UDK 624.072,2:624.043
Trodimenzijski proraþun
prearmiranih betonskih greda
Joško Ožbolt, Darko Meštroviü, Ivica Kožar
Kljuþne rijeþi
prearmirana betonska greda,
numeriþka studija,
nelinearni proraþun,
metoda konaþnih elemenata,
program MASA,
eksperimentalna
istraživanja
Key words
overreinforced concrete
girder,
numerical study,
nonlinear analysis,
finite element method,
MASA program,
experimental study
Mots clés
poutre en béton sur-armé,
étude numérique,
analyse non-linéaire,
méthode des éléments finis,
programme MASA,
étude expérimentale
Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ
ɩɪɟɚɪɦɢɪɨɜɚɧɚɹ
ɛɟɬɨɧɧɚɹ ɛɚɥɤɚ,
ɱɢɫɥɨɜɨɟ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɟ,
ɧɟɥɢɧɟɣɧɵɣ ɪɚɫɱɺɬ,
ɦɟɬɨɞ ɤɨɧɟɱɧɵɯ
ɷɥɟɦɟɧɬɨɜ,
ɩɪɨɝɪaɦɦɚ MASA,
Schlüsselworte
überbewehrter Betonbalken,
numerische Studie,
unlineare Berechnung,
Methode der endlichen
Elemente,
Programm MASA,
experimentale
Untersuchungen
Autori: Prof. dr. sc. Joško Ožbolt, dipl. ing. graÿ., Institut za meterijale, Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u
Stuttgartu; doc. dr. sc. Darko Meštroviü, dipl. ing. graÿ., Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu;
prof. dr. sc. Ivica Kožar, dipl. ing. graÿ., Graÿevinski fakultet Sveuþilišta u Rijeci
GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101
Primljeno 21. 12. 2005.
J. Ožbolt, D. Meštroviü, I. Kožar Izvorni znanstveni rad
Trodimenzijski proraþun prearmiranih betonskih greda
U þlanku su prikazani i raspravljeni rezultati numeriþke studije o proraþunu prearmiranih betonskih
greda. U studiji je primijenjen program MASA za trodimenzijski nelinearni proraþun prearmiranih
betonskih greda metodom konaþnih elemenata. Neovisno od proraþuna u studiji i tako dobivenih
rezultata provedena su eksperimentalna istraživanja za iste tipove greda. U ovom radu je pokazano da
se rezultati provedenih proraþuna dobro slažu s rezultatima eksperimentalnih istraživanja.
J. Ožbolt, D. Meštroviü, I. Kožar Original scientific paper
Three-dimensional analysis of overreinforced concrete girders
Results of the numerical study about the analysis of overreinforced concrete girders are presented and
discussed in the paper. The MASA program for the tree-dimensional nonlinear analysis of pre-
reinforced concrete girders by finite element method is applied in the study. An another experimental
study, independent from the above analysis and its results, was conducted for similar girder types. The
authors have established that there is a good correspondence of results between the above analysis and
the independent experimental study.
J. Ožbolt, D. Meštroviü, I. Kožar Ouvrage scientifique original
L'analyse tridimensionnelle des poutres en béton sur-armé
Les résultats de l'étude numérique des poutres en béton sur-armé sont présentés et analysés dans
l'ouvrage. Le programme MASA pour l'analyse tridimensionnelle non-linéaire des poutres en béton
préarmé, se basant su la méthode des éléments finis, a été utilisé dans l'étude. Une autre étude
expérimentale, indépendante de l'analyse et des résultats sus citées, a été conduite pour les poutres de
type similaire. Les auteurs ont trouvé qu'il y a une bonne correspondance de résultats entre l'analyse
susmentionnée et l'étude indépendante expérimentale.
Ƀ. Ɉɠɛɨɥɬ, Ⱦ. Ɇɟɲɬɪɨɜɢɱ, ɂ. Ʉɨɠɚɪ Opɢɝɢɧɚɥɶɧɚɹ ɧɚɭɱɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ
Ɍɪɺɯɪɚɡɦɟɪɧɵɣ ɪɚɫɱɺɬ ɩɪɟɚɪɦɢɪɨɜɚɧɧɵɯ ɛɟɬɨɧɧɵɯ ɛɚɥɨɤ
ȼ ɫɬɚɬɶɟ ɩɨɤɚɡɚɧɵ ɢ ɨɛɫɭɠɞɟɧɵ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ ɱɢɫɥɨɜɨɝɨ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɹ ɨ ɪɚɫɫɱɺɬɟ ɩɪɟɚɪɦɢɪɨɜɚɧɧɵɯ
ɛɟɬɨɧɧɵɯ ɛɚɥɨɤ. ȼ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɢ ɩɪɢɦɟɧɟɧɚ ɩɪɨɝɪɚɦɦɚ MASA ɞɥɹ ɬɪɺɯɪɚɡɦɟɪɧɨɝɨ ɧɟɥɢɧɟɣɧɨɝɨ
ɪɚɫɱɺɬɚ ɩɪɟɚɪɦɢɪɨɜɚɧɧɵɯ ɛɟɬɨɧɧɵɯ ɛɚɥɨɤ ɦɟɬɨɞɨɦ ɤɨɧɟɱɧɵɯ ɷɥɟɦɟɧɬɨɜ. ɇɟɡɚɜɢɫɢɦɨ ɨɬ ɪɚɫɱɺɬɚ ɜ
ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɢ ɢ, ɧɚ ɨɫɧɨɜɚɧɢɢɢ ɬɚɤɢɦ ɨɛɪɚɡɨɦ ɩɨɥɭɱɟɧɧɵɯ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɨɜ, ɩɪɨɜɟɞɟɧɵ ɷɤɫɩɟɪɢɦɟɧɬɚɥɶ-
ɧɵɟ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɹ ɞɥɹ ɬɚɤɢɯ ɠɟ ɜɢɞɨɜ ɛɚɥɨɤ. ȼ ɷɬɨɣ ɪɚɛɨɬɟ ɩɨɤɚɡɚɧɨ, ɱɬɨ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɵ ɩɪɨɜɟɞɺɧɧɵɯ
ɪɚɫɱɺɬɨɜ, ɯɨɪɨɲɨ ɫɨɝɥɚɫɭɸɬɫɹ ɫ ɪɟɡɭɥɶɬɚɬɚɦɢ ɷɤɫɩɟɪɢɦɟɧɬɚɥɶɧɵɯ ɢɫɫɥɟɞɨɜɚɧɢɣ.
J. Ožbolt, D. Meštroviü, I. Kožar Wissenschaftlicher Originalbeitrag
Dreidimensionale Berechnung überbewehrter Betonbalken
Im Artikel zeigt und erörtert man die Ergebnisse einer numerischen Studie über die Berechnung von
überbewehrten Balken. In der Studie wurde das Programm MASA für dreidimensionale unlineare
Berechnungen überbewehrter Betonbalken nach der Methode der endlichen Elemente angewendet.
Unabhängig von der Berechnung in der Studie und so gewonnenen Ergebnissen führte man für die
gleichen Balkentypen experimentale Untersuchungen durch. In diesem Artikel wird gezeigt dass die
Ergebnisse der durchgeführten Berechnungen gut mit den Ergebnissen der experimentalen
Untersuchungen übereinstimmen.
95
Proraþun prearmiranih greda J. Ožbolt i drugi

1 Uvod 2 Geometrija, prostorna diskretizacija i

Danas se u inženjerskoj praksi vrlo þesto rabe betonske
konstrukcije ili elementi kod kojih se raþuna tlaþnom
þvrstoüom betona (grede, prearmirane grede, prednapete
grede, itd.). Zbog napretka u tehnologiji betona relativno je
jednostavno proizvesti beton visokih þvrstoüa s jedno-
osnom tlaþnom þvrstoüom veüom od 100 MPa. Nadalje,
jednako tako þesto se upotrebljava beton visoke tlaþne
þvrstoüe armiran vlaknima. Poznato je da je tlaþni slom
betonskih elemenata krhki slom, þak i kad se rabi beton
obiþne þvrstoüe koji je u odnosu prema betonu visoke
þvrstoüe relativno duktilan. Za beton visoke þvrstoüe
krhkost konstrukcije i time utjecaj veliþine konstrukcije
na nosivost konstrukcije (size effect) trebali bi biti još
jaþe izraženi. Stoga je važno korektno predvidjeti tlaþni
slom elemenata konstrukcije razliþitih veliþina naprav-
ljenih od betona razliþite kvalitete. Posljednjih je neko-
liko godina postignut znaþajan napredak u modeliranju
fenomena ošteüenja i sloma betonskih i armiranobeton-
skih konstrukcija u okviru klasiþne mehanike kontinu-
uma. Unatoþ brojnim teškoüama, za dominantno vlaþno
optereüenje moguüe je realno predvidjeti slom za mnoge
aplikacije iz inženjerske prakse. Pitanje jest je li u okvi-
ru iste teorije ovo takoÿer moguüe za sluþaj dominantno
karakteristike materijala
Kako je predložio RILEM TC 148SSC [8], ovdje se ra-
zmatraju grede dviju razliþitih veliþina optereüene savi-
janjem u þetiri toþke: (1) mala greda (slika 1.) raspona
l = 3600 mm, visine h = 200 mm i b = 100 mm i (2)
velika greda (slika 2.) sa l = 7200 mm, h = 400 mm i
b = 200 mm. Sve su grede prearmirane i s istim postot-
kom armiranja od približno P = 7,3%. Sve tri izmjere
malih greda iznose polovinu izmjera velikih greda. Raz-
matrane su tri kvalitete betona: beton obiþne þvrstoüe
(NSC), beton visoke þvrstoüe (HSC) i vlaknima armiran
beton visoke þvrstoüe (FRC). Studija uþinka mjerila za
dvije veliþine greda (h = 200 mm i h = 400 mm) prove-
dena je za grede od betona obiþne þvrstoüe. Isto kao i u
eksperimentalnom programu, samo male grede (h = 200
mm) analizirane su za betone razliþitih kvaliteta (NSC,
HSC i FRC). Da bi se bolje lokalizirao tlaþni slom beto-
na, u srednjem presjeku grede, u duljini približno 600
mm, nije bilo armature u tlaþnom podruþju (slika 1.).
300
28 100
A 150
27 B
200

tlaþnog optereüenja (krti lom). Da bi se odgovorilo na to 100

1800 A
172
100 B
pitanje, nedavno je RILEM TC 148SSC predložio nume-
riþki proraþun sModeliranje prearmiranih betonskih gredas Simetrija
A-A B-B
koji se provodi prije eksperimentalnih ispitivanja (round
robin analysis). Cilj studije bio je utvrditi može li se pri- d=6
d=20
mjenom spomenute tehnike modeliranja u kombinaciji 176.4 126
sa standardnom procedurom za identifikaciju makros- 126
151.2 200 151.2
200
176.4
kopskih karakteristika betona (tlaþna þvrstoüa fc, vlaþna 26.4 26.4 d=15.2 26.4 26.4

þvrstoüa ft i energija sloma GF) korektno predvidjeti po- 25.2 25.2

25.2 25.2
našanje prearmiranih greda koje se slome zbog prekora- 17.6 25.2
10
þenja tlaþne þvrstoüe. Ukupno je sedam istraživaþkih 10
40 40
10
d=15.2 50 50
100 100
institucija sudjelovalo u projektu. U ovome þlanku pri-
Slika 1. Geometrija i armatura male grede (h = 200 mm)
kazani su rezultati numeriþkog proraþuna dobiveni upo-
trebom programa MASA za 3D nelinearni proraþun kon- A
600
strukcija metodom konaþnih elemenata [3]. U programu 31 200 150 31 B

je uporabljen mikroravninski model (microplane model) 400

[4] kao trodimenzijski konstutivni zakon betona. Prika- 319
100
zani su i razmatrani rezultati za relativno male prearmi- 150 3600 A B

rane grede napravljene od tri razliþita tipa betona i rezultati Simetrija

za prearmirane grede dviju razliþitih veliþina napravlje- A-A B-B
ne od betona obiþne þvrstoüe. Numeriþki su rezultati
d=12
veü prethodno objavljeni u radu [3], ali tada rezultati
ispitivanja (van Mier, 1998.) još nisu bili dostupni. Sto- 280 280
ga su u ovome þlanku rezultati eksperimentalnih istraži- 360
320 400
360
320 400
60 60 d=20 60 60
vanja usporeÿeni s numeriþkim rezultatima. Razmatrana
je usporedba i izneseni su kratki zakljuþci i preporuke. 40
40
40
40
22
Pri usporedbi numeriþkih i eksperimentalnih istraživa- 82 82 18
d=20 100 100
40

nja treba imati na umu da je puno ''lakše predvidjeti'' 18 200 18 200

ponašanje konstrukcije ako su rezultati ispitivanja veü
dostupni, što u ovom primjeru nije bio sluþaj. Slika 2. Geometrija i armatura velike grede (h = 400 mm)

96 GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101

J. Ožbolt i drugi
Slika 3. Trodimenzijska mreža konaþnih elemenata – jedna
þetvrtina grede
Tipiþna prostorna diskretizacija metodom konaþnih ele-
menata prikazana je slici 3. Za prostornu diskretizaciju
betona uporabljeni su trodimenzijski linearni elementi s
8 þvorova i 8 integracijskih toþaka. ýeliþne su šipke (uz-
dužna armatura i spone) modelirane sa štapnim elemen-
tima. Da bi se primjenom metode razmazanih pukotina
dobili rezultati koji nisu ovisni o veliþini konaþnih ele-
menata, kao što je to sluþaj u klasiþnom lokalnom Bolz-
mannovu kontinuumu, upotrijebljena je teorija trake u
kojoj se lokalizira pukotina (crack band theory [1]).
Prema toj teoriji, konstitutivni zakon za jednoosni tlak i
jednoosni vlak treba vezati uz prosjeþnu veliþinu konaþ-
nog elementa cb (za prostorne elemente cb = VE1/3, VE =
volumen konaþnog elementa). Glavne su pretpostavke:
(1) i vlaþna i tlaþna ošteüenja lokaliziraju se u jednom
redu (traci) konaþnih elemenata i (2) vlaþna i tlaþna energi-
ja sloma (GF i GC) su materijalne konstante.
Tablica 1. Sažetak makroskopskih karakteristika betona
iskorištenih u proraþunu
Beton NSC HSC FRC
Ec Mpa 22000 55000 50000
Q 0,18 0,18 0,18
ft Mpa 1,89 4,83 7,14
fc Mpa 22,75 118 114
GF (N/mm) 0,092 0,125 3,780
Makroskopske karakteristike triju razliþitih betona, pre-
ma RILEM-u, sažete su u tablici I. Unutar okvira teorije
razmazanih pukotina, karakteristike vlaþnoga radnog
dijagrama betona dobivene su iz poznate vlaþne þvrsto-
üe (ft) i energije sloma betona (GF). Da bi se korektno
modelirao slom betona u tlaku mora se znati ne samo
tlaþna þvrstoüa betona nego i tlaþna energija sloma beto-
na (GC, van Mier, 1998.) koju nije eksplicitno specifici-
rao RILEM, no bili su dostupni jednoosna tlaþna ispiti-
vanja na betonskim valjcima. Stoga, kako bi se približno
odredila tlaþna energija sloma betona, ispitivanja na be-
tonskim valjcima simulirana su trodimenzionalnim pro-
GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101
Proraþun prearmiranih greda
raþunom metodom konaþnih elemenata. Prosjeþna veli-
þina elemenata (cb = 22 mm) uzeta je približno ista kao
što üe se kasnije rabiti u proraþunu malih greda. Jedno-
osni tlaþni radni dijagram betona odreÿen je kalibraci-
jom rezultata 3D proraþuna s rezultatima eksperimental-
nih ispitivanja. Rezultirajuüe su krivulje prikazane na
slici 4. Procijenjene energije sloma betona na tlak su za
beton obiþne þvrstoüe GC ~ 2,5 N/mm te za betone viso-
ke þvrstoüe GC ~ 20 N/mm. Može se uoþiti da za HSC
jednoosna tlaþna ispitivanja veü za relativno male uzorke
pokazuju kontrolu sile prema širenju pukotine (snap-
back) u podruþju omekšanja materijala. Stoga je bilo
teško usporediti rezultate ispitivanja s numeriþkim rezul-
tatima, pa je kao posljedica toga procijenjena veliþina
energije sloma betona GC vjerojatno nešto veüa od stvarne
veliþine. S obzirom na to da tlaþnu energiju sloma GC
nije bilo moguüe precizno identificirati, proraþun svih
greda proveden je za betone s dvije razliþite tlaþne ener-
gije sloma: (1) obiþna energija sloma dobivena na osno-
vi gore opisanog postupka (u tekstu oznaþen kao beton
tipa LF (low friction); beton kod kojeg je unutrašnje
trenje manje pa je i nosivost betona na tlak manja) i (2)
beton s energijom sloma GC koja je u odnosu na gore
navedenu uveüana za 60% (u tekstu oznaþen kao beton
tipa HF – 'high friction'; beton kod kojeg je unutrašnje
trenje veüe pa je i nosivost betona na tlak veüa). Pozna-
vajuüi jednoosnu þvrstoüu i tlaþnu energiju sloma beto-
na, zakon omekšanja betona pri tlaþnom naprezanju
odreÿen je u skladu s crack band teorijom.
U proraþunu se pretpostavilo da je armaturni þelik ideal-
no elastoplastiþan materijal. Za rebrastu armaturu uzete
su karakteristike: Youngov modul Es = 222000 MPa i
granica popuštanja Vy = 650 MPa. Za usukane žice uzete
su karakteristike: Es = 195000 MPa i Vy = 1650 MPa.
200 Konstitutivni zakon za jednosni tlak
Konstitutivni zakon za jednoosni tlak
referentna duljina cb=25 mm
referentna duljina cb= 25 mm
160 Manje trenje (LF)
Veüe trenje (HF)
Naprezanje [Mpa]
NSC - LF
NSC - HF
120 HSC - LF
HSC - HF
FRC - LF
FRC - HF
80
40
0
0.0 4.0 8.0 12.0 16.0
Deformacija [x 1000]
Slika 4. Konstitutivni zakon betona za jednoosni tlak (poredbena
širina razmazane pukotine cb = 22 mm): NSC, HSC i FRC
Optereüenje greda kontrolira se pomacima toþaka sred-
nje linije þeliþne ploþe koja je modelirana sa 3D elastiþ-
97
Proraþun prearmiranih greda
nim prostornim elementima. Ploþa je s površinom betonske
grede spojena zglobnim štapnim elementima koji ne mogu
preuzeti posmik (trenje) izmeÿu optereüene ploþe i po-
vršine betona. Rubni su uvjeti uzeti prema preporukama
RILEM-a (slobodno oslonjena greda).
3 Rezultati proraþuna i usporedba s rezultatima
ispitivanja
3.1 Razliþite karakteristike betona
Male su se grede proraþunavale i ispitivale za tri razliþi-
ta tipa betona. Jednako kao u ispitivanjima, u proraþunu
je za sve tri kvalitete betona dobiven slom betona u tlaþ-
nom podruþju. Tipiþni tipovi sloma za sva su tri tipa be-
tona prikazani na slici 5. Tamna podruþja su podruþja
ošteüenja betona (glavne vlaþne deformacije). Sa slike 5.
može se vidjeti da za razliku od NSC i FRC greda,
grede napravljene od HSC pokazuju znaþajno ošteüenje
uzduž armature savijanja u podruþju prijenosa sile iz
armature u beton. Razlog ovog ošteüenja je visoka krh-
kost HSC betona. Ovo ošteüenje je vjerojatno djelomiþ-
no odgovorno za redukciju relativne nosivosti i duktil-
nosti grede, kako üe biti prikazano kasnije.
Slika 5. Tipovi sloma grede – tamna podruþja su podruþja
ošteüenja grede nakon maksimalnog optereüenja za: a)
NSC, b) HSC i c) FRC
Proraþunana i u eksperimentima izmjerena prosjeþna
najveüa optereüenja i progibi sažeti su u tablici II. Opüe-
nito gledajuüi, numeriþki dobivene nosivosti greda su do
15% manje od izmjerenih vrijednosti. Kako se moglo
98
J. Ožbolt i drugi
oþekivati, razlike u izmjerenim progibima pri maksimal-
nom su optereüenju nešto veüe (najviše oko 25%). Raz-
log tome su osim veüe izmjerene nosivosti i lokalni neli-
nearni efekti (oslonci i mjesta nanošenja optereüenja)
koji pridonose ukupnom pomaku i u proraþunu nisu uzeti u
obzir.
Krivulje proraþunanih i izmjerenih pomaka i optereüenja
pokazuju da se grede od NSC i FRC stabilnije i duktil-
nije ponašaju u režimu poslije maksimalnog optereüenja.
To se vidi na slici 6. koja pokazuje relativno optereüenje
kao funkciju relativnog pomaka. U prikazanim su krivu-
ljama optereüenje i pomak normalizirani na najveüe opt-
ereüenje i pripadni pomak. Obje, NSC i FRC, grede ukazu-
ju na postojanje platoa nakon dosezanja maksimalne no-
sivosti (zona omekšanja grede). To je moguüe zbog re-
lativno stabilnog procesa ošteüenja i popuštanja armatu-
re u popreþnom presjeku u sredini raspona pošto je visi-
na popreþnog presjeka reducirana zbog puknuüa pritis-
nutog dijela cijeloga popreþnoga presjeka. U suprotnosti
s ovim gredama, HSC greda slomila se na eksplozivan
naþin ubrzo pošto je dosegnuto maksimalno optereüenje.
Podudaranja izmeÿu proraþunanih i izmjerenih rezultata
su dobra. Iz slike 6. može se vidjeti da se opisano pona-
šanje greda dobro slaže s rezultatima eksperimenata.
Utjecaj tipa betona na nosivost i pomak pri najveüem je
optereüenju prikazan na slici 7. Prikazana su relativna
najveüa optereüenja (PU,rel) i odgovarajuüi pomaci (GU,rel)
dobiveni u proraþunu i kasnije izmjereni u eksperimentu
ovisno o tipu betona. Izmjereni je rezultat prosjeþna vri-
jednost triju ispitivanja. Relativne vrijednosti za najveüa
optereüenja i odgovarajuüe pomake normalizirani su s
proraþunanim i izmjerenim rezultatima za NSC, npr.
PUrel = PU/PU,NSC i GU,rel = GU/GU,NSC. Pomak GU odgovara
pomacima pri najveüom optereüenju, a pomak GU,NSC
pomaku pri najveüem optereüenju izmjerenih za grede
od NSC-a. Na slici se vidi da ispitivanja i proraþun po-
kazuju praktiþki jednaku tendenciju pri variranju tipa
betona, što znaþi da su kvalitativna predviÿanja proraþu-
na bila vrlo dobra.
Relativna je nazivna þvrstoüa grede (VN,R = PU/fch) kao
funkcija tipa betona prikazana na slici 8. gdje su uspo-
reÿeni numeriþki i u eksperimentu izmjereni rezultati.
Slika pokazuje dobro podudaranje izmeÿu proraþunanih
i izmjerenih vrijednosti ne samo u apsolutnim vrijednos-
tima nego i kvalitativno – tendencija je praktiþki ista.
Može se vidjeti da HSC grede daju najmanju relativnu
þvrstoüu. Najveüu relativnu þvrstoüu pokazuju grede od
NSC. U usporedbi s NSC gredama relativna þvrstoüa
HSC greda reducirana je za oko 50%. To je znaþajna
redukcija relativne nosivosti i pokazuje da relativna no-
sivost grede nije proporcionalna s poveüanjem þvrstoüe
GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101
J. Ožbolt i drugi Proraþun prearmiranih greda

betona. Relativna þvrstoüa FRC greda jest izmeÿu rezul- 10

Pre-armirane grede(male,
(male,h=200
h=200 mm)
tata dobivenih za HSC i NSC. Naþelno isto vrijedi i za Pre-armirane grede mm)

Relativno optereüenje [PU/PU,NSC]

NSC,
NSC, FRC
FRC iand
HSCHSC
duktilnost greda. Opüenito, smanjenje relativne nosivos-

Relativni pomak [GU/GU,NSC]

8
ti i duktilnosti ovisi o tipu konstrukcije, veliþini kons- prosjeüno optereüenje, test
optereüenje, predviÿeno (LF & HF)
trukcije i krhkosti materijala. Što se tiþe tlaþnog sloma, 6
prosjeþni pomak, test
predviÿeni pomak (LF & HF)
slika 6. pokazuje da bi þak i kod relativno malih greda
(h = 200 mm) napravljenih od HSC moglo biti opasno
4
upotrijebiti ista pravila za dimenzioniranje kao kod gre-
da napravljenih od NSC. LF

HF
2
1.75
Pre-armirane grede, NSC, h= 200 mm
Pre-armirane grede, NSC, h=200 mm
Relativno opterecenje

testirano i predviðeno
Relativno optereüenje

1.50 0
Proraþun
predviðeno(LF i HF)
(LF&HF) 1 2 3
1.25
Test Tip betona (1=NSC; 2=FRC; 3=HSC)
testirano
1.00
Slika 7. Relativna nosivost i relativni pomaci kao funkcija tipa
HF betona dobiveni u eksperimentima (prosjek triju ispitivanja)
0.75
i u proraþunu
0.50 LF Nominalna þvrstoüa [VN= 6MU/(bh2fc)]
2.5
0.25
Pre-armirane grede(male,
Pre-armirane grede (male,h=200
h=200 mm)
mm)
0.00
NSC, FRCiand
NSC, FRC HSCHSC
0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5 2.0
Relativni pomak
Relativni pomak
1.75
Pre-armirane grede, HSC, h= 200 mm 1.5
Pre-armirane grede, HSC, h=200 mm HF
1.50 testirano i predviðeno

predviðeno
Proraþun (LF(LF i HF)
i HF)
1.25 LF
Test
testirano 1.0

1.00 predviÿeno
Predviÿeno
prosjeþnirezultati
Prosjeþni rezultatitesta,
testiranja, Ulfkjear
Ulfkjear (1998) (199
0.75 0.5
1 2 3
HF
TipTip betona (1=NSC; 2=FRC; 3=HSC)
0.50
betona (1=NSC; 2=FRC; 3=HSC)
LF
0.25

0.00 Slika 8. Nazivna þvrstoüa kao funkcija kvalitete betona

0.0 0.5 1.0 1.5 2.0 2.5
Relativni pomak
Relativni pomak Tablica 2. Sažetak proraþunanih najveüih optereüenja i
1.75 pomaka i u eksperimentu izmjerenih vrijednosti
Pre-armirane
- grede, FRC, h= 200 mm
Pre-armirane grede, FRC, h=200 mm
za male grede (rezultati ispitivanja su srednja
1.50 testirano i predviðeno vrijednost triju eksperimenata)
Proraþun (LF i HF)
predviðeno
1.25 Male grede
Test(LF&HF)
testirano
Tip
ispitivanje
1.00 betona proraþun
(srednja vrijednost)
0.75 PU(kN) GU (mm) PU (kN) GU (mm)
NSC (kN) 16,4 21,0 14,7 13,5
0.50 HF
HSC (kN) 56,4 55,7 50,2 40,0
LF FRC (kN) 63,4 51,7 58,8 38,0
0.25

3.2 Razliþite veliþine greda

0.00
0.0 0.4 0.8 1.2 1.6 2.0
Da bi se istražio utjecaj veliþine prearmiranih greda na
Relativni
Relativnipomak
pomak njihovu nosivost (tzv. size effect) te na ponašanje poslije
Slika 6. Numeriþki i eksperimentalni rezultati - relativno optereüenje
najveüega optereüenja, u okviru RILEM-ove meÿuinsti-
kao funkcija pomaka za male grede napravljene od: tutske analize ispitivanja (round robin analysis) istraže-
(a) NSC, (b) HSC i (c) FRC ne su dvije razliþite veliþine NSC greda (h = 200 i 400

GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101 99

Proraþun prearmiranih greda J. Ožbolt i drugi

mm). U tablici 3. dani su prosjeþni izmjereni i proraþu-
nani rezultati za najveüa optereüenja (PU) i odgovarajuüi
pomaci (GU). Kako se može vidjeti, apsolutna vrijednost
proraþunanih rezultata relativno se dobro slaže s pros-
jeþnim izmjerenim rezultatima. Sliþno kao u sluþaju ma-
lih greda, numeriþki dobivene nosivosti greda i odgova-
rajuüi pomaci nešto su potcijenjeni, meÿutim, kvalitativ-
no je ponašanje konstrukcije vrlo dobro predviÿeno.
Tablica 3. Sažetak maksimalnih optereüenja i odgovara-
juüih pomaka za NSC grede dviju veliþina –
male (h = 200 mm) i velike (h = 400 mm)
Veliþina
grede test (srednja vrijednost)
PU (kN)
mala 16,4
velika 64,1
Proraþunane i izmjerene krivulje optereüenje-pomak prik-
azane su na slici 9. za obje veliþine greda, h = 200 mm i
h = 400 mm.
140
Pre-armirane grede
Pre-armirane grede(NSC)
120
[kN]
Kako se može vidjeti iz usporedbe proraþunanih maksi-
malnih optereüenja, nema znaþajnog uþinka veliþine na
nosivost greda. To se vidi iz slike 10. koja pokazuje na-
zivne nosivosti greda kao funkcije njezine visine. Geo-
metrijsko umanjenje veliþine grede u sva tri smjera s
faktorom 2 uzrokuje smanjenje nazivne nosivosti otprilike
5% (u ispitivanju 2%). Nešto je izražajniji uþinak veliþi-
ne na ponašanje grede nakon najveüeg optereüenja. Na-
ime manja greda pokazuje znatno duktilnije ponašanje u
podruþju nakon dosezanja maksimalne nosivosti (slika 9.).
4 Zakljuþak
NSC Na osnovi rezultata eksperimentalnih i teorijskih ispiti-
proraþun vanja prikazanih u þlanku može se zakljuþiti sljedeüe:
GU (mm) PU (kN) GU (mm)
21,0 14,7 13,5
x Proraþun pokazuje da se sve analizirane grede slome
47,8 56,2 39,0
zbog pucanja betona u tlaþnom dijelu grede (krhki
slom betona). Numeriþki rezultati za razne vrste be-
tona te za razne veliþine greda, koji su dobiveni prije
nego što su provedeni eksperimenti, pokazuju dobro
slaganje s rezultatima eksperimentalnih ispitivanja.
Programom MASA za nelinearni 3D proraþun beton-
skih konstrukcija metodom konaþnih elemenata uz
(NSC)- size
- sizeeffect
effect
primjenu mikroravninskog modela i koncepta raz-
Predviÿeno (LF&HF), h= 200 mm
Test, h= 200 mm
mazanih pukotina, može se realno predvidjeti krhki

100
Predviÿeno (LF&HF), h= 400 mm tlaþni slom armiranobetonskih greda.
[kN]

Test, h= 400 mm
Optereüenje

80
x Rezultati analize i eksperimenta pokazuju da efikas-
Optereüenje

60 nost greda nije proporcionalna þvrstoüi betona. Gre-

de naþinjene od obiþnog betona su znatno efikasnije
40
nego iste grede od betona visoke þvrstoüe. Primjenom
HF
20
HF
LF istih pravila za dimenzioniranje greda, neovisnih o
LF tipu betona, grede naþinjene od visokovrijednih be-
0
0 40 80 120 tona bile bi manje sigurne nego grede od betona niže
Pomak
Pomak [mm]
[mm] þvrstoüe.

Slika 9. Proraþunane i u eksperimentu izmjerene krivulje optere-

x Prearmirane su grede napravljene od NSC i FRC na-
üenje – pomak za male i velike grede napravljene od NSC kon dosezanja nosivosti znatno duktilnije nego što je
2.00
to sluþaj s gredama od betona visoke þvrstoüe (HSC).
Osim toga, rezultati pokazuju da tlaþna energija slo-
Nominalna þvrstoüa ın =6Mu/(6bh2fc)

Pre-armirane grede
Pre-armirane grede(NSC)
(NSC)- size effect
- size effect ma betona ima relativno velik utjecaj na duktilnost
1.75 nakon sloma greda, ali gotovo nikakav utjecaj na
maksimalnu nosivost.
x Numeriþki i eksperimentalni rezultati pokazuju da
1.50 HF
nema znatnog uþinka veliþine na maksimalnu nosi-
LF
vost greda od obiþnog betona (NSC), ali se velike
1.25
grede nakon sloma ponašaju krhkije, odnosno uþinak
izraþunato (LF & HF)
veliþine na ponašanje nakon sloma greda je znatan.
prosjeþni rezultati ispitivanja, Ulfkjaer
(1998) x Rezultati eksperimentalnih i numeriþkih ispitivanja
1.00 te njihova usporedba otvaraju niz pitanja vezanih uz
150 200 250 300 350 400 450
Visina grede [mm] duktilnost ponašanja greda nakon sloma od razliþitih
vrsta betona i razliþitih veliþina koje se slome zbog
Slika 10. Nazivna þvrstoüa kao funkcija veliþine grede – proraþunani prekoraþenja tlaþne þvrstoüe betona. Radi projektira-
i prosjeþni rezultati ispitivanja nja ekonomiþnih i sigurnih konstrukcija oþito je pot-

100 GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101

J. Ožbolt i drugi
rebno daljnje istraživanje na tom podruþju, pogotovo
ako se ima na umu þinjenica da danas na tržištu pos-
LITERATURA
[1] Bažant, Z. P.; Oh, B. H.:) Crack band theory for fracture of
concrete, Materials and Structures, RILEM, 93, (16), 1983. 155-
177.
[2] Ožbolt, J.: Maßstabseffekt und Duktilität von Beton- und
Stahlbeton Konstruktionen, Postdoctoral thesis, Stuttgart
University, Germany, 1995.
[3] Ožbolt, J.: MASA-Macroscopic Space Analysis, User Manual,
Internal Report, Inst. of Constr. Mat., University of Stuttgart,
Germany, 1998.
[4] Ožbolt, J.; Li, Y.-J.; Kožar, I.: Relaxed kinematic constrained
microplane model for concrete, Internal Report, Inst. Of Constr.
Mat., University of Stuttgart, Germany, 1999.
GRAĈEVINAR 58 (2006) 2, 95-101
Proraþun prearmiranih greda
toji þitav niz visokovrijednih betona potpuno razliþi-
tih karakteristika pri slomu.
[5] Ožbolt, J.; Li, Y.-J.; Eligehausen, R.: 3D finite element analysis of
over-reinforced beams, Fracture Mechanics of Concrete
Structures, Mihashi and Rokugo, eds., Vol. 2, 1998.,1233-1240.
[6] Ulfkjaer, J. P. Experimental investigation of over-reinforced
concrete beams of three different types of concrete and at two
different size scales, Fracture Mechanics of Concrete Structures,
Mihashi and Rokugo, eds., Vol. 2, 1998., 1253-1260.
[7] Van Mier, J. G. M.: Strain-softening of concrete under multiaxial
loading conditions, Dissertation, Eindhoven University of
Technology, 1984.
[8] Round robin analysis: Modeling of over-reinforced concrete
beams, 1997. RILEM TC-148SSC.
101