Vous êtes sur la page 1sur 9

UDK 666.97.03:536.421 Primljeno 30. 5. 2005.

Mehanizmi i modeliranje ošteüenja


betona djelovanjem smrzavanja
Mario Ille, Dalibor Sekuliü
Kljuþne rijeþi M. Ille, D. Sekuliü Pregledni rad
beton, pore, Mehanizmi i modeliranje ošteüenja betona djelovanjem smrzavanja
djelovanje smrzavanja,
ošteüenje, Dan je pregled mehanizama ošteüenja betona od smrzavanja bez dodatka soli za odmrzavanje,
mehanizmi nastanka prikazani su neki modeli pomoüu kojih se može predvidjeti nastajanje ošteüenja. Na osnovi mehanizama
ošteüenja, pojave ošteüenja i mjerenja, izraÿeni su modeli þija je svrha predviÿanje trajnosti betonskih
modeliranje konstrukcija izloženih utjecaju smrzavanja. Pokazuje se da je zbog mikrostrukture betona koja se
svojstava betona, mijenja i brojnih parametara koji utjeþu na razvoj degradacije betona teško napraviti uspješan model.
mikrostruktura betona,
Key words M. Ille, D. Sekuliü Subject review
concrete, pores, Mechanisms and modelling of concrete damage due to freezing
freezing action,
damage, damage An overview of mechanisms of concrete damage due to freezing, but without presence of deicing salt, is
mechanisms, presented. Some models enabling prediction of concrete damage are described. The models aimed at
modelling of predicting durability of concrete structures exposed to freezing action have been developed based on
concrete properties, modelling and measurement of damage mechanisms. However, the authors stress that is quite difficult
concrete microstructure to develop a successful model due to concrete microstructure which is subject to changes, and also
because of a multitude of parameters that are responsible for the degradation of concrete.

Mots clés M. Ille, D. Sekuliü Ouvrage de syntèse


béton, pores, Les mécanismes et la modélisation de l'endommagement du béton par l'action de gel
action de gel,
endommagement, Un aperçu des mécanismes d'endommagement de béton par l'action de gel, mais sans présence du sel de
mécanismes déglaçage, es présenté. Quelques modèles pour la prédiction de l'endommagement du béton sont
d'endommagement, décrits. Les modèles visant à anticiper la durabilité des constructions de béton soumises à l'action de
modélisation des gel ont été développés suite à la modélisation et au mesurage des mécanismes d'endommagement.
caractéristiques du béton, Toutefois, les auteurs soulignent qu'il serait très difficile de développer un modèle adéquat à raison de
microstructure du béton la microstructure de béton que varie dans le temps, et à cause d'un grand nombre des paramètres qui
sont responsable pour la dégradation du béton.
Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ Ɇ. ɂɥɥɟ, Ⱦ. ɋɟɤɭɥɢɱ Ɉɛɡɨɪɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
ɛɟɬɨɧ, ɡɚɦɟɪɡɚɧɢɟ, Ɇɟɯɚɧɢɡɦɵ ɢ ɦɨɞɟɥɢɪɨɜɚɧɢɟ ɩɨɜɪɟɠɞɟɧɢɹ ɛɟɬɨɧɚ ɩɪɢ ɡɚɦɟɪɡɚɧɢɢ
ɩɨɜɪɟɠɞɟɧɢɟ,
ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɞɚɧ ɨɛɡɨɪ ɦɟɯɚɧɢɡɦɨɜ ɩɨɜɪɟɠɞɟɧɢɣ ɛɟɬɨɧɚ ɨɬ ɡɚɦɟɪɡɚɧɢɹ ɛɟɡ ɞɨɛɚɜɨɤ ɫɨɥɢ ɞɥɹ
ɦɟɯɚɧɢɡɦɵ ɩɨɹɜɥɟɧɢɹ
ɨɬɬɚɢɜɚɧɢɹ, ɩɨɤɚɡɚɧɵ ɧɟɤɨɬɨɪɵɟ ɦɨɞɟɥɢ, ɩɪɢ ɩɨɦɨɳɢ ɤɨɬɨɪɵɯ ɦɨɠɧɨ ɩɪɟɞɭɫɦɨɬɪɟɬɶ
ɩɨɜɪɟɠɞɟɧɢɣ,
ɜɨɡɧɢɤɧɨɜɟɧɢɟ ɩɨɜɪɟɠɞɟɧɢɣ. ɇɚ ɨɫɧɨɜɚɧɢɢ ɦɟɯɚɧɢɡɦɚ ɩɨɹɜɥɟɧɢɹ ɩɨɜɪɟɠɞɟɧɢɣ ɢ ɢɡɦɟɪɟɧɢɣ ɫɨɡɞɚɧɵ
ɦɨɞɟɥɢɪɨɜɚɧɢɟ
ɦɨɞɟɥɢ, ɰɟɥɶɸ ɤɨɬɨɪɵɯ ɹɜɥɹɟɬɫɹ ɩɪɟɞɭɫɦɨɬɪɟɧɢɟ ɜɟɤɚ ɫɥɭɠɛɵ ɛɟɬɨɧɧɵɯ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɣ,
ɫɜɨɣɫɬɜ ɛɟɬɨɧɚ,
ɩɨɞɜɟɪɝɧɭɬɵɯ ɜɥɢɹɧɢɸ ɡɚɦɟɪɡɚɧɢɹ. Ɉɤɚɡɵɜɚɟɬɫɹ, ɱɬɨ ɢɡ-ɡɚ ɡɚɦɟɪɡɚɧɢɹ ɦɢɤɪɨɫɬɪɭɤɬɭɪɵ ɛɟɬɨɧɚ,
ɦɢɤɪɨɫɬɪɭɤɬɭɪɚ,
ɤɨɬɨɪɚɹ ɢɡɦɟɧɹɟɬɫɹ, ɢ ɦɧɨɝɨɱɢɫɥɟɧɧɵɯ ɩɚɪɚɦɟɬɪɨɜ, ɜɥɢɹɸɳɢɯ ɧɚ ɪɚɡɜɢɬɢɟ ɞɟɝɪɚɞɚɰɢɢ ɛɟɬɨɧɚ,
ɩɨɪɵ
ɬɹɠɟɥɨ ɫɨɡɞɚɬɶ ɭɫɩɟɲɧɭɸ ɦɨɞɟɥɶ.
Schlüsselworte M. Ille, D. Sekuliü Übersichtsarbeit
Beton, Poren, Mechanismen und Modellierung von durch Frost verursachten Betonbeschädigungen
Frosteinfluss,
Beschädigung, Eine Übersicht der von durch Frost verursachten Betonbeschädigungen ohne Zutat von
Entstehungsmechanismen Entfrostungssalz ist vorgelegt und einige Modelle dargestellt mit welchen man die Entstehung der
Beschädigungen vorhersehen kann. Auf Grund der Mechanismen der Entstehung der Schäden und der
der Beschädigung,
Messungen sind Modelle hergestellt deren Zweck das Vorhersehen der Dauerhaftigkeit von
Modellieren der
Betonkonstruktionen ist, die dem Einfluss des Frierens ausgesetzt sind. Es zeigte sich dass wegen der sich
Betoneigenschaften,
ändernden Mikrostruktur des Betons und den zahlreichen Parametern die die Degradierung des Betons
Betonmikrostruktur beeinflussen ein erfolgreiches Modell schwer herzustellen ist.

Autori: Mario Ille, dipl. ing. graÿ., Dalibor Sekuliü, dipl. ing. fiz.; Institut graÿevinarstva Hrvatske, Rakušina 1,
Zagreb

GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23 15


Ošteüenje betona smrzavanjem M. Ille, D. Sekuliü

1 Uvod
Trajnost betonskih konstrukcija uvjetovana je prvenst-
veno poroznom strukturom betona. Porozna struktura
omoguüava prodor razliþitih agresivnih tvari u beton:
iona klora, ugljiþnog dioksida, sulfata i kiselina. Prodor
iona klora i karbonatizacija betona dovode do korozije
þelika za armiranje posljedica þega je nastajanje pukoti- Slika 2. Struktura betona na razliþitim nivoima promatranja
na u betonu i odvajanje zaštitnog sloja. Kristalizacija
soli, prvenstveno klorida i sulfida u porama betona u Kod promatranja na makroskopskoj razini uzima se da
blizini površine betona, dovodi do pojave vlaþnih napre- je beton homogen materijal s makroskopskim svojstvi-
zanja i do ljuštenja površine betona. Od ostalih mehani- ma poput tlaþne i vlaþne þvrstoüe, poroznosti, modula
zama koji dovode do degradacije betona istiþe se alkal- elastiþnosti, puzanja i skupljanja. To je tzv. inženjerska
no-silikatna reakcija izmeÿu lužina u betonu i silikata u ljestvica. Veü na makroskopskoj razini može se uoþiti
agregatu. Voda se takoÿer može smatrati agresivnim da je beton kompozit agregata i zraþnih šupljina koji se
medijem jer omoguüava difuziju za beton opasnih tvari, nalaze u kontinuiranoj matrici cementne paste. Zraþne
a osim toga smrzavanjem u sustavu pora uzrokuje ošte- šupljine obiþno nastaju zarobljavanjem zraka tijekom
üenja betona. U krajevima s oštrom klimom, smrzavanje miješanja betona i mogu imati promjer do 3 mm. Sferiþ-
je jedan od glavnih þimbenika nastajanja ošteüenja beton- ne šupljine unesene dodavanjem aeranta u mješavinu
skih konstrukcija. Ošteüenja betona zbog smrzavanja betona obiþno su promjera 50 do 100 µm i vidljive su na
pojavljuju se u nekoliko razliþitih oblika. Najþešüe dola- mezoskopskoj razini promatranja strukture (slika 3.a.).
zi do pojave pukotina i odlamanja dijelova betona. Kod
konstrukcija izloženih ciklusima smrzavanja i odmrza-
vanja uz prisutnost vode i soli za odmrzavanje dolazi do
ljuštenja površine betona. Osim toga poznato je da nas-
tajanje pukotina izmeÿu zrna agregata i cementne matri-
ce ovisi o vrsti i podrijetlu agregata. Slika 1. prikazuje
razliþite vrste ošteüenja zbog djelovanja smrzavanja,
koja se manifestiraju kao površinsko ljuštenje (slika 1.a),
pucanje zrna agregata (slika 1.b) i nastajanje pukotina
(slika 1.c). a)

a) b)
b)
Slika 3. Beton promatran na mezoskopskoj razini: a) beton s
dodatkom aeranta, b) beton bez dodatka aeranta

c) Na mikroskopskoj razini struktura se može promatrati


elektronskim mikroskopom. Snimke elektronskim mik-
Slika 1. Primjeri razliþitih vrsta smrzavanjem izazvanih ošteüenja roskopom pokazale su da struktura CSH gela nije homo-
betona: a) ljuštenje površine betona; b) ošteüenja zbog
pucanja zrna agregata, c) pojava pukotina
gena, u nekim podruþjima je gusta, a u drugima visoko
porozna. U poroznim podruþjima mogu se razluþiti po-
jedine hidratizirane faze (slika 4.). Na slici 4.a vidi se
2 Mikrostruktura betona
kalcijev hidroksid u obliku šesterokutnih ploþica i etrin-
Beton je kompozitni materijal koji pokazuje heterogenu git oblika iglica, a na slici 4.b. i kalcij-silikat-hidrat (CSH)
strukturu na tri uobiþajene razine promatranja makroskop- gel, gdje se razlikuje CSH1 gel oblika kratkih iglica i
skoj, mezoskopskoj i mikroskopskoj (slika 2.). CSH2 gel þiji oblik podsjeüa na izgužvanu foliju.

16 GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23


M. Ille, D. Sekuliü Ošteüenje betona smrzavanjem

3 Mehanizmi nastanka ošteüenja zbog smrzavanja

Najjednostavnije promatrano, moglo bi se reüi da ošte-


üivanje betona zbog smrzavanja proizlazi iz pojave da
led zauzima 9% veüi volumen od vode. Smrzavanjem
vode u sustavu pora betona induciraju se naprezanja, a
Kalcijev hidroksid kada naprezanja postanu veüa od vlaþne þvrstoüe betona
dolazi do razaranja strukture betona.

Powers >1@ je postavio teoriju smrzavanja betona prema


Etringit
kojoj u velikim porama dolazi do pojave hidrauliþnog
tlaka, dok u kapilarnim porama dolazi do djelomiþnog
smrzavanja otopina što rezultira osmotskim tlakom. Vo-
da u kapilarama sadrži topljive tvari poput lužina, klori-
da i kalcijeva hidroksida koje snižavaju toþku ledišta.
Pritom, osmotski tlak uzrokuju lokalne promjene kon-
Kalcij – silikat - hidrat centracije otopina u porama.

Opaženo je meÿutim da smrzavanjem tekuüina poput


benzena koji ne poveüava volumen prelaskom u krutu
fazu dolazi do širenja uzoraka cementne paste.

To navodi na zakljuþak da postoje i drugi mehanizmi


koji uzrokuju nastajanje ošteüenja betona zbog smrza-
vanja. U cementnoj pasti postoje tri vrste vode: kapilar-
na voda u malim kapilarama (20 nm – 10 µm), adsorbi-
Etringit rana voda u gelporama (0,5 nm - 10 nm) i voda izmeÿu
slojeva C-S-H strukture. Utvrÿeno je da se voda u gel-
Kalcijev hidroksid porama ne smrzava do –80 qC. Dakle kada se vodom
zasiüeni beton izloži smrzavanju, u veüim se šupljinama
pojavljuje led, a u gelporama tekuüa voda, zbog þega
Slika 4. Mikrostruktura CSH gela snimljena SEM dolazi do termodinamiþke neravnoteže. Smrznuta se
mikroskopom: (gore) kalcijev hidroksid u obliku
šesterokutnih ploþica i etringit oblika iglica; (dolje) voda nalazi u stanju niže energije, od hladne tekuüe vo-
kalcij-silikat-hidrat (CSH) gel de, sustav teži prijeüi u stanje niže energije što rezultira
gibanjem vode iz gelpora u kapilarne pore, nastajanjem
Opseg strukture betona od makrorazine do mikrorazine tlaka u kapilarnim porama i širenjem materijala (slika 5.a).
obuhvaüa devet redova veliþine, gdje se kod svakog re- Ako u cementnoj pasti postoje zraþne šupljine led koji
da veliþine struktura pokazuje razliþitom. Takoÿer, pro- kristalizira u šupljinama može se slobodno širiti. Rast
matra li se isti uzorak na razliþitim lokacijama snimke kristala leda u šupljinama crpi vodu iz gel-pora u kojima
elektronskim mikroskopom pokazuju da se mikrostruk- se smanjuje tlak, posljedica þega je skupljanje cementne
tura nepredvidljivo mijenja od mjesta do mjesta, a mije- paste (slika 5.b). Ovaj mehanizam objašnjava skupljanje
nja se takoÿer i u vremenu, s napredovanjem procesa uoþeno pri smrzavanju cementne paste s velikom koliþi-
hidratacije. Iz toga slijedi da je težak zadatak teorijski nom uvuþenog zraka. Takoÿer daje objašnjenje pojavi
povezati mikrostrukturu i makroskopska svojstva. Na širenja cementne paste u sluþaju benzena koji smrzava-
žalost, obiþno se shvaüa da je beton materijal kod kojeg njem ne poveüava volumen.
su važna jedino makroskopska svojstva i da nema potre-
be za razumijevanjem njegove mikrostrukture. Meÿutim,
bez razumijevanja mikrostrukture nemoguüe je razumi-
jevanje mnogih svojstava betona koja se vide na makro-
skopskoj razini.
Mehanizmi nastanka ošteüenja smrzavanjem dogaÿaju
se na mikroskopskoj razini, za što su odgovorni fizikalni
procesi u zraþnim šupljinama, kapilarnim (veliþine od
10 nm do 10 Pm) i gel porama (<10 nm). Slika 5. Smrzavanje vode u kapilarama i zraþnim šupljinama >1@

GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23 17


Ošteüenje betona smrzavanjem M. Ille, D. Sekuliü

Tablica 1. Deformacije uzoraka betona izloženih ciklusima smrzavanja i odmrzavanja >3@


NEZASIûENI BETON PROCES ZASIûIVANJA ZASIûENI BETON
u porama je mala koliþina vode i pore su djelomiþno napunjene vodom i pore su potpuno napunjene
nema vode u okolini dostupna je voda iz okoline vodom
od Tmax do - toplinsko skupljanje betona - toplinsko skupljanje betona - toplinsko skupljanje
SMRZAVANJE

0 qC betona
od 0qC do - - skupljanje betona - blago širenje betona - veliko širenje betona
10qC voda iz malih pora kreüe se prema u nekim porama led se širi više od voda se smrzava u velikim
fronti leda – negativni hidrauliþki volumena pora – pozitivni hidrauliþki porama - pojava
tlak tlak pozitivnog hidrauliþnog
zbog male koliþine vode led ne tlaka
ispod - zauzme cijeli volumen velikih pora, - skupljanje betona - veliko širenje
10qC pa ne dolazi do pozitivnog led ima manji koeficijent toplinskog betona
hidrauliþnog tlaka. širenja od betona – neke od pora koje voda se smrzava u manjim
je led potpuno zauzimao postaju porama - poveüavanje
djelomiþno popunjene ledom – pozitivnog hidrauliþnog
transport vode iz manjih pora – pojava tlaka
negativnog hidrauliþnog tlaka.
od Tmin do - - širenje betona - širenje betona -toplinsko širenje betona
ODMRZAVANJE

5qC dolazi toplinskog širenja leda koje dolazi do toplinskog širenja leda koje
je veüe od toplinskog širenja betona je veüe od toplinskog širenja betona
od 5qC do - skupljanje betona
0qC led se topi, a kako voda zahtijeva
manji volumen dolazi do transporta
vode iz manjih pora – negativni
hidraul. tlak
od 0 qC do - toplinsko širenje betona - dodatno širenje
Tmax (u okolini nema dostupne vode) zbog kapilarnog upijanja vode iz
okoline

Za pojavu ošteüenja u betonu zbog smrzavanja može 3.1 Sniženje temperature ledišta u porama
biti odgovoran i agregat. Agregati male poroznosti i ve-
Do sniženja temperature ledišta u malim porama dolazi
like þvrstoüe ne dovode do ošteüenja betona jer su elas-
zbog efekata energija na rubu izmeÿu cementne matrice
tiþna naprezanja u porama agregata manja od njegove
i vode u porama. Tako u sferiþnoj zraþnoj šupljini pos-
vlaþne þvrstoüe. Kod agregata srednje poroznosti zbog
toji sloj nesmrznute vode izmeÿu matrice i ledene sfere.
hidrauliþnog tlaka može doüi do pucanja zrna i pojave
iskakanja dijelova zrna iz betona, þime nastaju toþkasta Jednadžbu koja povezuje veliþinu pora i temperaturu iz-
ošteüenja (slika 1.b). Propusnost agregata ima dvostruku veli su npr. Skapski i suradnici >4@:
ulogu, odreÿuje stupanj zasiüenosti agregata vodom i
2Tm Ȗ iw
odreÿuje stupanj u kojem üe voda izlaziti iz agregata. ǻT  (1)
Eksperimenti >2@ pokazali su da je beton sa sitnijim frak- H f rį i
cijama agregata otporniji na djelovanje smrzavanja od gdje je:
betona s krupnim agregatom. Ovo se objašnjava time Tm – 273 K
što kod sitnijeg agregata dio vode pri smrzavanju uspi-
jeva izaüi van i smanjiti tlak. Agregati velike poroznosti
Jiv – površinska napetost izmeÿu vode i leda (0,031 N/m)
smrzavanjem se ne ošteüuju, no uoþava se pojava razdva- Hf – normalna toplina fuzije (333,3 J/kg)
janja veze izmeÿu cementne paste i agregata do koje do- r – polumjer kristala leda
lazi zbog izlaska vode iz zrna agregata.
U – gustoüa leda (917 kg/m3)
Muttaqin >3@ promatrao je deformacije uzoraka betona U pornoj strukturi uvijek preostaje sloj nezaleÿene vode
pod utjecajem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Meha- adsorbirane na zidove pora. Ovaj je sloj približne deblji-
nizam ošteüenja podijelio je u tri faze – nezasiüeni uvje- ne kao 4 molekule vode što iznosi 12 x 10-10m. Dakle,
ti, proces zasiüivanja, zasiüeni uvjeti. Uoþio je razliþito da bi se dobio promjer pore, na rezultat iz jednadžbe (1)
ponašanje nezasiüenih uzoraka, uzoraka u fazi zasiüiva- se mora dodati debljina sloja adsorbirane vode. U kraje-
nja i potpuno zasiüenih uzoraka što je prikazano u tablici 1. vima s hladnom klimom zimske temperature rijetko pa-

18 GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23


M. Ille, D. Sekuliü Ošteüenje betona smrzavanjem

daju ispod –40°C. Pri toj temperaturi dolazi do smrza- betonskih konstrukcija, ovisno o njihovu smještaju i kli-
vanja vode u porama veüim od 3,3 nm. Kako je promjer matskim utjecajima može varirati u širokom rasponu.
kapilarnih pora 20 nm – 10 µm, a gel pora 0,5 nm - 10
Stupanj zasiüenja pora definira se jednadžbom:
nm, slijedi da se u betonu može smrznuti samo voda u
kapilarnim porama i veüim gel porama. Na slici 6. pri- Vw Vw
kazana je ovisnost temperature smrzavanja o polumjeru
S (2)
Vp Vw  Va
pora.
gdje je:
Vw – volumen vode u porama betona
Vp – volumen pora, koji je jednak zbroju volumena
vode (Vw) i volumena zraka (Va)
Može se uvesti pojam kritiþnog stupnja zasiüenja pora
(Sc), koji predstavlja stupanj zasiüenja pri kojem dolazi
do pojave ošteüenja betona, dakle do ošteüenja dolazi za
S t Sc
Slika 7. prikazuje raspodjelu pora f(r) u betonu po njiho-
voj veliþini (r), gdje je rmin promjer najsitnijih pora, dok
Slika 6. Temperatura smrzavanja vode kao funkcija polumjera je rmax promjer najkrupnijih pora. Vrijednost specifiþne
pora >4@ ploštine svih zrakom napunjenih pora (Į0 za beton sa sit-
nim porama je velika, dok je za beton s krupnim poramaҏ
4 Modeli nastajanja ošteüenja smrzavanjem vijednostҏ Į0 Ңҏmala. Į0 se definira kao Į0 = s0/a0, gdje je s0
Modeli predstavljaju pojednostavnjene koncepte koji ukupna ploština envelopa svih zrakom napunjenih pora
pomažu pri razumijevanju fizikalnih pojava. Mogu se u sustavu, a a je ukupni volumen tih pora, tj. sadržaj
podijeliti na matematiþke i fizikalne modele. Kako se zraka u betonu.
mehanizmi nastanka ošteüenja betona radi smrzavanja
dogaÿaju na mikroskopskoj rzini i modeliranju se mora
pristupiti s mikroskopskog stajališta. Zbog kompleks-
nosti i nehomogenosti mikrostrukture betona, veoma je
teško teorijski povezati mikrostrukturu s makroskops-
kim svojstvima betona.
Fizikalni modeli
Fizikalni se modeli zasnivaju na prirodnim zakonima.
Pri ošteüivanju betona zbog smrzavanja, fizikalni mode-
li opisuju fazne prijelaze, transport vlage kroz poroznu
strukturu betona, promjene koncentracije topljivih soli u
pornoj otopini, sniženje toþke ledišta u malim porama i
interakcije ovih razliþitih mehanizama.
Slika 7. Raspodjela pora po veliþini za sitne i krupne pore >6@
Matematiþki modeli
Kritiþni stupanj zasiüenja pora može se proraþunati s
Matematiþki su modeli empirijski i sastoje se od prila-
pomoüu jednadžbe:
goÿavanja mjerenih podataka matematiþkim funkcijama.
Treba naglasiti da jedni modeli mogu upotpunjavati dru- Pp  a c
Sc 1  a c /Pp (3)
ge. Kada zbog velikog broja interakcija koje dovode do Pp
velikog broja varijabli i rubnih uvjeta fizikalni modeli
gdje je:
ne daju objašnjenje opaženim pojavama, pribjegava se
matematiþkom modeliranju. Pp – ukupni volumen pora cementne paste, ukljuþujuüi
zraþne šupljine (m3)
4.1 Modeli zasnovani na utjecaju zasiüenja betona ac – kritiþni udio zraka u cementnoj pasti (m3).
vodom
Fagerlund >5@ eksperimentalno je prouþavao utjecaj stupnja
Jedan od faktora o kojima ovisi otpornost betona na zasiüenja pora vodom na nastanak ošteüenja betona tije-
smrzavanje jest stupanj zasiüenja pora vodom, koji kod kom ciklusa smrzavanja i odmrzavanja.

GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23 19


Ošteüenje betona smrzavanjem M. Ille, D. Sekuliü

Iz jednadžbe (4) vidi se da Powersov model ukljuþuje


efekte zasiüenja i zraka uvuþenog u beton (O opada kako
poroznost raste), te efekte brzine hlaÿenja.

4.3 Termodinamiþki modeli


Termodinamiþki modeli objašnjavaju gibanje vode u
sustavu pora prema mjestima smrzavanja, gdje su važni
koncepti kemijski potencijal i njegov gradijent odgovo-
ran za gibanje vode u porama. Kemijski potencijal je
Slika 8. Normirani dinamiþki modul elastiþnosti u ovisnosti o funkcija temperature (T) i tlaka (P) i njegove se promje-
stupnju zasiüenosti betona nakon 6 ciklusa smrzavanja i ne mogu izraziti jednadžbom:
odmrzavanja >5@
dP = VdP - SdT (5)
Stupanj zasiüenosti betona S odreÿen je iz jednadžbe (2)
na osnovi vaganja uzorka sušenog u sušioniku i uzorka gdje je:
zasiüenog vodom pod djelovanjem vakuuma. Provedeno V – molarni volumen
je cikliþko smrzavanje uzoraka razliþitih stupnjeva zasi-
üenja. Nastanak ošteüenja praüen je mjerenjem pada di- S – molarna entropija.
namiþkog modula elastiþnosti. Izvedeno je više ekspe- Promatraju li se tri faze vode, led ima najmanju entropi-
rimenata i kod svih je opaženo da kada stupanj zasiüenja ju, voda veüu a vodena para najveüu entropiju. Iz jednad-
pora vodom premaši 0,8 dolazi do naglog pada dinamiþ- žbe (5) vidi se da promjena temperature najviše utjeþe
kog modula elastiþnosti, što indicira pojavu razaranja na kemijski potencijal vodene pare, a najmanje utjeþe na
unutarnje strukture betona. Iz niza mjerenja (slika 8.) kemijski potencijal leda koji ima malu entropiju. Sliþno,
može se uoþiti da je kritiþni stupanj zasiüenja pora vo- plinovi imaju veliki molarni volumen, pa stoga kod njih
dom Sc = 0,8 veoma dobro definiran i ako se samo malo na kemijski potencijal najviše utjeþe promjena tlaka.
premaši dolazi do nagle pojave ošteüenja. Važno je is-
taknuti da su ovi eksperimenti provedeni na betonima Iz ovog razmatranja nije jasno na koji naþin nastaju ra-
kod kojih nije upotrijebljen aerant. zorni unutarnji tlakovi. Everet >8@ 1961. je godine objas-
nio kako dolazi do rasta kristala koji generira razorna
Kritiþni udjeli vlage razlikuju se za razliþite vrste beto- naprezanja u sustavu pora. Zamisli li se struktura betona
na. Ako je udio vlage u betonu manji od Sc, tada bez ob- kao niz zraþnih šupljina povezanih porama, hlaÿenjem
zira na broj ciklusa smrzavanja i odmrzavanja ne dolazi üe doüi do rasta kristala leda u zraþnoj šupljini, a kako
do pojave ošteüenja betona. Takoÿer je opaženo da Sc ne led zauzima veüi volumen od utrošene vode, trebalo bi
ovisi o brzini hlaÿenja, no blago ovisi o najnižoj doseg- doüi do pojave tlaka ako je brzina hlaÿenja dovoljno
nutoj temperaturi. Na nižoj temperaturi dolazi do sma- velika da sprijeþi izlazak vode na površinu uzorka. Me-
njenja kritiþnog zasiüenja vlagom Sc, što je i razumljivo ÿutim, Everett je pokazao da ne dolazi do porasta tlaka
pogleda li se jednadžba (3). sve dok kristal ne popuni zraþnu šupljinu. Nakon toga se
Na osnovi teorijskih i eksperimentalnih razmatranja kri- smrzavanje nastavlja na jedan od dvaju naþina:
tiþnog stupnja zasiüenja, izraÿeni su modeli za predviÿa- a) Voda se giba kroz pore prema mjestu nastajanja le-
nje uporabnog vijeka betonskih konstrukcija >6@. da, zbog toga što led ima manji kemijski potencijal
od vode, te sustav teži uspostaviti termodinamiþku
4.2 Model hidrauliþkog tlaka (Powersov model) ravnotežu. Na nekoj konstantnoj temperaturi, kristal
leda üe rasti sve dok se ne izjednaþe kemijski poten-
Prema Powersovoj se teoriji >7@ s mjesta u porama u ko- cijali leda i vode.
jima dolazi do rasta kristala leda istiskuje voda, što stva-
b) Kada se šupljina popuni ledom, led može poþeti pro-
ra naprezanja na zidovima pora pa kada se naprezanja
dirati iz šupljina u pore. Porast tlaka ǻPp pri kojemu
dovoljno poveüaju dolazi do njihova proboja. Maksimalni
rast kristala leda inicira prodor u pore je dan s:
tlak može se opisati u terminu viskoznosti vode (K), stup-
nja zasiüenja (s), iznosa formiranja leda (u), brzine hla- 'Pp 2J sl (1/ r  1/ R) (6)
ÿenja (c), propusnosti (k), i najveüe udaljenosti koju mo-
gdje je:
ra prijeüi voda (Ȝ) da bi izašla iz materijala, što je dano
jednadžbom (4). J sl - energija ruba izmeÿu leda i vode (29,1 m J/m2)
R – polumjer zraþne šupljine
Pmax Ș 1,09  1/s µcȜ/ 3ț (4) r – polumjer najveüe kapilare

20 GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23


M. Ille, D. Sekuliü Ošteüenje betona smrzavanjem

Ovo se oþekuje pri temperaturi Tp gdje Ai(T) opisuje doprinos pora smrznutih na T:
max
Tp T0 (1  Vs 'Pp / L) (7) Ai (T ) ³ q(r )dr
T
gdje je Vs molarni volumen leda (2˜105 m3). Naprezanje akumulacijom pukotina
Iz ovog se razmatranja vidi da sa snižavanjem tempera- Ovo se naprezanje može staviti u korelaciju s razlikom
ture rastu tlakovi koji uzrokuju naprezanja u betonu. izmeÿu volumenskih širenja vode smrzavane na tempe-
Dakle smrzavanjem betona na niže temperature oþekuju raturi T i na Tc. Volumenska promjena materijala na tem-
se veüa ošteüenja. peraturi T nakon pojave pukotina jest:

4.4 Mikromehaniþki model naprezanja Dd V


f
T
 VfTc (11)
induciranih smrzavanjem u sustavu pora Naprezanje betona uzrokovano ovim inkrementalnim
Ovaj model zasnovan na termodinamici opisuje smrza- volumenskim širenjem može se približno izraziti s:
vanjem izazvane deformacije u betonu >9@. Pora u beto- İc ȜDd /3 (12)
nu modelira se kao cilindar s tankim stijenkama što je
prikazano na slici 9. gdje je Ȝ ̓faktor kojim se mikroskopsko naprezanje stijenki
pora povezano s nastajanjem pukotina pretvara u makro-
skopsko naprezanje betona.
Skupljanje dano gibanjem nezaleÿene vode
r Skupljanje betona zbog smrzavanja je, kao što je prije
objašnjeno, uzrokovano gibanjem vode iz gel pora, što
je sliþno mehanizmu skupljanja sušenjem pa se za opis
r može primijeniti jednadžba:
ıf A f T ǻį w (13)
V gdje je:
r Vf srednje skupljanje u lokalnom podruþju u kojem se
akumuliraju naprezanja dana negativnim tlakom u po-
rama.
V V
Af(T) je faktor koji daje djelovanje nezaleÿene vode u
Slika 9. Model pore u betonu >9@ lokalnom podruþju:
Tangencijalno naprezanje na stijenku pore jednako je Skupljanje i naprezanje povezuje relacija:
unutarnjem tlaku P. Snižavanjem temperature napreza- rmax

nje V(4) raste i kada postane veüe od þvrstoüe stijenke A f T V0  ³ q r dr (14)


rT
pore f, nastaju pukotine. ývrstoüa je u korelaciji sa stup-
njem hidratacije Į, što je dano jednadžbom (8). A i T ı f
İs (15)
V0 K s
ft , gdje je cd
1,82D (8)
f Model je izveden na osnovi uvjeta termodinamiþke rav-
1  cd 2 2D  0,32
noteže na mikroskopskoj razini. Jednadžbe koje opisuju
Naprezanju oþvrsnule betonske paste doprinos daju top- naprezanja korigirane su za odreÿene faktore da bi se
linsko naprezanje, širenje tlaka u porama, naprezanje dobila makroskopska naprezanja.
zbog akumulacije pukotina i skupljanje zbog smrzava- Eksperimenti >8@ su pokazali dobro slaganje s ovim te-
nja te gibanje vode iz gel pora prema ledu u kapilarnim orijskim modelom.
porama, što se prikazuje jednadžbom (9).
4.5 Model tlak - naprezanje
H H T  HV  H C  H S җ (9) Muttaqin >3@ je razvio matematiþki model koji se zasni-
va na naprezanjima i deformacijama betona izloženog
Širenje pornim tlakom može se izraziti jednadžbom: djelovanju ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Model
'p f Ai (T ) simulira ponašanje realnih konstrukcija, gdje je beton
HV (10) izložen ciklusima smrzavanja i odmrzavanja i ciklusima
EC tlaþnih i vlaþnih naprezanja.

GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23 21


Ošteüenje betona smrzavanjem M. Ille, D. Sekuliü

Provedeni su eksperimenti cikliþkog smrzavanja i odmr- Nakon ošteüenja mikrostrukture ciklusima smrzavanja
zavanja razliþitih uzoraka, pri þemu su praüene deformacije dolazi do pucanja pojedinih elastiþnih elemenata i do
uzoraka u uzdužnom i popreþnom smjeru. Nakon ciklu- poveüanja plastiþnosti što je prikazano na slici 10.b.
sa smrzavanja provedeno je ispitivanje savijanjem u tri
Može se napisati jednadžba koja povezuje mehaniþki
toþke uz mjerenje deformacija do sloma uzorka. Prove-
jednakovrijedno naprezanje (E) i mehaniþki jednakovri-
dena su i cikliþka ispitivanja optereüivanja i rastereüiva-
jednu deformaciju (S) za beton ošteüen ciklusima smrza-
nja uzoraka, da bi se dobila osloboÿena elastiþna ener-
vanja (16).
gija uzoraka ošteüenih ciklusima smrzavanja i odmrza-
vanja. Provedena su i ispitivanja tlaþnih naprezanja s
S Ȗ r ĮȕK o C o E  E p (16)
kontroliranim pomakom. Plastiþna naprezanja i krutost
pri rastereüivanju dobiveni su na osnovi ciklusa optere- gdje su faktori D, E, .0 i Jr empirijski dobiveni
üivanja i rastereüivanja uzoraka. Naprezanja uzoraka jednadžbama:
mjerena su s pomoüu tzv. S-osjetila koja su bila tako
1.70E pf 1.70E 0.15 0.85
pf E max
rasporeÿena da se dobije raspodjela naprezanja u uzduž- Į e e Ÿ E max  E pf
nom smjeru. (17)
Į 1.0 Ÿ E max t E pf
Rezultati eksperimenata pokazali su da plastiþna vlaþna
30E pf ·
naprezanja kod uzoraka bez dodatka aeranta s brojem 0.45E pf §¨1e ¸
ciklusa smrzavanja rastu, dok kod uzoraka s uvuþenim ȕ e © ¹
(18)
zrakom ostaju približno ista.
e 0.73E max 1e
1.25E max

Opažen je pad tlaþne þvrstoüe, krutosti, dinamiþkog mo-


Ko (19)
dula elastiþnosti i statiþkog modula elastiþnosti pri vlaþ- Ȗr
1/6 9.0  4.0Smax 1.0  0.334E pf
nom naprezanju. Ovi su rezultati poslužili kao ulazni po-
ª 1 º (20)
daci za izradu modela.
«1.062  100 12.42E  9.15 logN »
¬ ¼
Pojava plastiþnosti betona nakon provedenih ciklusa
smrzavanja rezultat je pucanja zidova pora što rezultira D - efektivni faktor, jer je dio elastiþnih elemenata
nakupljanjem mikropukotina, i klizanja izmeÿu cement- slomljen i oni više ne nose efektivno optereüenje
ne paste i krupnih zrna agregata tijekom optereüivanja E - parametar sloma nakon ciklusa smrzavanja i odmr-
betona. zavanja
K0 – parametar mehaniþkog sloma
U modelu je uzeto da se beton sastoji od niza elemenata
plastiþnosti i elastiþnosti postavljenih u paralelu, što pri- C0 – poþetna krutost
kazuje slika 10. J - faktor koji opisuje nelinearnost krutosti pri optere-
üivanju i rastereüivanju.
Parametri D, E i K0 su funkcije jednakovrijednog plastiþ-
nog naprezanja (Epf), maksimalnoga jednakovrijednog
plastiþnog naprezanja (Emax).
U modelu je uzeto da mehaniþki jednakovrijedno plastiþno
naprezanje nije samo funkcija mehaniþkog jednakovri-
jednog naprezanja, veü i ekvivalentnoga plastiþnog na-
prezanja zbog ciklusa smrzavanja:
Ep
E max  a 1  e  bE max (21)

Gdje su parametri a i b odreÿeni s:


20
a  2.10E pf  0.34E 2pf
7 (22)
b 0.35  0.25E pf  0.18E 2pf

Proraþuni prema ovom modelu pokazali su dobro slaga-


Slika 10. Model tlak – naprezanje >3@ nje s eksperimentalnim podacima.

22 GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23


M. Ille, D. Sekuliü Ošteüenje betona smrzavanjem

5 Zakljuþak þega se vidi da se tijekom smrzavanja vode u sustavu


Smrzavanjem izazvana ošteüenja strukture betona na pora betona dogaÿaju vrlo kompleksne pojave. Prikaza-
makroskopskoj se razini manifestiraju smanjivanjem no je i nekoliko modela svrha kojih je predviÿanje pona-
statiþkog i dinamiþkog modula elastiþnosti i tlaþne þvr- šanja betona pod utjecajem mehanizama smrzavanja.
stoüe. Kod veüih se ošteüenja vide pukotine i odvajanje Pokazuje se da razvoj modela s pomoüu kojih se mogu
cementne paste na rubu zrna agregata. Ove se pojave uspješno predvidjeti smrzavanjem uzrokovana ošteüenja
mogu objasniti jedino na osnovi promatranja mikroskop- betona nije nimalo jednostavan zadatak. Razlog tome je
skih svojstava betona. U radu su opisani mehanizmi koji kompleksnost mikrostrukture betona koja se mijenja s
dovode do pojave ošteüenja betona zbog smrzavanja, iz vremenom.
LITERATURA
>1@ Powers, T.C.: A Working Hypothesis for Further Studies of Frost >6@ Fagerlund, G.: Predicting the service life of concrete exposed to
Resistance of Concrete, Journal of the American Concrete frost action through a modeling of the water absorption process
Institute, Vol. 16., (1945), 4, 245-272. in the air-pores system, The Modelling of Microstructure and its
Potential for Studying Transport Properties and Durability, ed. by
>2@ Verbeck, G.J.; Landgren, R.: Influence of Physical H. Jennings et al., (1996), 503-537
Characteristics of Aggregate on the Frost Resistance of Concrete,
Proceedings. American Society of Testing and Materials. Vol. >7@ Powers, T.C.: The air requirement of frost-resistant concrete,
30., (1960), 1063-1079. Proc. Highway Res. Board 29, (1949), 184—202
>3@ Muttaqin, H.: Modelling of Stress-Strain Relationships for >8@ Everett, D.H.: The thermodynamics of frost damage to porous
Concrete Damaged by Freezing and Thawing Cycles, Doctoral solids, Transactions of the Faraday Society, Vol. 57, (1961),
thesis, Graduate School of Engineering Hokkaido University, 1541-1551
Japan, 2003
>9@ Mihashi, H.; Zhou, Z.: Micro mechanics model to describe
>4@ Skapski, A.; Billups, R.; Rooney, A.: Capillary cone method for freezing induced strain behavior of concrete, Proceedings of the
determination of surface tension of solids. Journal of Chemical International Workshop on Microstructure and Durability to
Physics, Vol. 26, (1957) , 5, 1350–1351. Predict Service Life of Concrete Structures Sapporo, Japan, 2004.
>5@ Fagerlund, G.: The critical degree of saturation method of
assessing the freeze/thaw resistance of concrete, Materials and
Structures, Vol. 10, (1977), 58, 217–229.

GRAĈEVINAR 58 (2006) 1, 15-23 23

Vous aimerez peut-être aussi