Vous êtes sur la page 1sur 32

MATA DALAN HAKEREK

MONOGRAFIA AKADEMIKA
DILI INSTITUTE OF TECHNOLOGY

DILI INSTITUTE OF TECHNOLOGY


Dili
2019
1. saida maka Monografia?

Monografia maka hakerek sientifiku ida konaba topiku espesialidade tuir peskiza nebee
halo husi estudante finalista sai hanesan rekezitu parsial hodi finaliza nia estudu iha Dili
Institute of Technology (DIT). 

Iha Monografia nee etudante tenke halo peskiza sientifiku tuir ida­idak nia area estudu ho
dalan  inovasaun,   kreativitadade  no   finalmente   hakerek   relatoriu   peskiza   hodi   hatudu
katak estudante nee hatene no domina duni topiku ho komunikasaun eskrita. 

2. Rasionalidade 

Monografia   laos   deit   rekezitu   ida   hodi   hetan   grau   lisensiadu.   Maibee   mos   hanesan
oportunidade atu espresa hanoin iha analiza formal konaba topiku ka projetu no hakerek
uza ema seluk nia rezultadu peskiza sai hanesan baze hanoin. Ikus mai estudante refere
bele sertifika ninia kapasidade akademika iha area nebee nia estuda. Liu husi Monografia
nee estudante  fo  feed  back  ba sosiedade konaba siensia nebee  aprende durante halao
estudu.

3. Natureza Projetu Peskiza

NU NATUREZA MONOGRAFIA
1 Foku Fo solusaun ba problema
2 Revizaun literatura Luan maibe la klean 
3 Aktivitadade Dezenvolvimentu
4 Aplikasaun Espesialidade
5 Aprosimasaun Bele aplika
6 Argumentu Konvence
7 Rezultadu Konkluzaun pratiku
8 Utilizasaun Utilizasaun direta ba problema ruma

4. Rekezitu Foti Monografia

Dili Institute of Technology, 2019 2


Monografia katak trabalyu ikus ba estudante hotu nebee konklui ona: total kreditu 90%
kreditu nebee termina husi departementu ho indeks prestasaun kumulativu (IPK) minimu
2.50;
1) Liu materia metodu peskiza (research Method) ho valor minimu B;
2) Liu ona materia  pratical training ka hetan autorizasaun husi dekanu/a bazeia ba
rekomendasaun husi orientador 
3) Iha kartaun planu estudu (KPE) 
4) Kuitansi/ resivu selu propinas 75 % diak liu 100%

5. Hili Topiku 

Topiku peskiza tenke fokadu, espesifiku no formula ho klaru hodi nunee bele ajuda fo
solusaun ba problema liu husi Monografia nee. 

Diak liu hili topiku nebee iha ligasaun direta ho servisu ka kompanya ruma ho nunee
peskiza nee bele fo benefisiu no kontribuisan direta ba sosiedade nia moris. 

6. Hili Orientador

Estudante finalista tenke hili orientador. Tanba nee maka rekomenda katak tenke hili
dosente   nebee   kompriende   topiku.  Se   estudante   la   hatene   hili   dosente   sira   nebee
kompriende diak ka espertu iha ninia topiku nee, nia bele husu ba departementu hodi
hetan informasaun no sujestaun. Orientador Monografia nain rua no nain ida tenke nivel
edukasaun dotoradu no ko­orientador nivel edukasaun minimu tenke mestradu. 

Estudante sei servisu hamutuk ho orientador sira atu bele konklui Monografia ida tanba
nee orientador tenke lee, korrije no aprova relatoriu no tenke marka prezensa wainhira
aprezentasaun formal iha ezaminador sira nia oin.    

7. Prosedimentu halao Monografia

Etapa 1:

Dili Institute of Technology, 2019 3


Hili topiku no halo diskusaun ho xefi departementu ka dosente ruma nebee kompriende
topiku Monografia nebee atu submete. Dosente nebee estudante halo konsultasaun iha
posibilidade bele sai ninia orientador. Wainhira hili topiku tenke serteza katak topiku nee
interesadu, foun no bele halao peskiza. 

Etapa 2:

Estudante   tenke   halo   no   submete   proposta   tuir   topiku   nebee   hili   ona   hodi   hatoo   ba
departementu.  Eskola   superior   ida­idak   sei   harii   komisaun   ida   hodi  halo   revizaun   ba
proposta   nebee   submete   no   komisaun   hatudu   dosente   nebee   sei   sai   orientador   ba
Monografia refere.  

Etapa 3:

Estudante   sei   hatoo   seminariu   iha   komisaun   nia   oin   no   tenke   marka   prezensa   husi
orientador   xefi   departementu   dosente   no   estudante.  Komisaun   no   orientador   halo
evaluasaun ba topiku peskiza iha proposta nee katak topiku nee rasional, foun no bele
peskiza,  metodu peskiza nebee los no razoabel, estudante kompriende diak topiku no
hatene etapa sira nebee tenke halo wainhira proposta peskiza aprova ona.

Estudante   tenke   hatama   ninia   proposta   peskiza   nebee   aprova   ona   husi   orientador   ba
eskola superior semana ida antes ezame proposta. Komisaun sei fo sai orariu no konvida
estudante   peskizador,   dosente   orintador   xefi   departementu   no   estudante   seluk   atu
partisipa ezame refere.  Komisaun sei fo sai rezultadu ezame proposta peskiza tarde liu
semana ida depois izame, rezultadu izame bele: la passa, passa no passa ho revizaun. Se
la passa estudante tenke servisu hamutuk ho orientador hodi bele hadia no izame fali
proposta peskiza.

Etapa 4:

Halo   revizaun   ba   proposta   peskiza   bazeia   ba   rekomendasaun   sira   nebee   fo   husi


ezaminador no orientador sira, serteza katak kapitlu I, II, III hetan ona aprovasaun husi
orientador   antes   tun   ba   peskiza.  Hodi   nunee   fo   serteza   katak   estudante   hanesan
peskizador, kompriende lolos ona lojika, teoria, no metodu peskiza nebee maka uza iha
peskiza nee. No hatene lolos dadus nebee maka atu ba foti ka rekolya, oinsa analiza no

Dili Institute of Technology, 2019 4


interpreta tuir pergunta spesifiku nebee iha kapitlu. Hodi nunee la soe tempu, kustu no
rekursu sira seluk.     

Etapa 5:

Halao peskiza iha kampu ka iha biblioteka atu teste ba hipoteza. Atividade ida nee inklui
halibur dadus no analiza dadus tuir metodu nebee desidi ona iha kapitulu III hodi nunee
bele resposta ba objetivu peskiza. Wainhira halibur dadus no analiza dadus, tenke halo
diskusaun   ho   orientador   durante   hakerek   relatoriu   peskiza.  Hodi   nunee   bele   garantia
katak dadus nebee halibur no analiza dadus konprehensivu duni no bele hatan ba objetivu
Monografia nee rasik. 

Etapa 6

Hakerek kapitulu IV konteudu rezultadu peskiza. No mos diskusaun konaba rezultadu
peskiza. Halo komparasaun rezultadu peskiza ho teoria ka rezultadu peskiza sira seluk iha
pasadu. Ka diskusaun konaba hipoteza ka resposta provizoriu nebee tau iha Monografia
nee prova ka lae. Se la prova tenke aprezenta razaun no baze teoria. Halo mos diskusaun
konaba rezultadu peskiza ho orientador. 

Etapa 7

Halo mudansa tuir orientasaun no sujestaun husi orientador antes kontinua ba kapitulu V
konaba konkluzaun no rekomendasaun. 

Etapa 8

Hakerek   Kapitulu   V   konaba   Konkluzaun   no   Rekomendasaun.  Halo   konsultasaun   ho


orientador no halo mudansa tuir orientasaun husi orientador.

Etapa 9

Hakerek   abstratu   ba   Monografia.   Abstratu   tenke   pajina   ida   deit   konaba   rezumu   husi
kapitulu hotu. Abstratu la bele liu husi liafuan 350.   

Dili Institute of Technology, 2019 5


Etapa 10

Serteza katak relatoriu Monografia tau hotu ona referensia no fonte sira hodi nunee lee
nain sira bele kompriende ida nee maka peskizador nia idea no idea nebee foti husi ema
seluk, hodi nunee bele evita plajiarismu iha relatoriu peskiza. Referensia ka fonte sira
hotu tenke hakerek kompletu iha bibliografia tuir mata dalan nebee maka termina ona

Etapa 11

Halo   draft   kompletu   ho   pajina   oin,   pajina   aprovasaun,   abstratu,   lista   konteudu,   lista
tabela,   lista   grafiku/dezenya,   konteidu   relatoriu,   bibliografia,   no   anexu.  Lori   draft
kompeltu ba konsulta ho orientador. Halo mudansa tuir sujestaun husi orientdor. Husu
orientador asina aprovsaun se draft nee orientador aseita ona ba izame final.
 
Etapa 12

Jilid   no  hatama   relatoriu   Monografia   ba   parte   Sekretariu   School   no   Departementu.


Kontaktu Sekretariu School hodi hatene orariu ezame nian. 

Etapa 13:

Ezame Relatoriu Monografia (Aprezenta iha ppt no hatan pergunta) iha dosente 
ezaminador sira nia oin.  Rezultadu tolu maka bele fo sai husi ezame:
1. Liu ho la iha revizaun; 
2. Liu ho revizaun nebee monitoriza husi ezaminador; 
3. La liu. (rezultadu ida nee difisil hetan wainhira servisu diak ho orientador sira); 
4. Liu ninia valor maka (A+,A, A­, B+, B, B­ ho C+ C, C­) sei anunsia kedan depois
izame ka depois iha konsultasaun ba malu entre dosente ezaminador sira.

Tahap 14:

Halo mudansa ba relatoriu peskiza bazeia ba sujestaun husi ezaminador. 

Dili Institute of Technology, 2019 6


Etapa 15:

Formalmente hatama relatoriu peskiza (monografia) kompletu ba biblioteka. Relatoriu
nee tenke jilid ida hard copy (koor tuir School ida­idak) no soft copy iha CD tuir formatu
iha biblioteka nian.  

8. Periodu Tempu halao Monografia 

Estudante tenke hahotu Monografia iha trimestre rua nia laran (Fulan 8), Se lae estudante
tegnki hatoo karta extensaun tempu ba Eskola Superior ho ninia razaun nebee forti  no
hetan aseitasaun husi orientador. No mos estudante refere sei selu kustu monografia 50%.
Tempu   masimu   atu   hahotu   Monografia   maka   tinan   rua,   sura   husi   estudante   nee   foti
Monografia no priense ona KPE, maibee la sura ba estudante nebee cuti ka razaun nebee
bele simu husi parte Eskola Superior ida­idak. 

9. Formatu Monografia

Abstratu 

Abstratu sai hanesan sinopse projetu nebee hakerek iha pajina ida ho lia fuan ±350. Ho
ninia konteudu maka Justifikasaun  problema peskiza, metodu peskiza nebee uza hodi
halibur   no   analiza   dadus,   rezultadu   no   konkluzaun.   Abstratu   babain   hakerek   depois
hakerek konteudu relatoriu hotu tuir kedas pajina titlu. 

Kapitulu I ­ Introdusaun

Kapitulu introdusaun jeralmente hakerek hodi deskreve problema nebee estudante hili
hanesan topiku Monografia. Iha introdusaun nee tenke deskreve tanba sa maka problema
nee   importante   hodi   halao   peskiza.   Ikus   mai   tenke   formula   problema   ho   pergunta
espesifiku nebee maka sei sai mata dalan hodi halibur dadus, analiza no interpreta dadus
hanesan solusaun ba problema nebee maka aprenzenta iha monografia nee. 

Kapitulu II­ Revizaun Literatura 

Dili Institute of Technology, 2019 7


Kapitulu   ida   nee   peskiza   klean   konaba   prolema.   Iha   ka   lae   peskiza   antes   konaba
problema nee. Tanba sa problema nee importante. Iha kapitulu ida nee mos aprezenta
konaba rezultadu peskiza no rezumu husi peskiza antes nebee halo tia ona. Hodi nunee
bele hatene no kompriende konaba dezenvolvimentu area nebee halao peskiza no oinsa
maka peskiza nee fo kontribusaun ka haklean konyesimentu iha area nee. Kapitulu ida
nee mos deskreve area saida maka sai fokadu husi Monografia nee.

Kapitulu III – Metodu Peskiza 

Iha kapitulu ida nee deskreve metodu no prosesu nebee uza atu halibur no analiza dadus.
Tenke esplika ho los populasaun, amostra no instrumentu nebee uza hodi halibur dadus,
no   validade   no   relaibilidade   opsaun   sira   nebee   maka   uza.  Iha   sorin   seluk   iha   mos
ezijensia atu esplika klaru metodu no instrumentu nebee maka uza hodi analiza dadus, no
mos validade no relaibilidade husi metodu nebee uza. 

Kapitulu IV ­ Rezultadu no Diskusaun

Kapitulu ida nee hakerek konaba rezultadu husi peskiza. Jeralmente kapitulu ida nee mos
kontein   husi   dadus   nebee   aprezenta   iha   tabela   no   grafiku,   exepsaun   ba   peskiza
kualitativu.  Kapitulu ida nee mos kontein diskusaun rezultadu peskiza no komparasaun
rezultadu ho peskiza sira antes. 

Kapitulu V. Konkluzaun no Rekomendasaun

Halo rezumu rezultadu peskiza esplika oinsa maka rezultadu nee importante no rezolve
problema pergunta peskiza nebee aprezenta iha kapitulu I. No mos rekomenda ba parte
sira nebee atu bele halo kontinuasaun diak liu ba future. 

Anexu 

Bele   tau   mos   anexu   hanesan   grafika,   tabela   no   dezenyu   sira,   sura   detailyu   konaba
Monografia nee se iha. 

Dili Institute of Technology, 2019 8


DIAGRAMA HALO MONOGRAFIA

Hili Topiku

Konsulta Topiku ho Eskola Superior

Hili orientador

Aprezenta no Revizaun proposta ho


orientador

Aprezen
ta
La liu

Ezam
Hakerek Kapitulu I, II, III
Dili Institute
No konsulta e
of Technology, 2019
ho orientador 9
Halo kompletu
Halibur
Revizaun adminstrasaun/
no analiza
relatoriu dadus
ho orientador/
Hatama relatoriu
ho hakerek relatoriu ba
kompletu
Graduasaun Sek. Eskola
kompletu
Liu

La liu

Liu

10. MODELU ESTRUTURA MONOGRAFIA AKADEMIKA


1. Kapa / Cover
2. Pajina oin / Front Page
3. Pajina Aprovasaun Biblioteka / Library Approval
4. Pajina Deklarasaun Orijinalidade / declaration of Originality
5. Pajina Aprovasaun Orientador / Supervisor Approval
6. Pajina Aprovasaun Ezaminador / Examiner Approval
7. Dedikatoria / Dedication
8. Prefasiu / Preface
9. Tabela Konteudu / Table of Content
10. Lista Tabelas / List of Tables
11. Lista Figuras / List of Figures
12. Lista Simbolu, abreviatura no sigla (List of Symbols, Abbreviations & Acronyms)
13. Abstratu / Abstract (times New roman 12)

14. KAPITULU I. INTRODUSAUN / CHAPTER I. INTRODUCTION (times New


Roman 12)

Dili Institute of Technology, 2019 10


15. Justifikasaun Problema Peskiza / Justification of Research Problem (times New
roman 12)
1.1 Problema Peskiza / Research Question(s)
1.2 Objetivu Peskiza / Research Objective(s)
1.3 Benefisiu Peskiza / Research Benefits
1.3.1. Benefisiu teoritiku / Theoretical benefit
1.3.2. Benefisiu pratiku / Practical benefit

16. KAPITULU II. REVIZAUN LITERATURA / CHAPTER II. LITERATURE


REVIEW (times New Roman 12)
2.1 Konseitu/Deskrisaun Objetu Peskiza (Concept/Description of Research
Object)
2.2 Deskrisaun Variabel (Description of Variables)
2.3 Relasaun Entre Variabel (Relationship between variables)
2.4 Enkuadramentu Konseitu (Conceptual Framework)
2.5 Hipoteza (Hypothesis if necessary)

17. KAPITULU III. METODU PESKIZA (CHAPTER III. RESEARCH METHOD)


(times New Roman 12)
3.1 Fatin no Tempu Peskiza (Place and Time of Research)
3.2 Populasaun (Population)
3.3 Amostra (Sample)
3.4 Tekniku Halibur Dadus (Data Collection Technique)
3.5 Tekniku Analiza Dadus (Data Analysis Technique)

18. KAPITULU IV. REZULTADU HO DISKUSAUN (CHAPTER IV. RESULTS


AND DISCUSSIONS) (Times New Roman 12)
4.1 Rezultadu (Results)
4.2 Diskusaun (Discussion)

19. KAPITULU V. KONKLUZAUN HO REKOMENDASAUN (CHAPTER V.


CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS). (times New Roman 12)
5.1 Konkluzaun (Conclusion) (Times New Roman 12)
5.2 Rekomendasaun (Recommendation) (Times New Roman 12)

20. Bibliografia (Bibliography) (APA Style) (Times New Roman 12)


21. Anexu (Annex)

11. Formatu pajina hakerek monografia hanesan tuir mai nee:


1. Medida surat tahan A4.
2. Margin leten: 3 cm.

Dili Institute of Technology, 2019 11


3. Margin okos: 4 cm.
4. Margin karuk: 4 cm.
5. Margin los: 3 cm.
6. Spasi paragrafu ba Abstrak: 1.
7. Spasi paragrafu: 1.5
8. Modelu letra: Times New Roman.
9. Kor Kapa halo tuir Eskola superior ida-idak
 Eskola superior Engeneering and Sience = Azul (Blue)
 Eskola Superior Estudus Perolifera = Azul klaru (light blue)
 Eskola Superior Business and Management = Matak (Green)
 Eskola Superior Tourism and Hospitality = Kinur (yellow)
10. Pajina
Numeru Pajina iha okos sentru

12. Metodu Avaliasaun

(1). Kompriensaun Topiku: (saida no tanba sa?)  25%

­ Estudante defini problema peskiza ho klaru?
­ Estudante halo revizaun literatura nebee relevante ho kritiku?
­ Estudante defini relasaun Monografia ho referensia nebee iha.?
­ Formulasaun objetivu projetu klaru, tuir no akuradu? 

(2). Metodu peskiza: (oinsa?) 15%

­ Estudante aprezenta prosesu ida nebee lojiku no sistematiku atu hetan rezultadu ?
­ Prosesu nee justifikadu ka lae?
­ Metodu peskiza tuir area Monografia ka lae? 

(3). Analiza:   30%

­ Estudante halibur dadus / informasaun nebee natoon? 
­ Estudante halo ona analiza nebee natoon no relevante hodi hetan rezultadu nebee
util?
­ Objetivu hetan duni ka lae? Se lae estudante fo ninia razaun nebee lojiku ka lae? 

Dili Institute of Technology, 2019 12


(4). Diskusaun, konkluzaun no Rekomendasaun  20%

­ Monografia nee iha valor nebee signifikadu ka lae?
­ Rezultadu nebee hetan natoon no justifikadu ka lae?

(5). Aprezentasaun Rezultadu: 10%

­ Relatoriu hakerek ho klaru no lojiku ka lae?
­ Relatoriu nee fo informasaun nebee ema bele kompriende ka lae? (inklui ema sira
nebee laos nia area)
­ Tabela ,dezenyu, no diagram aprezenta ho diak no klaru iha reatoriu laran ka lae?
­ Uza referensia nebee tuir no akuradu ka lae? 

TOTAL: 100%

13. Ezemplu 
ANALIZA PLANU MISTURA BETAUN Fc’ 30 MPa BA KONSTRUSAUN PONTE
BAZEIA BA PADRAUN SNI. (Studu kazu rai henek husi Mota-Tata Ermera
Hatulia).

PROPOSTA/MONOGRAFIA (Times new Roman 14)

Aprezenta nudar rekezitu ida hodi hetan titulu Bachelor of Engineering (Honors) iha
Civil Engineering.
(Submitted in Partial Fulfillment of the Requirements for the Degree of Bachelor of
Engineering (Honors) in Civil Engineering. (Times New Roman 12)

Dili Institute of Technology, 2019 13


Husi :
Maria Pilar da Graça Lui
15.01.01.091

CIVIL ENGINEERING
SCHOOL OF ENGINEERING AND SIENCE
DILI INSTITUTE OF TECHNOLOGY
DILI
2019
(Times New Roman 14)

APROVASAUN BIBLIOTEKA / LIBRARY APPROVAL (Times new roman


12)

ANALIZA PLANU MISTURA BETAUN Fc’ 30 MPa BA KONSTRUSAUN PONTE


BAZEIA BA PADRAUN SNI. (Studu kazu rai henek husi Mota-Tata Ermera
Hatulia).

Hau : Maria Pilar da Graҫa Lui

Deklara katak, Monografia ida nee rai iha Biblioteka, lalaok utilizasaun hanesan
tuir mai nee:
1) Monografia ida nee nudaar direitu propriedade ba Dili Institute of Technology
(DIT);

Dili Institute of Technology, 2019 14


2) Biblioteka bele halo duplikasaun ba objetivu estudu wainhira presiza;
3) Biblioteka iha direitu atu halo kopia ba monografia ida nee hanesan propriedade
ba mudansa instituisaun akademika nian.

Favor tau (√)

√ IMPORTANTE : Kompostu deklarasaun nebee garante seguransa


ou proprietaria DIT no nasaun RDTL
nudaar akta segredu

√ LIMITE : Kompostu deklarasaun sufisiente nebee


determina husi instituisaun iha nebee
peskiza halao

LA IHA LIMITASAUN

Dili 21/08/2019

Maria Pilar da Graҫa Lui Geraldo Belo, B.Bus


Hakerek nain Dir. Biblioteka

DEKLARASAUN ORIJINALIDADE / DECLARATION OF


ORIGINALITY (Times new Roman 12)

Hau rekonyese no deklara ho lolos katak monografia akademika ho titlu


“ANALIZA PLANU MISTURA BETAUN Fc’ 30 MPa BA KONSTRUSAUN
PONTE BAZEIA BA PADRAUN SNI”. (Studu kazu rai henek husi Mota-Tata
Ermera Hatulia)” ida nee hanesan hau nian obra rasik no livre husi plagjiarismu.
Sekarik aban bainrua iha evidensia ruma hatudu iha plajiasaun, hau prontu atu hasai hau
nia titlu akademiku tuir regulamentu nebee vigora iha estatutu Dili Institute of
Technology.

Dili Institute of Technology, 2019 15


Dili,…./…./20…

Maria Pilar da Graҫa Lui

APROVASAUN ORIENTADOR / SUPERVISOR APPROVAL (times new


Roman 12)

“ANALIZA PLANU MISTURA BETAUN Fc’ 30 MPa BA KONSTRUSAUN


PONTE BAZEIA BA PADRAUN SNI”. (Studu kazu rai henek husi Mota-
Tata Ermera Hatulia)”

Husi:
Maria Pilar da Graҫa Lui
15.01.01.091

Trabalyu nee hetan ona orientasaun no aprovasaun husi orientador sira iha
loron :Tersa,02/10/2019

ORIENTADOR

Dili Institute of Technology, 2019 16


Wilbrodus Manek, ST., M.Eng Bonifasius H. Suni,S. Pd., M.T.
Orientador Koorientador

Konyesementu

Natalino Fonseca D.S. Guterres,ST., M.T.


Dekanu/a Eskola Superior Engineering and Science

APROVASAUN EZAMINADOR / EXAMINER APPROVAL

Ami ekipa Ezaminador husi School of Engineering and Science, Dili Institute of
Technology rekonyese katak, ami lee no avalia ona monografia ho titlu “ANALIZA
PLANU MISTURA BETAUN Fc’ 30 MPa BA KONSTRUSAUN PONTE BAZEIA
BA PADRAUN SNI”. (Studu kazu rai henek husi Mota-Tata Ermera Hatulia).
ami deside katak tuir duni area no kualidade objetivu atribuisaun lisensiadu. Nunee ami
deklara katak:
Naran : Maria Pilar da Graҫa Lui
NRE : 15.01.01.091
Departementu : Civil Engineering
Tuir ona ezame monografia akademiku nudaar rekizitu parsial atu hetan Grau
Licensiatura iha Civil Engineering Department iha School of Engineering and Science
Iha loron : Sesta, 05 Outubru 2018

Dili Institute of Technology, 2019 17


No deklara : LIU

EZAMINADOR

Antonio Cono, B.Eng., M.T.


Ezaminador I

Andre L. Laranjinha, B.Eng., M.T. Eduardo A. Vong, B.Eng., M.T.


Ezaminador II Ezaminador III

Kunyesementu

Natalino Fonseca D.S. Guterres, ST., M.T.


Dekanu/a Eskola Superior Engineering and Science

DEDIKATORIA / DEDICATION

Dili Institute of Technology, 2019 18


PREFASIU / PREFACE

Dili Institute of Technology, 2019 19


TABELA KONTEUDU / TABLE OF CONTENTS
1. saida maka Monografia?..................................................................................................2
4. Rekezitu Foti Monografia................................................................................................2

Dili Institute of Technology, 2019 20


LISTA TABELAS / LIST OF TABLES

Dili Institute of Technology, 2019 21


LISTA FIGURAS / LIST OF FIGURES

Dili Institute of Technology, 2019 22


LISTA SIMBOLU, ABREVIATURA NO SIGLA ( LIST OF SYMBOLS,
ABBREVIATIONS & ACRONYMS)

Dili Institute of Technology, 2019 23


ABSTRATU / ABSTRACT
(Times New Roman 12)
labele liu lia fuan 350

Dili Institute of Technology, 2019 24


KAPITULU I.
INTRODUSAUN
CHAPTER I. INTRODUCTION
(Times New Roman 12)

Justifikasaun Problema Peskiza / Justification of Research Problem (times New


roman 12)
1.1 Problema Peskiza / Research Question (s)
1.2 Objetivu Peskiza / Research Objective (s)
1.3 Benefisiu Peskiza / Research Benefits
1.3.1. Benefisiu teoritiku / Theoretical benefit
1.3.2. Benefisiu pratiku / Practical benefit

Dili Institute of Technology, 2019 25


KAPITULU II.
REVIZAUN LITERATURA /
CHAPTER II. LITERATURE REVIEW
(Times New Roman 12)

2.1 Konseitu/Deskrisaun Objetu Peskiza (Concept/Description of Research


Object)
2.2 Deskrisaun Variabel (Description of Variables)
2.3 Relasaun Entre Variabel (Relationship between variables)
2.4 Enkuadramentu Konseitu (Conceptual Framework)
2.5 Hipoteza (Hypothesis if necessary)

Dili Institute of Technology, 2019 26


KAPITULU III
METODU PESKIZA
CHAPTER III
RESEARCH METHOD
(Times New Roman 12)
3.1 Fatin ho Tempu Peskiza (Place and Time of Research)
3.2 Populasaun (Population)
3.3 Amostra (Sample) (Arikunto, 1993)
3.4 Tekniku Halibur Dadus (Data Collection Technique)
3.5 Tekniku Analiza Dadus (Data Analysis Technique)

Dili Institute of Technology, 2019 27


KAPITULU IV
REZULTADU HO DISKUSAUN
CHAPTER IV.
RESULTS AND DISCUSSIONS)
(Times New Roman 12)
4.1 Rezultadu (Results)
4.2 Diskusaun (Discussion) (Stone, 1998)

Dili Institute of Technology, 2019 28


KAPITULU V
KONKLUZAUN HO REKOMENDASAUN
CHAPTER V
CONCLUSIONS AND RECOMMENDATIONS
(Times New Roman 12)
5.1 Konkluzaun (Conclusion) (Times New Roman 12)
5.2 Rekomendasaun (Recommendation) (Times New Roman 12)

Dili Institute of Technology, 2019 29


BIBLIOGRAFIA (BIBLIOGRAPHY) (APA Style)
(Times New Roman 12)

Arikunto. (1993). Prosedur Penelitian suatu pendekatan praktik. Yogyakarta: Rineka


Cipta.
Stone, R. J. (1998). Human Resource Management 3rd Edition. Sidney: Jacaranda Wiley.

Dili Institute of Technology, 2019 30


ANEXU (ANNEX)

Dili Institute of Technology, 2019 31


Dili Institute of Technology, 2019 32

Vous aimerez peut-être aussi