NJEMAČKA

1. Samostanska crkva Maria - Laach nastala je u kojem stoljeću i stilski pripada?

1. Građena je od 11-13 stoljeća (od zrele do kasne romanike). Radi se o benediktinskoj opatiji u osnovi o
trobrodnoj bazilici sa dvije apside na istočnom i zapadnom kraju broda koji je križno svođen (križni
svodovi s pojasnicama). Klaustar je na zapadu i čini jedinstvo s fasadom, izlazni dio raščlanjen stupom u
sredini. Posjeduje 6 tornjeva, grupe tornjeva na križištima s bočnih strana, zidovi su artikulirani plitkim
lezenama i lukovima..
Na istoku je osmerokutna kupola tornjastog oblika i 2 kvadratna tornjića.

na zapadu je pravokutni toranj s dijagonalnim krovom i 2 okrugla tornjića.

- bazilikalno osvjeljenje
Pripada Hohenstaufen periodu (12. - 13. st.) (Rajnsko područje) - kasna romanika

2. Koliko faza gradnje ima crvka sv. Mihovila u Hildesheimu?

2.Kaže dvije, ali nisam ništa o tome našao tak da eto..
- osnivač Bernward, arhitekt - Goderamus
- građena od 1010 do 1033. - navodno
-pripada saskoj školi, kaže da je najznačajnija građevina rane rmanike
- 2 jednaka transepta s tornjevima na križištu i bočnim tornjevima (transepti su u visini glavne lađe), te
galerijama koje se dižu na istočnoj strani troborodnog bazilikalnog uzdužnog dijela crkve
- srednji brod se na istočnoj strani produžuje pravokutnim korom u transept i glavnu apsidu koju prate
dvije bočne apside
- na zapadnoj strani su kripta (poluukopana sa križnim svodom) i protukor s velikom polukružnom
apsidom, deambulatorij koji je podignut i ima portal u tjemenoj točki apside omogućuje pristup kripti i
glavnoj osi crkve
- sveukupni plan zasniva se na kvadratu križišta, dužina srednjeg broda je 3 kvadrata (modularna gradnja)
- alterirajući sistem nosača (dvostruka ili saska izmjena nosača) - stupci, između njih po dva stupa
(stupovi definiraju kvadrate) - PRVI PUT SASKA IZMJENA NOSAČA
- karakteristični kubični kapitel (najranije pouzdano datiran)
- ravni drveni oslikani strop
- izvana - pojedinačni volumen bez dekoracije, unutra 4 luka na križištu obojana da bi se naglasi kvadrat /
modul.
- bazilikalno osvjetljenje
- artikulacija prostora - romanička

3. Kojem stilu pripada crkva sv. Apostoli u Kölnu

3. Pripada Kölnskoj romanici - točnije RAJNSKOJ ŠKOLI ARHITEKTURE - HIRSAU
- karakteristična izgradnja se sastojala od 3-lisne apside (trolisni kor) (troapsidalni kor)
Sv. Apostoli (kraj 12. st) - dvoetažne apside pružaju dojam centralne građevine + pridodano uzdužno
tijelo; ima osmerokutni toranj nad križištem; težnja da se postigne jednolikost unutarnjeg prostora.

4. Carske katedrale u Njemačkoj

4. Speyer, Mainz i Worms
- Katedrala u Speyeru (II. Faze - 1027 - 1061. --- 1080 - 1106.)
Carska katedrala posvećena Sv. Mariji i Stjepanu. Započeta pod Konradom II i završena pod Henrikom Iv.
Pionir svođenja i najveća katedrala u Njemačkoj!
1. faza 1027 - 1061. - sistem polja, trodimenzionalni zid - stupci, pilastri, polustupovi, ravan strop;
pojavljuje se jednak sustav raščlambe u prostorima posve različite visine i veličine
- gradi se najstariji istočni dio: kripta, tornjevi koji flankiraju kor, temelji transepta
- izgrađeni su transept i svetište
- izgrađeni su stubovi glavnog broda, vanjski zidovi bočnih brodova i bačvasti svod
- radi se na proširenju glavnog broda
- izgrađen zapadni dio - stepenasti oltar
2. faza 1080 - 1106 - proširena, križni svod (s dijagonalnim lukovima), zidovi preblikovani, povišena
kripta, a ispod transepta i apside
- zrela romanika, glavnom brodu se dodaju križni svodovi
- iznad zona arkada sagrađene su patuljaste galerije

- Katedrala u Mainzu 1081.

- Stradala u 2. svjetskom ratu - obnovljena
- visoka romanika - bogati detalji bifore, pravokutne niše, lombardijski lukovi, masivna rozeta
- Ima svetište na zapadu!
- toranj nad križištem i dva sastrane
- poligonalna apsida, križni svod u glavnoj lađi plasticitet mase zida (mali likovi kao elementi vijenca)
- otvorena galerija, naglašene duboke niše

Katedrala u Wormsu (kraj 12. st)

- najmanja i posljednja od 3 carske katedrale.
- trobrodna katedrala s transeptom
- ima 2 kora, točnije dvije poligonalne apside na istoku i zapadu sa po 2 visoka tornjića sa strane
- NOVOST: poligonalni kor
- ima križni svod, a stupci su ojačani pilastrima i polustupovima - stremljenje visine
- ulaz je sastrane

5. Analiza katedrale u Speyeru

5. Katedrala u Speyeru je ideja reprezentativne "carske rimske arhitekture", također je pionir svođenja
i najveća katedrala u Njemačkoj. To je snažno monumentalno djelo, mjesto pokapanja careva.
- Nema suvišnih ornamenata, samo masa, snaga stupaca i zidova
- u osnovi je trobrodna bazilika s 1 transeptom, korskim kvadratom, apsidom, tornjem križišta
(osmerokut) i bočnim tornjevima
- na zapadu je narteks, ulaz pod kupolom i dva uža zvonika
Građena je u dvije faze:
- Katedrala u Speyeru (II. Faze - 1027 - 1061. --- 1080 - 1106.)
1. faza 1027 - 1061. - sistem polja, trodimenzionalni zid - stupci, pilastri, polustupovi, ravan strop;
pojavljuje se jednak sustav raščlambe u prostorima posve različite visine i veličine
- gradi se najstariji istočni dio: kripta, tornjevi koji flankiraju kor, temelji transepta
- izgrađeni su transept i svetište
- izgrađeni su stubovi glavnog broda, vanjski zidovi bočnih brodova i bačvasti svod
- radi se na proširenju glavnog broda
- izgrađen zapadni dio - stepenasti oltar
2. faza 1080 - 1106 - proširena, križni svod (s dijagonalnim lukovima), zidovi preblikovani, povišena
kripta, a ispod transepta i apside
- zrela romanika, glavnom brodu se dodaju križni svodovi
- iznad zona arkada sagrađene su patuljaste galerije
Ima križne svodove, a na apsidi ima 3 prozora koji ju osvjetljavaju
- bogata raščlamba prostora i slijepim arkadam i nišama, patuljastim galerijama i frizovima polukružnih
lukova
- portal je slojevit, a nad križištem se nalazi lanterna
- KRIŽNI SVOD - do sada kriužni svod je završava horizontalno, no sada ima lagano kupolast oblik,
pojavljuju se dijagonalne spojnice i to rezultira dizanjem svoda u sredini, time se dobije kupolasto
nadvišenje u svakom polju.

ITALIJA

6. N. Pisano propovjedaonice, gdje i kad

6. baptisterij u Pisi i propovjedaonica u katedrali u Sieni 13. st.

7. Lombardija, karakteristike i 3 primjera

7. Lombardski friz, portal, kripta! St. Ambrogio, St. Abondio, St. MIchelle
Ime dobila po langobardima, germanskom plemenu - najvažniji gradovi su Milano i Verona
Oko 800.g javlja se tzv. "prvi romanički stil", karakterističan za Milano i Paviju. "Maestri comacini" uvode
novi tip zidne konstrukcije, ritmički dekorirane i "oku ugodne". Prihvaćaju bizantski tip "izdužene cigle".
Žbuka, gradnja ciglom, križni svodovi (nadsvođuju se i apside), "lombardska kripta" (križno nadsvođena
iznad kvadratnih stubova)
Toranj uz crkvu kao neovisna građevina
- lombardijski friz - niz slijepih konzolnih lukova ispod strehe
- lombardijski portal - baldahin nad vratima kojeg nose kolonete - 2 kamene zvijeri iz čijih leđa izrastaju
stupovi koji nose luk s baldahinom
- alterirajući sistem - stup s dostupcima
- križno - rebrasti svod

San Ambrogio - Milano - 11 - 12. st.

Najznačajniji primjer lombardske arhitekture, tamo su se krunili Lombardski kraljevi, tamo je kršten Sv.
Augustin.
Trobrodna crkva bez transepta, nema prozorske zone ni pretkora; izmjena stupova i stubova, građena od
opeke, oko 10. st. dodaje se zvonik, na mjestu crkve iz 4. st. podignuta je dvoranska kripta. Početkom 11
st. komozitni stupci zamjenjuju antičke stupove.
Nema bazilikalnog osvjetljenja nego galeriju
- alterirajući sustav - nejednaka tretiranost stupova -
- 4. polje je prekriveno osmerokutnom kupolom na trompama - nema bazilikalni presjek - sve je pod
jednim krovom.
- crkva ima dva tornja na zapadnom pročelju, nisu integrirani, nisu simetrični
- istok - 3 apside, polukružne, izdignuto svetište jer je ispod njega poluupuštena kripta
- Pročelje je podijeljeno na 5 polja po vertikali sa pilastrima, lombardijski friz ispod zabata i dijeli etaže,
lombardijski portal
- križni svod

S. Abondio - Como (kraj Milana) - 2. pol. 11. st.

Prototip comacinskog stila. Ima 5 brodova s dubokim nadsvođenim korom, 2 tornja nad krakovima
transepta. To su 2 prislonjena tornja uz prezbiterij (utjecaj Njemačke)
Građen je u kamenu; ima zabatno pročelje: kosine prati niz slijepih arkada, a te slijepe arkade se nalaze i
na stranama bočnih brodova pod krovom. (lombardijski friz)
- drveni krov , otvoreni arhitrav iznad niza arkadaw
San Michele - Pavia - 1100 - 1160
Trobrodna crkva s transeptom i kupolom nad križištem. Na istočnoj strani transepta (jednobrodan) 2
upisane kapele. Polukružna apsida, izmjena nosača. Zabatno pročelje u gornjoj zoni raščlanjeno je
slijepim arkadama i prozorima. To je lombardijsko pročelje - vertikalna podjela, lombardijski friz ispod
zabata, portal bez baldahina
- centralno polje - portal, 3 bifore, 3 monofore, križni otvor s dvije rozete, sa strane portal i bifora.

8. Uzor za sv. Marka u Veneciji

8. Sv. Apostoli
Sv. Marko - 2. polovica 11. st. (1063)
To je palatinska duždeva kapela... Iako nije katedrala, ona je najvažnija crkva u Veneciji, uzor joj je crkva
Sv. Apostola u Carigradu
Izgradnja je počela još u 9. st., pregrađena je u 10. st; a današnja crkva je rezultat treće pregradnje u 11.
st.
Osnova je oblik grčkog križa s 5 kupola (izvorno su bile malo niže), kasnije čak dobivaju i tornjiće. Krakovi
grčkog križa sastoje se od po 3 broda međusobno odvojenih stupovima
gornji dijelovi su ukrašeni mozaicima, a donji obloiženi mramorom
Snažni stupci nose lukove, manji stupovi su nenosivi (ne nose galeriju, nego služe kao paravan i odjeljuju
prostor), kupola stoji na pandativima
Kroz stupac koji nosi glavnu kupolu može se prolaziti.
Utjecaj Bizanta na dematerijalizaciju zidova.

9. Tri katedrale u Apuliji

9. San Nikola u Bariju, Katedrala u Traniju i Troia katedrala

San Nikola u Bariju -. st 1197.

Jedna od prvih romaničkih građevina koje su Normani podigli u južnoj Italiji, a opet je najmonumentalnija
građevina ove regije.
Bari je središte Apulije, luka i važno hodočasničko mjesto (Sv. Nikola - zaštitnik pomoraca)
Benediktinska crkva - trobrodna bazilika s 3 apside u zidu i galerijama, jednobrodni transeptom koji je u
visini glavnog broda.
2 Integrirana tornja (malo izbačeni van) na pročelju s baldahinom, monoforama, biforama, frizom,
slijepim lukovima. Jednostavna obrada bez puno dekoracije, vidljivo kameno ziđe.
Na začelju je glavni prozor bogato dekoriran, srpasti lukovi. Glavna lađa nije nadsvođena - bočne lađe
imaju križni svod.
Romanički baldahin i ciborij nad oltarom.

Katedrala u Traniju - 11/12. st. 1099

Sličan tretman zida kao i u Bariju - goli zid, ukrasni prozori, čista geometrizacija
Trobrodna bazilika sa ogromnim transeptom i 3 apside. Ravan strop nad glavnom lađom
Donja crkva - poput kripte
Gornja crkva - bazilikalna s galerijama, glavna lađa s triforama, stupovi podvostručeni: transept odvojen
lukovima lađa
Pročelje s 3 portala, slijepe arkade; 3 prozora - srednji dekoriran; rozeta iznad srednjeg prozora. Toranj
priključen stoji nad prolazom. Pročelje je izvedeno u lokalnom ružičastom mramoru.

Katedrala u Troia-i - 11/12. st. 1093.

Široke proporcije fasade, rozeta (13.st) i slijepe arkade na pročelju. 3 brodna bazilika s kolonadama od
rimskih spolija
Broncane vratnice glavnog i bočnog portala izradio je Oderisi de Benevento (1127)

10. Tko je arhitekt a tko kipar glaavnog pročelja katedrale u Modeni

10. Lanfranca, Wiligelmus
Trobrodna, bez transept, troapsidalni završetak.
Trodijelna podjela pročelja (lezene i slijepe arkade unutar kojih su trifore) odgovara unutrašnjoj podijeli
na brodove - lombardijski elementi
ARhitekt je Lanfranco, a kipar Wiligelmo (portal je iz 1100)

11. Dvije katedrale na Siciliji i nekakav utjecaj (islamski?)

11. Sinteza bizantskog, islamskog i normanskog (zapadna Europa)
Palermo kapela - 12. st.
Palatinska kapela - trobrodna bazilika sa stalaktitima na stropu (islamski elementi)
Najveća građevina normanskog porijekla - kupole na trompama
Šiljati luk (islam) obloga mozaikom (bizant) i obrada zida romanička (normanska)
Za vrijeme dinastije Hohenstufen dodana su 4 ugaona tornja

Katedrala Monreale - 12. st.

Najznačajniji spomenik normanske arhitekture na Siciliji (crkva, palača i samostan)
Kipar Bonanno iz Pise radi brončana vrata, a kipar Barisone iz Tranija radi sjeverni portal.
To je zapravo Benediktinski samostan poznat po raskošnim ukrasima
Klaustar - dvostruki stupovi nose šiljate lukove, svaki 2 par različito obrađen a na uglovima 4 stupa.
Na kapitelu se nalazi prikaz iz Biblije.
Trobrodna je, ravan strop ima svetište s 3 apside, a u apsidi i transeptu su islamski lukovi.
Zapadno pročelje je flankirano s 2 masivna zvonika.

FRANCUSKA

12. Kada je građen samostan St. Martin du Canigou?

12. Kaže početak 11. st. (1009)
St. Martin - Tours (posvećeno 1000)
Najstarija od ovih pet crkava (St. Foy, S. Martial, S. Sernin i Santiago da Compostela), s njom je
ustanovljen prototip 5 brodne crkve s 3 brodnim transeptom; najraniji potpuno razvijeni tip
deambulatorija sa zrakastim kapelama

13. Koje su zapdnoeuropske pokrajine značajne za formiranje stila prve romanike

13. Normandija, auvergne, provansa, akvitanija, burgundija

14. Kada se oblikuje druga faza romaničke crkve u Clunyju?

14. Godine 981. - trobrodna bazilika sa transeptom, deambulatorijem i prvi puta stupnjevito
postavljenim kapelama echelon.
Opatija u Clunyu - Jedna od najmonumentalnijih spomenika romanike u Francuskoj, nažalost nije
očuvana, postoji samo grafička rekonstrukcija
- hodočasnička crkva s velikim utjecajem
- iza dugačkog predvorja (prednje crkve) s pročeljem između 2 tornja i petorobrodnog uzdužnog dijela
crkve, slijedi grupiranje 2 transepta, tornja križišta i bočnih tornjeva, deambulatorija, i gustog vijenca
korskih kapela i sporednih apsida (echelon)
- kolosalnih je dimenzija
- romanička crkva visokogotičkog stila
- gotički elementi - šiljasti bačvasti svod s pojasnicama (sporedne lađe - križni svod); kapitel s anđelima
- unutra malo svjetla, snažni stupci, pilastri
- hijerarhijska kompozicija masa - volumeni rastu prema centralnoj vertikali.
- TRI ZONE: arkade sa šiljatim lukovima, slijepi triforij, prozori (3 prozora imaju širinu jednog traveja).

14. Nabrojite najpoznatije hodočasničke crkve iz romaničkog doba

14. Cluny, St. Ettien, St. Trinnite, Santiago de Compostela, St. Foy, St. Sernen

St. Etienne (12. st.) - normandija

- Trobrodna crkva sa dvobrodnim transeptom i peterobrodnim korom
- šesterodijelni svod u glavnoj lađi je veliki korak naprijed u konstruktivnom smislu
- pokrajne lađe - dolje četverodijelni, gore polubačvasti
- 2 romaničke faze iznutra: 1. stupovi s lukovima iz 11. st
2. ravni strop svođen križno rebrastim svodom iz 11. st - središnji brod
- izvana je crkva raščlanjena snažnim kontraforima koji preuzimaju opterećenje 2 monumentalna toranj
na pročelju raščlanjujući tako fasadu u vertikalna polja
- pročelje je romaničko s gotičkim dodacima - 3 portala iznad kojih su prozori, 2 kata (sa strane 1
monofora, sredina monofore)
- kor je gotički, 13. st., apsida s duplim deambulatorijem, apsidiole

St. Trinite (12. st.) - normandija

- Trobrodna s jednobrodnim transeptom
- malo je drugačije projektiranja nego St. Etienne koja ima gotički kor dok ova ima romanički bez
deambulatorija, apsidalni kor.
- na pročelju ima jjednake kontrafore, koji ga stabiliziraju, apstraktne skulpture, gotički tornjevi, naglašeni
prozori centralno, manji u pokrajnim lađama
- u unutrašnjosti su svi stupci jednaki, a iznad nema galeriju već triforij (mračna zona bez otvora)
- građena je u 2 faze:
1. ravni strop
2. šesterodijelni križnorebrasti svod

2 su tipa normanske romanike- s galerijom i triforijem koja će se integrirati u ranoj gotici

Santiago de Compostela (11. / 12. st) Galicija

- najznačajnija (i najveća u Europi) romanička crkva u Španjolskoj, granju vodino Bernardus
- Zavjetna hodočasnička bazilika (katedrala) sa 3 broda i transeptom jedina je tadašnja romanička
građevina u Španjolskoj s deambulatorijem i radijalnim kapelama
- Latinski križ, 3 broda i trobrodni transept, deambulatorij s 5 kapela, u glavnom brodu je bačvasti a u
bočnim križni svod, iznad njih su galerije, a na glavnoj lađi je bačvasti svod s uzdužnim apsidiolama
- Ispod portika katedrale nalazi se donja crkva Iglesia Baja ili San Jose na kojoj je prvi put križno rebrasti
svod.
- modificirana je južnofrancuska romanika i krov je plošniji, triforij se koristi kao prozor, vizigotski
potkovasti luk
- raščlanjeni stupci, galerije - slabo osvjetljenje
St. Sernin, Toulouse , (11. / 13. st.)
- Hodočasnička crkva, jedna od najljepših romaničkih građevina uopće
- Toulouse - metropola romaničke umjetnosti Languedoca (pokrajina na jugu francuske, povezana sa
Auvergneom)
- peterobrodna crkva sa trobrodni transeptom - tlocrt latinskog križa
- glavni brod je nadsvođen bačvastim svodom sa pojasnicama - podjela na traveje, a bočni brodovi
križnim svodom i sa galerijama iznad
- transept ima sa svake strane po 2 apsidiole
- ima apsidalni dio s deambulatorijem i 5 apsidiola
- na križištu je osmerokutni toranj koji je JAKO VISOK - peterokatni toranj
- crkva je prilično mračna - osvjetljenje kroz bočne brodove - galerije
- različite visine glavne lađe, transepta i narteksa, spram apside i bočnih brodova - vani
- eksterijer - ukras - opeka + kamen - kolorizam, slijpe arkade, uvučeni prozori
- interijer - galerije sa raščlanjenim stuoivunam vuseče arjade u sferbu kzjivum jir u deambulatorij
ukrašuju skulpturne ploče

Saint Foy - Conques (11. / 12. st.)

- manja crkva
- bazilika križnog oblika (latinski) - trobrodna s trobrodnim transeptom i dvotoranjskim pročeljem
- apsidalni kor s deambulatorijem - nadsvođeno kalotom (vršak kugle); 3 apside radijalno postavljene
- dvije apside izlaze iz zida transepta, a dvije su uklopljene u zid.
- osmerokutni toranj nad križištem na trompama, a nad bočnim brodovima križni svod
- plasticitet zida ostvaren je nišama i stupovima
- ima dvoetažnu elevaciju, arkade, galerije (bifore)

15. U kojoj pokrajini su najkarakterističnije romaničke crkve s kupolom?

15. Akvitanija (Souillac, St. Front) - najpoznatija je Fontevrault
St. Front
- radikalno restaurirana u 19. st.
- uzor joj je crkva Sv. Apostola u Carigradu
- grčki križ s 5 kupola - relativno plitke na pandativima, a nose ih stupovi kroz koje se može proći -
možemo usporediti sa crkvom Sv. Marka u Veneciji, ali samo tlocrtno jer je interpretacija prostora ovdje
sasvim drukčija: u Sv. Marka je čvrstoća i masa zida negirana mozaicima, ovdje se radi o čistoj romanici,
gdje plohe formiraju volumen ziđa i prostora između (stroži jezik zapadne romanike)
- Kupole imaju lanterne
- Unutra snažan trodimenzionalni zid, vrlo malo otvora, zidani stupci naglašenih bridova
- tornjevi na uglovima krakova križa, stožasti završeci, pokrov zidnim kamenom (češerasti)

Fontevrault
-1 brod, 4 traveja i peterodjelni transept s 2 apside na istoku, deambulatorij s 3 kapele, kupola na
pandativima

16. Tri katedrale u Burgundiji i najvažnija obilježja

16. Saint Philibert, Cluny, Saint Lazare
Saint Philibert - jedno od prvih remekdijela romaničke arhitekture
- crkva je započeta 950 a završena oko 1120. godine. Sadržavala je kriptu s ostacima Sv. Philiberta i
počasno mjesto za grob Sv. Valerijana u središnjoj kapeli okruženoj ambulatorijem.
- Ovaj plan s 5 radijalnih kapela pravokutnog oblika ponovljen je na razini crkve.
- trobrodna bazilika s transeptom i visokim romaničkim tornjem nad križištem.
- ulaz na pročelju je naglašen sa dva tornja.
- Svodovi nad gornjim ambulatorijem su iz kasnijeg razdoblja. 1020. i 1030. izgrađeni su novi glavni i
bočni brodovi. Postojeći široki glavni brod s ravnim stropom zamijenjen je užim brodom i bačvastim
svodom s poprečnim lukovima.
- u bočnim brodovima korišteni su četvrt kružni bačvasti svodovi.

Cluny
Opatija u Clunyu - Jedna od najmonumentalnijih spomenika romanike u Francuskoj, nažalost nije
očuvana, postoji samo grafička rekonstrukcija
- hodočasnička crkva s velikim utjecajem
- iza dugačkog predvorja (prednje crkve) s pročeljem između 2 tornja i petorobrodnog uzdužnog dijela
crkve, slijedi grupiranje 2 transepta, tornja križišta i bočnih tornjeva, deambulatorija, i gustog vijenca
korskih kapela i sporednih apsida (echelon)
- kolosalnih je dimenzija
- romanička crkva visokogotičkog stila
- gotički elementi - šiljasti bačvasti svod s pojasnicama (sporedne lađe - križni svod); kapitel s anđelima
- unutra malo svjetla, snažni stupci, pilastri
- hijerarhijska kompozicija masa - volumeni rastu prema centralnoj vertikali.
- TRI ZONE: arkade sa šiljatim lukovima, slijepi triforij, prozori (3 prozora imaju širinu jednog traveja).

St. Lazare, Autun , 12. st.

-Troapsidalni plan Clunya 2 s elevacijom Clunya 3. Za razliku od Clunya nema deambulatorij niti apside
na istočnoj strani transepta.
- Tipična romanička crkva - trobrodna sa karakterističnim pilastrima (kaneliran - antička tradicija),
šiljastim lukovima (na zidu glavne lađe)
- jednostavnost, monumentalnost, prostornost
- pojava triforija - mračna tanka zona nad bočnom lađom koja nema galerije, a iznad je bazilikalno
osvjetljenje.
- jedan prozor ima širinu jednog traveja.

17. Faze Clunyja i obilježja 2. i 3. faze

17.Cluny I (915 - 927) - jednobrodna crkva na temeljima rimske vile
Cluny II (981) - 3 brodna bazilika s transeptom, demabulatorijem i prvi put stupnjevito postavljenim
kapelama echelon (2 izdvojena kora, jedan je za laike)
Cluny III (1089 - 1131) - 5 brodna crkva, 3 brodni narteks, ispred kojeg su dva ogromna tornja, 5 brodni
kor, deambulatorij s 5 radijalnih zrakastih kapela, 2 transepta od kojih niži ima 2 apside na istoku.
- 3 zone: arkade sa šiljatim lukovima, slijepi triforij, prozori.

18. Kome je posveće Cluny?

18. nemam pojma

19. Gradovi u provansi

19. Aix-en-Provance, Arles, Marseille

20. Oltari u obliku slavoluka / trijumfalnog luka nastaju u:

20. Provansa, burgundija, apulija, emilia romana
ENGLESKA

21. Koji utjecaji su obilježili monumentalnu romaničku arhitekturu u Engleskoj?

21. NORMANSKI utjecaji
Anglosaksonsku jednobrodnu arhitekturu zamijenjuju crkve s brodovima, polukružnim lukovima,
pokušajima predsvođivanja, s tornjevima na križištu i zapadnoj strani. Eksterijer se raščlanjuje slijepim
arkadama i polukružnim lukovima. Za englesku je karakteristično dodavanje novih elemenata starim
građevinama.

22. Tri sačuvane romaničke engleske katedrale i obilježja.

22. Katedrala u Durchammu, Katedrala u Winchesteru i Ely Katedrala
Katedrala u Durchammu
Najvećim dijelom romanička, no ima i gotičkih elemenata
- trobrodna s dvobrodnim transeptom
- Normanska arhitektura, najvjerojatnije je ovdje prvi put upotrebljen križno rebrasti svod
- Jedna od najvećih romaničkih crkava europe
- polukružna apsida i dvije potkovaste (uzidane)
- toranj nad križištem i 2 na pročelju
- pokrajnje lađe imaju galeriju sa zidovima koji služe kao kontrafori
- bazilikalno osvjetljenje
- svojevrsni alterirajući sustav - izmjeni križnih i rebrastih stupova (profilirani)
- šiljasti poprečni lukovi glavne lađe, gotički prozor
- pojavljuje se i poseban svod koji neće imati daljnjih utjecaja - septopartitni svod

Katedrala u Winchesteru
Najveća crkva do pojave Clunya III, uzor joj je Canterbury.
3 broda, 3 brodni transept, 2 tornja na zapadu, bočni brodovi se nastavljaju u transeptu, izmjena stubova
i stupova, kor iznad kripte ima bočne brodove, pravokutno je završen,
s malom polukružnom apsidom LADY CHAPEL

Ely katedrala
Kor s 3 broda, 3 zone i polukružnom apsidom, transept ima 3 zone, 8kutni toranj nad križištem, drugi
transept je na zapadu, građevina predstavlja prijelaz iz visoke u kasnu romaniku!

HRVATSKA

23. Nabrojite glavne spomenike romaničkog graditeljstva u Hrvatskoj

23. Brinje - Sokolac, Zadar: Katedrala Sv. Stošije, Katedrala Sv. Krševana
Split: Katedrala Sv. Dujma
Trogir: Katedrala Sv. Lovre

Brinje - Sokolac
Gradić u Lici, poznat po frankopanskom srednjovjekovnom plemićkom gradu Sokolac.
Nasuprot ulaznoj kuli nalazi se dvokatna centralna dvorska kapela Sv. Trojstva, najbolje očuvana
burgovna kapela u Hrvatskoj, dok se sa sjeverne strane dvorišta nalazio jednako reprezentativan palas
(ovaj dio tvržave služi za stanovanje plemićke obitelji)
- Dvorska kapela Sv. Trojstva najbolje sačuvana burgovna kapela u Hrvatskoj
- križno rebrasti svodovi - 2 četverodjelna i jedan sedmerodjelni.
- u kapeli postoji pjevalište na kojeg se ulazilo direktno iz palasa

Zadar: Katedrala Sv. Stošije

Trobrodna bazilika sagrađena u XII. i XII. st. (Dvije građevne faze) na ranokršćanskoj osnovi.
- Na naos se nadovezuje prostrana polukružna apsida istaknuta u prostoru. Dvije bočne apside upisane
su u zidnu masu. Podijeljena je kolonadama u tri broda. Nad srednjim je otvorena krovna konstrukcija, a
nad bočnima nalaze se galerije rastvorene heksaforama. Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta.
Prednji dio crkve, prvih 14 m, nastao je produživanjem katedrale u XII. st (iz tog vremena su portali i
velika rozeta na pročelju). Pročelje je raščlanjeno nizovima stupova, lukova i slijepih arkada te sa tri
portala ukrašenia skulpturama. Sjevernoistočna fasada raščlanjena je nizom galerija. Križno-rebraste
svodove u sakristiji je izradio netko koga nikad nećeš morat pamtit osim ako ćeš se bavit ovim jebenim
sranjem :).
- najbogatije opremljena romanička crkva
- pročelje je raščlanjeno po uzoru na Pisu: niz slijepih arkada poredanih u horizontalne nizove
- uz crkvu se nalazi starokršćanska 6-kutna krstionica.

Zadar: Katedrala Sv. Krševana

Crkva benediktinskog samostana posvećena je 1175. Riječ je o trobrodnoj i troapsidalnoj bazilici.
Unutrašnjost bazilike raščlanjuju arkade od po 4 stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake
strane. Nad srednjim brodom je drvena krovna konstrukcija, a nad bočnima nalaze se niske galerije.
Pročelje je raščlanjeno slijepim arkadama na stupićima. Glavni portal ima istaknuti šiljasti zabat, unutar
njega nalaze se srpasti lukovi koji uokviruju lunetu. Uz dovratnike izvorno su se nalazila i dva stupa, koja
su podržavala zabat. Ploha jugozapadnog zida raščlanjena je nizom slijepih arkada koji se naslanjaju na
tordirane polustupove. Na glavnoj apsidi ispod strehe nalazi se otvorena galerija, a na bočnim niz malih
arkadica.

Split: Katedrala Sv. Dujma

Trogir: Katedrala Sv. Lovre

Gradnja katedrale je započeta početkom 13. st. Riječ je o trobrodnoj troapsidalnoj bazilici bez galerija.
Križno-rebrasti svodovi dodani su u XIV i XV stoljeću. Portik konstruktivno vezan s crkvom. Bilo je
predviđeno da ga flankiraju dva zvonika, no sagrađen je samo jedan (u gotičkim i renesansnim oblicima).
Portal je bogato ukrašen skulpturom (majstor Radovan).
Svodove, podignute četrdesetih godina XV. stoljeća gradili su Marin Radojev, Stjepan; Nikša Račić i Marko
Gruato. Račić i Guato su zajedno presvodili glavni brod katedrale te izgradili kapelu Sv. Jerolima sa
sjeverne strane katedrale.

24. Tko su bili Čika i Većenega?

24. U istoj skupini rukopisa pisanih beneventanom i ukrašenih beneventansko-montecassinskim
minijaturama nalaze se kodeksi koji su nekad pripadali benediktinskom samostanu Sv. Marije u Zadr:
tzv Čikin časoslov i Vekenegin evanđelistar koji su izrađeni u benediktinskom skriptoriju samostan Sv.
Krševana u Zadru. Pretpostavlja se da je ista ruka radila iluminacije u sva tri rukopisa koji su po
svojemu sadržaju iznimno važni za nacionalnu kulturnu povijest.

25. Majstor Matej i Aristodij radili što i kad?

25. smatra se da se vidi njihov rad među slikarima zadarskih crkava iz 12. i 13. st. Djelovali su ne samo
u zadru nego i u unutrašnjosti Bosne
26. Freske u Istri
26. S obzirom na bolju očuvanost, linija razvoja istarskih romaničkih fresaka može se jasnije
prosuđivati. Slijedi se još uvijek starokršćanska tradicija: na trijumfalnom luku nalazi se prizor Uzašašća
- Sv. Foška kraj Peroja.
- Navještenje kao čin otkupljenja ili Žrtva Abelova i Kainova kao prefiguracija euharistijske žrtve. Sv.
Mihovil nad Limom, već spomenuta Sv. Agata, Sv. Jerolim u Humu, Sv. Margarita kraj Vodnjana, Sv:
Vincent u Savičentu ili Deizis (Sv. Elizej u Draguću).
U donjoj zoni apside nižu se likovi dvanaestorice apostola. Na bočnim su zidovima prizori iz Kristova
života i muke te iz života svetaca. Na zap. zidu obično se slika Posljednji sud.
Stil fresaka u apsidi (s prikazom Mučeništva Sv. Stjepana u srednjoj zoni, naslikan narativnom
izražajnošću) i na ist. zidu patijske crkve Sv. Mihovila nad Limom pokazuje odlike nepoznata majstora iz
otonskog razdoblja. Ranoromaničke freske u apsidi i na trijumfalnome luku crkve Sv. Agate kraj Kanfanara
rad su pokrajinskog majstora s kraja XI. st. Očuvani fragmenti fresaka iz XI. st. u Sv. Martinu u Sutlovreču.
Zapadnjačka romanička stilizacija figura i dekora posve je prevladala nad biz. ikonografskim shemama
fresaka XII. st. u Sv. Foški kraj Peroja. Kod većine tih fresaka karakteristično je ranoromaničko
naglašavanje obrisa likova, grafizmi u opisivanju odjeće te isticanje inkarnata crvenim krugovima.

27. Uzor za pročelje Zadarske katedrale

27. Katedrala u Pisi

28. Buvina i Radovan, djela i kad?

28. Buvina - Težište razvoja romaničkoga kiparskog stila prebacilo se pod 13. st. iz Zadra, s Kvarnera, te
iz Dubrovnika i Kotora u Split i Trogir. Programe obnove njihovih katedrala vodile su humanističke
ličnosti - splitski nadbiskup Bernard iz Peruggie i Trogirski biskup Treguano iz Firence. Za nadbiskupa
Bernarda, 1214. splitska je katedrala dobila pozlaćene vratnice A. Buvine. Predlošci kojima se Buvina
služio u nizanju prizora iz Kristova djetinjstva, javnoga djelovanja i Muke. 28 udubljenih kaseta na dva
krila vratnica, od Navještenja do Uzašašća očito su bili nejedinstveni, pa se opravdano upozorava na
konzervativnu bizantsku ikonografiju, koliko i na suvremene zapdanjčke sheme što ih je on mogao
usvojiti posredno, preko nadbiskupa Bernarda.

Radovan - Kipovi i reljefi koje je 1240. u vrijeme biskupa Treguana izradio Radovan "najodličniji od svih
u ovoj umjetnosti", kako piše na heksametarskom lat. natpisu pod lunetom trogirskoga portala, bez
dvojbe su najvrednija dijela hrv. romaničke umjetnosti. Današnja cjelina portala nije nastala
istodobno, nego je izvorni arhitektonski i ikonografski program već sredinom i drugom polovicom 13.
st. bio preinačen i proširen radovima nekolicine ranogotičkih majstora. Radovan je ostvario manje od
polovice zamišljene cjeline, ali dostatno za poimanje izgleda cjelovita portala. Ostavio je i jasnu
naznaku arhitektkonskog okvira cijelog portala - ponajprije njegov temelj: telamone i lavove , te
prikaze iz ciklusa Mjeseci u donjoj zoni, a lunetu u gornjoj, koja je trebala biti presvođena reljefnim
prikazim aiz Kristova života od čega je izradio tek dio. Donja je zona trebala u Radovanovoj zamisli
imati zaokružen kalendarski niz (ostvareno ih je tek pet, od prosinca do travnja) komponiran u
rasporedu od po dva pilastra nošena na plećima telamona sa svake strane vrata. Teološka točka gornje
zone temelji se na sakramentalnom značaju Kristova rođenja što tumači luneta isklesana "a double
face" (poput Antelamijevih na Baptisteriju u Parmi) s prikazom Rođenja na prednjoj i sa znakom križa
na stražnjoj strani, jedna i druga ispunjena iscrpnim didaktičkim sadržajima. Time je Radovanova
luneta prvi timpanon koji Kristovo rođenje uzima za središnju temu čitavog zapadnog pročelja.
OBilježja su Radovanova stila sigurno komponiranje, fina obrada detalja i izrazit osjećaj za prikazivanje
materije u povišenu reljefu.
29. Bizantizirajući tip crkava u Dalmaciji
29. Zanimljiva je recidivna pojava tzv. bizantizirajućeg tipa, čija je osnovna značajka konstrukcija s četiri
stupa što nose središnju kupolul (Sv. Petar u Dubrovniku) u dvije domaće inačice iz druge pol. 11. st.
koje u pojedinim elementima pokazuju ranoromaničke značajke (Sv. Lovre u Zadru, Sv. Mikula u
splitskome Velom Varošu). Ranoromaničke crkve u pravome smislu riječi jednostavne su trobrodne,
troapsidalne bazilike sa zvonikom odjeljenim od crkve.

30. Tko je radio oslikana raspela u nas

30. Osobitu važnost imaju velika reljefna oslikana raspela iz zadarskih crkav Sv. Frane i Sv. Mihovila.
Ekspresivnost likova marije i ivana uz rubove raspela iz crkve Sv. Frane upućuje na prvu polovicu 13. st.
dok je drugo raspelo nastalo nešto poslije. U crkvi Sv. Marije u Zadru postojalo je i treće raspelo (stradalo
u bombardiranju 1944) kod kojega su se kao i kod prvoga nalazili natpisi na grč i lat. jeziku. Vjerojatno su
sva tri nastala unutar domaće produkcije 13. st. u Zadru.
Slikano raspelo u samostanu Sv. Klare središnje je djelo tzv. Splitske radionice iz posljednje četvrtine
13. st (ikona Gospe od Zvonika, Bl. Dj. Marija Sustjepanska i Gospa iz crkvice na Žnjanu)

31. Najzreliji romanički hrvatski iluminirani rukopis.

31. Splitski Evanđelistar i Splitski bravijar.
Unutar Splitskog Evanđelistara, najstarijega očuvanog rukopisa u Hrvatskoj, umetnuti su u XI. st.
djelovi s ornamentalnim inicijalima.

32. Tražio se nekakav značajni mozaik neke apside u Dalmaciji

32. Bogorodica u apsidi - Eufrazijana
Freska u apsidi crkve Sv. Vincenta u Savičentu

33. Najpoznatija drvena raspela u dalmaciji

33 Raspelo iz Galižane (TO JE ISTRA IDIOTE)

34. Koji je utjecaj na istarske freske?

34. Venecijanski?

35. Faze katedrale u Zadru

35.????????
Zadar: Katedrala Sv. Krševana
Crkva benediktinskog samostana posvećena je 1175. Riječ je o trobrodnoj i troapsidalnoj bazilici.
Unutrašnjost bazilike raščlanjuju arkade od po 4 stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake
strane. Nad srednjim brodom je drvena krovna konstrukcija, a nad bočnima nalaze se niske galerije.
Pročelje je raščlanjeno slijepim arkadama na stupićima. Glavni portal ima istaknuti šiljasti zabat, unutar
njega nalaze se srpasti lukovi koji uokviruju lunetu. Uz dovratnike izvorno su se nalazila i dva stupa, koja
su podržavala zabat. Ploha jugozapadnog zida raščlanjena je nizom slijepih arkada koji se naslanjaju na
tordirane polustupove. Na glavnoj apsidi ispod strehe nalazi se otvorena galerija, a na bočnim niz malih
arkadica.

36. Freske u Sv. Foški

36. Kod većine tih fresaka karakteristično je ranoromaničko naglašavanje obrisa likova, grafizmi u
opisivanju odjeće i isticanje inkarnata crvenim krugovima

37. Koji su najpoznatiji ciklusi slika kod nas

37. Stonski ciklus, ciklus fresaka Sv. Marije u Zadru iz zvonika

38. Sv Mihovil ili Mihael u Stonu - kada nastaju freske?

38. 11. st?