, 0
R4' = R4 + ∆R4 = 0,063 + 0,002741 = 0,065741 [kgm-7]

III 0,151 * 48,22 + 0,066 * 25,82 + 0,173 * 11,82 + 0,108 * 22,52 + ∆R3 * 11,82 – 483,94
+ 18,75 = 0
−8,315
∆R 3 = 2
= −0, 05972  kgm -7 
11,8
R3' = R3 + ∆R3 = 0,173 – 0,05972 = 0,113283 [kgm-7]
10. KONTROLA Σh = 0
kI R2Q22 + R3'Q32 – R6Q62 + R7Q72 – R5'Q52 ± hpkI = 0
kII R2Q22 + R4'Q42 + R7Q72 – R5'Q52 ± hpkII = 0

hpkI = g [(ZA – ZB) ρAB + (ZB – ZC) ρBC + (ZC – ZD) ρCD + (ZD – ZE) ρDE + (ZE – ZA) ρAE]
hpkI = 1,839 [Pa]

hpkII = g [(ZA – ZB) ρAB + (ZB – ZD) ρBD + (ZD – ZE) ρDE + (ZE – ZA) ρAE]
hpkII = 2,766 [Pa]
kI 0,066 * 25,82 + 0,113283 * 11,82 – 0,033 * 10,72 + 0,034 * 3,32 – 0,108454 * 22,42 –
1,839 = 0,04121 ≅ 0
kII 0,066 * 25,82 + 0,065741 * 142 + 0,034 * 3,32 – 0,108454 * 22,42 – 2,766 = 0,004 ≅ 0

11. DEPRESIJA POMOCNOG VENTILATORA hv3

hv3 = ∆R3 * Q32 = 0,05972 * 11,82 = 8,315 [Pa]

12. POVRŠINA SLOBODNOG PRESJEKA VJETRENOG PROVODNIKA

F
fn =  m 2 
0,65+2,63F ∆R n × 0,102

9, 0
f5 = = 6, 0256  m 2 
0, 65 + 2, 63 × 9, 0 0, 01245 × 0,102
9, 0
f4 = = 8, 6063  m 2 
0, 65 + 2, 63 × 9, 0 0, 002741× 0,102